> > > t e h n i k a

80 MOTO PULS br. 58/4./2005.

Elaboracija dvotaktnog motora

Kako do viπezraka i benzina

U tri nastavka jednostavno Êemo vam i slikovito prikazati naËin na kojimoæete poboljπati svoj motor - Ëak i one ostavljene, stare i baËenemotocikle koji se nalaze po πupama i podrumima. Niπta ne bacajte nasmeÊe, jer vrijedni su i oni koji nose za danaπnje pojmove neatraktivno ime

SS tariji dvotaktni motori mnogo sujednostavniji od danaπnjih i kudi-kamo ih je lakπe popraviti. Potreb-

nih dijelova se uvijek nae, ako nikakodrugaËije, onda od prijatelja ili preko novi-na. Utrke starih motocikala, oldtimera, vr-lo su popularne u nas i svijetu, a jednakoÊe dobar biti stari Puch ili Tomos, odnosno

Jawa ili MZ.

Ureenje, popravak, dotjerivanje ili frizi-ranje nije lak posao. No, on vrijedi upravozato jer viπemjeseËnim ili viπegodiπnjim ra-dom sami vraÊamo „u æivot" vozilo koje jenaπem stricu, bratu, ocu - ili nama samima- prije 20 ili 30 godina znaËilo mnogo. Ia-ko znamo kako je danas teπko naÊi vrije-me za bilo πto, pomanjkanje vremena ne-Êemo uzeti kao olakotnu okolnost. Uosta-lom, to je posao zahvaljujuÊi kojem Êe bitiobogaÊena vaπa tehniËka kultura i s kojimse - na kraju svega -moæete dobro zabavi-ti. Uostalom, mnogi si i ne mogu priuπtitikupovinu preskupih, prejakih i blistavihplastiËnih motocikala bezduπnog izgleda.

To i nije neki hendikep, pokuπajmomalo sami!

Iako su u danaπnje vrije-me dvotaktni motori

sve rjei, joπ uvi-jek ih je mnogoi dosta upita

nas je potaknu-lo da pokuπamo

elaborirati ovaj tipagregata. Tekst Êevam sigurno biti za-

nimljiv, a ako vam je neπto nejasno, slo-bodno se obratite naπem uredniπtvu i au-toru rubrike, koji Êe vam pokuπati pomoÊiako je to moguÊe. U svakom sluËaju, æeli-mo djelovati poticajno i edukativno.

Dvotaktni motor - reËeno jednostavnimrjeËnikom - funkcionira kao neka pumpa.Njegovi osnovni elementi u biti su vrlo jed-nostavni i nema ih mnogo kao kod Ëetve-rotaktnog motora. Osim toga, 2T motorpali smjesu svakih 360 stupnjeva ili u jed-nom punom krugu, dok je 4T motoru zapuni radni ciklus potrebno dva kruga radi-lice ili 720 stupnjeva.

2T motor ima mnogo manje unutarnjegoptereÊenja, nema pogona za distribucijuventila, nema ventile, opruge ventila, uljnepumpe i sliËno. Zamaπnjak, klipovi i glavalakπi su no πto je to sluËaj kod 4T motora.Svaki motor koji je konstruiran za komer-cijalnu upotrebu moguÊe je poboljπati. Pi-tat Êete, logiËno, zbog Ëega to nije uËinje-no odmah? Ali, priËekajte malo na taj od-govor.

Prije no πto se upustimo u bilo kakavrad, moramo znati πto hoÊemo, πto ima-mo i πto moæemo!!

Svaki, pa tako i 2T motor, ima tri osnov-na uËinka koja treba uzeti u obzir kao trizasebna efekta na koje se ponaosob moæeutjecati. To su termiËki, mehaniËki i volu-metriËki uËinak. Vrlo je vaæno razjasnitiefekte ovih uËinaka kako biste se kasnijemogli koncentrirati i selekcionirati even-tualne zahvate, radove, poboljπanja, za-mjene i sliËno.

PI©E: MIRO BARI∆

1. dio

Kako do viπezraka i benzina

Fluidodinamika se moæe "zaustaviti" kako bi seprostudirala. Na ovom sjajnom primjeru vidi se prostorusisnih lamela, preljevni kanali i ispuπni kanal. Materijal odkojeg je model izliven je vrsta mekane gume u tekuÊem stanju

MonocilindriËni 2Tmotori starije

generacije bili susliËni i jednostavni.

Upravo na takvimtipovima motora

moguÊa su mnogapoboljπanja

> > >

81MOTO PULSbr. 58/4./2005.

TermiËki uËinak je produkt izgaranja,dakle transformiranja toplinske energije umehaniËki rad. Njega je moguÊe modifici-rati na malo naËina, a to su oblik i zapre-mina kompresijskog prostora.

MehaniËki je uËinak odnos izmeuefektivne, praktiËne dobivene snage i teo-rijske moguÊnosti snage koja nije ostvare-na uslijed trenja, unutarnjih otpora te op-tereÊenja pomoÊnih agregata ili pomaga-la. Dakle, trenje izmeu klipa i cilindra, ka-rike i cilindra, trenje unutar koπuljica leæa-jeva radilice i mjenjaËa, klipnjaËe ili roto-

diskova. Unutarnja inertnost zupËanika,viskoznost ulja i sliËno takoer stvarajuznatna unutarnja optereÊenja koja koËemotor. PomoÊni agregati, poput magnetaza proizvodnju struje ili pumpe za vodu iliulje, te raznorazni mehanizmi za upravlja-nje varijabilnim ispuπnim ventilima tako-er oteæavaju rad motora i moguÊe ih je re-ducirati. Na mehaniËkom uËinku i pobolj-πanju mehaniËkog efekta intervencije i po-boljπanja su moguÊa i Ëesta, a efikasnostje velika. Ekvilibratura, uravnoteæenje radi-lice i ostalih rotirajuÊih elemenata takoer

spada u mehaniËkiefekt jer se korekt-nim balansiranjemminimaliziraju vi-bracije, a time i po-boljπava uËinakmotora.

VolumetriËki ilizapreminski uËinakjest odnos koliËinesmjese zrak-benzinusisane unutar mo-tora i kao izgorjelesmjese izbaËene iznjega u jedinici vre-mena. Ovaj uËinakje od velike vaænos-ti i njegova Êe efi-kasnost izravno ibitno utjecati nadjelotvornost ifunkcioniranje mo-tora.

Jedna jednostav-na usporedba po-jasnit Êe ovo obraz-loæenje. Zamislimopogonski agregatna radnom stolu ustanju mirovanja.Okretom ruke radi-lica se zakrene za360 stupnjeva i Ëu-je se karakteristiËanzvuk usisa i ispuha,dok je unutar cilin-dra atmosferskitlak zraka jednakvanjskom. Tako Êe-mo reÊi da je volu-metriËki odnos uovom sluËaju 1:1, avolumetriËki uËinak100%. U sluËaju damotor stavimo ufunkciju na mini-malni broj okretajaod 1000 o/min jedan ciklus ( usis, kompre-sija, ekspanzija i ispuh) u 360 stupnjevaokretaja radilice Êe trajati nevjerojatnih de-

SvevrstemotoraUvijek se mora zna-ti s kakvom vrstommotora raspolaæe-mo. Naime, motoredijelimo na:A) Kontrola usisa-vanja putem klipa- Atmosferski motorB) Kontrola usisa-vanja putem roto -diska - "©iber" mo-torC) Kontrola usisa-vanja putem lame-la - "Automatske"lamele "leptiri"D) Motori sa ste-penastim klipom -"Stufen - kolben"E) Motori sa punje-njem pod tlakom -"Lade Pumpe"-kom-presor motori

Kontrola usisava-nja smjese putemklipa jest klasiËnametoda, vrlo je raπi-rena i nalazimo ihposvuda. Distribu-cioni dijagram uovom sluËaju nazi-vamo "simetriËnim"dijagramom.

Na modelima ikonstrukcijskim iz-vedbama sa predusi-savanjem distribu-cioni dijagram je"asimetriËan". Onse moæe korigirati, auglavnom se odnosina motore B,C,D iE.

Distribucioni dijagram naËinit Êemomjerenjem kutomjerom na radilici. Na ovomprimjeru vidimo tzv. simetriËni dijagram 2Tmotora koji kontrolira usisavanje putemklipa - "motor s tri kanala"

DvocilindriËni "tandem" - Kawasakijev trkaÊimotor iz 1978 g. zapremine 250 ccm bio jepostavljen uzduæno u okvir. Radilice su se

kontra rotirale, a usis je bio karakteristiËan preko roto

diskova. Provrt cilindra bio je 54 x 54, a

snaga 55 KS pri 11.500 o/min

Pri broju od 10.000o/min radilice kanali

unutar cilindra bitiÊe otvoreni tek tri

tisuÊinke sekunde.U tom vrlo kratkom

vremenskom rokubitno je πto viπe i

bolje ispuniticilindar smjesom

goriva

t e h n i k aE l a b o r a c i j a d v o t a k t n o g m o t o r a

83MOTO PULSbr. 58/4./2005.

* * *

setinku sekunde! Posve je logiËno da Êe utu desetinku sekunde u motor dospjeti da-leko manja koliËina usisane smjese od oneu prethodnom primjeru. No, to je minima-lan broj okretaja. Zamislimo sada desetputa veÊi broj okretaja radilice i dolazimodo joπ nevjerojatnijeg podatka da usisni ci-klus traje tri tisuÊinke sekunde! Zamislitedalje 12.000 o/min, 13.000 o/min, 16.000o/min… Dakle poveÊanjem broja okretajamotora progresivno se, naravno, smanjujevrijeme usisavanja i ispuha. Ovo dobroupamtite i sjetit Êete se da ste nekada "vr-tili" motor u crveno, ali u "prazno"! To ÊeznaËiti da u visokom broju okretaja motorviπe nije "disao".

Drugim rijeËima, uzaludno je i bespo-trebno troπiti novac i vrijeme montirajuÊiprevelike rasplinjaËe ili rezonantne ispuhe.Upamtimo, dakle, da je pri poboljπanjuefikasnosti u konkretnom sluËaju 2T mo-tora za efikasno funkcioniranje primaran

kruænicu promjera 200 mm, podijelimo naËetiri dijela i oznaËimo sa 0, 90, 180, 270i 360 stupnjeva. Izreæemo taj krug i probu-πimo srediπnju rupu kojom Êemo taj kuto-mjer priËvrstiti na radilicu motora postoje-Êim vijkom, obiËno na strani magneta, alimoæe i s druge strane ako je praktiËnije.

Da bismo izmjerili faze, motor rastavi-mo, dobro operemo i umetnemo radilicus leæajevima u goli karter bez mjenjaËa.Klip mora biti bez karike, a cilindar posta-vimo bez glave i fiksiramo ga samo s dvavijka. Radilicu moramo lako okretati ru-kom sve do poloæaja kada je klip u GMT.Tada stavimo fiksnu oznaku markeromna karteru, a kutomjer sa oznakom 0 ili360 stupnjeva postavimo na taj poloæaj istegnemo ga.

Bez obzira o kojem tipu 2T motora seradi, faze Êemo izmjeriti ovako:

Iz gornjeg nultog poloæaja klipa rotiratÊemo radilicu uvijek u smjeru okretaja mo-tora. Moderni se motori manje-viπe okre-Êu unaprijed, ne lijevo ili desno, gledajuÊitlocrtno, odnosno odozgo. No, ima i onihkoji se vrte obrnuto.

Olovkom Êemo biljeæiti i upisivati vri-jednosti, a najbolje je πestarom nacrtatidijagram kako bi sve bilo pedantno i pu-no jasnije.

Fazu ekspanzije, odnosno, ispuha, utrenu kada "Ëelo" klipa poËinje otvaratiispuπni kanal, upisat Êemo kao poËetakotvaranja ispuha. Pratimo prolazak prekodonje mrtve toËke i ispuπnog kanala svedo prolaska Ëela klipa preko ispuπnog ka-nala. Ovdje se zaustavljamo i upisujemotoËnu vrijednost s kutomjera. Isto ÊemouËiniti i s usisnim vrijednostima, kao i spodacima o otvaranju i zatvaranju preljev-nih kanala. n

»etverocilindriËni "quadro" motor od 500 ccm, 4 x 125ccm, s Ëetiri zasebne radilice s Ëetiri roto diska. Ovajvodom hlaeni Suzukijev motor dominirao je mnogogodina u kraljevskoj klasi. NaroËito su zanimljivenjegova sjajna konstrukcija i kompleksnost. I ovdje suse radilice kontra okretale. Maksimalni broj okretaja je10.800 o/min, a snaga 105 KS

Kutomjer, gradiranidisk, moæemo kupiti ili

napraviti sami. ©to jepromjer veÊi to je

toËniji. Najbolje ga jepodijeliti na 2x180 s

dvije mrtve toËke,gornjom i donjom.

Bitno je odrediti smjerokretaja motora i utom smjeru biljeæiti

podatke poslije gornjemrtve toËke i poslije

donje mrtve toËke

volumetriËki uËinak. »itava "mudrost"sastoji se u tome da je naπ interes produæ-iti fazu usisa, a tako i ispuha. Meutim, neu istom omjeru i to u svrhu veÊe apsorpci-je mjeπavine zraka i benzina.

Dvotaktni motor funkcionira tako da ujednom okretaju, kao πto je veÊ reËeno,obavi sve svoje funkcije kao πto su usis ikompresija goriva kreÊuÊi se klipom oddonje mrtve toËke, DMT, prema gornjojmrtvoj toËki, GMT, zatim preljev ispuha,odnosno, ekspanzija kretnjom klipa odGMT prema DMT. Ove funkcije nazivamofazama.

Faze se izmjenjuju jedna za drugom utoËno odreenom kutnom razmaku, takoda ih lako moæemo izmjeriti. Takvu kontro-lu nazivamo distribucioni dijagram naπegmotora. Ta operacija je laka i moæe ju na-praviti svaki osnovnoπkolac.

©estarom na komadu tvrdog kartona,primjerice od kutije za cipele, ucrtamo