SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

ODJEL ZA FIZIKU

Krunoslav Lončar

E-LEARNING SUSTAV U NASTAVI

FIZIKE

Diplomski rad

Mentor: prof.dr.sc. Branimir Dukić

Predmet: Informatika

Osijek , 2012.

ii

Diplomski rad je izrađen u Osijeku pod vodstvom prof.dr.sc. Branimira Dukića u sklopu

Sveučilišnog diplomskog studija fizike i tehničke kulture s informatikom na Odjelu za fiziku

Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

Hvala mentoru na pomoći i strpljenu, te pruženoj potpori prilikom izrade ovog

diplomskog rada.

iii

Sadržaj

Sažetak ............................................................................................................................... v

Abstract ............................................................................................................................. vi

1. UVOD .......................................................................................................................... 1

2. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA ....................................................................... 3

3. INTERNET KAO NASTAVNO SREDSTVO ........................................................... 4

3.1. Nastanak Interneta ................................................................................................. 4

3.2. Upotreba Interneta i mogućnosti njegove primjene u nastavi .................................. 5

4. INTERAKTIVNO UČENJE ...................................................................................... 7

4.1. Interaktivna nastava .............................................................................................. 7

4.2. Važnost konceptualnih pitanja ............................................................................... 9

4.3. Izvođenje pokusa ................................................................................................. 10

4.4. Uloga nastavnih materijala................................................................................... 10

4.5. Uloga nastavnika ................................................................................................. 12

4.6. Interaktivni sadržaji ............................................................................................. 13

5. E-LEARNING SUSTAV MOODLE ........................................................................ 15

5.1. Programska aplikacija Moodle ............................................................................. 15

5.2. Uloge korisnika ................................................................................................... 16

5.3. Oblik kolegija ...................................................................................................... 17

6. OBRADA NASTAVNE JEDINICE U MOODLE-U............................................... 18

6.1. Sila teža i težina ................................................................................................... 18

6.2. Obrada ................................................................................................................. 19

6.3. Provjera znanja .................................................................................................... 23

7. KONCEPTUALNI TEST ......................................................................................... 25

7.1. Važnost konceptualnog testa ................................................................................ 25

7.2. Oblici testa .......................................................................................................... 26

7.3. Istraživanje razlike u usvajanju gradiva iz predmeta fizika za nastavnu cjelinu

„Sila teže i težina“ s pomoću konceptualnog testa ................................................ 26

7.4. Analiza i rezultati testa ........................................................................................ 28

iv

8. ZAKLJUČAK ........................................................................................................... 31

9. LITERATURA ......................................................................................................... 33

v

Sveučilište J.J. Strossmayera Diplomski rad

Odjel za fiziku

E-Learning sustav u nastavi fizike

Krunoslav Lončar

Sažetak:

Svrha diplomskog rada je opisati i pokazati kako se Web može koristiti u nastavi fizike ,

te kako poticati interaktivno učenje među učenicima . Prvi dio rada govori o nastanku,

upotrebi i mogućnostima koje nam pruža Internet, ali i o važnosti interaktivnog učenja. U

drugom dijelu se opisuje obrada nastavne jedinice pomoću Moodle programa . U trećem

dijelu se nalazi konceptualni test na temu „ Sila teža i težina “ koja je obrađena u

Moodle-u programu.

Rad je pohranjen u knjižnici Odjela za fiziku

Ključne riječi : Web / interaktivno učenje / E-learning sustav / konceptualna pitanja /

interaktivni sadržaji / Moodle

Mentor : prof.dr.sc. Branimir Dukić

Ocjenjivači :

Rad prihvaćen :

vi

University J. J. Strossmayer Graduate thesis

Department of Physics

E-learning system in teaching Physics

Krunoslav Lončar

Abstract:

Purpose of this graduation thesis is to describe how we can use World Wide Web

in Physics, and to promote interactive learning among students. The first part of my

graduate thesis is about development, usage and capabilities of the Internet, but also

about the importance of interactive learning. In the second part it’s described how to

process the teaching unit in Moodle. In third part is conceptual exam ‘Gravity and

weight’ which is processed in Moodle.

Paper is stored in the library of the Department of Physics

Key words: Web, interactive learning, conceptual questions, interactive content, Moodle

Mentor: prof.dr.sc. Branimir Dukić

Evaluators:

Paper accepted:

1

1. UVOD

Sustav temeljnog obrazovanja tijekom ljudske povijesti prolazio je kroz više razvojnih

faza. No, od vremena kada je temeljno obrazovanje omasovljeno, prevladavajući oblik

nastave je takozvana auditorna nastava u kojoj nastavnik učenicima prenosi pričom

sadržaj gradiva uz temeljno nastavno pomagalo ploču i kredu, periodično provjerava

usvojeno znanje kod učenika, te eventualno kroz eksperimentalnu nastavu vizualizira ono

što je auditornim putem prenio učenicima. Prve pozitivne pomake u evoluciji nastave

omogućio je razvitak tiskarske industrije čiji je rezultat nastanak bogato opremljenih

udžbenika, te drugih tiskanih sadržaja koji predstavljaju veliku pomoć i nastavnicima i

učenicima, posebice u samostalnom savladavanju gradiva. Naredni veliki pomak u

unapređivanju nastave činila je pojava grafoskopa i projektora, a u novije vrijeme pojava

računala i LCD projektora, koja pojačava vizualne i auditivne efekte prilikom izvođenja

nastave. No, sva ova pomagala nisu značajno promijenila način izvođenja nastave koji je

još uvijek temeljen na monologu nastavnika, te eventualnoj sporadičnoj verbalnoj

interakciji s učenicima u procesu izvođenja nastave. S obzirom da danas učenici polaze u

školu sa značajno većim predznanjima no što je to bilo u neposrednoj prošlosti, te s

obzirom da poznaju suvremenu tehnologiju, ovaj klasičan način izvođenja nastave

učeničkoj populaciji je nezanimljiv, dosadan i monoton. Stoga nije čudno da učenici nisu

motivirani za učenje, već samo za dobivanje visokih ocjena koje su im uvjet za upis za

daljnje školovanje.

Potrebno je sagledati što je na ovom stupnju razvoja suvremene informatičke tehnologije

moguće upotrijebiti radi unaprjeđenja nastave, te motivacije studenata da postanu aktivni

sudionici nastavnog procesa, te da budu motivirani za stjecanje znanja, a ne samo ocjena.

Zasigurno da u suvremenoj informatičkoj tehnologiji postoje različita rješenja koja se

mogu interpolirati u izvođenje nastave, a koja mogu pridonijeti povećanju vizualne

2

atraktivnosti nastave, koja nastavu mogu učiniti interaktivnom i koja mogu osigurati

kvalitetnije sustave usvajanja i provjere znanja. Integralna rješenja koja to omogućavaju

nazivaju se e-Learning sustavi.

S obzirom da je nastava iz predmeta fizika posebno zahtjevna, te s obzirom da je fizika

predmet koji se ubraja među učenicima u skupinu težih predmeta, interesantno je ispitati

koje su mogućnosti suvremenih e-Learning sustava, te kako se oni mogu iskoristiti u

unaprjeđenju nastave fizike. Kako bi se to istražilo proučen je na Web tehnologijama e-

Learning sustav Moodle, te je sagledana mogućnost njegove upotrebe u nastavi fizike u

sedmim razredima osnovne škole.

3

2. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA

Suvremena nastava po načinu izvođenja ne odgovara niti vremenu, niti tehnologijama

koje su aktualne u 21. stoljeću. Zbog toga nije čudno da su učenici nezainteresirani za

nastavu, te da se, iako su predznanja učenika danas značajno veća, ne postižu i značajno

veći rezultati u učenju, odnosno usvajanju znanja učenika. Taj je problem posebno

izražen kod predmeta koji se svrstavaju u tzv. predmete iz prirodnih znanosti gdje se

ubraja i fizika. S obzirom na ovaj problem moguće je postaviti sljedeću hipotezu:

Upotrebom suvremenih e-Learning sustava u nastavi fizike moguće je postići

bolje rezultate u pogledu usvajanja znanja kod učenika.

S obzirom na postavljenu hipotezu, cilj istraživanja je vidjeti koja su aktualna suvremena

informatička sredstva na raspolaganju nastavnicima, kako se ona mogu iskoristiti u

nastavi i provesti pilot istraživanje kako bi se utvrdilo povećavaju li takva sredstva razinu

usvojenih znanja iz fizike kod učenika osnovnih škola. Za analizu i testiranje je odabran

programski e-Learning sustav Moodle.

Prilikom istraživanja i pisanja ovog rada korištene su standardne znanstveno istraživačke

i stručne metode.

4

3. INTERNET KAO NASTAVNO SREDSTVO

3.1. Nastanak Interneta

Internet je počeo rad 1969. godine kao ARPANET, povezivanjem četiri velika računala

na jugozapadu SAD-a. Napravljen je u razdoblju „hladnog rata“ s ciljem da osigura

mrežnu komunikacija koja bi radila čak i kada bi neki njezin dio bio oštećen u

nuklearnom napadu.

U početku Internet su koristili stručnjaci za računala, inženjeri i znanstvenici. Tada je bilo

teško raditi na računalima jer nije bilo osobnih računala, a malobrojni korisnici su morali

savladati veoma kompleksan upravljački računalni sustav. U prvim godinama Internetom

su prenošeni samo tekstualni dokumenti. Godine 1989. se zbio događaj koji je mrežu

Interneta učinio lakšom za korištenje. Europski fizičari za nuklearnu fiziku predložili su

izradu jednog sustava – protokola koji bi pomoću računala omogućio slobodan pristup

raznim tipovima informacija i njihovo povezivanje. Taj sustav, koji je 1991. godine

postao World Wide Web ili kraće Web, temeljen je na sustavu ugrađenih linkova u tekst

koji ga povezuju s drugim tekstovima. Običan tekst kodira se u hipertekst tako da se tekst

opisuje posebnim označiteljskim jezikom koji je nazvan Hypertext Markup Language -

HTML. Također je, uz HTML, razvijen i protokol za prijenos hiperteksta, kao i sustav za

jedinstveno adresiranje mjesta na Webu ( eng. Uniform Resurse Locator - URL ).

Web je engleska riječ koja označava “tanku mrežu“, poput one koju pravi pauk. Ona

asocira na mrežu informacija na Internetu. Web je hiper medij koji objedinjuje

informacije pohranjene na bezbrojnim računalima povezanim na mrežu Internet. Ova dva

pojma ponekad se koriste kao sinonimi. Kada se želi istaći da se misli na informaciju

5

pohranjenu na Internetu, tada se upotrebljava termin Web. Kada se misli samo na

komunikaciju (e-mail) tada se upotrebljava termin Internet.

3.2. Upotreba Interneta i mogućnosti njegove primjene u nastavi

Internet je globalna svjetska računalna mreža. Da bi se na njoj mogli snaći pomažu nam

mrežni informacijski servisi. Osim toga, mrežni informacijski servisi omogućavaju

korisnicima i institucijama da i sami objavljuju informacije na mreži. Internet sadrži

mnoštvo nestrukturiranih i strukturiranih podataka, stoga to je najveće spremište „znanja“

koje se ikada pojavilo na Zemlji. Možemo se reći kako Internet neodoljivo podsjeća na

„globalni mozak“.

Mogućnosti se Interneta i njegove primjene u obrazovanju svakim danom povećavaju. Iz

svoje prvobitne baze koja je obuhvaćala vojne i istraživačke institucije, proširio se na

fakultete, osnovne i srednje škole i javne knjižnice.

Internet nije škola u uobičajenom smislu, ali preuzima na sebe velik dio djelatnosti

kojima se do sada bavilo samo školstvo. Omogućen je pristup znanju svakome tko želi

učiti bez obzira na dob. S Internetom se javlja učenje bez granica koje je uzrokovano

pojavom novih tehnologija i medija. Jednostavan je za upotrebu i relativno jeftin način

pristupa izvoru neograničenog broja informacija i materijala za potrebe nastave.

Korištenjem Interneta razvija se volja za učenjem novih predmeta, nema prisile što

omogućuje oslobađanje vlastitih skrivenih talenata i želja. Učenici vrlo brzo uviđaju da

im razvijena tehnološka pismenost omogućuje lakše i brže snalaženje na mreži.

Internet je bogat izvor informacija, te kao takav osigurava pristup vrlo različitim izvorima

znanja. Uz učenike i nastavnici mogu naći podatke o gotovo svim temama koje ih

zanimaju. Pretražujući Internet nastavnici mogu dobiti nove ideje kako poboljšati svoju

nastavu. Na Internetu se mogu naći alternativne metode poučavanja pomoću slika,

filmova, te interaktivnih simulacija. Nastavnici trebaju pažljivo odabrati multimedijske

6

materijale koje će koristiti u nastavi. Ti materijali trebaju biti formalno ispravni,

jednostavni za uporabu, atraktivni i zanimljivi učenicima, ali prije svega njihova upotreba

mora biti opravdana u nastavi. Internet također može pomoći u testiranju učeničkog

znanja. Učenici mogu naći različite kvizove i zadatke pomoću kojih mogu testirati svoje

znanje. Poželjno bi bilo da nastavnici rade testove koji su prilagođeni njihovim

učenicima. Učenici mogu i sami objavljivati on-line testove ili podatke koje smatraju

zanimljivim.

Sukladno prethodno navedenom Internet je izuzetno korisno sredstvo i u nastavi fizike.

Nastavnici i učenici mogu kreirati svoje web stranice gdje mogu staviti bilješke sa satova,

fizikalne simulacije, testove, rezultate učeničkih projekata i sl.

7

4. INTERAKTIVNO UČENJE

4.1. Interaktivna nastava

Svaka je nastava pa tako i nastava iz predmeta fizika u biti oblik komunikacije. Nastavnik

teži komunicirati s učenicima o određenim nastavnim sadržajima. No, komunikacija nije

jednosmjerni proces, odnosno puki prijenos činjenica od nastavnika prema učenicima.

Poseban problem čine prirodni predmeti poput fizike gdje je potrebno učiniti puno više,

potrebno je razviti kod učenika određeni način razmišljanja, osigurati razumijevanje

temeljnih koncepata i osposobiti učenike za primjenu tih koncepata u problemskim

situacijama. Iskustva profesora fizike ukazuju kako slušanje predavanja, čitanje

udžbenika i rješavanje standardnih uvrsti-u-formulu zadataka, kao i izvođenje pokusa

prema detaljnim uputama nisu učinkoviti načini za postizanje komunikacijskih nastavnih

ciljeva.

Učenje fizike zahtijeva visok stupanj intelektualnog angažmana kod učenika, a to se u

tipičnoj predavačkoj nastavi najčešće ne ostvaruje. Učenici i studenti su na predavačkoj

(exskatedra) nastavi većinom pasivni, te se za vrijeme same nastave rijetko postiže

značajnije usvajanje znanja i mudrosti. Učenje, odnosno usvajanje znanja, počinje tek

kada učenici pred test ili ispit krenu sami proučavati i procesirati sadržaje, no ono je tada

bitno ograničeno sposobnošću svakog pojedinca i eventualne instruktivne pomoći koja

mu je dostupna.

U konačnici, učenici su u tom tipu nastave prepušteni sami sebi i nije čudno da učinak

takvog učenja najčešće neće biti zadovoljavajući. Rješenje ovog problema je učiniti

učenike aktivnima na samoj nastavi, kako bi se već tu počeo odvijati proces učenja.

Edukacijska istraživanja u fizici pokazala su da je interaktivna nastava fizike puno

8

učinkovitija od predavačke nastave, osobito u razvijanju konceptualnog razumijevanja,

ali i u razvijanju sposobnosti rješavanja zadataka. I dok je, predavačka nastava jedna

dobro definirana metoda, interaktivna nastava s druge strane obuhvaća cijeli niz različitih

metoda, a učinkovitost joj dosta ovisi o vještini nastavnika. Ono osnovno što se njome

može postići je intelektualna angažiranost učenika za vrijeme nastave ili aktivno učenje.

Postoje učenici koji su sposobni samostalno aktivno učiti. Oni sami sebi postavljaju

pitanja, stalno testiraju svoje znanje i razumijevanje u raznim kontekstima, u stanju su

evaluirati vlastito razumijevanje i prepoznati područja u kojem je ono manjkavo. No, ti su

učenici rijetki. Takvi će učenici biti među najboljima, a vrlo će često oni postajati

znanstvenici ili profesori. Većina učenika, pa i studenata, nije sposobna samostalno

aktivno učiti. U biti, oni ne znaju koja pitanja treba postaviti i potrebno im je značajno

vođenje od strane nastavnika. Potrebna je, dakle, interakcija učenika i nastavnika.

Interaktivnu nastavu stoga možemo definirati kao svaki tip nastave koji promiče aktivno

učenje kroz interakciju nastavnika i učenika i interakciju učenika međusobno.

Dosta se često tijekom nastave u učionici odvija tzv. simulirana interakcija, kod koje

nastavnik postavlja učenicima pitanja, koja zapravo ne vode aktivnom učenju. U takvom

se tipu nastave postavljaju pitanja koja ispituju samo činjenično stanje, sugestivna ili

retorička pitanja ili se od učenika traži da nadopune nastavnikovu rečenicu. Takav način

komunikacije ne potiče kreativno razmišljanje i ne vodi kvalitetnijem učenju. Nasuprot

tome, u interaktivnoj bi nastavi nastavnik trebao otvoriti problem na početku sata, čime

se postiže motivacija i uključenost učenika, zatim prikupiti ideje učenika pomoću tzv,

divergentnih pitanja, a potom učenike usmjeravati prema rješenju problema tzv.

konvergentnim pitanjima. Česta je pojava da nastavnici sami odgovaraju na svoja pitanja.

To je vrlo loša praksa – učenicima treba dati vremena da promisle i daju odgovor, a

ukoliko nastavnik uoči da učenici nisu u stanju dati odgovor, pitanje treba dodatno

pojasniti ili postaviti potpitanja. Pitanja trebaju biti takva da potiču razmišljanje i traže

kao odgovor cijelovitu misao (rečenicu), a ne samo jednu riječ. Bitne stvari iz učeničkih

odgovora treba dodatno istaknuti i naglasiti, a ukoliko učenici ne uspijevaju sami doći do

zaključka, treba im pomoći dodatnim pitanjima i usmjeravanjem razmišljanja.

9

Vrlo je bitno stvoriti pozitivnu atmosferu u razredu, te prihvatiti s uvažavanjem svaki

odgovor, bez obzira je li točan ili ne. Tek tada će se učenici odvažiti na iskazivanje svojih

mišljenja. Treba imati na umu da razmišljanje zahtijeva vrijeme, te treba ići polako, kako

bi učenici mogli smisleno sudjelovati u nastavi.

Sukladno prethodno navedenom, u kvalitetnoj interaktivnoj nastavi nastavnik treba:

otvoriti problem,

početi s divergentnim i ići prema konvergentnim pitanjima,

pokušati angažirati sve učenike,

optimalno čekati na odgovor i ne odgovarati sam na svoja pitanja,

pozitivno se odnositi prema učenicima,

izbjegavati retorička pitanja i pitanja na koja se odgovara jednom riječju,

dodatno naglasiti i povezati učeničke odgovore,

pomoći učenicima da dođu do zaključka,

odgovarati pitanjima,

pohvaliti odgovore (ne samo točne), te

ići polako.

4.2. Važnost konceptualnih pitanja

U svima oblicima interaktivne nastave ključnu ulogu igra tip pitanja i problema koji se

postavljaju pred učenike, a koji potiču aktivno učenje. Naglasak je na konceptualnim

pitanjima, koja su jako važna za razvoj razumijevanja logičkih koncepata u nastavnoj

cjelini i za razvoj sposobnosti zaključivanja učenika. Da bi bila produktivna za nastavu,

ta pitanja ne smiju biti trivijalna, ali niti preteška, te ne smiju biti trik pitanja. Dobro je

ako ponuđeni odgovori učenicima nude neke česte tipične pogreške u rezoniranju.

Konceptualna pitanja se mogu i trebaju koristiti u školskoj nastavi fizike. Učenici

odgovore mogu davati pomoću kartica u boji označene slovima A, B, C, D. Važno je

10

tražiti učenike da istovremeno podignu kartice, kako bi se izbjeglo preuzimanje tuđih

odgovora. Na taj se način može od svakog učenika dobiti odgovor na postavljeno pitanje.

Temeljem dobivenih odgovora nastavnik dobiva informaciju o stupnju razumijevanja

koncepta kod učenika, a diskusija o pitanju među učenicima, te učenika s nastavnikom

pomaže razvoju sposobnosti zaključivanja kod učenika. Nastavnik na ovaj način

produbljuje razumijevanje logičkih koncepata kod učenika.

4.3. Izvođenje pokusa

Premda nema dvojbe da je nastava fizike bez pokusa vrlo siromašna i nepotpuna,

razočaravajuća je spoznaja da pokusi sami po sebi (ma kako bili atraktivno i vješto

izvedeni), ukoliko ih učenici samo pasivno promatraju, neće proizvesti nikakav napredak

u njihovom razumijevanju fizike. Da bi poslužili učenju pokusi ne smiju biti samo

ilustracija i posebni efekti, nego bitan dio nastave, u kojoj učenici moraju biti jako

uključeni. Pokusi mogu služiti pri upoznavanju pojave i otvaranju problema (na početku

sata), ili rješavanju problema (u kasnijim fazama sata). U svim je slučajevima učenicima

potrebno objasniti eksperimentalni postav i opisati što će se napraviti tijekom

eksperimenta. Da bi se dobila njihova pozornost i uključenost, važno je pitati ih što

predviđaju da će se dogoditi, a nakon izvođenja pokusa pitati ih što su opazili, te tada

krenuti u interaktivno tumačenje pokusa. Praksa nekih nastavnika fizike iz osnovnih

škola pokazuje kako je jako dobro tražiti od učenika da zapišu svoja predviđanja i da

samostalno opišu pokus, a potom prozvati nekolicinu njih da pročitaju što su zapisali.

4.4. Uloga nastavnih materijala

Interaktivno učenje i nastava zahtijevaju potpuno novi pristup oblikovanju nastavnih

materijala i pomagala. Uloga nastavnih materijala nije više samo informiranje, već se

težište primarno stavlja na:

poticanje razmišljanja i

11

sposobnost samostalnog rješenja problema.

Za takav je pristup u razvoj interaktivnih nastavnih materijala potrebno uložiti mnogo

truda. Zahvaljujući upotrebi nastavnih materijala uvodi se „metoda pokušaja“, koja

razvija sposobnost samostalnog istraživanja i dovođenje do vlastitih zaključaka. Naravno,

uloga nastavnika u cijelom procesu nije nebitna, jer je nastavnik odgovoran za

usmjeravanje cijelog takvog nastavnog procesa u odgovarajućem smjeru.

Kreiranje i korištenje nastavnih materijala zahtijeva upotrebu novih tehnologija.

Upotrebom novih tehnologija tiskana knjiga kao edukacijsko sredstvo ne pada u zaborav,

no kao njezin nadomjestak sve je više izražen upotreba digitalnih izvora znanja koji su

prisutni na Internetu. Veliko bogatstvo resursa i tehnologija koje nam donosi suvremeni

Internet nepresušan je izvor novih mogućnosti u učenju. Tako nam Internet omogućuje

jednostavne metode za adaptaciju različitih oblika nastave i učenja. Osim što ima svoj

izuzetno širok informativni karakter (nema teme o kojoj se ponešto neće naći na

Internetu), važnost izdvajanja bitnog od nebitnog postaje važnija nego ikad.

Interaktivna nastava i učenje koje se temelji na upotrebi Interneta pruža novu dimenziju

fleksibilnosti nastave, te prelazi tako okvire klasične nastave u učionicama. Međutim, to

može biti veliki gubitak novca i vremena ako se ne koristi na adekvatan način. Generalno

gledajući, učenici cijene prikladnost, izbor i fleksibilnost koju pruža takav oblik

interaktivnog učenja. Interakcija kao takva je njegova temeljna prednost. Za puni efekt

takve nastave, do izražaja dolazi i nova uloga nastavnika koji treba osigurati postizanje

interaktivnosti i zanimljivosti nastave u najvećoj mogućoj mjeri, te prisutnost učenika na

takvom obliku nastave.

Ono što je još bitnije, nastavnike treba stimulirati na takav oblik rada kao i poticati na

kreiranje takvih nastavnih sadržaja. No, velika prepreka je i u tome što nastavnike treba

educirati i pripremiti za takav način rada. Interaktivnost nije samo poduka i

omogućavanje učenja putem takvih medija, kao što to nije ni postavljanje pitanja na

oglasnom prostoru. Unatoč popularnosti ideje kako je Internet interaktivni i edukativni

12

medij, interakcija putem on-line učenja mora uvijek pobuditi interes i motivaciju kod

učenika.

4.5. Uloga nastavnika

Kako se mijenja uloga nastavnih materijala i uvodi interaktivno učenje, te nove

tehnologije, mijenja se i uloga nastavnika. Kako se nastavni proces seli iz klasičnih

okvira učionice na druge prostore i nastavne medije, nastavnik gubi svoju tradicionalnu

dominantu ulogu. Nastavnik se iz klasičnog „govornika“ transformira u svojevrsnog

„trenera“. No i u ovoj novoj ulozi nastavnik treba zadržati stručni i odgojni autoritet kako

bi ispravno mogao voditi nastavni proces. U tu svrhu, da se interaktivni oblik nastave ne

bi oteo kontroli, nužni su i drukčiji kontrolni mehanizmi. U prvom redu sami se

nastavnici moraju educirati u tom smjeru. Njihova uloga predavača sada se mijenja u

ulogu usmjerivača nastavnog procesa, tj. aktivnog kreatora interaktivnih nastavnih

sadržaja.

U tom smislu odgovornost nastavnika je u domeni:

oblikovanja interaktivnih sadržaja i

usmjeravanja učenika prema uočavanju vitalnih odnosa i pojava.

Kvaliteta interaktivnih sadržaja tako ne smije narušiti prednosti koje takvo on-line učenje

pruža putem Interneta, npr. nepotrebnim odlaskom u širinu umjesto u dubinu gradiva,

kreiranjem opsežnih sadržaja koji uključuju goleme količine parametara i drugo. Također

nastavni materijali moraju biti kreirani tako da vode učenika ka zadanom cilju, a ne da ga

ostave da tumara i muči se s onim što treba uočiti.

Uloga se nastavnika u velikoj mjeri tako odnosi i na samu komunikaciju. Težište na koje

se nastavnik mora sada više orijentirati jest provjera usvojenosti nastavnih sadržaja, te

više individualni pristup učenicima. Treba utvrditi i kako učenici reagiraju na takav

interaktivni sadržaj. Stoga bi se dužnosti nastavnika trebale koncentrirati na:

preciznost i dosljednost predavanja,

13

samostalne zadatke, te kontrolirati njihovu izradu i ograničiti vrijeme predaje,

provjere znanja (davati manje provjere ali češće - jedanput tjedno) i

komunikaciju s učenicima na individualnom nivou i u najvećoj mogućoj mjeri

koja bi trebala postati dijelom svakodnevnice.

4.6. Interaktivni sadržaji

Interaktivnost sadržaja postiže se dodavanjem dinamičkih promjena u samim sadržajima

u kratkom vremenu. Tako su za to pogodne razne animacije, zvuk, kao i računalni alati

koji učenicima dopuštaju aktivnu ulogu intervencije u sam sadržaj. Sam eksperimentalni

instrumentarij, ako nastavna cjelina za tim ima potrebe, može se koristiti na takav

interaktivan način u cilju usvajanja ili uočavanja neke pojave, procesa, pojma, itd.

Druga je bitna odlika interaktivnih sadržaja mogućnost izražavanja vlastitih stavova,

argumenata i mišljenja u vezi sadržaja. Stoga se mnoga virtualna okruženja za nastavu

proširuju s otvorenim ili zatvorenim forumima u okviru kojih učenici mogu razvijati

takav oblik komunikacije.

Za uspješno razumijevanje sadržaja treba se napraviti kolekcija on-line resursa koja

dosljedno može zamijeniti klasične tekstualne materijale. Oni omogućuju učenicima

konstrukciju numeričkih i simboličkih primjera kako bi shvatili koncept i našli značajnost

nekog problema. Brojna istraživanja pokazala su tako da interaktivna nastava u velikoj

mjeri pospješuje učenje.

Taj je oblik nastave posebno poželjan u području fizike koja za razliku od ostalih

znanstvenih područja zahtijeva jedan specifičan način razmišljanja. Prema postojećim

iskustvima, upravo je fizika učenicima najteži i najmanje privlačan predmet. Putem

14

interaktivnih sadržaja učenici aktivno sudjeluju u nastavnom procesu, za razliku od

pasivnog odnosa u tradicionalnoj nastavi. Animacije i simulacije mogu znatno poboljšati

učenje pojedinca, a isto tako vrlo je poželjno njihovo korištenje u samoj nastavi fizike.

15

5. E-LEARNING SUSTAV MOODLE

5.1. Programska aplikacija Moodle

Moodle je aplikacija za izradu i održavanje on-line kolegija putem Interneta. Riječ

„Moodle“ ima dvostruko značenje. Prvo, to je akronim od izraza objektno-orijentirano

dinamičko obrazovno okruženje (eng. Modular-Object-Oriented-Dynamic-Learning-

Environment); drugo, „Moodle” je glagol koji opisuje proces polaganog prolaska kroz

neku materiju.

Moodle je projekt otvorenog programskog koda, što znači da je korisnicima omogućen

uvid u izvorni programski kod, uz mogućnost promjene programske aplikacije i

prilagodbe prema vlastitim potrebama. Moodle je Web programska aplikacija napisana u

PHP-u, a podržava više vrsta baza podataka. Sučelje je prevedeno na 65 jezika, a Moodle

se trenutno koristi u 163 zemlje.

Moodle sustav za upravljanje učenjem pruža nastavnicima punu računalnu podršku pri

organizaciji i izvođenju on-line kolegija.

Neke od važnijih mogućnosti Moodle-a su:

izrada velikog broja tečaja na jednom sustavu,

planiranje tečaja – raspored aktivnosti, kalendar,

provjera znanja i ocjenjivanje korisnika,

praćenje aktivnosti korisnika,

mnogobrojni alati za komunikaciju i kolaboraciju među korisnicima i

16

upravljanje sustavom – sigurnosne kopije, statistike, logovi.

5.2. Uloge korisnika

Na Moodle Web sjedištu (eng. site) korisnici su podijeljeni u dvije skupine:

administratori te

obični korisnici.

Administratori imaju sva prava upravljanja sustavom, poput otvaranja novih tečajeva ili

uređivanja postojećih, dodavanje novih korisnika i sl. Korisnici mogu imati različite

uloge, ovisno o kolegiju kojem pristupaju. Tri su najčešće vrste korisnika:

nastavnici, koji mogu uređivati svoje kolegije, dodavati nastavne materijale,

ocjenjivati učenike, pregledavati statistike kolegija, …

učenici-studenti, koji mogu pregledavati kolegije na koje su upisani, pregledavati

nastavne materijale, rješavati provjere znanja, koristiti alate za komunikaciju i

kolaboraciju ( zajednički rad ), itd.

gosti - korisnici koji nisu prijavljeni na sustav s korisničkim imenom i lozinkom.

Mogu pregledavati informacije o tečajevima i neke nastavne sadržaje ukoliko su

im omogućeni.

Kako je Moodle Web aplikacija, Moodle okruženje je dostupno iz nekog od standardnih

preglednika Weba, poput:

- Internet Explorera,

- Mozilla Firefoxa ili

- Opere.

Moodle je dostupan besplatno na Webu (http://www.moodle.org), tako da ga svatko može

„skinuti “ i instalirati.

17

5.3. Oblik kolegija

Kao i svaki klasični kolegij ili tečaj, i on-line kolegiji imaju svoju strukturu, oblik ili

format. Kolegiji su najčešće strukturirani prema logičkim jedinicama – cjelinama. U

Moodleu postoji više vrsta strukture kolegija, ovdje će se objasniti tri najvažnije

strukture:

Tematski oblik (Topics Format) – cjeline su raspoređene u obliku tema. Trajanje

teme nije određeno. Na nastavniku je da posebno označi temu koja se trenutno

obrađuje.

Tjedni oblik (Weekly Format) – cjeline su raspoređene po tjednima u kojima se

odvija kolegij. Sustav sam računa datume tjedana, ovisno o datumu početka

kolegija, te posebno označava trenutni tjedan.

Socijalni oblik (Social Format) – cjelokupan kolegij se izvodi u obliku velikog

foruma – diskusijskih grupa. Ovaj oblik najčešće nije pogodan za izvođenje

klasične, uobičajene nastave.

Postavke kolegija su vrlo važne za izvođenje i prikazivanje kolegija na način koji

nastavniku odgovara. Prvi dio obrasca za postavke sadrži osnovne informacije o kolegiju,

poput kategorije u kojoj se kolegij nalazi, punog imena i kratice kolegija te opisa

kolegija.

Pri izradi praktičnog primjera upotrebe Moodle-a u vidu kolegija „Fizika 7“ korišten je

tematski oblik kolegija. Broj tjedana označava broj cjelina koje će biti prikazane u

Moodle-u sučelju. Teme se u sučelju uvijek mogu sakriti, a ovaj se broj može podešavati

po potrebi trenutnog stanja kolegija.

18

6. OBRADA NASTAVNE JEDINICE U MOODLE-U

6.1. Sila teža i težina

U kolegiju „Fizika 7“ detaljno je obrađena nastavna jedinica „Sila teža i težina“ za

učenike 7-ih razreda. Kolegij je u Moodle-u napravljen kako bi dokazao da interaktivno

učenje pomaže pri učenju i razumijevanju fizikalnih zakona i pojava, te da na taj način

učenicima fizika kao predmet postane zanimljivija. U kolegij je uključeno 20 učenika čije

su aktivnosti bile praćene pomoću Moodle sustava. Nakon određenog vremena svi

učenici 7-ih razreda bili su podvrgnuti pisanju konceptualnog testa na temu „Sila teža i

težina“. Početna hipoteza je da će učenici koji su uključeni u Moodle sustav bolje riješiti

konceptualni test.

Cijela nastavna jedinica je u Moodle-u obrađena s puno slika, kratkih filmova i malo

teksta, jer opće je poznato da učenici ne vole čitati. Nastavna jedinica je podijeljena u 4

dijela:

u prvom dijelu koji se naziva „Obrada“, definira se motiv, te se zatim uvode

ključni pojmovi koji se obrađuju kroz pokuse, mjerenja i niz slika.

u drugom dijelu se nalaze numerički zadaci za rješavanje od kojih svaki ima

rješenje s kompletnim postupkom.

treći dio je posvećen zanimljivostima iz okoline koje su nastale pod utjecajem sile

teže i težine. U istom dijelu, nalazi se kratki film o sili teži koji je primjeren

uzrastu učenika, a njegova svrha je da objedini kompletnu nastavnu jedinicu.

u četvrtom dijelu nalazi se kviz Milijunaš čija su pitanja sastavljena tako da

učenici mogu provjeriti što su naučili, ali i ono što trebaju znati.

19

6.2. Obrada

Obrada nastavne jedinice započinje s pojavama koje se svakodnevno događaju oko nas,

kao što su:

padanje kiše:

Slika 1. Padanje kiše

Izvor: http://www.pticica.com/slike/kisa/1135336, 4.11.2011.

protjecanje rijeke :

Slika 2. Protjecanje rijeke

20

Izvor: http://www.destinacije.com/slika_nav.asp?lang=hr&pg, 4.11.2011.

Tu se postavljaju pitanja zašto se te pojave i njima slične događaju baš tako, tj. zašto kiša

pada od oblaka prema zemlji, a ne od oblaka prema svemiru i zašto voda teče nizvodno, a

ne uzvodno.

Nadalje, ako lopticu ili neki drugi predmet ispustimo iz ruke ona slobodno pada prema

dolje zatvarajući s horizontalom pravi kut, baš kao i jabuka koja pada sa stabla.

Očigledno je da neka sila vuče lopticu, odnosno jabuku prema središtu Zemlje. U fizici

takvu silu nazivamo Sila teža.

Slika 3. Sila teža

( izvor: Paar,V.: Fizika 7, Školska knjiga, Zagreb, 2006., str.51.)

21

Sila koja djeluje na podlogu ili na ovjes ako tijelo visi zove se težina. Težina je posljedica

djelovanja sile teže, a mjerimo je pomoću dinamometra.

Slika 4. Dinamometar

( izvor : Idem str. 47. )

Učenici često ne shvaćaju razliku između sile teže i težine, tj. poistovjećuju ih. Da bi

razjasnili sve nejasnoće, pomoću niza slika objašnjeno je kako djeluju navedene sile

(slika 5.)

22

Slika 5. Razlika između sile teže i težine

SILA TEŽA TEŽINA

OVJEŠENO

TIJELO

Hvatište sile teže (

Fg ) je u težištu (T)

tijela!

Hvatište (H)

težine tijela

(G)nalazi se u

objesištu

TIJELO NA

PODLOZI

Hvatište sile teže (

Fg) je u težištu ( T)

tijela!

Hvatište (H)

težine tijela (G)

nalazi se u

podlozi na kojoj

tijelo stoji!

Izvor: http://www.inet.hr/~vantolko, 23.11.2011.

Očigledno, razlika između sile teže i težine je u hvatištu sila. Sila teža ima hvatište u

težištu tijela, dok težina ima hvatište u objesištu ako tijelo visi ili u podlozi ako tijelo

stoji.

Pokus – Mjerenje težine

Pribor: utezi poznatih masa, dinamometar

Izvođenje pokusa:

1. Na dinamometar objesimo utege poznatih masa

2. Očitamo vrijednosti sila na dinamometru

3. Rezultate upišemo u tablicu

23

Tablica:

Iz količnika težine G i mase m vidimo da je rezultat za sva 4 mjerenja jednak i iznosi 10

N/kg. Ako taj količnik označimo s g, dobivamo formulu za jačinu gravitacijskog polja na

Zemlji:

g = m

G

iz čega slijedi da je težina: G = m g N .

Za razliku od mase koja je nepromjenjivo svojstvo tijela (ista je na svim dijelovima

planeta Zemlje), težina je promjenjiva. Težina nekog tijela se smanjuje ako se to tijelo

giba od pola prema ekvatoru jer se i iznos sile teže smanjuje. Dakle, količnik težine i

mase nije na svim dijelovima planeta Zemlje jednak:

Slika 6. Iznos sile teže na Zemlji

m kg 0.2 0.15 0.1 0.05

G N 2 1.5 1 0.5

G/m kgN / 10 10 10 10

24

( izvor : Idem, str. 50.)

6.3. Provjera znanja

Nakon što prođu cijelu „Obradu“, učenici u Moodle-u imaju na raspolaganju još dvije

mape u kojima mogu provjeriti svoje znanje. U prvoj mapi se nalaze numerički zadaci s

kompletnim postupkom rješenja. Učenici prvo trebaju sami riješiti postavljeni zadatak, a

potom se uvjeriti u točnost rješenja.

U drugoj mapi za provjeru znanja nalazi se kviz Milijunaš koji se sastoji od petnaest

pitanja. Nakon proučenog gradiva učenici bi trebali biti sposobni točno odgovoriti na sva

pitanja koja se pojave. Na svako postavljeno pitanje pojavljuju se četiri moguća

odgovora, a samo je jedan točan. Učenici također imaju na raspolaganju i tri jokera: joker

pola-pola, zovi prijatelja i pitaj publiku. Treba napomenuti da upotreba jokera utječe na

konačnu ocjenu, te da se kviz može igrati nebrojeno puta.

U istoj mapi se također nalazi i kratki film koji objedinjuje cijelu nastavnu jedinicu,te na

vrlo lijep i slikovit način opisuje danu temu.

25

7. KONCEPTUALNI TEST

7.1. Važnost konceptualnog testa

Školski je sustav u Republici Hrvatskoj dugo vremena bio vrednovan samo kroz

ocjenjivanje, a tu sliku su imali i učenici. Bilo je važno proći razred dobrom ocjenom bez

obzira na stečeno znanje. Nova, moderna, interaktivna škola, mijenja tradicionalno

poimanje škole koja se temeljila na frontalnoj nastavi i forsiranju uspjeha bez obzira na

znanja. Postalo je veoma važno da učenici iz razreda odu sa znanjem koje neće biti

podložno vremenu. Takvo je znanje u korelaciji s razumijevanjem gradiva. Škola koja je

u stanju znanje transformirati u mudrost je škola koja ispunjava svoju osnovnu misiju, a

to je da od mladih ljudi napravi osobe koje mogu logički i samostalno donositi sudove,

čije ideje su slobodne i inovativne, te čije se znanje može praktično iskoristiti za dobrobit

društva. Nastava fizike je ovdje specifičan slučaj. Učenici imaju averziju prema

prirodnim znanostima, a ironično cijelo naše moderno tehnološko društvo se temelji na

njima. Govoreći o fizici, sama bit nastave je razumijevanje. Bitno je pitanje?

Jedan od načina utvrđivanja shvaćaju li učenici istinski što se predavalo na satu su upravo

konceptualni testovi. Profesori se u Hrvatskim školama susreću s mnogim preprekama u

realizaciji kvalitetne nastave fizike. Iako se danas naveliko govori o tzv. Interaktivnoj,

modernoj nastavi fizike, činjenica je da mnoge škole nemaju niti osnovne uvjete za

izvedbu pokusa, a kamoli nešto drugo. Konceptualni testovi bi mogli prebroditi jaz

između učenika i profesora na vrlo galantan način, no ne postoji mehanizam koji bi

profesore natjerao da ih provode. Ostaje sve na dobroj volji profesora i mogućnostima

škole. Zato je vrlo bitno da profesori sami uoče važnost i korisnost ovakvih testova.

26

7.2. Oblici testa

Kada se pitanja slože i kada se utvrdi kako pitanja zadovoljavaju potrebe, treba odlučiti u

kojem obliku će se učenicima davati test. Tu treba uzeti u obzir tehničke mogućnosti

škole. Najčešće će nastavnici zbog razine tehničke opremljenosti škole biti prisiljeni na

distribuciju papirnatih testova. To znači da će jedini način provedbe testa biti ispisati

testove na papir i fotokopirati ih u određeni broj primjeraka. Tada će učenici zaokruživati

ispravne odgovore direktno na papir. Postoji i varijanta da učenici ne odgovaraju direktno

na test već da im se da poseban papir na koji će zapisivati odgovore. Iako se to čini kao

ne tako loša ideja (pogotovo ako je jedina) ima ona i svojih mana. Prije svega, kad–tad će

neki od učenika ukrasti ili prepisati test pa ga podijeliti sljedećim generacijama. To nije

poželjno iz razloga da se ne bi dogodilo da i odgovore učenici nauče napamet i onda se

opet neće dobiti pravu sliku znanja. Nadalje, kasnije se s učenicima treba raspraviti

rezultate koji će često biti razmatrani pod nekim od sljedećih sati fizike. Test bez

prezentiranja rezultata učenicima i zajedničke analize ne ispunjava svoju svrhu.

7.3. Istraživanje razlike u usvajanju gradiva iz predmeta fizika za

nastavnu cjelinu „sila teže i težina“ s pomoć konceptualnog testa

Konceptualni test primijenjen je u Osnovnoj školi Okučani na učenicima sedmih razreda.

Radi se o pilot istraživanju metodom testiranja hipoteze, gdje je osnovni skup podijeljen

na učenike koji su svladavali gradivo iz predmeta Fizika, nastavna cjelina „sila teže i

težina“, uz pomoć programskog paketa Moodle i učenike koji su to isto gradivo

svladavali bez upotrebe suvremene informatičke tehnologije. Početna hipoteza glasila je:

Učenici koji gradivo svladavaju uz pomoć suvremenih nastavnih pomagala

temeljenih na informatičkoj tehnologiji bolje usvajaju znanje od onih koji gradivo

svladavaju na klasičan način.

27

Ukupan broj učenika koji su sudjelovali u pisanju konceptualnog testa je 60, od toga je

njih 20 prošlo on-line tečaj u Moodle sustavu.

Test se sastoji od 5 pitanja:

1. Zaokruži točan odgovor, a zatim obrazloži.

Gravitacija na površini Mjeseca šest je puta manja nego gravitacija na površini

Zemlje. Zato je težina astronauta na Mjesecu:

a) oko šest puta manja na nego na Zemlji ;

b) oko šest puta veća na nego na Zemlji ;

c) ista kao i na Zemlji ;

d) jednaka nuli.

2. Nuklearna podmornica na tajnom zadatku danima plovi bez izranjanja. Bi li

dosjetljiv mornar pomoću dvaju utega mase po 1 kg i osjetljive vage mogao

utvrditi nalazi li se podmornica blizu pola ili blizu ekvatora ? A kada bi imao još i

dinamometar ?

3. Tri drvene kocke različitih su dimenzija. U jednu od njih ugrađen je komad nekog

metala. Zatim su sve kocke iz vana prebojane. Od pribora raspolažete

dinamometrom i ravnalom. Treba utvrditi u koju je kocku ugrađen metal.

Koji ćete postupak primijeniti ?

4. Vaga s tijelima jednake mase na jednoj i na drugoj zdjelici u ravnoteži je na

Zemlji. Odnese li astronaut vagu s tim tijelima na Mjesec, hoće li i ondje vaga

biti u ravnoteži ?A što je s težinom tih tijela mjerenom pomoću dinamometra ?

5. Uz koju će oznaku biti kazaljka dinamometra B na slici, ako na njega objesimo

jabuku mase 250 g ?

28

Slika 7. Težina jabuke

( izvor: Vidović,A.: Fizika 7, Alfa, Zagreb, 2008., str. 50. )

7.4. Analiza i rezultati testa

Na postavljena pitanja učenici su trebali dati sljedeće odgovore:

1. Točan odgovor je A. Težina tijela ovisi o gravitaciji koja je na svakom mjestu

različita. Mjesec je manji od Zemlje i stoga ima manju gravitaciju pa će i težina

astronauta na Mjesecu biti manja.

2. Jednaki utezi stavljeni na jednu i drugu zdjelicu vage bit će na svakom mjestu na

Zemlji u ravnoteži, pa to ne bi pomoglo mornaru. No, mjereći težinu utega

pomoću dinamometra, po dobivenoj vrijednosti znao bi nalazi li se na ekvatoru ili

polu jer iznos težine ovisi o geografskoj širini.

3. Željezo sadrži ona kocka koja ima najveću srednju gustoću. Gustoću, =V

m,

svake kuglice odredimo tako da masu izračunamo iz težine izmjerene

dinamometrom, a obujam V=a3, iz podataka o mjerenju brida ravnalom.

29

4. Vaga će i na Mjesecu biti u ravnoteži jer je masa utega ostala nepromijenjena.

Utezima se promijenila samo težina koja je na Mjesecu manja, kao i u prvom

zadatku.

5. Kazaljka dinamometra A pokazuje da jabuka mase 100 g ima težinu 10 N. Dakle,

kazaljka na dinamometru B će pokazati vrijednost sile od 25 N.

Način bodovanja testa:

Za svaki točan odgovor učenik je dobio 5 bodova, dok je za svaki netočan odgovor

pridruženo 0 bodova, te je zbrojem točnih dobiven ukupan broj točnih odgovora za

svakog pojedinca. Zatim je, na temelju broja točnih odgovora, korištenjem formule za

izračun postotka dobiveno koliki je postotak testa riješen točno za svakog učenika.

Na dijagramu 1. prikazan je raspored učenika koji nisu sudjelovali u Moodle tečaju.

Njihovi su rezultati prikazani po postotnim razredima na temelju broja točnih odgovora

(u rasponu od po 20 postotaka). Iz dijagrama se vidi da se najveći broj učenika pojavio u

postotnom razredu između 21 – 40%, ali i da je većina učenika u grupama 21 – 40% i 41

– 60% njih 30 (od ukupno 40). Nijedan učenik nije riješio test s rezultatom preko 81%.

Dijagram 1. Udjel točnih odgovora učenika koji nisu sudjelovali u Moodle tečaju

broj učenika po postotnim razredima

0

2

4

6

8

10

12

14

16

18

< 20 % 21-40% 41-60% 61-80% 81-100%

30

Dijagram 2. pokazuje udjele učenika koji su sudjelovali u Moodle tečaju s obzirom na

broj točnih odgovora u provedenom testiranju. Iz dijagrama se vidi da se najveći broj

učenika nalazi u postotnom razmaku između 61-80 % (8 učenika), dok su dva učenika

riješila preko 81% testa. Pilot istraživanje je pokazalo kako grupa koja je pohađala

Moodle tečaj ima znatno bolje rezultate, što se može pripisati interaktivnom učenju. Iako

se ne radi o statistički signifikantnom istraživanju, te o rezultatima istraživanja koji su

dobiveni elementarnom statističkom metodom izračuna udjela u cjelini, tome može se

načelno prihvatiti početna hipoteza koja kaže da su učenici koji gradivo svladavaju uz

pomoć suvremenih nastavnih pomagala temeljenih na informatičkoj tehnologiji bolje

usvajaju znanje od onih koji gradivo svladavaju na klasičan način

Dijagram 2. Udjel točnih odgovora učenika koji su sudjelovali u Moodle tečaju

broj učenika po postotnim razredima

0

1

2

3

4

5

6

7

8

9

< 20% 21-40% 41-60% 61-80% 81-100%

31

6. ZAKLJUČAK

Provedeno pilot istraživanje ukazuje kako interaktivno učenje može biti korisno u nastavi

fizike. Korištenjem se Moodle sustava učenicima može dodatno pojasniti fizikalne pojave

i na taj način fiziku kao predmet učiniti zanimljivijim. Većina učenika koja je pohađala

on-line kolegij u Moodle-u postala je aktivnija na satu fizike. Kada učenici pokazuju

zanimanje lako ih je uvesti u razgovor, a razgovor je najbolji način na koji možemo dobiti

povratnu informaciju o trenutačnom znanju učenika.

Rezultati pilot istraživanja su pokazali kako je skupina učenika koja je gradivo svladavala

uz pomoć Moodle-a uspješnije riješila konceptualni test, od onih koji su nastavu slušali

na klasičan način, što je najbolji pokazatelj koliko interaktivno učenje može imati

utjecaja u nastavi fizike. Konceptualni testovi su važni i za profesore kako bi oni mogli

saznati koliko uspješno vode nastavu, te trebaju li nešto promijeniti s obzirom na pristup i

metode poučavanja. Ovakvi testovi će zahtijevati trud i dodatni angažman profesora, ali

informacije koje se na ovaj način prikupe od neprocjenjive su vrijednosti za unapređenje

nastave.

Analogijom, temeljem iskustava dobivenih upotrebom programskog sustava Moodle

može se zaključiti kako će se upotrebom Web-a u nastavi fizike učenike aktivirati na

dodatni rad, razmišljanje, preispitivanje vlastitih mišljenja i naučiti ih kritički gledati i

promatrati okoliš. Interaktivno učenje poboljšava dinamiku nastave koja će razbiti dosadu

i zahtijevati od učenika da se neprestano pitaju „Zašto?“. S druge strane, profesori si neće

smjeti dozvoliti stagnaciju vlastitih naučenih znanja, već će morati neprestano učiti i

usavršavati se. Rezultat toga je kvalitetniji nastavni ljudski resurs, a i zainteresiraniji i

motiviraniji učenici za usvajanjem znanja.

32

Treba imati na umu da se informatička tehnologija, posebice Internet sve više i ubrzanije

razvija. Izvjesno je da će u ne tako dalekoj budućnosti klasična računala zamijeniti

tableti, a kroz njih klasične udžbenike i praktikume njihove elektroničke inačice. S

obzirom na to bitno je već sada činiti napore glede prilagodbe načina izvođenja nastave

novim elektroničkim uvjetima koje donosi budućnost. U svezi s tim upotreba Moodle-a,

odnosno Web tehnologija u unapređivanju nastave predstavlja bitan iskorak prema

izmijenjenoj budućnosti obrazovanja.

33

7. Literatura

1. Anderson, M., Elloumi, F. : Theory and Practice of Online Learning ,Athabasca

University, Athabasca, 2004.

2. Buljan, I., Milotić, B., Peroš, S. : Multimedijski priručnik za nastavnike, Profil

International d.o.o., 2007.

3. Clinch, J., Richards, K. : How can the Internet be used to enhance

the teaching of physics? , Northallerton College, Northallerton,2002.

4. Cole, J., Foster, H. : Using Moodle , O`Reilly Media, Gravenstein Highway

North, 2007.

5. Delors, J. : Učenje-Blago u nama , Educa, Zagreb, 1998.

6. Hake, R.: Interactive-engagement versus traditional methods,A six-thousand-

student survey of mechanics test data for introductory physics courses, American

Journal of Physics,Philadelphia,1998.

7. Hammond, R. : Using the Internet to teach physics, IOP Publishing, Philadelphia,

2002.

8. Paar, V. : Fizika 7, Školska knjiga, Zagreb, 2006.

9. Planinić,M.: Najvažniji rezultati edukacijskih istraživanja u fizici, Matematičko

fizički list, Hrvatsko Matematičko i Fizikalno društvo, 2008.

34

10. Vidović, A. : Fizika 7, Alfa element, Zagreb, 2008.

Internet stranice:

1. http://www.carnet.hr

2. http://www.edukacija.com

3. http://www.hrskole.com

4. http://moodle.org

5. http://www.prosvjeta.htnet.hr

6. http://public.mzos.hr

7. http://pup.skole.hr

8. http://skole.htnet.hr

9. http://ucitelji.hr

10. http://zbornica.com