172

Džejms Bliš - Zvezdane Spore

Embed Size (px)

DESCRIPTION

.

Citation preview

  • Biblioteka Kentaur "N_ Nauna fantastika

  • Naslov originala THE SEEDLING STARS

    Slika na koricama Aleksandar Dedi: Daleko u svem iru

    Urednik Ivan V. Lali

    Recenzent Darko Suvin

    Oprema knjige Dobrilo M. Nikoli

    Tehniki urednik Franjo Komeriki

    Korektor Zvezdana uri

    Copyright by James Blish, 1957 Izdava

    Izdavaki zavod Jugoslavija" Beograd, 1967, 1978.

    Sva prava za Jugoslaviju- Zadrana

    tampa i povez Beogradski izdavako-grafiki zavod Beograd, Bulevar-vojvode Miia 17

    Drugo izdanj~}Tira 5 000 primeraka

  • Dejms BliZvezdane spore

    PreveliDarko i Truda Suvin

    JUQOSLAVIJABeograd

  • Sadraj

    7Program osemenjivanja

    59Bie s tavana

    95Povrinski napon

    155Razvode

  • Glava prvaVasionski brod je poeo zujati oko Svinija, ali on nije primetio promenu. Kad se glas kapetana Majkldona konano zauo iz zvunika na zidu, Svini je jo leao, privezan za leaj, u udnom stanju obamrlosti za koje dotle nije znao niti ga je shvatao. Da nije oseao otkucaje srca, pomislio bi da je mrtav. Prolo je nekoliko minuta dok je odgovorio.

    Svini, uje li me? Je li ti dobro?Isprekidano pilotovo disanje smeno je zvualo Sviniju.

    S Majkldonovog stanovita, i pretene veine ljudskog roda, Svini je bio nestvaran. On je, zapravo, bio mrtav.

    vrsto izolovana kabina sa sopstvenim vazdunim zatvaraem spolja, tako da Svini nije mogao da ue u druge delove broda, bila je dokaz da je on nestvaran. Takav je bio i Majkldonov ton: kao da oslovljava skrivenu stvar, a ne ljudsko bie. Skrivenu zato da bi se zatitio svet a ne da bi se ona zatitila od sveta.

    Naravno da mi je dobro , rekao je Svini i, otvorivi kopu, seo. Prokontrolisao je termometar, koji je jo pokazivao minus 125C srednju temperaturu na povrini Ganimeda, treeg Jupiterovog meseca.

    Dremuckao sam. ta se to zbiva?Uleemo u orbitu. Sad smo, otprilike, hiljadu kilome

    tara iznad satelita. Hoe li malo da pogleda? Naravno da hou. Hvala, Miki!Mikrofon se oglasi: ,,M-da. Kasnije u razgovarati s

    tobom. Svini se uhvatio za preku i odvukao do bonog okna, manevriui prilino uspeno. oveku za koga je jedna estina Zemljine tee normalna stvar, slobodan pad odsustvo svake tee samo je granini sluaj. Stanje na koje je naviknut.

    A i sam Svini je to bio. ovek, ali granini sluaj. Gledao je napolje. Tano je znao ta e videti; detaljno

    je to prouavao na fotografijama, na tele-trakama, geografskim kartama, kroz teleskop kod kue, na Mesecu i Marsu.

    Ako se Ganimedu prilazi s donje kao to je sada inio Majkldon, prvo to pada u oi jeste velika jajasta mrlja nazvana Neptunov trozubac. Ime su joj nadenuli prvi

  • istraivai Jupitera jer je bila oznaena grkim slovom psi na staroj planetarnoj karti Houva. Pokazalo se da je ime dobro odabrano, jer je ta mrlja duboko more trozubog oblika, najire na istonoj strani, koje se prostire, otprilike, od 120. do 165. stepena geografske duine i od 10. do 33. stepena severne irine. Kakvo more? Vodeno, naravno vode zauvek smrznute u vrstu stenu prekrivenu naslagom od desetak santimetara iste takve praine.

    Istono od trozupca nalazi se velika trouglasta oznaka nazvana leb, koji se protee prema severu sve do Pola. To je iskidana dolina sa prepletenim korenjem, niz koju se lome lavine, a nastavlja se oko Pola i protee natrag gore, u drugu hemisferu, i sve se vie iri du svog puta. (Gore, jer je sever za vasionske pilote, kao i za astronome, dole.) Nema nita slino lebu ni na jednoj planeti, iako s donje strane, kad se brod sputa na Ganimedov meridijan 180, podsea na Veliku Sirtu gledanu s Marsa.

    No, to nije stvarna slinost. Velika Sirta je, moda, najprijatniji kraj na elom Marsu. leb je, meutim, koritasta kotlina.

    Na istonom rubu ovog ogromnog oiljka, na geografskoj duini od 218 i severnoj irini od 32, nalazi se usamljeno brdo, visoko, otprilike, 3.000 metara, koje nije imalo imena, ili ga Svini nije znao. Na geografskoj karti Houva oznaeno je slovom pi zato to je trcalo usamljeno, iako se moglo zapaziti sa Zemljindg Meseca, dobrim teleskopom, kad je Sunce izlazilo na toj geografskoj duini. Vrh bi mu, izdvojen u tami, blistao kao mala zvezda. Polukruna izboina tri prema zapadu iznad leba podnoja Houvovog pi, a strane su mu neshvatljivo strme za svet u kojem, inae, nema ni traga nabranim slojevima.

    Na toj izboini iveli su drugi Prilagoeni ljudi.Svini je dugo zurio dole, u gotovo nevidljivo brdo s

    vrhom kao sjajna zvezda, i udio se to na to ne reaguje.Mogla se oekivati bilo koja prikladna emocija: ieki

    vanje, nemir, nestrpljenje, bilo ta, ak i strah. U stvari, poto je bio zatvoren u elinom ormanu vie od dva meseca, trebalo bi sada da gori od elje da izae, pa makar samo zato da bi se pridruio Prilagoenim ljudima. Umesto toga, ostao je miran. Samo za trenutak je osetio radoznalost u pogledu Houvovog pi, kad mu pogled skrenu do samog Jupitera koji se pojavio, udovian i fantastino obojen, Samo milion kilometara udaljen. A ak ga je i ta planeta privukla samo zato to je bila sjajnija, jer inae nita nije znaila za njega.

    yMiki! rekao je prisilivi sebe da gleda ponovo dole u Zleb.

  • 11

    Evo me, Svini. Kako izgleda?Pa, kao reljefna geografska karta .Tako one sve izgledaju .Gde e se iskrcati? Zar nareenja ne doputaju da mi

    to odluimo?,,M-da. Nemamo izbora , rekao je oklevajui, Majkl

    don., Moraemo se spustiti na veliku visoravan koja je kod Houva oznaena sa H .

    Svini je s nelagodnou posmatrao jajastu povrinu. Kad bude stajao na njoj, bie tako upadljiv kao da je posaen usred Meseevog Mare Crisiuma.

    To je i rekao.Nema izbora , mirno je ponovio Majkldon. Nekoli

    ko puta se posluio raketama. Svinijeva teina se za trenutak vratila, kolebala se na koju stranu da pretegne, i ponovo iezla. Brod je sada bio u svojoj orbiti; no da li ga je Majkldon zadrao iznad sadanje koordinate, ili umesto toga sada krstare iznad povrine satelita, Svini nije znao, a nije ni pitao. to manje zna o tome, to bolje.

    Dobro, ali to je dugotrajan rad , ree Svini. 1 ta atmosfera nije ba najgua u Sunevom sistemu. Morau da padnem u zavetrinu brda. Ne klipe mi se nekoliko stotina milja preko Houvovog H .

    ,,S druge strane , rekao je Majkldon, ako se spusti isuvie blizu, nai prijatelji tamo dole otkrie tvoj padobran. Moda bi bilo bolje da te ipak spustimo u leb. Dole ima toliko razbacane starudije, da je jeka radarske interferencije sigurno vrlo jaka, pa nije verovatno da bi oni otkrili tako sitnu stvar kao to je ovek s padobranom .

    Ne, hvala. Postoji i optiko prepoznavanje, a padobran uopte nije slian kamenom grebenu, ak ni za Prilagoene ljudi. Spusti me iza brda, gde u, istovremeno, biti i u optikoj i u radarskoj senci. Osim toga, kako bih se iz leba popeo na izboinu? Nisu se oni zabadava nasadili na rub litice .

    ,,Pa, dobro , rekao je Majkldon, dakle, usmerio sam katapult. Ja u sve udesiti i sastau se s tobom na trupu broda .

    ,,U redu. Kai mi jo jednom ta e raditi kad ja odem, da te ne dozivam zvidanjem ako ne bude u blizini . U slualicama se zauo zvuk otvaranja ormana s vasionskim odelom. Svini je ve imao na sebi svoju padobransku opremu, a za nametanje respiratora i mikrofona na vratu, dovoljan je jedan trenutak. Sviniju nije bila potrebna nikakva druga zatita.

    Ja moram ostati ovde gore 300 dana i iskljuiti svu energiju broda, osim one za odravanje , ponovio je

  • 12

    Majkldonov glas, sada neto udaljeniji. Pretpostavlja se da e se za to vreme povezati s naim prijateljima tamo dole, i da e sve saznati. ekam vesti od tebe na odreenoj frekvenciji. Slae mi samo ifrirane poruke. Ja u ih staviti u robota, koji e mi kazivati ta da radim, a ja u u skladu s tim postupati. Ako posle 300 dana ne bude vesti od tebe, izmoliu kratku i toplu molitvu i vratiu se kui. Osim ovoga, tako mi boga, ne znam nita vie .

    1 to je mnogo, ree mu Svini. Hajdemo .Svini izae iz svog vadunog zatvora. Kao svaki pravi

    interplanetarni brod, tako ni Majkldonov nije imao spoljne oplate. Sastojao se iz bitnih komponenata, ukljuujui i loptu za posadu, koju je podupirao vidljivi ureaj traverza i nosaa. Najdui nosa je ve bio usmeren prema Houvovom H, da poslui kao katapult .

    Svini je pogledao gore na loptu za posadu. Za trenutak ga je obuzeo stari, poznati oseaj padanja; pogledao je dole, ponovo se orijentisao prema brodu, sve dok taj oseaj nije iezao.

    Majkldon se pojavi iza izboine kugle kliui se niz metal. U ogromnoj, nezgrapnoj kosmikoj odei, on je sada izgledao neljudski.

    Jesi li gotov? rbe on.Svini je klimnuo glavom i spustio se licem prema dole

    na nosa, zakopavajui tipaljke za upravljanje na svojoj opremi. Osetio je Majkldonove rukavice na svojim leima, kako uz njih prikopavaju mlaznu J A T O jedinicu; ali sada gije nita video osim drvenih saonica, koje su titile njegovo telo od vazduha.

    Gotovo, rekao je pilot. Sreno, Svini .Hvala. Broj mi, Miki .Pet sekundi. etiri. Tri. Dva. Jedan. Sad!J A T O jedinica je zadrhtala i lupila Svinija meu

    lopatice udarcem koji ga je gotovo paralizovao. U magnovenju ga je akceleracija potisnula u njegovu opremu, a saonice su kliznule prema nosau.

    Odjednom vibriranje prestade. Leteo je slobodno. S malim zakanjenjem je povukao kariku za osloboenje.

    Saonice ispod njega su krivudavo odmicale i brzo nestajale meu zvezdama. Pritisak na leima je prestao kad je J A T O jedinica, jo u pogonu, zaplamtela ispred njega. Mlaz toplote iz njene izduvne cevi ga je oinuo tako da mu je za trenutak pozlilo. Ali mlaz je ubrzo prestao; jedinica e, posle jakog udarca, i sama eksplodirati.

    Preostao je samo Svini, koji je padao na Ganimed.

    Od samog poetka, sve od najranijeg detinjstva kad je poeo shvatati da je podzemni Meseev svod bio name-

  • 13

    njen iskljuivo njemu, Svini je eleo da bude ljudsko bie. Zeleo je to s nejasnim, bezlinim bolom, koji se brzo pretvorio u uasnu gorinu njegovog ponaanja, i razmiljanja o svom jedinstvenom svakodnevnom ivotu. To se odrazilo i na njegove snove, u kojima je carovala samoa. to je vie sazrevao, te su pojave bile rede ali jo snanije, sve dok posle jedne takve noi ne bi ostao uzbuen i nem po nekoliko dana, kao neko ko je izbegao veliku nesreu.

    Grupa psihologa, psihijatara i psihoanalitiara, koji su mu bili dodeljeni, uinila je to je mogla, ali to nije bilo mnogo. Svinijeva istorija nije sadravala gotovo nita to bi se moglo koristiti za bilo kakvu psihoterapiju, usavrenu zato da bi pomogla ljudskim biima. A lanovi te grupe nisu se nikad ni sloili u tome kakav bi trebalo da bude glavni cilj takve terapije: da li da se pomogne Sviniju da ivi sa saznanjem da stvarno nije ljudsko bie, ili da se podrava onaj jedini traak nade koji su u Sviniju odravali nestrunjaci na Mesecu, kao jedinu svrhu njegovog postojanja.

    injenice su bile jednostavne i neumoljive. Svini je bio Prilagoeni ovek, u ovom sluaju prilagoen na estoku zimu, nisku teu, i retku, zagaenu atmosferu koja je vladala na Ganimedu. Krv koja je tekla njegovim ilama, i sunana podloga u svakoj njegovoj eliji, sastojala se 9/10 od tenog amonijaka; njegove kosti su bile led-IV; njegovo disanje bilo je sloen ciklus poev od vodonika do metana, koji se nije zasnivao na katalizi pigmenta koji sadri gvoe, ve na kidanju i spajanju dvostruke sumporne veze. Ako bi se ukazala potreba, mogao je sedmicama da ivi hranei se ledenom prainom.

    On je oduvek bio takav. Uzrok tome je bio, doslovce, u dogaajima pre njegovog zaea. U pitanju je bila primena usavrenog sklopa raznih tehnika na elije zametka koje su se kasnije sjedinile da bi sazdale njega. Selektivno mitotiko trovanje, bombardovanje rendgenskim zracima, tektogenika mikrohirurgija, gomilanje metabolikih prepreka i, verovatno, jo pedesetak procesa ija imena nije nikad uo a koji su se jednim imenom zvali pantropija . Slobodan prevod ove rei znaio je menjati sve , a to je i odgovaralo stanju stvari.

    Kao to su pantropisti unapred izmenili Svinijev ljudski lik, oblik i hemijski sastav, tako su izmenili i njegovo obrazovanje, njegov svet, njegove misli, ak i njegove pretke. Prilagoeni ovek ne moe se nainiti na taj nain da promenite samo jednu komponentu, ponosno je tumaio dr Alfven Sviniju preko interkoma. ak i iz poslednje elije zametka izbija stotinu ranijih generacija koje su, pre nego to su prole stepen razvoja zigote kao

  • 14

    jednoelijske ivotinje, raane jedna iz druge, a svaka pojedina se sve vie usmerava prema cijanidu i ledu, i svemu onom lepom od ega se sastoje zgodni mali deaci kao to je Svini. Doktora Alfvena je smenila s poloaja, krajem te sedmice, psiho-grupa, kad je pregledala magnetofonske trake s podacima o svemu to je bilo reeno Sviniju i to je on odgovarao, ali taj trud je bio suvian. Svini nije nikad uo stihove deijih pesama, niti je doiveo traumu raanja, niti je patio od Edipovog kompleksa. On je bio jedinstven primerak sa sopstvenim zakonitostima, a za veinu pitanja o njemu, odgovori jo nisu bili iznaeni.

    On je, naravno, primetio da se Alfven nije ponovo pojavio kad je za to bilo vreme, ali to nije bilo nita neobino. Naunici su se esto pojavljivali u blizini velike, hermetiki zatvorene peine, uvek praeni uljudnom, divno uniformisanom privatnom policijom luke Vea Zemlja, ali su se brzo smenjivali. Cak je i meu psiho-strunjacima uvek postojala neka udna napregnu- tost, gnevna uzdrljivost, koja se povremeno pretvarala u prave sukobe s jetkim povicima. Svini nikad nije otkrio zato se vikalo, jer bi se spoljni zvuci odmah iskljuili im bi svaa poela, ali je primetio da se neki uesnici nikad vie nisu pojavljivali.

    Gde je doktor Emori nije li ovo njegov dan?,,On je obavio svoje dunosti .Ali ja elim da govorim s njim. Obeao je da e mi

    doneti jednu knjigu. Nee li se on makar jednom vratiti?Mislim da nee, Svini, on je napustio slubu. Ne brini

    za njega, snai e se on. Ja u ti doneti tvoju knjigu .Posle treeg ovakvog incidenta Svini je prvi put bio

    puten napolje na povrinu Meseca, i mada su ga uvala petorica ljudi u kosmikoj opremi, Sviniju to nije smetalo. Nova sloboda mu se inila divna, a njegova odea, iako samo simbol onoga to su Luki policajci morali da nose, kao da nije postojala.

    Prvi put je tada okusio slobodu, koju e stei tek poto zavri svoj posao, ukoliko se moglo verovati mnogim aluzijama. Mogao je da vidi ak i Zemlju gde ive ljudi.

    O zadatku je znao sve to se moglo znati, i to napamet. Usaivali su mu ga u glavu jo od najranijeg hladnog i usamljenikog detinjstva, uvek sa istom zapoveu na kraju:

    Mi moramo te ljude vratiti.Ovih pet rei bile su razlog Svinijevog bitisanja, ujedno

    i Svinijeva jedina nada. Prilagoene ljude trebalo je uhvatiti i vratiti na Zemlju ili, tanije, natrag u kupolu na Mesec, jedino mesto osim Ganimeda gde oni mogu da ive. A ako nema mogunosti da se svi uhvate onda se

  • 15

    on, u najmanju ruku, mora vratiti s dr Jakobom Rulma- nom. Samo bi Rulman, sigurno, znao da otkrije tajnu: kako da se Prilagoeni ovek opet pretvori u ljudsko bie.

    Svini je shvatio da su Rulman i njegove kolege kriminalci, ali kolika je teina njihovog zloina, nikad se nije upitao. Njegova merila su bila suvie nejasna. No od samog poetka je bilo jasno da je kolonija na Ganimedu obrazovana bez odobrenja Zemlje, pomou metoda s kojima se Zemlja nije slagala, osim u specijalnim sluajevima kakav je bio Svini, pa zato eli da je uniti. Ne silom, jer je Zemlja najpre htela da sazna ta Rulman zna, nego pomou usavrenog lukavstva, a to je bio sam Svini.

    Mi moramo te ljude vratiti. Posle toga su mu nagoveta- vali,- ali mu nikad nisu, u stvari, obeali da bi mogao postati ljudsko bie, i upoznati savreniju slobodu od ovog etanja bezvazdunom povrinom Meseca s pet uvara.

    Obino bi posle takvog nagovetaja izbijala meu osobljem jedna od onih neujnih svaa. Bilo koje bie normalne inteligencije posumnjalo bi u istinitost tih nagovetaja. Svinijevo vaspitanje je razvijalo u njemu podozrevanje ali, na kraju krajeva, on nije ni za ta mario. Jedinu nadu pruali su mu ti nagovetaji, pa ih je prihvatio kao nadu uprkos maloj verovatnoi. Osim toga, iz onih uhvaenih poetnih rei koje je uo pre nego to je interkom kljocnuo i zamuknuo, razabrao je da je povod neslaganja neto jae od obine sumnje u mogunost preobraaja Prilagoenog oveka. Jednom je, na primer, Emeri neoekivano i estoko planuo:

    Ali pretpostavimo da je Rulman bio u pravu .Skljoc!U kom pogledu u pravu? Da li je prekritelj zakona

    ikada ,,u pravu? To Svini nije mogao znati. Onda je tehniar rekao: Troak je nevolja pri teraformiranju ta je to znailo? a posle toga su ga pod nekim izgovorom brzo izgurali iz prostorije za sluanje. Bilo je mnogo takvih sluajeva, ali je Svini uvek proputao da te odlomke sastavi u neku celinu. Samo je shvatio da se to ne odnosi na mogunost njegovog preobraaja u ljudsko bie, pa ih je odmah prepustio ogromnoj pustinji svog opteg neznanja. Na kraju krajeva, stvarna je bila samo zapovest zaposvest i mora.

    Mi moramo te ljude vratiti. Ovih pet rei bile su razlog to je Svini sada, kao ovek u bunovnom polusnu, padao naglavce na Ganimed.

    Prilagoeni ljudi su nali Svinija na pola puta prema uzviici koja je predstavljala jedini pristup do njihove kolonije, na rubu vrletne visoravni Houvovog H. Nije ih

  • 16

    prepoznao; nisu bili slini nijednoj fotografiji koju je pamtio; ali oni su odmah prihvatili njegovu priu. Nije morao da glumi iscrpenost iako je tea Ganimeda bila za njega normalna, ipak je to bilo dugo putovanje i jo dui uspon.

    I sam se udio to je, ipak, uivao pri tome. Prvi put u svom ivotu je iao bez pratnje ljudi ili mehanizama, u svetu u kojem se fiziki oseao kod kue; u svetu bez zidova, u svetu u kome je bio stvarno sam. Vazduh je bio bogat i prijatan, vetrovi su duvali odakle bi im se god prohtelo. Temperatura na uzviici je bila znatno nia od one pod svodom na Mesecu, a svuda oko njega prostiralo se plavo nebo posuto zvezdama, koje bi tu i tamo zablistale.

    Mora biti oprezan. Bilo bi suvie jednostavno da se Ganimed prihvati kao dom. Na to su ga bili upozorili, ali on nije uspeo da shvati da je ta realna opasnost, ujedno i iskuenje.

    Mladii ga brzo povedoe putem do kolonije. Bilu su ravnoduni i bezimeni. Rulman je bio drukiji. Izraz uenja i neverice na licu naunika kad su Svinija doveli u njegovo visoko nadletvo usred stena, bio je tako snaan da je delovao odbijajue. On je rekao: Sta je to!

    Zatekli smo ga kako se penje uzviicom. Mislili smo da je zalutao, ali je on rekao da potie iz matine grupe .

    Nemoguno, ree Rulman. Sasvim nemoguno . A onda je ustuknuo, merei pridolicu od glave do pete. Izraz zaprepaenja na njegovu licu se neto ublaio.

    Prilikom tog dugog, otrog prouavanja, Svini je imao vremena da se u mislima vrati unazad. Rulman je bio stariji nego na slikama, ali to je i prirodno. Zapravo, tragovi godina se nisu toliko primeivali koliko je Svini oekivao. Bio je mrav, elav i sputenih ramena. Trbui ispod opasaa, koji se video na fotografijama, gotovo je iezao. Oigledno ga je oeliio ivot na Ganimedu. Ali slike nisu bile u stanju da doaraju oi tog oveka, skrivene i nemirne kao u sove.

    Najbolje bi bilo da mi kaete ko ste , konano je rekao Rulman. 1 kako ste dospeli ovamo. Vi niste jedan od naih, to je sigurno .

    Ja sam Donald Levero Svini , rekao je Svini. Moe biti da nisam jedan od vaih, ali je moja majka rekla da jesam. Doao sam ovamo brodom. Ona je rekla da ete me vi prihvatiti .

    Rulman je klimnuo glavom. To je takoe moguno. Oprostite mi, gospodine Svini, ali vi ne moete ni zamisliti kakva ste bomba. Mora da ste dete irli Levero ali kako ste doli ovamo? Kako ste preiveli sve do sada? Ko

  • 17

    vas je odrao u ivotu, brinuo se za vas poto smo napustili Mesec? A, to je najvanije kako ste izmakli Lukoj policiji? Znali smo da je Luka Zemlja pronala nau laboratoriju na Mesecu, ak i pre nego to smo ga napustili. Teko mi je da poverujem da vi uopte postojite .

    Uprkos tome, izraz potpune neverice bledeo je iz asa u as. Jo malo pa da se uhvati na lepak, ocenio je Svini. Tako je i trebalo da bude. Ovde pred njim je stajao Svinu udiui vazduh Ganimeda, stojei bez napora pod teom Ganimeda, s ganimedskom prainom na svojoj hladnoj koi, injenica meu nepobitnim injenicama.

    Luka policija je pronala veliku kupolu , rekao je Svini. Ali oni nikad nisu nali malu kupolu, eksperimentalno postrojenje. Moj otac je minirao tunel koji ih spaja, pre nego to su se oni iskrcali. Ubio ga je komad neke odronjene stene. Ja sam u to vreme bio samo elija u nekom vru .

    Dakle, tako , zamiljeno ree Rulman. Pre nego to smo uzleteli, uhvatili smo prasak neke eksplozije na instrumentima naeg broda. Mislili smo da to Luki napadai bombarduju, iako je to bilo sasvim neoekivano. Pa nisu onda, znai, ni unitili veliku laboratoriju?

    Ne , rekao je Svini. Rulman to sigurno mora znati, radio-razgovori izmeu Zemlje i Meseca moraju se hvatati ovde. Ostale su jo neke interkom-linije do njega; moja majka je utroila mnogo vremena prislukujui ta se zbiva. I ja, takoe, kad sam dovoljno odrastao da ponem shvatati. Na taj smo nain i saznali da kolonija na Ganimedu nije unitena bombardovanjem .

    Ali, odakle ste dobijali energiju?Najveim delom od nae sopstvene stanice

    stroncijum-90. Sve je bilo zatieno, tako da policija nije mogla da otkrije pojedinana polja. Kad je stanica, konano, poela da slabi, morali smo se ukljuiti u glavnu akumulatorsku liniju Luke. Najpre samo za kratko vreme, ali je dovod stalno jaao . Slegao je ramenima. Ranije ili kasnije morali su to otkriti pa su to i uinili .

    Rulman je trenutno bio miran, a Svini je znao da on sada rauna u glavi, uporeujui dvadesetogodinje vreme poluraspadanja stroncijuma-90 sa hronologijom Svinija i Prilagoenih ljudi. Brojke e, bez sumnje, delovati vero- dostojno. Luni policajci su bili vrlo tani u ovakvim sitnim detaljima.

    Jo sam zapanjen to posle toliko godina moram da se vratim na taj dogaaj , rekao je Rulman. Sve je to lepo, gospodine Svini, ali je teko zamisliti da je irli Levero pretrpela sve te patnje, sasvim sama s detetom koje

  • 18

    nikada nee moi ni dodirnuti, s detetom koje je tako teko i tehniko sloeno negovati kao atomsku bateriju. Ja se nje seam kao nene malodune devojke, koja nas je bezvoljno pratila samo zato to je Robert bio s nama. Pri tome se namrtio. Govorila je: ,To je njegova briga*. Nikada nije dalje od toga razmiljala .

    Ja sam bio njena briga , ree Svini mirno. Luki policajci su ga uili da sa ogorenjem govori o majci, ali on nikada nije bio u stanju da podraava emociju kojoj su ga uili. Ali, primetio je da ih zadovoljava ako izgovara slogove odseno i kratko, menjajui glas. Vae miljenje0 njoj, doktore Rulman, bilo je pogreno ili se ona izmenila posle oeve smrti. Imala je istrajnosti i smelosti za deset ljudi. I pri kraju je zbog toga i platila. I to jedinom monetom koju Luki policajci umeju da naplauju .

    ao mi je , rekao je blago Rulman. Ali ste bar vi uspeli da umaknete. Siguran sam da je ba to bila njena elja. Odakle brod o kome ste govorili?

    Pa, mi smo ga uvek imali. ini mi se da je bio oev. Bio je skriven u nekom prirodnom tesnacu kraj naeg svoda. Kad su policajci provalili u sobu za sluanje izaao sam na drugoj strani dok su ga oni zadrali s majkom i zlostavljali je. Ionako ne bih mogao da bilo ta uinim .

    Dabome, dabome, rekao je Rulman dubokim, tihim glasom. Vi ne biste ostali ivi ni jedan jedini sekund u njihovom vazduhu. Postupili ste ispravno. Nastavite .

    Dakle, doao sam do broda i uspeo da ga stavim u pokret. Nisam imao vremena da spasem ita osim sebe. Pratili su me itavim putem, ali nisu pucali. Mislim da je jedan od njih jo gore .

    Nastojaemo da ga pronaemo. Ionako nita drugo ne moemo uiniti osim da ustanovimo njegov poloaj. Pretpostavljam da ste iskoili .

    Da. To je bila jedina mogunost; izgledalo je da ele da me se doepaju makar i na najstraniji nain. U meuvremenu su se, zaelo, ve dokopali broda a, takoe,1 koordinata za koloniju .

    Oh, oni su imali te koordinate otkako smo se iskrcali , rekao je Rulman. Imali ste sree, gospodine Svini, bili ste mali. Vi ponovo donosite oseanje neposrednosti, koje godinama nisam osetio sve od naeg prvog bekstva. Ali postoji jo jedan problem .

    Kakav? ako mogu da pomognem .Moraemo vas podvrgnuti testu , kazao je Rulman.

    Vaa pria zvui verodostojno, i ja doista ne znam kako biste mogli da postanete ono to jeste, osim da ste zaista jedan od nas. Ipak, moramo biti sasvim sigurni .

  • Svakako, ree Svini. Hajdemo .Rulman klimnu glavom i izvede ga iz kancelarije kroz

    niska kamena vrata. Hodnik kojim su prolazili toliko je liio na one na Mesecu, da ga on nije paljivije ni razgledao. Prirodna tea i cirkulisanje nepreraenog vaz- duha delovali su umirujue. Svinija nije zabrinjavao sam test, i to zato to je znao da ne moe uticati na njegov ishod. Ili su ga Lukini strunjaci nainili tako lukavo da poloio bilo kakav test, ili ili on nikad nee imati mogunosti da postane ljudsko bie.

    Rulman je proveo Svinija kroz druga vrata, u nisku sobu u kojoj je bilo est laboratorijskih stolova i mnogo staklenih predmeta. Ovde je vazduh bio aktivniji, kao i na Mesecu, pokretali su ga ventilatori. Neko se pojavio iza ogromnog komplikovanog aparata za frakciono destilisa- nje u kojem su kruili mnogi sitni mehurii, i uputio se prema njima. Bila je to, uoio je Svini, mala devojka sjajne kose, belih ruku i tamnih oiju, s tankim pravim nogama. Bila je odevena u beli tehniarski kaputi, i suknju boje ljive.

    Zdravo, doktore Rulman. Mogu li neto da uinim za vas?

    Sigurno, Majk, ukoliko moete da za izvesno vreme zanemarite to cedilo. elim da izvrim ID tipiziranje; imam ovde novog momka. Jasno?

    Mislim da jeste. Odmah u izvaditi serume . Otila je do drugog stola i poela da vadi i muka ampule ispred zaklonjene sijalice. Svini ju je posmatrao. I ranije je viao enske tehniare, ali nijednu tako graenu, tako neusilje- nu ili tako izbliza. Bio je bezbrian i nadao se da nee morati uskoro da govori. Dlanovi mu se oznojie, a krv mu zazuja u uima, pa je pomislio da bi mogao zaplakati.

    Obreo se usred svog neiivljenog, vrlo zakasnelog puberteta. To mu nije bilo milo, kao to nikad nikome nije milo.

    Ali njegova kao brilijant izbruena opreznost, nije potpuno otupela. Znao je da treba pamtiti da se devojka nije nimalo zaudila kad ga je ugledala, kao ni ona dva mladia kad su ga zatekli kako se uspinje njihovom uzviicom. Zaelo je dr Rulman bio jedini Prilagoeni ovek koji je iz vienja poznavao svakog u koloniji, i zbog toga jedini koji bi se zaprepastio ako bi ugledao strano lice. Posle toliko vremena, naseljenici Ganimeda trebalo bi da poznaju svaiji i najmanji mig, da pamte svaki pokret, svaku osobitost u ponaanju, svaku jamicu na obrazu, svaku senku, manu ili vrlinu koja bi pomogla da se raspoznaju od ostalog neprijateljskog i nadmonog oveanstva.

  • 20

    Devojka uze Svinijevu ruku, i zaas mu se tok misli potpuno rasplinu. Onda je osetio otar ubod u jagodicu desnog srednjeg prsta, i Majk je istisnula kapljice krvi u male koliine plavkaste otopine, a zatim ih prenela na staklene ploice. Mikroskopska stabalca; Svini ih je ve ranije video. A to se tie krvi, moe je dati i vie ako ona to zaeli.

    Ali on se tvrdoglavo vratio na pitanje: zato mladii i Majk nisu pokazali nikakve znake uenja ugledavi ga? Je li to bilo zbog njihove dobi? Prvobitni kolonisti Ganimeda bi prepoznali jedni druge, a, po vienju, i njihovu ecu, dok za omladinu kojoj je sve bilo novo, nepoznato lice nije bilo udno.

    Deca: onda su, znai, kolonisti plodni. O tome nikad nije bilo govora tamo na Mesecu. Ali to za Svinija nije nita znailo. Ba nita.

    Pa, vi drete , rekla je devojka zabrinutim glasom. Bio je to samo mali ubod. Bolje bi bilo da sednete .

    Naravno, odmah dodade Rulman. Bili ste izloeni velikim naporima, gospodine Svini; oprostite to sam tako nepaljiv. Zaas emo biti gotovi s tim .

    Svini je sa zahvalnou seo, i nastojao da ni na ta ne misli. Oboje, devojka i Rulman, sedeli su sada za stolom, ispitujui pod mikroskopom male mrlje razreene krvi koju je Majk uzela od Svinija.

    Tipa O, Rh negativno, rekla je devojka. Rulman je beleio. MsMs, P negativno od E cde, Luteran a negativno, Kel-Celano negativno. Luis-minus b-plus .

    Hmm, oglasio se Rulman nerazgovetno, kao jednim zvukom Takoe Difi a-negativno, J-a, U pozitivno, Jay pozitivno, Bredberi imune ploice IV, i ne naginje na bolesti. Dosta dobro. Znai li to neto za vas, Majk?

    Trebalo bi , odgovori ona, gledajui zamiljeno u Svinija. elite, dakle, da ga uporedim?

    Rulman je klimnuo glavom. Devojka je prila Sviniju, i automatska lanceta mu se zasekla u jo jednu jagodicu prsta. Vratila se k stolu i Svini je opet uo isti zvuk i video kako ona svojim levim srednjim prstom dodiruje jedno stakalce. Tiina.

    Slae se, dr Rulman .Prihvaeni ste , ree on. Izgledalo je da se iskreno

    raduje tome.Dobro doli, gospodine Svini. Poite sada sa mnom u

    moju kancelariju, videemo ta se moe uiniti da vas smestimo, i, naravno da vam damo posla; toga imamo mnogo. Hvala, Majk .

    Molim, i drugi put. Dovienja, gospodine Svini. ini mi se da emo se ee viati .

  • 21

    Svini je klimnuo glavom i zagrcnuo se. Tek kada je doao u Rulmanovu kancelariju mogao je da vlada svojim glasom.

    ta je sve to znailo, dr Rulman? Mislim, znam da ste odreivali moju krv, ali to vam je ona pokazala?

    Pokazala mi je vau verodostojnost, odgovori Rulman. Krvne grupe su nasledne; one tano slede Mendeljejev zakon. Vaa krvna slika pruila mi je i va identitet, ne kao jedinke ve kao lana jedne porodice. Drugim recima, pokazala je da ste doista ono to tvrdite da jeste, potomak Boba Svinija i irli Levero.

    Tako, dakle. Ali vi ste me, takoe, uporedili s devojkom. ta je taj test znaio?

    To su takozvani privatni faktori, oni koji se pojavljuju samo u krugu jedne porodice a ne uopte u populaciji , rekao je Rulman. Vidite, gospodine Svini, prema naem raunu ovde, Majk Levero je vaa neakinja .

  • Glava drugaNajmanje po deseti put za dva meseca, Majk je sa uenjem posmatrala Svinija, istovremeno zabrinuta i zainteresovana. Otkada ti je sinula ova ideja , upitala je ona.

    Pitanje je bilo opasno, kao obino, ali Svini se nije urio. Majk je znala da je on uvek sporo odgovarao na pitanja, a, ponekad, kao da ih uopte nije ni uo. Potreba ovako korisne navike bila je Sviniju vrlo jasna, i on je samo strahovao od pomisli da bi to moglo postati jasno i Ganimeanima. Samo oigledna patoloka introvertnost njegovog karaktera spasla ga je, dosad od sumnje da izbegava neprijatna pitanja.

    Svini je bio siguran da e oni ranije ili kasnije posumnjati. On nije imao iskustva sa enama, ali je bio uveren da je Majk izuzetan primerak. Njena pronicljivost bila je, ponekad, slina telepatiji. On je razmiljao o pitanju, naslonjen na ivu ogradu ispod brda, i zamiljeno gledao u leb, pripremajui svoj odgovor. Svakog dana ih je bre smiljao, iako su pitanja ostala muna i teka.

    Od Lukih policajaca , ree on. Imam samo dva odgovora na to pitanje, Majk. Sve to nisam saznao od majke, doznao sam, prislukivanjem policije .

    I Majk je gledala dole u magle leba. Bio je dug, topao letnji dan. Dan na Ganimedu je trajao koliko tri i po dana na Zemlji, kad je satelit bio uz sunanu stranu Jupitera, i kad se zajedno s Jupiterom sve vie pribliavao Suncu. Vetar koji je duvao preko litica proizvodio je zvuk slian flauti, a sa ove strane brda bio je blag i nestalan kao dah flautiste, i nije njihao ogromne isprepletene stabljike i izdanke koji su ispunili veliku dolinu, a ni lie priljubljeno kao neki plat, u vidu hiljada plavo-zelenih Mebius- -traka.

    Tamo dole nije bilo mirno, iako je izgledalo tako. Kamenje koje se kotrljalo s visina i udaljenih kamenih lavina, dizalo je veu buku i vie tutnjalo nego u hladnim danima. Korenje granitne kore je brzo raslo u toku svog kratkog rastenja, podrivajui uporno dolinu da bi zamet- nulo novo drvee i nove stene. Na vrletima, toplo vreme je menjalo vodu, kristaliui je od leda IV na led III, pa je

  • 23

    voda, u tren oka, iz jednog volumena prelazila u drugi, lomei naslage stena. Svini je znao kako se to odigrava. To je bilo ljutenje, uobiajeno i na Mesecu, iako je na Mesecu ono bilo prouzrokovano ponovnim smrzavanjem leda I u naslagama sadre. Konani rezultat je ostao isti: odronjavanje stena.

    Sva ta neprekidna lutajua tutnjava i priguena grmljavina, to su bili umovi leta u lebu. Na Svinijevo uho delovali su tako umirujue kao zujanje pela za oveka sa Zemlje, mada Svini nikada nije upoznao zujanje pela osim to je o tome itao u knjigama. Kao sve biljke u razvoju, tako su i ovde ogromne kvrgave puzavice, iz dubokih dolina irile sve, ugodan miris sve do gore, u vazduh Prilagoenih ljudi. Bio je to onaj specifian miris biljke koji uspavljuje ivotinjski njuh i ivotinjske lezde, tako da one zaboravljaju borbe iz prolosti.

    Ganimed je stvarno bio divan svet, ak i za mrtvog oveka. Ili samo za mrtvog oveka.

    Ne mogu da shvatim zato bi Luki policajci traili vreme da izmiljaju lai , konano je rekla Majk. Oni znaju da se mi ne bavimo nikakvim napadima. Otkako smo se ovde iskrcali, uopte se nismo makli s Ganimeda. A sve da sada i hoemo, ne bismo mogli da uzletimo! A Zato bi oni tvrdili da smo, toboe, neto uinili to nismo? Zato bi oni o tome govorili kao da je to injenica, utoliko pre to nisu znali da ih ti slua? To je besmisleno .

    Ne znam, rekao je Svini, nikako mi ne ide u glavu da se niste bavili napadima. Da sam po bilo emu mogao zakljuiti da oni ne govore istinu, traio bih skriveni razlog za njihove lai. Ali mi to nikad nije palo na pamet. A sad je prekasno, pa mogu samo da nagaam .

    Morao si neto uti. Neto to svesno ne pamti. I ja mogu da izvlaim zakljuke, ali je jedino tvoj zakljuak vaan. Ti si ih sluao, a ne ja. Pokuaj, Done .

    Dobro, rekao je Svini, moda oni nisu znali da govore neistinu. Nema zakona koji nalae da pretpostavljeni govore istinu svojoj Lukoj policiji. Pretpostavljeni su dole na Zemlji; ja i policajci bili smo na Mesecu. Zvualo je sasvim ubedljivo; i to su ee pominjali u razgovorima, kao da je svakome poznato. Svi oni su verovali da se s Ganimeda vre napadi na putnike brodove dok su jo u orbiti Marsa. To je bila nesumnjiva injenica. Ba tako sam ja to uo .

    Tako je , rekla je Majk. Ipak nije gledala Svinija, ve je dublje spustila glavu nad rub leba, zgrivi ruke ispred sebe u mutnom prostranstvu. Svini je duboko uzdahnuo. Miris loza kao da nije vie uspavljivao.

  • 24

    Kai mi, Done, rekla je ona, kad si uo da su policajci poeli da govore o tome? Mislim, prvi put?

    Njegova panja, koja je bila neto popustila, opet se ukopala u hladni centar njegovog bia, i to takvom brzinom da je ostavila vidljivu masnicu, kao da mu je nezatieni mozak oinut biem. Majk je bila opasna; opasna. Treba da misli na to.

    Kada? rekao je on. Ne znam, Majk. Svi su dani bili slini. Mislim da je to bilo pri kraju. Kad sam bio dete, uo sam da govore o nama kao da smo zloinci, ali nikako nisam mogao da shvatim zato. Pretpostavljao sam da je to zato to smo mi drukiji, i to je sve. Tek pred kraj su poeli da govore o specifinim zlodelima, a i onda mi se to inilo besmisleno. Ni moja majka, ni ja, nismo se nikad bavili gusarenjem. To je sigurno.

    Tek pri kraju. To sam i mislila. Poeli su da govore o tome kad je tvoja snaga poela opadati. Nije li bilo tako?

    Svini je o tome dugo razmiljao, najmanje dvostruko toliko koliko bi, obino, bez opasnosti razmiljao kad je govorio s Majk. On je ve znao kuda ga vode njena pitanja. U takvom trenutku, odgovor bi mogao da bude koban. Trebalo je ostaviti utisak kao da pokuava, iako s tekom mukom, da iz seanja iskopa informacije koje su za njega beznaajne. Posle izvesnog vremena on ree:

    Da, bilo je, otprilike, tada. Poeo sam da proreujem snimanja njihovih razgovora. Iako to nije oduzimalo mnogo energije, mi je nismo smeli troiti jer nam je bilo potrebno sve to smo imali. Verovatno sam propustio da ujem vane delove razgovora; to je moguno .

    Ne , ree Majk smrknuto. Ja mislim da si sve uo. Ili sve to je tebi bilo namenjeno da uje. I ja mislim, Done, da si ono to si uo tumaio tano onako kao to su oni to eleli.

    Moguno je i to , ree Svini polagano. Bio sam jo dete. Poverovao sam u sve to sam uo, ali to bi znailo da su oni znali gde smo mi. Sumnjam u to. Ne seam se tano, ali mislim da onda jo nismo bili poeli da krademo njihovu energiju. U to vreme smo jo verovali da e mo postaviti na povrini neku sunanu stanicu .

    Ne, ne. Oni su morali znati da ste tamo, mnogo ranije nego to ste poeli da im oduzimate njihovu energiju. Nedavno je Rulman o tome govorio. Ima jednostavnih naina da se otkrije ak i telefonski prikljuak, a tvoja stroncijeva baterija nije mogla dugo ostati neotkrivena. ekali su samo dok ne budu potpuno sigurni da e te uhvatiti kad konano napadnu. Tako oni misle. U meuvremenu su koristili tvoje prislukivanje da bi te kljukali izmiljotinama .

  • 25

    Toliko o prii koju su policajci naredili Sviniju da pria. Pretpostavljali su da su Prilagoeni ljudi vrlo glupi i samo zato je ovakva pria mogla sve dosad da opstane. Niko ne polazi, bar u poetku, sa stanovita da ga njegov protivnik smatra za mikrocefalinog idiota. Obmana je trajala dva meseca, ali nikako nee potrajati 300 dana.

    Zato bi oni to inili? rekao je Svini. Nameravali su da nas ubiju to pre mogu im pronau nain da to uine a da pri tom ne otete nau opremu. Mnogo su oni marili za to ta mi mislimo.

    Muenje , rekla je Majk ispruajui i savijajui pri tom svoje ruke oko ograde mehanikim grenjem ptiijih kandi kad dodirnu preku za spavanje. Gledala je preko leba na udaljeni brdoviti gorski lanac s druge strane. Hteli su da te ubede kako je propalo sve to su tvoji ljudi planirali i uradili, i da smo svi mi svrili kao bedni zloinci. Budui da nisu odmah mogli da se domognu tebe i tvoje majke, oni su se u toku rada zabavljali vreajui vas. Verovatno su mislili da ete zbog toga neto propustiti, da e vas to navesti da poinite neku greku i time im olakati da vas uhvate. A moda su to inili i zato to ih je uveseljavalo. Jednostavno zato to im je priinjavalo zadovoljstvo.

    Posle kratkog utanja Svini je rekao: Moda je tako. A moda i nije. Ja ne znam, Majk .

    Brzo ga je okrenula prema sebi i uhvatila ga za ramena. Oi su joj bile kristalno plave. Kako bi znao? ree ona arivi svoje prste u njegove deltoidne miie. Kako bi ita mogao znati kad nije bilo nikoga da ti kae. Zemlja zaelo vrvi laima o nama laima, i samo laima! Mora ih zaboraviti* zaboraviti sve ba kao da si sada roen. Ti i jesi tek sada roen, Done, veruj mi. Upravo sada. Na Mesecu su te kljukali laima; ovde mora poeti da ui istinu, da je ui iz poetka, kao dete!

    Drala ga je jo malo. Zapravo drmusala ga je. Svini nije znao ta da kae; on ak nije znao kakva bi oseanja sada trebalo da glumi. Emocija koju je oseao bila mu je jo gotovo nepoznata. Nije se usuivao da je ispolji, a kamoli da joj da maha. Dok ga je devojka besno gledala u oi, nije bio u stanju ni da trepne.

    Na kraju krajeva, on se, zapravo, rodio davno. Rodio se mrtav.

    Muan, snaan pritisak na njegova ramena naglo se pretvorio u oseaj bolnih maraca, dok su Majkline ruke visile niz njene bokove. Gledala je ustranu, i opet preko leba. Nema smisla , rekla je nejasno.

    ao mi je. To je uasno drsko kad devojka na takav nain razgovara sa svojim ujakom .

  • 26

    Ne smeta, Majk. Meni je bilo zanimljivo .Verujem . . . Hajdemo u etnju, Don. Sita sam zurenja

    u leb. I odmah se krepkim koracima uputila prema nejasnim obrisima brda ispod kojeg je ivela kolonija.

    Svini ju je posmatrao kako koraa, a njegova ledena krv umela mu je u uima. Strana je bila ta njegova nesposobnost da misli; nikad pre susreta s Majk nije znao za tu vrstu vrtoglavice, ali sad mu se uinilo da ga nikad vie nee napustiti katkad bi popustila, ali ga nikada nije napustila. U poetku je bio i alostan i radostan to e bliska krvna genetska veza izmeu njega i Majk koja je stvarno postojala jer je on zaista bio Prilagoeni sin Sirli Levero - spreiti da se zagreje za tu devojku, kao to je obiaj na Zemlji. Ali, u stvari, taj efekat je izostao. Tabu na Zemlji nije se odnosio na njega, a ovde, na Ganimedu, taj posebni tabu uopte nije vaio. Rulman mu je rekao zato.

    Nemojte o tome razbijati glavu , rekao je on ve prvog dana, podsmevajui se Svinijevom zauenom izrazu. Mi nemamo genetskih razloga da zabranjujemo incest naprotiv. U maloj grupi kao to je naa, najjai i najbri evolucioni uticaj jeste raspravanje gena. Ako ne preduzmemo mere da to spreimo, dolo bi do gubitka nevezanih gena kod svake nove generacije. Naravno da to ne moemo dopustiti jer bismo na kraju dobili grupu u kojoj ne bi bilo pravih linosti: jer bi liili jedan na drugog u nekom bitnom pogledu koji se ne moe predskazati. Nikakav tabu ne vredi toliko koliko znaaj takvih posle- dica .

    Rulman je nastavio. Rekao je da jednostavna dozvola incesta ne moe sama po sebi da zaustavi raspravanje gena; to, u izvesnom smislu, daje podstreka; i da kolonija preduzima potrebne mere da sprei raspravanje, mere koje e uroditi plodom meu pripadnicima osam generacija. Tada je poeo koristiti izraze alela, izomorfa i letalni recesivi, vrljati kriptograme kao rrR: r R R /( r A ) R R r na ploicu od liskuna ispred sebe. Onda je, odjednom, podigao pogled i primetio da su se sluaoci izgubili. Ali, i to ga je zabavljalo.

    Sviniju je to bilo svejedno. Znao je da je neznalica. Osim toga, planovi kolonije bili su za njega nevani, on je bio na Ganimedu zato da dokraji koloniju. A to se tie Majk, znao je da nita ne moe ovladati njime osim njegove ogromne usamljenosti, jer je ona gospodarila svim onim to je radio i oseao.

    Ali ga je zaudilo otkrie da ista takva usamljenost, bar prikriveno, vlada svakim pojedincem u koloniji, osim Rulmanom. kao jedinim izuzetkom.

  • 27

    Majk se osvrnula, a onda je s krutim izrazom lica ubrzala korake. Svini je iao za njom, kao to je znao da mora; ali se jo neprestano, kao izazvan nekim udnim predoseajem, borio u mislima.

    Mnogo ta to je nauio o koloniji, ako je bilo istina a po svemu to je uspeo da proveri, izgledalo je da jeste bilo je suprotno onome emu su ga uili Luki policajci. Policajci su, na primer, rekli da su tobonji napadi imali dve svrhe: manje vanu, da se snabdeju hranom i opremom, bitnu, da se povea broj kolonista zarobljavanjem normalnih ljudi koji bi bili pogodni za prilagoavanje.

    Sada nisu vreni napadi, to je bilo sigurno, pa je Svini bio sklon da poveruje Majk, koja je poricala da su ih u prolosti ikada i vrili. Ako se shvati balistika vasionskih putovanja, onda se moe shvatiti da je gusarenje nemogu- an poduhvat, jednostavno zato jer zadaje vie posla nego to donosi koristi. No povrh svih tih ubedljivih praktinih prigovora, postojala je i neverovatnost motiva koji su Luki policajci pripisivali Ganimeanima. Prva svrha je bila besmislica. Kolonisti su bili plodni, dakle nije im bilo potrebno regrutovanje. Osim toga, bilo je nemoguno pretvoriti normalno odraslo ljudsko bie u Prilagoenog oveka. Pantropija otpoinje pre zaea, kao to je bio sluaj kod Svinija.

    Na alost, i suprotno je moglo da bude istinito. Svini nije bio u stanju da nae bilo koga u koloniji ko bi verovao u to da je moguno pretvoriti Prilagoenog oveka u ljudsko bie. Obeanje kojim su ga zadojili Luki policajci iako ga nikad nisu izrekli zasnivalo se, zasad, na praini. Meutim, ako bi ipak bilo moguno oveka kao Svinija vratiti u ivot, o tome bi samo Rulman neto znao, a Svini je morao biti naroito oprezan kad je zapitkivao Rulmana. Naunik je ve bio stvorio neke neprijatne zakljuke iz krtih injenica i velikih lai kojima ga je Svini, po nalogu Lukih policajaca, obasipao. Kao i svi ostali na Ganimedu, tako je i Svini nauio da potuje odlunost i odvanost svih Rulmanovih poduhvata i izreka. No, za razliku od svih ostalih na Ganimedu, on se plaio Rulmanovog razuma. S fatalizmom koji je naruila samo Majk Levero, ekao je da Rulman pronikne onaj leb koji je bio njegova bezoseajna sloena zamena za ljudsku duu. U meuvremenu je jo preostalo pitanje zloina.

    Mi moramo te ljude vratiti. Zato? Jer moramo saznati ta oni znaju. Zato ih onda ne pitate? Oni nam nee rei. Zato nee? Jer se boje. ega? Oni su poinili zloin i treba ih kazniti. ta su uinili?

  • 28

    TIINA

    Tako je jo preostalo pitanje zloina. Nije bila re o napadu. Sve da su Ganimeani i postigli nemoguno i zarobili koji vasionski brod, to ne bi bio glavni zloin, onaj koji je prouzrokovao bekstvo Prilagoenih ljudi na Gani- med, zloin iz kojeg proizilazi itava tehnika pantropije. Kakav li su teki zloin poinili preci Prilagoenih ljudi, koji ih je prinudio da odvuku svoju decu na Ganimed, i to zauvek?

    Odgovornost nisu snosila deca, toliko je bilo jasno. Deca nikad i nisu bila na Zemlji. Ona su u najveoj tajnosti bila roena i odgajena na Mesecu. Izgovor policajaca da koloniste ele da vrate zbog nekog starog greha, bio je takoe prevara, isto kao i pria o napadima. Ako je zloin bio izvren na Zemlji, poinili su ga normalni ljudi sa Zemlje, ija neosetljiva deca sada lutaju na Ganimedu. Niko drugi ga nije mogao poiniti.

    Izuzevi, naravno, Rulmana. Na Mesecu i na Ganimedu su pretpostavljali da je Rulman nekada bio normalno zemaljsko bie. To je bilo nemoguno, ali se ipak tako mislilo. Sam Rulman j^e izbegavao to pitanje ali nije poricao tanost njegovog sadraja. Moe biti da je on sam poinio zloin, budui da ga niko drugi nije mogao poiniti.

    Ali kakav zloin? To Sviniju na Ganimedu niko nije hteo ili nije unaeo da kae. Nijedan kolonist nije u to verovao. Veina njih je smatrala da im se nita ne moe prebaciti osim to se razlikuju od normalnih ljudskih bia. Nekoliko izuzetaka je mislilo da je razvoj pantropije glavni zloin. To je, nesumnjivo, bila Rulmanova krivica, ako je krivica prikladna re.

    Zato se pantropija ili odgovornost za njen razvoj smatra zloinom, predstavljalo je tajnu za Svinija. Ali je misteriozno bilo jo mnogo ta to on nije znao o Zemlji, njenim zakonima i normama, pa vie nije gubio vreme da to odgoneta. Ako je Zemlja rekla da je izum ili primena pantropije zloin, onda je to tako a Luki policajci su mu ve bili rekli da nikako ne sme propustiti da vrati Rulmana, bez obzira na promaaje pri izvrenju ostalih naloga. To je bio odgovor za njega, i to je bilo dovoljno.

    Ali zato to policajci nisu odmah kazali? I zato su, ako je pantropija zloin, oni sami poinili taj isti zloin stvorivi Svinija?

    Sa zakanjenjem, on ubrza svoje korake. Majk je ve nestala pod sputenom izboinom velike peine. On nije primetio u koji je od mnogih manjih ulaza ona ula, a

  • 29

    samo je za dva znao kuda vode. Odabrao je jedan, na sreu.

    Posle etiri zavijutka beznadeno je zalutao.To je bilo neobino, ali nije bilo sasvim neoekivano.

    Mrea tunela ispod Houvovog pi bila je lavirint, i to ne sluajno, ve namerno. Kad su Prilagoeni ljudi ukopavali svoj dom, uzeli su u obzir da bi naoruani ljudi u vasionskoj opremi mogli jednog dana doi da ih trae. Ti ljudi ne bi nikad izali iz brda, ako ih ne bi izveo Prilagoeni ovek koji je poznavao lavirint; ali, oni ne bi nikada pronali Prilagoenog oveka. Poto nisu postojale geografske karte lavirinta, a kolonistima je bilo strogo zabranjeno da ga nacrtaju, to je pamenje predstavljalo jedini klju za izlaz.

    Svini je uspeo da upamti otprilike polovinu lavirinta. Ako ne bude sreo nekoga ko ga poznaje jer, najzad, niko se nee skrivati pred njim mogao je biti siguran da e ranije ili kasnije pogoditi poznati predeo. A dotle je radoznalo prieljkivao da vidi sve to ima da se vidi.

    Prva zanimljivost koju je video bio je dr Rulman. Naunik se pojavio iz jednog tunela smetenog pod uglom od 20 prema onome u kojem je bio Svini; udaljavao se od Svinija ne primetivi ga. Posle kratkog oklevanja, Svini poe da ga prati to je tie mogao. Buni sistem ventilacije nadjaao je bat njegovih koraka.

    Rulman je imao obiaj da nestane za izvesno vreme, od pola dana pa sve do itave sedmice. Oni koji su znali kuda je odlazio i ta je tamo radio, nisu o tome govorili. Sad je Svini, eventualno, imao priliku da to sam otkrije. Nije, naravno, bilo nemoguno da je Rulmanovo nestajanje u vezi s postojeom meteorolokom krizom na Ganimedu, o emu je Svini mnogo sluao. S druge strane . . . ta, s druge strane? Nee biti na odmet da se to malo ispita.

    Rulman je iao brzo, s bradom sputenom na prsa, kao da se kretao tako poznatim putem da se bezbrino mogao prepustiti navici. U jedan mah ga je Svini gotovo izgubio iz vida, pa je posle toga malo skratio rastojanje: lavirint je imao razna skrovita u koja se mogao sakriti ako bi Rulman pokuao da se vrati. Idui, naunik je proizvodio neoekivan ali skladan niz zvukova, vie otpevanih nego izgovorenih. Nisu izraavali nita, niti su pokretali bilo kakav mehanizam, niti su Rulmanu osigurali put, to je bilo oigledno jer se Svini kretao istim pravcem ne sluei se bilo kakvim zvucima. Zapravo, ni Rulman nije bio svestan da ih proizvodi.

    Svini je bio zbunjen. On nikada dotle nije uo da neko mrmlja.

    Stena ispod Svinijevih nogu poela se pomalo sputati.

  • 30

    Istovremeno je primetio da je vazduh osetno topliji i da pri svakom koraku postaje sve toplije. uo je nejasan um ritmikog brujanja maina koje rade. Bivalo je sve toplije, ali Rulman nije zastao. I um se pojaavao, Svini je sada mogao jasno da razabere da ga proizvode mnogobrojne pumpe. Sad su se obojica sputali kroz dugaak ravan hodnik uz ije su se ivice sa obe strane, umesto izlaza iz lavirinta, nizala zatvorena vrata. Osvetljenje je bilo slabo, ali je Svini ipak dopustio da Rulman znatno izmakne. Prema zavretku hodnika vruina je poputala, to je predstavljalo veliko olakanje za Svinija jer je ve oseao vrtoglavicu. Izgledalo je da Rulman nita nije primetio.

    Na tom zavretku Rulman se, neoekivano, naglo spustio u jedan ulaz sa strane u kojem su se, kao to se, zatim moglo videti, zavravale jedne kamene stepenice. Sa njih se osetilo strujanje vazduha. Svini je znao da topli vazduh treba da se die u teinskom polju a zato odlazi u suprotnom smeru, to nije mogao da protumai. Utoliko pre to nije video da su neki mehovi bili u radu. Poto je vazduh strujao prema Rulmanu, to bi i svaki um koji dolazi od Svinija trebalo da se prenosio prema njemu. Zato se, na vrhovima prstiju, oprezno sputao.

    Rulman je iezao kad je Svini napustio stepenite. Ispred Svinija je bio dug, visok prolaz s blagim zavijutkom udesno, sve do kraja vidnog polja. Du unutranje strane zavijutka, u pravilnom odstojanju stajale su velike maine. Svaka je imala radnu klupu s bonim vretenima a ispod nje su se dizale metalne cevi. To su bili izvori zvukova koje je Svini ranije uo.

    Ovde je opet bilo hladno, nenormalno hladno, uprkos jakom strujanju toplog vazduha koji je dolazio sa stepenita. Svini je mislio da ovde dole mora biti da je neto potpuno pogreno, bar to se tie osnovnih zakona termodinamike.

    Oprezno se unjao napred. Posle samo nekoliko koraka kad je proao pored prvih mehanizama u pogonu da, najhladnije je bilo kraj blistavih kalemova, kao da zima izbija ba iz njih pronaao je, neosporno, vazduni zatvara. tavie, bio je u pokretu. Spoljna vrata bila su hermetiki zatvorena ali je mala svetiljka kraj vrata pokazivala da se zatvara kree. Nasuprot zatvarau na drugom zidu jedna od mnogih pregrada s vasionskim opremama visila je otvorena i bez vlasnika.

    Legenda ispisana kraj vazdunog zatvaraa, razjasnila je, konano, sve. Glasila je:

    PANTROPSKA LABORATORIJA JEDANPazi Opasnost

  • 31

    Oinut jezivim strahom, Svini se odmaknu od vazdu- nog zatvaraa, kao to bi se trgao ovek za kojim tragaju zbog ubistva, kad bi ugledao natpis sa oznakom 50.000 volti . Sad je sve bilo jasno. Termodinamika u ovom hodniku nije bila pogrena, kao to nije pogrena ni u friideru. Veliki motori bile su sisaljke, prave sisaljke toplote. Vretena im nisu bila pokrivena injem samo zato to vazduh na Ganimedu nema vodene pare. Uprkos tome, crple su toplotu iz tog vazduha i prenosile je na drugu stranu stenovitih zidova u pantropsku laboratoriju.

    Sad je bilo jasno zato je laboratorija bila hermetikim zatvaraem odvojena od ostalog dela lavirinta i to je Rulman morao da obue vasionsku opremu da bi kroz njega proao.

    Na drugoj strani bilo je toplo. Isuvie toplo za Prilagoenog oveka.

    Ali za kakvog Prilagoenog oveka?emu je pantropija ovde sluila Rulmanu? Pretpostav

    ljalo se da je ova faza istorije zavrena i prola. A ipak je ono to se zbivalo u toj laboratoriji, oigledno bilo tako strano sredini Ganimeda kao to je sredina Ganimeda bila strana Zemlji.

    A se odnosi prema B kao B prema emu? Prema C? Ili prema A?

    Da li je Rulman, uoivi nemogunost takvog poduhvata, pokuavao da ponovo adaptira svoje ljude za ivot na Zemlji?

    Trebalo je da na ovoj strani zida budu brojanici i merni aparati koji bi tanije pokazivali kako je na drugoj strani. I bili su, doista, ovde, u malom natkrivenom udubljenju u zidu, samo ih je Svini prevideo u svom uzbuenju. Glasili su:

    05906140030

    stepeni F

    047

    rosite

    milibara

    0140

    02 pritisak na mm Hg

    U izvesnom smislu, to za Svinija nije znailo nita. Nikad ranije nije bio uo za pritisak izraen u milibarima, a kamoli da bi shvatio skraeni nain obeleavanja na ovim mernim aparatima. Isto tako, obeleavanjem, on nije znao kako da iz rosita izrauna relativnu vlagu. Farenhaj-

  • 32

    tovi stepeni bili su mu toliko nejasni da nije umeo da ih pretvori u Celzijuse. Ali

    Pritisak kiseonika!

    Postojala je jedna planeta, i to jedna jedina, na kojoj je takva mera mogla neto da znai.

    Svini je potrao.

    Nije vie trao kad je stigao pred Rulmanovu kancelariju, mada je jo bio bez daha. Kad je uvideo da se nee moi vratiti istim putem preko vrha pantropske laboratorije i oseati kako ga zapljuskuju vrui talasi, uz delimino saznanje ta to znai, krenuo je u suprotnom pravcu, kraj ogromnih izmenjivaa toplote i poeo se penjati gore s druge strane. Put koji je prevalio bio je dui od tri milje lutanja, uz nekoliko dodatnih otkria koja su bila gotovo isto toliko teka kao i ono prvo.

    Nije bio siguran da li je jo pri istoj svesti. Ali, on je to morao da zna. Nita mu sada nije bilo toliko vano kao odgovor na to glavno pitanje, na to konano uvrivanje ili razbijanje nade s kojom je toliko dugo iveo. Rulman se ve bio vratio u kancelariju gde su ga okruili njegovi saradnici. Svini se progurao napred meu Ganimeane, isprsivi se uzbueno i odluno.

    Ovog puta zatvoriemo sva sigurnosna vrata , govorio je Rulman na telefonu. Povrine pritiska bie suvie strme da bismo se mogli osloniti samo na spoljanje zatvarae. Pobrini se da svaki pojedinac bude obaveten gde treba da bude im se zauje znak za uzbunu, i gledaj da se ovog puta svi pridravaju te zapovesti. Ne elim da se iko nae ukleten izmeu vrata. Ovog puta moe uasno brzo da se obori na nas .

    Telefon je zamumlao i veza se prekinula.Halmane, kako je sa etvom? Preostaje ti manje od

    jedne sedmice, je li jasno? .Da, dr Rulmane, zavriemo na vreme .1 jo jedna stvar oh, zdravo, Donalde. ta e

    li? Ne izgleda dobro. Imam mnogo posla, stoga pouri, molim te .

    Pouriu , rekao je Svini. Sve u saeti u jedno pitanje, ako mogu s vama da govorim nasamo. Samo nekoliko sekundi .

    Rulman je podigao svoje rie obrve, ali kad je paljivije razmotrio Svinijevo lice, naunik klimnu glavom i ustade. Doi, onda, u susednu sobu . . . Dakle, mladiu, zini. Priprema se gadna bura, pa ne moemo gubiti vreme zbog sitnica .

  • 33

    ,,U redu , kazao je Svini uzdahnuvi duboko. Re je o ovome: da Ii je moguno da Prilagoeni ovek ponovo postane ljudsko bie? Zemaljski normalno, ljudsko bie?

    Rulmanove oi su se vrlo polagano suavale, izgledalo je da dugo nee progovoriti. Svini mu je uzvratio pogled. Bojao se, ali se nije vie plaio Rulmana.

    Kao to vidim, ti si bio tamo dole , konano je rekao naunik dobujui s dva prsta po svojoj bradi. Prema izrazima kojima se slui, primeujem da su vaspitni metodi irli Levero ostavili kako da kaem mnoge praznine. Ali ostavimo to.

    Odgovor na tvoje pitanje, u svakom sluaju, glasi: ne. Nikada nee biti u stanju da ivi normalnim ivotom ni na kojem mestu osim na Ganimedu, Donalde. Jo u ti neto rei, to je ve tvoja majka trebalo da ti kae: treba zbog toga da bude dvostruko zadovoljan .

    ,,A zato bih bio? upitao je Svini sasvim mirno.Zato to ti, kao i svi ostali u ovoj koloniji, ima

    J-pozitivnu krvnu grupu. To ti nismo zatajili kad smo otkrili prvog dana po tvom dolasku, ali izgleda da ti to nisi shvatio ili to tebi nije nita znailo. J-pozitivna krv ne znai nita na Ganimedu, to je istina. A li J-pozitivni zemaljski normalni ljudi skloni su oboljenju raka. Oni su toliko skloni oboljenju raka, kao hemofiliari krvavljenju koje prouzrokuje smrt i u isto tako kratkom roku.

    Ako bi te neko, kojim udom, pretvorio u zemaljski normalnog oveka, Donalde, istovremeno bi ti bila izreena smrtna kazna. Zato, kaem ti, treba da bude srean to ti se to ne moe dogoditi avolski srean!

  • Glava treaKriza na Ganimedu koja, naravno, ne bi predstavljala nikakav dogaaj ako tamo ne bi bilo nikoga ko je preivljuje sazreva, otprilike, svakih jedanaest godina i devet meseci. Posle tog vremenskog perioda Jupiter se a, prema tome, i njegovih petnaestak satelita najvie priblii Suncu.

    Ekscentrinost Jupiterove orbite je srazmerno vrlo mala za elipsu iji je proek 483,300.000 kilometara od njenih arita. Ipak je u perihelijumu Jupiter gotovo deset miliona kilometara blii Suncu nego na epihelijumu. Meteoroloke prilike na Jupiteru, koje su uvek paklene, postaju neopisive u toku tog pribliavanja. To isto, iako u manjem obimu, deava se i na njegovom Mesecu Ganimedu.

    Prerihelijska temperatura na Ganimedu nikad se ne popne tako visoko da otopi led na Neptunovom trozupcu, ali se die za ono nekoliko krtih stepeni potrebnih da se izazove pritisak pare Leda III u vazduhu Ganimeda. Niko na Zemlji ne bi ni pomislio da rezultat toga nazove vlanost , ali vreme na Ganimedu se menja i usled takvih minimalnih promena. Atmosfera koja ne sadri vode, brzo reaguje i na neznatan sadraj pare. I, to je vano, ona prikupi vie toplote. Taj ciklus se smenjuje samo u toku nekoliko obrtaja pa se onda gubi, ali konaan rezultat je ipak opasan.

    Svini je razabrao da je kolonija prola kroz jedan takav period i da je pretrpela samo manje tekoe, i to na taj nain to se potpuno povukla u brdo, ali sada to nee vie biti moguno. Sada su tamo bile polustalne instalacije, meteoroloke stanice, opservatorije, radiosvetionici, i ostale sprave za merenje koje su se pre krize mogle demontirati samo uz znatan gubitak vremena, a ponovo montirati samo s jo veim gubitkom. Zatim, neke od njih su bile potrebne da izvetavaju i belee tok same krize, pa su zbog toga morale ostati na svome mestu.

    Nemojte ni da pomiljate , rekao je Rulman, jednom, na masovnom sastanku kolonista, u najveoj prostoriji lavirinta, da bi ovog puta brdo moglo potpuno da nas zatiti. Rekao sam vam to i ranije, ali elim ponovo da vas

  • 35

    podsetim da se ove godine vrhunac nevremena podudara s vrhom ciklusa Sunanih pega. Svi ste videli kako to utie na vreme na samom Jupiteru. Mi moemo da oekujemo srazmerno isto uticaj i na Ganimedu. Bie neprilika, bez obzira na sve pripreme koje preduzimamo. Jedino se moemo nadati da e neizbena oteenja biti manja. Ako neko misli da emo izbei tekoe a da ne platimo danak, treba samo malo da oslune .

    ,U proraunato dramatinoj pauzi koja je zatim nastupila, svi su oslukivali. ak i ovde dole se ulo kako vetar urla u izlaznim i ulaznim cevima ventilacije, noen, pojaan i upotpunjen mnogostrukom jekom kroz kilometre metalnih vazdunih vodova. Buka je predstavljala opomenu da e na vrhuncu bure koja se pribliavala, sva spoljna vrata biti zatvorena, tako da e svi ispod brda udisati vazduh koji se recirkulie. Posle jednog trenutka ulo se kako se masovni uzdah nehotino udisanje vazduha na raun budunosti koja se lako mogla zamisliti otima svim Rulmanovim sluaocima. On se smekao.

    Ne nameravam da vas plaim, rekao je on. Izdra- emo. Ali ne elim da to olako shvatite, a, povrh svega, neu trpeti nikakve aljkavosti prilikom priprema. Naroito je vano da ovog puta odrimo u potpunom redu sve spoljne ureaje, jer e nam biti potrebni pre svretka idue Jupiterove godine a i pre toga, ako sve bude teklo povoljno.

    Njegov se osmeh naglo ugasio. Nije potrebno da nekima od vas istiem koliko je vano da sve zavrimo na vreme, prema planu , mirno je rekao Rulman. Moda nam ne preostaje mnogo vremena do odluke Luke policije da nas napadne. udim se to to jo nisu uinili, naroito otkako krijemo jednog begunca koga su policajci gonili gotovo do u nau atmosferu. Ne moemo raunati da e odustati od svojih namera. Onima od vas koji su samo donekle upueni u plan, elim da istaknem da od njega mnogo ta vie zavisi nego to se trenutno moe sagledati. Moe biti da itava budunost ljudi u vasioni zavisi od uspeha tog plana. Ne smemo dopustiti da nas dotuku ni Zemlja, ni vreme. Ako bi se to ipak dogodilo, itava naa duga borba za opstanak postala bi besmislena. Verujem da e svaki pojedinac ovde nastojati da se to ne dogodi .

    Bilo je teko utvrditi o emu je Rulman govorio kad je pominjao plan . U pitanju su, dakle, bile pantropske laboratorije, toliko je bilo jasno, bila je re i o vasion- skom brodu kolonije na koji je Svini tog dana naiao, a koji je bio skriven u okomitom tunelu za izbacivanje, gotovo istom kao onaj na Mesecu iz kojeg su Svinija

  • 36

    raketom izbacili da otpone sopstveni, slobodni ivot. Brod je bio prikladan ako se moglo poverovati oceni od oka bilo za dugo putovanje nekoliko osoba ili za kratko putovanje vee grupe.

    To je bilo sve to je Svini znao o planu . Uz to mu je bi!a poznata i injenica koju on nije mogao potpuno da shvati: u pitanju su bile dugotrajne pripreme kolonije da se sprei gubitak rasprenih gena. Moda je nikom to ne bi bilo tee da oceni nego Svini ju jedina veza te injenice s planom bilo to to je i on bio dugotrajan.

    Svini je, svakako, bio toliko pametan da ne postavlja pitanja. Prvenstveno je bio zaokupljen burom koja je besnela u njemu samom. Za njega je ona bila vanija od bura koje su besnele na Ganimedu. On nije bio vian da razmilja u razmerama bilo kakvog, makar i malog drutva. Rulmanovi zahtevi u ime takvog ideala, bili su mu prosto neshvatljivi. On je bio najsavreniji individualist Sunevog sistema i to ne po njegovoj prirodi, ve po planu.

    Moguno je da je Rulman to oseao. Ali bez obzira da li je oseao ili nije, nalog koji je dao Sviniju mogao je biti savreno proraunat na to da baci usamljeno bie u konanu samou koje se toliko plailo, da stavi teret mune odluke na plea oveku koji mora da ga nosi; ili da izoluje Lukog pijuna tamo gde najmanje moe nakoditi dok je panja kolonije usmerena u drugom pravcu. Ili, moda, a ak i vrlo verovatno, on nije mislio ni na jedan od tih motiva. U svakom sluaju, merodavno je ono to je uinio.

    On je Sviniju naloio da ostane u juno-polarnoj meteorolokoj stanici za sve vreme tog opasnog stanja.

    Tamo nije bilo nikakvog posla osim posmatranja kristala metanskog snega kako se gomilaju oko prozora, i odravanja izolovanosti stanice. Instrumenti su sami slali obavetenja bazi pa im se nije morala posveivati nikakva panja. Moda e na vrhuncu krize Svini imati posla neko vreme, a moda i nee. To e se tek videti.

    A dotle je imao dovoljno vremena da postavlja pitanja i nikoga kome bi ih postavljao, osim samome sebi i bunom, sve jaem vetru.

    Dolo je samo do jednog prekida. Svini je peice otiao na dui izlet natrag u Houvov H da nae radiootpremnik koji je tamo zakopao, i onda se vratio na meteoroloku stanicu. Za to mu je bilo potrebno jedanaest dana napora i odricanja, o kojima bi Dek London mogao da napie itav roman. Za Svinija to nije znailo nita. On nije znao hoe li ili nee koristiti radio kad se s njime vrati. A to se tie prie o njegovom junatvu na tom usamljenom

  • 37

    putovanju, on nije znao da je to bilo junatvo, a ni to da je bilo neobino teko i bolno. On to nije mogao ni sa ime da uporedi, ak ni s nekim romanom, jer jo nikada nijedan nije proitao. On je stvari odmeravao prema promenama koje su izazivale u poloaju u kome se nalazio, a posedovanje radio-aparata nije promenilo pitanja koja je sebi postavljao. Omoguilo je, samo, da neto preduzme u sluaju da doe do nekih odgovora.

    Vraajui se u stanicu video je pticu pinah. im ga je spazila ukopala se u najblii smet, ali on, tako, bar za trenutak nije bio sam. Nikad je vie nije video ali je esto mislio na nju.

    Jednostavno postavljeno, pitanje je glasilo:' ta sada da radi?

    Da se ozbiljno zaljubio u Majk Levero, u to nije bilo sumnje. Bilo mu je dvostruko teko da savlada to oseanje, jer mu nije znao imena, pa je svaki put morao da se bori s tim novim iskustvom umesto s njegovim odgovarajuim simbolom. Svaki put kad je na to mislio, ponovo se uzbuivao. Ali ono je bilo stvarnost.

    to se tie kolonista, bio je siguran da oni nisu kriminalci, ve da ih je Zemlja svojom samovoljnom odlukom za takve proglasila. Oni su bili vredna, smela, pristojna skupina u kojoj je Svini prvi put u ivotu upoznao nesebino prijateljstvo.

    Kao i svi ostali kolonisti, i Svini se divio Rulmanu.Eto, te tri postavke govorile su protiv upotrebe radija.Rok u kome se treba javiti Majkldonu primicao se

    kraju. Trebalo je, samo, da nemi radio na stolu ispred Svinija emituje jedan od pet znakova, i kolonija na Ganimedu bila bi unitena. To su bili ifrirani znaci:

    WAVVY: imam nadzor treba doi po meneNAVVY: imam nadzor potrebna pomoVVANY: nadzor potreban imam pomoAAVYV: nadzor potreban treba doi po meneYYAWY: imam nadzor mogu da odem.

    Nije bilo poznato kakav bi odgovor dao radar s broda, ni kakve bi dalje akcije naredio kao odgovor na bilo koju od tih ifri. Ma ta da odgovori bilo bi netano, jer nijedna od tih pet ifri nije odgovarala stvarnom stanju uprkos svim intelektualnim naporima da budu dobro odmerene i tano sastavljene.

    Ako se ne poalje nikakva vest, Majkldon e otii posle 300 dana. To bi moglo znaiti da e se ostvariti Rulmanov plan ma kakav on bio, ali to ne bi spasio koloniju. Zemlji bi bilo potrebno najmanje dve generacije

  • 38

    da proizvede i odgaji drugog Svinija, iz jajnika, na sreu, davno mrtve irli Levero, i nije bilo verovatno da bi Zemlja to pokuala. Zemlja sigurno zna vie o tome planu nego Svini a bilo bi teko znati manje pa ako Svini ne uspe, idui pokuaj, imae, najverovatnije, oblik bombe. Zemlja nee vie eleti da joj se vrate ti ljudi kad bude uvidela da ih ne moe pridobiti ak ni pomou tako lukavog, dvostrukog agenta kao to je Svini.

    Dalji predmet: lanana reakcija. Svini je znao da na Ganimedu ima znatnih koliina deuterija, delom zamrznutih u ledenim pustinjama Neptunovog trozupca; manje koliine bile su razbacane po stenama, u vidu litijevog deuterida. Nuklearna bomba koja bi ovde eksplodirala imala bi odline uslove da izazove fuzionu eksploziju koja bi raznela itav satelit. Ako bi neki aktivan deli te eksplozije udario o Jupiter, koji je sada udaljen samo 665.000 kilometara, ta planeta bi bila dosta velika da izazove jedan Beteov ili ugljenini ciklus. Spoljni talasi takve nezamiljive katastrofe izazivali bi isparenja Zemlji- nih mora u njihovim koritima. Ona bi mogla s verovatnou do 3/8 da podstakne i prelaenje Sunca u stanje nove . Dodue, niko ne bi ostao iv da bi se u to uverio.

    Budui da je Svini to znao, pretpostavljao je da to i svi drugi znaju, i da bi Zemlja upotrebila samo hemijske eksplozive na Ganimedu. Da li bi ona to uinila? Opte saznanje i Svinijevo, nisu dosad imali mnogo zajednikog.

    Ali, to nije bilo vano. Ako bi Zemlja bombardovala koloniju, s njim bi bilo svreno. ak i ono malo drugarstvo, neizreena ljubav, oseanje da bi se jo mogao roditi, sve bi to nestalo. I on bi nestao. Isto tako, zaelo, i ovaj mali svet.

    Ali, ako bi se on javio Majkldonu i radaru, ivog bi ga odveli daleko od Majk, daleko od Rulmana, daleko od okoline, daleko, daleko. On bi ostao sam sa svojim mrtvim ja. On bi, ak, mogao dobiti novu priliku da naui istu beskonano dugu lekciju o raznim oblicima samoe, ili Zemlja bi mogla nainiti udo i pretvoriti ga u ivo, J-pozitivno ljudsko bie.

    Vetar je sve jae duvao. Bes bure oko Svinija i u njemu, uporedo je rastao. Njegova usklaenost bila je klasian primer za literarni poduhvat nazvan patetina obmana samo to on to nije znao, jer Svini nikad nije itao neki roman. Sve da je i prepoznao prirodu kako podraava umetnost, to mu ionako ne bi nita koristilo.

    On nije ni znao, kad je kriza spoljanje bure poela s milion zuba nevidljivog gneva da podgriza ivice temelja meteoroloke stanice, da bi njegova samotna borba za

  • 39

    spas stanice mogla posloiti kao graa za jedan ep. itava poglavlja, itava pevanja, itavi inovi onoga to je moglo biti svesno herojstvo kod nekog drugog, kod ljudskog bia, bila su odbaena dok se Svini bavio svojim poslom, u mislima obuzet svojom usamljenikom diskusijom.

    Nije postojao znak kojim bi mogao Majkldonu ili radaru saoptiti istinu. On nije imao nadzor nad ljudima koje je Zemlja elela, niti je hteo da ga ima, dakle bilo bi glupo da trai pomo. On nije vie verovao u to da Zemlja mora te ljude vratiti , ni zbog ciljeva Zemlje koji su mu i dalje ostali tajanstveni kao ni zbog svojih sopstvenih, mada su mu ovi poslednji izgledali sasvim beznadeni.

    Ali bilo kakav znak odveo bi ga s Ganimeda ako bi eleo da ga odvede.

    Kriza je prola, to je video. Brzo je osposobio stanicu za rad.

    Kontrolisao je radio. Bio je u redu. Uhvatio je dugme, okrenuo kazaljku prema jednom od bakarnih kontakta i pritisnuo. Emitovao je VVANY. Posle pola sata oscilator na aparatu je poeo ritmiki da kucka, pokazujui da je Majkldon jo na Ganimedovom nebu i da ga je uo.

    Svini je ostavio aparat na stolu u stanici, vratio se do brda i rekao Rulmanu ko je i ta je uinio.

    Rulman je u svom besu ostao potpuno miran, to je delovalo opasnije od najbezumnijeg gneva. On je, jednostavno, i dalje sedeo za pisaim stolom posmatrajui Svinija bez najmanjeg traga ljubaznosti na licu, ili topline u oima. Posle nekoliko munuta Svini je uvideo da praznina Rulmanovog pogleda znai da ga uopte ne vidi. On je svoje misli koncentrisao u sebi. Isto tako i svoj bes.

    udim se , rekao je on mirnim glasom kao da se nimalo ne udi, najvie se udim samome sebi. Trebalo je da predvidim neto slino tome. Ali ja nisam ni sanjao da oni raspolau znanjem ili lukavstvom da sve stave na kocku jednog tako dugoronog programa. Ukratko, bio sam idiot .

    Za trenutak se njegov glas malo obojio, ali takvim prezirom da je Svini ustuknuo. A Rulman jo nije bio izrekao nijednu re osude. Umesto toga, prekorevao je samoga sebe. Svini je pokuao da kae:

    Kako ste mogli znati? Bilo je mnogo pojedinosti kojima sam se mogao izdati, ali ja sam svim silama nastojao da to spreim. Mogao sam i due sauvati tajnu, da sam hteo .

    Ti? rekao je Rulman. Ta jedna re je bila gora od amara. Ti, Donalde, ti si nevin kao maina. Suvie znamo pantropiji a da bih drukije mislio. Vrlo je lako izolovati

  • 40

    Prilagoeno dete, spreiti ga da postane ljudsko bie, ako se to eli i ako se poseduje dovoljna doza zlonamernosti. Konano, tvoje se ponaanje moglo predvideti .

    Da li se doista moglo? pomalo natmureno je upitao Svini. Ja sam doao i ispriao vam sve, nisam li?

    Pa ta, ako i jesi? Moe li to sada da izmeni stvari? Siguran sam da je Zemlja ukljuila i tu prilino veliku verovatnost u svoje planove. Ukoliko uopte zna za odanost, nuno se morala podvojiti verovatno se s tim raunalo da e ostati podvojena naime da se nee potpuno promeniti. I eto kako ti pokuava da izigrava obe strane prema sredini s tim da si ti sredina koja izdaje svoje pretvaranje meni, a istovremeno izdaje koloniju Zemlji. Time se nita ne moe postii .

    Jeste li sigurni?Sasvim siguran , odgovorio je Rulman kruto. Pret

    postavljam da su ti oni ponudili neto da te podstaknu. Sudei po pitanju koje si mi ranije postavio, mora da su ti obeali da e te uiniti zemaljskim normalnim ljudskim biem i to im budu od nas saznali kako se to ini. Ali injenica Je da je to neostvarljivo, i ti to zna. A sada tebi nema budunosti ni s nama. alim te, Donalde, veruj mi. Nije tvoja greka to su od tebe nainili stvar umesto ljudskog bia. Ali sada si ti samo bomba koja je ve eksplodirala .

    Svini nije nikad upoznao svog oca, a hegemonija Lukih policajaoa bila je suvie rasplinuta a da bi u njemu mogla automatski da izazove potovanje prema licima in loco parentis. Odjednom je otkrio da je besan na Rulmana.

    To je uasno blesavo to ste rekli , rekao je zurei u oveka koji je pognut sedeo za pisaim stolom. Nita jo nije izgubljeno. Mogu vam dati jo mnogo informacija koje moete koristiti ako elite neto da uinite da biste ih dobili. Naravno, ako ste ve unapred odustali. .

    Rulman je podigao pogled. ta ti zna? rekao je pomalo zbunjen. Sam si rekao da raunska maina na brodu tog kapetana Majkldona odluuje o tokuv daljih postupaka. A ti ne moe uspostaviti efikasnu vezu s Majkldonom. Nije sada trenutak za obmane, Donalde .

    Zato bih vas ja sada obmanjivao? Ja znam vie o tome ta bi Zemlja mogla uiniti s mojim obavetenjem, nego bilo ko drugi u koloniji. Moje iskustvo sa Zemljom je skoranje. Ja uopte ne bih bio doao k vama da sam smatrao da je situacija beznadena i da nisam paljivo odabrao onu vest za Majkldona za koju sam verovao da je donekle povoljna za koloniju. Ne kolebam se. Ja sam na vaoj strani. Najgore od svega bi bilo da nisam

  • 41

    poslao nikakvu vest. Ovako nam, eventualno, preostaje jo rok za pomilovanje .

    Reci mi, kako moe oekivati da imam poverenje u tebe? polagano je izustio Rulman.

    To je pitanje koje vi treba da reite , kratko odgovori Svini. Ako se ja doista jo kolebam, onda je to propust kolonije, koja nije uspela da me ubedi da je moja budunost ovde s njima. A ako je doista tako, onda nije re samo o meni nego o grekama kolonije, jer je tako tajanstvena prema svojim sopstvenim ljudima .

    Tajanstvena? rekao je Rulman iskreno zauen. ,,U pogledu ega?

    to se tie plana. I prvobitnog zloina zbog kojeg vas Zemlja trai. U pogledu toga zato Zemlja eli da vas dovede natrag naroito vas, dr Rulmane.

    Ali to je optepoznato, Donalde. Sve to .Moe biti da je tako. Ali to nije poznato meni a

    veina starih naseljenika smatra da o tome ne treba govoriti, osim u maglovitim kratkim napomenama, u vidu intimnih ala koje su svakome poznate. Meutim, mnogi su neupueni, zar vi to ne znate? Uverio sam se da polovina pripadnika vae druge generacije ima sasvim nejasnu sliku o prolosti. Koliina obavetenja koju novajlija ovde moe dobiti bez obzira da li je tek stigao ovamo, kao ja, ili je novoroene stala bi u oko jedne pinah ptice. A to je opasno. Zbog toga sam mogao potpuno izdati koloniju, da sam hteo, a vi me ne biste mogli u tome spreiti .

    Rulman se zavalio u stolici i ostao miran due vreme.Deca esto ne postavljaju pitanja kad misle da se

    pretpostavlja da ona ve znaju odgovore , promrmljao je. Izgledalo je da ga je to mnogo jae pogodilo nego kad mu je Svini doao sa svojom izjavom. Deci je milo kad izgleda da neto znaju, ak i onda kad ne znaju. To im daje oseanje vanosti u sopstvenim oima .

    Deca i pijuni , rekao je Svini. Postoje izvesna pitanja koja ni jedni ni drugi ne mogu postavljati, i to gotovo iz istog razloga. A to je deje znanje vie starmalo, to je pijunu lake da se snae meu odraslima .

    Poinjem da uviam, rekao je Rulman. Verovali smo da smo imuni od pijuniranja, jer pijun sa Zemlje ne bi ovde mogao iveti bez velike i sloene zatite. Ali to je fiziki problem, a takvi se problemi mogu reiti. Trebalo je da to pretpostavimo od samog poetka.

    Umesto toga, mi smo sami sebe drutveno oslabili u najjaoj meri .

    Tako i ja mislim. Kladio bih se da vam moj otac ne bi

  • 42

    dopustio da se tako razvijete, da je on mogao da pobegne s vama. On je vaio kao strunjak za ovakve stvari. Ja ne znam, ja ga nikada nisam upoznao. Osim toga, smatram da to sada nije vano.

    Ne, rekao je Rulman. To je vrlo vano, i ti si to sada dokazao, Donalde. Tvoj otac to nije mogao spreiti, ali nam je, moda, pruio sredstvo da to popravimo .

    Mislite mene?Da. Bio ti ili ne bio slian njemu, krv u tvojim ilama

    i geni bili su s nama od poetka, a ja znam kako oni ispoljavaju svoje dejstvo. Vidim to i sada. Sedi, Donalde, vraa mi se nada. Sta da radimo?

    Pre svega , ree Svini, molim, molim vas kaite mio emu je zapravo re u ovoj koloniji!

    To je bilo teko pitanje.Prvo: Vlasti. Jo davno pre vasionskih putovanja, veliki

    gradovi u Sjedinjenim Dravama nisu mogli da usklade svoje saobraajne probleme, tako da su isto politike odluke o tome bile uzaludne. Nijedno gradsko rukovodstvo nije moglo da obezbedi sredstva potrebna za radikalno reenje, jer bi ga na iduim izborima izbacili gnevni oferi i peaci, kojima jk pomo bila najpotrebnija.

    Kako se saobraaj stalno pojaavao, poveravali su ga, uz veliku zahvalnost i razne povlastice, poluzvaninim Lukim, Mostovnim i Drumskim vlastima. To su bila ogromna preduzea za investicije kapitala, osnovana po uzoru na Vlasti.Luke Njujorka , koja je dokazala da je sposobna da sagradi ili upravlja tako velikim poduhvatom kao to su tuneli Holand i Linkoln, Vaingtonov most, aerodromi Teterboro, La Gvardija, Ajdlvild i Njujork, i tome slino. Godine 1960. bilo je moguno putovati od kraja Floride do severnih granica SAD, skroz preko teritorije koja je pripadala Lukoj vlasti, ukoliko je neko bio u stanju da plati odgovarajuu taksu, i nije mario ako u Peconosu u njega pucaju drevni vlasnici zemlje, koji su se jo odupirali dinovskom Inkadel projektu.

    Drugo: takse. Ove Vlasti bile su dravna tvorevina, a obino su svoju delatnost obavljale zajedniki, i stoga su uivale legalne povlastice, koje nisu mogle da dobiju ostala privatna preduzea koja su se bavila meunarodnom trgovinom. Meu povlasticama, u tipinom dekretu o ovlaenjima, bila je i zakonska klauzula: Da navedene dve drave nee smanjiti ili slabiti pravo Vlasti pri odreivanju poreza, ubiranju taksa i ostalih dabina . . . I savezna vlada je pomagala: iako je Zakon o saveznim mostovima iz 1946. nalagao da se vie ne ubiraju takse posle isplate amortizacije, ipak se Kongres gotovo nikad

  • 43

    nije suprotstavio Vlastima pozivajui se na taj zakon. Sledstveno tome, takse nikad nisu sniavane; 1953. godine Vlast Luke Njujork ostvarila je profit od 20 miliona dolara za jednu godinu, a dabine su bile u porastu za 10 odsto godinje.

    Neto sredstava je utroeno za podizanje novih graevina od kojih je veina bila smetena tako da povea dobit, a ne da rei problem saobraaja. I ponovo su vodile Vlasti Luke Njujorka, gradei trei podzemni put kroz Linkoln tunel, ime se jo osam i po miliona vozila godinje slilo u centralno podruje Menhetna, dok se grad guio u potrebi za odgovarajuim prolazima koji bi odvodili reku saobraaja na putevima.

    Tree: Luki policajci. Ove su Vlasti dobile ve od samog poetka ovlaenje da u svojim preduzeima dre svoju policiju. Uporedo sa irenjem tih Vlasti poveavala se i njihova privatna policija.

    Kad je, vremenom, dolo do vasionskih putovanja, i ona su potpala pod iste te Vlasti. One su uloile mnogo truda da ta putovanja preuzmu; iz operacija na svojim aerodromima koji su kao jedina grana njihovih preduzea uvek bili na gubitku nauili su da je efikasna samo potpuna kontrola. A to je bilo karakteristino, interesovala su ih samo takva kosmika putovanja koja su iziskivala ogromne izdatke, inae oni ne bi ostvarivali nikakve profite pri sklapanju ugovora s potpreduzeima, nikakve profite od brze amortizacije zajma, nikakve profite od zakona prema kojima se, na ime novih konstrukcija, oslobaaju poreza, nikakve profite od ubiranja takse i trokova po raznim osnovima, posle podmirivanja trokova za nabavke i odravanje.

    Prvoj svetskoj komercijalnoj vasionskoj luci, Luka Zemlja , vlasnik je platio za svaki brod pri svakom dodirivanju tla 5.000 dolara. Plaanje trokova za iskrcavanje bilo je ve godinama ukinuto za letove u privatnoj atmosferi, ali Visoka Vlast Luke Zemlja dejstvovala je po pravilima koja je sama ustanovila, tako da je naplata ateriranja bila redovan postupak. Ova Vlast je izdravala prvu vojsku Luke policije, koja je bila vea od nacionalnih oruanih snaga. Posle izvesnog vremena razlika je potpuno iezla, pa su Luki policajci postali oruana snaga Sjedinjenih Drava. To nije bilo teko postii, budui da je Visoka Vlast Luke Zemlja zapravo postala preduzee koje je progutalo sva ostala slina preduzea u dravi, ukljuivi i Luku Zemlja.

    Pa kad su ljudi ubrzo, posle prvih vasionskih letova, poeli da se pitaju Kako emo naseliti planete? , Visoka Vlast Luke Zemlje je ve imala pripremljen odgovor.

  • 44

    etvrto: teraformiranje.Teraformiranje je preudeavanje planete tako da bude

    slina Zemlji, kako bi normalni zemaljski ljudi mogli na njoj iveti. Luka Zemlja je bila voljna da otpone s manjim poduhvatima. Zelela je da pomeri Mars van njegove orbite, na taku koja je neto blia Suncu, i da obavi manja potrebna prilagoavanja u orbitama ostalih planeta, da transportuje na Mars dosta vode, otprilike toliko da se isprazni Indijski okean sve je to sitnica za Zemlju, i samo deset odsto onoga to e kasnije biti potrebno da se teraformira Venera; da odnese na malu planetu humusa, otprilike onoliko koliko je podruje savezne drave Ajove, tako da se moe poeti saenje biljaka, koje bi, malo-pomalo, izmenile atmosferu Marsa. itava ta stvar, razborito je objanjavala Luka Zemlje, bila je moguna i u pogledu snadbevanja i izvora energije, i stajala bi manje od 33 biliona dolara. Visoka vlast Luke Zemlje bila bi u mogunosti da doe do te svote ako bi se oslobodila plaanja poreza za nepuno stolee, pomou raznih ubiranja naplata, kao, na primer, 50 dolara za marku raketne pote, 10.000 dolara za jedno iskrcavanje na Marsu, 1.000 dolara za jednosmerno osiguranje, 100 za jednu akciju pustinjskog jutra zemlje, itd. Razume se da bi se te naplate ubirale i posle pokria trokova, u svrhu odravanja.

    Konano, upitala se Vlast, preostaje li koji drugi izlaz? Samo zatvorene kupole na drugim planetarna. Visoka Vlast Luke Zemlje je mrzela kupole. Prvo, one su bile isuvie jevtine, a obim saobraaja do njih i natrag bio bi uvek suvie mali. To je jasno potvrivalo ravo iskustvo s Mesecom. I javnost je mrzela kupole, publika je ve dokazala da nerado ivi ispod njihovih svodova.

    to se tie vlada van Sjedinjenih Drava koje je Vlast jo donekle tolerisala, nijedna od njih nije bila raspoloena prema kupolama, zbog ograniene mogunosti kolo- nizovanja pomou njih. Vlade su morale da se ree svojih naraslih masa u snanim mlazevima a ne u kapljicama. Iako je Vlast znala da emigracija poveava domau naseljenost a ne smanjuje je, ona se uzdravala da to prizna zainteresovanim vladama. Neka oni sami ponovo otkriju Franklinov zakon. Kupole su odbaene teraformiranje prihvaeno.

    A onda je dola pantropija.Ako je ta trea mogunost problema kolonizovanja

    planeta iznenadila Vlast i Luku Zemlja, za to su bili krivi oni sami. Jer pretea je bilo mnogo. Zamisao da se ljudski rod genetski modifikuje tako da moe iveti na neprilagoenim planetarna, umesto da se izmene planete i prilagode

  • 45

    ljudima, potie jo od Olafa Stepldona. I mnogi kasniji pisci su se dotakli tog problema. A ona se, zapravo, protee od Prometeja i tako je duboko useena u ljudski um kao i predstave o vukodlaku, vampiru, podmetnutoj deci, vilama i seljenju due.

    Ali odjednom je ona postala moguna i ubrzo se pretvorila u injenicu.

    Vlasti to uopte nije bilo po volji. Pantropija je iziskivala velike poetne investicije za dobijanje prvih kolonista, ali je to bio metod koji svojim usavravanjem postaje sve jevtiniji i jevtiniji. A kad su kolonisti jednom naseljeni, investicije prestaju. Kolonisti ive udobno u svom prilagoenom svetu, i sami stvaraju nove koloniste bez iije pomoi. Dalje, pantropija je, u sluaju da je najskuplja, bila u pola jevtinija od postavljanja i najmanje i najjednostavnije kupole. Uporedi li se s teraformiranjem ma i tako prikladne planete kao to je Mars, ona je bila gotovo besplatna posmatrano sa stanovita Luke vlasti.

    Meutim, nikako nije mogao da se iznae nain za ubiranje taksa, pa ni za poetne izdatke. Bilo je to isuvie jevtino a da bi se za to vredelo potruditi.

    HOE LI VAE DETE BITI UDOVITE?Ako neki uveni naunici pobede, jedno od vae dece ili unuadi moglo bi nastaviti ivot u smrtnoj pustoi Plutona, odakle je Sunce samo blesak na nebu i nee se vratiti na Zemlju sve do smrti, a pitanje je hoe li i onda!Da, ve se sada pripremaju planovi o promeni nevine, jo neroene dece u strana bia koja bi umrla stranom smru u trenutku kad bi stavila nogu na zelenu planetu svojih predaka. Nestrpljivi zbog polaganog ali sigurnog tempa kojim ljudi osvajaju Mars, visoki intelektualci pronalaze naine za izopaavanje ljudskog oblika izopaavanje uz koje bi mogli, nekako, da preive u najstranijem i najdivljijem planetarnom paklu.Proces po kome bi trebalo dobiti te bedne nakaze uz ogromne izdatke nazvan je pantropija . To ve i sada postoji, nesavreno i opasno. Glavni od njenih proroka je fanatini, sedokosi dr Jakob Rulman koji . . .

    Stani, rekao je Svini.Vrhove svojih prstiju stavio je na slepoonice a onda ih

    je, drui, opet odmakao i pogledao Rulmana. Naunik je spustio stare iseke asopisa koji su i u zatitnim koricama bili sasvim pouteli od ganimedskog vazduha. Rulmanove ruke su ostale sasvim mirne, a ono malo kose to mu je preostalo bilo je crvenkastosmee kao uvek.

  • 46

    Te lai! ao mi je. Ali one deluju, znam da deluju. Hranili su me njima. Drukije zvue kad se uveri koliko su svirepe .

    Znam, ree Rulman blago. To je lako. Odgajanje Prilagoenog deteta je naroit proces. Dete je uvek usamljeno i nastoji da podraava. Moe mu se priati to god se eli, ono nema drugog izbora nego da veruje, jer oajno eli prisnije veze, priznanje, topla oseanja, a nikad ih ne dobija. Ono je ekstremni sluaj dece odgajene pomou boice; prsa koja je trebalo da ih hrane mogu biti i s druge strane stakla, ali su, zapravo, generacijama udaljena u prolosti. ak i glas majke dopire kroz icu ako uopte dopire. Ja znam, Donalde, veruj mi. I meni se to zbilo. Veoma je teko .

    Jakob Rulman bio je Moj davni, neposredni otac. Moja majka je rano

    umrla. To se esto dogaa, verovatno zbog odricanja, kao kod tvojih. Ali moj me je otac uio istini, tamo u Meseevim peinama, sve dok ga nisu ubili .

    Svini je duboko udahnuo. Ja sve to sada uim. Nastavite .

    Jesi li siguran da to eli, Donalde?Nastavite. Moram saznati, a jo nije prekasno.

    Molim .Dobro , rekao je Rulman razmiljajui. Luka vlast

    je izdejstvovala zakone protiv pantropije, ali neko vreme ti zakoni jo nisu predviali stroe kazne. U isto vreme Kongres nije eleo da zabrani vivisekciju, i nije znao ta se zapravo trai od njega, ta da zabrani. Luka nije htela da se tano izjasni. Moj otac je odluno eleo da vidi pantropiju isprobanu dok je u zakonima jo bilo nekih rupa znao je vrlo dobro da e se oni pootriti im Luka to bude smatrala za potrebno, a bio je ubeen da nikad neemo naseliti zvezde izgradnjom kupola ili teraformi- ranjem. To bi moglo uspeti na nekim od lokalnih planeta na Marsu, Veneri ali ne dalje napolju .

    Dalje napolju? A kako bi iko mogao i otii tamo?Meuzvezdanom propulzijom, Donalde. Ona postoji

    ve decenijama, ve gotovo pola veka. im je otkrivena, obavljeno je nekoliko istraivakih putovanja, i sva su bila vrlo uspena iako se ne spominju u tampi onog doba. Luka nije videla mogunost nikakvih profita od meu- zvezdanih letova i prikrila je tu novost, zaplenili su patente i unitili izvetaje o putovanjima ukoliko je to bilo moguno. Ali svi brodovi Luke imaju, za svaki sluaj, i ureaj za takve vonje. Pa i na brod ga ima. Ima ga i tvoj prijatelj pilot tamo gore .

    Svini je zautao.

  • 47

    Stvar je u ovome: veina planeta, i ove ovde, u Sunevom sistemu, ne bi mogle da nose kupole, niti se one mogu na bilo koji nain teraformirati. Na primer, Jupiter i velika veina drugih teko bi se prilagodile bilo kakvim postupkom, a profiti bi bili isuvie mali da zainteresuju Luku. Dalje od meuzvezdanih udaljenosti Luka nee ni da pokua, poto tamo ne bi bilo trgovine ili saobraaja, od kojih bi mogla ubirati takse.

    Bez sumnje, jedini odgovor je pantropija naravno ne za Luku, ve za budunost oveanstva uopte. Mom ocu je nekako polo za rukom da za tu ideju zagreje neke politiare i imune ljude. Uspeo je, tavie, da pronae nekoliko preivelih iz onih ranih meuzvezdanih ekspedicija, ljude koji su neto znali o vansolarnim planetarna i o operacijama potrebnim za takva putovanja. Svi ovi ljudi su bili voljni da izvre bar jedan eksperiment pantropije, eksperiment koji bi se posle uspeha nastavio.

    Taj eksperiment smo mi: ova kolonija na Ganimedu.Luka je koloniju proglasila nezakonitom jo pre nego

    to je zapravo poela da ivi. Ali u trenutku kad su pronali laborato