Džennetske Bašče o Temeljima Vjerovanja

8/12/2019 Dennetske Bae o Temeljima Vjerovanja

1/24

c : :0.-~~(,(I0..~i

CI . ) ~


2/24

H ns an Kafi ef P ru sc ak:DZENN ETSK E B A SCEo T EM EL JIM A VJ ER OV A NJ A(R evC /O lu ld je nna t fi usu li-I- i'tikadai)

J 7000 Co pyr ighl by R ijase t Is lam ske za jedn ice u B os ni i H ercego v ini

lzdavac : R ij a s e t I s L am s k e z aj e d n ic e u B i H - E L - K A L E Ml izdav a c a : M u h a m ed M r a h o r o v i c

l a v n i u r e d n i k : S e l i m J a r k o cU r e d n ik : M u s t a f a Prljaca

T a ri k J e senkovici z a j n :L e k t u ra : A i d a K r z icTehni ckou r e d e n je :K o r e k t u r a :

I s m a i L Ah m et aqi cT a ri k J a kub ov ic

D T P : E L -K A L E MT ir a z: 1.000

E L - B E J A Nga m p a :ora jev o . 2000. go dineta rnp ano u B osni i H ercegovin i

1 P Kala logi zac i ja u p ub li ka ci jiN ,lc to na lna i u ni verz ite tska b ib liotekaO os ne i Herce govin e, Sara jevo.1 (075.3)

PR U~CAK , Has an K afiD ie nn e tske ba sce : 0 tem elj ima v je rovan ja :IId Jben ik za m edr es e - R evd a tu -l-d ien nat fi1I~1I11 l' lIk 3d 3 l / H asa n Ka f i P ru sca k ; p rev eo ib lll~ .ka lT1 a po p ra uo H . M chm ed H and fic, - Sara jevo: I K. l[(\m , 2000. 50 slr . ; 24 cmISDN 995823-060-7I. lJ ~ p . ,Iv. I I , I ,l .(()III~VIIJII ID A3 t,1 .07 0

1{11'''1'11'1I1MIII I,IIII',IV,I UIHtIIOVrlllltl, n n u k e . ku l1ur c I spc ri n r 13111hi. 1 1 798'/00 o d 4 . 10. 20v .1111111111',111~I.IIIII / kUIIIIIII 11POII'III 111Ipl0l1)(11plollVOcJ,I 11I~llll\tl '11,,)1)('11111


3/24

PRE GOVOR

U predgovoru prijevoda Kafijina djela Nizdmu-i-ulenui' naporncnuo SHIIda imam namjeru na nas jezik prevesti jos koje djelo, koje su pisali Illl~jpredi na orijentalnim jezieima. Da bih ispunio to obecanje, evo sum prcvco ~arapskog jezika drugo djelo naseg Kafije, napisano 0 islamskoj apologe t kj(ilmu-l-kelamu), koje je pisae nazvao Dzennetske basce 0 terncljimu vjcrovanja Reoddtu-l-dzennai fi usuli-l-i'tikiidiit),

Djelo koje sam preveo pisano je strucnirn jezikom i zbijcnirn stilom. Sit)ga je nuzno bilo prijevod, koji sam gledao da bude sto blizi samornc i/,VIlIniku, popratiti biljeskama, pornocu kojih ce postati pristupacan svnkmncitaocu, U biljeskarna sam pored toga naznacio mjesto svakog njl'llIKur'anu, koji je pisae naveo kao argument U svorne dokazivanju, To s.unucinio da citatelji, koje interesira samo djelo, mogu i u nasim pri [cvoduuupogledati doticni ajet i upoznati se s tekstorn Kur'ana, koji prethodi aklll Ikoji ga slijedi. Na taj ce nacin ajeti postati mnogo razurnljiviji.

Na nekim sam mjestima upotpunio piscevo izlaganjc, ana nckim SlIlll 111 11.priznajuci sJabu spremu i postujucu njega, uljudio i prigovorio. Umjcxnos: 111 1prigovora sigurno ce priznati citatelji, koji se u ovu nauku razurniju.

Za podJogu prijevoda uzeo sam vise primjeraka ovog djcla, 0 kojimnzelim ovdje bar ukratko izvijestiti. Na prvom mjestu sluzio sam se pi i 1111('1kom koji je godine 1305. tiskan u IstanbuJu u tiskari 11. Muhau-m l'l.Bosnjaka na 24 strane s biljeskama po rubu, koje su vccinorn II/t'll' ipisceva komentara. U ovom izdanju djelo je pogresno pripisano lmnmi Ill'lgiviji Muhammed-efendiji. Na drugom mjestu dolazi rukopisni pr im n-rnk ,koji se nalazi u Gazi Husrev-begovoj knjiznici pod br. 3045. Pisan jc tu'Irkpismom na bijelu papiru oko godine 1220., i to po svoj prilici rukom Fl'jzullah-bega Dzenetica, sina Smail-begova, iz Sarajeva. To zakljucujcmo IH)drugim djelima, koja su zajedno s ovim prirnjerkorn uvczcna i po si it'IlOsllpisma s drugim prijepisima spomenutog Fejzullah-bcga, kojih u G:\/,i l lnsrev-begovoj knjiznici ima vise. Osim ova dva prirnjerka posluzio S:IIIISl' I Ndva primjerka komentara ovog djela, koji se nalazc u Gaz i l lusrcv-bcguvo]knjiznici pod br. 471 i 3307. Pisae kornentara jc takodcr Kftfi-cI', Kunu-ut,ujc nazvao Cvijece base a Ezhiiru-l-reodat). Prvi prirnjcruk je Ill'polpII :nedo staj c mu nekoliko listova pri kraju, D ru g i jc potpun. Nil kraltl kOIlH'''tarn pisac napornin]e tin jc konccpt /)ZCIlIlCISkih bascn IllIpislto IO()CI


4/24

(,

( I 'ilJH.) godinc koneem mjeseea redzcba, Cistopis ovog djela napisan je kas-uijc, pocctkorn dzurnada I godine 1014. (1605.) za vrijeme vojne i osvajanjaOstrogona (Gran). Pisae istice daje tada imao mnogo brige i posla brinuci se() sprcmi za osvajanje grada i pripremajuci vojsku u dogovoru s velikim vez-IIOJll Guzi Muharnmed-pasorn. Komentar djeia je koneipiran nakon osvajan-P' Ostrogona u Osijeku pocetkorn redzeba spomenute godine. Cistopis ko-1IIl'II1ara napisao je u svome Akhisaru (Pruseu) valjda godine 1015. (Upi ijcpixu ovdje pogresno stoji 1050.)

Pri [evod ovoga djela vazan je za nas s dva gledista. Prvo, jer je izvomikpISIIl>jcdan nas covjek, rodeni Bosnjak, a drugo, jer pomocu ovog prijevodavulim o kakvorn su se metodom u piscevo vrijeme prije nekih 350 god.slllzili u c itc l ji ove nauke u n asim krajevima.

() sam o rn e piseu Hasanu Kafi-efendiji, sinu Turhanovu, unukul)avllVU,a praunuku Jakubovu, rodenorn u malom gradicu koji se prijeTuraka zvao Biograd, a Turci to ime prevedose na svoj jezik i nazvase gaAk hi su r, koji se od 16. vijeka prozva Prusac, nije potrebno ovdje opsirno~OV()l'ili,jcr je 0 tome dosta receno u Basagicevim Bosnjacima i Hercegov-cimn i Znamenitim Hrvatima, II mome Knjizevnorn radu bos.-herc. mus-IIIIHll1ima i u prijevodu Nizdmu-l-ulemii', Ovdje cemo samo ukratko pro-iovoriti 0 Kafi-ef. s namjerom da i oni, kojima u ruke zapadne samo ovajpi i icvod, mogu 0 piscu bar najpotrebnije podatke imati.

K flfi ja se rodio u mjesecu ramazanu 95l. (1544.) godine. Nauke jesvr~io LI Istanbulu, a narocito u Cataldzi kod Ibn Kernal-pasina muidal ludzi-cf. Kara Jilana. Ostale svoje ucitelje spomenuo je u svomeNizIIIIII-I-IIlemiiu. Medu njima se istice sarajevski kadija i muftija Mevla-11:1Hali-cf., sin Jusufov. Isao je i na hadz i tamo sreo mnoge ucenjake, odkojih jc mnogo toga naucio. Godine 983. (1575.) povrati se u svoj Akhisarxljc jc poceo predavati nauku i pisati djela. Djela koja je pisao su s po-dlllcja Iikha, usiili-fikha, akaida, kelama, logike i stilistike. NajpoznatijeIIl tl ic djclo Usulu-l-hikem fi nizami-l-tiilem, koje je prevedeno na vi se je-iku. To je kratka rasprava 0 tome kako treba upravljati drzavorn, a svrha

11 ic da se iznadu nacini kako bi se mogla obnoviti oslabljena turskadliava. lako u djelu nema dovoljno izvornosti, ipak je vrijedno da mu sevik paznje pokloni narocito zbog toga sto je niklo u Bosni. Kafija je iosobno sudjeiovao u vise ratova koje je Turska vodila, narocito uMudarskoj. V takvim prilikama nije uskracivao ni svojih savjeta, koje jestekuo iskustvorn i citanjern. Umro je u rodnom mjestu polovicom sa'banaI02.'i. (koneem kolovoza 1616.), gdje je ukopan u narocitu podzemnu grob-nicu II kojoj ga je posjetio glasoviti putopisac Evlija Celebija, koji 0 njemuIHIzunosom prica i slavi ga kao velikog ucenjaka i poboznjaka.

Mali Akhisar prctvoi io se K fifiji nom zaslugorn 1Inar o c it o naucno srcdl~ll'u B os ni i l lcrccgovini. M cdr csa , koju jc osnovao sa rn K flfi ja , dava la je duglniz godina velik broj sposobnih Ijudi, koji su nadalcko pronijeli glas IllillogAkhisara. Sam K af ija je u svorne Ni ziuu u-l-ul enui u sporncnuo tro j icu xvoji hvrijednih u ce n ik a iz Akhisara. Na rub u jednog li s ta 1I jc d no rn p r ijcp ix uNizamu-l-ulemiia, uz koji im a jos K af ijin ih djela i koji je s ad a u rn cd rcs i Fl'jziji 1I T rav n iku , popisao je neki kadija Halil iz A k h isa ra irucnncetmaesterice uglednih alima iz Akhisara. Iz Akhisara je bio i glasov iti Iillli muftija Mustafa-ef., koji je napisao lijep broj djela i ra spr ava . Po rub ugore spomenutih komentara Dze nne tski n b a s c a nalaze se nckolikc hilidl~nekog Ebu Abdullaha en-Nevabadije iz Akhisara, koji je zaklcti ncprijutcl]mistika i dervisa. Njegovih biljezaka sam nalazio i po drugirn djclimu, nlisve o d isu spomenutim neprijateljstvom. Iz Akhisaraje i neki Ib rah im -cf .. pisac jedne zbirke fetvi i hronicar Ahmed Hadzi Nesin-zadc i drugi. ;\l-..hlSlllje vec od Kafi-efendijina vremena imao svoga muftiju i bio s jc d is tc 111l11'lljllOsim Mustafa-ef., kojega smo ranije sp o rn e nu l i, poznati su m i od akhisII11-okih muftija Ibrahim Munib-ef. i sin mu M ahm ud H am id -c f , Po s ljc d n ji jl' 11 1 1)u sv o js tvu muftije godine 1237. Ukratko, sa zaslugom K afi jin o rn A k lu x t uje postao naucno islamsko srediste u zakutku evropske Turskc, Danusnjr 'IPruscani iz zahvalnosti prema Kafi-efendij i podigli turbe kojc SlI pOSWl r I iimenu ovoga velikana.

H. Mehrncd l landzk'


5/24

cin iie lia Miloslivo~1J Jva Ja Bog u , K oji n as je upu tio v nanju i v jc ro va nj u , a sprijl'cio Il:I~ od

bezv je rs tv a i g ri jcs cn ja l B o z iji b lag os lov nck jc N jcgov u ca sn om po sl nn iku i uglednom miljeniku Muharnmcdu, koji je poslat S najboljom vjcrom;njcgovom rodu, koji su pretece u dobru i njegovim drugovima, koji SlIgu pokorno shjedili

J\ po tome: poste je vjerovanje prva duznost covjekova i posljcdnjc stose trazi u casu kad se duse s tijelom rastaju; ono je cak glavna svrha ljudskog opstanka i konacni cilj od poznatog ugovora i datog obccanja, I aono ne moze opstojati negoli jedino poslije spoznaje da opstoji NlIZIlOBice, niti moze biti potpuno negoli priznavsi svojstva Tvorca, to jeduznost svakom pametnom covjeku da ga nastoji po sii c i i stcci prcko jak ihargumenata, i da utrosi svu snagu da bi naucio ono sto trcba vjcrovati iopcenito iposebno, ne bi li se na taj nacin spasio slijcpog oponasanjn 1Ivjerovanju u Bozije jedinstvo. Prema tome pravo vjerovanja (irnan) jc kil lna i glava svih vjerskih propisa, a nauka koja na se preuzirna objasnjcnictoga temelj je svih sigurnih nauka, a to je nauka 0 Bozijern jcdinstvu iBozijim svojstvima.t Ja sam nasao da su 0 toj nauci najljcpsa djcla i naj/,bijenije radnje: El -Fikhu-l-e kb er od naseg najveceg imama.:' zatil11l1k(/irl

I . S p oz n a tim ugovo ro m i d a tim ob ec anj em p isa c rn is li n a to . s ro se p r ip iv ije da , d u jl . 1 11 1 1pr i je n eg o li je sr vo ri o I jud e , sr v o ri o njih o v e du se i p itao ih d a li je O n n jih o v G o spod a r i S IV IlIIte l j, i o n e su to pr izn a le i sv e rekl e : D a, Ti si n as St vo r it e lj . Pr em a rn islj e nj u n eki h kO l11 l.l1 lah lli lK ur 'an a n a ov e se odn os i i 172. aj e t iz su re EI-A 'I'M i n ek o lik o h ad isa . 0 O VO Ill im a 1 I l l .slll ~ k ill l 1h ad is ki rn d je lim a do st a ra sp rava , al i n i je m jes to o vd je d a ih m i i u k ra tk im po tez im a i/ n () ~ il1 lo ,

2 . O v a se n auk a a rap sk irn jez ik om zov e Ilmu-t-teohidi ve-s-slft it. O sim ov ogu im cnn po sto je i d ru ga irn ena k ao llmu-l-okiiid, tj . n auk a 0 tac k a rn a is la rn sk og v je ro va nj a . llun: I k c /O lll ,tj . n au k a ko ja da je sp os obn o st ra sp rav e 0 is la rn u v je rov anj u ,jer rij ec i kelam znact gov o : Il i l\pr av a. M oz d a je o vo im e dobi la o v a n auk a i za to s ro je p oc e tk u b ila g lav n a ta ck a , o kn ko jc SI Ise v od ile ra sp rav e , B oz i je s vo js tv o govo ra il i k ela m. O alje , o v a n auk a no s i i ir n c l lun usul :d-din, tj . n auk a 0 tem eljn im v je rsk im p ropi s im a .

3 . Na j vec i im am je poc a sni n as lo v , k o ji su Ebu H anif in e pr is ta se d a li sv om e in u un u I ihuIl an it i. M nog i dr z e d a Ebu H ani fe n ij e n ap isao ni je dn og d je la i d a je d je lo 0 is lu rn sko m v jl' lOv an ju , k o je n os i im e El-f ikhu-I-ekber, k as ni je n api sa n o ip r i p isa n o Ebu H anif i , D ru g i tli fe d u [c~ bu llani fe zbil ja n ap isa o to di je lo i da u t o m e n e treb a im ati su m n je . N a rn a se c in i ti l l je 1 I O VO IlIpo g led u isp rav no ovo rn is lj e nj e : E bu H ani fe n ij e s obom ova d jelo n api sao , a li , ka k o se 1I to ti o h ana sa y m ah ra sp r ava vo di la 0 toc ka m a vj e rov an j a ion je uc e stv o v ao u to j ras pr av i i c cs to jc svo[ ir n u ccn ic irn a pr eda v ao 0 glav n im ta ck a rn a is lam sko g vj e ro v an ja i iz la g ao svo j pr av u c 1I O VO IIIpu g lcd u i tu rn ac io s to z a s t u p a Ehl u-s- sun ne ue -l-dzema a. N jeg ovi u ce ni c i su la nj eg ov a iz lng un ju p opi sa l i u p o sebn e kn j ige , k o je se n je mu p ri pis uj u, je r je n jih o v sadr za j n jc g ovotuma cc nj c i iz la ga nj e. St o ga svi p r irn je rci C/ -fik/l/I-/-ekbera ni su istog po rij ekl a . R az ni u cc n ju c lS I I p r o povi jed u li n a n J7I1 e 1111 C in e .N aj p oz n a tij i p ro p ovjc d u c ovog dj e la je Eb u M uti ' e l-B c lhi .


6/24

Tahav i j i n, O r n c r-N cs cf i j in .f Scnus i j i n f iSujut i j in ? - B oz ija m ilo s t s njimaTa djcla, pored lijepog poretka, fine sredenosti i savrsenost i izbora, sadrze na j-vaznijc tacke ternelja vjere i biser koristi pravila 0 cvrstorn vjerovanju, t akoda zasluzuju da se ispisu i iskite po Suneu i Mjeseeu. AIi poste im nedostajudokazi kod izlaganja, nisu dovoljna da se covjek pomocu njih udalji i spasioponasanja ( taklida). Zato sam ja u sebi rnislio i od Boga trazio naputka, da izovih djela, od ovih velikih ucenjaka, sastavim jedno sredeno djelce, koje bisadrzavalo najbolje dokaze i najjace argumente iz podrucja logike i tradicijene upustajuci se u iznosenje protivnickih prigovora niti njihovih dokaza. Ovosam djelo sredio prema odgovoru prvaka svih poslanika, kada ga je pitao vjer-ni Dzibril 0 pravom vjerovanju. On mu je odgovorio: Pravo vjerovanje je davjerujes u Boga, u Njegove meleke, Njegove knj ige, Njegove poslanike, Sudnjidan, prozivl jenje pos li je s rnrt i, u sudbinu i odredbu te da je i dobro i zlo odBoga. 8 To je sedam glavnih tacaka, a poste sam na pocetku objasnio bitnostvjerovanja, tim je nastalo osam poglavlja. Djelo sam nazvao Dzenneiske b a s c eo temeljima vj ero vanja . Boga molim da mi uputstvo ucini drugom i olaksa pi-sanje izlaganje, jer je On onaj koji molbe uslisava i potrebe ispunjava.

4. Ebu D za 'fe r A hm ed b . M uh am m ed b . S e la m e e l-E zdi e t- T ah av i (239. -321 . go d. ) spad a uve lik e ha nefi jske u ce nj ak e . N a pi sao je dj e la tr a jn e v ri je dn os ti , o d k o jih su tisk an a s li jedeca :MI I~k i/u-/-as ar 0 r azum i jev an ju tez ih h adi sa i n ji hovu kom ent a ru , Mean i- /-asa r. h adi sko- fikh sk odj e lo 0 ha di s im a k o ji na p rv i m ah izg led a ju da su u ko nt radi kc iji , a g ov ore 0 f ik h sk im p ita njim a iAkide ili Beianu-s-sun ne ti oe-l-dzemaa, kr a tk o d je lce 0 g lav n im ta ck arn a v je rov anj a . Pr va dvadj e la su o pse z na i t iskana su u In diji; tr ec e je kr a tko i n ek o li ko p ut a t is ka no u raz n im m jes ti m a.

5. N e dzrnu dd in Eb u H af s O m er b . M uh am m ed b . lsm a il en -N efes i e s-S e rn e rka nd i (461 .-53 7.go d. ) spad a tako der rn edu ve like ha nefi jske im am e i u ce nj a ke, N je gov Aki iid je jedn a od n a j-ra s ir enijih aka i ds ki h k nj iga m ed u p ri st asa m a h anefijsk og m ez h eba. Vec davn o je u ze t za ud z ben ik ,po k o jem se p r edava lo u m n og im m edr es am a . O k o nj ega je n ik la sv a s ila kom ent a ra i t um ac enj a .

6 . Ebu A bd ullah M uham m ed b . Ju suf b . Hus e jn e l-H us e j ni e l- Til rn isa ni es-S enus i (um ro895 . go d. u sezde se t i trec o j go d in i z iv o ta) je r na lik ijs ki uce nj ak . N api sa o je t ri d je lc a 0 aka i-du , od ko jih je na jp ozn a ti je sr edn je, ko je se sp om in je po d im en om Ummu-l-berahin i Sugre-s-Seniisi. O sim o v ih d je la ti ska n m u je jeda n u dzb en ik log ik e i k om e nt ar M u sli mo va Sohiha.

7. D ze la lu dd tn Eb u e l-Fad l A bd urrahm an b . Ebu B ek r es -Su ju t i (8 49. -911 . god .) je dan jeo d na jp lod n ijih is lam sk ih p isaca i u ce nj ak a, D ze rn il-b eg A zem spom en uo je u sv om d je luIkdu -l-dze o he r 5 76 d je la , k o ja je ova j g las ov iti u cen ja k nap isa o . P re ko sto tinu o d tih d je la tis -kan o je i c ita te ljirn a p ris tu p ac no . Z iv io je i u m ro u K air u , g d je je i u kop an. K ad a s am b orav iou K airu p os je ti o sa m gro b ov og m arljivo g nau cn ika i s luz io se n jeg ov im d je lo m Isiamu-d-rlir iije /i kurriii -n-Nu kiqe u k oje m je S uju tija uk r a tko o br adi o 1 4 p r ed m e ta (n a uka ) i ond a svekom entir ao .ledan d io ovo g d je la j e s po dr uc ja aka ida .

8. O v d je p i s ac m is li na ona j d ug i ha di s , u kom e se ka ze da je D zib ril p itao A le jh isse lam ao im an u, is la rnu i ih sanu , O v a j se h adi s na la z i u M uslim o vu Sahihu na p rvom m jes tu k ao p rv ihad is . U B uh arijinu S ahil l l l s pom enu t je u sk r aceno rn o b l iku. O va j sam had is p reve o i p ro tu -Ill : tc io u svo jo j radn ji Es -S IlI1I1e, ko ja je t i s kana u Hikmeiu . O vaj je ha dis dr ug i p o red u .

PRV SCo b it no st i p je ro va nja ( im an a) p re ma p ra vc u n ase g im am a

E bu H an ife N u'm an a, B otija m ilo st s njim[mall vjerovanje u jeziku znaci drzati ncsto istinom, tj. prisuui nu 0110,

sto neko javi, primiti ga i drzati istinom tako, da se mozc nazvati pi islnJlkoll1(tcslirn). Iman, pak, u Serijatu znaci sreem pristati i vjcrovati da PO SIOp AIlah, da je jedan i vjerovati II sve ono sto je Poslanik od Boga dostavro. IIIHillje, kazerno, stay srea i duse, jer Bog kaze: To 511 oni 11 C ijn sr cn jc III J iS I/CI (s illv io) ojerooanie Oni koji us i ima kazu: M i 511 10vjero vn li, a li iiu srru tu suv jero vala , .. . io A nj egovo srce bude sm ire no 11 vj erov nll jl/,II Al cjh ixx rhuuveli: Boze, ucvrsti moje srce u vjerovanju. A le jh iss c la rn ic rckuo Usalllll~,nek je Bog s njim zadovoljan, kada je ovaj ubio jcdnog covjcka, h.oj I jl' pI Inavao da je musliman: Zasto nisi otvorio sree njegovo Ukratko Il'h.avslvjerovanje je stvar srea i ono nikad ne moze otpasti. Obraino tunu- Il:oci tovanje, jer ono nekada moze i otpasti, kao npr., kod prcsijc i pi isi lj u v r u : jn I \Ono nema udjela u bitnosti vjerovanja, ali nas je Bog njimc zaduzio, dn pn'ko njega pokazerno ono sto nam je u srcu drugim muslimanima.Dcitovnun-je postavljeno kao znak i uvjet da se mogu na covjeku sprovoditi uvoxvjctxk:islamski propisi, jer je vjerovanje skrivena stvar, kojoj trcba Illh.og I'llak,l.Ocitovanje zastupa vjerovanje u ovosvjetskim propisima bcz ohzirn dol 1I 0(vjerovanje nalazi ili ne. Prema tome, onaj ko srcern vjerujc, a jcv ik oru IH'

9. Su ra El -M ud za de le , 22.10 . S u ra E l- M a id e , 44.1 I . Su ra En -N ahl , 10 6.1 2. U sar n e je s in Zejda b . H ari sa , os lob ode nog ro ba A lej hi ss e la rn ov a i l hnu u I 'PIII 'I II ', 11 '

Io bo dene rob in je A le jh iss e lam ove . A le jhis se la m ga je p red s vo ju Sn11l ot ln :diI l /I lP IlV I\' dlllh ll lllvo jske k o ja je i r na la kr c nu ti p re rn a Sir iji . T ad a je U sa rn i b il o o ko OSal11l1l1e~1 gm lillll , lJ lI ll lI 'la v ri je m e M uav ijina h i l a fe ta 58. ili 59 . g odi ne ,

13 . Ocitovunjc rn oz e nek ad i n ed os tu ju ti , pa da ne bu de uv je t vjcruvun]u, ~II1I , IIpl , lidui jcm a cov jcka ili k od on og k oj i se boj i sv o rn e z ivo tu ako bi oc iW vl lo lid I l' 1111 1 \11 1 11 1 11 11O VlI] ..VO fl lx lu caj u , iu ko m u jc b o lj c till i 1 I ovuk v im s lu cuj cv irn n pono x it u ucuuj ~VI II V II 'III ,11 1 11] .. 111 ll I II i g ln ve s tu lo ,

1 \


7/24

oc i tujc, o nj c v jc rn ik ko d B oga , iako se n e rn o zc sm a tr a ti v jc rnik om u p og le-du o vo sv jc tsk ih p ro pi sa , U ob ratn o rn s lu ca ju je ob ratn o. Onaj koji ir n a i vjero-v un je i o cit o va n jc on m oz e re c i: Ja sam doista vjernik, (mu'minj't. jer akohudc sumnjao u svoje vjerovanje, onda i ne vjeruje. Isto tako djela i vjerskiohrcdi ne spadaju u bitnost vjerovanja, jer je vjerovanje uvjet valjanosti dje-la. Kur'un kaze: Ko bude radio dobra djela , a bude vjernik (mu 'm in) ... Jas-no jc pak da ono sto je uvjet ne spada u ono cemu je uvjet. Ovo misljenje je uovum poglcdu ispravno. Ovog je misljenja i Ebu Mensur el-Maturidi. Ovomse misljcnju protiveMalik.Safija.Evzaija.svimuhaddisi i fakihi. Oni kazu:v jc rovan je (irnan) je srcem vjerovati, jezikom ocitovati i tijeiom obavljati.lavnc vjerske duznosti. Prica se da je Safija, Bog mu se smilovao, rekao:Ko ne udovolji prvom dijelu, on je munafik; ko ne udovolji drugom, on jen cv jc rn ik - kafir, a ko ne udovolji trecern, onje grjesnik - fasik. Ukratko re-kuvsi, ocitovanje i djela kod njih su dva dijela od bitnosti vjerovanja (imana).Nu tc rnc lju toga oni kazu da vjerovanje moze biti vece i manje prema tome dali ncko radi vise djela ili manje. Ali to nije tako, jer protiv toga imamologicke i tradicijske dokaze. Sto se tice logickih dokaza, to je sto nesto nemozc opstojati ako ne opstoji njegov koji sastavni dio. Covjek je uvijekvjcrn ik, a ocitovanje se u svakom casu ne nalazi, a tako isto ni djela. Osimtoga vjerovanje ima svoju odredenu definiciju i jedino se nalazi onda kada senadu svi dijeiovi. Kada nedostaju neki dijelovi, onda se za ostale ne mozercd i da SlI irnan - vjerovanje. Kada bi njihovo misljenje bilo ispravno, iz njegahi slijcdilo da je onaj ko uradi i najmanji grijeh nevjernik - kafir, jer kadncma jednog dijela necega, nema ni njegove cjeline. Slijedilo bi i to da budenijcrni covjek, koji u zivotu nikada nije izgovorio kelimei-sehadet'> nevjer-nik, a to nije tako. Sto se rice tradicijskih dokaza, tu spada odgovor Alejhis-sc la rn o v Dzibrilu, kada gaje pitao 0 vjerovanju. Alejhisselamje tada odgov-orio: (man je da vjerujes u Boga, Bozije meleke, itd. , a nije rekao: Iman jeda ocitujes i radis. Iza Alejhisselamova odgovora Dzibril je rekao: Kad ja10 budcm izvrsio, hocu li biti vjernik? Alejhisselam mu je odgovorio: Da.Kada bi ocitovanje i djela spadala u iman, on ne bi tako rekao, nego bi re-kao: Ne, nisi vjemik dok ne uzocitujes i ne uzradis djela koja ti se nareduju.1 1 . toga bi slijedilo da je Alejhisselamovo tumacenje imana vjerovanjem ismatranjem ist inom pogresno, a njegov odgovor sa da neistina, a to sve nijetacno. To nam sve svjedoci da covjek postaje vjernik s vjerovanjem koje mu[c 1I srcu i koje se trajno uvijek ponavlja i nalazi.

14 . S ur a T a H a, 11 2; i E l-E nb i ja ', 94.15 . lsm ai lo v o o c it ov an je : Sv jed oc im da n er n a dr u go g bog a o s im A llah a i d a je M u -

h u mm ed N jc go v rob i po s la ni k .

Iz o vog izlozcllog vid t I'll' du jc po grcs no i misljenjc sektc kct ral1lipl,lllkoji kazu da jc iman sumo ocitovanjc. Isto jc pogrcsno misljcnjc Bisra b. ('Ijn sa' ? i lbn c r-R avc nd i je , koji k az u dajc iman pr izna ti d a jt n cs to is ti n n, (Ito priznanje biva srcem i jezikorn. St~ se pak ri ce m islj en ja D zc hm ov n iEbu el-Husejnova-v, koji pripadaju sekti kaderija.r a to je da jc irnan StllllOznanje, to je sasvim jasno da je to misljenje pogrcsno, jcr znati ndlo Illznaci to i vjerovati. Neki su zidovi i krscani znali da je Alejhissclam BO il,poslanik, ali ga nisu vjerovali kao sto to Allah sp o rn i n je i kazc: On lI i l S l rpoz naju kao sto poznaiu svoje sino ve , zatim kaze: - a ani ni su vjenrici.11

16. T o su s lj e d b en ic i Eb u A bdu J lah a M uh am m eda b . K erra rna , ko ji je d je lo v ao i ~vo l )1 11\ 011 's ir io u N ej sa b u r u . D ul je v rem ena je b o r avio u M ekk i i S am u . U m ro je u K ud su225. g od . M rr tun j eg ovim s lj edb eni c im a bi lo je ag iln ih i p o bo z n ih I ju d i . Jed an od n jih po im en u Ebu J:I'J .. 1 I1 1lsh ak b . M ahm is e l-V aiz b io je n eu m o ran m is ion a r is la rn a. N je go vo m p ro pa ga nd orn J11 1 '~1 11l'n a is lam oko p e t r isu ca k rsc an a , z id o v a i m e d z u sij a . U mro je 383 . g o d, N a ji zrazi t i jc i 'iI ~ I iIJ1 .1 I1I \ 'Ib n i K e rr a rna je to d a je B o g go re , d a je n a sv om p ri je s t o lj u A r su i d a je m a te ri ja ( I )ll 'v l ll 'l)V id i : E l-Mi le l od S ah ir ista ni je (sv. I . s tr . 1 44. i d alj e) i Ta dzu-i-ar us (s v . IX. s tr . 43 .).

1 7. B irs b . G ijax e l-M e r ls i ro d o m je iz m je s ta M e r is u N u bij i . N e k i n avod e d a I l1 U 11 'I l \d jn az iv do sao od at le s ro je s tan ov ao u kv a r tu D e r bu -l-M e r ts u B ag d adu . B io je i7 ral . i t i )1 1 1 ' ( \'l i I \n ik p ra vc a m u rd z ij a . U m ro je 218. g od .

18 . Ebu e l- H u se jn A hm ed b . Ja h ja e r-R av end i r o dom je iz se la R, i ve nd u O kll li l 'l bfa h an a. Pi sa c je m n og ih ra spr av a . U d je lim a i lmu - l-ke la rn a c e s to se sp om in ju n je g ov a 11 ,1 \11 .1n a m is l jen j a . N eki ga sm a tr a ju ras k o ln ik om zindik). U mro je 245. g od . v r lo m lat l . N IJ I ' 1 11 1011 1vi se o d c et rd es e t go di n a. -

19. D ze hm b . S afv an je v od a sek te d zehm ija , k o ja se p o p rv i p u t j a v ila u okn lic i '1 II I I I I /i lP og in u o je u M ervu u po li ti c k im raz rn ir ica rna p ri ko n cu v lad av in e Em ev ija g ou .12X . Tiu 11 Iar us s r n a t ra ov u se kt u frak c ijo m ha ri dz ija , a Sehiristanija k aze d a su to z ag ri jun e J lII . 'l i l~ I'd ze br i jsko g p rav ca . S laz u se s m u te z ili ja m a i ka zu da B og n em a svo js tva , M u 'tcz i li j '1 1 IIJ Ih ov i na s lj ed n ici u m n og im m is lj e n jim a . O s ta la m is lj e n ja n ji h o v a v id i u Cl lIIild W' /I IIIhll l, I1 09 . i d a lj e .

20 . Eb u e l-H u se jn M u ham m ed b . A li e l-B as r i jed an je o d is t aknu t i h m u 'tezj lij xk rh J lI v n kui u ce nj aka . R od io se u B as r i, a dj e lo v ao je u B agd adu , g d je je i u rn ro 43 6. g od . Pi ~ ll ' 11 ' 1 11 1 11 1g ih d je la n a r o c ito s podr u cj a u sul i- f ikh a i u sul i-di n a. N jeg ov irn d je lim a se m no go S ll ll ll l h il lrud d in e r- R az i u sv o j im dj e l im a 0 u sul i-f ik hu .

21 . K ad e ri je su is lam sk a se kt a ko ja n ij e pr izn av a la k ad e r (su db in e i o d r ed bu ), N JlI i Il V Il J I'ge s lo El-emru 1I 171 1 t,j. s tva ri se n e d og ad a ju p rem a un ap rij e d u s tan o v lj en o r n 11 I 'eC I i '11I1 I11'1 1 1g ram u i o dr ed enj u .

22 . O va ko je o v a j a je t n av ed en u sv ir n p ri mje rc im a ovog a d je la . M ed ut im , ui s t in u 1111 il lju a jet a n e po s toj e ri j e c i : 1 1 oni n iiesu uiernici. O va j aj e t se n a laz i n a dv a m je s ta 11 K III 'I I I1 I1 11su r i E l-B ek a re, 146 . O va j a je t u pr i j e v odu g las i : 0 11 i ko jimo S III O Mi K lljig ll dl ll l 11 0 . /1 1Bo ziieg Po slani ka kao sto pozn a] u s in ou e svoje, ali jed ll ll g l'llpn od n jih sakr iv l/jll IsIIIIII, IIIAoje po znaj u. D ru g i aj e t n a laz i se u sur i E l-Eri 'a rn , 20 ., a u p ri j e v o tlu g lax i: alii ko ihnu SIIIII NI,K lljigll da li po znniu Bo tijeg Po sla nik a k ao ~ Io po zna ju si/l o ve s vo j/, a li ou i koji SII 1I /i/1I1 'IIS /II,sau ii sebe, a lii II( 'CI' v jl'l'O V ll li. D ak le do s lov no o nuk av a jc t k u k o gu je p isu c nuv eo I ll' pmtllp


8/24

Time jc dokazano da je ono rnisljenje kojc zastupa nas imam i oni koji njcgaslijede, istina kojoj se ne rnoze prigovoriti.

atim znaj da je vjerovanje jedno i svi vjernici su u tome jednaki. Jedinose neki odlikuju nad drugima prema bogobojaznosti, jer bitnost vjerovanjane podnosi povisice niti umanjivanja. Bitnost vjerovanja je: odlucno nestodrzati istinom i priznati ga, a u ovom se ne rnoze zamisliti povisica nitimanjak. Onaj pak visak, koji se razumijeva iz ajeta: Kad im se uce Bot ijinj e ti, pouecaoaju im vjerovanje,23 i njemu slicnih ajeta, to je s obzirom naono u sto treba vjerovati, jer se to postepeno uvecavalo kad je Objava dola-zila. I1i je taj visak prema plodu vjerovanja iIi je prema svjetlu njegovu iliprcrna jacini i slabosti njegovoj.

Iman i islam u Serijatu imaju jedno znacenje, jer is lam znaci pokornost iodanost, a to je uistinu i bitnost vjerovanja. Prema tome se iman i islam nemogu jedan od drugoga odvojiti. Tome u prilog ide i ovaj ajet: Izve li smoon e mu'tnine koji su tu bili, a nisu tu nasli n eg o [ ed n u kucu muslimanii.sSt~ se rice ajeta: Bed uini vele : M i smo vjerov ali . Ti im reci: V i niste vjer-ov al i, nego rec it e: 'M i sm o se preda li't 's, te is lam (predanost) u ovom ajetuznaci prividnu predanost bez nutarnje i dusevne predanosti.

atim, znaj da je m uk allid ov o z vjerovanje ispravno, jer kad bi neko javioneku vijest, pa je drugi (bez dokaza) primio, svako bi rekao: vjeruje mu, iIivjeruje u njega. Ovo znaci vjerovati taklidom (bez dokaza). AIi je mukaIIidipak grjesan, jer je ostavio i zanemario razmatranje i razrnisljanje. Kao dokazda je vjerovanje mukaIIidovo valjano sluzi nam ito sto je Alejhisselam pri-mio i priznavao vjerovanje beduina i njima slicnih, koji ne razumiju sta jerazrnisljanje. Tako su postupili i njegove halife - El-Hulefau-r-rasidun.z?

I znaj daje Bozija vjera na nebu i Zemlji samo jedna, a to je islam, jer Al-lah, dz.s., kaze: Same je islam kod Bog a priznaia ojer a .i Taj je islam sredina

23. Sura EI-Enfal, 2.24. Sura Ez-Zarijat, 35. i 36.25. Sura El-Hudzurat, 14.26. Mukallid u arapskom jeziku znaci onaj koji nekoga u necem oponasa, Ovdje se rijecju

mukallid misli na onoga ko ji samo vjeruje zbog toga sto mu je vjerovao otae i majka ili drugikoje on oponasa i za kojima se slijepo povodi, a nije u stanju da svoje vjerovanje potkrijepisvojim zakljucivanjern i logickirn argumentima. Svaki primitivni covjek ne rnoze se smatratimukallidom jer on ipak ima neku vrstu zakljucivanja i dokaza, koji ne moraju imati naucnu istrucnu formu. Svaki usklik koji odaje cudenje moci Tvorea je razmisljanje i razmatranje. Ov-akih dokaza rnozerno svuda sresti.

27. To su prva cetverica halifa 0 kojima ce kasnije biti govora u samom djelu.2X. Sura Alu 'Imran, 18.

1/11H.:dll prctjcrivanja: ~Il'dilla izmcdu misljcnju onih i--ojiBoga pi ispudohljuvnju N jc gov ir n s tvorcn jim a ( ld [ }/ / J ) i rnisljcnja onih koji (la n ij cc u (I(/ 'Ii /);srcdina iz rn cd u misljcnja onih koji nijccu slobodnu volju covjcku (t/Z I'Jr) iIllisljl.njaonih koji kazu, da je covjek potpuno samostalan (ka t/er ); srediuurzmcdu misljenja onih koji su sigurni od Bozije kaznc ( '11111) i misljenjaonih koji SI potpuno u ocaj pali (je's ). Boze, Ti ucini da umrCI11() kao muslimani i pridruzi nas dobrima


9/24

11 )

DRUG SCo vjerovanju u Boga

Yj c rov a ti u Bo ga je du zn os t , i to n a tem e lju p os tan k a ov og sv ijc ta i s to m im o zc rn o zn a ti b itn o st s tv a ri .P ?'~ n a j d a sud u sv em u on om sto dok ucuj em o na si m raz ur no m m ozc h ill

s ar n o n a tri n ac in a: d a je n es to n u zno, m o guce il i n cm og ucc . A k o m u je ops tu n a k zbo g sam og a se b e, o nd a je n u zno, a to je B og; a ko m u jc n co p s tn n a k/b o g sa m og a seb e, o n d a je n er n og u ce , k ao , np r ., d a B og im adn e d ru gu ; nkop ak sa rno p o se bi n e za h ti jev a n iti d a o p s to ji n i ti da n e op s to ji , o n d a jc 1 0m o guce , k ao s to je ov a j sv ij e t in je gov i d ije lov i.

S to je m og u ce to il i za u z im a nek i p ro s to r , a to jc m a tcr i ja (s up srancij u) , il iopsioji uz m a ter ij u , a to su o zn ak e i sv o js tv a m ate ri jc (ac c id e nt ). M utcrija ,pu k , ak o se m oze d ij e l i t i, n az iv a se ti je lo m , a ak o se n e m oz c di jc liti, Dill/a [ c10 a to m - di o ko ji n e trp i v ise di je lj e nj a (d zuz' In je lecizezz l). O v naka i

29. U ovom je odl om ku p isac istak ao d a je co vjek du zan na te rne lju sa m a I:tZ UIll : I opxtunk: ovog sv ij e ta za kljuc iti da B og a im a i vj e ro v a ti u Njeg a. Ovakvo rn is ljc n jc z ax tu pu ju m utu udi jc (h anif i je). Os ta le duznosti su po njiho vu rn isl jenj u ve zan e za poslunstvo H uz ijih J lO ~ lillllk ll ,I ,' o na j ko ji n ik ad a ne cu je ni s ra 0 B oz ijirn poslanicima ni je ni duzun ob avlju ti nikuk v ihduznosii os im u B oga v je rov a ti . M u 'tez ilije z as tu paj u rn is lj e n je da sa m ruz ur n stuvlju ~O VI,' J.. lI l1du znos t sv e sto je d obr o , a za br anj u je m u sve s to je zlo , P re rna tom e, p i i jc po s lunstvu I lo /IJII Ipox lan ika , po njihov u m islj enj u , cov jek je du za n vjerov ati u Bog a i r ad iti d jc lu , i /11 to I odgovo ra n . Es'arije pak dr ze d a covjek b ez poslanstva Bozijih pos lani k a n ijc u ~ tiI ll Jl I 11 11111 011 1sto je dobr o, a s t~ je z lo, te prern a tom e ni je ni za s to o dgovo ran . Po n ji hov u l1 lisl jl' l lJ I I do lH ll I \'SI I1110ono s t~ Serijat dopusta, a zlo ono s to Se rij a t za br an juj e . O ni cak kuzu da CO Vjl' J.. 11 11 1'Ill C ljll sa m a razum a ni je obavezan ni 1I Boga vj erov a ti .

Pisac je po obicaju islarnskih apologeticara u ov om odlornku n az nuc io til l su Il l'O ~1l 0V IIII IInu s lj cnj a sofi s ta, od ko jih jedn a g ru pa dr z i d a ui s tin u n ista n e pos to ji . Po njihov u 1 l11 ~ ll l' llll1up s to jan jc o vog svije ta je sa rn o obmana i fant az ij u . Dr ug a njihovu g ru p a dl'J .i d ll o ps tll ll ll l ll'pl l 'dm cla ov is i 0 uvj e renj u , tj . a ka vjeru jem o da n es to pos toj i, o nd a ono i p os toj i . l J O lll'lItllo lll,11 Icl l ju i ne pos to ji . Tr cc a gru p a tvrd i da m i n e rn oz e rno ni sla sigum o zn a ti 0 11 111 l' ll lll 1 111IlV O Il l C s v ij ctu , O ni 1I svc surnnjaj u pa i u sv o ju sur n n ju . Pisuc je s in gu ov dj e 1l 1 li' Il IlC i l l \ Ill Pl l' 1I 1 1' ti pos to jc i du m i 1 l10?C Ill O zn ati njihovu bitn os t i onda nu tcm clju O PStlll 1J .. 1 Illv O Il ~V IJ I' tl l

1J .. 1 ;I I iiti da Bog po~ toj i . O vo k ru tk o tu m ac cn je bilo [e ovdjc puuebn, j l' l h i h l '/ I lV Il IW SI lIIlP li ll 'vo li hin 11 l 1U i'III1 1 I;i vi bcsmislcn,


10/24

svojstvo rn a tc ri je mozc prip adu ti su rn o zivirn bi c im a, kao sto je znanje i itoje njcmu s li cn o , a moze da same ne pripada zivim bicima, kao sto su boje injima slicno.

Svernu sto je moguce potreban je u njegovom opstanku jedan vanjski fak-[or i uzrok, Taj moze bit i t akav da ima slobodnu volju i da sto hoce cini, a~[O n cc e da to ne cini, a m oze biti opet takav da nema slobodne vo lje, negood njcg nuzno proizlaze posljedice, kao, npr., sto svjetlo proizlazi od Sunca.

Dati necernu opstanak bez prethodne materije i oruda zove se stvaranjembcz iccga ( ibda') , kao sto je stvaranje prvog stvorenja. Dati pak necemu op-stanak s tim da prethodno opstoji materija i orude, zove se stvaranjem odncccga (idiiid), Nekada se tdzadom naziva i ono sto bi trebalo nazvatitu a a o m . -

Prema tome, treba vjerovati da opstoji jedno bice koje je samo po sebi1l1lZnO,a to je Allah. To vjei.-ujemo na temelju ovog svijeta koji je postao, aznadcrno da je postao iz toga sto je nerazdvojiv od svojstva i pojava koje supostale, a sve sto je nerazdvojivo od onoga sto je postalo i ono je postalo. Ada zbilja te pojave postaju, to je jasna stvar, jer se mijenjaju: nema ih, zatimposianu, i obratno. Sve sto je postalo mora im a ti nekog ko mu je opstanakdao, jer kada bi sarno postalo, sJijedilo bi iz toga da je ucinak bio bez uzroka.

Prema tome, opstanak djela zahtijeva opstanak stvaranja, a samo stva-ranje zahtjeva opstanak stvoritelja.J''

Duznost je vjerovati da je Bog jedan i da nema druga, jer kad bi bila dvaboga, pa se jedan ne mogao protiviti drugome, slijedilo bi iz toga da jencmocan, a ako bi mu se mogao protiviti, bio bi nernocan ona j drugi. Na ovajdokaz pokazuje kur' anski ajet: Kad bi bilo na nebes ima iZe mlji vise bogovaos im A llaha, inebesa iZe mlja bi propa li .3 Da je Bog jedan, znademo ina te-mclju ovog ajeta: Bo g, meleki iuce n i lju di svjedoc e da nema bog a osim Njeg a.3 2

30. D a zbil ja B og pos to ji p i sa c je d okazao sam o je dn im dok az om , a to je tak o zv ani k oz -rn o los ki d okaz, ko ji se z asni va na pos tan ku sv ij e ta. Citav sv ij e t sastoji se o d m ateri je i raz ni hpo jav a koje su ne raz dvo ji ve od m a terij e is to kao sto je m ater ija ne ra zdvo ji v a od n jih . Po ja vepos ta ju i n es ta ju , to oc im a vid im o. K ako su sv e po jav e u b itn os ti je dnak e, to m ora d a su sv epostale, a iz tog a slij e di d a je i m a terij a, k o ja je ne raz dvo jiv a od ov ih po java , p ostala . Ti m e jedoka za no d a je ov a j cio svi je t p os tao . Sv e sto je postalo m ora im ati u zrok a, je r ne ma ucinkabez uzroka, a to je B og .

Osim ovog a iskaza islam ski ap o log e ti c i nav od e jos m noge, 0 kojim a je opsirnije receno um om e I lml l- /-ke lii1 l1 t.

31 . S ur a El-Enbija ', 22.32 . S ur a A lu 'I rnr an , 18. O v im se a je tom pi sa c pos lu z io k ao tr adi c ijsk im a rg um ent om da

JC B og j cdan .()

I)UZllost jc Vll'l ovnnjn la jc Hog hel pm'l'lJ..n, Il'l krul lie hi hio Illpocctka, bio hi pos tal), pu hi Mu bio potrcban ()ll;Il J.. lll 'l ' (,n s tvorni , a I1 tl l1 'lIslijcdi ili de or ili fesclslIl,1.\ a o b o je jc n cm ogu cc ,

D uzn os t jc vjerovati ida je Bog b ez k on cu i sv rsc tk a , jc r sro jc od u v ij c], Ibez po ce tk a to onda nije m og uce da ne po sto ji, a i k u r'u n sk i aj c t g las i: S I / I / / ( /re u je cn o o stati lice tvo gn C ospoda ra w

D uzno st je vjerovati da n is ta nema B cg u si icn o, jc r je sv c os i III N Il'gap os ta lo, a s li c n os t onome s to je postalo zahtijcva ni jek a n je bo za n s tv a, it III It'ncmcguce. Kur' an takoder kaze: Ni sta nema NjClIlII 5 1 iC l1 o.1S

D uzno st je vjerovati da Bog opstoji sarn Sobom i d a M u jc ncpotrchuusve ito je osim Njega, bilo to mjesto ili opredjcljitelj ili ncsto drupu, Il'lkad bi Bogu bilo potrebno mjesto, On bi bio svojstvo , pa bi iz IO 'a sllll'dilo da On ne moze imati svojsrva.ss A kad bi bio p o trc b an op rc d jc lj u ch u .bio bi postao, a to je nernoguce. Kur' an takoder kazc: Bo g 11 je 1I{IIC)f / '('/1({ /1citat: svije t.3 7 Potrebno je vjerovati da Bog v rs i d jc la s lob od nom vu lj o rnje r kad bi Njegova djela od Njega n uzn o pr o iz laz ila, o n da hi Njcgov pi VIucinak bio vezan uz Njega i slijedio bi Ga, jer ucinak slijcdi potpuni I ~:mostalni uzrok. Tako bi isto bilo s ucinkorn ovog ucinka, tc hi iz log: ~Iijl:.dilo da je sve sto postoji postojalo uvijek, kada jc On posiojao. H to nijctake, jcr mi, sigurno, znamo da ima stvari koje SLI posialc. Oxim loga il ne-postojanja ma cega bilo slijedilo bi da i Bog ne postoji, jcr iz nepo:-.toplllplonoga sto je uz nesto vezano slijedi da i ono uza sto jc vczano ne POslOJl, iIto je nernoguce.

3 3. D evr z nac i, da ops tanak jedn e s tva ri ov isi 0 dr ugo j, a posianuk ov e dll lg l' n pI' lo lI lI l lIpr vo j. T o je ner nog uce d a se dog odi , jer b i iz tog a s li je d ilo d a do ti cna srva r op s lnj l p i Il l ' ' \1 11 '1 1ops ta nk a i da u is to vrij em e jedan predrnet bude i uz ro k i posljcdica d ru go g p l\:( l ill\'1 1I

Teselsu l znac i nepr ek id n i n iz d ogadaja u ko m e je sv ak i po jed ini u zrok 0110 111 \\ \.. 01' lid IIII 'i '.,1do laz i, a u is to v rijem e i po s lj e di ca onog a , ko ji m u preth od i i t ako taj lI il It I\' I1 1 1l ~lI ll o1 (,111Ipr os los t be z pr es tank a, O vak av ni z d og ad aja je nernoguc, jer m ora O P~ lO la ti j cd un \.. O Il , l l I II 1 111I~ ,koji ni je od d ru go g prouzrocen; m ora posto ja ti je dn o nU 7J10 bice, koje je v J\:clln I \.. 01 1 ' 1 1 ' 1 \111svega. Kad ov ak av ni z n e bi u pocetku im ao svoga kraj a , slicio b i, kako kuze i\lI s lll ll' l , 1 0111 \1 1.. 11 1 'v iso ko u z rak u s to ji , a ni k o ga n e drzi,

34. Sur a Er-R ahm an, 27 .35. Sur a E~ -Sur a, I I.36 . O vd je se pi sa c po nas e rn m is lje nj u n ije n ajbo ljc izruz io , jcr se iz njcgovu i/ ld l lIlJo I I1I

zum ijcva da sa rn o svojs tv irn a tr eb a m je s to , m cd ut irn i ti jc lim u tr eb a m jl S lo . O vd ll' 11 ' 1 '1 '011II/ CO za osnovanu cinjcnicu i 10 da pozitivna svojstva ne 1110g ll im.ui puziuvru l: 'VIII,lo I \, 1 Sil l~a , k ada hi Bog bio svojstvo, n e h i mogao imati Pll l ili v ll ih xvojxtuvu kuo ~(() 11' 111 111111' ,1 1 111lid.u nnm uj e po sv e ja sno du B og la svojs ivu ima,n. SlII a A lII 'I mrn 11 1)7.

'I


11/24

'H. Arapski iz raz tealluk pr ev odili sm o ovd je s dj e lov anj e i odnos vec p rem a m je s tu .W . Sur a E l-m u 'm in , 65.10 . S ur a El-B ek are : 25, Su ra El-E n 'a m , 10 1 ; Su ra El-Hadld, 4.

41 . S ur a H ud , 10 8, Su ra EI -Bu rud z, 1 6.


12/24

IlIO ncsavrscn i usavrsavao bi se POIllOCU drugoga, a to je nernoguce. S to setlCl' toga, da se iz nekih ajeta razurnijeva da su Bozija djela prouzrocenannrocuim ciljcvima, to le ajete treba shvatiti tako da to nisu ciljevi od kojihOn ima koristi, nego da su to posljedice i plodovi t ih djela, a ne svih i uzrocizbog kojih su ta djela ucinjena.

Oni kojirna bude sudeno da unidu u Dzennet vidjet ce Boga, ali to videnjencce biti na taj nacin da Ga pogledom obuhvate (jer Bog nije ogranicen),niti se za to moze reci kako ce biti. Kur'an kaze: Ne ka lic a c e ia da (tj. naI l l/ c l IICC I1 1 sv ije tu ) biti svj eta ivesela igled at ce u svoga Cospodaraw Alej-hisselam kaze: Vi cere zaista vidjeti svoga Gospodara kao sto vidite Mjeseco LlSlUpU.Osim toga i sam razum, kada se pusti da slobodno razrnislja, nezakljucuje da je to nernoguce. Bog prima molbe i dove i uslisava zelje i po-trcbc, jer Kur'an kaze: fa us iisaoam molbu molite lja kada M e zamo li ,4 9 i M o-li te M e, ja cu vas uslisa ti.5 o U dovi i milostiriji ima koristi i zivima i mrtvimai one imaju svoje djelovanje. To nam dokazuje dzenaza-namaz i propisanam o li iv a z a ki su .> '

48 . Sur a E l-K ij a rn e , 21 . i 22 .49 . Su ra El-Bekare, 1 86 .50. Sur a EI-M u 'm in , 60 .51 . D ze n az a i pr op i s ana m o lit v a z a k isu su d v ij e dov e , ko je je Se ri ja t u s ta n ov io . U

d ?e na z i se m o li za m rtvo g a , a u dov i za k isu za z ive . Iz tog a s li je di da Se ri ja t p rizna je da udov i im a kor is ti i z a m rtve i z a z ive i d a do va ip ak 11 102ed je lov a ti da se n eko s ta nj e p ro m ij en i,

i TREC SCo v je ro va nj u u me le ke

Meleki su duhovna bica, stvorena na taj nacin da imaju zivot i da se moguutjeloviti u razne oblike Bozijom dozvolom. Ne moze se za njih rcci du sumusko ili zensko, jer ni logicki dokazi to ne zahtijevaju. Oni su odlikovaniBozij i robovi, koje je stvorio da budu Njegov dokaz, a ne zbog toga st~ su Mupotrebni. Oni prije Boga ni rijec ne progovore, nego rade po Njegovoj narcdlu,Oni su poslanici izmedu Boga i Ijudi, silaze i penju se po Bozijoj narcdhi.Kur'an kaze: ...koji je me/eke ucinio pos la nicim a, coji itnaiu kr iln. 52

Njih ima mnogo vrsta, koje niko osim Boga izbrojiti ne moze.Bog kaze: Sa m On zna voj sku tvoga Gospodara .53 Oni su od najvecc Njc

gove vojske. Starjesine njihove su tri meleka, kojima je dodijeljeno da se surraju 0 zivotu. To su Dzibril, koji se brine 0Objavi, pomocu koje biva zivot srd idusa, Mikail, koji se brine 0 kisi, pomocu koje biva zivot bilja, i Israfil, ciju jl'duznost da puhne u s17r ,5 4 pornocu cega biva ponovno prozivljenjc pos lijcsmrti. Iza njih dolazi Azrail, kojemu je povjereno da uzima duse. Neki SlI 11:1nebesima, neki na ZemJji, neki u Dzennetu, a neki u Dzehennernu. Ncki pisuIjudska djela, kako Kur' an kaze: Na d va ma im aju cuoar i, pl emeniti pi sar i, ko ilzna ju sta vi radites: Nekima je povjereno da ispitaju Ijude nakon smrti itd.

52 . S ura F atir , I.53. S ura EI-M uddes s i r, 31.54. SliI' u a ra p sk o rn jez ik u zn ac i ra g . K ad a lsr afil p uh n e u s u r, sv e ce po rnr i je ri , u ~I\dll

op e t d ru g i pu t p uh n e , sv e ce ozivjeri, kako ce to i sam pi sac kas ni je sp o rn enu t i. N cki l11 i~ lc dOlje rij ec Sill' kako je spor n enu to u K u r 'anu p lu ra l r ij ec i sur e ko ja znac i li k . O n da b i po ()V()1I1rn is lje n ju a jeti , u koj im a se k aze da ce se p uhn u ti u su r, zn ac ili da ce se du se ud ahnu ti t jc lex :m a . U cen jac i sm atra ju ov o m is lje n je n eisp rav n irn , je r je sam A le jh isse lar n sp orn in juo Sill Idr ug im im en om , a to je karn, ko je z nac i rag , ka o i ri je c sur, O sim to ga ko d pr vo g puhunjn 11su r ne udisu se ni k a k v e duse u tije la , neg o obrarno, tad a se tje les a ras taju s du so rn, I s jez i( '~ l'suu ne je o va m is lje n je pog res no . 0 o vom e v id i op s ir n o rasp ra vu u Lisa llll- l-J \rn I1 il (S V . VI,s lr .1 46 . i 147.) . N a rna n e pr eos taj e d ru go n eg o da i u su r v je ru je rno, a k akav jc, da se II to Ill'upustarno, jer pr ed rne ti vi se g i d ru go g sv ij c ta bcz su rnn je su razliciti od ovih nasih prcdmctu,IlIl ih ne treba jcdn i r n rn je ri lom rnj e riti ,ss . Su ra El-In fitar , 10 . il l .

)


13/24

SlO ih ljudi ne vide 1I njihovim pravim obl ic ir na to je zbog toga sto Jjuds-ka snag a to ne m oz c dos ti gnut i zbog lje po te i ve li ci n e tih obJika.

Poslanici izrnedu mclekfi su odlicniji nego obicni Jjudi. U tome suucenjaci slozni, i to je samo po sebi nuzno, St~ se rice pak poslanika izmeduljudi to Sll oni odlicniji od poslanika izrnedu meJeka, a obicni ljudi su opetodlicniji od obicnih meleka, jer Kur'an kaze: Mi smo rekli melekima:Ucinite sedzdu Ademu - pa mu oni sedzdu ucinili.w Osim toga Ijudistjecu vrline i znanstvena i prakticna savrsenstva uz zapreke koje postoje, anema sumnje da je ibadet uz zapreke tezi i vise ima udjela u iskrenosti, to jezbog toga i odlicniji bez obzira na to sto meleki ne grijese. Sto se tice Harutai Maruta, najispravnije misljenje je da su oni meJeki, ali nisu ucinili bezv-jerstva niti velikog grijeha. Savjetovali su ljude i govorili im: Mi smokusnja, pa ne budi nevjernik 57 Poucavali su sihr, a 1I tom nema bezvjerst-va, ne go je bezvjerstvo u vjerovanju da je sihr dopusten i u samom vrsenjusihra. Kazna koju Sll pretrpjeli je kao ukor, kao sto i pejgamberi budu ukore-ni zbog malog posrraja.w Sto se opet tice IbJisa, on nije od meleka, nego jebio dzin koji je bio prikriven medu melekima, pa se protivio Bozijoj nared-bi. Prema tome izuzimanje njegovo iz skupine meleka valjano je s obziromna vecinu.w

Bog je Iblisa i njegovo pleme natovario ljudskom rodu radi kusnje i onimogu utjecati s vanjske strane, jer Kur' an kaze: 1sejtan je okitio njima djelanjihooa/, i s nutarnje strane, jer Bog kaze: On tajno baca svoju sumniu u

56. Su ra EI-B ek a re 40. i jo s n a n ek o li ko m je s ta u K u ran u.57. Su ra El-B ek are, 1 02.58 . 0 H arutu i M a rutu , d v o jic i m e lek a ko ji su u Ba bi lonu po u cav ali s ih ru upo zorav a ju ci

sv akog da ni je d opu s ten o n jim e se s lu ziti , g o vo ri a jet 1 02. u sur i EI-B ek are. O ko svog a je tan adov ezan e su m nog e p ri ce p rim lj en e od Zidov a , pr em a ko jim a su ti m e lek i ci n i l i v elike g r i-jeh e i o p ac in e. Pi sac ovim zak lju cc im a upoz o rav a d a su te p ri ce n e rac n e i da u K ur'a nu n e s to-ji d a su ta z la cin i l i m e leki . P re m a tom e cio dog ad aj s H a ru to rn i M a ru to rn n e rn o ze po slu z itik ao dok az da m eleki m og u gri je sit i,

59 . Ib l is ni je od m e lek a, n ego od d zi na. U K ur 'a nu se n a n ekolik o m jes ta k aze d a su sv im e lek i A dem u sed zd u u c in ili os im Iblisa . Ti m s to se Ib lis iz u zir na iz sk upin e m e lek a n e rn oz ese dok az iva ti d a je o n m e lek , je r je izu z im anj e ud es eno pr em a v ec in i , tj . z a ci je lu sku p in u uko jo j je bi la n a jv e c a v ec in a m e lek a (o s im je d in og Ib lisa ) rec eno je d a su m eleki . O s im togarij ec ilia , koja se pr ev odi sa o sirn m aze se u n eki m s lu ca jev irn a (e l- is ti sna u -l-r n u nka ti ') pr e-v odi t i sa a li ,

T o se i o vd je rn oz e p r im i jen it i . Pr em a tom e ako je Ib lis p oc in io ve li k i g rij e h i b e zvje rs tvo ,n e zn ac i d a m e leki m og u g rij es iti .

60 . S ur a En- N em l, 24. i S ur a El-An k ebu t, 38 .61 . S ur a En -N as, 5.

I 'SI I Ijl ldi/ d a A k,/It J I -.i' 1:111 h . S cjt an POPlI( k vi o lft itV I/lldsll II/l'Ill Hog im dajc ohlrkc kukvc Olll zclc i tako oni buc uju (HpIO SV()/II '''1111/111,/lIdi ih, i z B o zi jc m il os ti, lie vide 1I njihov im pra v im oblrcima, kOll SII ~'ildlllI odvratni.

lspravno je rn islje n je u pogledu njihova ra z rn no z av anj a da se oni kJ. II iradosti prerna gri jesima ljudi i tako postaju I11ladi.62

Sto se tice dzina - to su stvorenja poput scjtana, koja SLI optcrcccnn prop isi rna inaredbama kao i Ijudi, jer Bog kaze : la sant d z i n e i Ijllde : ;t ? J o r i o 1tlII10 da Mi ibadet cine.63

62 . N e zn am na tem e lju c eg a b i ov o rn is lj e n je bi lo is pr av no k ad a ono IlC I lI II 11 K il l '1 11 11111vjerodosto jnorn h a dis u po dlo gc . O va ka v p ostu pa k n am izg led a cudnovuum od 11I.'('iI / ., 1 1 1,n isu v azn e s tv a ri d a zn a rn o k ako se ru zrn nozuv a ju scj ta l li . te p re rna tom e ov akv e ,IV ill l I lI ll 'u eb a lo unoxit: 1I akaidska djeln. Drug a jc stvar sto je, n ap r irn j c r, Dc r n irija 1I ,VOIIIl' 1 1 1 1 1 1 1 1 1 I

/ 1 1 1 / 1 7 1 1 1 1 1 1 1 t uk ve x tv ar i x po rn in ju o, jcr je i d ie lo , k oje j e p is ao , po tlll osi lo du se I u vuk vu 1 Il '. ' I 1 I 1 1njcmu ixtukne.

(I I. Sl lra l~ 1 Z:lI ij lll , ~( i

I


14/24

CETVRT SC

o v je ro va n ju u B o ti je k nj ig eSve Bozije knjige su Bozij i govor i Njegove rijcci, koje su ncposrcdno nu

narociti nacin, za koje se ne moze reci kako, cuvane ili posredno, preko meleka posrednika, objavljene, kao sto Sll objavljcni Tcvrat - Musau, ZchulDavudu, Indzll - IS31 1 , Kur' an - Muhammedu i drugi listovi drugirn \3O', I j IIlIposlanicima, Boz iji blagoslov i mir s njima Ni melek posrcdnik ni pcjgamber, kojernu je knjiga objavljena, ne mogu po sebi ni malo mijcnjati ni rijcl'ini znacenja, nego moraju dostaviti onako kako je njima dostavljcno prcknObjave ili indirektno.

Osim spomenu tih Boz ijih knjiga ima njih jos, kojc jc Bog poslao S vo jiiuposlanicima. Njihov broj i njihova irnena jedino zna On, jcr Kuran (..illl':Bo g je po slao poslanike, koji su obec auali nagradn i opcniininli i : . ; njiutu i t po sla o k njigu.64

Kuran je Boziji govor i nije stvoren. On je napisan 1I rnushafima, pannise II pameti, uci se i izgovara jezicima i slusa usirna, ali nijc U S( JO n i 1I jcduuod spornenutih predmeta. Kur'anske r ijeci kojc se pripisuju Musau i Fir'uvnui drugirna su takoder Bozi ji govor, u korne se 0 njirna pripovijcda. 1 \ xro ~lpak rice naseg citanja Kurana ipisanja njegova kao i govora Musaa i dll lgillstvorenja to je sve stvoreno. Ko drzi daje Kur'an ljudski govor, taj [c i~llIpi()iz vjere, jer time pokazuje da ne vjeruje Bozijern P oslaniku .o >

64 , Sura El-Bekare, 21 3.65. 0 pitanju Bozijeg govora i tome kako je Kur'an Njegov gOVOl', niklc Sl I 1 I IH1L'I'lkll 101

voja nauke ilrn u -l-k elarn a rasprave be z kraja i koncn . Izgledalo je da jc 10 je dr n u (lllitllll' 11kllje rn ova nauk a r as p r av l ja , te je stoga i dobila irn e i lrn u -l-ke la rn , k ak o SI110 IlUlIjl' 1I1I(lllIllt'llItllSvi su muslimani, bez razlike kojoj sekti p r ipada ju, bili slozni 1I10l11C,till S(' IIIII}(' 11'('1,dll

Bo g ima svojstva govora ali kad a se doslo do tumacenju toga svojstvu, und u SI I 11I1~lltllIIll/i.luzcnja ,

P ov od ov irn ra zilu ze nj irna bilo je to sto SlI pos to ja la dv a zakljucku ko ju SII SI' 1I11'llllSlIillltlsukobljavula, Prvi jc zakljucuk: Boziji govor je Bozije svojstvo; sva Bo~ija svojstvu SII VII'I'IIII,11'c prcma tome i Bo1iji govor vjccun, bez po ce rka i nije SIVOl'Cn, Nn temelju IIVIlj,l IIlkl(llt'kllunpruv ljcn [e i ovnj zlIkljllCllk: Kur'un jc H07iji govor; UO/iji guvor lIije SIVOIl'II, t(' (111'11111In III ' i K lIl'UI1 l1i j~ ~tVOll'II, J)11Ij,l1u lllI~lIk le: KIII'IIII l'oIltl JloJiji govol ~1I~tuvlll'lI 11'id L'III

)(


15/24

Km' anskc i pejgarnbcrskc rijcci trcba tumaciti prema prvotnom jezickornznacenju, osim ako to sprecava ncpobitan dokaz. Napustati prvotno jezicnoznaccnjc j od njega skretati pa primati znacenja, koja tvrde sljedbenici neis-tine potajno je bezvjerstvo.cs

so y a i z vu ko v a ko ji nas ta ju je da n iza d ru g o g a ; sv e s to je ta ko, po st a lo je i s rvo re no je, te jepr e rn a tom e i B oz ij i govo r i K ur 'a n s tvo ren i p os tao .

K ak o je ja sn o da se o va dv a za klju ck a s uk obl jav a ju , to je b ez s u rnn je tre ba lo o db a c iti je-dan od njih .

N ek i h unb e li je d rze d a je B oz iji g o v o r sa s tav lj e n od g las ova , k o ji su v jec n i i bez p oc e tk a ,O ni , da kl e , odb acu ju p rem isu : d a je sv e st o je s ast a v lj en o pos ta lo.

M u 'tez ilije k az u d a je B oz iji g o v o r sa srav lj e n o d g las ova i pr e rn a tom e p os rao je i s tvo r e nje B oz ij i go vo r n ije N je go vo svo js tvo i n e o psto ji u z N je g a . ne go g a B og s t v ara izv an S e be izb og to ga s e k az e d a B o g go vo ri. D akl e, o ni odl uc u ju d a b ud e go v o r, sas tav lje n o d tih g la so -vu , B oz ije svojstvo,

K err a rn ije pa k tv rd e da je Boziji g o v or N jeg ov o svo js rvo . Ta j je govor sa s ta v lj en od g la-soy a. k o ji su pos to ja li i k oj i uz B o g a op sto je . O ni , dak le, o db i ja ju da sv ak o B oz ij e sv o jsrvom o ra biti v jec n o . cl _ ~us e . . Esarije i rnaturidije pa k kazu d a irn a dv ij e vr s te go vo ra: .J1'l~eni g o v or. je r se p rije u pa-rn e ti sr edu ju rn is li , p a se o nd a o rgan i r na za davanje g la so v a izgovara. G lav n o u govo ru je nj e-g o v sadr za j, tj . g lav n o je on aj d ru s tve ni g o v or (e l-k e la rn -n -n efs t) , k o ji n ije sastavljen od g las o -vu . D ru ga v r s ta g o vo ra je g ov o r k o ji ir n a g las o v e i k o ji p rek o g la so v a turn ac i rn isa o k o ja jen as ta la u d ru s tve no rn g o v o ru . O ni kazu, B oz ij i g o v or ko ji je N jeg o v o sv o js tvo je o d o n e pr v evrste i k ao takav o n je vjecan, bez pocetka i n ije s tv o re n. Rijeci sast avl je ne od glasova sus tvo re ne i po st a le s u i k a o tak ve n is u B oz ije sv oj s tvo , je r B oz ij a sv o js tv a m ora ju b iti v jec na .Te rijeci znace o na j g o v or k o ji je Bozije sv o js tv o.

Pr v i m u sl ir nan se / e f ) i ir na rn i ko ji su u ilrnu-l-kelamu g le da li je dn u nov o ta riju n isu h tje lid a se up u s ta ju u o va kv e ra sp rav e. O n i su s e k od do k az iv anj a s lu z rli s a rno c i ta ti rn a iz Kur' an ai A le jh iss e la rn ov ir n rijecirna. Za n j ih je d ov o lj n o bi lo da u vj e rsk im izv o ri m a nadu da B ogim a sv o js tv o g ov o ra , da g ov o ri , d a je s ne k im p e jga m be ri m a go v o ri o, da je K ur an ka o i os -ta le ne bes ke kn j ige N je go v go vo r, d a se N jeg ov go v o r m oz e cut i, d a s u B oz ija sv o js tv avjecna, da je pr es tao b iti m usli m a no rn ko kaze d a je K uran Ijud ski go vo r itd . O n i se n i s u htje-li up u s ta ti u d a lj e ra spr av e , n eg o su up o rn o sta l i b ra nec i sv o j p rava c i sm a tr a ju c i os ta le sv o jep r o t iv ni k e, d a su na k rivo rn pu tu , je r iz njih ov ih za klju ca k a do la ze takv e po sl jedi ce s k a k v ir nse m us lirnan ne bi sm io p om ir i ti.

N a s pi sa c je is ta ka o d a K ur 'a n n ije s tv o ren , je r je B oz ij i go vo r sv o js tvo , N jeg o vo iz la-.\ an jc pokazuje d a je sJi je di o pr a v a c Esa'rija i M aturidija , k o ji tv rde da p o re d glasovnog govo-la pos toj i i du se v ni g o v o r. N as e c i t an je K ur 'an a, a to je g las ov ni go v or , s tv o re no je i p os ta lo ,a K ur 'an kao B oz iji govo r, koj i je N jego vo sv o js tv o, vj ec an je, je r s u B oz ija sv o js tv a v jec n a .K u d jc K u r 'an v je can , on d a je o n k ao ta k a v B oz iji g o v o r, ko ji n e rn a g las o va i zv uko v a k ak o jepi sac , govo rec i 0 B oz iji m sv o js tv im a is ta kao .

00 . M n og o ih je bi lo , ko ji , bo jec i se kaz n e , ni s u sm ij e li o tv o re n o o db ac iti ku r 'an s k e iuopce vj e rske pr o pi se . S to ga su k re nu li d rug im pu tem , te v je rs k im izv o ri m a da va li tak vatu m acen ja , ko ja nem aju p og led a u a ra ps ko rn je zik u , n a k om su ti izvo r i. U ovorn se n a roc i toix tic a la se k tu ba ti n ija , ko ji su u i s t inu p ropov i jed aJi ta jn o b ezv je r s tvo.

~ )

Odha citi kur'uu xke I Pl'I).':tIIlI)L'ISklciuuc jest otvorcno IK'/vIl'r~lvo. Sallll ~l'sa rcccnim citatuua I sa SL'lijatol1l i srnatrati ~lrijdl dopuxtcnu n i sah u St' ~nj i rn tak od er je bcz v jc rs tv o , jcr su tc s tva ri znako v i ncv jc ro v an ja . 1 1 .1 1 . \ 1 1 1 1 1 1nadu u B oz iju m i lost ka o isiguran bit i od N jcgovc ka z n c b cz v jcr x t V() i t , It'lBog kaze: Za ista nad u gub e u B otijll m ilost sa m o Ijlld i l/ ( 'vj cJ'lli ci/> 1 i (l tlB otije nen ad ne ka zn e sam o su sigurni Ijudi koj i Sll pr op n li ,c> K

()7. Sura JII~IIt. H7 .()H. Slim II I A') nl , I)H.

~I


16/24

PET SCv je ro v n ju u Boziie po sl n ike

Bog je poslao izmedu ljudi ljudima poslanike, iz Svoje rnilosti i b lagodati, daobecavaju nagradu i opominju kaznom i tumace sto imje potrebno od ovosvjets-kih i vjerskih poslova, jer su ljudske pameti nejednake, a duse razlicite, a osimtoga po prirodi imje data zelja za uzivanjem i stvorene im strasti.w

Svi su Boziji poslanici iskreni i samo su istinu govorili u onom sto Sll do-nijeli; zasticeni su od grijesenja i sacuvani od mijenjanja, jer su ljudi duzninjih slijediti.

Od Boga su pomognuti Objavom, nadnaravnim cudirna mudzizamn),slanjem meleka njima i objavljivanjem knjiga.

U spomenutim svojstvima su svi Boziji poslanici jednaki, rnedu njirnanema razlike, jer su svi ljudima dostavili i objasnili sve s cim su poslati 011 1 .1 -ko kako imje Bog naredio.

Boziji poslanici su oni cija je imena Bog spornenuo u Svojoj knjizi70 aosim njih ima jos Bozijih poslanika, ciji broj i imena zna jcdini On. Nasa jcduznost da ih ukupno sve vjerujerno, a da ne isticerno narocitog broja, jcrBog kaze: O d njih su oni, koje S 11 10 ti pr ical i, a od njih S Ll i oni 0 ko inuu lini sm o p ric ali.t) '

Resu (poslanik) je onaj covjek, kojega Bog posalje ljudirna S Knjigom inadahnucern sa zadacorn da im dostavi Njegove propise. Nebi jj (pcjgambcr)je onaj covjek, koji prirni Objavu preko meleka ili putem nadahnuca 1Isrccili bude opomenut putem istinskog sna, bez obzira ima li Knjigu ili nCIlW,Velijj (evlija) je covjek koji pozna Boga i Njegova svojstva 1I onolikoj IIljeJ'ikoliko je to ljudima moguce i koji ustraju u vrsenju dobrih djcla, a kloni segrijeha i nije se odao ovosvjetskim uzivanjima i prohtjevima.

69. O v ir n je pi sa c htio upozoriti na potrebu slanja B oz ij ih poslanika.70. U Kur'anu su spornenuta imena ovih Bnzijih poslanika: Adcl11 , ldrrs, Nuh, Hurl, Sail,

Ihr l'lhlll1 , Is 11 1:1T 1Ja 'ku b , Ju su l', S lI 'l I jb , Ej ju b , LUl, MUSiI, Da vud , S ule jmnn, EI-jC Sl' , JIIIlI IS,ulkil}, IIju s , Zc k eri jja , Jahjti, 'Isi t i Muhnmmcd, u.s,

7 1 , S u ra EI -Mu 'lllin, 7 H .\ \


17/24

Poslanstvo je dar Boziji i ne rn o zc se steci. Bog ga daje kornc On hoceod Svojih robova. Kur'an kaze: Bo g najbolje zna gdj e c e dati Sv oje po s-ln netuo.n Poslanstvo jedino rnoze biti dokazano, ako poslanik pokaze nekonadnaravno djelo pozivajuci druge da i oni sl icno ucine, a da oni to neucine s rim jos uvjetorn, da pokazano cudo ide u prilog njegovoj tvrdnji.Nadnaravna djela pejgambera prije poslanstva ili poslije poslanstva beztrazenja od drugih, da i oni ako mogu to ucine, zovu se pocastima irhas.Poslije poslanstva s trazenjern od drugih da i oni, ako mogu, to ucine, zovuse pocastima mu'dziza. Nadnaravna djela koja izvrse evlije ne imajucinarnjere pozivati druge da i oni to ucine, ako mogu, i ne tvrdeci poslanstvoZOVll se kerametirna ili pocastima. Njihovi kerameti su istina, i zbilja post-ojc, jer imaju podlogu u Kur'anu i predanju velike mnozine ljudi. Kada se[cdan kerarnet pokaze kod jednog pejgamberova sljedbenika, onda je topotvrda poslanstva toga pejgambera i njegova mudziza, jer prekoslijcdcnja toga pejgambera pokazalo se da je doticni evlija. Prema tome,svaka mu 'dziza je kerarnet, a svaki keramet nije mudziza. Ona nadnarav-na djela koja se pokazu kod obicnih vjernika zovu se meiinei (tj. pornoc), aona koja se pokazu kod grjesnika ili nevjernika zovu se istidradz, ako budeisla 1I prilog njihovim tvrdnjama, a ihii ne ako ne bude isla u prilog njiho-vim tvrdnjama. Ona pak djela koja se pokazu kod luda i njima slicnih nisunista drugo nego sejtanski poslovi.U

Vclija nikada ne moze dostignuti stepen pejgambera, jer su oni sacuvani iosigurani, a evlije nisu takvi. Cak se kaze: Jedan pejgamber je bolji iodlicniji od svih evlija, jer Kur'an kaze: S va kog o d n ji h peigamberd) odliko-ml S I1 10na d sv e liude.t

72. S u ra EI-E n 'a m , 124.73 . U o vom odl om ku je pi sa c nab ro jio raz n e v rs te na dn aravn ih d je la i on ih k o ja p r iv idno

ta kv a izg led a ju . Sp om enu to je da se n adn aravn a d je la ko d d ob rih Iju di (v je rnik a) sm a t ra jupocasnirna i l i k e ram etim a. Pocast pe jga m be rim a im aju dva n azi va : irhas, ako se d og o de p rijep us la n s tv a , i l i pos lij e a li b ez tr az enj a o d d rug ih da i o ni n es to u cin e ak o m og u i mu'dziza a koM : dogode pos lij e pos lan s tv a se sp om enu t im trazenjern. Pocasti e vlijam a zovu se kerameiima,t inkl e pocas tirna bez narocitog im ena. Pocasti obicnim v jernicim a im aju im e meiine. N adn a-ruv n a dj e la ko ja se po kaz u o d g rj es ni ka i li n ev je rn ika zo vu se , ak o id u u p ril og njim a , is -Iidradt: T a ri jec znac i navlacenje ili kusnju. Takv a su d je la Bozija kusnja njim a i d rug im a .Ako n adn arav na dj e la, k o ja se pokazu od grjesnika i l i n ev jernik a ne id u n jim a u p ri log kao stose p ri cu , d a je M use jlim e e l-K ezza b m o lio za jedn og co ra vog co v jek a da p rog leda na ok o, n akoj e ni je v id io, pa o va j u is ti m ah u oba oka os li jepi , ond a se ova kva cud n ov a tn a dj e la zovuih /i/le. Ako se slucajno kod lu d e pokaze nesto na dn a rav n o , o nd a je to be z s um n je sejtanski po-su o , je r 11 I


18/24

Ijudima i dzinirna, jcr Bog kazc: Mi S II /O te po slali sv ima Ijudil11a H 1 i Ko je'eie blagod ati va~e g Go spod ara vi ( ljlld i i dzinni) porecil: Njegov mi'radz

u budnom stanju tjelesno do u Mesdzidu-l-aksa dokazan je Kur'anom, a daljena nebo i u vi si svijet, dokle je Bog htio, hadisom koji je meshur.83 Njegovce Serijat bez dokidanja ostati do Sudnjeg dana, jer Bog za naseg Pejgambe-ra kaze da je on posljednji Boziji poslanik.s+ Osim toga Alejhisselam kaze:Poslije mene nema pejgambera.

Najodlicniji Ijudi iza pejgambera su Ebu Bekr es-Siddik, Omer el-Faruk,Osman Zunnurejn, a zatim Ali el-Murteda. Ovaj poredak je prema sloznornmisljenju nasih imama. Bozije zadovoljstvo s njima svirna Oni su halife naPravorn putu (hulefai-rasidin) i njihovi hilafeti su takoder po ovom redu. Vri-jeme njihova hilafeta bilo je trideset godina, kako je i Alejhisselam rekao:Hilafet je iza mene trideset godina, zatim ce postati carstvo.85

Moze se reci za onu desetericu Alejhisselamovih ashaba's', kojima jeAlejhisselam dao veselu vijest da ce u Dzennet, da ce, sigurno, u Dzennetuti, jer je Alejhisselam i njihova imena istakao, a za drugog nekogodredenog ne moze se reci bez jasna citata, da ce u Dzennet ili vatru, nitimu se moze pripisati bezvjerstvo, vesebostvo ili tajno bezvjerstvo, sve dokse na njemu ne pokaze neki znak toga, jer je nama naredeno da sudimo povanjstini. Opcenito pak za vjernika moze se reci da ce u Dzennet, a za nev-jernika da ce u vatru. Alejhisselamovim zenama, potomcima i ostalim ashab-ima moze se nadati vise dobra i srece negoli ostalim vjernicima. Svakog odnjih treba spominjati s dobrim, a nije dopusteno prelaziti granicu u Ijubaviprema nekim od njih ili se nekog pak odricati. Dopusteno je rnrziti onoga koih mrzi i ko ih ne spominje na lijep nacin, jer je Alejhisselam rekao: Opo-

81 . S ur a S e b e', 2882 . S u ra E r-R ahm an n a v is e m je sta. U ovom a je tu se govo r u pu cu je I jud im a i d zin irn a i iz

109 p i sac zakljucuje d a j e i M uh am m ed , a .s ., ko m e je o bj av lje n ta j a je t, p os la t i I ju d im a idzin ima,

83 . M e~ ha r je s tru cni n a z iv z a jedn u vr s tu h adi sa , ko ja je s redi n a iz m edu ahada i m u -tcvatira, Vid i znacenje ov ih iz raz a u m om e Uuodu u te fsir ku i had isu nauku , s tr . 102.- 104.

Ispr av no je rn is lj e nj e ko d uce nj ak a d a su h adi s i k oj i g o vo re 0 M ir adzu m ut ev a tir , k ak o suto n ag las i l i m nog i h adi sk i i d ru g i ucenjaci,

84. Su ra El-Ahzab, 40.85. O va j se h adi s n alaz i u A hm edov u M lsnedu, Ti rm iz ij ev u Dzi im iu , Eb u Ja'laovu M us-

ued u i Ib nu H ibb anov u Suhihu, S uju ti je kraj ovog h adi sa u sv om e El-Dziim i'u -s-sagiru sta-v io k ra ti cu sah ih h ad isa .

1 1 6 . To su p rva cetverica h a lif a , z a tim T a lh a, Zub e jr , A bdu rra hm an b . A vf , Sa 'd b . EbiV ekk as, Setd b . Ze jd i E bu Ub e jd e b . e l-D zer rah ,.,,)

mmjern vas u poglcdu mojih ukucana iroda, i Boga se bojtc i Boga secuvajte u pogledu mojih ashaba Tako isto treba postupati i s ir na m im a, ku jisu bili na Pravome putu, is dobrim ucenjacima, jer su oni nasljcdnici Bozijihposlanika iuzrok svakog dobra na ovom i na buducern svijctu. Borbe i prcpirke koje su bile medu Alejhisselamovim ashabima i ucenim mudztchidimaimaju isprike i izlaze. U krajnjem slucaju mogu se smatrati kao pogrcske t Irazumijevanju i idztihadu, a mudztehid nekad pogodi, nekad pogrijcsi, a uoba slucaja ima nagradu. Grd iti i vrijedati njih je bezvjerstvo, ako se budc 1 0sukobljavalo s nepobi tnim dokazima, a ako ne bude tako, onda jc krivo v jc :ovanje bid at) i veliki grijeh (fisk).

Muslimani su po sloznom misljenju ucenih duzni sebi postaviti inuunn,jer Alejhisselam kaze: Ko umre, a ne zna imama svoga vrerncna, umro jcsmrcu slicnorn onoj u p redislamsko doba. 87 Osim toga, rnn og e vjcrskeduznosti ovise 0 njemu, kao sto je provodenje vjerskih propisa, izvrsavanjckazni, opremanje vojske, cuvanje granica itd. Sto se rice mogucnosti da VI~ l'nereda bude kada se on postavi, to je ta mogucnost vrlo m alchna , U v je t IVda imam bude iz plemena Kurejs, jer je Alejhisselam rckao: Im arni SlI Iplemena Kurejs ,88 i da bude musliman, odrastao, slobodan, muskog spolu Ipametan, jer Bog nije nevjernicima dao puta protiv muslimana,K'I a ro p stvo, zenski spol, malodobnost i ludost racunaju se nedostatkom za upruvljnnjvzajednickim poslovima i raspolaganje svjetskim interesima. Treba biti doluuupravnik i sposoban prema svome znanju da provodi vjerskc propisc, C U Vilislamske granice, pornaze potistenog protiv nasilnika itd., jcr ncrcd 11 OVIIIIstvarima steti onom cilju radi koga je imam postavljen, Nije uvjet da inuuubude sacuvan od grijeha (nepogrjesiv) niti da bude narocito iz l lasimovrcuniti od potomaka Alijinih, jer su se Alejhisseiamovi ashabi slozili tla inuun:budu Ebu Bekr, Omer i Osman, a ne moze se potpuno tvrditi da su 1I1'P()~1 'jesivi. Imam ne mora biti ni najodlicniji covjek svoga vrcmena, jcr (lllll ~(\Ii

87. O va j h adi s i h ad isi ko ji im a ju slicno znacenje, racunaju se kod h lld is J.. ih \I l\' III I lJ .. 1 I(dalf) h ad is im a .

88 . K o d o vo gje h adi sa S uj u ti u sv om e Ei-D tam i'u -e-sagi ru s ta v io kr u ti c u doh lo l' (h l I'll )h ad isa . O v a j se u v jet im a p az iti k ad a medu K urejs ev ic irn a bud e za du ln( )s l inuunn ~P tl ,'1l 1 1 I1jih , jak ih i do ras l ih I ju d i. U slu ca ju k ad a m udu njim a n em a tak v ih , v a lja n je im um et 1 d l ll~\ lhIsto tak o rac un a se im am e t va lj a ni m , k ad a n eko ko n e p r ip ad a p lem enu K u rej ~ silom i ~ lI lIgO IIIprev lad a i do b ije v las t . Jed an d io m u 'tez il ija i harid zija n e pr imaju n ikuko O V() ,l II V ll' l l I, 1 (' 1ka zu d a p ripa dnos t n a r o cito rn pl e rn en u n e ig ra ul og e II ovom pog ledu . S tav i~e , jc d uu di u h iliid t ija dr z i da ni je m u s lim an im a du znos t da po s tav e se bi im am a, n j ihov u je dI lJ IIO ~1 ~ I lI lIU d ,lpale da se sv i vj e rsk i pr o p isi i p rav d a um jes n o donos c, p a m ak ar to bi lo bez in H ll ll 1 l K ud IIJ lhimu sva s i la nazora koji se s la ?u s novim unurhistickim fl aW I una,

X9. Aluziju na uiet 140. 11S ill IE ll N iv nv t


19/24

je njcrnu ravan, pa i onaj koji jc ispod njcga, rnogu biti takvi da boljc pozna-ju intcrcse iono sto bi joj steti , Imam ne postaje svrgnut grijesenjern nit icinjcnjern nasilja, jer su se ovakve stvari bile pokazale kod imama poslijehulcfai-rasidina, a prvi muslimani (selef) bili su im pokorni i nisu vjerovalida protiv njih treba ustajat i. Prema tome nije dopusteno ustajat i protiv nasihirnama i zapovjednika, makar i nasil je cini li , jer su u tome slozni prvi rnusli-mani, niti je dopusteno otkazivati im pokornost , jer pokornost njima smatrase pokornoscu Bogu i ona je nasa duznost sve dok ne narede sto je grijeh, jerBog kaze: P ok or av ajt e s e B o gu , p ok or av ajt e s e B o ti je m poslaniku i v l a sn i ci -nu t na red aba izm ed u va s. Mi smo duzni strpjeti se i moliti Boga da ih popra-vi isacuva, jer je u tome dobro zajednice, a ne smijemo moliti se protiv njih,[er u tom ima steta svijetu.w Hadz i borba (dzihad) t rebaju se obavljat i i s do-brim i sa zlim izrnedu njih sve do Sudnjeg dana, jer je Alejhisselam rekao:Borba (dzihad) je duznost sa svakim zapovjednikom bio pobozan iligrijcsio (koji radi velike grijehe). Tako smo isto duzni klanjati za svakimrnuslimanom, koji je od sljedbenika Kible, pa bio dobar ili zao. U tome suucenjaci slozni. Isto smo duzni svakom muslimanu od sljedbenika Kibleklanjati dzenazu, jer je Alejhisselam rekao: Nernojte propusti ti da klanjatesvakorn ko umre od sljedbenika Kible

SEST SCv je ro v n ju u o slje dn ji d n

, H w

Posljednji dan je kada ce nenadno nastupit i jedan glas, od koga ce svc nunebesima i Zemlji stradati osim onoga sto Bog htjedne ostaviti u zivotu odNjegovih stvorova, koji ce kasnije umrijeti, jer Kur'an kaze: I bit r e PIIl1/1II1 0u sur, pa re p om rije ti s ve st ~ je na ne besim a i na Z em lji, osim st~ Bog ht jer/ne,91 i: I p os lje dn ji c as n as tu pii re iznenada, a da oni i ne opaze.u Citav svijet ostat ce pust i porusen onoliko vremena koliko Bog htjedne, a zatirn et :svega osim Boga nestati . To znace kur ' anske rijeci: Sv e osim Botij eg B ic ('( 'propasi ivs Na ovo se odnose i Bozije rijeci: K om e da nas pripada car siuo ,[edinom si lnom Allahuv Zatim ce uvijek zivi i vjeciti Bog prozivjcti meleke, a iza toga ce se pocijepati nebesa, potamnjeti Sunce, pomraciti Mjcscc,a zvijezde se prosuti. Bog kaze: K ad a se n eb esa p oc ijepaju,9 5 K ad a S unce 11 ()tamni ,96 K ada pomrca M jesec, a sastane se Sunce i M jesec,97 iKad a se zuijezde prospuv Zemlja ce se uzdrmati tako da ce se sve na njoj porusiti ibrda ce se sa svojih mjesta dignuti. Kur'an kaze: Kada se Zem lja jnko It re se , a b rd a se raskomadajuw

Zatim ce povikati Israfil: 0 truhle kosti, iskidano meso i razasutc kosc,Bog yam nareduje da se sakupite radi sudenja Njegov ce glas svakom jcdnako stici. Kur'an kaze: K ada vjesnik po uice sa bliza miesia.v Nato cc Sl'

90 . U ovom se pasusu pisac i previ se za loz io da d o k a z e da smo d u z n i pokoravati se nasirnim um im a, makar oni bili i g r je s n ic i i nasilnici. Sam Husejn, Alejhisselamov unuk, us tao jepr u ti v ir na rna , kojega je ve c in a p riz nava la, a pri kome je bilo i grijesenja i nasilja. Boreci senu tom putu on je tragicno s a svojom pratnjom i rodbinom i g lavom p latio.

91. Sura Ez-Zumer, 68. 92. Sadrzaj ovog ajeta nalazi se na vise mjesta u Kur'anu. Gledajuci na rukopise, plelllllkoj ima je ovaj pri jevod izraden, p is ac je u navodenju ovoga a je ta bio nedosljedan.93. Sura EI-Kasas, 88.

94. Sura El-Mu'rnin, 16.95. Sura E1-Infitiir, 1.96. Sura Et-Tekvlr, 1.97. Sura EI-Kijiime, 8. i 9.98. Sura EI-Infitiir, 2.99. Sura EI-Vuki'u, 4. i 5.10 0. Sura Kilt', 4 I.


20/24

dijclovi tjeJesa odijeJiti od zemlje ili na taj nacin, st~ ce se sakupiti nakon stosu se bili razasuli ili na taj nacin sto ce ponovo bit i stvoreni. Iza toga ce Bogdati neku vrstu kise, iza koje ce tjelesa poput nicanja nastati. Bog kaze: Odzeml ie sm o vas stvorili, u n ju ce m o va s- o p e t v ra ti ti i iz n je p o drug i p u tproz ioiti .v

Iza toga ce se po drugi put puhnuti u sur i duse ce se tjelesima vratiti te cestvorenja iz grobova ustat i. Kur'an kaze: U n jeg ce biti puhnuio dr ug i p u t,kad iza to ga lju di s to je ig ledaju I02 Ovo je prozivl jenje posl ije smrt i, u komesu slozni svi Boziji poslanici i ucenjaci, na temelju logickih i tradicijskih ar-gumenata.

Posljednji dan ima svoje predznake i nece nastupiti dok se ovi ne ispune.Od tih predznaka je pojava Dedzala, a to je covjek corav, kosat, s njim imaraj i vatra, ali je njegov raj vatra, a njegova vatra raj; jase na magarcu, u ko-jega medu ramenima i usirna ima cetrdeset arsina.103 On ce svijetu govoriti:Ja sam vas bog , a on je corav i medu ocima mu pi se nevjernik. To cemoci procitati svaki vjemik, znao pisati ili ne. On ce Zemlju obici zacetrdeset dana,l04 ali u Mekku i Medinu nece doci. Vecina njegovih pristali-ea bit ce Zidovi.

Od tih predznaka je i ponovni dolazak Isaa, alejhi-s-selam, koji ce tadapostupiti po Serijatu naseg Pejgambera, a.s. On ce ubiti Dedzala i ostat i ono-Iiko koliko Bog htjedne. Zatim ce urnri jet i i muslimani ce mu dzenazu klanjatii ukopati ga.

Od tih predznaka je i pojava Jedzudza i Medzudza, a to su dva plemenaod potomaka Jafesa, sina Nuha, alejhi-s-selam. Oni sacinjavaju devet deseti-na ljudstva.' 05

Borice se sa svijetom, zatim ce ih Bog unistiti na molbu Isaa, alejhi-s-selam.Od tih predznaka je i radanje sunca sa zapada. Kada se tako dogodi i svi-

jet ocima vidi, svi ce vjerovati, ali tada nikom ne koristi vjerovanje ko ni jeranije vjerovao i vjerujuci radio dobra djela.

Izmedu p redz naka je i pojava diibb ei u-l-crt l , jc r K ur 'u n kuz e : I kl /( III . 1 / is p un i rije t nji nu i, izves l cenio im ziootin ju iz zC IIII)e , kO) fI C l S njinu 1 '1 /govara ti .1 06 Duga je sez d es et arsinal''? ine m oz e joj ni ko pob jc c i n iti jc s lig -nuti. U nje ce biti stap Musaa, alejhi-s-selam, imuhur Selejmana, alcjhi-s-selam. Stapom ce obiljeziti celo vjemika svijetlim znakorn, od koga cc mu selice rasvijetliti, a muhurom ce obiljeziti na nos nevjernika crnim znakorn odkoga ce mu lice pocrnjeti. Koji se od ova dva posljednja predznaka d0120diranije drugi ce ga naskoro slijediti.l'f

Zatim ce ljudi zivjeti udobno. I dok oni budu tako zivjeli, Bog cc poslutijedan lahak povjetarac od koga ce svi vjerni pornrijeti, a ostace samo zlikov-ci, te ce na njih nastupiti posljednji cas iza koga ce nastupiti drugi zivot.

Pocetak ovog drugog zivota je razdoblje izmedu posljednjeg casa i po-novnog prozivljenja, koje se zove daru-l-berzah. U ovom razdoblju irna pi-tanja, uzivanja i patnji poslije smrti za one koji budu za to. Alejhissclamkaze: Grob je basca od dzennetskih basca ili jama od jama vatre. Pa kogod urnre stici ce ga njegov dio onoga sto je zasluzio, svejedno je da li jc Oilu grobu ukopan ili nije, ili je objesen ili se utopio, ili ga zivotinje pojclc iliizgono.

Uopce postoje tri vrste zivota: zivot na ovom svijetu, zivot u razdobljuizrnedu smrti i ponovnog prozivljenja i stalni vjecni zivot nakon p roz iv ljcn jn .U svakom od ovih vrsta zivota dusa ima narociti odnos prema tijclu, a nujsavrseniji joj je odnos nakon ponovnog prozivljenja, jer iza toga tijclo nemoze primati ni san, ni smrt, ni propadanje. Bog je u svakom ovorn zivotudao odredbe koje Njemu dol ikuju, pa su odredbe ovog svijeta udcscnc prcmntijelu, a dusa slijedi tijelo; odredbe berzaha su udesene prerna dusi, a ti jc loslijedi dusu. Kada pak bude ponovo prozivljenje onda ce uzivanje i p a tu jnkao i ostalo biti u jednakom odnosu prema dusi i tijelu. Na ovaj se nuclndadu rijesiti mnogi problerni u akaidu. Neka nas Bog uputi; Njcmu dllglljt'mo zahvalu na snazi i izvodenju na cistac ovih pitanja.

o 1 1

1 01 . S ur a rs H a, 55 .1 02 . S u ra E z- Zu m er, 68 .103 . O v a k ve cudnovate di m en z ije n em a ju podl og e u v jersk im izv or im a, a k ad a b i i im a le

rno g le bi se s hv at it i i k ao aleg o rij a.1 04 . D akl e br zo ce zem l ju obici. K ako se iz m nog ih h adi sa ra zum ije D ed za l je je d an

sn az an pr o p ag a to r at e izm a. S va k i m us lim an ce rn oc i n a p rv i p og led v id je t i d a se nj eg ovou cen je k os i s vj e ro m i d a je o tvo re n o b ez v je rs tv o .

105 . N i ov a j p od a tak n em a pog led a u v je rsk im izv o rim a . T o su sa m o p rice p oj edi n a ca b ezstvu m c pod lo g e .

10 6. S ur a En -Ne r n l, 82 .10 7. I v a d im en z ija n em a os lo n ca u s ig u r n im v je rski m izvo rim a .10 8. U pog ledu sv ih n av ed en ih pr ed zn ak a pos lj e dn jeg ca sa ovo g a sv ije ta ra zn e v rs rc I jl ld i

au ze le su tr i s ta v a: je dn i su pr e tjera li , dr u g i n ed o tje ra li , a tre c i su z lat n e srcdinc, Pr c lj c l lI l i N ilo ni ko ji su sv u s ilu raz n ih pr ic a o ko ov ih p red zn ak a p r im i l i p o d sig u rn e v ije st i , N cdo tjC I (I l l M Uoni k o ji n i je cu il i n a sv o j na c in ium acc i o no ~ to se n a la z i u si g u rn om v je rsk o rn izvo ru , Z lu l wsredi n e su oni ko ji S lI se 7 .Hd r1 .n l i SI II ll O 1I 1 1O I)() 1l l ~ to im a si g u rn u pod lo gu 1 I vj c rskl m i~ ,v odm lli 1 0 p r irn i li n e up u s tu ju c S I 1 1 P O IllI lK II ( I I n ll l~ cn jll . jc r Z I1U jll du se ov c stv ur i kno 1 d ll lll' 1I 1 110 1 (1iz p odr u c ja sem 'ijj f ll ll n e I IIO ~ II 1 111 1 '1 1 1 111 \'\11 11lid p o s loj l\il1l S IV lI Iim u .


21/24

SEDM SCo v je ro v an ju u p ro t iv lj en je po sl ij e smrt i

Prozivljenje poslije smrti je ustvari ponovno stvaranje tjelesa i vracanjcdu sa njima. Ovo je pitanje dokazano Iogickirn i tadicijskim doka z im a . Jc r ponovno prozivljenje nije nista drugo nego ponovno povracanje pri ja sn jcg ob lik atijela sa ov im osobinama nakon st o se bilo promijenilo i dijelovi m u se ra spa li,

Onaj koji je bio u stanju stvoriti tjelesa po prvi put, On je ti rn prije u stanjudati im i ponovni zivot i povratiti ih u prijasnje stanje. Bog kazc: Ko Iotiviti kosti koje su rasirosen e Rec i: Oziuit c e ih 07 7aj Koji ih je po pnJipu t stvo rio ,I09 ian i c e govoriti: K o ce na s ponouo proziuiii Rec i: Oua ]Koji vas je stvo rio prvi put ,' 10 iOn je Onai koji sv e pruo bitno sluam, zatiiuc e ga na nouo prozioie ti, a to j e Nj emu Iak se.' I I

Ponovno prozivljenje je radi toga da se svako prema djclima nagradi naDan sudenja, jer je ovaj svijet mjesto kusnje, a buduci je svijet mjcsto nugrade, a to je nagrada i kazna Dzennetorn ili Dzehennemorn. 1 Dzcnnct iDzehennern su stvoreni isada postoje, sto se vidi iz pripovijesti 0 Adcrnu IHavvi 11 2 i iz Bozijih rijeci 0 Dzennetu: Pripraoijen je za PObOt-IIt, II~ i 0Dzehennernu: Pripraolien je za neuiemike.n Ni Dzennet ni Dzchcnncrn knoni oni koji su u njima nece prestati opstojati, jer Bog kaze: Vj eC ito Cl 11IIjlmu ostati+ ' Osim toga covjek je duzan da zauvijek vjeruje, a da se zauv:jek kloni bezvjerstva, pa je stoga i nagrada i kazna vjecna, Bog kazc: ilg ra d e n i c e biti odgooaraiuc om nag radom. iv s

Prije ulaska u Dzennet ili Dzehennern ima:

109 . Su ra Ja-sln, 79.11 0 . Su ra EI-Is ra ', 51 .I 11 . Su ra Er -R um , 27 .11 2. T aj e prip o vi jes t ponovl jena nek o li ko pu ta u K ur'anu .11 3. Su ra A lu 'Im ran , 133 .114. S ur a EI-B cka rc, 24. i Surn Alu 'Imrun, 111.11 5. Ovaj je ajet P0l10vljCIl 11111IIItlV.()lIlc~tu \ I K lIr'uIIlI.I 1 6. S ura En N ebc' . ')(1. 1 1


22/24

I.) Izlaganjc djcJa ipolaganje racuna, jer Bog kaze: Oni c e bi t i 1 1 redo ui-1I 1n izloze ni pred tvojim Cospoda rein , I 1 7 iTag dana ce biti izlo ze ni i nijedn anjihooa tajna nece biti sakrioe na . 1 18

2.) Citanje knjiga, jer Bog kaze: I M i cemo mu dati na Sudnjem danura stuor enu knjigu. I 193.) Vrelo - havd, jer Bog kaze: M i 5117 .0 t eb i d a li K e vs er , 120 a Alejhisselam

veli: Moje vrelo je prostrano koliko mjesec dana puta.4.) Mjera za ljudska djela, jer Bog kaze: I po sta vit c em o prapedna mjerilan a S ud njem danu.v:'5.) Most preko Dzehennerna, jer Kur'an kaze: I nema izmedu vas ko necena uairu udariti.ui To je most pruzen preko Dzehennerna tanji od dlake, a

ostriji od sablje. Sve to mi znamo da ce biti, ali kako, to ne znamo.6.) Sefa'at, tj. zauzimanje Pejgambera i dobrih Jjudi za grjesnike sto uisti-

nu postoji, jer Bog kaze: Ko je ta j k oji ce se zau zimati kod Njega osim 5N jeg ovom dozvolom . I 23 Alejhisselam kaze: Moje ce zauzimanje biti za velikegrjesnike od mojih sljedbenika. Takoder AJejhisselam veJi: Na Sudnjemdanu ce se zauzimati: Boziji posJanici, zatim ucenjaci, zatim sehidi.

I veliki grijesi osim bezvjerstva mogu biti oprosteni, jer Bog kaze: Bo g nepr aeta da M u se drug prip isuj e sirk), a prasta sve osta lo k ome ho ce .u Istotako covjek moze biti kaznjen i za mali grijeh, jer Bog kaze: O n prasta komehoce, a ka znj aoa ko ga ho ce .125 VeJiki grijeh ne izvodi vjernika iz vjere nit i gabaca II bezvjerstvo, osim ako taj grijeh bude znak nevjerovanja, jer Bogkaze: 0 ujern i, uama je propisana odm azda (kisas) za ubijene. ns Prema tomepocinitelji velikih grijeha izrnedu vjernika nece vjecito ostati u vatri , jer Bogkaze: K o b ud e ucinio k o li ko jedan trun dobr a, on ce ga oidjeii.ut

117. Sura El-Kehf, 49.118. Sura EI-Hakka, 18.119. Sura EI-Isra', 13.120. Sura El-Kevser , I. Prema jednom turnacenju Kevser znaci neizmjerno dobro, a prema

dru gom j e t a r ij ec vlast it o ime Pejgamberova vrela na buducern svijetu.121. Sura EI-Enbija',122. Sura Merjem, 71.123. Sur a EI-Bekare, 255.124. Sura En-Ni sa, 48. i 116.125. Sura EI-Bekare, 284.126. Sura El-Bekare, 178. Iz ovog ajeta pisac zakljucuje, da su i oni ko ji u cine velike gri-

jehe vjernici, jer se propis odmazde (kisasa) nareduje vjernicima, medu kojima je i ubica kojijc pocinio jedan od najvecih grijeha, a to j e ubistvo.

127. Sura Ez-Zilzal, 7.

OSM SCo v je ro va nj u u s ud bi nu ( le ad er )

Sudbina kader) je u sust ini jedna Bozija tajna koju nije saznao ni odabruni melek ni poslati pejgamber. Bog je samo za se zadrzao znanje 0 tome,

nanja uopce imaju dvije vrste: jedno znanje koje se nalazi kod Ijudi, a to kpoznavanje Seri jata i znanje koje nije dato Ijudima, a to je poznavanje sudbine. To je znanje Bog zaklonio od Ijudi, otklonio ih od poznavanja njihovebitnosti. Prema tome zanijekati znanje, koje je nama dao, jeste bezvjerstvo, atvrdit i da se posjeduje znanje kojeg smo mi liseni takoder je bezvjcrst vu.Vjerovanje ne moze biti valjano osim s primanjem znanja, koje se mcdunama nalazi, a ostavljanjem onoga znanja, kojega smo mi liseni, jcr zadubljivati se u proucavanje ove vrste znanja moze biti uzrokom da budemo liscmBozije pomoci i paznje, jer to dovodi do prepiranja 0 stvarima Bozanstva, Huzviseni i veliki Bog kaze: O n nije odgoooran za 0110 sto vadi.u

Prema tome vjerovati u sudbinu (kader) znaci da covjek vjcruje da jc SVl',bilo dobro ili zlo, slatko ili gorko, unaprijed covjeku odredeno Bozijomodredbom i sudbinom, jer je Bozije znanje prethodilo svemu sto se u svijctudogodilo i On je to sve odredio prema Svojoj volji, tako da se ne rnozc prumijeniti. Bog kaze: Mi sm o so ak u stoar stvo ril i 5 od red bom.n s i I Oil stvorio so ak u siuar io d re di o j oj odredbu.iw AJejhissclam kazc: Bog je odredio odredbe stvorenog prije negoli je stvorio nebesa i Zemlju nu pctll'S('tisuca godina, a Njegov je Ars bio na vodi.

Prema tome, sretni je sretan po Njegovoj odredbi, a tako isto i IlCSll'JlI,jer Bog kaze: On upucuje koga hoce, a u zabludi os ta vlja k o S ( / /w c ( 1 \1Pored toga sretni moze postat i, Njegovom odredbom i sudb ino rn , nes t cla n jobratno, jer Bog kaze: B og sto hoce br ise, a st~ hoce osta vljn i k o d Njl 'S

128. Sura EI-Enebija', 23.129. Sura El-Kamer, 49.130. Sura EI-Furkan, 2.131. Znaccnje OV()gnjctu nulllzi se IIU mnogo rnjcs iu u KU IunL l. U sv irn prillljcn :illld jl' tlW I ,

pogres ni m redom ri je ci z lIh ilj l:}l' l\ ,

,1lVIII1 klljign.112 Ali pr o rn jc n a jc sam o 1I srec i i nes rec i, a ne LI odrcdbi


23/24

srccc i odrcdbi nesrece.U vjerovanje 1I sudbinu spada i vjerovanje u Le vh, K alem i sve sto je u

Levhu zapisano kao i vjerovanje u ugovor i tvrdu rijec, koju su dali potomciAdernovi .133

Bog je od beskrajne proslosti znao broj onih koji ce u Dzennet i onih kojicc 1IDzehennern. Taj se broj ne moze povecati ni smanjiti.

U vjerovanje u sudbinu spada i vjerovanje da Bog stvara sva Ijudska dje-la, jer Kur' an kaze: I Bog vns je stvo rio iono sto vi cinite , J 34 i On je Tvoracsu nk e sioari. v Ali Ijudi ipak zaraduju ona djela koja vrse svojim odabiran-jcrn i za koja imaju nagradu ili kaznu. Prema tome, Bog stvara, a rob stjece izaraduje. Svako djelo spada pod dvije moci, ali ne sa istog gledista, nego sadva razna gledista. Bog kaze: Nemoj se za losti ti s onim sto su an i ucinit i.ui Sto god ucinite dobra, Bo g ce to znati.vst Dobra Jjudska djela SlI S Bozijirnzadovoljstvom, a ruzna su bez Njegova zadovoljstva, jer Bog kaze: Bog ne

o li smuinie inerede.i ss i On nije zad ooo iian neo jersroom liudi. J39 Zarada istjccanje, to je ono djelo od kog onaj koji ga vrsi ima neku korist ili stetu.

K ur an kaze : U njegovu coojekoou) k orist ide on o sto cini, n n a n je go vuM cllI op et i de o no sto zlo uradi.vw Podloga opte recenju vjerskim propisimajc vanjska i vidljiva snaga, a to je ona kojom je covjeku nesto moguce i kojase sastoji od toga da covjek ima sve preduvjete za djelo i da su mu tjelesnidijclovi zdravi. Ova vrsta snage i moci prethodi djelu i 0 njoj ovise naredbe ipropisi, jer se prije nje ne moze covjek opterecivati propisima, kako Bogkazc: Bog ne opt erec uje nikoga nego onoliko ko liko mote snosit i.t + ' Nutarnja

1 3 2. S ur a E r-R a' d , 41 .133. Leohi-mahjuz i l i K nj iga su db in e je knj ig a u ko ju je B o g u p isao sv e S v o je o dr edb e

unaprijcd. K alem je pe ro ko ji m je ta su d b in a p o pi sa n a , a ugovor i d a tu rijec pr o tu m ac ili sm o u1 1 I1 jl s l:i br . I .1 1 4. Su ra Es-S af fi it , 96 .1 35 . Su r a Ez-Zurn er , 62 . i jos na n ek im m jes ti m a po zn ac e n ju.1 1 6. S ur a Ju suf , 69.117 . S ur a El -B ek a re , 1 97 . O v irn d va m a a je ti m a s e pi s ac pos lu z io d a d o kaz e da i l ju d sk a

IlIne irna ud je la k o d dj e la , je r se u o vi m a je ti m a ka ze d a su oni u c inili i s to g od uc inite ;duk le dj e a se p r ip is u ju n jim a.

1 3H . S u ra E l-B eka re , 20 51 39 . Su ra Ez -Zum er, 7.1 40 . S ur a E l-B e ka re , 286.141 . S ur a E l-B e ka re , 28 6.

i nevidljiva sn ag a i m oc jc ona ko ju B og s tvo : i 11 I~I() VII/CllIC kuda se dj c lnvrs i. Prerna tome ona se dogad a u is to v ri jc rnc I-. .ad a i dj c lo , 0 njoj ne OViSl'naredbe i propisi, jcr ona i ne spada u ono ko liko covjck m oz c . N ju 1Idohrimdjelima zovemo uputorn, a u grijesima napustanjern'' i os tav lja n jem (tevfik ihizlii n).

Edzel (odredeni tennin za konac zivota) je jedan. Smrt se dogada na umrlom, a Bog je stvara, jer Kur' an kaze: On j e s tvo ri o smr i iivot .142 O naj ko] ipogine, umro je na vrijeme, kada mu je smrt odredena bila, a ubijanjc jc d i c10 ubice koje on stjece, a Bog ga stvara. Bol kod udarenog, lornljcnjc iza ruzbijanja i smrt iza ubijanja sve to samo Bog stvara. Nafaka (rizk) jc ono stoBog dadne nekom zivom bicu i on to pojede. Kur'an kaze: Neni a IlIjetilltiv o tinje na Zeml ji, a da jo j Bog ne da je naiaku.ve Ta nafaka nekada IIIOIL'biti dopustena halal), a nekada n

Documents

Džennetske Bašče o Temeljima Vjerovanja