Dženan Hasić: Somundžu baba (šejh Hamid Veli)

ZNAKOVI VREMENA SARAJEVO JESEN-ZIMA 2014 GODINA XVII DVOBROJ 65/66 57

Crtice iz ivota ejha Hamida Velija

Denan Hasi Graanica, Bosna i Hercegovina

SaetakU radu se izlau osnovni podaci o ivotu ejha Hamida Velija, poznatijem kao Somundu-baba. ejh Hamid Veli pripadao je halvetijskom dervikom redu iji su osnovni postulati: isposnitvo i osnaivanje duhovne veze s Dragim Bogom posredstvom povlaenja u povremene osame (halwa). Uz navedene principe Somundu-baba prakticirao je naelo melameta, koje je znailo skrivati u javnosti vlastiti tesavvufski identitet. Somundu-baba vaio je za ozbiljnog velikana tesavvufskog nauka, a to dokazuje sam nain njegova ivota, djela koja je napisao i mnogi uenici koje je odgojio i ostavio iza sebe da slue ljudima na mnogovrsne naine. Meu ueni-cima Somundu-baba nalazimo i velike islamske uenjake, poput Mulla Fenarija, koji je bio prvi ejhul-islam Osmanske imperije. Somundu-baba nije rodoslovnik nekog od tarikata. Bio je i do kraja ivota ostao pripadnik helvetijskog tarikata, ali je zato bio duhovni voa i uitelj ejha Bajrama Velija, koji vai za eponima bajramijskog tarikata. Moemo slobodno konstatirati da je bajramijski tarikat jedan od mladaraka koji je iznikao iz sjemena koje je zasijao potovani ejh Hamid Veli, Somundu-baba.Kljune rijei: ejh Hamid Veli (Somundu-baba), ejh Hadi Bajram Veli, Mulla Fenari, Ulu damija, Bursa, Darende, tesavvuf, melamet, halvetijski tarikat, bajramijski tarikat

UDK 28-9:929

ZNAKOVI_VREMENA dvobroj 65 i 66.indd 57 23.3.2015 23:13:03

ZNAKOVI VREMENA SARAJEVO JESEN-ZIMA 2014 GODINA XVII DVOBROJ 65/6658

DENAN HASI

Uvod

U radu se izlau osnovne crtice iz ivota ejha Hamida Velija, poznatijem kao Somundu-baba. ejh Hamid Veli pripadao je halvetijskom dervikom redu iji su osnovni postulati: isposnitvo i osnaivanje duhovne veze s Uzvienim Bogom posredstvom povlae-nja u povremene osame (halwa). Uz navedene principe Somundu-baba prakticirao je naelo melameta, koje je znailo skrivanje u javnosti vlastitog tesavvufskog identiteta.

Prakticiranjem melameta ejh Hamid Veli tokom boravka u Bursi sebi je odabrao novo ime, Somundu-baba (pekar), poto se bavio proizvodnjom i prodajom hljeba. Skrivajui svoj vlastiti tesavvufski identitet, Somundu-baba nije zanemario odgajanje i upuivanje. Radei kao pekar, Somundu-baba ipak se odluio poduavati ljude temeljnim principima vjere i bitnosti duhovnog usavravanja. To je tako vjeto radio da niko i nikada nije posumnjao da se iza pekara krije osoba koja je pronikla u dubine muslimanske jurisprudencije, arapskih jezikoslovnih, hadiskih, tefsirskih znanosti, a nadasve, ovladao je visokim duhovnim spoznajama do kojih se stie prakticiranjem mnogovrsnih duhovnih vjebi i eksercitija. Tu injenicu potvruju i njegova tri djela koja je napisao i veliki broj uenika koje je odgojio.

Rad donosi, pored osnovnih biografskih podataka, i temeljne principe tesavvufskog nauavanja Somundu-babe.

Da bismo pokazali da se zaista radilo o ovjeku koji je bio veliki uenjak i istaknuti vitez na duhovnome putu, izloili smo i osnovne podatke o dvojici uenjaka koji su bili uenici Somundu-babe. Naime, rije je o prvome ejhul-islamu u Osmanskoj carevini, Mulla Fenariju i Hadi Bajramu Veliju, rodoslovniku bajramijskog dervikog reda.

Somundu-baba roenje i porijeklo

Pravo ime Somundu-babe bilo je Hamid ili Hamiduddin. Sam je sebi odabrao nadimak (kunya) Ebu Hamid, mada je najvie poznat po drugom nadimku, Somundu-baba. U literaturi se Somundu-baba spominje pod sljedeim imenima: ejh Hamid, ejh Hamiduddin, ejh Hamid Veli, Hamid Kajseri, Hamid Aksaraji, Somundu Koda, Etmeki Koda.1

1 Ahmed Akgndz, Somuncu Baba ve neseb-i lsi, Osmanl Aratrmalar Vakf, stanbul, 2009, str. 30.



CRTICE IZ IVOTA EJHA HAMIDA VELIJA

Autori koji su pisali o Somundu-babi, spore se oko datuma njegova roenja, ali se u literaturi najee kao godina njegova roenja navodi 1331.2 Hazreti3 Somundu-baba roen je u selu Akakaya koje se nalazi u blizini Kayserija.4 Potjee iz veoma pobone porodice. Njegovu ocu bilo je ime emsuddin Musa. Naalost, ime i porijeklo njegove majke istraivaima ivota i djela ejha Hamida ostalo je nepoznato. Oevu ocu bilo je ime Abdullah, iako ni taj podatak nije posve siguran i taan.

Potovani Somundu-baba vodi porijeklo od asnog poslanika Muhammeda, alejhisselam, te je preko svoje porodice njegov dvadeset i etvrti potomak.5

Porijeklo njegove porodice bilo je iz Azije, tanije iz Turkestana. Kada i koje je godine njegov otac ejh Musa emsuddin doselio u Kayseri nije poznato, ali period koji je prethodio roenju ejha Hamida Velija obiljeena su muslimanskim osvajanjima Anadolije, koje su vodile porijeklo iz centralnoazijskih predjela, Turkestana i Horasana. Meu vojnicima koji su bili mobilizirani u spomenutim vojnama bilo je i ahija6 koji su bili zadueni za irenje islama u novoosvojenim krajevima. Jedna od porodica koja je pripadala ahijama koji su imali zadau irenja islama na prostorima dananjeg centralnog dijela Republike Turske bila je i porodica ejha Musaa emsuddina, Somundu-babina oca.7

Prva saznanja iz vjerskih nauka stekao je kod svoga oca, zatim uenjaka koji su naseljavali Kayseri i njegovu okolinu. Sa sufijskim naukom susree se posredstvom oca, ejha Musaa emsuddina, koji je i sam pripadao ebhurijskom tarikatu,8 iji je osniva bio Kutbuddin

2 Resul Kesenceli, eyh Hamid-i Vel hazretlerinin menkbevi hayatndan kesitler, u: 10. Somuncu Baba ve Hulusi Efendi sempozyum teblileri 24 Haziran 2011, Nasihat Yaynlar, Ankara, 2012, str. 144.3 Hazreti (skr. Hz.) znai potovan, svet, ugledan. Stavlja se ispred imena Allaha, Pejgam-bera, Pejgamberovih drugova, halifa ili nekih drugih osoba koje to zasluuju. Vidi vie: Abdullah kalji, Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku, Svjetlost, Sarajevo, 1966, str. 324.4 Resul Kesenceli, eyh Hamid-i Vel hazretlerinin menkbevi hayatndan kesitler, str. 145.5 Ibid., str. 145.6 Ahije su derviko-viteki redovi koji su, najvjerovatnije, nastali u Iranu poetkom XII vijeka.7 Vidjeti vie u: Ahmed Akgndz, Said ztrk, Yaar Ba, Darende tarihi, Osmanl Aratrmalar Vakf, stanbul, 2002, str. 748.8 Ebhurijski tarikat izrastao je iz suhraverdijskog tarikata. Neki istraivai smatraju ga



DENAN HASI

el-Ebhuri (u. 1225). Nakon oeve smrti Somundu-baba posjeuje Bursu, a zatim se upuuje u am kako bi se obrazovao u vjerskim naukama.9 Svoje obrazovanje zapoeo je u amskom hanikahu kojeg je podigao sultan Bajazit. U amu je stekao potovanje tamonjih uenjaka, te je zauzeo zavidan poloaj meu vjerskim znalcima.10 Somundu-baba nakon zavretka kolovanja u amu donio je odluku da ode u Erdebil kod ejha Alauddina el-Erdebilija. Kod spomenutog ejha stupio je u tarikat i postao njegov uenik, murid. Uz ejha je ostao do njegove smrti, 1392. Iste godine Somundu-baba uputio se u Anadoliju. Nakon kratke posjete Kayseriju, Darendama i Aksarayu, po drugi put posjetio je Bursu i donio odluku da se u njoj nastani.11

Somundu-babin boravak u Bursi

Po dolasku u Bursu Somundu-babu pratila je bojazan da se ne sazna njegovo pravo ime i identitet, jer nije elio iz svoje istinske skromnosti, koja je plod melameta12, da se sazna da je on ejh i vjerski uenjak. Zbog toga se poeo baviti pekarskim zanatom i uzeo sebi nadimak Somundu-baba, u znaenju pekar, umjesto svog pravog

zasebnim tarikatom, dok ga veina posmatra kao kol suhraverdijskog tarikata. ejh Kutbuddin Ebhuri bio je povezan i s halvetijskim tarikatom. (Vidjeti vie u: Ahmed Akgndz, op. cit., str. 55). Suhraverdijski tarikat vee se za ejha ihabuddina Suhraverdija. ejh Suhraverdi umro je 1234. godine. Pokopan je u Eskiehiru. No, ima istraivaa koji tvrde da je pokopan u Horasanu. (Ove podatke dobili smo 08. 03. 2014. od dr. Hasana Sevila, prilikom nae posjete turbetu ejha Suhraverdija u Eskiehiru, zajedno sa Zajimom Krukom, Nerminom uom i Ibrahimom oziem).9 Muhammed Akku, E-ejhu ve d-daijjetu t-turkijju Usmanu Hulusi ed-Darendevijju, Et-tabatu el-ula, Nasihat Yaynlar, Ankara, 2009, str. 19.10 Resul Kesenceli, eyh Hamid-i Vel hazretlerinin menkbevi hayatndan kesitler, str. 145.11 Ahmed Akgndz, Said ztrk, Yaar Ba, op. cit., str. 752.12 Melamet podrazumijeva skrivanje pripadnitva tesavvufskom nauku. Osoba koja prakticira melamet skriva od drugih ljudi svoja duhovna stanja i osobine. Melametija mora biti vezan samo za Allaha, d. . Ne nose nikakvu posebnu odjeu niti organi-ziraju kakve posebne sveanosti i ceremonije. Njihov je cilj postii permanentni zikr srcem. Shodno stavu melametija, robovanje Bogu ima dva osnovna principa: potre-bitost za Istinom i slijeenje Poslanika, a. s. Melametija je neprestano zauzet borbom s vlastitim nefsom. (Vidjeti vie u: Abdlbki Glpnarl: Melamet i melametije, u: Znakovi vremena, jesen-zima 2007, broj 37, str. 31).




imena.13 Njegove prve godine u Bursi bile su ispunjene prakticiranjem melameta. Prakticirao je i povremeno povlaenje u osamu (halwa) koja je i sastavni dio halvetijskog tarikata14 kojem je i pripadao. Mirno je ivio, bavei se proizvodnjom i prodajom hljeba. Hljeb je prodavao uz povike: Ej vjernici, evo hljeba!15

Njegov hljeb bio je veoma ukusan i u velikim koliinama prodavan. Somundu-baba bio je omiljen kod ljudi jer je uvijek bio nasmijana i ozarena lica, i jednako se ophodio prema ljudima razliitih stalea.

Izgradnja Ulu damije u Bursi

Sultan Bajazit 1396. godine izvojevao je pobjedu nad neprijateljem kod mjesta Nibol. Iz zahvalnosti Bogu na darovanoj pobjedi odluio je izgraditi damiju u Bursi. Tako je nastala Ulu damija.16

Izgradnja je zapoeta u godini spomenute pobjede, a dovrena je 1399.17 Dok je trajala izgradnja, Somundu-baba obilazio je radnike i dijelio im svoj ukusni hljeb. Iste godine kada je dovrena izgradnja navedene damije, navravalo se stotinu godina od zasnivanja Osmanske dinastije.18 To su bila dva povoda za odravanje ceremonijalne sveanosti u Bursi, jer

13 (Muhammed Akku, op. cit., str. 20). Pogreno je prevoditi rije somundu kao Otac hljeba, kako je to prevedeno u djelu Bajramije melamije, hamzevije. (Vidjeti vie u: Edin Kukavica, Bajramije melamije, hamzevije, Sedam, Sarajevo, 2009, str. 326, podnona napomena broj 374). Ta rije doslovno znai pekar.14 Halvetijski tarikat osnovao je Umar al-Halwati u Siriji (u. 1397). itav tarikat zasniva se uglavnom na isposnitvu i duhovnoj osami (halwa). (Vidjeti vie u: Reid Hafizovi, Temeljni tokovi sufizma, Bemust, Sarajevo, 1999, str. 431).15 Somunlar, mminler! Somundu-baba elio je da njegov hljeb jedu samo ljudi koji vjeruju u Uzvienog Boga, shodno hadisu u kojem Poslanik, a. s., poruuje da nau hranu jedu samo vjernici. (Vidjeti vie u: Ahmed Akgndz, Said ztrk, Yaar Ba, op. cit., str. 753). Prilikom nae posjete Bursi 09. 03. 2014, zajedno s Nerminom uom i Zajimom Krukom, vidjeli smo da i danas postoji javna kuhinja pod imenom Somuncu baba, a koja se brine o ishrani siromaha.16 Zanimljiva je injanica da je jedna od osoba koja je obavljala dunost imama u Ulu damiji bio Sulejman elebi, a od mujezina spomenute damije bio je Hazreti Uftade, duhovni vodi i uitelj ejha Mahmuda Hudaija. (Rasul Kesenceli, Veller ve hkmdarlar, Nasihat yaynlar, Ankara, 2013, str. 132).17 Ahmed Akgndz, Said ztrk, Yaar Ba, op. cit., str. 753.18 Hamid Hamidettin Ate, Takdim, u: Ali Akp1nar, Molla Fenrnin Fatiha tefsiri, Es-Seyyid Osman Hulsi Efendi Vakf1, Darende Malatya, 2013, str. 12.



DENAN HASI

je i rodoelnik Osmanske dinastije gazi Osman pokopan u Bursi.ast predvoenja dume-namaza prema sultanovoj naredbi pripala

je njegovu zetu Sejjidu Emiru Buhariju,19 koji je u to vrijeme slovio za jednog od najveih uenjaka u Osmanskoj imperiji, pa i ire. No, Sejjid Emir Buhari je to odbio rijeima: Kako je mogue da ja predvodim klanjanje duma-namaza, a u ovom je gradu prisutna osoba koja je kutbu z-zeman!? Na sultanov upit o kome se radi, on mu je spomenuo Somundu-babu. Nakon toga, sultan je dozvolio Somundu-babi da predvodi obavljanje duma-namaza.

Kada je uo ta se dogodilo, da je izbor predvoenja obavljanja duma-namaza pao na njega, Somundu-baba je uz negodovanje najzad i pristao. Po obavljenom namazu Somundu-baba odrao je okupljenom skupu prigodno predavanje. Za temu je odabrao tumaenje prve sure u Kuranu, Fatihe. Njegovo predavanje bilo je veoma interesantno za prisutne, meu kojima su bili i istaknuti uenjaci poput ejhul-islama20 Mulla Fenarija. Dranjem predavanja prisutnima pokazao je da je ovladao tefsirskim, pravnim i jezikim znanostima, ali je otkrio i da mu je data spoznaja koju sufije i Bogu predani stjeu prakticiranjem pobonih djela i bliskou Uzvienom Bogu.21 Okupljenima se svidjelo

19 Sejjid Emir Buhari roen je 1368. godine u Buhari. Bio je porijeklom od Ehli-bejta, tj. od Muhammedova, a. s., potomstva. Oenio se Hundom, kerkom sultana Bajazita. Pripadao je kubravijskom tarikatu kojeg je osnovao Nedmuddin Kubra. Umro je 1429. godine u Bursi. Tu je pokopan, a denazu namaz po vlastitoj elji klanjao mu je ejh Bajram Veli. (Vidjeti vie u: Ahmed Akgndz, Said ztrk, Yaar Ba, op. cit., str. 753).20 Budui da je leksem koji se odomaio u naoj leksici, mi ga koristimo kao kovanicu jer se tako najlake deklinira: ejhul-islam, ejhul-islama, ejhul-islamu, itd.21 Vidjeti vie u: Hamid Hamidettin Ate, op. cit., str. 13.Tokom hutbe rekao je da Fatiha ima sedam tumaenja. Njeno prvo znaenje, koje je iznio Somundu-baba pred prisutne, bilo je svima shvatljivo. Drugo tumaenje shvatili su samo ueni. Ostala tumaenja niko nije mogao shvatiti. (Vidjeti vie u: Hamid Hamidettin Ate, op. cit., str. 1314.; Elmedin iikovi, Turbe Somundu-ba-be u Aksarayu, u: Kelamul ifa, vol. 9, br. 36/37, 2013, str. 28). U naprijed citiranome lanku autora Elmedina iikovia iznosi se stav da je Somundu-baba pokopan u Aksarayu. Meutim, literatura na turskome jeziku koja problematizira ivot i djelo Somundu-babe iznosi podatak da je prihvatljivije i argumentiranije miljenje onih istraivaa koji tvrde da je Somundu-baba pokopan u gradu Darende. U tekstu Turbe Somundu-babe u Aksarayu, uope se ne iznosi miljenje o njegovom pokopavanju u Darendama, a koje je i meritornije. U djelu Bajramije melamije, hamzevije takoer se tvrdi da je Somundu-baba pokopan u Aksarayu. (Vidjeti vie u: Edin Kukavica, op. cit., str. 324325, /podnona napomena broj 373/). Jedna od stvari koju smo primijetili u naprijed citiranome djelu jeste, da




predavanje te, pitajui se ko je taj predava, saznali su da je posrijedi ona svima poznata osoba koja je ulicama Burse prodavala svoj ukusni hljeb, Somundu-baba.

Osjetivi strah da e mu porasti slava i reputacija u Bursi, Somun-du-baba nakon odranog predavanja u Ulu damiji, napustio je grad sa svojim najbliim uenikom i muridom Hadi Bajramom Velijem. Naputanjem Burse uputili su se u Aksaray. U Aksarayu je ostao i Somundu-babin sin Baba Jusuf Hakiki. Odatle se Somundu-baba uputio zajedno sa sinom Halilom Taybijem i Hadi Bajramom Velijem u asnu Mekku da obavi petu islamsku dunost, had. Po obavljanju hada Hadi Bajram Veli uputio se po zapovijedi Somundu-babe u Ankaru, a Somundu-baba nastanio se u Darendendama,22 u kojem je nastavio ivjeti sa svojim sinom Halilom Taybijem.23 Postoje i miljenja da je Somundu-baba umro u Aksarayu i da je tamo pokopan, no neki istraivai argumentirano su osporili to miljenje i dokazali da je Somundu-baba pozne godine svoga ivota proveo u Darendama i da je tamo preselio, 1412. godine.24

Somundu-babina tesavvufska nauavanja

Svoja prva saznanja i dodire sa tesavvufskim naukom, kako smo i rekli, ostvario je preko svoga oca, ejha emsuddina Musaa, koji je bio pripadnik ebhurijskog tarikata. Istovremeno je uio i pred drugim istaknutim uenjacima iz okoline Kayserija. Bio je veoma vrijedan i marljiv uenik.25

U tom periodu u Anadoliji su ivjeli i djelovali veliki zaljubljenici u sufijski nauk. Meu njima se posebno isticao Davud Kajseri, koji je bio uitelj u prvoj medresi koja je podignuta u Osmanskom carstvu, u

je autor u bibliografiju uvrstio rad turskoga istraivaa Murata Sertolua, Bektalk ne dir? (Istanbul, 1969). No, itajui djelo, stekli smo dojam da se autor vjerovatno nije direktno koristio djelom Murata Sertolua, ve indirektno preko djela Demala ehajia, Derviki redovi u jugoslovenskim zemljama (Orijentalni institut, Sarajevo, 1986). Ovo se moe pretpostaviti i na osnovu smoga naslova djela Murata Sertolua, koje je u spomenutoj knjizi, s aspekta pravopisa turskoga jezika, pogreno napisano.22 Rasul Kesenceli, Veller ve hkmdarlar, Nasihat yaynlar, Ankara, 2013, str. 126.23 Musa Tekta, Somuncu baba hazretleri ve tavsiyeler u: Gnlden gnle, Nasihat yaynlar, stanbul, 2012, str. 164.24 Ahmed Akgndz, op. cit., str. 8388.25 Ibid., str. 55.



DENAN HASI

Izniku, 1331. godine. On je bio promotor djela i tesavvufskog nauavanja ejha Ibn Arebija.26 Pored Davuda Kajserija, bilo je i drugih sufija koji su pisali djela i komentare na velika i poznata djela iz tesavvufa. Naroito je njegovan nauk ejha Ibn Arebija. Dakle, Somundu-baba obrazovao se u jednoj intelektualnoj klimi koja je njegovala tesavvufska nauavanja, to je i vidno utjecalo na misaonu orijentaciju ejha Hamida Velija, Somundu-babe.

Kao to smo i ranije naveli, nakon oeve smrti Somundu-baba zaputio se u am, gdje je boravio neko vrijeme obrazujui se na polju islamskih nauka. U amu je boravio kod nakibendijskog ejha adija Rumija. Iz ama se upuuje, kako smo i spomenuli, kod ejha Alauddina Erdebilija, kod koga je boravio sve do njegove smrti, 1392. godine.*27

Somundu-baba je i postao nasljednik ejha Alauddina Erdebilija. U izvorima se navodi i njegov susret s hazreti Hidrom, od kojeg se obilno okoristio. Zbog spomenutog susreta s hazreti Hidrom u literaturi se nailazi na podatak da je Somundu-baba bio i uvejsijsa.28 No, najvei broj istraivaa tvrde da je Somundu-baba bio pripadnik prvenstveno halvetijskog tarikata, jer je njemu pripadao i njegov ejh Alauddin Ali Erdebili.*29

26 Davud Kajseri napisao je i jedan komentar Ibn Arebijevog djela Fususu l-hikem. (Seyyed Hossein Nasr, ivi sufizam, s engleskog preveo: Enes Kari, Naunoistraivaki insitut Ibn Sina, Sarajevo, 2004, str. 145). ejh Ibn Arabi na putu u Mekku upoznao se s hadijama iz Konye i Malatye. U periodu od 1204. do 1230, dok je boravio u anadolskim gradovima: Malatyi, Konyi, Aksarayu i Sivasu, stekao je blagonaklonost seldukog sultana Gijasuddin Kejkavusa. Narednih godina ejh Ibn Arabi putovao je u Kuds, Kairo i Mekku. U Konyu se vratio 1209/1210. Iste godine u tom gradu napisao je svoje djelo Risaletu l-envar. Na irenje uenja Ibn Arabija utjecala su djela koja je napisao njegov najznaajniji uenik, Sadruddin Konyavi. (Vidjeti vie u: Ekmeleddin hsanolu, Osmanlije i nauka, s turskog prevela: Samira Osmanbegovi-Baki, FIN i El-Kalem, Sarajevo, 2006, str. 99, 100).27 Ahmed Akgndz, op. cit., str. 56.28 Uvejsije su osobe koje nemaju u fizikome smislu duhovnog vodia, ve im je vodi jedan od evlija, Allahov prisni prijatelj, koji ih duhovnim putem (manan) odgaja. Ime duguju Uvejsu el-Kareniju, radijallahuanhu, koji nikada nije vidio Poslanika, alejhis-selam, ali je bio duhovnim putem povezan s njim. Od grupe uvejsija najpoznatiji su: ah Muhammed Nakibend, Hasan Harkani, ejh Feriduddin Attar. (Vidjeti vie u: Demal Salki: Vejsil Karani, Nakibendijska tekija Pehare Bedevijska tekija Piljuii, Zenica Teanj, 2003, str. 58). Ove uvejsije treba razlikovati od istoimenog tarikata koji je nastao u Americi tokom prologa vijeka.29 Erdebil je u XIII vijeku bio unutar Azerbejdana. U tom periodu vaio je za vaan




Prenosi se da je Somundu-baba rekao: Na naem duhovnom putu (seyr-i suluk) rijei la ilahe illallah, nakon obavljanja svih propisanih i dobrovoljnih ibadeta, obreda, bilo da se ovjek zadesi na putu ili je kod kue, i nou i danju, izgovaraju se neprestano, tiho i sa arkim ljubavnim ushienjem. Ovaj na put jedan je od najispravnijih puteva koji vode Uzvienom Allahu.30 Mnogo je insistirao na izgovaranju rijei la ilahe illallah.

Savjetujui svoje uenike, govorio im je da se moraju u potpunosti posvetiti razmiljanju o Uzvienom Allahu i na taj nain odravati vezu s Njim. Takoer, Somundu-baba insistirao je u svojim savjetovanjima uenicima da nikome ne ine nepravdu, bez obzira da li se radilo o ovjeku, biljci ili pak ivotinji. Potcrtavao je vanost pokajanja i na nje-govu bitnost neprestance je upozoravao svoje uenike. Meu savjetima Somundu-babe pronalazimo i rijei koje apostrofiraju znaaj istoe i odravanja line higijene i istoe mjesta u kojem se prebiva.

Poznato je 11 savjeta koje je uputio svojim uenicima i sljedbenicima, te prijateljima i ljudima koji su ga poznavali: (1) Neka se boje Allaha, gdje god bili, i kad su skriveni i kad su /od svijeta/ vieni. (2) Neka malo jedu, malo priaju i malo spavaju. (3) Neka se ne mijeaju sa svjetinom. (4) Neka se dre podalje od svih loih i nevaljalih stvari. (5) Neka uvijek izbjegavaju pohlepu. (6) Neka se ne nadaju u druge ljude. (7) Neka se ostave svih pokuenih stvari (8) Neka se ukrase pohvalnim osobinama. (9) Neka ne sluaju /lou i prezrenu/ poeziju i pjesme. (10) Neka se ne odvajaju od skupine vjernika, ukoliko imaju stav razliit od njihova. (11) Neka ne uzimaju nijedan zalogaj koji je sumnjiv, pa makar i umrli od gladi.31

Iz navedenih savjeta koje je Somundu-baba upuivao svojim uenicima, prijateljima i onima koji su bili vjerne pristalice i sljedbenici njegova nauka, uoavamo da je insistirao na moralnom izgraivanju i duhovnom usavravanju, jer je ovjek kao individua kljuan u izgradnji

trgovaki centar u koji su dospijevali ljudi sa svih strana. Jedan od istaknutih velikana halvetijskog tarikata, Ibrahim Zahid Gejlani ovlastio je ejha Safijuddina Erdebilija za svoga naslijednika. On je za svog naslijednika odredio Sadruddina Erdebilija, dok je potonji za svog naslijednika uzeo Alija Alauddina Erdebilija, koji je bio i Somundu-

-babin ejh. (Vidi vie u: Ahmed Akgndz, op. cit., str. 5960).30 Ibid., str. 441.31 Ahmed Akgndz, Said ztrk, Yaar Ba, op. cit., str. 756.; Musa Tekta, op. cit., str. 170176.



DENAN HASI

moralno stabilnog drutva i zajednice. Iz njegovih savjeta i duhovnih oporuka zakljuujemo da je kao proelnik tarikata savjetovao ne samo svoje muride i duhovne uenike nego i svoje prijatelje i poznavaoce, a to znai da podruje njegova odgojnog djelovanja nije obuhvatalo samo ui krug njegovih uenika, nego se protezalo i na druge, a to odaje brinost Somundu-babe za spasenje i duhovno usavravanje svih ljudi. Na osnovu toga moemo donijeti zakljuak da je Somundu-baba bio i narodni prosvjetitelj i filantrop. Naprosto, bilo mu je stalo do spasenja svih ljudi.

Kako smo ranije spomenuli, njegov ivot u Bursi bio je zaodjeven melametom. ak i kao pekar djelovao je na polju odgajanja ljudi. Koristio se svakom prilikom da upuuje savjete i duhovne naputke svojim mu-terijama. Duhovna nadavanja i eksercitije koje je propisivao svojim uenicima za njihov duhovni napredak obuhvaale su prvenstveno maksimalno zadovoljenje propisa vjere, ali pored tog openitog zahtjeva, traio je i pridravanje slijedeih stvari:

1. Insistirao je na obavljanju dobrovoljnih namaza koji su obuhva-tali klanjanje irak-namaza32 te duha-namaza33 od est rekata. Poslije podnevnog namaza inae se klanjaju dva rekata dobro-voljnog namaza, no Somundu-baba zahtijevao je od svojih ue-nika da obavljaju etiri rekata. Poslije akam-namaza savjetovao je uz klanjanje redovnih dvaju rekata, dodavanje jo est rekata evvabin-namaza.34 Nakon klanjanja jacijskog namaza, po prepo-ruci Somundu-babe, potrebno je klanjati etiri rekata dobro-voljnog namaza, a nakon vitr-namaza jo dva rekata na kojima se ue kuranska poglavlja Ez-Zilzal i El-Kafirun. Svakog petka obavlja se 12 rekata dobrovoljnog namaza danju, ili etiri rekata tesbih-namaza35 nou.

32 Irak-namaz jeste namaz koji se klanja po izlasku sunca.33 Duha ili jutarnji namaz klanja se od izlaska sunca, pa do pred podnevnu molitvu. Takoer, spada u dobrovoljne namaze.34 Takoer, i ovaj namaz spada u dobrovoljne. Boravkom u Turskoj uoio sam da mnogi stariji Turci posjeduju obiaj redovnog obavljanja ovog namaza.35 Tesbih-namaz takoer je jedan od dobrovoljnih molitvi. Sastoji se od etiri rekata, na kojima je dunost prouiti 300 puta slijedei zikr: Subhanallah, velhamdulillah, ve la ilahe illallahu vallahu ekber.




2. to se tie posta, Somundu-baba preporuivao je post po-nedjeljkom i etvrtkom, te post 13., 14., i 15. dana lunarnih mjeseci.36 Pored spomenutog, zahtijevao je i post est dana u hidretskom mjesecu evvalu, te po prvih deset dana mjeseca zu l-hiddeta i muharrema.

3. Svako jutro, po preporuci Somundu-babe, ui se najmanje sto-tinu ajeta iz Kurana i poglavlje Ja-Sin. Svaku veer dunost je prouiti kuranska poglavlja: Es-Sedde, Ja-Sin, Ed-Duhan, El-Vakia i El-Mulk.37

Pored navdenog obaveza je bila uiti i evrade koje je sastavio Somundu-baba.

Somundu-baba, kako smo ve naveli, iskazivao je snanu sklonost ka izuavanju nauka najveeg duhovnog uitelja Ibn Arebija.38

ejh Hamid Veli Somundu-baba svoje tarikatske i tesavvufske sklonosti prenosio je i na svoje uenike. Naroito je poentirao vanost i bitnost samoprijekora i melameta. Shodno nauku halvetijskog tarikata, Somundu-baba savjetovao je svoje slijedbenike da prakticiraju isposnitvo i, s vremena na vrijeme, izoliranje od svijeta u osamu. No, nikada Somundu-baba od svojih uenika nije zahtijevao potpunu apstinenciju od materijalnih dobara, ve im je savjetovao bavljenje nekim zanatom i osnivanje porodice. Shodno Somundu-babinom vienju, istinska apstinencija od materijalnih dobara jeste u tome da ovjek nije srcem vezan za njih, da posjeduje materijalna dobra, a ne da ona njega posjeduju, te da dopusti da ga ona odvraaju od konstantnog, sranog kontempliranja o Uzvienom Bogu i Njegovoj veliini i svemoi.

Somundu-babina djela

Neki istraivai koji su za polje svojih istraivanja odabrali ivot i djelo Somundu-babe, tvrde da je do njih dospio veoma mali broj djela koja je on napisao, ali zakljuuju da to ne mora biti znak da Somundu-

36 Lunarni mjeseci jesu mjeseci hidretske godine koja broji 354 ili 355 dana. Sami hidretski mjeseci broje 29 ili 30 dana.37 Ahmed Akgndz, Said ztrk, Yaar Ba, op. cit., str. 756.38 Samir Beglerovi, Izazovi nakibendijske tradicije za savremenu bosanskoherce-govaku omladinu, u: Takvim za 2014. godinu, El-Kalem, Sarajevo, 2014, str. 180.



DENAN HASI

baba nije pisao, ve su se moda neka djela Somundu-babe vremenom i zagubila.39 U literaturi se navode sljedea djela za koja se tvrdi da ih je napisao Somundu-baba: erh-i hadis-i erban, Zikir risalesi i kao posljednje Silahul-mrdn.40 Njegova djela, kritiki promatrana, dokazuju da se zaista radilo o jednome velikom uenjaku i duhovnom uitelju. Kritiko itanje djela Somundu-babe pokazuje i to da je on ovladao i poznavanjem jezikoslovnih znanosti, pored teolokih i tesavufskih, kojima se prvenstveno bavio. Osvrnut emo se ukratko na sadraj spomenutih djela.

a) erh-i hadis-i erban (Komentar etrdeset hadisa)

Imajui u vidu hadis, izreku Muhammeda, a. s., da onaj koji zapamti etrdeset hadisa i drugima ih prenese zasluit e njegov zagovor na Sudnjem danu, Somundu-baba zgotovio je jednu knjiicu, bolje rei poslanicu, u kojoj je ukratko prokomentirao etrdeset hadisa.

Od etrdeset hadisa koji se nalaze u spomenutoj poslanici, esnaest su zabiljeili i Buhari i Muslim. Od ostalih hadisa koje je Somundu-

-baba zabiljeio, pet je preuzeo iz Buharijeve zbirke, a jedanaest iz Muslimove, a preostalih osam nalaze se u Sunenima.41

b) Zikir risalesi (Poslanica o spominjanju Allaha)

U spomenutoj poslanici objanjava se znaaj upuivanja i vrijednost spominjanja Uzvienog Allaha. Poslanica je podijeljena na est poglavlja u kojima se tretiraju razliite teme o spominjanju Uzvienog Boga.42

c) Silhul mrdn (Oruje onih koji su kroili na duhovni put)

Ovo djelo predstavlja zbirku dova i zikrova koje su po Somundu--babinom miljenju bivale najdjelotvornije za duhovnu izgradnju i savladavanje iskuenja onih koji su tek zakoraili na duhovni, derviki put, a koji je podrazumijevao neprestanu borbu protiv iskuenja koja

39 Ahmed Akgndz, op. cit., str. 74.40 Ibid., str. 7583.41 Ibid., str. 75; ejh Hamid-i Veli, Krk hadis, za tampu pripremio: Enbiya Yldrm, Nasihat Yaynlar, stanbul, 2012. 42 Ahmed Akgndz, op. cit., str. 79.




naviru u ljudska srca. Somundu-baba na prvo mjesto stavio je dove koje se spominju u asnoj Boijoj Knjizi, Kuranu. Poslije tih dova naveo je dove koje je uio i preporuivao Boiji poslanik Muhammed, alejhisselam. Biljee se i rijei Somundu-babe da su to najvrednije dove koje ovjek moe uiti.43

Somundu-babini uenici

Somundu-baba imao je mnogo uenika, no najpoznatiji su bili ejhul-islam Mulla Fenari i ejh Bajram Veli, koji je postao i zvanini nasljednik Somundu-babe. Meu ostale uenike spadaju: ejh udauddin Karamani, Larendeli ejh Muzaferuddin, Karaemsuddin, Muslihuddin Karamani i mnogi drugi.44

U nastavku emo opisati, u kratkim crtama, Mulla Fenarija i ejha Bajrama Velija, kao najizraslije uenike ejha Hamida Velija, Somun-du-babe.

ejhul-islam Mulla emsuddin Fenari

Puno ime Mulle Fenarija jeste emsuddin Muhammed bin Hamza el-Fenari. Roen je 1350. godine u selu Fener u blizini Burse. Na bolji svijet preselio je 1430. Pokopan je u Bursi, pored damije koju je lino izgradio. ivio je u periodu vladavine osmanskih sultana: Orhana Gazija, Murata I, Bajazita I, elebi Mehmeda i Mehmeda II.

kolovao se u Egiptu, ali je prva saznanja dobio od oca Hamze, koji je bio halifa45 ejha Sadruddina Konyavija. Obrazovao se pred mnogim uenjacima, meu kojima su bili, na prvome mjestu, Somundu-baba, Alauddin el-Esved, El-Babarti i drugi.

Nakon to je kod oca stekao poetno obrazovanje, otiao je u Iznik kod Alauddina el-Esveda, pred kojim je prouavao djela: El-Mugni Ibn Kudame iz hanbelijskog fikha i El-Vikaja, djelo iz muslimanske juri-sprudencije koje je napisao Burhanu-eria Mahmud b. Sadru-eria. U medresi u kojoj je omiljeno bilo izuavanje Ibn Arabija, kolovao se i Mulla Fenari. Nakon Davuda el-Kajserija bio je najvei promotor

43 Ibid., str. 83.44 Ibid., str. 74.45 Nasljednik ejha u sufizmu.



DENAN HASI

Ibn Arebijeva djela.46 Nakon to je zavrio obrazovanje kod Alauddina el-Esveda, otiao je kod Mevlane Demaluddina Aksarayija,47 kod kojeg je stekao idazet. Nakon toga otiao je u Kairo kod El-Babartija.48 Posebnu panju u toku kolovanja posveivao je tefsiru, hadisu, fikhu, ilmul-kelamu, tesavvufu, filozofiji, logici i arapskom jeziku. Po povrat-ku u Bursu radio je istovremeno kao uitelj u medresi i kao erijatski sudija u Bursi, istovremeno preklapajui dvije dunosti deset godina.

Tesavvufska saznanja, pak, dobijao je od oca koji je i sam bio promotor djela i nauka Ibn Arabija. No, temeljna tesavvufska saznanja dobio je od duhovnog uitelja i vodia, Somundu-babe koji je odgojio i ejha Bajrama Velija. Povremeno se bavio prizvodnjom svile kako bi se prehranio. Posebno je vodio brigu da se hrani od onoga to stekne vlastitim radom.

Nakon smrti Somundu-babe, na njegovo mjesto doao je ejh Bajram Veli, kome je Mulla Fenari nastavio dolaziti na predavanja i slijediti svoj duhovni put.49

Za vladavine sultana Murata II postao je prvi ejhul-islam i na tom poloaju bio est godina. Bio je istinski potovalac knjige. Smru je iza sebe ostavio biblioteku sa preko 10.000 knjiga.50 Prema Ayd1nu Y1ld1r1mu i Edipu Y1lmazu, napisao je 18 djela. Meu najvanija djela

46 Mustafa Akar, op. cit., str. 4.47 Demaluddin Aksaraji bio je unuk poznatog teologa, komentatora Kurana i ue-njaka Fahruddina Razija.48 Navodi se i kazivanje prema kojem je Mulla Fenari odbio prihvatiti predanje u kojem stoji da ne truhnu tijela uenjaka koji su postupali shodno svom znanju. Da bi se u to uvjerio, otkopao je mezar svog uitelja El-Esveda i vidio da je njegovo tijelo itavo. Tad je uo tih glas koji ga pita je li uvjeren u istinitost predanja, nakon ega je oslijepio. Pogoen tom nevoljom, dugo je upuivao dovu svome Gospodaru da mu vrati vid. Jedne veeri u snu je vidio Poslanika, a. s., kako mu zapovijeda da protumai suru Ta-ha, a on mu se poalio da nije u stanju to uraditi jer je slijep. Muhammed, a. s., izvadio je jedan ruiasti rubac i stavio ga na njegove oi. Nakon toga, Mulla Fenariju vratio se vid. Kada se probudio, rubac mu je i dalje bio na oima. Kasnije je ostavio oporuku da ga, kad umre, pokopaju s tim rupcem preko oiju. Ubrzo je, iz zahvalnosti Uzvienom Allahu, obavio je had (prema: Ayd1n Y1ld1r1m, Edip Y1lmaz, lk Osmanl1 eyhlislmi Molla Fenri, dostupno na: http://ktp.isam.org.tr/pdfdrg/D00033/1995_c31/1995_c31_3/1995_c31_3_YILDIRIMA_YILMAZE.pdf, str. 5 (posjeeno, 29. XII 2013).49 Rasul Kesenceli, Veller ve hkmdarlar, Nasihat yaynlar, Ankara, 2013, str. 126.50 Ali Akp1nar, op. cit. str. 14., 15.




spada njegov komentar prve sure u Kuranu, Fatihe pod nazivom Ajnu l-ajn51. To djelo napisao je zahvaljujui predavanju koje je uo od Somundu-babe kada je tumaio Fatihu u Ulu damiji u Bursi.

Imao je mnogo uenika, meu kojima su bila i neka zvuna imena iz podruja islamskih znanosti, kao to su emsuddin Muhammed el-Buhari, Ibn Hader el-Askalani,52 Jakub el-Esfer i drugi. Zanimljiv je podatak da je svojeruno napisao idazet Ibn Haderu el-Askalaniju i uruio mu ga dok je boravio u Egiptu. Meutim, jo je zanimljivija injenica da mnogi uenjaci s naih prostora, za koje tesavvuf nije izvorna islamska nauka, prikrivaju raspravu Inba el-gumr bi-anba el-umr i izostavljaju ga iz popisa Ibn Haderovih djela. U navedenom djelu uva se podatak o uruenju idazeta i veze izmeu Mulle Fenarija, koji je propagirao uenja Ibn Arebija i velikog poznavaoca Poslanikovih, alejhisselam, hadisa i Sunneta, Ibn Hadera.

ejh Bajram Veli53

ejh Bajram Veli roen je u selu Solfasol,54 u blizini dananje Ankare. Njegovo pravo ime bilo je Numan, ali je poznatiji pod imenom Bajram Veli.55 Svoje teoloko obrazovanje zapoeo je u ankarskoj Kara medresi, u kojoj je potom i radio kao profesor. Svoju profesorsku karijeru nastavio je u Bursi, u elebi Sultan medresi. Prijateljovanje sa Somundu-babom otpoelo je u Kayseriju i trajalo je do Somundu-babine smrti u Darendeu.

51 Izvor svih izvora.52 Poznati hadiski uenjak koji je napisao djela: Bulugul-meram, Tehzibut-tehzib, El-

-Isabe fi temjizis-sahabe i nadasve poznati komentar El-Sahiha Imama Buharije pod naslovom Fethul-Bari.53 Pri izradi ovog rada, podatke o ejhu Bajramu Veliju namjeravali smo preuzeti, iz-meu ostalog, i iz nepotpisanoga lanaka Bajramije, objavljenog u Kelamul ifa (broj 4, januar 2005.), ali smo odustali jer smo uoili da je tekst preuzet iz djela Demala ehajia, Derviki redovi u jugoslovenskim zemljama (str. 187. i dalje), iako u spomenutom lanku nije naznaen izvor odakle su informacije preuzete.54 U literaturi se nailazi i na drugo ime istoga sela: Zl-Fadl. (Rasul Kesenceli, Veller ve hkmdarlar, str. 146).55 Ime Bajram dao mu je, kako literatura kazuje, sam Somundu-baba. Naime, on je Somundu-babu posjetio za vrijeme Kurban-bajrama. Kada ga je Somundu-baba upitao za ime, on je odgovorio da se zove Numan, a onda mu je Somundu-baba kazao da je njegovo novo ime Bajram. (Ibid., str. 147.)



DENAN HASI

ejh Bajram Veli postat e osnivaem novoga tarikata, koji je i dobio ime po njemu, bajramijski tarikat.

Posmatrano iz ugla nasljeivanja i zikra, smatra se da je bajramijski tarikat nastao mijeanjem i proimanjem nakibendijskog i halvetijskog tarikata. Posredstvom njihova prakticiranja bezglasnoga zikra (al-zikr al-hf), istraivai na polju tesavvufa nalaze vezu ovog reda s naki-bendijskim, a u pogledu duhovne geneaologije (al-silsila) i insistiranja na prakticiranju melameta dovode ga u vezu sa halvetijskim tarikatom.56

Nakon smrti ejha Bajrama Velija red se nastavio u dvama razliitim formama posredstvom dvojice njegovih uenika: Akemsuddina57 i Bursali Omer-dedea. Akemsuddin je usvojio prakticiranje glasnoga zikra (al-zikr al-dahr), a Omer-dede bezglasni (al-zikr al-hf).58

Sljedbenici i pristalice Akemsuddina zbog posebne organizacije prozvani su kao posebni red po imenom bajramije-emsije. Omer-dedeovi uenici napustili su ivot u tekijama, posebnu odoru, virdove i zikr. Akcent su stavili na melamet, te su prozvani kao bajramije-melamije ili bajramije-etarije.

Docnije e nastati i trei ogranak koji e dobiti ime dilvetijski red po svome osnivau Muhammedu Dilveti Pir Uftadeu. Kasnije e ovaj red po Mahmudu Hudaiju biti prozvan kao i red hudaija.59

* * *

Naa domovina Bosna i Hercegovina osvojena je od sultana Fatiha 1463. godine, te se nala pod vlau jedne od u povijesti najveih islamskih imperija. Nakon osvajanja, stanovnitvo u Bosni postepeno

56 Demal ehaji, op. cit., str. 187.57 Akemsuddin, (Akeyh Bijeli ejh) posjednik znanja (ilma) i spoznaje (irfana), sufija i evlija, roen je 1390. u emu (emda). Njegovo pravo ime bilo je Mehmed ili Meh-med emsuddin. Porijeklo njegova oca vee se za Ebu Bekra, radijallahuanhu, preko velikog sufije ihabuddin Suhraverdija, koji je ivio za vrijeme vladavine Abbasija. Ime njegova oca bilo je erefuddin Hamza, mada je poznatiji po nadimku Kurtboan (Davitelj vukova). Dok je bio jo u sedmoj godini ivota, sa svojom porodicom preselio se u Anadoliju, u nahiju Kavak u Amasiji. U Ankari je dao bejat ejhu Hadi Bajramu Veliju. Osniva je kola emsi unutar bajramijskog tarikata. Njegov mezar nalazi se u mjestu Gynk. (Rasul Kesenceli, Veller ve hkmdarlar, str. 159).58 Demal ehaji, op. cit., str. 187.59 Ibid.




poinje primati islam i dolaziti u dodire sa sufizmom. Sufizam u Bosni i Hercegovini iren je posredstvom misionara koje je poslao sultan Fatih, koji je i sam bio uenik ejha Akemsuddina. Duhovna genealogija (silsila) ejha Akemsuddina dosee do potovanog Somundu-babe posredstvom njegova uitelja i murida ejha Hadi Bajrama Velija. Navedeni podatak ima zasigurno i znaaj za nau domovinu i izuavanje islamske, napose sufijske tradicije ovih prostora.

Zakljuak

Literatura o Somundu-babi pokazuje da se zaista radilo o linosti koja je bila ukraena dubokim poznavanjem mnogih znanstvenih, islamskih disciplina. Pored toga, Somundu-baba vaio je za velikana tesavvufskog nauka, a to dokazuje sam nain njegova ivota, djela koja je napisao i uenici koje je odgojio i ostavio iza sebe da slue ljudima na mnogovrsne naine. Naime, mnogi od Somundu-babinih uenika bili su obini ljudi, tj. nisu spadali meu istaknute muslimanske uenjake ili pak vladajuu elitu. Bili su preteno zanatlije i poljoprivrednici, ali su zato duhovno izgraene osobe koje su itavim svojim biem bili na usluzi (hizmet) svim Allahovim stvorenjima. No, meu uenicima Somundu-babe nalazimo i velike muslimanske znalce, poput Mulle Fenarija, koji je bio prvi ejhul-islam Osmanske imperije. Pored toga, Mulla Fenarijev ivot bio je proet skromnou i potpunoj posveenosti nauci. Biljei se u literaturi da se Mulla Fenari bavi preradom svile kako bi se prehranjivao. Sve ove injenice svjedoe i o veliini samoga Somundu-babe kao njegova uitelja.

Somundu-baba nije rodoslovnik nekog od tarikata. Bio je i do kraja ivota ostao pripadnik halvetijskog tarikata, ali je zato bio duhovni voa i uitelj ejha Bajrama Velija, koji vai za osnivaa bajramijskog tarikata. Moemo slobodno konstatirati da je bajramijski tarikat jedan od mladaraka koji je iznikao iz sjemena koje je zasijao potovani ejh Hamid Veli, Somundu-baba.

Nakon smrti ejha Bajrama Velija, tarikat se razgranao na dvije strane, posredstvom njegovih uenika Akemsuddina i Bursali Omer-

-dedea. Kroz povijest e izniknuti i trei mladarak iz ovoga tarikatskog stabla pod imenom dilvetije.



DENAN HASI

Lines from the life of Shaykh Hamid-i Veli

SummaryThe paper presents basic information on the life of shaykh Hamid-i Veli, better known as Somuncu Baba. Shaykh Hamid-i Veli belonged to the Halveti Sufi Order, whose basic postulates are: asceticism and strengthe-ning spiritual relations with dear God by means or retiring to occasional seclusion (halwa). With these principles Somuncu Baba practiced the principle of melamet, meaning hiding ones own tasawwuf identity in public. Somincu Baba was considered to be a serious great of tesawwuf, which is proven by his very lifestyle, by papers he wrote and many students he taught and left behind to serve others in various ways. Amongst his stu-dents we find great Islamic scholars such as Mulla Fenari, who was the first Shaykh-al-Islam of the Ottoman Empire. Somincu Baba was not a founder of a tariqa. Whole his life he was a member of the Halveti tariqa, but he was a spiritual leader and teacher of Shaykh Bayram-i Veli, who is considered an eponym of the Bayrami tariqa. We can safely assume that the Bayrami tariqa one scion grown from the seed planted by respected Shaykh Hamid-i Veli, Somuncu Baba. Key words: Shaykh Hamid-i Veli (Somuncu Baba), Shaykh Hajji Hamid-i Veli, Mulla Fenari, Ulu Mosque, Bursa, Darende, tasawwuf, melamet, The Halveti tariqa, The Bayrami tariqa

Izvori

Akgndz, Ahmed: Somuncu Baba ve neseb-i lsi, Osmanl Aratrmalar Vakf, stanbul, 2009.

Akgndz, Ahmed; Said ztrk; Yaar Ba: Darende tarihi, Osmanl Aratrmalar Vakf, stanbul, 2002.

Akku, Muhammed: E-ejhu ve d-dijjetu t-turkijju Usmnu Huls ed-Drendev, Et-tabatu l-ula, Nasihat Yaynlar, Ankara, 2009.

Akp1nar, Ali: Molla Fenrnin Fatiha tefsiri, Es-Seyyid Osman Hulsi Efendi Vakf1, Da-rende Malatya, 2013.

Akar, Mustafa: Osmal1 deletinde alim-mutasavvif prototipi olarak; ilk eyhlislam Molla Fe-nar ve tasavvuf anlay11, dostupno na: http://dergiler.ankara.edu.tr/dergiler/37/782/10064.pdf, (posjeeno 30. XII 2013).

Ate, Hamid Hamidettin: Takdim, u: Ali Akp1nar, Molla Fenrnin Fatiha tefsiri, Es-Seyyid Osman Hulsi Efendi Vakf1, Darende Malatya, 2013.

Bajramije u: Kelamul ifa, januar 2005., broj 4.




Beglerovi, Samir: Izazovi nakibendijske tradicije za savremenu bosanskohercegova-ku omladinu, u: Takvim za 2014. godinu, El-Kalem, Sarajevo, 2014.

iikovi, Elmedin: Turbe Somundu babe u Aksarayu, u: Kelamul ifa, vol. 9, br. 36/37, 2013.

ehaji, Demal: Derviki redovi u jugoslovenskim zemljama, Orijentalni institut, Sarajevo, 1986.

Glpnarl, Abdlbki: Melamet i melametije, u: Znakovi vremena, jesen-zima 2007, broj 37.

Hafizovi, Reid: Temeljni tokovi sufizma, Bemust, Sarajevo, 1999. hsanolu, Ekmeleddin: Osmanlije i nauka, s turskog prevela: Samira Osmanbegovi-

-Baki, FIN i El-Kalem, Sarajevo, 2006. Kesenceli, Rasul: Veller ve hkmdarlar, Nasihat yaynlar, Ankara, 2013. Kesenceli, Rasul: eyh Hamid-i Vel hazretlerinin menkbevi hayatndan kesitler, u: 10.

Somuncu Baba ve Hulusi Efendi sempozyum teblileri 24 Haziran 2011, Nasihat Yaynlar, Ankara, 2012.

Kukavica, Edin: Bajramije melamije, hamzevije, Sedam, Sarajevo, 2009. Nasr, Seyyed Hossein: ivi sufizam, s engleskog preveo: Enes Kari, Naunoistraivaki

institut Ibn Sina, Sarajevo, 2004. Salki, Demal: Vejsil Karani, Nakibendijska tekija Pehare Bedevijska tekija Piljuii,

Zenica Teanj, 2003. kalji, Abdullah: Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku, Svjetlost, Sarajevo, 1966. Tekta, Musa: Somuncu baba hazretleri ve tavsiyeleri u: Gnlden gnle, Nasihat

yaynlar, stanbul, 2012. Y1ld1r1m, Ayd1n; Edip Y1lmaz, lk Osmanl1 eyhlislmi Molla Fenri, dostupno na: http://

ktp.isam.org.tr/pdfdrg/D00033/1995_c31/1995_c31_3/1995_c31_3_YILDIRIMA_YILMAZE.pdf, (posjeeno 29. XII 2013).

Veli, ejh Hamid-i, Krk hadis, za tampu pripremio: Enbiya Yldrm, Nasihat Yaynlar, stanbul, 2012.


Documents

Dženan Hasić: Somundžu baba (šejh Hamid Veli)