e-pv 3634

privredni vjesnik

3 6 3 4

Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednikUtemeljen 1953.Ponedjeljak, 5. srpnja 2010. Godina LVII / Broj 3634 .www.privredni.hr

NOVE POSLOVNE ZONE / ZAKON O RADU / SLATKOVODNO RIBARSTVO / HRWWWATSKA / STIL / SVIJET FINANCIJA

Atlanticova Droga KolinskaU Rogaškoj ćemo puniti napitke i Cedevitu, a u Štarku u Srbiji raditi energetske pločice, kaže Emil TedeschiTEMA TJEDNA

STR. 5

Šanse za obnovu industrijeStrani ulagači pokazuju interes za sve segmente hrvatske ekonomije, pa takoi za industrijuTEMA TJEDNA

STR. 4-5

Članstvo u EU-u na vidikuNakon gotovo pet godina pregovaranja Hrvatska je konačno dočekala otvaranje zadnja tri poglavljaEUROGLAS

STR. 19

INTERVJU: GORAN MARKULINO ulaganjima putem kojih će Cromaris postati jedan od vodećih proizvođača i izvoznika ribe i ribljih prerađevina na Mediteranu>> 13

ZLATNO DOBA ZLATA Za godinu dana cijena zlata mogla bi dosegnuti 1600 dolara za uncu, a u srednjoročju skočiti čak na 2300 američkih dolara>> 20

>>16-17

PV ANALIZA: RURALNI TURIZAM

NA RASKRIŽJU BEZ PUTOKAZA

Iako nam je čak 92 posto države ruralno, udio ruralnog u ukupnom turizmu već dugo je

na skromnih pet posto

INTERVJU: GORAN MARKULINO ulaganjima putem kojih će Cromaris postati jedan od vodećih proizvođača i izvoznika ribe i ribljih prerađevina na Mediteranu>>

Knjige možete naručiti putem:

t: 01/5600 020

f: 01/4846 656

e: [email protected]

privredni vjesnik

POREZNA REFORMA I HRVATSKA KRIZA

nakladnik: Rifinformat: 150 x 230 mmopseg: 122 str.

cijena135,00 kn150,00 kn

HRVATSKI DIZAJN SADCroatian Design Now

nakladnik: UPI-2M PLUSformat: 215 x 255 mmopseg: 304 str.


Novo u PV prodaji!

OTKRIVANJE ODNOSA S JAVNOŠĆU

nakladnik: HUOJformat: 195 x 265 mmopseg: 722 str.


RADNO VRIJEMEi preferencije radnika u razvijenim zemljama

nakladnik: TIMpressformat: 164 x 234 mmopseg: 222 str.


KRATKA POVIJEST BUDUĆNOSTI

nakladnik: Meandar mediaformat: 134 x 214 mmopseg: 310 str.


KRIZA, A POSLIJE?

nakladnik: Meandar mediaformat: 134 x 214 mmopseg: 170 str.



Mato KaračićTROJEZIČNI RJEČNIKBANKARSTVA I FINANCIJAHRVATSKO-ENGLESKO-NJEMAČKI

1138 str.593,00 kn659,00 kn

PRVI I JEDINI U REGIJITri rječnika u jednomVIŠE OD 65.000 RIJEČI

NEODRŽIVOST ODRŽIVOG RAZVOJA

nakladnik: KIGENformat: 165 x 235 mmopseg: 396 str.


EKONOMIJA I POLITIKA PROIZVODNJE ELEKTRIČNE ENERGIJE



ELEKTROINŽENJERSKI PRIRUČNIKdrugo izdanje

nakladnik: KIGENformat: 175 x 245 mmopseg:


OINNŽŽŽENENEENENNNENENNJEJEJEJJJEJEEEEEEEJEJJEJJEJEJEJ RSRSRRSRSRSRSRSRSRSSRSRSSRSRRSRSSRSRSRSRSSRSRSRSSRSRSSRSRRSSRSKIKIKIKIKIKIKIKIKIKIKIKIKKIKIKIKKKKKIKIKIKIKKIKKKKKIKIK NIK

NLPuvod u osobni rast i razvoj



DOBA PROMJENA U ENERGETICI



POVVVVVIJIJJESESESESSSSESESSSSTT TTTTTTTTTT TTTOSTI

POGLED U ZVJEZDANO NEBO



KRIZA SE PRODUBLJUJEKIGEN

JEZIK TIJELAKIGEN

ETIČKA KLOPKAMitovi o društvenoj odgovornosti poduzećaTIMpress

ODNOSI S JAVNOŠĆUTeorija i praksaSynopsis

HRVATSKE POSEBNOSTITeorija i praksa identitetskih sustavaPrivredni vjesnik

EUROPSKO LOBIRANJENovum

ODNOSI S JAVNOŠĆUTeorija i praksaSynopsis

EKONOMSKA DIPLOMACIJAMenadžerski pristupSynopsis

STRATEGIJA IZBORNIH KAMPANJASynopsis

KREATIVNOST U ODNOSIMA S JAVNOŠĆUHUOJ

PRIRUČNIK ZA ODNOSE S JAVNOŠĆUHUOJ

KOMUNIKACIJSKI PLANHUOJ

KORPORATIVNI RAZGOVORIHUOJ

PRIRUČNIK ZA POLITIČKE KAMPANJEHUOJ

EUROPSKI MENADŽMENTEuropsko poduzeće u globalnoj ekonomijiSynopsis

STVARNA MOĆ U EUReforma postupka odboraNovum

MOGU LI VAS CITIRATI?Priručnik za menadžere za odnose s medijimaHUOJ

EU FONDOVIVodič kroz europske fondove 2008.-2013.Novum

PRVA FINANCIJSKA KRIZA 21. STOLJEĆANovum

PLAĆEOdređivanje i isplata plaćaTIMpress

NOVI PRAKTIČNI VODIČ KROZ EU LABIRINT2. izdanjeNovum

ZAKON O ZAŠTITI NA RADUS komentarskim bilješkamaTIMpress

RADNICI ZA JEDNOKRATNU UPORABUTIMpress

FLEKSIGURNOSTRelevantan pristup za srednju i istočnu EuropuTIMpress

KULTURA U IZLOGU

nakladnik: Meandarmediaformat: 125 x 200 mmopseg: 128 str.


ZAKON O RADUs komentarima i tumačenjima

nakladnik: TIMpressformat: 165 x 234 mmopseg: 486 str.


TEHNIČKA DIJAGNOSTIKA I MONITORING U INDUSTRIJI



VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE INVESTIRANJA U FINANCIJSKU IMOVINU



I DDDDIZZIZIZAJAJAJA NNNNNNNNNNNNNN N SSASASASSASAASASASASAASASAAASASSASASASASASASSASSSASSSAASASSAASSASAASSSASSASSASADDDDDDDDDDDDDesign Now

VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE KUĆNOG BUDŽETA I RAČUNOVODSTVA



NJEEEEEE OOO O ODNNNNNNNNNNDNNNDNNDNNNDNOSOSOSOSOSSSOSOSSOSOSOSSOSSOSOSOSOSOSOSSAAAAAAAAAAAAAAAAA AAA AA AAĆU

VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE PODUZETNIŠTVA



A RREREEEEREFOOFOOFOOOOOOOOOOFOFFORMRMMRMRMRMRRRRRRRRMAAAAAAAAA A AA IIIIIIIII IKA KRIZAZA

PLIVATI S ISO-OM I OSTATI ŽIV

nakladnik: Kigenformat: 170 x 240 mmopseg: 168 str.


U ZZZZVVVJVJVJVJVJJJJJVJJVJVJVJVJEZEZZZZZZEZZZZEZE DADDDADDADDADDADDDADADADADADDAD NONONONOOOOONOONONOOONONONONONONONO NNNNNNNNNNNNN NN N NNEBEBEBEBBEBEEBEEBEBEEBEBBEBEBEBEBEBE OOOOOOOOO

ČOVJEK I OKOLIŠ

nakladnik: Kigenformat: 170 x 240 mmopseg: 304 str.


306,00 kn

81,00 kn

149,00 kn

314,00 kn

306,00 kn

171,00 kn

216,00 kn

ĆU117,00 kn

117,00 kn

117,00 kn

117,00 kn

117,00 kn

144,00 kn

179,00 kn

117,00 kn

629,00 kn

314,00 kn

108,00 kn

179,00 kn

90,00 kn

81,00 kn

135,00 kn

170,00 kn

134,00 kn

NIKOLA TESLAgenij elektrotehnikeformat: 165 x 235 mmopseg: 152 str.

SNOVI KOJI SU NAM DONIJELI STRUJUformat: 210 x 210 mmopseg: 28 str.

nakladnik: KIGEN

cijena paketa162,00 kn180,00 kn +

3Broj 3634 , 5. srpnja 2010. UVODwww.privredni.hr

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni,

financijski savjet? pvinfoZa Vas tražimo odgovore > > [email protected]

Ponosan sam na preuzima-nje Droge Kolinske. Kad smo potpisali ugovor oko pregovaračkog stola svi smo bili nasmijani. Posao preuzimanja Droge Kolin-ske dvostruko je veći od transakcije inicijalne javne ponude Tesla Motorsa koji

je ovih dana bio top-vijest u svjetskom biznisu. Ova transakcija ima povijesno značenje za regiju, ali i šire. Iza ovog preuzimanja ne stoje bilo kakve špekulativne namjere. U sljedećih pet do sedam godina očekujem go-dišnje prihode veće od milijardu eura.

EMIL TEDESCHI, PREDSJEDNIK UPRAVE ATLANTIC GRUPE:

Najveća poslovna transakcija proteklog tjedna u regiji, a i šire

Vlada je u saborsku proce-duru uputila zakon koji će Fini omogućiti provođenje ovrha kod pravnih osoba i građana i to nad sredstvima sa svih računa, uključuju-ći i štedne. Nakon stupanja na snagu tog zakona situa-cija oko naplate, pravne si-

gurnosti građana i poduzeća bit će na daleko većoj ra-zini. Došlo je vrijeme da se stane na kraj onima koji su se izvlačili na nedorečenost zakonskih odredbi, osnivali tvrtke s ciljem da nekoga prevare, da ne plate svoje ob-veze državi. Trenutačno javna poduzeća imaju oko 130 milijuna kuna dospjelih neplaćenih obveza, a i to poka-zuje da generator nelikvidnosti nisu ona nego su to tvrt-ke sa do pet zaposlenih.

IVAN ŠUKER, MINISTAR FINANCIJA:

Fina uskoro provodi sve ovrhe

Krizni porez i povećanje PDV-a noćna su mora za svakog premijera. Nisamni sanjala da je stanje u dr-žavi toliko loše kad sam preuzimala premijersku stolicu. Počeli su isplivava-ti problemi koji su se mogli i morali riješiti i prije. Ne razmišljam o ostavci nego o tome kako da što bolje oba-vim svoj posao. Nije vrijeme za bježanje i kukavičluk nego za odlučne poteze. U ovom su trenutku nevažne božićnice i regresi, najvažnije je da ne bankrotiramo.

JADRANKA KOSOR, PREDSJEDNICA VLADE:

Najvažnije je da ne bankrotiramo

O stvarivanje ni-skog udjela ugljika i uglji-

kovih spojeva u svijetu jedan je od najvećih iza-zova ovog stoljeća koji zahtijeva brzu imple-mentaciju raznih eko-loških mjera, od kojih je jedna od važnijih sma-njenje ukupne emisi-je stakleničkih plinova. Drastična smanjenja je moguće ostvariti ponaj-prije uz napredak kroz tehnološke inovacije, ali i uz inovacije i promje-ne u načinu rada i života društva u cjelini.

Kako bismo sma-njili emisiju štetnih pli-nova, važno je, bez od-gađanja, promicati šire korištenje proizvoda i usluga baziranih na na-prednim tehnologijama veće energetske učin-kovitosti i zaštite oko-liša te većem korištenju obnovljivih izvora ener-gije.

Koliko god ekološ-ke teme postaju sve po-pularnijim, većina ljudi još uvijek nije svjesna stvarne težine problema. Značajnija poboljšanja je nemoguće ostvariti preko noći, a započete aktivnosti predstavlja-ju tek početak dugoroč-nog te prilično zahtjev-nog i skupog procesa.

U nastojanju da se po-stignu značajniji rezul-tati, dugoročno planira-nje ekoloških inicijativa postaje sve važniji dio poslovnih strategija društveno odgovornih kompanija.

S obzirom na to da će informatička tehno-logija biti jedna od ne-izostavnih tehnologija za ostvarivanje željenih ekoloških poboljšanja, njeno značajnije kori-štenje imat će sve veću važnost u budućnosti.

Iako izravan udio

ICT sektora danas čini samo dva posto u uku-pnoj svjetskoj emi-siji ugljičnog dioksi-da, upravo ICT sektor ima potencijal za veli-ki doprinos u ostvari-vanju smanjivanja emi-sije štetnih plinova u preostalih 98 posto. Da-nas, napredak informa-tičke tehnologije utječe na gospodarstvo, naše

osobne stilove života i društvo u cjelini. Već se nalazimo u poziciji gdje društvo ne bi više moglo funkcionirati bez ICT-a.

U Hrvatskoj eko-loška svijest općenito još nije na zadovolja-vajućoj razini, a tomu u najvećoj mjeri prido-nosi nedorečena ili u potpunosti nedefinira-na zakonska regulativa.

Dok se u nekim razvije-nim zemljama već dav-no počela voditi briga o energetskoj učinkovito-sti, racionalnom utrošku energije i njenom utje-caju na zaštitu eko su-stava, vjerujem kako se još mnogi sjećaju kako je do nedavna u nas bila potpuno normalna po-java regulirati tempera-turu u stanu otvaranjem prozora.

Već dulji niz godina informatička tehnolo-gija nudi “zelene” pro-izvode veće energetske učinkovitosti, koji omo-gućavaju vrlo egzaktne uštede, ali za njih u Hr-vatskoj malo tko mari. Činjenica jest da na-predne tehnologije izi-skuju velika sredstva za razvoj, sama tehnologi-ja proizvodnje je često skuplja, pa krajnji proi-zvod ponekad ima i ne-što višu nabavnu cijenu, ali nedvojbeno donosi uštedu tijekom korište-nja te pridonosi očuva-nju ekološkog sustava. Nije dovoljno da ino-vativne tehnologije pro-miču samo društveno odgovorne kompanije, nego za njihovo masov-nije korištenje moraju postojati zakonski okvi-ri i u njima jasno defini-rani poticaji.

G(H)OST KOMENTATOR: TOMAS PUKLJAK, DIREKTOR FUJITSUA U HRVATSKOJ

Poboljšanja je nemoguće ostvariti preko noćiU nastojanju da se postignu značajniji rezultati, dugoročno planiranje ekoloških inicijativa postaje sve važniji dio poslovnih strategija društveno odgovornih kompanija

Niz godina informatička

tehnologija nudi “zelene” proizvode,

ali za njih u Hrvatskoj malo tko

mari

IMPRESUM

GLAVNI UREDNIK: Darko Buković

IZVRŠNE UREDNICE: Vesna Antonić, Andrea Marić

NOVINARI: dr. Uroš Dujšin, Eleonora Dukovac, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

TAJNICA REDAKCIJE: Maja GoričkiTel: +385 1 4846 233, 5600 000Faks: +385 1 4846 232E-mail: [email protected]

LEKTURA: Sandra Baksa, Nina Lolić

FOTOGRAFIJA: Christian - David Gadler

PV GRAFIKA: Stanislav Bohaček, Christian - David Gadler, Tihomir Turčinović

MARKETING, PRETPLATA I PROMOCIJA:VODITELJICA: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198Faks: +385 1 4923 168E-mail: [email protected]

AŽURIRANJE ADRESARA, PRETPLATA I DISTRIBUCIJA: Tel: +385 1 5600 027E-mail: [email protected]

Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

NAKLADNIK: Privredni vjesnik d.o.o.Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631

DIREKTOR: Nikola Baučić

POMOĆNIK DIREKTORA: Milan Vukelić

TAJNICA GLAVNOG UREDNIKA I DIREKTORA: Ankica ČorakTel: +385 1 5600 001Faks: +385 1 4846 656E-mail: [email protected]

TISAK: Slobodna Dalmacija d.o.o.

4 Broj 3634, 5. srpnja 2010.TEMA TJEDNA Privredni vjesnik

Igor Vukić [email protected]

K ad je 1995. go-dine Siemens uložio u Kon-

čarevu tvrtku Energetski transformatori, u njoj je bilo zaposleno 147 radni-ka, dok je ukupan prihod bio je oko 20 milijuna ta-dašnjih maraka. Nakon 15 godina, u Končar-ENT-u, zajedničkoj tvrtki s većin-skim Siemensovim vla-sništvom, radi gotovo 500 radnika, ukupan prihod iznosi 172 milijuna eura, a proizvodi i znanje izvo-ze se u 80 zemalja svijeta.

Približavanjem Hrvat-ske punopravnom član-stvu u Europskoj uni-ji počelo se iznova buditi zanimanje inozemnih ula-gača za sve segmente hr-

vatske ekonomije, pa tako i za industriju. Na nedav-no održanim forumima s njemačkim i talijanskim tvrtkama pokazalo se kako postoji snažno zani-manje i za to ekonomsko područje, prema kojem se često i mnogi u Hrvat-skoj odnose s podcjenji-vanjem.

Nije teško zaključiti da hrvatskoj prerađivač-koj industriji treba novi investicijski ciklus i ula-ganje u tehnološku ob-novu. Prema istraživanju Maruške Vizek i Mari-ne Tkalec, znanstveni-ca s Ekonomskog insti-tuta u Zagrebu, hrvatska je industrija zbog pozna-tih okolnosti izgubila utr-

ku u tehnološkom razvo-ju. Dok je 1997. godine proizvodnja s pretežnim udjelom visoke i više teh-nološke razine zauzimala 28 posto u ukupnoj doda-noj vrijednosti industrij-ske proizvodnje, taj je po-stotak 2007. pao na 23,7 posto. Nasuprot tome, po-stotak srednjotehnološke proizvodnje porastao je sa 19,2 na 21,6 posto (tu, primjerice, spada brodo-gradnja). Udjel niskoteh-nološke proizvodnje po-rastao je sa 52,3 na 54,7 posto.

Investicije pokrećuIako je udjel u bruto do-danoj vrijednosti prerađi-vačke industrije donekle sličan u EU-u i Hrvatskoj (17,1 prema 15,1 posto), na proizvodnju visoke i više tehnološke intenziv-nosti u Europi otpada da-leko veći postotak: 44,9 posto u 2007. godini, u odnosu na spomenutih 23,7 posto u Hrvatskoj.

Mogu li, dakle, inve-sticije vezane s približa-vanjem Europskoj uniji potaknuti pozitivan tehno-loški trend i u Hrvatskoj? Sudionici nedavno odr-žanog Njemačko-hrvat-skog foruma smatraju da mogu. Klaus Kellerho-ff, stariji potpredsjednik EADS-a, najveće europ-ske aeronautičke kompa-nije, rekao je u Zagrebu kako je njegova kompani-ja započela s inspekcijom hrvatskih tvrtki radi mo-guće suradnje.

“Pregledali smo razne tvrtke i iznenađeni smo visokom obrazovnom ra-zinom zaposlenih”, rekao je Kellerhoff. Ne bude li bilo moguće izravno su-rađivati s EADS-om, po-stoji mogućnost surad-nje s nekim od njihovih 20.000 dobavljača. EADS

je dao signal dobavlja-čima da rentabilne proi-zvođače potraže na jugo-istoku Europe te je tako u Bosni i Hercegovini već ostvarena suradnja s ne-koliko manjih i srednjih poduzeća.

Mladen Fogec, pred-sjednik Uprave Siemen-sa u Hrvatskoj, kaže kako njegova tvrtka već razvija visokotehnološ-ku proizvodnju u pogo-nima u Jankomiru, a vrlo je značajan i rad njiho-vih brojnih softverskih inženjera. U Jankomi-ru se izrađuju termoosje-tila i osjetila tlaka, a sva proizvodnja ide u izvoz. U Siemensu je i 450 vi-sokoobrazovanih softver-

skih inženjera koji kre-iraju programe za sve podružnice Siemensa u svijetu. “Imamo pamet-ne i obrazovane ljude i na tome treba temeljiti ra-zvoj”, rekao je Fogec. Za-jedno s Končar-Energet-skim transformatorima, koji su dobitnici prizna-nja Zlatni ključ za naj-boljeg hrvatskog veli-kog izvoznika, grupacija Siemensovih poduzeća ostvarila je prošle godine izvoz veći od 200 miliju-na eura.

Slični efekti surad-nje s inozemnim tvrtkama vide se i u Elektrokontak-tu. “Malo ljudi u Hrvat-skoj zna da kupujući šted-njak marke Elektrolux,

Bosch ili Miele, kupu-je i dijelove proizvede-ne u pogonima na zagre-bačkom Žitnjaku”, kaže Vladimir Ferdelji, pred-sjednik Uprave Elek-trokontakta. Ta je tvrtka dio njemačko-švicarskog koncerna EGO, koji ju je kupio 1993. Prije 11 go-dina Elektrokontakt se po broju zaposlenih nala-zio na 10. mjestu unutar koncerna, a s godinama se popeo na drugo mje-sto i sada zapošljava 1400 radnika. Ukupan prihod je 70 milijuna eura, a 90 posto proizvodnje odla-zi u izvoz. U siječnju ove godine koncern je u Za-greb iz Švicarske preselio i proizvodnju električnih

sklopki. Odlučili su tako jer je ovdje ista razina au-tomatizacije, a niži troš-kovi visokoobrazovane radne snage. “Taj posao ne bismo dobili da nismo bili inovativni i da nismo pratili trendove u tehnolo-giji naše proizvodnje”, re-kao je Ferdelji.

Visoke tehnologijePrema riječima Sanija Ljubunčića, ravnatelja Agencije za promociju izvoza i ulaganja, Hrvat-ska može mnogo toga po-nuditi upravo ulagačima iz sektora viših i visokih tehnologija. Uz obrazo-vanu radnu snagu, njima ne treba mnogo prosto-ra za proizvodne pogone pa mjesta mogu pronaći u nekoj od postojećih po-slovnih zona. Zanima ih, međutim, pokretanje pro-izvodnje u primjerenom roku i bez velikih admi-nistrativnih prepreka, ali tu već stvari stoje mnogo lošije.

TrendoVI u prerađIVačkoj IndusTrIjI

Približavanje eU-u Pove ćava šanse za tehnološkU obnovU indUstrijeEuropske tvrtke, poput kompanije EADS, počele su tražiti potencijalne partnere u Hrvatskoj i prilike za ulaganje korištenjem europskih fondova. Takva suradnja mogla bi pridonijeti prijeko potrebnoj obnovi tehnološke intenzivnosti hrvatskih poduzeća

Iznenađeni smo visokom obrazovnom

razinom zaposlenih, kaže Klaus Kellerhoff

EU-25 Hrvatska

Udjel 1997. Udjel 2007. Udjel 1997. Udjel 2007.

Visoka i viša srednja tehnološka intenzivnost proizvodnje

42,9 44,9 28,5 23,7

Srednja tehnološka intenzivnost 24,3 25,1 19,2. 21,6

Niska tehnološka intenzivnost 32,8 30 52,3 54,7

Izvor: Eurostat i DZS

Bruto dodana vrijednost prerađivačke industrije

5Broj 3634, 5. srpnja 2010.www.privredni.hr

U najavljenoj obnovi željezničke infrastrukture novcem EU fondova, tvrt-ke iz visokotehnološkog sektora također bi mogle naći mjesto. Primjerice, Altpro, koji proizvodi so-fisticirane sustave za že-ljezničku sigurnost. Iako uspijevaju dobiti poslove u Kini i Južnoj Americi, često im poteškoće pred-stavlja nedostatak doma-ćih referenci, kaže di-rektor prodaje Altproa Davor Mrljić. Za to nisu sami krivi. Jednostavno, godinama nije bilo veli-kih ulaganja u željeznicu.

Bitan utjecaj na eko-nomske rezultate prerađi-vačke industrije imat će proces privatizacije brodo-gradilišta. U radu Analiza konkurentnosti i struktur-nih obilježja prerađivač-ke industrije RH, što su ga za časopis Ekonomski pre-gled napisale Maruška Vi-zek i Ivana Rašić Bakarić, analiziran je ekonomski značaj odjeljaka prerađi-

vačke industrije. Ustanov-ljeno je da tek nekoliko djelatnosti bilježi poziti-van doprinos neto izvozu.

Taj je element bitan jer je Hrvatska mala i otvore-na ekonomija koja mora izvoziti kako bi ostvarila ekonomski rast. Pozitivni doprinos neto izvozu ima-ju, primjerice, proizvod-nja ostalih prijevoznih sredstava, proizvodnja drva i pluta, proizvod-nja duhanskih proizvoda te koksa i naftnih deriva-ta. Kod “ostalih prijevo-znih sredstava” riječ je,

ustvari, o izvozu brodo-va. Ističu i kako se značaj tog odjeljka održava time što država subvencijama i jamstvima podupire bro-dogradnju koja zapravo ostvaruje goleme gubitke.

Pozitivan udjel u neto izvozu duhanske industri-je rezultat je pak zakon-ske regulative koja diskri-minira strane proizvođače

duhanskih proizvoda. Po-zitivan doprinos drvne industrije odraz je obi-lja drvne sirovine. Anali-za pokazuje da Hrvatska u usporedbi s EU-om i svi-jetom bilježi niže stope rasta industrija s visokom i višom srednjom tehno-loškom intenzivnosti pro-izvodnje, ali istodobno ima više stope rasta indu-strije niske i niže srednje tehnološke intenzivnosti.

Brže povećanje pro-izvodnosti hrvatske pre-rađivačke industrije od industrije u EU-u u raz-doblju od 2002. do 2007. rezultat je tih visokih sto-pa industrije niske i niže srednje tehnološke razi-ne, kao i činjenice da je hrvatska prerađivačka in-dustrija krenula od znatno niže tehnološke osnovice. Rad tih dviju znanastve-nica potvrđuje tezu da je nužna tehnološka obnova poduzeća kako bi se uku-pna industrija približila izvoznoj osnovici razvije-nih gospodarstava. Pribli-žavanje Europskoj uniji i pojačan interes europskih kompanija za suradnju i investicije u Hrvatskoj prilika je da se smanji taj zaostatak.

Približavanje eU-u Pove ćava šanse za tehnološkU obnovU indUstrijeEuropske tvrtke, poput kompanije EADS, počele su tražiti potencijalne partnere u Hrvatskoj i prilike za ulaganje korištenjem europskih fondova. Takva suradnja mogla bi pridonijeti prijeko potrebnoj obnovi tehnološke intenzivnosti hrvatskih poduzeća

Hrvatska može mnogo ponuditi upravo ulagačima iz sektora viših i visokih tehnologija

Ulazak u Europsku uniju tre-bao bi pojačati i priljev ka-pitala preko europskih ko-hezijskih i infrastrukturnih fondova. Europski predstavni-ci su već prošle zime upozora-vali hrvatske vlasti da trebaju što prije pripremiti projekte koji bi bili spremni za realiza-ciju zajedno s punopravnim članstvom. Ulagači iz Italije su na nedavnim susretima u Milanu i Zagrebu pokaza-li velik interes za energetske projekte ili, primjerice, na-javljenu gradnju ravničarske pruge prema Rijeci. Postoji stalan interes za investicije u opremu za obnovljive izvo-re energije, poput talijanskog ulaganja u novigradski So-laris i proizvodnju solarnih panela. Solaris je postao veli-ki izvoznik u Italiju, a zapošljava 140 dobro obrazovanih radnika, prosječne starosti od samo 28 godina.

Do visoke tehnologije preko EU fondova

Krešimir Sočković [email protected]

V lasnik Droge Ko-linske Istrabenz i Atlantic Grupa

potpisali su ugovor o ku-poprodaji Istrabenzove prehrambene kompani-je Droga Kolinska. Ugo-vorom potpisanim nakon dva kruga natječaja u ko-jem je sudjelovalo dva-desetak ponuđača, tvrtki i investicijskih fondova predviđeno je preuzima-nje tvrtke za 382 milijuna eura. Iznos kupoprodaj-ne cijene bit će uplaćen u gotovini, umanjen za iznos neto duga zateče-nog u kompaniji u trenut-ku preuzimanja koji izno-si oko 146 milijuna eura, a potkraj godine, kada se očekuje završetak tran-sakcije, mogao bi biti i nekoliko milijuna manji. Transakciju pojašnjava većinski vlasnik Atlan-tic Grupe i predsjednik njene Uprave Emil Te-deschi.

Kako ćete osigurati fi-nanciranje?- Za kupnju sam osigu-rao 170 milijuna eura vla-stitog kapitala i 70 mili-juna eura kredita koji su već odobrile UniCredit, Zagrebačka banka, Ra-iffeisen banka i Raiffe-isen Zentralbank. Osta-tak sredstava osigurat će se dokapitalizacijom tvrt-ke preko javne ponude za koju se već obvezala nje-mačka investicijska ban-ka DEG, a vrlo vjerojatno i Europska banka za ob-novu i razvoj. Na javnoj ponudi uložit ću dovoljno sredstava kako bih ostao većinski vlasnik.

Zašto ste ušli u taj po-sao?- Atlantic Grupa je u to ušla kao strateški indu-

strijski partner, s namje-rom da nastavi razvija-ti poslovanje kompanije. Zadovoljni smo što smo prepoznati kao doka-zani investitor s promi-šljenom strategijom ja-čanja pozicija na svim tržištima na kojima po-slujemo. Uz sinergije, u korist tako značajne in-

vesticije Atlantic Gru-pe posebno govore kva-liteta zaposlenika Droge Kolinske, kvaliteta pro-cesa i tehnologije te ista-knute pozicije koje kom-panija sa svojim robnim markama ostvaruje u re-giji. Akvizicijom Droge Kolinske Atlantic Grupa postaje jedna od najvećih prehrambenih kompani-ja u Jugoistočnoj Europi, s prihodom od 600 mili-juna eura, 4300 zaposle-nih te jednim od najsnaž-

nijih portfelja proizvoda široke potrošnje s vode-ćim brendovima iz vla-stite proizvodnje kao što su Cedevita, Argeta, Bar-caffe, Grand Kafa, Cock-ta, Smoki i Multipower, zajedno s globalnim lide-rima - Wrigley, Ferrero, Hipp i Johnson&Johnson, koje kompanija distribui-ra na području regije.

Kakve se promjene oče-kuju u Drogi Kolinskoj?- Sjedište Kolinske ostat će u Sloveniji, a neće se mijenjati ni ime tvrtke. Sve proizvode planiramo razvijati, pa će u Rogaš-koj Atlantic puniti multi-power napitke i Cedevitu, a u Štarku u Srbiji radi-ti energetske pločice. Za-držat ćemo i sve radnike, a očekujemo i porast za-poslenosti nakon investi-ranja u punionice i proi-zvodnju dječje hrane. S Istrabenzom smo se dogo-vorili i o prodaji zemljišta u Ljubljani na kojem se nekada nalazila Kolinska koje je procijenjeno na osam milijuna eura. Zara-du ćemo podijeliti.

ATlAnTic GrupA KupilA DroGu KolinSKu

Novi brendovi za 240 milijuna eura Hrvatska tvrtka će nakon dovršenja transakcije potkraj godine postati jedna od najvećih regionalnih prehrambenih kompanija s prihodima od oko 600 milijuna eura i 4300 zaposlenih

Sjedište Kolinske ostat će u Sloveniji, a neće se mijenjati

ni ime tvrtke

6 Broj 3634 , 5. srpnja 2010. AKTUALNO Privredni vjesnik

Igor Vukić[email protected]

C ijene energenata moraju se nepre-kidno korigirati

jer odgađanje tog proce-sa stvara neodržive razli-ke od tržišnih vrijednosti, istaknula je Nataša Vujec, državna tajnica za energe-tiku u Ministarstvu gos-podarstva, na okruglom stolu o izlasku iz recesi-je što ga je prošlog tjedna organizirala Udruga Pra-sak.

Prema njezinim riječi-ma, korekcija znači da bi za neke kategorije kupa-ca, primjerice, kućanstva,

cijene trebale rasti, dok bi za industriju trebale sta-gnirati ili padati, kako bi se očuvala konkurentnost poduzeća.

“Sve to treba čini-ti kontinuirano jer ako se zakasni, prilagodbe su mnogo bolnije”, rekla je Nataša Vujec. Državna

tajnica je dodala kako u Hrvatskoj ima dobrih pla-nova za energetske pro-jekte, postoji i novac za njih, ali – kao da se čeka da netko kupi HEP, pa da se onda krene u realizaci-ju.

Može li se iz vaših rije-či zaključiti kako će do kraja godine doći do bit-nog rasta cijene struje i plina za kućanstva te povoljnijih cijena za in-dustriju? - Teško je reći što će se od-lučiti, ali analize energet-skih stručnjaka, kao i Hr-vatske energetske agencije pokazuju da bi to trebalo tako napraviti. Ne bude li korekcije cijena kod nas, neće biti ni novih investi-tora u energetska postro-jenja. Novi investitori i razvoj energetskog trži-šta dali bi snažan pozitivni impuls cijeloj ekonomiji.

Zašto se govori o pove-ćanju cijene energena-ta, a prema izvješćima o poslovanju HEP je u pr-vom dijelu ove godine ostvario solidnu dobit?- HEP ne treba kažnjava-ti zbog dobrih rezultata. Ove godine bilo je mno-go kiše i hidroelektrane su proizvele velike količine

struje po prihvatljivoj cije-ni. Eto, poljoprivrednici su stradali zbog kiše, ali HEP je zato snažno profitirao. O potrebi usklađivanja ci-jena s tržišnim okolnosti-ma već sam vam govori-la. HEP zarađeni novac treba uložiti u realizaci-ju energetskih projekata, primjerice hidroelektrana. Planovi za njih su već na-pravljeni.

Postoji novac, postoje planovi. Što su glavne prepreke za realizaciju tih projekata?- Problem su umnogome ekološke organizacije koje često na neprimjeren na-čin okreću stanovnike pro-tiv tih projekata. Lokalna zajednica je također veliki kočničar zbog sporog iz-davanja lokacijskih i osta-lih dozvola. U lokalnim sredinama ljudi ponekad ne žele vidjeti koristi koje im donose hidrocentrale i drugi energetski objek-ti - od radnih mjesta, bo-lje prometne povezanosti i obnove infrastrukture pa čak i do bolje zaštite oko-liša s novozarađenim nov-cem. Nadam se, da će se zbog potrebe bržeg izla-ska iz krize, i na lokalnoj razini realnije prihvaćati ti projekti.

NATAŠA VUJEC, DRŽAVNA TAJNICA ZA ENERGETIKU

Cijene energenata za kućanstva moraju rasti

Ako se kasni s prilagodbom cijena tržišnom okruženju, proces je teži i bolniji, kaže državna tajnica

Ne bude li korekcije cijena, neće biti ni

novih investitora u energetska

postrojenja

Jozo [email protected]

N a svečanoj sjed-nici Gospodar-skog vijeća u

povodu 202. rođendana Hrvatske gospodarske ko-more - Županijske komore Split, dodijeljene su Zlatne kune, priznanja najuspješ-nijim tvrtkama iz ove žu-panije za 2009. godinu.

Prema 21 kriteri-ju ocjenjivanja, dobitnik Zlatne kune u kategoriji velikih trgovačkih društa-va je Mesna industrija Bra-ća Pivac iz Vrgorca. Braća Pivac imaju više od 550 zaposlenika, a njihov pri-hod u 2009. godini iznosio je preko milijardu kuna. Zajedno s tvrtkama u vla-sništvu obitelji Pivac, PPK Karlovačkom mesnom in-dustrijom i Dalmessom iz

Klisa, zapošljavaju više od 1000 radnika. Braća Pivac obogatili su svoju ponu-du i programom smrznu-tih namirnica, ribe, plodo-va mora i povrća. Njihova dalmatinska panceta, kraš-ki vrat i vrgorački pršut bez kosti nositelji su zna-ka Hrvatska kvaliteta. Vr-gorački pršut nositelj je i znaka Izvorno hrvatsko. Zlatnu kunu u kategoriji srednjih trgovačkih podu-zeća dobila je tvrtka Ap-fel iz Makarske koja za-pošljava 125 radnika. Ta se tvrtka bavi veleproda-jom pića koje distribui-ra HoReCa kanalima. Uz vlastiti Gastro centar i su-permarket te male pre-hrambene trgovine, Ap-fel oprema hotelske kuće i restorane ugostiteljskom opremom i sitnim inven-tarom.

Velika konkurencijaU kategoriji malih poduze-ća priznanje je dobila split-ska tvrtka Pro Integris. Pro Integris je inženjering tvrt-ka, u vlasništvu radnika, koja već 10 godina posluje u području automatizacije elektroenergetskih postro-jenja, obnovljivih izvo-ra energije i energetske učinkovitosti. Tvrtka ima kupce na području Alži-

ra, Turske, Saudijske Ara-bije, Crne Gore, Kosova i Hrvatske. Plaketu Zlat-na kuna za inovaciju dobi-la je splitska tvrtka Banko za brusilicu lamelni stroj s umirujućim i rotirajućim dijelovima cilindra. Tvrt-ka je osnovana 1991. go-dine, a uspješno surađuje sa Splitskim sveučilištem i Brodogradilištem.

Dobitnici su imali ve-liku konkurenciju jer u Splitsko-dalmatinskoj žu-paniji posluju 10.142 tvrt-ke.

Predsjednica Župa-nijske gospodarske ko-more Split Jadranka Radovanić ponovno je upozorila kako je nelikvid-nost najveći problem dal-matinskog i hrvatskog gos-podarstva. “Počeli smo o tome govoriti još 1998. kada je dug države iznosio 8,6 milijardi eura.U to vri-jeme je bilo 17 posto tvrtki koje nisu imale ni jednog zaposlenog. Ta loša prak-sa nastavila se i do danas, a takve tvrtke imaju veliki udjel u ukupnoj nelikvid-nosti. Za izlazak iz krize i recesije najvažnije je sta-bilno i uređeno financij-sko tržište. Međutim, to se može urediti jedino na ra-zini države”, naglasila je Jadranka Radovanić.

DODIJELJENE ZLATNE KUNE ZA SPLITSKO-DALMATINSKU ŽUPANIJU

Urediti financije i pozabaviti se tvrtkama bez zaposlenikaZa izlazak iz krize i recesije najvažnije je stabilno i uređeno financijsko tržište. Međutim, to se može urediti jedino na razini države

Braća Pivac iz Vrgorca, Apfel

iz Makarske i splitski Pro Integris dobitnici su Zlatne kune, a plaketu za

inovaciju dobila je tvrtka Banko iz

Splita

posluju u Splitsko-dalmatinskoj županiji

10.142 tvrtke(

7Broj 3634 , 5. srpnja 2010. www.privredni.hr

Eleonora [email protected]

D almatinska za-gora oživljava u gospodarskom

smislu i sve više privla-či investitore u gospodar-ske zone Kukuzovac u Si-nju i Čaporice u Trilju. Mnoštvo je mogućnosti i prednosti ulaganja u taj kraj, što je i prezentirano prošloga tjedna u Zagre-bu. Kukuzovac bi inve-stitorima mogao biti in-teresantan po atraktivnoj prodajnoj cijeni zemljišta, kvalitetno riješenoj infra-strukturi, bitno umanje-nim komunalnim dopri-nosima, pojednostavljenoj birokratskoj proceduri, ali i po blizini Splita, auto-ceste i zračne luke. Među većim je zonama u Hr-vatskoj s ukupnom povr-šinom od 157 hektara, a APIU ga svrstava među

devet najperspektivnijih i najpotentnijih gospodar-skih zona u Hrvatskoj. O značaju projekta govo-ri i činjenica da ga podr-žava Vlada, Ministarstvo gospodarstva, rada i po-duzetništva (MINGORP), Agencija za promicanje izvoza i ulaganja (APIU), Hrvatska gospodarska ko-mora, ACInD - europski projekt Jadranska surad-nja za industrijski razvoj, Splitsko-dalmatinska žu-panija i Grad Sinj. Budući da se Zona gradi u tri eta-pe, investitorima je trenu-tačno na raspolaganju 60 hektara infrastrukturno opremljenog zemljišta. Na oko 20 hektara ondje već posluju 22 tvrtke, gotovo svi su proizvođači, s pre-ko 550 zaposlenih.

Nova radna mjesta“Nova se politika uskla-đuje s gospodarstvom

i temelji se na znanju, sposobnostima i ekono-miji. Umrežavamo se i zajednički nastupamo jer u tome je prosperi-tet ovoga kraja u kojem je propašću velikih tvrtki mnogo stanovnika osta-lo bez posla”, kaže gra-donačelnik Sinja Ivica Glavan ističući kako je Zona spremna prihvatiti investiciju u roku od tri mjeseca. Glavan je na-glasio kako traže investi-tore i za tamošnji hipo-

drom, od kojega, kaže, grad dosad nije imao fi-nancijske koristi. U pla-nu je gradnja hotela i šta-la za tristotinjak rasnih grla. Pred prodajom je i pozamašni objekt tvorni-ce Dalmatinka, a prema gradonačelnikovim rije-čima, pojava potencijal-nog investitora iz Nje-mačke već je značajno podigla stečajnu cijenu posrnule tvornice. Uz to, trebala bi oživjeti i sinj-ska vojarna, i to kao dva

doma za starije i nemoć-ne osobe.

Tvrtke već uselileTriljska gospodarska zona Čaporica prostirat će se na 46 hektara i gra-di se u dvije faze. Dosad je u nju uloženo 30 mili-juna kuna, a u useljenim tvrtkama već ima 200 za-poslenih. Planirana na-

mjena za tu zonu su ser-visi, skladišta, ekološki

čisti pogoni, prodavao-nice, veletrgovine, pro-dajni i izložbeni saloni, banke... Područje Zone je u cijelosti komunalno opremljeno, a prednosti su joj također lokacija i prometna povezanost.

“Cetinka, Dalmatin-ka, SMS na koljenima su i po sudovima, a velik broj stanovnika ostao je bez posla. Upravo te lju-de želimo vratiti na radna mjesta, gospodarski oži-vjeti ovaj kraj čemu će bitno pridonijeti upravo naša gospodarska zona”, kaže Ivan Šipić, grado-načelnik Trilja.

Ovaj kraj može mno-go ponuditi i u turiz-mu i gastronomiji, što je također istaknuto na Gospodarskom forumu održanom u organizaci-ji Kluba Sinjana u Za-grebu, APIU-a i MIN-GORP-a.

BUĐENJE DALMATINSKE ZAGORE

Sinj i Trilj na meti poduzetnika U sinjskom Kukuzovcu već je preko 550 zaposlenih u 22 tvrtke od kojih su gotovo svi proizvođači, dok je u Čaporici 200 zaposlenih

Cetinka, Dalmatinka, SMS

na koljenima su i po sudovima, a puno ljudi ostalo je bez

posla. Upravo njih želimo vratiti na

radna mjesta, kaže gradonačelnik Trilja

N akon prošlogo-dišnjeg kriznog zastoja, vrijeme

je za ponovni rast poslov-ne suradnje hrvatskih i ma-đarskih poduzeća. Hrvat-ska je pred vratima EU-a, a Mađarska je stabilizira-la ekonomiju, pa se očeku-je veći broj turista i tvrtki koje će u obje zemlje tra-žiti svoje poslovne prilike.

Rečeno je to na prošlo-tjednoj konferenciji Finan-cijska sredstva i mogućno-sti u mađarsko-hrvatskim trgovinskim vezama, koju je organizirala Mađarska trgovinska i industrijska komora u suradnji s Hr-

vatskom gospodarskom komorom. Potpredsjed-nica HGK-a Vesna Trno-kop-Tanta istaknula je da suradnju potiče i desetak prekograničnih projekata koje s partnerima u Mađar-skoj provode hrvatske žu-panijske komore. Privred-nici s obje strane granice tu mogu dobiti pouzda-ne informacije o uvjetima poslovanja, uspostavljaju se kontakti i vrednuju po-slovne ponude. Na konfe-renciji je predstavljena po-nuda Hrvatske banke za obnovu i razvitak u finan-ciranju izvoznih poslova, usluge OTP ban-ke, kao i djelat-

nost Mađarskog društva za osiguranje izvoznih kredi-ta (MEHIB). Prema riječi-ma Gabora Birmija iz ME-HIB-a, ta institucija nudi i usluge provjere rejtinga potencijalnih kupaca, osi-guranja izvoznih poslo-va, savjetovanja pa i pro-nalaženja dodatnih izvora financiranja. Hrvatsko-mađarska robna razmje-na prošle je godine iznosi-la 873 milijuna dolara, dok je godinu prije iznosila 1,2 milijarde dolara. Lani je u Hrvatskoj bilo 323.368 mađarskih turista, što je smanjenje od 13 posto.

Najveći ulagači u Hrvat-sku su MOL, OTP ban-ka i Dunapack, dok je s hrvatske strane u su-sjednu državu najviše investirao Agrokor. (I.V.)

MAĐARSKA STABILIZIRALA EKONOMIJU

Ponovno rastmađarsko-hrvatske razmjene D ržavni udjeli u tr-

govačkim druš-tvima, tamo gdje

su manji od 25 posto, mo-gli bi biti prodani i prije rokova navedenih u pro-gramu gospodarskog opo-ravka, najavila je premijer-ka Jadranka Kosor nakon posjeta Ministarstvu gos-podarstva. Ponovila je da se u rebalans proračuna ide ponajprije radi izdvajanja novca za referendum o iz-mjenama Zakona o radu, te za pomoć poljoprivred-nicima pogođenima popla-vom. Svim je ministarstvi-ma, kazala je premijerka, izdan nalog da predlože s kojih pozicija bi se mogla odvojiti koja količina nov-ca, kako bi rebalans pro-računa bio uspješan. Mi-nistarstvo gospodarstva dosad je provelo 10 velikih mjera zacrtanih u progra-mu gospodarskog oporav-ka, a rokovi za neke mje-

re mogli bi biti pomaknuti naprijed - s rujna na srpanj ili kolovoz. S ministrom Popijačem i njegovim su-radnicima premijerka je najviše, prema vlastitim ri-ječima, razgovarala o dje-lotvornijem uklanjanju prepreka u poslovanju te o ubrzavanju razvoja gos-podarske diplomacije kroz bolje povezivanje postoje-ćih sustava kako bi Hrvat-ska postala privlačnija in-vestitorima.

Druga je velika tema bila privatizacija brodo-gradilišta, koja bi za neka brodogradilišta uskoro

trebala biti privedena kra-ju, a pri tome će se pošti-vati i zahtjevi radnika, na-javila je premijerka.

“To je složen posao, koji se mogao i prije odra-diti, ali nije, i tu smo gdje smo’’, dodala je. Upitana o programu pomoći po-duzetnicima kroz HBOR-ove modele financiranja, Jadranka Kosor je ustvr-dila da su modeli A, B i C dobri okviri, ali ništa neće doći samo od sebe. Važno je nuditi projekte, stoga je pozvala poslodavce i ban-ke da budu još fleksibilni-ji. (D.Ž.)

DRŽAVA HITNO PRODAJE MANJINSKE UDJELE U TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA

Prodaja možda i prije rokova

trgovinska i industrijska komora u suradnji s Hr-

ciranju izvoznih poslova, usluge OTP ban-ke, kao i djelat-

smanjenje od 13 posto. Najveći ulagači u Hrvat-

sku su MOL, OTP ban-ka i Dunapack, dok je

8 Broj 3634, 5. srpnja 2010.S MARKOVA TRGA Privredni vjesnik

Manjak u državnom proračunu u prvih šest mjeseci ove godine po-peo se na 7,7 milijardi kuna, što je za oko 800 milijuna više nego pot-kraj svibnja. Koliko će biti na kraju go-dine, nemoguće je predvi-djeti, ali u Ministarstvu fi-nancija sigurni su da neće biti dvostruko veći. Pri-je točno godinu dana pro-računski je manjak izno-sio oko 6,5 milijardi kuna, a prošla je godina zaklju-čena s minusom od 9,7 milijardi, što je tada bilo 2,9 posto BDP-a. U Mi-nistarstvu ne žele procje-njivati koliki bi proračun-ski manjak za Hrvatsku bio podnošljiv jer to ovisi o tome kako se on finan-cira i za što se koristi. A glavnina dosadašnjeg de-ficita neizravno se preli-la u mirovine, za koje je u prvih šest mjeseci isplaće-no 17,5 milijardi kuna, od čega 8,2 milijarde iz pro-računa. Izdvajanja za mi-rovine porasla su za 512,6 milijuna kuna, dok su pro-računske isplate za zdrav-stvo smanjene za 260,8

milijuna. Na rashodnoj strani smanjene su stavke za zaposlene, za materijal-ne troškove i za subvenci-je, a povećane za kamate, razne pomoći i naknade, te za stambenu štednju i prognanike. Na prihodnoj strani državu veseli porast prihoda od PDV-a za oko 300 milijuna kuna, te od trošarina za 1,4 milijarde, što se ponajviše odnosi na naplatu Ininih dugova iz prošle godine. Najviše je podbacio porez na do-bit, za 1,6 milijardi, te pri-hodi od imovine, za 1,2 milijarde, i to zbog mno-go manje uplate Hrvatske narodne banke. Rebalans proračuna sigurno će se dogoditi u rujnu, a najav-

ljeni rebalans već u srpnju ovisit će o održavanju re-ferenduma o izmjenama Zakona o radu. (D.Ž.)

Jasminka Filipas [email protected]

S indikati su priku-pili 813.016 pot-pisa za raspisiva-

nje referenduma protiv Vladinih izmjena Zakona o radu (ZOR), što je 19,9 posto ukupnog biračkog tijela - objavljeno je na prošlotjednoj konferenci-ji za novinare pet sindi-kalnih središnjica. S obzi-rom na to da ih se, kako je rečeno, optužuje da u ovoj teškoj gospodarskoj situ-aciji žele napraviti trošak od 170 milijuna (toliko su u Vladi procijenili da će stajati referendum), sindi-kati su se dosjetili kako bi se mogao izbjeći referen-

dum, a da potpisi građana ne propadnu. Naime, tra-že od Vlade da u sljedećih nekoliko dana potpise pri-hvati i prizna kao uspješ-no proveden referendum te da iz saborske procedu-re povuče izmjene ZOR-a. Traže također, naglasio je koordinator pet sindi-kalnih središnjica Ozren Matijašević, da se Vla-

da obveže da neće pred-lagati izmjene ZOR-a bez prethodne suglasnosti sin-dikata, a oni će pak pred-ložiti takve izmjene “koje će bitno ojačati dostojan-stvo radnika, sustav ko-lektivnog pregovaranja, mogućnost osnivanja sin-dikata u privatnom sek-toru, učinkovitost sudo-va u radnim sporovima”. Žele otvoriti raspravu i o brojnim drugim pitanji-ma koja su, kako su re-kli, predmetom jalovih rasprava i neprovedenih zaključaka Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV).

ZOR ne odgovara ni HUP-uNa upit novinara koji je to rok koji daju Vladi, nisu konkretno odgovori-li. Rekli su tek da će on biti otvoren dok ne isko-piraju sve potpise i pri-loge koji idu uz njih jer, kako su naglasili, ne žele ništa riskirati i zato žele imati dokaze za sve ono što će, ako bude potreb-no, predati Saboru. Budu-ći da ne žele da se refe-rendum održi u kolovozu kada je većina zaposlenih na godišnjem odmoru, a to bi se moglo dogoditi ako potpise predaju prije 15. srpnja, tj. prije ljetne stanke Sabora, može se zaključiti da Vlada za pri-

hvaćanje sindikalnih pri-jedloga ima barem dese-tak dana.

“Kada se govori o ZOR-u, očito je da on da-nas nikome ne odgovara. Podsjećamo kako je upra-vo Hrvatska udruga poslo-davaca (HUP) tijekom pri-lagodbe ZOR-a europskim direktivama predlagala da se otvore i interesna pita-nja, ali ni sindikati niti Vla-da u tom trenutku nisu bili za taj naš prijedlog. Ova-ko važan zakon mijenja se samo ako postoji kon-senzus. I tada smo upozo-ravali da nas kompromis neće nikamo dovesti, što je uostalom pokazalo i sa-dašnje potpisivanje zahtje-va za referendum. Ako pak nema snage za konsen-zus svih strana, onda tre-ba jasno i argumentirano javnost izvijestiti tko nije spreman za dogovor”, na-vodi se, između ostalog, u priopćenju HUP-a, posla-nom nakon Izvršnog od-bora održanog 28. lipnja. Uz upozorenje na vrlo teš-ku gospodarsku situaci-ju, u kojoj će biti još vrlo bolnih rezova, ističu kako je potrebno razumijevanje i dogovor između poslo-davaca koji moraju uložiti dodatni napor u pronalaže-nju novih poslova, politič-kih stranaka koje moraju razmišljati mnogo šire od

toga kako pridobiti ili za-držati vlast, te sindika-ta kojima bi, ističu, trebao biti cilj borba za nova rad-na mjesta.

Reforme ubrzati i proširiti “Kada je riječ o radnom zakonodavstvu, ali i soci-jalnom dijalogu, reforme treba ubrzati i proširiti jer su one preduvjet za stvara-nje okruženja u kojem će i radnici i poslodavci imati jasnu sliku svoje perspek-tive. Ova je slika važna i za naše radnike koji brinu o svojim radnim mjestima, ali i poslodavce kojima je stalo da razvijaju poslova-nje u uvjetima koji će biti slični onima u zemljama s čijim se ponudama natje-čemo na domaćem i ino-zemnom tržištu”, ističe se u priopćenju.

Sudeći po tom priop-ćenju, ali i onom što su iz-govorili sindikati te najavi da će se Matijašević sa-stati s ministrom Božida-rom Kalmetom radi dogo-vora o tematskoj sjednici na kojoj će se pokušati do-govoriti o daljnjem sudje-lovanju sindikata u radu GSV-a, čini se da prosto-ra za dogovor ima. A hoće li Vlada pristati na zahtje-ve sindikata, trebalo bi se znati najkasnije sredinom srpnja.

Sindikati PRikUPili 813.016 POtPiSa

Vladi ponuđena mogućnost da izbjegne referendum

Sindikati traže od Vlade da potpise za referendum prizna kao uspješno proveden referendum te iz saborske procedure povuče izmjene ZOR-a, kao i da ubuduće ne predlaže izmjene bez njihove suglasnosti

Ovako važan zakon mijenja se samo ako

postoji konsenzus, ističu u HUP-u

Sanj

in S

truk

ic/P

IXSE

LL

Dodana vrijednost ostva-rena u hrvatskom gospo-darstvu lani je smanjena za osam posto, dok je efi-kasnost zaposlenih pala je za šest posto. Tako je nakon dugog raz-doblja rasta novostvorena vrijednost gospodarstva pala na razinu iz 2006., re-čeno je na sjednici Zajed-nice za unaprjeđenje in-telektualnog kapitala pri HGK-u. Prema njihovoj analizi, na svaku uloženu kunu naše je gospodarstvo lani zaradilo 2,08 kuna, dok je prije tri godine za-rađivalo 2,35 kuna. Pred-sjednik Zajednice Klau-dio Tominović procjenjuje kako Hrvatska ima 20 mi-

lijardi dolara zamrznutog intelektualnog kapitala, a u menadžmentu i politič-kom establišmentu nema sluha za njegovo aktivira-nje. Zato je Zajednica po-krenula obrazovanje, pa je na Visokoj tehničko-po-slovnoj školi Politehnika Pula moguće upisati po-slijediplomski studij kre-ativnog menadžmenta koji traje četiri semestra. Skra-ćeni oblik takve edukaci-je za menadžere državnih tvrtki ponuđen je i Vladi, kao dio Programa gospo-darskog oporavka. Izra-čunali su, naime, da je efikasnost državnih tvrt-ki 20 posto niža od pro-sjeka gospodarstva, što znači da je u tom sektoru lani od ukupno isplaćenih 9,75 milijardi kuna za pla-će, gotovo dvije milijar-de kuna isplaćeno za rad-ne sate u kojima nitko nije radio. (D.Ž.)

EFikaSnOSt dRžaVniH POdUZEća

dvije milijarde kuna za nerad

PRORačUn U manJkU

Mirovine pojele trošarine


*vijesti

Novi glavni direktor HUP-a Davor Majetić Za novog glavnog direk-tora Hrvatske udruge po-slodavaca izabran je Da-vor Majetić, dosadašnji izvršni direktor tvrtke Atento. Dužnost glavnog direktora HUP-a Maje-tić preuzima 15. rujna ove godine. Majetić je najveći je dio profesionalnog ži-vota proveo u Microsoftu Hrvatska, i to na pozicija-ma glavnog izvršnog di-rektora, direktora proda-je i marketing menadžera odgovornog za među-narodna tržišta (Bosna i Hercegovina, Srbija, Ma-kedonija i Albanija).

I dalje pada broj zaposlenih u industrijiUkupan broj zaposlenih u hrvatskoj industriji u svib-nju je bio 0,3 posto manji nego u travnju, a za 7,9 posto manji nego u svib-nju prošle godine, poda-ci su Državnog zavoda za statistiku. U usporedbi s prosječnim mjesečnim brojem zaposlenih 2009., broj zaposlenih osoba u industriji u svibnju ove godine bio je manji za 7,1 posto. U godinu dana naj-više je smanjen broj za-poslenih u prerađivačkoj industriji, za 8,2 posto, u rudarstvu i vađenju za 6,6 posto, a u opskrbi elek-tričnom energijom, pli-nom, parom te klimatiza-ciji za 2,2 posto.

Gredelj otvorio novi pogon

Tvornica željezničkih vo-zila Gredelj otvorila je svo-je nove proizvodne pogone u zagrebačkom predgra-đu Vukomerec. Investici-ja je vrijedna 650 milijuna kuna, a uključuje moder-ne proizvodne prostore od 40.000 četvornih metara i prateće objekte. Pogoni su izgrađeni u dvije i pol go-dine, a u opremanje je ulo-ženo 250 milijuna kuna. TŽV Gredelj ranije je po-slovao na lokaciji u sredi-štu Zagreba, koju je otku-pio Grad Zagreb.

Drago Živković [email protected]

U kupni dugovi tvrtki u držav-nom vlasništvu

smanjeni su sa 1,8 mili-jardi potkraj prošle go-dine na oko 130 miliju-na kuna potkraj lipnja ove godine, i zato više nitko ne može prozivati drža-vu kao glavnoga genera-tora nelikvidnosti, poru-čili su sa sjednice Vlade premijerka Jadranka Kosor i ministar finan-cija Ivan Šuker. Gene-ratori nelikvidnosti pre-ma Šukeru su zapravo sve one tvrtke, a ima ih više od 20.000, koje su osno-vane samo kako bi izbje-gle plaćanje dugova. Zato je Vlada Saboru uputila čitavi splet zakona kojima je cilj spriječiti takav na-čin izbjegavanja obveza. Najvažniji je novi ovrš-ni zakon kojim se uvode javni ovršitelji, reduciraju pravni lijekovi protiv ovr-he, propisuju kraći roko-vi i ograničavaju moguć-nosti prigovora na ovrhu.

Javne ovršitelje će iz re-dova pravnika putem jav-nog natječaja imenovati ministar pravosuđa, a nji-hov rad će nadzirati sudo-vi. Na svakih 80.000 sta-novnika bit će imenovana dva javna ovršitelja. Ovr-he u novcu prema poseb-nom će zakonu provoditi

Financijska agencija koja će moći zahvatiti sve ra-čune i štedne uloge, pa i oročenja, protiv čega su se bankari, kako je rekao Šuker, borili “do zadnje kapi krvi”, ali država nije odustala jer se isplata du-gova dosad izbjegavala i oročenjima novca.

Nema tvrtke bez izjaveU istom sklopu mjera na-laze se i izmjene Zakona o sudskom registru kojima se uvodi obveza davanja izjave pod materijalnom i kaznenom odgovorno-šću da osnivač nove tvrt-ke nema nepodmirenih dugovanja za poreze i do-prinose.

S dva dodatna zako-na Vlada je, čini se, na-pokon na pragu ispunje-nja obećanja o povlačenju političara iz nadzornih odbora. Tako je u izmje-nama Zakona o sprje-čavanju sukoba interesa izričito navedeno da duž-nosnici ne mogu biti čla-novi uprava ili nadzornih odbora, osim u izvanpro-

računskim fondovima od posebnog državnog inte-resa. Članove nadzornih odbora javnih poduze-ća birat će se javnim na-tječajem, a uvjete će Vla-da propisati uredbom. Uz to ide i izmjena Zakona o postupku primopredaje vlasti, kojom se sadašnje članove nadzornih odbora državnih poduzeća obve-zuje da svoje članstvo sta-ve na raspolaganje Vladi.

Niz promjena zakona koji su posljedica nedav-nih ustavnih promjena za-sad je zaključen izmjena-ma zakona o sudovima, o Državnom sudbenom vi-jeću te o Državnom od-vjetništvu. Tako će ve-ćinu članova Državnog sudbenog vijeća i Držav-noodvjetničkog vijeća bi-rati sami suci i državni

odvjetnici, uz dva člana iz redova profesora prava, te samo dva člana koje će imenovati Sabor.

Mineralna voda jeftinijaŽupanijski sudovi sva če-tiri najveća grada dobit će odjele za USKOK, kao i općinski sudovi u tim gradovima. Svi suci koji budu radili u predmetima iz USKOK-ove nadležno-sti morat će proći sigur-nosnu provjeru. Po ula-sku Hrvatske u Europsku uniju svi će hrvatski dr-žavljani moći biti izruče-ni bili kojoj zemlji člani-ci EU-a, prema zakonu o pravosudnoj suradnji, koji regulira provedbu eu-ropskog uhidbenog nalo-ga i priznanje svih naloga i odluka europskih sudo-va, uključujući i odluke o novčanoj kazni.

Ministrica Mari-na Matulović Dropulić Vladi je podnijela izvje-šće o radu Inspekcije za-štite okoliša, koja je lani uspjela naplatiti 8,7 mili-juna kuna novčanih kazni. Obavljena su 6892 pre-gleda i izdano 2039 rje-šenja, a više od 50 posto opomenutih, pod prijet-njom visokih kazni, po-stupilo je po izdanim rje-šenjima. Dobra vijest za poduzetnike koji se bave korištenjem mineral-nih voda donijela je nova Uredba o davanju konce-sija za gospodarsko ko-rištenje voda. Umjesto dosadašnjih 2,5 posto go-dišnjih prihoda, naknada za mineralne vode iznosit će 30 kuna po prostornom metru, dok je naknada za ribogojilišta smanjena za 55 posto. Pankretić je izračunao kako će optere-ćenje poduzetnika po tim naknadama biti smanjeno za 13 milijuna kuna go-dišnje.

SjeDnica hrvatSke vlaDe

Javni OvršitelJi vS. neplatišeOvrhe u novcu prema posebnom će zakonu provoditi Fina koja će moći zahvatiti sve račune i štedne uloge, pa i oročenja

Dugovi tvrtki u državnom

vlasništvu potkraj lipnja iznosili su oko

130 milijuna kuna

Vlada se na prošlotjednoj sjednici nakon duljeg vre-mena bavila i medijima. Dnevnom listu Vjesnik odo-breno je sufinanciranje izlaženja do kraja godine, ali uz uvjet izrade plana restrukturiranja koji uključu-je i smanjenje broja zaposlenih za 50 posto. Vjesnik mora i povećati prihode prodajom lista i oglasnog pro-stora te osigurati dodatne prihode online izdanjima i news portalom. Iako u prijedlogu odluke, koji je pred-stavio ministar gospodarstva Đuro Popijač, stoji da će izlaženje Vjesnika sufinancirati ‘’Republika Hrvat-ska’’, premijerka Kosor zatražila je da se to promijeni u ‘’Vlada Republike Hrvatske, Ministarstvo gospodar-stva’’. U prvo čitanje Saboru je upućen i zakon o Hrvat-skoj radioteleviziji koji i dalje sadrži neka alternativna rješenja, jer u javnoj raspravi oko njih nije postignu-ta suglasnost. HRT će morati voditi odvojeno računo-vodstvo za prihode od RTV pristojbe i od marketinga, a pristojba bi se ubuduće naplaćivala od svih onih koji plaćaju električnu energiju osim ako daju izjavu da ne posjeduju radijski ili televizijski prijamnik. No, i tada će plaćati pristojbu za radio ako imaju vozilo registri-rano na svoje ime.

Vjesniku šest mjeseci uvjetno

10 Broj 3634, 5. srpnja 2010.PREDSTAVLJAMO Privredni vjesnik

Z bog promjene te-levizijskog pro-grama u tiskanim

televizijskim vodičima zna se potkrasti pogreš-ka te gledatelji mogu pro-pustiti novu epizodu naj-draže serije ili sportski ogled omiljenog im klu-ba. Međutim, na porta-lu MojTV tako nešto se uspješno izbjegava jer se svaka promjena program-skog sadržaja trenutačno ispravlja te uvrštava na njegove web stranice.

Gordan Sever, di-rektor portala MojTV, kaže kako taj internetski TV vodič posjetiteljima nudi tjedni pregled pro-grama za više od 130 te-levizijskih kanala koji se u Hrvatskoj mogu prati-ti putem satelita ili IPTV (Internet Protocol Tele-vision) platformi. Obo-

gaćen je sadržajima kao što su kritike filmova i videospotova, vijesti iz showbiza, najave kinona-slova... “MojTV je nami-jenjen svim televizijskim korisnicima i ljubiteljima filmova. Svaki registri-rani korisnik može slo-žiti vlastitu listu kanala. Prema korisnikovu izbo-ru kreirat će se i naslovni-ca koja će izdvojiti filmo-ve i emisije iz odabranih kanala. Također, korisni-ci mogu ocjenjivati i ko-mentirati sve sadržaje”, pojašnjava Sever, dodav-ši kako su televizijski ras-poredi vrlo složeni za pra-ćenje te, da bi oni bili što kvalitetniji, ovaj posao zahtijeva i veći broj dje-latnika i ciljani softver.

Mobitelom do programaMeđu glavnim prednosti-ma portala, čiji je razvoj trajao nekoliko mjeseci, Sever ističe preglednost i prezentaciju sadržaja, toč-nost i količinu informacija te posebice činjenicu kako se “uživo”’ prati promjena programa tijekom svih se-dam dana u tjednu što još nitko u Hrvatskoj ne radi.

Otkriva kako je ideja na-stala prije tri godine jer “tiskani vodiči jednostav-no nisu bili dovoljno točni, a zbog ograničenog pro-stora nisu sadržavali ni sve kanale koji su bili dostu-pni u Hrvatskoj”, prisje-ća se. Prema istraživanju Gemiusa, nastavlja, Moj-TV dnevno posjeti u pro-sjeku oko 30.000 posjeti-telja, a mjesečno više od 200.000. “Rastemo oko 10 posto mjesečno što nas svrstava u sam vrh posje-ćenosti u Hrvatskoj”, do-daje Sever, ističući pritom kako korisnici najviše tra-že opise filmova i raspored programa.U budućnosti, pak, među brojnim idejama nameće se ona o mogućem širenju u regiju što je, smatra, pri-rodan nastavak poslova-nja. Mnogo se razmišlja o daljnjem razvoju porta-la, a snažnije će se uputiti i u smjeru daljnjeg razvo-ja, inače već godinu dana dostupnog, mobilnog por-tala na kojem korisnici pu-tem svojih mobilnih ure-đaja mogu jednostavno i u bilo koje vrijeme saznati što je i kada na TV progra-mu u nas. (B.O.)

Rijetkost je da se mladi ljudi od-mah nakon fa-

kulteta odlučuju na osni-vanje vlastite tvrtke. Upravo to napravile su mlade dizajnerice Zlat-ka Salopek i Ana Ku-nej, i nisu pogriješile. Upoznale su se na Arhi-tektonskom fakultetu u Zagrebu, gdje su obje di-plomirale: Zlatka 2005. godine, a Ana godinu ka-snije. Profesionalnu ka-rijeru započele su još za vrijeme studija, kao free-lance dizajnerice. No, na-kon što su diplomirale, shvatile su da bi bilo naj-bolje imati vlastiti studio jer obje dizajn smatra-ju samostalnom djelatno-šću.

“Ideja za tvrtku ‘pala’ je na jednoj kavi, a bile smo sigurne samo u to da želimo zajedno radi-ti”, kazala je Zlatka Sa-lopek dodajući kako tek sada shvaćaju koliko su bile hrabre. Imale su vizi-ju onoga što žele, golemu želju i volju za rad, a onda su se morale naviknuti i na uobičajene probleme kakve imaju sve hrvatske tvrtke. Ipak, u vrlo krat-

kom vremenu, i to najvi-še zahvaljujući prijašnjim radovima i preporukama

ljudi koji su vidjeli nji-hove radove, našle su se u situaciji u kojoj imaju toliko posla da im za sve planirano jedva dostaje vremena.

Šarolik raspon klijenataDanas imaju već oko 50 klijenata, a njihov Stu-dio za grafički diza-jn Kuna Zlatica dobitnik je više nagrada. Tako su 2007. godine dobile na-gradu Lice knjige za naj-bolji ovitak, a 2008. dvi-je pohvale Lice knjige za dizajn ovitka i pohvalu za dizajn knjige u cjelini. Dobile su i nagradu Ivan Kukuljević Sakcinski za

najbolje izdanje u 2006. i 2007. godini, a ponosne su i na nagradu iz 2005. godine koja im je dodije-ljena na Noći gutača re-klama - prva nagrada na Citroënovom natječaju za novinski oglas.

Sudjelovale su u reali-zaciji mnogobrojnih pro-jekata koji su obuhvaćali uglavnom grafički diza-jn, ilustraciju i fotogra-fiju. Članice su Hrvat-skog dizajnerskog društva (HDD) i ULUPUH-a od 2008. godine. Iza njih je i osam izložbi, od toga tri međunarodne. Njihove je radove objavljivala onli-ne galerija krovne među-narodne udruge za grafič-ki dizajn ICOGRADE.

“Radimo i za udruge civilnoga društva i kul-turne institucije, no naš raspon klijenata je vrlo širok i šarolik. Najdraži su nam projekti u kojima imamo potpunu stvara-lačku slobodu, no uvijek se trudimo odabrati pro-jekte u koje vjerujemo i za koje mislimo da do-nose neku kvalitetnu pro-mjenu u ovome svijetu, zaključila je Zlatka Salo-pek. (J.F.)

Portal MojtV, SaMobor Kuna Zlatica, Zagreb

Kad mi je tekma?

Dizajn koji privlači

Internetski TV vodič nudi tjedni pregled programa za više od 130 televizijskih kanala koji se u Hrvatskoj mogu pratiti putem satelita ili IPTV platformi

U samo četiri godine dizajn dviju mladih dizajnerica privukao je oko 50 klijenata, a osvojile su i brojne nagrade

Ideja je nastala prije tri godine jer tiskani vodiči nisu bili dovoljno točni,

a nisu sadržavali ni sve dostupne

kanale

Trudimo se odabrati projekte u koje vjerujemo i za koje mislimo da donose neku kvalitetnu promjenu u ovome svijetu, kazala je Zlatka Salopek

posjetitelja portala mjesečno

više od 200.000(dobile dizajnerice Zlatka Salopek i Ana Kunej

već 5 nagrada(

11Broj 3634 , 5. srpnja 2010. PRIČA S RAZLOGOMwww.privredni.hr

Svetozar Sarkanjac

K ada neka tvrtka sa svojim proi-zvodima, u kon-

kurenciji 62 međunarodne tvrtke s više od 500 uzo-raka, osvoji 16 medalja - osam zlatnih, šest srebrnih i dvije brončane, a k tome osvoji i veliku zlatnu me-dalju za Slavonsku dimlje-nu kobasicu, te poseban pokal za najbolju autoh-tonu grupu proizvoda, ali i posebno priznanje za naj-bolju tvrtku u agrobiznisu – onda se s punim pravom može reći da se radi o izni-mno uspješnoj tvrtki. Sve ovo odnosi se na osječku tvrtku Ravlić koja je na

zadnjem Novosadskom sajmu osvojila te vrijedne nagrade i doslovno pome-la brojnu i uglednu konku-renciju.

15 godina rasta“Ponosan sam, naravno, na ovaj rezultat. Tim više jer se to dogodilo u godini u kojoj bilježimo 50 godi-na poslovanja naše tvrt-ke. Danas poslujemo u četiri segmenta - ugosti-teljstvu, koje su moji ro-ditelji započeli 1960. go-dine, potom mesopreradi i klaoničkoj industriji, te agrarnoj djelatnosti”, re-kao je za Privredni vje-snik Zlatko Ravlić, vla-

snik i direktor tvrtke U.T.D. Ravlić.

Iako kontinuiran po-slovni rast tvrtka Ravlić bilježi već petnaestak go-dina, puni poslovni i teh-nološki uzlet dogodio se 2008. godine kada je u po-gon puštena nova klaonica izgrađena nadomak Osi-jeka. Riječ je o investici-ji teškoj desetak milijuna eura koja prema svim teh-nološkim i sanitarnim kri-terijima u potpunosti spa-da u 21. stoljeće. Tome u prilog svjedoče i brojna hr-vatska, a posebno europ-ska stručna izaslanstva i in-spekcije koje su u protekle dvije godine (najavljeno i nenajavljeno) posjećiva-le objekte klaonice Ra-vlić. Ili, kako je to slikovi-to objasnio Mladen Pavić iz Ministarstva poljopri-vrede, jedina dvojba koja se javlja nakon tih obilaza-ka je podsjeća li ih objekt

svojom uređenošću više na banku ili na ljekarnu.

Među ostalima, klao-nicu Ravlić posjetili su i članovi Međunarodne ko-misije za dobrobit živo-tinja koja ocjenjuju sve faze brige o životinjama - u transportu, što uklju-čuje prozračivanje bok-sova u kamionu i napaja-nje tijekom transporta, u istovaru, a potom i huma-nost prilikom omamljiva-nja. Zaključna ocjena je glasila kako je ta klaonica ogledni primjer i za ostale europske države.

“Sve je to rezultira-lo ocjenom kako je kla-onica Ravlić u cijelosti implementirala sve standarde nužne za dobivanje pozitiv-ne ocjene za izvoz u zemlje Europske uni-je. K tome, ishodo-van je i certifikat za izvoz u treće zemlje,

dakle zemlje koje ne pri-padaju EU članstvu. Osim toga, u klaonici se redo-vito obavlja uslužno kla-nje za domaće tvrtke kao što su Gavrilović, PIK, Pivac, Belje...”, objasnio je Davor Mikulić, izvrš-ni direktor Ravlića, do-dajući kako je tvrtka Ravlić već odavno u svoju proizvod-nju implementi-rala HACCP sustav kojim se dokazu-je zdrav-s tvena isprav-

nost proizvoda. Konkre-tan kapacitet klaonice Ra-vlić iznosi 150 svinja ili 35 junadi na sat, što znači da se godišnje može obra-diti između 200.000 svi-nja i 25.000 junadi, kao i potrebne količine odojaka i janjadi.

Uskoro širenje na regijuInače, kompletna tehno-loška paleta tvrtke Ravlić danas dostiže oko 60 me-soprerađivačkih proizvo-da od svježeg mesa do završnih trajnih ili polu-trajnih proizvoda, od ko-jih većina u potpunosti slijedi tradiciju slavon-skih mesnih proizvoda kao što su kobasice, kule-ni, slanine, čvarci, salame i drugi slični proizvodi.

A svi ti proizvodi mogu se naći na brojnim maloprodajnim mjestima trgovačkih lanaca od Ilo-ka do Dubrovnika. Među-tim, stanje na domaćem tržištu, koje prati pošast

neplaćanja, usmjerilo je Ravliće i prema proši-renju vlastite malopro-dajne mreže mesnica.

Tako danas tvrtka Ravlić ima 16 ma-loprodajnih obje-kata u svim većim mjestima Slavo-nije i Baranje, a

vrlo brzo najavlju-ju otvaranje i vlasti-

te mesnice u Zagrebu. A priznanja s uglednog Novosadskog sajma, prema tamošnjim naja-vama, uskoro će otvori-ti i tržište susjedne Sr-bije za proizvode ove osječke tvrtke.

RAVLIĆ UTD, OSIJEK

Slavonska tradicija za europske stoloveOsječka tvrtka Ravlić na Novosadskom sajmu pokupila je vrijedne nagrade i doslovno pomela brojnu i uglednu konkurenciju

Danas tvrtka ima i 16 maloprodajnih

objekata u svim većim mjestima

Slavonije i Baranje

na samo jednom sajmuposluje tvrtka Ravlić

16 medalja 50 godina (( *vijesti

Izvoz porastao od početka godine za 8,6 postoHrvatski robni izvoz, iskazan u kunama, u pr-vih pet mjeseci ove go-dine iznosio je 25,56 milijardi kuna, što je po-većanje od 8,6 posto u odnosu na isto prošlogo-dišnje razdoblje, pokazu-ju podaci Državnog zavo-da za statistiku. Uvoz, u ukupnom iznosu od 42,8 milijardi kuna, bio je za 8,5 posto manji nego u prvih pet mjeseci prošle godine. Deficit u robnoj razmjeni s inozemstvom tako je iznosio 17,3 mi-lijardi kuna i bio je 25,7 posto manji nego u istom razdoblju prošle godine.

Počeo treći krug programa IPARD Treći krug natječaja za sredstva iz IPARD pro-grama Europske unije za mjere Ulaganja u poljo-privredna gospodarstva i Unaprjeđenje prerade i trženja poljoprivrednih i ribljih proizvoda trajat će do 30. rujna ove godi-ne. U prvom natječajnom krugu za te dvije mjere, koji je trajao od siječnja do ožujka, zaprimljeno je 37 zahtjeva. Od tog broja 26 je prijava bilo za ulaga-nje u poljoprivredna gos-podarstva, ukupne vrijed-nosti 62,5 milijuna kuna i visine potpora 35,2 mi-lijuna, a za preradu proi-zvoda kroz 11 se prijava tražilo potpora u vrijed-nosti 34 milijuna kuna za projekte vrijedne 78,6 mi-lijuna kuna.

Natječaj za specijalizirane TV kanaleVijeće za elektroničke medije donijelo je odluku o raspisivanju natječaja za emitiranje specijalizira-nih televizijskih kanala u zemaljskoj mreži unutar multipleksa B. Javni na-tječaj obuhvaća davanje koncesija za dva specijali-zirana kanala na nacional-noj razini na razdoblje od 15 godina.


Krešimir Sočković[email protected]

Iako su površine ša-ranskih ribnjaka pre-polovljene od osam-

desetih godina prošloga stoljeća, podaci Sekto-ra za poljoprivredu, pre-hrambenu industriju i šumarstvo Hrvatske gos-podarske komore pokazu-ju kako je zadnjih godina taj broj u porastu. Godine 1980. u Hrvatskoj je bilo 12.000 hektara pod rib-njacima u kojima su se uzgajali šarani, 2007. taj je broj pao na 6000 hekta-ra, a u 2008. godini pora-stao na 7600 hektara.

Uzgoj pastrva od osamdesetih je znatno po-većan jer je tada ta riječna riba, inače, vrlo zahtjevna za uzgoj, uzgajana samo na 2,1 hektaru, a 2008. godine na 5,8 hektara.

U proizvodnji slatko-vodne ribe je od počet-ka devedesetih zabilježen pad od 57,5 posto - 1990. godine proizvelo se kon-zumne ribe i riblje mla-đi 14.919 tona, dok je to

2008. iznosilo 6337 tona. No trendovi su u godina-ma prije krize bili uzlazni.

Manje šarana, više pastrveU odnosu na godine pri-je devedesetih proizvod-nja šarana smanjila se na

šestinu tadašnje proizvod-nje i u 2008. godini proi-zvelo se samo 1564 tone. U istom razdoblju proi-zvodnja pastrve povećala se 2,5 puta i u 2008. go-dini proizvedeno je 2058 tona te ribe.

I uzgoj amura, soma,

bijelog i sivog glavaša, li-njaka, smuđa i jegulje bi-lježe rast proizvodnje, pa je u odnosu na sredinu de-vedesetih godina porasla za četvrtinu i u 2008. go-dini proizvedeno 854 tone te ribe.

Struktura proizvodnje znatno se promijenila jer je u devedesetima u uzgo-ju dominirao šaran sa 83 posto udjela u proizvod-nji, dok je pastrva imala samo sedam posto udje-la. U 2008. godini 46 po-sto uzgojene ribe bila je pastrva, dok je šaran imao udio od 35 posto.

Zadnjih godina od gospodarske grane koja je donosila suficit i slatko-vodno ribarstvo otišlo je u minus. Početkom tisuć-ljeća slatkovodna riba go-tovo se u Hrvatsku i nije uvozila. Uz stagnaciju u proizvodnji, zadnje dvi-je godine ostvarujemo de-ficit koji je prošle godine iznosio 764.000 američ-kih dolara. Hrvatski izvoz proteklih godina bilje-ži pad, pa je sa 2,8 mili-juna američkih dolara u 2007. pao na 1,9 milijuna u prošloj godini. Istodob-no je u istom razdoblju uvoz porastao sa 2,2 mili-

juna dolara na 2,6 miliju-na, a u 2008. godini čak je uvezeno slatkovodne ribe za 3,5 milijuna.

U izvozu proteklih godina pad bilježi ša-ran kojeg je u 2009. go-dini izvezeno u vrijedno-sti od 130.000 dolara što je upola manje nego godi-nu ranije. Istodobno izvoz pastrve porastao je za če-trdesetak posto te je lani premašio 600.000 dolara. Ostale slatkovodne ribe

tijekom 2009. izvezeno je u vrijednosti od 1,9 mili-juna dolara.

Uvoz je u 2009. go-dini smanjen u svim se-gmentima. Šarana je uve-zeno 77 posto manje, pastrve 201 posto, a ostale ribe 22 posto manje. Ipak, ukupne vrijednosti uvoza još su velike.

Uzgajateljima slat-kovodne ribe najveći su problemi previsoki izno-si vodnogospodarskih na-

SLATKOVODNO RIBARSTVO

DOBRI TRENDOVI UGROŽENI UVOZOMUkupna proizvodnja slatkovodne ribe pala je u odnosu na osamdesete, no postoje uzlazni trendovi. Veliki uvoz takvih proi zvoda i gospodarski deficit posljednjih godina pokazuju kako je i na domaćem tržištu moguć rast

Uz stagnaciju u proizvodnji, zadnje

dvije godine ostvarujemo deficit

koji je prošle godine iznosio 764.000 američkih dolara

potrošnja po stanovniku Hrvatske

10 kg ribe godišnje(vrijednost izvoza u 2009.

1,9 mil $(

0

2.0004.0006.0008.000

10.00012.00014.00016.000

tona

1990. 1995. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008.

konzumna riba riblja mlađIzvor: DZS, obrada HGK

Proizvodnja ribe

0

2.000

4.000

6.000

8.000

10.000

tona

1990. 1995. 2005. 2006. 2007. 2008.

šaran

pastrva

ostalo

9.179 3.326 2.183 2.312 1.503 1.546

824 346 1.301 1.885 2.031 2.058

1.089 521 851 916 861 854

Struktura proizvodnje slatkovodne ribe u Hrvatskoj

Izvor: DZS, obrada HGK

TRENDOVI UGROŽENI

Broj 3634 , 5. srpnja 2010. Privredni vjesnik

Broj 3634 , 5. srpnja 2010.

Dobra infrastruktura i veliki izvozni potencijal

Hrvatska tradicija uzgoja riba dulja je od 100 godina, postoji izgrađena infrastruktura za uzgoj 15.000 tona ribe godišnje, imamo i genetski potencijal za takvu pro-izvodnju, a i osiguran stručni kadar, ističe direktorica Sektora poljoprivrede, prehrambene industrije i šumar-stva HGK-a Božica Marković. Dodaje kako je slatkovod-na riba tražen proizvod na svjetskim tržištima, pa je i na taj način moguće ostvariti neto devizni priljev jer po-stoji osigurano tržište u Hrvatskoj i izvan nje. “Osim zapošljavanja novih radnika u ruralnim područ-jima države gdje se nalaze ribnjaci, velika je i njihova važnost u očuvanju bioraznolikosti, te su mnoga po-dručja ovih poslovnih aktivnosti i hrvatske orintološke oaze”, pojašnjava ona. “Čak 95 posto hrvatskih ribnja-ka opskrbljuje se vodom prirodnom gravitacijom, a za uzgoj se koristi domaća sirovina - žitarice s hrvatskih polja. Tu je moguće proizvesti kvalitetnu, zdravu i viso-kovrijednu hranu, te tako povećati ukupnu potrošnju ribe koja sada iznosi samo 10 kilograma po glavi sta-novnika godišnje”, zaključila je Božica Marković.


knada, potom pravni sta-tus njihovih ribnjaka te naknada šteta od zaštiće-nih ptica koje jedu pastr-ve. Nužno je i financijski ojačati sektor, a potreb-na su i ulaganja u tehniku i tehnologiju, koje bi tre-bale pratiti i marketinš-ke aktivnosti. Posljednjih godina riješena su pitanja veterinarske naknade kao i ekološke zaštite ribnja-ka od ribojednih ptica kod šaranskih ribnjaka.

Visoka davanja priječe rastČini se da se novim za-konskim prijedlozima neće izaći u susret uzgaji-vačima jer je potkraj proš-le godine donesen novi Zakon o vodama i Za-kon o financiranju vod-nog gospodarstva, dok su dodatne uredbe o na-knadama ostale na snazi i ove godine. Ribari očeku-ju kako će se novim akti-ma propisati i veće nakna-de što će zasigurno otežati poslovanje u tom sektoru.

Sada prosječni ribnjak veličine oko 1000 hekta-ra s vodnim potrebama od 18 milijuna prostornih metara i poslovnim pro-storom od 1000 četvor-nih metara te prinosom od 750 kilograma po hek-taru mora platiti godišnje više od pola milijuna kuna vodne naknade. To zna-či da se za naknadu daje 21 posto prodajne cije-ne ribe (godišnja prodaja 510 kilograma po hektaru ribnjaka i po cijeni od 15 kuna po kilogramu, uz ci-klus uzgoja od tri godine).

Ako se tome doda koncesija za korištenje javnog dobra, naknade za korištenje i praćenje sta-nja poljoprivrednog ze-mljišta, taj udio raste na četrdesetak posto.

INTERVJU

SLATKOVODNO RIBARSTVO

DOBRI TRENDOVI UGROŽENI UVOZOMUkupna proizvodnja slatkovodne ribe pala je u odnosu na osamdesete, no postoje uzlazni trendovi. Veliki uvoz takvih proi zvoda i gospodarski deficit posljednjih godina pokazuju kako je i na domaćem tržištu moguć rast

Boris Odorčić[email protected]

T vrtka Cromaris, hrvatski lider u marikulturi, koja

posluje u sastavu Adris Grupe, nedavno je otvo-rila tri nove ribarnice na zagrebačkim tržnicama Dolac, Branimirova i Du-brava te tako danas uprav-lja mrežom od ukupno sedam ribarnica u Hrvat-skoj. Do 2012., pak, u pla-nu je otvaranje dodatnih 13 ribarnica na području Hrvatske, a u sljedećih pet godina Cromaris planira investirati ukupno 21 mi-lijun eura radi povećanja proizvodnje sa 1500 na 5000 tona. Time bi trebao postati jedan od vodećih proizvođača i izvoznika ribe i ribljih prerađevi-na na Mediteranu. Go-ran Markulin, direktor Cromarisa, ističe kako se u razvoj lanca malopro-dajnih Cromaris ribarni-ca krenulo, među ostalim, i zbog jače kontrole pro-izvoda od proizvodnje do potrošača.

Kako ocjenjujete hrvat-sku marikulturu?- Hrvatska marikultu-ra bila je jedan od pioni-ra u Europi prije više od 30 godina. Na žalost, go-dinama se malo ili ništa ulagalo u ovu industriju i tu je Hrvatska bitno za-ostala, kako u tehnološ-kom tako i u marketinš-ko-prodajnom segmentu. Prednosti marikulture u Hrvatskoj su blizina naj-većim tržištima, posebice talijanskom, čistoća i kva-liteta mora te percepcija kvalitetne ribe iz Jadrana

na stranim tržištima. Ne-dostatak je u tome što je more hladnije negoli, pri-mjerice, u Grčkoj koja je najveći proizvođač bran-cina i orade, što joj omo-gućava da je ciklus uz-goja, a time i troškovi, manji. Osim toga, nedo-statak kompanija je i taj što nisu slijedile vodeće svjetske trendove u indu-striji te su time zaostale za konkurencijom. Raste li ili pada potroš-nja ribe u nas? - Potrošnja raste. Danas je potrošnja po glavi stanov-nika u Hrvatskoj između osam i devet kilograma, dok je prosjek Europske unije oko 20 kilograma. Riblji proizvodi su u tren-

du jer su dio zdrave pre-hrane. Očekuje se znača-jan rast i u Hrvatskoj, ali i rast općenito. Međutim, na zapadnoeuropskim tr-žištima stope rasta bit će manje jer već sada postoji

bitno veća potrošnja ribe. Je li marikultura ispla-tiv posao u Hrvatskoj?- Isplativost u marikulturi ponajprije ovisi o uspješ-nosti strategije kompani-je i učinkovitosti poslova-nja. Općenito je industrija složena, ali ima potenci-jala. Kad je riječ o drža-

vi, postoje određene inici-jative kako bi se pomoglo marikulturi. Od potica-ja do sufinanciranja nekih istraživačkih projekata i slično, neke su od mje-ra kojima država stimuli-ra ovu industriju. No, po-stoji i niz administrativnih prepreka. Kako bi tvrtke u Hrvatskoj imale jedna-ku šansu za uspjeh, razi-na potpore države mora biti barem identična onoj

u drugim konkurentskim zemljama poput Italije ili Grčke, a razina potpora u tim zemljama je značajna. Smatrate li da su pro-jekti poput burze riba potrebni Hrvatskoj? - Burze riba bile su prije nekog vremena vrlo aktu-alne u susjednim zemlja-ma. Danas je komunikaci-ja toliko uznapredovala da je upitno koliko se može na takav način potaknuti prodaja.

Je li hrvatska riba pre-poznata kao brend?- Postoji određena pozna-tost ribe iz Hrvatske i ocje-na kako je to kvalitetnija riba nego, primjerice, riba iz Grčke ili Turske. Među-tim, ta poznatost nije veli-ka, više je lokalna u nekim segmentima pojedinih tr-žišta. Kako bi se izgradio prepoznatljiv brend, mora-mo još mnogo raditi.

Kakvi su vam odnosi s konkurencijom?- Najveći konkurenti na inozemnom tržištu su pro-izvođači iz Italije, Grčke i Turske. Riječ je o velikim proizvođačima s velikim znanjem i jakom infra-strukturom. Osim inoze-mnih, u Hrvatskoj ima nekoliko respektabilnih proizvođača bijele ribe. Konkurencija među naj-većim proizvođačima je u principu lojalna. Na ža-lost, u Hrvatskoj, a i na drugim tržištima, jedan dio trgovine obavlja se na nelegalan način. Naš cilj je učiniti sve da se pomogne državnim institucijama u suzbijanju takvog načina trgovanja.

GORAN MARKULIN, DIREKTOR CROMARISA

U marikulturu se godinama ulagalo malo ili ništa Kako bi tvrtke u Hrvatskoj imale jednaku šansu za uspjeh, razina potpore države mora biti barem jednaka onoj u drugim konkurentskim zemljama poput Italije ili Grčke

Isplativost u marikulturi ovisi

o uspješnosti strategije kompanije

i učinkovitosti poslovanja

plan povećanja proizvodnje

sa1500 na 5000 t ribe (INTERVJU

godinama

t ribe

Što očekujete nakon ulaska Hrvatske u EU? - Ulazak Hrvatske u Europsku uniju donijet će bolju po-ziciju našim proizvođačima na tamošnjem tržištu - uki-nut će se carina koja danas još uvijek u ovim proizvo-dima egzistira, ukinut će se carina na riblju hranu koju danas plaćaju proizvođači, iako ne postoji domaći proi-zvođač riblje hrane. Također, kada se uvede jedinstve-no tržište i pojednostavi carinski režim, to će mnogo značiti za bržu i jeftiniju isporuku naše ribe prema tr-žištu EU-a. Naravno, u segmentima gdje to još nije, konkurencija će se pojačati. No, općenito govoreći, u odnosu na sa-dašnju situaciju, ulazak u EU donijet će ovoj industriji bitno više pozitivnih učinaka.

Konkurencija će se povećati

Broj 3634 , 5. srpnja 2010.

UVOZOM

Broj 3634 , 5. srpnja 2010.


*vijesti

Veće plaće za one s manjim primanjimaOko 1,48 milijuna građana može očekivati da će ovaj mjesec dobiti veće plaće s obzirom na to da će im se dohodak oporezivati no-vim stopama od 15, 25 i 40 posto, a zaposleni i umi-rovljenici s plaćom i miro-vinom u iznosima od 3000 do 6000 kuna više neće plaćati krizni porez od dva posto. To će, procjenjuju u Poreznoj upravi, povećati primanja oko 720.000 za-poslenih i 190.000 umirov-ljenika. Viša stopa kriznog poreza na primanja veća od 6000 kuna bit će uki-nuta početkom studenog.

Feravino predstavilo DikuFeravino iz Feričana-ca na kušanju je predsta-vilo šampionsku graše-vinu berbe 2009. godine. Riječ je o vinu Dika, ko-jem je na nedavno održa-nom Festivalu graševine dodijeljena zlatna meda-lja u kategoriji suhih vina. Tim najuglednije svjetske vinske kritičarke Jancis Robinson tijekom ocje-njivanja na nedavnom predstavljanju u Londo-nu dodijelio je Diki najvi-še ocjene koje je ikada do-bilo neko slavonsko vino.

Seljaci morali vratiti 25,4 milijuna kuna potpora

Poljoprivredna inspekci-ja Ministarstva poljopri-vrede prošle je godine u nadzoru 6767 korisnika novčanih potpora u 649 slučajeva utvrdila ne-pravilnosti i inspekcij-skim rješenjima spriječila isplatu te naredila povrat 25,4 milijuna kuna. Uku-pno je u prošloj godini obavljeno 7738 inspekcij-skih pregleda i doneseno 649 rješenja. Inspekcijom je obuhvaćeno 6767 kori-snika novčanih potpora, a ukupna je vrijednost nad-ziranih potpora iznosila 520,3 milijuna kuna.

Svetozar Sarkanjac

Negdašnju pje-sničku idilu sla-vonskih polja

prekrivenih pšenicom, kukuruzom i inim ratar-skim kulturama sve više zamjenjuje znatno racio-nalniji, tržišno usmjeren i znanstveno utemeljen po-gled na realnost. Među onima koji prednjače u ta-kvom pristupu suvremene poljoprivredne proizvod-nje svakako je PIK Vin-kovci u sastavu koncerna Agrokor na čijim se povr-šinama sve više uzgajaju povrtlarske kulture.

Kako je za Privredni vjesnik rekao Ivica Kova-čić, direktor Povrtlarske proizvodnje PIK-a Vin-kovci, proizvodnja luka u PIK-u Vinkovci započela je još 1995. godine kada su na manjim površina-ma posijana pokusna po-lja luka, koja su se iz go-dine u godinu sukcesivno povećavala.

“Ove je godine posi-jano približno 300 hekta-ra luka. Od toga 20 posto površine zauzima ozimi luk iz sjemena i lučice, dok je 80 posto površine pod proljetnim lukom iz sjemena na lokacijama Lipovac, Sopot i Ceretin-ci. Trenutačna proizvod-nja luka na površinama

PIK-a Vinkovci prosječ-no osigurava 15.000 tona konzumnog luka godišnje što zadovoljava trećinu hrvatskih godišnjih potre-ba”, objasnio je inženjer

Kovačić, dodajući kako je luk postao prepoznat-ljiv brend i u Vukovarsko-srijemskoj županiji i unu-tar koncerna Agrokor, kao i na razini cijele Hrvatske.

Valja istaknuti kako se ukupne godišnje potre-be Hrvatske za crvenim lukom kreću na razini od 45.000 tona. I dok PIK Vinkovci proizvede treći-nu tih potreba, drugu tre-ćinu osiguravaju svi ostali hrvatski proizvođači luka, a čak trećina hrvatskih potreba za tom namirni-com namiruje se iz uvoza.

Međutim, u ranijim godi-nama, dok se vinkovački proizvođači nisu odluči-li za ovu proizvodnju, Hr-vatska je uvozila više od 50 posto svojih potreba za tom vrijednom povrtlar-skom kulturom.

Zadovoljiti domaće potrebeInače, u PIK-u Vinkov-ci su uvjereni da bi do 2014. godine svojom pro-izvodnjom mogli zadovo-ljiti sve domaće potrebe za crvenim lukom. Uku-pni prinosi su značajno iznad hrvatskog prosje-ka, a u poboljšanju uzgoja luka značajno je i navod-njavanje površina za što je prošle godine ulože-no sedam milijuna kuna, a ukupno čak 13,5 mili-juna. Nadalje, dva miliju-na kuna uloženo je u na-bavu potrebnih strojeva, a čak 25 milijuna u tehno-loški suvremeno skladi-šte kapaciteta 20.000 tona što predstavlja preduvjet za daljnje povećanje proi-zvodnje. I dok mnogi dru-

gi poljoprivredni proizvo-đači u svojoj proizvodnoj orijentaciji primarno raz-mišljaju o tome koliki su državni poticaji za odre-đenu kulturu, u PIK-u Vinkovci prednost daju nekim drugim opredjelje-njima.

“Za proizvođače po-vrća najveći je poticaj uvođenje tržišnog reda u tržište povrćem, maksi-malna kontrola higijenske i zdravstvene ispravnosti prilikom ulaska u zemlju, a napose za vrijeme stav-ljanja povrća u promet. Inače, poticaji za povrće su 1250 kuna po hektaru, a za povrće za industrij-sku preradu oni iznose 3000 kuna”, rekli su nam u PIK-u Vinkovci.

A na pitanje jesu li razmišljali o nekoj vr-sti obrade luka (sušenje i slično) te što su predu-vjeti za takvu proizvod-nju, Kristijan Čolako-vić, voditelj skladišta i pakirnice, kaže: “Za sada se proizvodnja temelji na skladištenju, čuvanju i pa-kiranju luka u svježem stanju za konzumiranje. Preduvjet za daljnju vrstu obrade luka (sušenje, usit-njavanje i vakumiranje) je stabilna proizvodna baza koja bi stvorila nusproi-zvode a koji bi opravdali daljnje investicije u opre-

mu. K tome, to zahtijeva i dodatno ispitivanje potre-ba tržišta te same profita-bilnosti takvog poslovnog projekta”.

Celer, krumpir i kukuruz kokičarPored proizvodnje crve-nog konzumnog luka, u PIK-u Vinkovci bave se i proizvodnjom drugih po-vrtlarskih kultura. Tako proizvodnja celera dati-ra još od 2005. godine, a najbolji rezultati u prino-su i kvaliteti celera ostva-reni su prošle, 2009. godi-ne kada je celer uzgajan na površini od pet hekta-ra u sustavu navodnjava-nja kap na kap.

“Novim načinom ula-ganja laterala ispod po-vršine tla, budnim praće-njem, mjerama zaštite i prihranom, te kvalitetnim načinom skladištenja i ču-vanja učinjen je pozitivan i zamjetan iskorak u pro-izvodnji celera. U 2010. godini zadržavamo ce-ler na istim površinama”, ističe Kovačić. Na kra-ju valja naglasiti kako se u povrtlarskoj proizvod-nji PIK-a Vinkovci, osim proizvodnje luka i cele-ra, uzgaja još i krumpir na pedesetak hektara, konzu-mni grašak na 100 hektara te novi projekt uzgoja ku-kuruza kokičara.

PIK VINKOVCI – LIDER PROIZVODNJE CRVENOG LUKA U HRVATSKOJ

Luk koji izaziva suze radosniceSvaki treći luk koji konzumiraju stanovnici Hrvatske proizveden je na površinama PIK-a Vinkovci

Za proizvođače povrća najveći je poticaj uvođenje

tržišnog reda u tržište povrćem

uloženo u navodnjavanje površina

13,5 mil kn (godišnja proizvodnja PIK-a Vinkovci

15.000 t luka (

U PIK-u Vinkovci nema proizvodnje češ-njaka, najvećim dijelom stoga što u Euro-pi ne postoji proizvodna baza repromate-rijala - nema reproduktivne baze, objasnio je direktor Povrtlarske proizvodnje u PIK-u Vinkovci Ivica Kovačić.

A zašto ne i češnjak?

U PIK-u Vinkovci nema proizvodnje češ-njaka, najvećim dijelom stoga što u Euro-pi ne postoji proizvodna baza repromate-

15*vijesti

Proslavljen Dan Hrvatske obrtničke komoreU povodu Dana Hrvat-ske obrtničke komore, na prošlotjednoj svečanoj proslavi najzaslužnijim obrtnicima dodijeljena su najviša priznanja Zlatne ruke za dugogodišnji rad u obrtu i na razvoju obrt-ništva. U ime 974 nova majstora simbolično su diplomu preuzele tri maj-storice - žene koje su za svoj životni poziv izabra-le tokarstvo, klesarstvo i autoservis. U sklopu Dana HOK-a dodijeljene su i nagrade Šegrt Hlapić za razvoj i unaprjeđenje stru-kovnog obrazovanja.

Pad potrošnje plina U Hrvatskoj je tijekom 2009. potrošeno 2,77 mi-lijardi prostornih meta-ra prirodnog plina što je u odnosu na godinu pri-je, kada je utrošeno 3,05 milijardi prostornih me-tara ovog energenta, pad za 9,1 posto. Među ra-zlozima smanjenja po-trošnje svakako valja istaknuti prošlogodišnji rusko-ukrajinski plinski rat zbog čega je bila sma-njena isporuka plina, ali i manje gospodarskih ak-tivnosti čemu je kumo-vala svjetska financijska kriza. Trenutačno, Hr-vatska oko 35 posto po-treba za prirodnim pli-nom osigurava iz uvoza, a 65 posto iz domaće pro-izvodnje. Stručnjaci upo-zoravaju kako će se u idućih 10 godina postoci promijeniti u korist uvo-za. Točnije, procjenjuje se, Hrvatska će do 2020. godine 35 posto potre-ba za plinom namaknuti iz vlastitih izvora, dok će 65 posto morati uvoziti. Takav scenarij je moguć ako ne bude nužnih ula-ganja u ovaj dio energet-skog sektora što, smatra struka, dosadašnje studi-je nisu uzele u obzir i što valja hitno promijeniti.

Š to je šansona u glazbi, vino od malina u vinskom

je svijetu, kaže Đuro Šte-fančić, vlasnik Ekološ-ko-poljoprivrednog gos-podarstva Štefančić iz Gornje Vrbe pokraj Sla-vonskog Broda. Upravo kombinacijom šansone i malina, pionir malinar-stva u Hrvatskoj odlučio je začiniti nedavno održa-ne Dane malina u svom kraju. Tu je manifestaciju Štefančić utemeljio proš-le godine kako bi obilježio svoja dva desetljeća u pro-izvodnji malina, ali i pota-knuo uzgoj i konzumaciju toga voća.

Štefančići su danas najveći proizvođači mali-na i vina od malina u na-šoj zemlji. Njihov uspjeh

odavna je demantirao skeptike koji su im govo-rili da će malinama “upro-pastiti” zemlju idealnu za kukuruz i krumpir. Ana i Đuro Štefančić hrabro su 1989. godine na 2000 če-tvornih metara posadili 2400 sadnica, kao koope-ranti brodske Hladnjače.

Ustrajali su i uspjeli među rijetkima od tadašnjih sto-tinjak kooperanata koji su se odlučili za proizvod-nju jagodičastog i bobiča-stog voća. S proizvodnjom vina od malina krenuli su prvi u Hrvatskoj, a njihov se danas čuveni Frambo-vin nalazi u vrhunskim re-storanima, vinotekama i delikatesama diljem naše zemlje. Svojim vinom od malina uskoro plani-raju razveseliti nepca i u inozemstvu. Više od dva hektara sa 16.000 sadni-ca trenutačno im omogu-ćuje proizvodnju između 17.000 i 20.000 butelja vr-hunskog malinova vina.

Uspjeh posut malinama “Kvaliteta proizvoda na prvom je mjestu. Uz vino kao autohtone proizvode

nudimo i domaći liker, ra-kiju, džem, žele od malina i gusti malinov sok - ma-linovac. Devedeset posto uroda ide u proizvodnju vina, a desetak posto za ostale proizvode. Naši proizvodi mogu se prona-ći i u Slavonskoj eko škri-nji koja sadrži kvalitetne hrvatske proizvode i vrlo je tražena među domaćim i stranim gostima”, ističe Štefančić. U proizvodnju kontinuirano ulažu mno-go truda ali i novca, pa su postavili kvalitetne su-stave navodnavanja, dre-niranja i ekološke zaštite tla na kojem maline rastu. Nakon 15 godina bavlje-nja konvencionalnim uz-gojem, zamijenili su ga zahtjevnijim, ali i uno-snijim eko uzgojem. Naš sugovornik ističe kako je za uspjeh obiteljskog po-

ljoprivrednog gospodar-stva nužna vlastita prerada i finalni vlastiti proizvod s brendom, ali i “cjelokupna priča”. Dio nje je svaka-ko i prepoznatljiva mani-festacija kao što su njihovi Dani malina, koje su pre-poznali i podržali Mini-starstvo turizma, Brodsko-posavska županija i Grad Slavonski Brod. Uz gos-

podarsku i turističku, ma-nifestacija ima i kulturno-edukacijsku komponentu. Posjetitelji su tako mogli sudjelovati u berbi mali-na, uživati u proizvodima od tog voća, a održan je i okrugli stol o izravnoj pro-daji na obiteljskom gospo-darstvu kao autohtonom sadržaju kontinentalnog turizma.

Štefančić naglašava kako je njihovo gospo-darstvo obiteljski projekt koji zajedno sa suprugom kontinuirano razvija i na-dograđuje. Kao članovi kluba Gastronaut nasto-je promovirati nutritivne i gastronomske vrijedno-sti maline te joj osigura-ti mjesto u hrvatskoj ga-stronomiji ističući kako je pogodna barem za petna-estak vrsta jela. Tako se, primjerice, šunka može prelijevati želeom od ma-lina. Uz to, Štefančići žele na stolove vratiti malino-vac sa sodom, uz dodatak vina od malina koje slovi kao izvrsno desertno vino i digestiv kojem se pripi-suju i afrodizijačka svoj-stva.

SLAVONSKO MALINARSTVO

DVA DESETLJEĆA VOĆNE ŠANSONE Štefančići iz Gornje Vrbe pokraj Slavonskog Broda pioniri su hrvatskog malinarstva i danas najveći proizvođači malina i vina od malina u nas

Vino Frambovin nalazi se u vrhunskim

restoranima, vinotekama i

delikatesama u Hrvatskoj

vina proizvede se godišnje

20.000 butelja(

Malina, kao ni kupina, u našoj zemlji nema dugu tradici-ju intenzivnog uzgoja, no zadnjih godina interes za or-ganiziranim uzgojem raste. Potrebe domaćeg tržišta sve su veće, a posebice tržišta sjevernih europskih ze-malja gdje malina i kupina ne uspijevaju. Malina i kupi-na su kulture koje dolaze u puni rod vrlo rano te već za nekoliko godina vraćaju uložena sredstva. Ipak, mnogi entuzijasti otpadaju u hodu u očekivanju (pre)brze i ve-like zarade, ali i zbog činjenice da uzgoj malina zahtje-va puno ručnoga rada i edukaciju o gnojidbi i rezidbi. U Hrvatskoj trenutačno postoji pet ozbiljnijih uzgajivača malina i desetak s manjim brojem nasada za tržište.

I malina bode


pod malinama

2 ha zemljišta(

Mar

ko P

rpic

/PIX

SELL

16 Broj 3634 , 5. srpnja 2010. PV ANALIZA Privredni vjesnik


V eć je dugo na skro-mnih pet posto udio ruralnog u

ukupnom turizmu države čijih je 92 posto teritorija - ruralno. I dok je na svjet-skoj turističkoj karti Hrvat-ska po tom pitanju nepri-mjetna, kroz brda i doline potiho teče ruralna hrvat-ska turistička priča. Kako se u zadnje vrijeme u poljo-privredi još teže zarađuje kruh sa sedam kora, mnogi su spoznali da se od turiz-ma može (pre)živjeti lakše nego isključivo od poljo-privredne proizvodnje.

S trendom porasta bro-ja poljoprivrednih gospo-darstava zadnjih godina raste i interes za ulazak u ruralnu turističku branšu. No, sve je to još u povoji-ma. Stručnjaci upozorava-ju da je, s obzirom na enor-mne resurse, broj seljačkih domaćinstava registriranih i za usluge turizma još uvi-jek nedovoljan.

Prema posljednjim po-dacima Ministarstva turiz-ma, trenutačno je registri-rano oko 380 turističkih seljačkih obiteljskih gos-podarstava (TSOG), naj-više u Istarskoj i Du-brovačko-neretvanskoj županiji, a slijede Osječ-ko-baranjska i Zadarska.

U posljednje dvije godi-ne pojavio se i pozitivan trend otvaranja TSOG-ovau županijama u kojima pri-je 2008. godine nije posto-jalo ni jedno takvo gos-podarstvo, primjerice u Ličko-senjskoj, Karlovač-koj, Primorsko-goranskoj i Brodsko-posavskoj župa-niji.

Skroman udio Ipak, udio turističkih se-ljačkih obiteljskih gospo-darstava tek je 0,2 posto u ukupnom broju registrira-nih poljoprivrednih gospo-darstava u našoj zemlji.

Naime, prema podaci-ma Ministarstva poljopri-vrede, u Upisniku poljo-privrednih gospodarstava pri Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribar-stvu i ruralnom gospodar-stvu, 2010. godine upi-sana su 194.562 subjekta - 2774 više nego 2009. go-dine. U broju upisanih po-ljoprivrednih gospodarsta-va prednjači Zagrebačka

županija sa 16.897, slije-di Osječko-baranjska sa 70 manje, potom Split-sko-dalmatinska, Bjelo-varsko-bilogorska i Ko-privničko-križevačka. I to uz prevladavajuće trendo-ve porasta po svim župa-nijama.

“Razvoj ruralnog turiz-ma, među ostalim, ograni-čava zakonodavstvo. Di-onici ruralnog turizma susreću se s nebrojenim poteškoćama - administra-tivnim, birokratskim, orga-

nizacijskim, financijskim... Davatelji usluga često se jednostavno ne mogu sna-ći u toj poplavi propisa koji su nerijetko i međusobno neusklađeni. Poteškoće se ogledaju i u još potpuno nedefiniranoj kategoriji ru-ralnog turizma kao djelat-nosti, te velikom broju pro-pisa i uredbi koje koče brži prosperitet i jače investicij-ske cikluse u tom segmen-tu”, upozorava Dijana Ka-tica, predsjednica Uprave Hrvatskog farmera, isti-

čući kako je u nas ruralni turizam još u samim zače-cima, golem neiskorišteni potencijal kojemu ni naci-onalna turistička promidž-ba ne pridaje previše po-zornosti.

Dugoročno planiratiS obzirom na važnost koju ta djelatnost ima u stvaranju novih vrijednosti na rural-nom području, nužno je for-mirati povjerenstvo Vlade za razvoj ruralnog turizma koje bi koordiniralo surad-

nju s nacionalnim i lokal-nim institucijama, na što se ukazalo i na nedavno održa-nom Hrvatskom kongresu o ruralnom turizmu. Zadnjih se godina ističe nužnost izrade strategije razvoja ru-ralnoga turizma s konkret-nim ciljevima, prioritetima i mjerama, te bitnim akterima razvoja i promidžbe. Ističe se i važnost implementacije ruralnog turizma u Strateški marketinški plan hrvatskog turizma za razdoblje 2008. – 2012., i to kao jednog od ključnih hrvatskih turistič-kih proizvoda.

“Hrvatski ruralni turi-zam našao se na raskriž-ju svoga razvoja, s obzi-rom na dostignuti stupanj društveno-ekonomskog ra-zvoja te uređenja prostora i zaštite okoliša, a poseb-no na nacionalno opredje-ljenje i prve korake u ra-zvoju ruralnog prostora prema europskim načeli-ma. U vremenu smo kad, na raskrižju bez putoka-za, treba odabrati isprav-

RURALNI TURIZAM

NA RASKRIŽJU BEZ PUTOKAZADugoročna strategija razvoja, majčinski zagrljaj države, krčenje šume propisa te jača suradnja s gospodarstvom i institucijama donijeli bi brži prosperitet i jače investicijske cikluse u ruralnom turizmu

Ruralni turizam najrazvijeniji je u Istarskoj, Dubrovačko-neretvanskoj,

Osječko-baranjskoj i Zadarskoj županiji

U Ministarstvu turizma kažu kako su razvoj takvog vida turizma utvrdili kao jedan od svojih prioriteta. Uz desetak programa ve-zanih za razvoj turistički nerazvijenih kra-jeva Hrvatske, posebno ističu kreditnu li-niju Razvoj turizma na selu u sklopu koje su, prema posljednjim podacima, zaprimi-li 95 zahtjeva i trenutačno su u obradi. Naj-veći dio tih zahtjeva odnosi se na turistička seljačka obiteljska gospodarstva za koje je dosad odobreno 17 zahtjeva vrijednih pre-ko milijun kuna. Glavna namjena kredita je izgradnja ugostiteljskih i smještajnih kapa-citeta i dodatnih sadržaja te otplata komer-

cijalnih kredita - namjenski utrošenih. Izno-si kredita kreću se od 10.000 do 300.000 eura, a rok otplate je do 15 godina, uključu-jući poček do jedne godine. Kamatna stopa je fiksna i iznosi osam posto godišnje. Bu-dući da Ministarstvo subvencionira kama-tu s fiksnih šest posto godišnje, korisnik kredita plaća kamatu tek dva posto godiš-nje. Putem programa Upoznaj Hrvatsku su-financiraju nove turističke proizvode koji se temelje na osmišljavanju i promociji izleta, paketa, tura..., koje vode goste u turistički nerazvijena područja, a realiziraju se u pr-vom redu u pred i posezoni.

Poticajni krediti Ministarstva turizma

u ukupnom turizmu države čine ruralni krajevi

5% udio ruralnog turizma 92% teritorija Hrvatske( (


svjetskim razmjerima. Ru-ralni turizam slovi kao bu-dućnost svjetskog turiz-ma jer pomaže očuvanju lokalnog identiteta, tradi-cije i običaja, štiti okoliš, jača autohtonu, tradicijsku i ekološku proizvodnju te pomaže razvoju ruralnih krajeva temeljem održivog razvoja. Na turističkim se-ljačkim (obiteljskim) gos-podarstvima brojne su prili-ke i za razvoj zdravstvenog i kulturnog turizma, odmo-rišnog i sportsko-rekreacij-skog, lovnog i ribolovnog,

kulturnog, eno-gastro, eko, vjerskog, avanturističkog turizma... Ruralni turizam tako predstavlja sve poseb-ne oblike turizma u rural-nim područjima, a u mar-ketinške svrhe koriste se i termini poput “agroturiz-ma”.

Goli biznis “U Hrvatskoj agroturizam, nažalost, sve manje postaje stil života, a sve se više pre-tvara u goli biznis. Razlog treba tražiti u globalnim tr-žišnim kretanjima, zakonu velikih brojki – više gostiju koji se mogu ugostiti zna-či i više prihoda. Napušta se i proizvodnja tradicij-skih proizvoda jer jeftini-je je kupiti nego proizvo-diti kod kuće. No, glavni je razlog napuštanja kon-cepta agroturizma, kakav se promišljao u individu-alnim domaćinstvima, zna-čajan prihod koji dolazi od turizma. Takav prihod uve-like premašuje prihod od poljoprivredne proizvod-nje pa se domaćinstva pre-usmjeravaju isključivo na turističke usluge, poglavi-to izletišta, iskorištavajući atraktivan faktor ambijen-ta”, smatra Robert Baćac, direktor Ruralisa, kon-zorcija za agroturizam i ruralni turizam Istre.

Inače, osnovne djelat-nosti u ruralnom turizmu su ugostiteljstvo, odnosno priprema i usluživanje hra-ne i pića, te turistička dje-latnost – pružanje usluga u turizmu. No, praksa je po-kazala kako je potrebno znatno više. I restorani, ku-šaonice vina, uređene turi-stičke atrakcije, osmišlje-ne turističke ceste, putovi i staze...

ni smjer daljnjeg razvoja i dugoročno planirati. Si-tuaciju otežava činjenica da naša zemlja, osim u ne-kim sektorima ili njihovim dijelovima, nema razvije-no integralno dugoročno planiranje svoga razvoja, dakle za idućih 20 do 30 godina. Sektor turizma ne-prestano je izložen gole-mom pritisku ‘pripreme za iduću sezonu’, što traži za-htjevno i vrlo odgovorno kratkoročno (marketinš-ko) planiranje. Stoga du-goročno planiranje razvoja turizma, zajedno s eviden-cijom, vrednovanjem i za-štitom turističke atrakcij-ske osnove, dolazi u treći ili četvrti plan”, objašnjava Eduard Kušen iz zagre-bačkog Instituta za turi-zam. Kušen ističe kako je planiranje turizma u nas ri-gidno ekonomističko te se temelji gotovo isključivo na projiciranju stopa rasta koristeći četiri osnovna tu-ristička pokazatelja: broj posjetitelja, noćenja i po-

stelja te visine godišnjeg prihoda. Turistički struč-njak upozorava kako je tako razvijena jednostrana,

kvantitativna metodologija planiranja, dok je kvalita-tivan pristup koji uključu-je sociokulturnu, prostor-nu i okolišnu komponentu, zapostavljen i nerazvijen. Ističe i kako se predviđa-nje i osmišljavanje značaj-ki ruralnog turizma kroz 20 do 30 godina apsolutno ne uklapa u prevladavajući birokratski mentalni sklop.

Među stručnjaci-ma toga područja često se može čuti i kako za jaču ek-spanziju ruralnog turizma

nedostaje i jača suradnja s gospodarskim sektorom, državom i institucijama. Nedostaje i formiranje i brendiranje prepoznatljivih ruralnih turističkih destina-cija, te sustavno educiranje nuditelja usluga.

“Sitni vez” turizmaVrijednost ove vrste turiz-ma u prvom redu se ogle-da u korištenju već po-stojećih resursa, u spoju poljoprivredne proizvod-nje i turističkih usluga. Ru-ralni turizam ujedno je ide-alna prilika za prezentaciju tradicijskih proizvoda, ga-stronomije, kulturno-povi-jesne baštine... Budući da se razvija na temelju odr-živog razvoja, revitalizira postojeću, tradicijsku grad-nju, baštini se daje nova namjena – turistička. Zbog

brojnih i različitih turistič-kih atrakcija, svaka hrvat-ska ruralna destinacija slovi i kao turistički “sitni vez”... Oko 75 posto ukupne svjet-ske turističke potražnje, prema nekim procjenama, usmjerava se prema prirod-nim vrijednostima i prosto-rima. No, ne postoje pre-cizni podaci koliki se dio golemog svjetskog turistič-kog prometa odlijeva pre-ma ruralnim prostorima. No potvrđeno je da se u krizi ruralni turizam poka-zao žilavim ne zabilježivši podbačaje, i to s godišnjim rastom od 11 posto u

Na raskrižju bez putokazaDugoročna strategija razvoja, majčinski zagrljaj države, krčenje šume propisa te jača suradnja s gospodarstvom i institucijama donijeli bi brži prosperitet i jače investicijske cikluse u ruralnom turizmu

Domaći ruralni turizam organizirano i opera-tivno počeo se razvijati tek 1996. godine teme-ljem Pravilnika o pruža-nju ugostiteljskih usluga na seljačkim domaćin-stvima, kojim je stvoren okvir i pravnog regulira-nja te vrste turizma. U proteklih desetak godi-na ruralni turizam uspio je postati najprepoznat-ljiviji posebni oblik turi-stičkih usluga, a prida-je mu se i veliki značaj, posebno zbog komplek-snosti usluga i kao ge-neratoru razvoja ruralnih područja.

Kratak staž

Ruralni turizam je u nas golem neiskorišteni potencijal kojemu ni nacionalna turistička promidžba ne pridaje previše pozornosti, ističe Dijana Katica

poljoprivredna gospodarstva odlazi u prirodu

194.562 75% turista( (

Broj 3634 , 5. srpnja 2010. Privredni vjesnik

N emamo puno nafte, ali mo-žemo dovabi-

ti mnogo turista - tako povjerenik za industri-ju Europske komi-sije (EK) Antonio Tajani obrazlaže inicijativu čelniš-tva Europske unije za poticanje turizma u Uni-ji. Turizam je treća eko-nomska aktivnost nakon trgovine i građevinarstva, zaslužan je za pet posto akumuliranog BDP-a u EU-u. Komisija se pozi-va na slovo Lisabonskog sporazuma koje obvezu-je na razvijanje pojedi-nih aktivnosti u intere-su 27 država. “Ništa ne namećemo, pokušavamo promovirati koordinaciju turističkog sektora, ne že-limo da se 10 turista preli-jeva iz Španjolske u Fran-

cusku ili obratno, nego da ih dođe više, pogotovo s drugih strana i s novih dest inaci-

ja”, kaže Tajani. Inicija-tiva EK-a tek je prvi ko-rak koji bi u finalu vodio stvaranju i promociji “eu-ropskog turističkog bren-da”, rangiranju turistič-ke ponude i atrakcija kroz etiketu “kvalitet-nog turizma” - neke vrste Michelinovih zvjezdica za turistič-ke usluge - koordina-ciji putničkih agencija ili hotela u ponuda-ma putem interneta ili panEUropskom una-prjeđivanju kvalitete rada zaposlenih i nji-hovih profesionalnih vještina.

Koordinacija školskih praznikaKomisija je u komu-nikaciju o turizmu, s ciljem zadržavanja europskog statusa vo-

deće svjetske turistič-ke destinacije, ubacila brojne elemente na ko-jima bi bilo korisno po-raditi kako bi europski turizam bio još kompe-titivniji i lukrativniji. O ponuđenim mjerama i pravcima razvoja tek će se raspravljati, od jese-ni na dalje. Za sada, ak-tualan je samo ovaj ini-cijalni prijedlog mjera i akcija kojim se, primjeri-ce, predlaže koordinacija školskih praznika čime bi jeftinija posezonska po-nuda bila na raspolaganju širem krugu ljudi, ponaj-prije mladih. Zanimljiva je ideja razmjene turista kao i mjere za produlji-vanje sezone. Turistička ponuda traži još više ša-rolikosti i specijalizaci-ja, EK smatra da bi bilo korisno na europskoj ra-

zini promovirati temat-ske turističke proizvo-de - sportski, religijski, povijesni ili gastronom-

ski turizam. Budući da je “tvrđava Europa” sa striktnim nadzorom vanj-skih granica u raskora-ku s ambicijom otvaranja europskog tržišta većem broju turista, primjerice iz Kine ili Indije, predlo-žene su i mjere kojima će se olakšati izdavanje tu-rističkih viza. Europski

turizam imao bi koristi i od promocije kontinen-talne, europske ponude, dakle da kulturne zna-menitosti Pariza ili pra-znici na snowmobileu u Finskoj ne idu kao naci-onalne već europske zna-čajke. Tražeći europsku poveznicu za turizam, EK je posebnu pažnju posvetio specifičnim iza-zovima poput demograf-skih jer “moramo istraži-ti sve prilike koje nam se pružaju”, smatra Tajani. Sustav poticanja turizma na razini EU-a bit će usu-glašen upravo u vrijeme kad Hrvatska bude odra-đivala zadnje korake pre-ma članstvu u Uniji i sve će se prihvaćene mjere aplicirati kako na hrvat-ski prostor tako i na hr-vatsku turističku ponudu. (L.S.N.)

BUDUĆNOST TURIZMA U EUROPSKOJ UNIJI

EUROPSKI BREND?Turizam je treća ekonomska aktivnost nakon trgovine i građevinarstva, zaslužan je za pet posto akumuliranog BDP-a u EU-u

Sustav poticanja turizma bit će usuglašen upravo kad Hrvatska bude odrađivala zadnje korake prema članstvu

Lada Stipić[email protected]

H rvatska je uz Grčku, Make-doniju, Austri-

ju, Veliku Britaniju, Polj-sku i Švicarsku lani bila među rijetkim zemljama s rastom bruto domaćeg proizvoda izraženog kroz kupovnu moć stanovniš-tva.

Ostale su zemlje ili zadržale BDP na razini iz 2008. godine ili ga sma-njile, neke dramatično, točno primjereno intenzi-tetu krize koja ih je tre-sla cijelu 2009. godinu. U redovnom Eurostatovom

izvješću o BDP-u u Eu-ropskoj uniji, Europskom ekonomskom prostoru, kandidatima za članstvo u EU-u i kandidatima za kandidate, Hrvatska je dostigla 64 posto pro-sjeka EU27, prestigavši

Mađarsku i većinu novih članica EU-a iz Sred-nje Europe, s iznimkom Češke, Slovačke i Slove-nije. Kada je Eurostat u

svoje tablice počeo uba-civati Hrvatsku, ona je uglavnom stajala na za-čelju većine novih člani-ca EU-a nošenih poletom ekonomskog rasta i in-tenzivne potrošnje. Ana-lize su, osim toga, potvr-dile i da je rast BDP-a u svim novim članicama do tri posto viši nego u slu-čaju da je zemlja osta-la izvan EU-a. Prosječan unos članstva u EU-u do-davao je rastu BDP-a u predkriznim godinama oko 1,5 posto. Stoga, Hr-vatska cijenu svog kaš-njenja može slobodno i bez pretjerivanja mjeriti milijardama eura. Član-

stvo i poslovanje na unu-tarnjem tržištu donijeli su snažan porast BDP-a po-tvrđujući da se članstvo u Uniji isplatilo. Kriza je ispeglala dosege i u mno-gome ublažila osjećaj bo-ljitka.

Neprecizna statistikaNo, Hrvatska je tek danas na poziciji na kojoj je Ma-đarska bila 2004., a Slo-vačka 2006., ali još daleko od Slovenije kojoj je, isti-na, kriza skresala preklanj-skih 91 posto prosjeka EU-a na 86 posto. Unatoč tomu Slovenija uvjerljivo vodi među srednjeeurop-skim državama. Statistika

je u ovom slučaju nepreci-zna jer se od 2007. godi-ne u prosjek EU-a uraču-nava i BDP Rumunjske i Bugarske tako da je zlat-na sredina – stotica – niža nego prije 2007., vremena njihova ulaska u Zajedni-cu. Bugarska je danas na 41, a Rumunjska na 45 po-sto prosjeka EU-a.

Prema Eurostatu, Crna Gora je s BDP-om od 43 posto već preskoči-la Bugarsku. Druga kan-didatska zemlja, Turska, već ostvaruje viši BDP od najsiromašnijeg dvoj-

ca EU-a. Srbija je na 37 posto prosjeka EU-a, Ma-kedonija na 35, Bosna i Hercegovina na 30, a Al-banija na 27 posto.

Inače, hrvatski se BDP u podatke Eurostata uno-si od 1998. godine kada je zemlja bila na polovi-ni Unijina prosjeka. Iduće dvije godine BDP je pao, da bi se od 2001. počeo oporavljati živahno skaču-ći po nekoliko postotaka godišnje tako da je Hrvat-ska svake godine polaga-no prelwazila većinu no-vih članica EU-a.

Razlike izdržale krizu Hrvatska je dostigla 64 posto prosjeka EU27, prestigavši Mađarsku i većinu novih članica EU-a iz Srednje Europe

Rast BDP-a u svim novim članicama

EU-a je i do tri posto viši

BRUTO DOMAĆI PROIZVOD

donosi članstvo u EU Eurostat unosi hrvatske podatke ( (

EUROGLASEUROGLAS18

1,5% BDP-a od 1998. godine


Lada Stipić [email protected]

N akon gotovo pet godina prego-varačkog pro-

cesa Hrvatska je konačno dočekala otvaranje preo-stala tri poglavlja, zatvo-rena su još dva te ih je sada završeno 20. Broj mjerila - preduvjeta za otvaranje/zatvaranje poglavlja - po-peo se na vrtoglavih 127, od čega su 104 za zatvara-nje. Jedina dva poglavlja koja nisu imala mjerila za zatvaranje zaključena su prva i odavno zaboravlje-na: Znanost i istraživanje te Obrazovanje i kultura.

Mjerila su bila zami-šljena tako da je poglavlja teže otvoriti nego zatvori-ti, otvaralo se planovima, a zatvara provedbom. S poglavljem inauguriranim u ovom krugu proširenja, Pravosuđem i temeljnim pravima, teško je obo-je, što potvrđuje kako je ovo proširenje daleko za-htjevnije od prošlog. “Po-glavlje svih poglavlja”, kako mu tepa povjerenik za proširenje, najmanje je usklađivanje zakona, više je dogradnja pravne dr-žave čije funkcioniranje Hrvatska mora dokazati kako bi joj da se otvorila vrata Zajednice. “Poglav-lje je u srži odnosa građa-na i države. Kada se za-tvori, u tom će trenutku, vjerujem, građani uživa-ti istinsku pravičnost, po-štena suđenja, transparen-tne i efikasne institucije, a njihova će se temeljna prava poštivati. Kada se to dogodi, u EU-u će biti

uvjereni kako je u Hrvat-skoj prevladalo slovo za-kona”, kazao je Štefan Füle, što znači da toga u Hrvatskoj nema i neće biti vjerojatno do velja-če ili ožujka iduće godine, kada se Hrvatska nada za-tvoriti Pravosuđe kao za-dnje preostalo poglavlje.

Utrka s preponama Jedna je opaska značajna jer indicira promjenu per-cepcije. Naime, španjolski ministar vanjskih poslova Miguel Angelo Moratinos ustvrdio je kako je “Hrvat-ska učinila nepovratan ko-rak prema pristupu u EU”.

Hrvatska se strana već pomirila s idućom godi-

nom te Mađari, kao tada predsjedajući, planiraju kako će oni zaključiti pro-ces i organizirati potpisiva-nje pristupnog sporazuma.

U EK-u i članicama su oprezni, pogotovu zato što je riječ o finalu pregova-račkog maratona, za mini-stra Gordana Jandrokovića “utrci 110 metara s prepo-nama”. Prepone može po-staviti bilo koja država čla-nica, a trenutačno je na vidiku jedna - stara šted-nja - što je istodobno i za-dnja takva prilika Ljublja-ni. Može se hrvatska strana pravdati da je stara štednja pitanje bilaterale – no ta-kvo je bilo i razgraničenje koje je proces produljilo za

godinu dana mimo prego-varačkih okvira, deklara-cija, rezolucija, zaključa-ka summita EU-a, politika i obećanja.

Tržišno natjecanje do-bilo je četiri mjerila od ko-jih je najzanimljivije ono o brodogradilištima, ne tra-ži se ništa više nego “pot-puno poštivanje pravila o državnim potporama”. Za njegovo zatvaranje, škve-rovi se moraju skinuti s ovisnosti o proračunu. U Pravosuđu mjerila su op-ćenita te će biti zanimlji-vo pratiti koliko promje-na dijeli sadašnju državu od ideala zemlje potpu-no spremne za članstvo u EU-u.

Reforma pravosuđa potrajat će do ranog prolje-ća iduće godine, a do tada se moraju osvježiti Stra-tegija i Akcijski plan re-forme pravosuđa, potom “ojačati neovisnost, struč-

nost, neutralnost i profe-sionalizam”, povećati efi-kasnost smanjenjem broja neriješenih predmeta, kva-litetnije procesuirati op-tužene za ratne zločine te predočiti čvrste dokaze za-mjetnih rezultata u antiko-rupciji. Ukratko, EU oče-kuje pravomoćne presude uz uvođenje reda u “ra-njivom sektoru poput jav-nih nabava”. Osam mjese-

ci preostaje Zagrebu kako bi dokazao da je pojačana prevencija korupcije i su-koba interesa, poboljšana zaštita manjina, riješeno pitanje izbjeglica te poja-čana zaštita ljudskih prava.

Stvari će biti jasnije na je-sen kada se objave godiš-nje analize napretka.

Datumi ovise o članicama EK je već počeo slaga-ti sliku, povjerenik sma-tra da će biti pozitivna i s objektivnom analizom EK, a preciznije će se određivati okvirni rokovi završetka pregovora, pot-pisivanja pristupnog spo-razuma, pa i dobiti ne-kakva ideja o datumu. “Datumi ovise o članica-ma, a ne o Komisiji”, ka-zao je povjerenik. Ni s time nije sve gotovo. Hr-vatskoj predstoji referen-dum, a do njega će se svi morati i te kako oznojiti ne bi li pridobili skeptič-ne i ravnodušne stanovni-ke zemlje u recesiji koji s pravom ne shvaćaju zašto će ih u EU primati manje spremni od njih.

PREGOVORI NA PREKRETNICI

Napravljen nepovratan korak prema članstvu Osam mjeseci preostaje Zagrebu kako bi dokazao da je pojačana prevencija korupcije i sukoba interesa, poboljšana zaštita manjina, riješeno pitanje izbjeglica te pojačana zaštita ljudskih prava

Stvari će biti jasnije na jesen, u trenutku

objave redovnih godišnjih analiza

napretka

traje pregovarački proces s EU-om

gotovo 5 godina(morala je ispuniti Hrvatska

127 mjerila (

Otvaranje svih preostalih poglavlja i za-tvaranje dvaju velikih i značajnih poglav-lja u pretpristupnim pregovorima s Eu-ropskom unijom održava na životu nadu da će tehnički dio pregovora biti zavr-šen do kraja ove godine. Premijerka Ja-dranka Kosor i dalje je uvjerena kako je taj rok dostižan, unatoč zahtjevnosti pri-je svega poglavlja o pravosuđu koje sadr-ži čak 21 mjerilo. Zato će Vlada osnova-ti radne podskupine za to poglavlje, koje će, najavila je premijerka, raditi danonoć-no, a glavni pregovarač Vladimir Drob-njak Vladi će podnositi izvješće svaki mjesec. Snažan impuls otvaranju poglav-lja o pravosuđu bila je borba protiv korup-cije, a njen intenzitet premijerka oslika-va podatkom da je prošle godine bilo 138 posto više presuda za kaznena djela po-vezana s korupcijom. Od zatvorenih po-

glavlja premijerka Kosor posebno izdva-ja područje javne nabave jer je tijekom objedinjavanja tog sustava bilo snažnih otpora i velikih poteškoća. Već u mjesecu srpnju moguća je nova međuvladina kon-ferencija na kojoj bi trebalo biti zatvore-no još nekoliko poglavlja, optimistična je premijerka. Počeo je i rad na samom tek-stu pristupnog ugovora, kako bi on, u toj optimističnoj varijanti, mogao biti pot-pisan početkom 2011. Proteklih godinu dana na čelu Vlade Jadranka Kosor je oci-jenila najtežom godinom u svom životu, ali je istaknula kako nije nezadovoljna jer je obavljeno puno dobroga posla. Poseb-no izdvaja podatak da je u godinu dana njezina vodstva Vlada uspjela otvoriti i zatvoriti više pregovaračkih poglavlja nego što je njezinom prethodniku Ivi Sa-naderu uspjelo u četiri i pol godine. (D.Ž.)

Letvica je visoko, a zaletište kratko

19

20 Broj 3634 , 5. srpnja 2010. MERIDIJANI Privredni vjesnik

Š to je to žuto i blje-šti na suncu? Ma kako pokvarene

misli imali, ovdje je ri-ječ o zlatu. Mekanom me-talu zbog kojeg su pada-le okrunjene glave, i ne samo one. Bilo kako bilo, u zadnjih 10 godina zla-to je najbolja imovina: od 2001. cijena mu je porasla gotovo pet puta. Ili ako govorimo u eurima, ci-jena zlata je rasla po go-dišnjoj stopi od 13,5 po-sto. No, rast cijene zlata još se ne shvaća kao odr-živ. Nacionalne banke In-dije, Saudijske Arabije i Kine bile su kupci zla-ta i to prvi put u 20 godi-na. Analitičari Erste Gro-upa na to gledaju kao na novu fazu bikovog trži-šta. Budući da se povjere-nje u papirnati novac po-stojano smanjuje, stabilna vrijednost zlata ponovno se pokazuje. Najbolji do-kaz da je trenutačna ci-jena zlata sve drugo a ne “zlatni balon” jest uspo-redba javnog duga i zlat-nih pričuva. Kada bi 10 posto javnog duga Sjedi-njenih Američkih Drža-va bilo pokriveno zlatom, njegova bi cijena mora-la porasti na 4500 američ-kih dolara. U srednjoroč-ju, stručnjaci predviđaju kako će cijena zlata biti oko 2300 američkih do-lara, dok u vremenskom horizontu od godinu dana predviđaju cijenu na razi-ni od 1600 dolara za uncu.

Odabir slobodnog tržišta I potražnja investitora za zlatom raste. Tako je ona 2009. narasla na 1270 tona. Posebno su ETF-ovi

(594 tona) bili značajno visoki. Očekuje se kako će zlato postupno zauzi-mati povećane udjele u alokaciji imovine. Veli-ki “hedge” fondovi tako-đer zlato smatraju sve pri-vlačnijim. Nerijetko se kaže kako je investiranje u zlato ponajčešći izbor proroka zle sudbine, pe-simista i onih koji se boje propasti financijskog su-stava. “Često se zanema-

ruje činjenica da je zlato odlično osiguranje portfe-lja, s poviješću dugom ti-suće godina”, ističe Ro-nald Stöferle, analitičar Erste Groupa za zlato. Osim toga, ljudi ne zabo-ravljaju da posjedovanje zlata ne ovisi ni o kakvim obećanjima vlada, institu-cija ili pojedinaca.

Zlato je valuta koju je slobodno tržište odabralo tijekom zadnjih tisućljeća

i oduvijek je bilo indika-tor zdravlja financijskih sustava, monetarnih su-stava i inflacije. I dok je pozornost trenutačno usredotočena na eurozo-nu, tamošnje turbulencije ne bi smjele skrenuti pa-žnju s mnogo većih pro-blema u SAD-u i Velikoj Britaniji. Zlato je odlično mjerilo kvalitete papirna-tog novca. Nije izloženo nikakvom riziku likvid-nosti te je prihvaćeno i njime se trguje širom svi-jeta. Zlato se također ne veže uz kreditni rizik bu-dući da nikada neće izgu-biti svu svoju vrijednost. “Praktično sav papirna-ti novac jasno deprecira u odnosu na zlato u du-goročnom razdoblju. Ne vjerujemo da se problemi kojima svjedočimo mogu riješiti u kratkom roku”, smatra Stöferle.

Cijena zlata razdvo-jila se tijekom 2010. od razvoja vrijednosti dola-ra. Posljednji trendovi po-kazuju da se jači dolar ne prelijeva nužno u nižu ci-jenu zlata. Ono je zadrža-lo povišenu razinu cije-ne unatoč razvoju dolara i dostignuću nove najvi-

še vrijednosti ikada, što je znakovito s obzirom na njegovu slabu osjetljivost na sezonska razdoblja i može biti argument koji ide u prilog nove faze bi-kovog tržišta. Rastuće tr-žište zlata karakterizira-no je strahom i pohlepom. Stoga bi kombinacija tih dvaju faktora mogla do-vesti do paraboličnog kre-tanja zlata u zadnjoj fazi trenda. Kao rezultat, ana-

litičari Erste Groupa oče-kuju da će zlato dugoroč-no dostići ciljanu cijenu od 2300 američkih dolara na kraju ciklusa.

Zlatni balon nije na vidiku Mnogi sudionici tržišta smatraju teškim razliko-vati rastuće tržište i tr-žišni balon, no analitiča-

ri Erstea u ovom trenutku ne vide zlatni balon. Vri-jednost američkih zlatnih pričuva trenutačno iznosi 1,85 posto bruto domaćeg proizvoda SAD-a. U četr-desetim godinama proš-log stoljeća one su bile iznad 20 posto, osamde-setih blizu sedam posto. Usporedba zlata s povi-jesnom ponudom novca također sugerira atrak-tivnost trenutačne razi-ne cijene. Ako bi usko definirana ponuda nov-ca (M1) bila 45 posto po-krivena zlatom, kao što je to bilo 1980., njego-va bi cijena morala nara-sti na oko 10.000 dolara. Kako bi se pokrila mno-go šire definirana ponuda novca (M2), cijena zlata bi morala narasti čak do 30.000 dolara. Odnos iz-među prilike i rizika za investiranje u zlato osta-je odličan. Temeljeno na fundamentalnoj tehnič-koj pretpostavci da “ot-por postaje podrška”, čini se da prag od 1000 do-lara pruža čvrstu podrš-ku, a analitičari ne vjeru-ju kako će u idućoj godini cijena zlata pasti ispod te razine.

ANALIZA ERSTE GROUPA

MEKANO, ALI BLJEŠTI Zlato je valuta koju je slobodno tržište odabralo tijekom zadnjih tisućljeća i oduvijek je bilo indikator zdravlja financijskih sustava, monetarnih sustava i inflacije

Budući da se povjerenje u

papirnati novac smanjuje, stabilna

vrijednost zlata opet se pokazuje

porasla cijena zlata od 2001.

gotovo 5 puta (potražnja za zlatom 2009.

1270 t(

900

950

1000

1050

1100

1150

1200

1250

1300

01.0

6.20

09.

01.0

7.20

09.

01.0

8.20

09.

01.0

9.20

09.

01.1

0.20

09.

01.1

1.20

09.

01.1

2.20

09.

01.0

1.20

10.

01.0

2.20

10.

01.0

3.20

10.

01.0

4.20

10.

01.0

5.20

10.

01.0

6.20

10.

Izvor: Datestream, Erste Group Research

Kretanje cijena zlata od zadnjeg Gold ReportaVesna Antonić[email protected]


Pogled u svijet

Živjeti s dugovimadr. uroš dujšin

D ugo je vremena zaduženost u bo-gatim zemljama

rasla brže od dohodaka. Pri tome, kako Economi-stovo opširno izvješće o toj temi pokazuje, to se ne od-nosi samo na nabujale dr-žavne deficite. U Sjedinje-nim Američkim Državama zaduženost privatnog sek-tora porasla je s oko 50 posto u 1950. na gotovo 300 posto pred izbijanje krize. Podrijetlo tog bo-oma ide čak i dalje odra-žavajući silne promjene u društve-

nim mjerilima. U 19. sto-ljeću insolventni su dužni-ci išli u zatvor. Generacija koja je preživjela veliku krizu naučila se skromno-sti i štednji. No širenje kre-ditnih kartica u šezdesetim godinama stvorilo je druš-tvo utemeljeno na nače-lu “kupi sada, plati posli-je”. Insolvencija je postala dijelom životnog stila, a umjesto da se za nastale nevolje okrivi lakomisleni dužnik, krivnju se počelo prebacivati na neopreznog vjerovnika…

Nešto bolje od “džirlo robe”Slično su se počela pona-šati i poduzeća. Prosječni rejting obveznica pao je od A u 1981. na današnji BBB-, što je tek nešto bo-lje od “džirlo robe”. Tvrt-ke koje su u svojim bilan-cama iskazivale gotovinu smatrane su kukavicama,

dok su propisi o steča-ju, kao famozni Chapter 111 u Americi, sprječavali ovrhe nad dužnicima. Ni-jedna privredna aktivnost nije bila ovisna o drogi zaduživanja kao financije. Banke su iskazivale sve niže razine vlastitog ka-pitala, a investicijski fon-dovi, koji se intenzivno oslanjaju na zaduživanje, počeli su stvarati milijar-dere. Put do bogatstva bio je jednostavan: kupi neku aktivu pozajmljenim nov-cem i gledaj kako joj ci-

jena raste. Takvo po-n a š a n j e

po-

ticale su i vlasti. Kad god bi dužnička kriza zapri-jetila zemlji, središnje banke oborile bi kamat-ne stope. Izgledi za ta-kve operacije spašavanja smanjivali su rizike no-vog zaduživanja. Tako su

nastajali “baloni”, najpri-je kod vrijednosnih papi-ra, pa onda kod nekretni-na. Tako je svaki ciklus završavao sa znatno vi-šim zaduženjem i mnogo manjim kamatnim stopa-ma. Toj je igri došao kraj u razdoblju 2007. – 2008., kada su mnogi investito-ri shvatili da je velik dio dugova nenaplativ. Zbog

sve veće oskudice kredi-ta središnje su banke mo-rale sniziti kamatne stope na manje od jedan posto.

Sada su bogate zemlje suočene s dva problema. Najvažniji je onaj – kako platiti dugove. Mnogi su ljudi srezali potrošnju pu-tem kreditnih kartica, a po-duzeća kojima su skresane kreditne linije zaprepasti-lo bi to da je ukupno za-duženje tek neznatno sma-njeno. Većina duga sada se preselila iz privatnog u javni sektor, kada su vla-de (opravdano) interveni-rale da spase banke i spase privredu od krize. No ubu-duće će biti potrebno mo-bilizirati dodatna sredstva kako bi se moglo finan-cirati mirovinsko i zdrav-stveno osiguranje sve sta-rijeg stanovništva. Stoga su moguće krize povjere-nja jer su mogućnosti duž-nika da otplaćuju dugove sve manje: vrijednost duga je fiksna, a založene imo-vine – neizvjesna.

Dodatno zaduživanje nema šanseDodatno zaduživanje više nema šanse. Vjerovnici i dužnici postali su oprezni, a sve su vlade suočene s problemom kako umiriti financijere a da ne ugroze privredni rast.

Od banaka se već tra-že viši udjeli vlastitog ka-pitala, a potrošači – u oče-kivanju povećanih poreza i smanjenih povlastica – okrenut će se štednji, ima-jući u vidu dugo razdoblje umirovljenja. I poduzetni-cima će život biti teži: više od polovine novih poduze-ća financiraju se zaduživa-njem. Za vlasti su prioriteti jasni: moraju potaknuti ra-zvoj. Za Ameriku s njenim mladim i rastućim stanov-ništvom to će biti relativ-no jednostavno. No Euro-pa je suočena s rizikom da se, poput donedavna Ja-pana, nađe suočena s eko-nomskom stagnacijom uz sve starije stanovništvo.

Nijedna privredna aktivnost nije bila

ovisna o drogi zaduživanja kao

financije

HRVATSKO ENERGETSKO DRUŠTVOZAKLADA “HRVOJE POŽAR”

Glavni odbor Zaklade “Hrvoje Požar” objavljuje odluke o dobitnicima nagrade

“Hrvoje Požar” za 2010. godinu

Na temelju objavljenog natječaja i postupka propisanog Poslovnikom o do-djeli godišnje nagrade “Hrvoje Požar” te Poslovnika o stipendiranju mladih energetičara, Glavni odbor je odlučio da su dobitnici:

A) za stručni i znanstveni doprinos razvitku energetike: Dr. sc. Josip Sečen, INA-Naftaplin, Zagreb

B) za inovacije na području energetike: KONČAR – Elektroindustrija d.d. za projekt: “Uspješan razvoj vjetroagregata snage 1 MW“

C) za popularizaciju energetike: Udruga studenata elektrotehnike Europe, LC Zagreb, Unska 3, Zagreb.

D) za izvrstan uspjeh u studiju energetskog usmjerenja:1. Sanela Carević, Fakultet elektrotehnike i računarstva, Zagreb2. Marijan Marković , Elektrotehnički fakultet, Osijek3. Daniel Posavec, Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Zagreb4. Kristina Ružela, Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Zagreb

E) za posebno zapažen diplomski rad iz područja energetike:1. Marko Matosović,dipl.ing., Fakultet elektrotehnike i računarstva, Zagreb

F) stipendije za stručni dio studija:1. Davor Karlović, Tehnički fakultet, Rijeka2. Ivana Milinković, Fakultet elektrotehnike i računarstva, Zagreb3. Nives Mrčela, Fakultet elektrotehnike i računarstva, Zagreb4. Iva Papeš, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb5. Iva Ridjan, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb

Nagrade će se dodijeliti u ponedjeljak 5. srpnja 2010. godine u 12,00 sati u HYPO CENTRU, dvorana RAB, I. kat, Slavonska avenija 6, Zagreb.

HRVATSKO-ENGLESKO-NJEMAČKI

ENGLESKO-NJEMAČKO-HRVATSKI

NJEMAČKO-ENGLESKO-HRVATSKI

TROJEZIČNI RJEČNIKBANKARSTVA I FINANCIJA

Mato Karačić

1138 str

599,00 kn

659,00 kn

NA 1138 STRANICA:• više od 65.000

hrvatskih, engleskih i njemačkih strukovnih pojmova iz bankarstva, financija, burzovnoga poslovanja, računovodstva, osiguranja i trgovačkog prava

• leksikonski dodatak s oko 1800 pojmova

• 500 engleskih poslovnih fraza (slang, žargon) koje su većini manje poznate

• 500 antonima• 300 kartica

PRVI I JEDINI U REGIJI

Tri rječnika u jednom

VIŠE OD 65.000 RIJEČI

22 Broj 3634, 5. srpnja 2010.HRVATSKA & REGIJA Privredni vjesnik

*vijesti

Slovenija sačuvala 20.000 radnih mjesta Slovenski zavod za zapo-šljavanje objavio je da je država sačuvala najma-nje 20.000 radnih mjesta primjenjujući od siječnja 2009. dva protukrizna za-kona. Djelomični povrat nadoknade plaće te dje-lomično subvencionira-nje punog radnog vremena dvije su protukrizne mjere kojima je u Sloveniji bilo obuhvaćeno 100.000 rad-nika. Pravodobna primjena interventnih mjera omogu-ćila je Sloveniji da zadr-ži jednu od najnižih stopa nezaposlenosti unutar EU-a. Za obje mjere koje osta-ju u primjeni do listopada ove, odnosno ožujka slje-deće godine, osigurano je 115 milijuna eura.

BiH: Poskupljuje struja EP-a HZ-HB-aPotkraj srpnja očekuje se da će Federalna regulator-na komisija za električnu energiju (FERK) donije-ti odluku o novoj, većoj cijeni struje Javnog po-duzeća Elektroprivreda Hrvatske zajednice Her-ceg-Bosna. Kako je pri-općeno, na tarifnom po-dručju EP-a HZ-HB-a struja za domaćinstvo po-skupit će za pet posto, za mala i srednja poduzeća za 1,8 posto, dok bi cije-na za Aluminijski kombi-nat ostala ista.

Počinje gradnja tunela Vijenac

Ovih se dana očekuje po-četak radova na najdužem tunelu na trasi autoceste koridorom V.c od Sara-jeva do Zenice. Direkci-ja za izgradnju, upravlja-nje i održavanje autocesta Federacije BiH potpisala je ugovor sa slovenskom tvrtkom SCT o izgradnji poddionice Gorica-Brije-šće i tunela Vijenac, jed-nog od najdužih tunela od Sarajeva do Save i hr-vatske granice, a kojim se udaljenost između Saraje-va i Zenice skraćuje za pet kilometara. Radovi su vri-jedni 54,6 milijuna eura, a SCT je pravodobno pripre-mio bankarska jamstva.

Zdravko Latal [email protected]

F inancijski sektor u Bosni i Herce-govini uz sve eko-

nomske nedaće s kojima se suočava zemlja i dalje pokazuje znake stabilno-sti. U prvom kvartalu ove godine kriza je rezultirala rastom stope nekvalitetnih kredita za 7,1 posto. Pre-zaduženost stanovništva je velika, u prosjeku svaki građanin BiH duguje ban-kama 1600 konvertibilnih maraka, a prosječna plaća nije veća od 790 KM. Uo-čeni su i problemi s profi-tabilnošću kod određenog broja komercijalnih bana-ka, što može pojačati rizi-ke u bankarskom sektoru, zaključio je novoosnovani Stalni komitet za očuva-nje financijske stabilnosti zemlje. Iz Centralne ban-ke BiH poručili su kako su preliminarni testovi na stres bankarske industrije pokazali kako banke za-dovoljavaju propisanu ra-zinu kapitalizacije, ali bi daljnje pogoršanje eko-nomske situacije primo-ralo neke banke da nađu dodatni kapital. Devet ba-naka je lani poslovalo s gubitkom. Kriza se tije-kom godine prelila u real-ni sektor, pa je registriran i pad bilančnog iznosa za šest posto te pad ukupnih depozita za 12 posto.

Suradnja središnjih banaka u regijiBankarski stručnjaci u BiH predložili su pojača-nu suradnju središnjih ba-naka u regiji kako bi se otkrilo koliko koja banka-majka ima nekvalitetnih

kredita i tako realno ocije-nilo postojanje rizika. Vi-soka razina nekvalitetnih kredita jedan je od glavnih problema zamalja zapad-nog Balkana. Rizik je, pre-ma mišljenju bankarskih stručnjaka, tim veći što su u svim ovim zemljama do-minantne iste banke u ino-zemnom vlasništvu, zbog čega se opasnost ne može pojedinačno procjenjiva-ti. Prošlu, a dijelom i ovu godinu, poslovanje bana-

ka karakterizirali su sud-ski sporovi klijenata, in-spektora i ombudsmana za zaštitu potrošača s jedne strane i s druge strane ba-naka optuženih za navod-na lihvarenja. Nije mali broj banaka koje su zbog jednostranog povećanja kamata novčano kažnjene.

“Danas trpimo poslje-dice agresivnog nastupa banaka, nekontroliranog uzimanja kredita pravnih i fizičkih osoba i needuci-

ranih klijenata koji su se prezaduživali uvlačeći u te probleme i jamce, vjerujući kako će im, kao u socijaliz-mu, dug ‘pojesti’ inflacija.

Kad imate rast ekonomi-je od oko pet posto, a kre-dita za 30 posto, dogodilo se ono što se dogoditi mo-ralo, a to je rast dužničke krize”, ocijenio je guver-ner Centralne banke BiH Kemal Kozarić. U BiH su zbog recesije, rekao je gu-verner, za 17 posto smanje-ne doznake iz dijaspore, za više od 50 posto inozemne investicije, kreditna aktiv-nost banaka je niža za 600 milijuna KM, evidentan je budžetski deficit za 4,7 po-sto, javni prihodi su pali za 11 posto, a u pitanju je i aranžman od 1,2 milijarde

eura s MMF-om. Problemi na relaciji banke-klijenti nisu mali, što najbolje po-tvrđuje i održavanje okru-glog stola o zaštiti potroša-ča u bankarskom sektoru u organizaciji Svjetske ban-ke i Centralne banke BiH.

Zaštititi klijenteTema skupa bila je kako zaštititi klijente banaka a pri tome ne narušiti inte-rese bankarske industri-je. Jedan od odgovora na ovo pitanje bila je kako je educiran potrošač najbo-lje zaštićen klijent. Sudio-nici skupa zaključili su da banke moraju u centar stra-teškog poslovanja vratiti klijente i učiniti sve da ih zaštite, pa i od njih samih, i to edukacijom putem sa-vjetnika. To je i u interesu banaka jer će im se smanji-ti rizik od nevraćanja kre-dita. Veliki broj prevare-nih jamaca koji sad moraju za druge otplaćivati kredi-te organizirao se u udruge građana koje predlažu da se i zakonom isključi po-stojanje jamaca.

Banke u Bosni i Hercegovini

Klimoglav njegovoj eKselenciji – KlijentuFinancijski sektor je stabilan uz prisutan rast nekvalitetnih kredita te probleme s profitabilnošću i zaštitom klijenata

u prosjeku svaki građanin BiH

duguje bankama 1600 kM, dok

prosječna plaća nije veća od 790 kM

Na temelju revizorskih izvješća financijsko-poslovni magazin Banke u BiH osmi put je dodijelio Zlatni BAM najuspješnijim bankama u BiH u prošloj godini. UniCre-dit Bank Mostar dobio je dva Zlatna BAM-a, za najveći ukupni kapital u 2009. godini u iznosu od 368,8 mili-juna KM i za stopu prinosa na dionički kapital, ROE, od 24,64 posto. Raiffesen Bank BiH također je dobio dva Zlatna BAM-a, i to za najveću aktivu u iznosu od 4,21 milijarde KM i za najveći dionički kapital od 237,38 mi-lijuna KM. Bobar banka Bijeljina dobila je Zlatni BAM za najveću aktivu među bankama s pretežno domaćim kapitalom u iznosu od 194,7 milijuna KM, BOR banka Sarajevo za najveću stopu rasta depozita od nevjero-jatnih 180,63 posto i Komercijalno-investiciona banka Velika Kladuša za najveću stopu prinosa na aktivu od 1,98 posto.

Najuspješnije banke

porasli nekvalitetni krediti

7,1% (pad ukupnih depozita

12 %(


procijenjena vrijednost tipične samostalne kuće

od 107.000 do 500.000 €(

Franjo [email protected]

Tko obećava brzo oporezivanje ne-kretnina – ili je zlo-

namjeran ili nema pojma o čemu govori. Put do opo-rezivanja neuobičajeno je dug i zamršen. Nekretni-ne treba najprije popisati i razvrstati po skupinama te za svaku izraditi posebni model vrjednovanja. Re-zultati višegodišnjeg rada dolaze na supotpis vlasni-cima nekretnina i tek kada se s evidencijskim postup-cima i njihovim konačnim nalazima suglase svi oni kojih se to tiče, parlament može ozakoniti oporeziva-nje imovine. Slovenija baš ulazi u završnu fazu toga posla – do listopada ove godine vlasnici 6,5 mili-juna nekretnina koliko ih je ukupno popisano u Slo-veniji dobit će na kućne adrese obavijest Državne geodetske uprave s poda-cima o svakoj njihovoj ne-kretnini. Ne suglasi li se vlasnik s dobivenom pro-cjenom ili nađe da je nešto pogrešno upisano, ima dva mjeseca vremena posla-ti Geodetskoj upravi svo-je primjedbe.

Opća tržišna vrijed-nost svih 6,5 milijuna po-pisanih nekretnina u Slo-veniji procijenjena je na 180 milijardi eura. Isto-dobno sa završnom redak-turom goleme nekretnin-ske inventure ministarstvo financija provodi među-resorsko usuglašavanje teksta budućeg zakona o oporezivanju imovine koji u srpnju dolazi vladi

u ruke, a početkom jeseni i na izglasavanje u Držav-ni zbor. U ministarstvu fi-nancija vjeruju kako će se zakon skrasiti još ove go-dine u Službenom listu, i to s odredbom da vrijedi od 2011. godine.

Korak od statistike do poreza Sve one u Hrvatskoj koji operiraju s oporezivanjem imovine kao usputnim i lako svladivim reform-

skim poslom, valja pod-sjetiti kako su pripreme za taj pothvat u Sloveniji po-čele otprilike prije šest go-dina, još za mandata vlade Antona Ropa. Posao je na-stavljen za mandata Janeza

Janše, a završit će ga Bo-rut Pahor. Tko se prisjeća geneze slovenskog zako-na, lako će razumjeti zašto se danas izbjegava govoriti o prvotnim razlozima koji-ma se na početku opravda-vala nužnost popisa imovi-ne. Naime, popis je obavila Geodetska uprava i to tek nakon prisege vlade da se to čini isključivo za po-trebe statistič-ke služ-

be. Javnost je otpočetka bila sumnjičava. Smatrala je da se popisivanje obav-lja zbog oporezivanja, a da statistički razlozi služe samo kao paravan za po-reznu odmazdu. Vlada se, međutim, klela da popis nema nikakve veze s opo-rezivanjem. Tek na takvo uvjeravanje premijera, gra-

đani su nevoljko pri-pustili popisivače među svoje nekretnine. Prilike su se u međuvremenu znatno promijenile. Viša sila u obliku krize natjerala je Antona Ropa u laž. Zbog spa-š a v a n j a gos-

podarskih ak-tivnosti nužno je

rasteretiti cijenu rada, a ne-dostajući novac iščeprka-ti poreznim pincetama iz imovine i nekretnina.

Šest godina predanog radaGeodetskoj upravi trebalo je mnogo vremena, još više novca, da uz impozantnu popisnu ispomoć popiše 6,5 milijuna stanova, kuća, garaža, ureda, građevinskih

zemljišta i drugih ne-

kretnina čije se faktično sta-

nje ima konačno uskladiti s njihovim ti-

tularima do listopada ove godine. Nekretnine su raz-vrstane u 21 skupinu, a sva-ka skupina u jednu od uku-pno 20 vrijednosnih zona na koliko se inače podije-lilo cijelu Sloveniju. Kom-binacijom opće tržišne vri-jednosti i vrijednosne zone u kojoj se određena nekret-nina nalazi svaki vlasnik može sam izračunati osno-vicu prema kojoj će pore-zna služba ubuduće razre-zivati porez. Anton Rop možda i nije krenuo u popis svekolike imovine u Slove-niji s poreznim umišljajem. Raspolagao je u svoje vri-jeme izdašnim i stabilnim prihodima. No, kriza je na-pravila takvu pomutnju u javnim financijama da su se sada čak i njemački libe-rali stavili na čelo reform-skog pokreta koji u sveop-ćoj politici pospremanja javnih financija promovira politiku: “Jača ramena mo-raju nositi više!” Sloveni-ja je pribavila sve alate za oporezivanje imovine s ko-jim će početi 2011. godi-ne. Za sve to trebala je više nego solidnu Geodetsku upravu i šest godina preda-nog rada.

SLOVENIJA U POTRAZI ZA NOVIM PRIHODIMA

Porezno “roštiljanje” nekretninaNema brzih imovinskih poreza – Sloveniji je trebalo šest godina da podesi alate za oporezivanje 6,5 milijuna raznih nekretnina ukupne procijenjene vrijednosti 180 milijardi eura

Vlada se klela da popisivanje

nekretnina nema nikakve veze s

oporezivanjem, no viša sila u obliku

krize natjerala ih je u laž

Izračun za tipičnu samostalnu kuću (jednoobiteljska kuća, 150 četvornih metara neto površine, na 600 četvornih metara pripadajućeg zemljišta, izgrađena između 1975. i 1984. godine, sa svim pripadajućim instalacijama koje dosad nisu bile obnovljene) po-kazuje da takva kuća u najvrjednijoj zoni (uže središte Ljubljane te Bled, Piran i Porto-rož) vrijedi za poreznike 500.000 eura. Takva kuća u Kranju vrijedi, opet za poreznike, 305.000 eura, u Novoj Gorici 268.000, u Mariboru 235.000, Celju 207.000, u Velenju i No-vom Mestu 160.000, u Ptuju 123.000 i u Murskoj Soboti 107.000 eura. Cjelokupan pri-hod prikupljen oporezivanjem nekretnina pripada općinama. Njima će se prepustiti da odrede raspon oporezivanja. Zakonom se namjerava odrediti samo donju granicu koja ne smije biti niža od 0,01 posto porezne osnovice. Ocijenjene vrijednosti nisu i konačne ci-jene koje pojedinac može očekivati kada određenu nekretninu kupuje ili prodaje. Podaci na portalu daju samo orijentacijsku vrijednost. Inače, takve aplikacije imaju dugogodiš-nju tradiciju u pojedinim zemljama. Primjerice, u Švedskoj se takvim aplikacijama služe banke prilikom odobravanja hipotekarnih kredita.

Kuća u najvrjednijoj zoni – 500.000 eura

*vijesti

Sindikati protiv logističkog holdingaHartmut Mehdorn, done-davna željezna šaka nje-mačkih željeznica, ustraje u pokušaju da slovenskoj vladi ponudi dugoročna rješenja za posrnule Slo-venske željeznice. Meh-dorn je posjetio Kopar unatoč tome što ga četiri obalna sindikata tamo ne žele vidjeti smatrajući da potajno radi za nepoznatog strateškog partnera koji samo čeka priliku da ugra-bi “najslađi dio slovenskog gospodarstva”. Mehdorn i dalje tvrdi da prilike na špediterskom tržištu nisu dobre. Tvrtke koje se bave špediterskim poslom pre-kapacitirane su, stoga ži-votare u socijalnom dam-pingu. Preživjet će samo tvrtke sposobne pružati cjelovitu logističku uslugu s prijevozom tereta cestom i željeznicom – od tvorni-ce do luke. Mehdorn stoga i dalje zagovara objedinja-vanje Slovenskih željezni-ca, Intereurope i Luke Ko-per u logistički holding.

Uskoro proizvodi iz utekućenog drvaEuropska unija i Sloveni-ja zajednički financiraju zanimljiv projekt u okviru kojeg uskoro treba zapo-četi pilot-proizvodnja ra-znih proizvoda iz utekuće-ne drvne mase. U pogonu u Pivki, naime, mijenjat će agregatno stanje drvnom otpadu i drvnim proizvo-dima koji su odslužili svoj uporabni vijek. Iz “teku-ćeg” drva, zapravo iz pri-

rodnog polimera, namje-ravaju proizvoditi ljepila, premaze za drvo, poliure-tansku pjenu te uporabive energente. U projekt što ga vodi Šumsko gospodar-stvo Postojna dosad je ulo-ženo mnogo strojarskog i kemijskotehnološkog zna-nja. Direktor ŠG-a Postoj-na Frenk Kovač potvrdio je da je projekt ušao u fazu industrijalizacije i da će se otprilike za godinu dana početi s ozbiljnom utrži-vom proizvodnjom.

24 Broj 3634, 5. srpnja 2010.STIL Privredni vjesnik

Sanja Plješa [email protected]

U posljednje vri-jeme turisti sve češće od-

sjedaju u malim obitelj-skim hotelima koji nude visoku kvalitetu usluge, individualan pristup go-stu, intimnost i vrhun-sku gastronomiju u ek-skluzivnom interijeru, a u mnogima su istaknu-ti prepoznatljivi lokalni elementi kako bi se na-glasila njihova autentič-nost. Takvi hoteli naziva-ju se i boutique hotelima. No, postoji dvojba o tome što točno spada u taj se-gment hotelijerstva. U svijetu, pa tako i u Hrvat-skoj, ne postoji kategori-ja ni propisani standard o boutique hotelima iako se mnogi mali privatni ho-teli tako nazivaju i pro-moviraju. Baš kao i bou-tique prodavaonice, takvi

su hoteli mali, jedinstve-ni, posebno intimni, te ih vode individualci a ne velike korporacije. Nji-hovi su gosti ljudi u dobi od 20 do 50 godina, sred-njih do viših prihoda. “Za većinu malih obiteljskih hotela u Hrvatskoj može se reći da spadaju u ka-tegoriju boutique, što je i bila vizija većine njiho-vih vlasnika. Takvi mali hoteli imaju svoje poseb-nosti, a u njima najradije odsjedaju gosti koji znaju

što žele”, rekao je pred-sjednik Udruge obi-teljskih i malih hotela (OMH) Šime Klarić do-davši kako je, za razliku od ostatka hotelske indu-strije, za takve hotele ka-rakteristično da se u njih gosti vraćaju, što ih čini otpornijima u vremenima krize.

Svaki je posebanMali obiteljski hoteli u Hrvatskoj nastoje biti pre-poznati kao boutique ho-teli i shodno tome svi su usmjereni prema kvaliteti usluge, gastronomije, am-bijenta i atmosfere. Po-sao obično vode vlasnici i članovi njihovih obite-lji, a vrlo često takvi ho-teli razvijaju teme i razne turističke proizvode te ugrađuju elemente lokal-ne autentičnosti u arhitek-turu, uređenje interijera i

gastronomiju. Iako su bo-utique hoteli površinom mali, oni uistinu predstav-ljaju destinaciju u kojoj se nalaze i svojim gostima pružaju jedinstveni doživ-ljaj. Čak je i poznati ame-rički hotelijer Conrad Hil-ton kazao kako u takvom hotelu “gosti moraju pro-naći sve ono o čemu kod kuće sanjaju”.

U tom segmentu ho-telijerstva Hrvatska ima bogatu i raznoliku ponu-du. Tako postoje vrhunski mali hoteli kakav je resta-urirana Palača Dešković na Braču, obiteljski gastro hoteli poput hotela Zdje-larević, adventure hoteli poput Sv. Mihovila u Tri-lju ili Vicka u Starigradu Paklenici, wellness i ho-teli prilagođeni aktivnom odmoru, heritage, poslov-ni ili mali hoteli suvreme-ne arhitekture... “Svi oni

nastoje nuditi vrhunsku uslugu - prepoznatljivu, visokokvalitetnu uslugu s potpisom vlasnika, poštu-jući svjetske standarde, ali u kojima se prepoznaje autentičnost i kvaliteta”, istaknuo je Klarić.

Boutique hoteli kao budućnost turizmaHrvatske male i obiteljske hotele već je prepoznalo inozemno tržište kao bo-utique hotele u kojima se prate svjetski trendovi i nudi vrhunska usluga za cijenu još uvijek nižu od uobičajene u konkurent-skim zemljama. U Hrvat-skoj bi, smatra Klarić, ta-kvih hotela trebalo biti još i više. Naime, oni bi - za-hvaljujući svojim speci-fičnostima te činjenici da mogu raditi cijele godine - mogli biti budućnost na-šeg turizma.

Što Su to Boutique hoteli?

Kao doma, samo još boljeBaš kao i boutique prodavaonice, takvi su hoteli mali, jedinstveni, posebno intimni, te ih vode individualci a ne velike korporacije

Vrlo često takvi hoteli razvijaju

teme i ugrađuju elemente lokalne

autentičnosti u arhitekturu,

interijere i gastronomiju

Nedavno su otvorena još dva luksuzna mala hotela: Korkyra u Veloj Luci na Korčuli, te Kukuriku u Kastvu, oba s četiri zvjezdice. U obnovu hotela Korkyra uloženo je sedam milijuna eura. Pri uređenju vodilo se računa o spoju tradicije, arhitekture i duha starog korčulanskog mjesta sa suvremeno dizajniranim, luksuznim prostorima. Kastavski ho-tel Kukuriku, u vlasništvu poznatog ugostitelja Nenada Kukurina, ima 15 soba. Svaka je drukčije uređena, u svima je dizajnerski namještaj i kreveti s baldahinom. “Hotel je prije svega namijenjen poslovnim ljudima i eno gastro turistima”, kaže Kukurin koji je s par-tnerom Walterom Peculićem u hotel uložio više od 2,5 milijuna eura. Dobili su i potporu Grada Kastva te Ministarstva turizma iz programa Pod stoljetnim krovovima.

Korkyra i Kukuriku dva nova boutique hotela*vijesti

Film Wow Croatia osvojio EmmyDokumentarac američkih novinara Ashley Colburn i Johna Needdena Wow Croatia potkraj lipnja do-bio je prestižnu nagradu Emmy. To je velika pro-midžba Hrvatske na ame-ričkom tržištu koje poka-zuje sve veći interes za putovanja i odmor u na-šoj zemlji. Ashley Col-burn i John Needden u organizaciji Hrvatske tu-rističke zajednice lani su u rujnu proveli osam dana na putovanju u Hrvatskoj, a kamerom su zabilježili najljepše kadrove od Za-greba do Dubrovnika.

Subvencije za dolaske turistaZagrebačka županija ras-pisala je natječaj za dodje-lu subvencija, namijenjen turističkim agencijama i organizatorima grupnih putovanja koja uključuju

izlet ili višednevni bora-vak na području Župani-je. Ukupna sredstva sub-vencija su 300.000 kuna, a agencije ili turoperato-ri po svakom dovedenom gostu mogu ostvariti iznos od 35 kuna. Zahtjevi se zaprimaju do 15. u mje-secu za protekli kalendar-ski mjesec, dok će se no-vac isplaćivati mjesečno, redoslijedom zaprimlje-nih i odobrenih zahtje-va. Detaljne informacije mogu se dobiti u Uprav-nom odjelu za gospodar-stvo Zagrebačke županije.

Turističke karte Malog LošinjaTuristička zajednica Ma-log Lošinja u suradnji s Gradom Malim Lošinjem, mjesnim odborima oto-ka Suska, Ilovika, Unija te mjesta Velog Lošinja i Nerezina prvi je put izra-dila turističke karte ma-lih mjesta i otoka. Na kar-tama su označene točke koje je zanimljivo posjeti-ti, povijesne znamenitosti te plaže i ostale atrakcije svakog pojedinog otoka i mjesta. Karte se osim u ti-skanom obliku nalaze i na web stranici www.tz-ma-lilosinj.hr.

Takvi mali hoteli imaju svoje posebnosti, a u njima najradije odsjedaju gosti koji znaju što žele.

Šime Klarić, predsjednik Udruge obiteljskih i malih hotela

“”

Brendiranje Krapinsko-zagorske županije po-krenuto je pod nazivom Bajka na dlanu, a pro-jektom su objedinjeni svi smještajni kapaciteti, se-oska gospodarstva, po-nuda toplica i kulturno-povijesnog turizma. Kako bi se Zagorje pribli-žilo turistima, a Krapin-sko-zagorska županija po-zicionirala kao jedna od vodećih turističkih kon-tinentalnih županija, na-pravljeno je nekoliko tu-rističkih brošura koje su predstavljene prošlog tjed-na u Hrvatskoj gospodar-skoj komori. U toj se žu-paniji za sada nalazi 1700 kreveta u smještajnim objektima, a u planu je po-većanje tog broja u sljede-će četiri godine. Naglaše-no je kako Zagorje treba postati višednevna turi-stička destinacija u kojoj će se uskoro ponuditi i kongresni turizam. Pred-

sjednik HGK-a Nadan Vi-došević tom je prigodom istaknuo kako je ta župa-nija uz Istarsku, Međimur-sku i Zadarsku napravila najveći iskorak i ostvari-la najveće stope rasta gos-podarstva. “Kontinentalna Hrvatska ima sve moguć-nosti za razvitak cjelogo-dišnjeg turizma, a upravo je Krapinsko-zagorska žu-panija u prednosti jer je na dobrom geografskom po-ložaju i ima vrlo visoki društveni proizvod. To je i mjesto proizvodnje usluga te na tome treba graditi tu-rističku budućnost”, rekao je Vidošević. (S.P.)

Brendiranje KraPinSKo-zagorSKe žuPanije

Zagorje zove turiste

25Broj 3634, 5. srpnja 2010. HRWWWATSKAwww.privredni.hr

Boris Odorčić [email protected]

N akon što su se osobna i prije-nosna računa-

la utaborila u kućanstvi-ma, poslovnim prostorima i dijelu ugostiteljskih obje-kata, tvrtke koje razvijaju softver već nekoliko godi-na bitku vode na još uvijek relativno novom bojnom polju - zaslonu pametnih telefona. Jedno od glavnih oružja tih softverskih tvrt-ki su aplikacije koje vlasni-cima smartphone mobilnih uređaja omogućavaju da u te telefone ugrade rješenja koja će im olakšati svakod-nevni privatni i poslovni život te ga učiniti ugodni-jim. Drugim riječima, već neko vrijeme u smartpho-neove je moguće ugraditi aplikacije za, primjerice, reproduciranje digitalne

glazbe i videozapisa, kom-pas, budilicu s glasom Pa-mele Anderson ili ona rješenja koja generiraju viceve s Chuckom Norri-som. Zatim, postoje apli-kacije kojima se jednostav-no može doći i do infor-macija o n e k o m proizvo-du, uslu-zi ili do kontak-ta osobe koja je

članica određene grupe na nekoj društvenoj mre-ži. Onim ozbiljnijim kori-snicima, pak, koji ne traže samo zabavu, namijenjene

su aplikacije zahva-ljujući kojima

je, primjeri-ce, mogu-će primati faks poru-ke u obliku

e-maila, a odne-d a v n o im je u Hr-

va t sko j omogućena

i kupnja licen-cije za iControl

Lampert. Riječ je o jednostavnom rješe-

nju ponajprije namijenje-nom malim i srednjim po-duzetnicima koji posjeduju jedan od najpopularnijih pametnih telefona Apple

iPhone. Ono im u bilo ko-jem trenutku, ma gdje se nalazili, omogućava deta-ljan pregled poslovnih in-formacija o njihovoj tvrtki.

Bez jezične barijereWolfgang Lampert, izu-mitelj aplikacije iCon-trol Lampert, kaže nam kako je razvoj tog rješe-nja trajao desetak godina. Aplikacija obrađuje po-datke iz računovodstva, operativnih računa, obra-čuna plaća, kontrole pro-meta poduzeća, financij-skog planiranja, poreznih obveza, poslovnih i pri-vatnih bankovnih raču-na... K tomu, poduzetnik može zatražiti i informa-cije o potrošnji električne energije ili vode tako da se i ti računi mogu zbroji-ti i uvrstiti u poslovno iz-vješće. “Jedna od predno-sti ove aplikacije jest ta da

korisnik može dobiti iz-vješće na bilo kojem svjet-skom jeziku tako da nema jezičnih prepreka koje bi otežale neki poslovni su-

sret. Moguće je, također, uspoređivati sadašnje po-datke s onima iz prethod-nog razdoblja, ali i stvarati poslovne prognoze te tako pokušati predvidjeti budu-ća financijska kretanja u tvrtki”, ističe Lampert za-ključivši kako, ako to želi, poduzetnik izvješće može dobiti i u tradicionalnom, papirnatom obliku ili kao power point prezentaciju.

Izvješće na zaslonu moBItela

Halo, kako ide posao?iControl Lampert omogućava poduzetnicima da u bilo kojem trenutku, bez obzira gdje se nalaze, detaljno pregledaju poslovne informacije o tvrtki

Aplikacija obrađuje i podatke iz računovodstva, obračun plaća, kontrolu prometa poduzeća...

I zdaci za hardver, sof-tver i informacij-sko-tehnologijske

(IT) usluge u Hrvatskoj pali su u 2009. u odno-su na prethodnu godi-nu za 16,9 posto, na 1,11 milijardi američkih dola-ra. Kumulativni je to re-zultat nedavno objavlje-nog godišnjeg izvješća analitičke kuće IDC Adri-atics o kretanjima na hr-vatskom informatičkom tržištu. “Gospodarska kri-za, koja se prelila na do-maće informatičko trži-šte u četvrtom kvartalu 2008. i tijekom prošle go-dine, snažno je utjecala na pad potražnje u svim po-trošačkim segmentima s

izraženim naglaskom na javni sektor, kućanstva i najveći dio korporativnog sektora dok je IT potroš-nja bankarskih institucija

i telekomunikacijske in-dustrije u 2009. iskazala umjereniji pad”, ističe Bo-ris Žitnik, direktor ana-litičke kuće IDC Adria-tics. “Recesija je najviše pogodila isporuke hardve-ra. To se u prvom redu od-

nosi na prodaju ispisnih uređaja (HCP - Hardcopy Peripherals), koja je pala za čak 40,4 posto u odno-su na prethodnu godinu, te osobnih računala s pa-dom od 38,9 posto. Sto-ga su domaći distributeri i trgovci na malo IT opre-me i komponenti, suočeni s velikim teškoćama, bili prisiljeni na restrukturira-nja kompanija i otpuštanja zaposlenika. IT tržište u prošloj je godine bilo ‘tržište kupca’, kon-kurentska utakmica je zaoštrena i cijene su drastično smanji-vane”, naglašava Žitnik. Gle-dano po teh-

nologiji, IT usluge pred-stavljale su najsnažniji segment i u 2009. godini, dosegnuvši približno 394 milijuna dolara. Na dru-gom mjestu nalazi se tr-žište osobnih računala sa 186 milijuna dolara te trži-šte softvera, čija je vrijed-nost iznosila 181 milijun dolara u prošloj godini. S IT potrošnjom od 248 do-lara po glavi stanovnika,

p r i o p ć e n o je iz IDC

Adriatic-s a ,

Hrvatska je lani dosegla 29,8 posto od prosječne per capita IT potrošnje u EU27. Daleko je zaosta-jala iza razvijenih skandi-navskih zemalja, primje-rice Danske (1953 dolara) ili Švedske (1534 dolara), ali je bila ispred Poljske (215 dolara), Bugarske (142 dolara) i Rumunjske (71 dolar).

IDC očekuje da će in-formatička potrošnja i u ovoj godini zabilježi-ti skromniji pad, dok će u idućih pet godina rasti pro-sječnom godišnjom sto-

pom od 7,1 posto te do-segnuti brojku od 1,57 milijardi dolara u 2014.

godini. (B.O.)

PAd IT POTrOšnje u HrvATskOj

u recesiji prvo otpada - hardver

Prodaja ispisnih uređaja pala je za čak 40,4 posto, a

osobnih računala za 38,9 posto

*vijesti

Regicom do željene domeneIskonova tvrtka kći Re-gica, u skladu s odlukom CARneta o početku re-gistriranja vršnih hr do-mena, od prošlog tjedna omogućava njihovo regi-striranje putem interneta. Sustav za registraciju do-mena kojim raspolaže Re-gica u potpunosti je au-tomatiziran i omogućuje jednostavnu i brzu regi-straciju. Nakon što pristu-pi internet stranici www.regica.hr, korisnik može odmah provjeriti dostu-pnost domene koju želi tako da upiše njen naziv. Sustav potom ispisuje sve moguće kombinacije na-ziva domene te razlikuje one slobodne od zauzetih.

Combis predstavio vDI tehnologijuCombis je prošli tjedan predstavio VDI (Virtu-al Desktop Infrastruc-ture) tehnologiju za vir-tualizaciju računala čija implementacija unapr-jeđuje sigurnost te sma-njuje operativne troškove poslovanja i do 40 po-sto. Virtualizacija računa-la osigurava korištenje za-htjevnije infrastrukture od one koju bi, u klasičnom načinu rada, korisnička hardverska okolina bila u stanju podržati.

održan GDi Gisdata DanGDi Gisdata Dan 2010 održan je protekloga tjed-na po 12. put. Konferenci-ja je okupila više od 100 sudionika - geoinforma-cijskih stručnjaka i pro-fesionalaca - koji su mo-gli poslušati predavanja i nazočiti nizu demonstra-cija nove generacije geo-informacijskih tehnologi-ja i proizvoda. Jedna od aktualnih tema bila je pri-kaz novih tehnologija kao što je LIDAR radarski su-stav koji prikuplja prostor-ne podatke noću i danju te omogućava brzu i učinko-vitu izradu digitalnog mo-dela zgrada i terena.

Korisnik može zatražiti i informacije o potrošnji električne energije ili vode tako da se i ti računi mogu zbrojiti i uvrstiti u poslovno izvješće!

Wolfgang Lampert, izumitelj aplikacije iControl Lampert

“”

26 Broj 3634 , 5. srpnja 2010. PST! Privredni vjesnik

PAUL NEWBOLD, WILLIAM L. CARLSON, BETTY THORNESTATISTIKA ZA POSLOVANJE I EKONOMIJU MATE

Riječ je o temeljnom udžbeniku iz područja statistike koji pruža kvalitetan i stručan uvod u poslovnu statistiku, ra-zvijajući razumijevanje njenih koncepata s naglaskom na rješavanje problema. Knjiga omogućuje svim čitateljima provođenje ozbiljnih analiza primjenjivih u praksi, ali i uči kako biti jači i pouzdaniji analitičar i menadžer. CD-ROM koji se isporučuje s knjigom sadrži podatkovne datoteke potrebne za rješavanje problema i zadataka.

MARINA MUČALO RADIO - MEDIJ 20. STOLJEĆAAGM

Knjiga obuhvaća razdoblje nastanka i razvoja radijskog medija što je bio obiman i zahtjevan posao. O stoljeću povijesti i kontekstualizacije medija koji je umnogome iz-mijenio komunikacijsku sliku svijeta pisano je za potrebe studija radijskog medija, ali odgovore na mnoga pitanja u knjizi mogu naći i svi oni koji, koristeći radio, zaborave na činjenicu da je ne tako davno postojalo vrijeme kad se živjelo bez stalne dostupnosti medija u osobnom okruže-nju i svakodnevnici.

SCARLETT THOMAS KRAJ GOSPODINA T. AJNE Fraktura

Igrom slučaja Ariel Manto pronalazi knjigu Kraj gospodina T. Ajne gotovo posve zaboravljenoga pisca Thomasa E. Lu-masa. Otkriva kako je Lumas u knjizi opisao svojevrstan “svijet umova”, nematerijalnu razinu postojanja u kojoj je moguće kretati se kroz umove drugih ljudi te čitati njihove misli i sjećanja. Taj svijet nazvao je Troposfera, ali u knjizi nedostaje stranica koja opisuje kako se ulazi u nju. Ariel kreće u potragu za tajnim znanjem i istrgnutom strani-com, no ni izbliza nije jedina...

STIPE BOTICA I STUDENTI SUVREMENI HRVATSKI GRAFITINaklada Pavičić

Riječ je o drugom, opsegom udvostručenom izdanju zbir-ke koju je sa svojim studentima priredio prof. dr. Stipe Bo-tica sa zagrebačke Kroatistike. Grafiti, njih gotovo 1400, prepisani su sa zidova u Zagrebu, Osijeku, Slavonskom Brodu, Vukovaru, Varaždinu, Splitu, Dubrovniku i drugim hrvatskim gradovima te u Bosni i Hercegovini. Stari i novi grafiti u mnogočemu se razlikuju, ali sve ih povezuje sklo-nost prelaženju svih granica dopuštenog društvenog po-našanja.

GRETCHEN RUBIN PROJEKT SREĆAPlanetopija

Što uopće želim od života? Pa - želim biti sretna. Ali nikada nisam razmišljala o tomu što me čini sretnom ili kako bih mogla biti sretnija - tako Gretchen Rubin započinje svoju knjigu o potrazi za srećom i zadovoljstvom. Svaki mjesec donosila je niz odluka, ali je zaronila i u načela koja su odredili primjerice Epikur i Dalaj Lama, ali i Oprah i Martin Seligman. Otkrila je da novac može kupiti sreću, ali kad se mudro troši; da i najmanja promjena može značiti puno..

KNJIGOMETARPripremila: Vesna Antonić

S vjesni ste da su u vašoj organizaci-ji promjene prije-

ko potrebne. Možda zna-te i koje: nova strategija ili informacijski sustav, nova akvizicija ili reorga-nizacija. No, sve se doga-đa nekako presporo, dok se vi osjećate kao Sizif gurajući uzbrdo groma-du koja samo što se nije obrušila natrag dolje. Ili se pak opet i opet zavla-či s provedbom nove sjaj-ne zamisli. Što nedostaje? U knjizi Smisao hitno-sti (nakladnik Lider pre-ss) guru promjena John P. Kotter otvara nam oči pokazujući kako danas nedostaje, a potrebno je u gotovo svim organiza-cijama, pravi osjećaj za - hitnost. Dakle, prepo-znatljivo stajalište i osje-ćaj koji ljude navodi na to da iskoriste prilike i izbje-gnu opasnosti, da već da-nas postignu nešto važno te da neprestano odbacuju nevažne aktivnosti kako bi već sada radili brže i učinkovitije.

Naime, nakon što mu je često postavljano jedno te isto pitanje: koja je naj-veća pogreška koju ljudi čine kad pokušavaju ne-što promijeniti, Kotter je zaključio da nije stvoren dovoljan osjećaj hitno-sti kod dovoljno velikoga broja ljudi kako bi pripre-mili teren za veliki skok u nekom novom smjeru. Potom je počeo menadže-rima postavljati pitanja upravo o snazi osjećaja hitnosti te što poduzima-ju u svezi s time.

Sve počinje s osjećajem hitnosti S vremenom je postao uvjereniji nego ikad da sve počinje s osjećajem hitnosti. Na početku sva-kog nastojanja da se pro-vede bilo kakva promje-na, ako osjećaj hitnosti nije dovoljno snažan, a podmukli njen suparnik - samodopadnost - je pre-

velik, sve drugo postaje utoliko teže. Za Kottera je, u uspješnom pristupu promjenama, hitnost naj-teži korak bez kojega će

se i najbolje i najvažnije inicijative ugasiti. Isto-dobno, ona mora postati osnovno i trajno obiljež-je sposobnosti djelova-

nja. Djelovanje s hitno-šću je taktika koja brzo donosi rezultate. Pritom valja imati na umu da hit-nost nije isto što i mahni-ta jurnjava sa sastanka na sastanak ili proizvodnja gomila papira, beskraj-no jurcanje u krugovima koje često sprječava lju-de da iskoriste izvanred-ne prilike i pozabave se većim problemima. To je samo lažni osjećaj hitno-sti kojeg potiču zabrinu-tost, ljutnja i frustracija.

U ovoj knjizi Kotter nudi i ključne taktike za poticanje osjećaja za hit-nost, za razotkrivanje i smanjenje samodopadno-sti te nas uči o tome kako donijeti ono vanjsko unu-tra, o osjećaju za hitnost u svakodnevnim aktiv-nostima, prepoznavanju prilika u krizama, ali i o izlaženju na kraj s nega-tivcima i(li) nenekavci-ma. (V.A.)

NOVE KNJIGE

Hitnost nije mahnito jurcanje Gotovo svim organizacijama nedostaje osjećaj koji ljude navodi da iskoriste prilike i izbjegnu opasnosti

Hitnost je najteži korak bez kojega

će se i najbolje i najvažnije inicijative

ugasiti

John P. Kotter profe-sor je filozofije vodstva Konosukea Matsushi-tea i profesor emeri-tus na poslovnoj školi Harvard Business Sc-hool. Smatra ga se naj-većim svjetskim au-toritetom za vodstvo i promjene, posebice za promjene u najuspješ-nijim organizacijama. U listopadu 2002. časo-pis Business Week oci-jenio je Kottera američ-kim “guruom vodstva” broj jedan. Objavio je 16 knjiga, 12 bestsele-ra s poslovnom temati-kom, dok je šest knjiga dobilo nagrade i prizna-nja. Uz milijune proda-nih primjeraka, njego-ve su knjige prevedene i objavljene na više od stotinu jezika.

O autoru


STEČAJEVINEKRETNINEDRAŽBE

Na “bubnju” industrijske nekretnine Ekonomsko dvorište s objektima u Topolov-cu, pokraj Siska, povr-šine 274.054 četvorna metra, procijenjene vri-jednosti 28,4 milijuna kuna. Nekretnina u nara-vi predstavlja zemljište i pripadajućih devet obje-kata, koji uključuju zgra-de, silos, benzinsku crp-ku, klaonicu, skladište te stambene objekte u Ulici Šašina greda bb. Dražba za ovu nekretninu održat će se 14. rujna u 10 sati na Trgovačkom sudu u Si-sku u sobi broj 116. Ne-kretnina se ne može pro-dati za manje od trećine procijenjene vrijednosti, a jamčevina iznosi 947.656 kuna. Pregled nekretnine moguć je osam dana pri-je dražbe.

Industrijska nekretnina od 15.509 četvornih me-tara u Garešnici, proci-jenjene vrijednosti 20,3 milijuna kuna. Dražba za ovu nekretninu održat će se na Trgovačkom sudu u Bjelovaru, 30. srpnja u 9 sati u sobi broj 5. Nekret-nina se ne može prodati za manje od dvije trećine procijenjene vrijednosti. Na usmenoj javnoj draž-bi mogu sudjelovati sve pravne i fizičke osobe koje prethodno polože jamstvo. Jamstvo iznosi 10 posto utvrđene vrijed-nosti. Osobe koje sudje-luju u javnoj dražbi duž-ne su prije početka ročišta sudu predati primjerak uplatnice iz koje je vid-ljivo da je jamčevina po-ložena. Jamstvo se polaže na žiro-račun Trgovač-kog suda u Bjelovaru broj 2390001-1300000630, model 05, poziv na broj 140-58-09.

Industrijska nekretni-na u Varaždinu površine 40.380 četvornih meta-

ra, procijenjene vijed-nosti 20,1 milijun kuna. Nekretnina u naravi pred-stavlja restoran, upravnu zgradu, briketirnicu, la-kirnicu, proizvodni po-gon, tri skladišne zgrade, dvorište i nadstrešnicu, pašnjak te industrijsko dvorište u Ulici Pavleka Miškine 59a. Dražba za ovu nekretninu održat će se 23. rujna na Trgovač-kom sudu u Varaždinu u 13 sati u sobi 226/II. Ne-kretnine koje su predmet prodaje mogu se razgle-dati uz prethodnu naja-vu stečajnoj upraviteljici Mariji Holetić (042/350 883). Pravo sudjelova-nja na dražbi imaju samo one pravne i fizičke oso-be koje su prethodno dale osiguranje u vidu plaćene jamčevine i originalni do-kaz o osiguranju dostavile na sudski spis pozivom na broj St-81/08 najkasnije dva dana prije ročišta za javnu dražbu. Osiguranje se uplaćuje u iznosu od 10 posto od početne cijene, a uplaćuje se na žiro-ra-čun Suda broj: 2390001-1300002754 s naznakom “jamčevina”. Osiguranje nisu dužni položiti razluč-ni vjerovnici.

Zgrada od 11.977 če-tvornih metara u Pre-gradi, procijenjene vri-jednosti 11,9 milijuna kuna. Nekretnina u na-ravi predstavlja zgradu, dvorište i parkiralište. Drugo ročište za javnu dražbu održat će se pred stečajnim sucem 9. srp-nja u 10 sati na Trgovač-

kom sudu u Zagrebu, soba broj 94/II. Razgledati ne-kretnine i njihovu doku-mentaciju zainteresira-ne osobe mogu u vrijeme dogovoreno sa stečajnim upraviteljem na broj te-lefona 098/855 370. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najka-snije dva dana prije dana održavanja ročišta za dražbu uplatile jamčevinu u iznosu od 10 posto utvr-đene vrijednosti nekret-nina iz točke I. ovog za-ključka na račun sudskog depozita Trgovačkog suda u Zagrebu pri Hr-vatskoj poštanskoj ban-ci Zagreb broj 2390001-1300000460 poziv na broj 10, broj spisa St-156/09 i dokaz o tome predoče ste-čajnom sucu prije početka dražbe ili stečajnom sucu prilože bankarsku garan-ciju bonitetne banke na prvi poziv za odgovaraju-ći iznos osiguranja.

Poslovni prostor u Hr-vatskoj Kostajnici ve-ličine 12.945 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 7,9 milijuna kuna. Nekretnina u na-ravi predstavlja poslovnu zgradu i dvorište, oranicu, vrt i voćnjak u Ulici Antu-na Pavičića 22. u Hrvat-skoj Kostajnici. Dražba će se održati 15. srpnja u 12 sati na Općinskom sudu u Hrvatskoj Kostajnici, soba broj 22. Nekretnina se ne može prodati za manje od dvije trećine procijenjene vrijednosti, a jamčevina za sudjelovanje na dražbi iznosi 78.536 kuna.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Partner/investitor za turistički web projektMT KONZALTING, Poreč, www.mt-consulting.hr. Tvrtka se bavi konzalting uslugama u hotelijerstvu, turizmu i trgo-vini. Za novi i isplativi, gotovo dovršeni turistički web projekt traži partnera/inve-stitora. Informacije i reference o tvrtki i projektu možete pogledati na web strani-cama.Kontakt: Marinko Tvrtković, [email protected], +385(0)95 44 33 226.

Knjigovodstvene usluge Con Vestigo, Split. Tvrtka nudi knjigo-vodstveno-računovodstvene poslove i savjetovanje za tvrtke i obrte. Kontakt: Blaženka Alebić, [email protected], +385 21 538517, +385 91 5084604.

Procjena i inspekcija u UkrajiniISI-MAR, Maruipol, Ukrajina, www.isi-mar.com. Tvrtka se bavi inspekcijom i nadzorom. Osnovne djelatnosti poduze-ća: procjena, inspekcija, ispitivanje roba, materijala i opreme u tvornicama, mje-stima isporuke, utovarnim ili istovar-nim lukama, mjestima promjene namje-ne roba/proizvoda te mjestima nastanka štete; neovisna procjena kvalitete i koli-čine roba u trgovačkim operacijama; iz-davanje inspekcijskih dokumenata, pro-vođenje analiza, istraživanja, testiranje s ciljem dokaza da rezultati inspekcije od-govaraju ugovorenim zahtjevima. Kon-takt: Hrvoye Puchar, [email protected], +380 629 410920, +380 767281448.

AdheziviProxima S.r.l., Rivoli, Italija, www.tecnologie-adesive.com. Tvrtka je proi-zvođač adheziva i nudi svoje proizvode. Kontakt: [email protected], +39 011 9574945.

ČarapeItaliana, Istanbul, Turska, www.italiana-fashion.com. Tvrtka je jedan od vodećih turskih brendova čarapa i traži distribu-tere u Hrvatskoj. Kontakt: Vedat Ete-moglu, [email protected], +90 212 4821033.

Mladice lozeMak - Smolarski noj, Strumica, Makedo-nija. Tvrtka za suradnju s hrvatskim tvrt-kama nudi 5.000.000 lozovih kalema sa

sortnom čistoćom, makedonskih, fran-cuskih, talijanskih sorti, a po narudžbi mogu i seedless kalemi. Kontakt: Aleks-Aco Stoilkov, [email protected], +389 34 330044.

Voda - izvori s koncesijama - gotove punionice vode u raduMEMO d.o.o, Zagreb, www.memo.hr Tvrtka nudi: flaširanu visokokvalitetnu prirodnu izvorsku vodu punjenu na izvo-rima u Hrvatskoj i BiH, izvore s konce-sijama i gotove punionice vode u radu na području bivše Jugoslavije, kao i opremu za punjenje vode i ostalih tekućina, sa 20 godišnjim iskustvom. Kontakt: Edhem Bajraktarević, [email protected] +385 1 2321 688, 098 232 355

Vina i alkoholna pićaSakhawat Commercial Broker, Dubai, Ujedinjeni Arapski Emirati. Tvrtka tra-ži vina i ostala alkoholna pića. Kontakt: Noor Ali, [email protected], +971 4 2733811.

PartnerstvoGestum, Varaždin. Tvrtka traži partne-re proizvođače za uvoz gotovih trikotaž-nih proizvoda, pidžama, majica, trenirki, donjeg rublja. Kontakt: Ema Bernik, [email protected], +385 42 201775.

Odvjetničke usluge u PoljskojRadkiewic Kancelaria, Varšava, Poljska, www.radkiewicz.net.pl. Tvrtka Odvjet-nički ured Radkiewicz zastupa tvrtke i fizičke osobe. Ured sa sjedištem u Varša-vi zapošljava četiri odvjetnika, stručnja-ka iz različitih područja prava. S uredom surađuju specijalizirani odvjetnici, od-vjetnici za patente i prevoditelji. Speci-jalizirana područja: - korporativno savje-tovanje/spajanje i akvizicija - trgovački ugovori/projektno financiranje - porezno i carinsko pravo - sudski i upravni po-stupci - radno i socijalno pravo - pravo intelektualnog vlasništva - zaštita osob-nih podataka - potrošačko pravo - ne-kretnine - javne nabave - pravo Europske unije - restrukturiranje/stečajno pravo - nove tehnologije/telekomunikacije - medijsko pravo - zaštita okoliša. Kon-takt: Kamil Radkiewicz, [email protected]

IZBOR IZ NADMETANJA

HRVATSKAProtokolarno voziloGrad Dubrovnik nabavlja protokolarno vozilo pu-tem operativnog leasinga. Rok dostave ponuda je 6. srpnja.

Balistički štitoviMUP Zagreb nabavlja 29 balističkih štitova. Rok do-stave ponuda je 19. srpnja.

Automatska brojila prometaHrvatske ceste Zagreb na-bavljaju 15 automatskih

stacionarnih brojila pro-meta. Rok dostave ponu-da je 12. srpnja.

StoliceHŽ Vuča vlakova nabav-lja uredske i školske sto-lice. Rok dostave ponuda je 7. srpnja.

REGIJAZaštitna odjeća i obućaPutevi Podgorica nabav-ljaju zaštitnu odjeću i obuću. Rok dostave po-nuda je 21. srpnja.

KošuljeMinistarstvo unutraš-njih poslova RS-a Banja Luka nabavlja 4400 ko-šulja dugih rukava. Rok dostave ponuda je 20. srpnja.

tel.: 01/5501-511faks: 01/[email protected]

28 Broj 3634 , 5. srpnja 2010. SVIJET FINANCIJA Privredni vjesnik

Vesna Antonić[email protected]

H rvatska je viso-ko pozicioni-rana po udjelu

odraslog stanovništva (sta-rijeg od 15 godina) koje posluje s jednom ili više

banaka. U Austriji su go-tovo svi odrasli stanovnici istodobno i klijenti bana-ka, dok u Hrvatskoj devet od njih 10 posluje barem s nekom bankom, pokaza-lo je najnovije kvartalno istraživanje bankarskog tr-

žišta GfK FMDS koje se kontinuirano provodi od 1999. godine.

Sve manje čekovaPrema rezultatima tog istraživanja, u našoj ze-mlji većina klijenata po-

sluje samo s jednom ban-kom. No, ipak, nešto više od četvrtine klijenata po-sluje s dvije ili više ba-naka. Kad je riječ o ban-karskim proizvodima koji se u nas najčešće kori-ste, to su tekući račun i s

njim povezani proizvodi, no zanimljive su razlike u korištenju tih proizvoda u duljem vremenskom raz-doblju.

Tako se, prateći od 2000. godine, može uoči-ti porast u broju klijenata

koji koriste tekući račun. Također, uočava se porast i u broju onih koji koriste kartice tekućeg računa, ali i dozvoljeni minus. S dru-ge pak strane, očit je pad u udjelu klijenata koji ko-riste čekove. Vidljivo je, kažu u GfK-u, da su če-kovi kao sredstvo plaća-nja zamijenjeni drugim, modernijim načinima pla-ćanja kao što su internet bankarstvo, telefonsko bankarstvo, bankarstvo putem mobilnog telefona, trajni nalog...

Građani bankama vjeruju I sama gospodarska kri-za utjecala je na korište-nje određenih bankarskih proizvoda i usluga, na-glašavaju u GfK-u pod-crtavajući kako se ljudi

sve više okreću štednji, a manje kreditima. Tako, prema istraživanju, oko četiri posto građana izjav-ljuje da nije u mogućno-sti otplaćivati rate kredi-ta. Osim što dvije trećine građana smatra kako je sada teže dobiti kredit od banke nego prije, izraža-va se i opreznost pri za-duživanju, pa čak 69 po-sto građana navodi kako će se manje zaduživati u idućih godinu dana (kre-diti, minusi, kartice...).

Zaključak istraživa-nja GfK-a, provedenog na uzorku od 1000 ispitani-ka, jest kako građani Hr-vatske vjeruju u stabilnost bankarskog sustava, a sta-bilizira se i povjerenje u sigurnost štednje u ban-kama nakon naglog pada potkraj 2008. godine.

100

90

80

70

60

50

40

30

20

10

02000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009.

6672 72 75 76 78 80 83

86 86

687775

6961

59

50

424334

4539

44

37 40

42 4650 49 52 4847 43 43

41 42 40 38 37 29

tekući kunski račun

dozvoljeni minus

bankomat kartice

čekovi

Udio korisnika tekućeg računa i povezanih proizvoda - 2000.-2009.

Izvor: GfK

ISTRAŽIVANJE GfK-a

Više štednje, manje kredita Prateći od 2000. godine, može se uočiti porast u broju klijenata koji koriste tekući račun. Također, uočava se porast i u broju onih koji koriste kartice tekućeg računa, ali i dozvoljeni minus

Čak 69 posto građana navodi

kako će se manje zaduživati u idućih

godinu dana

posluje sa 2 ili više banaka

više od 1,4 građana Hrvatske (

Tijekom svibnja u pro-sjeku oko pet posto po-voljniju cijenu metra kvadratnog kuće bilje-že Pula (1538 eura, što je 4,8 posto manje nego u travnju) i Zadar (1769 eura, pojeftinjenje od 4,5 posto).

Najveća razlika u cijeni zabilježena je u Splitu, u kojem je za četvorni me-tar trebalo izdvoji-ti 1655 eura ili 5,5 posto manje nego u travnju. Iako bilježi najveći rast, u Osijeku su kuće najjef-tinije, a u Zadru, koji na mjesečnoj razini bilje-ži pad, najskuplje. Va-

lja napomenuti kako je u Zagrebu za kvadrat kuće u svibnju trebalo izdvo-jiti 1660 eura što je 0,3 po-sto ma-nje u

odnosu na travanjskih 1665 eura.

Prema podacima por-tala Crozilla, na godiš-

njoj razini po-rast cijene

b i l j e ž e Z a -

greb, Zadar i Split, a pad Osijek i Pula. Jedna od najvećih promjena u cije-ni tijekom zadnjih godinu dana zabilježena je u Osi-jeku, pa je tako 2009. go-dine u tome gradu cije-na četvornoga metra kuće iznosila 1090 eura, da bi

se ove go-dine u

svibnju s p u -

stila na samo 839 eura, što

je razlika od 23 posto.

Hrvatska na 31. mjestu Razliku od 2,5 po-sto bilježi Pula gdje je metar četvorni u svib-

nju stajao 1538 eura. Bez značajnih promjena tije-kom svibnja prošlo je za-grebačko tržište koje je bilježilo blagi rast od 0,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. U Dal-

maciji je cijena kvadrata kuća u porastu, pa je ona tako u Splitu viša za 5,3 posto, a u Zadru oko 20 posto.

U Hrvatskoj su kuće još preskupe za naše gra-đane, ali su u usporedbi s

europskima prilično po-voljne. Tako je jedan od najpoznatijih portala za nekretnine, Global Pro-perty Guide, usporedio cijene kuća u Europi, a portal Crozilla preuzeo i obradio njihove podatke. Prema njihovim su stati-stikama kuće na području Hrvatske mnogo jeftini-je nego u ostatku Euro-pe. Štoviše, od 35 uspo-ređivanih zemalja mi se nalazimo gotovo na sa-mom dnu, točnije na 31. mjestu. Najskuplji je kva-drat kuće u Monacu u ko-jem ćete za njega izdvoji-ti isto koliko i za prostor od 16 kvadrata u Hrvat-skoj. (V.A.)

NEKRETNINE

Kuće u Hrvatskoj mnogo jeftinije nego u ostatku EuropeNajskuplji je kvadrat kuće u Monacu u kojem ćete za njega izdvojiti isto koliko i za prostor od 16 kvadrata u našoj državi

U Osijeku kvadrat kuće stoji 836 eura, a u Zadru 1769


P rema konačnim podacima Držav-nog zavoda za

statistiku, bruto domaći proizvod je u prvom tro-mjesečju ove godine zabi-lježio realan godišnji pad od 2,5 posto čemu je naj-više pridonio pad osobne i investicijske potrošnje.

Najveći pad zabilje-žen je kod investicija u fiksni kapital, od -13,9 posto, a još više zabrinja-va što je on rekordno vi-sok te što je u baznom razdoblju ostvaren ve-lik pad od 12,4 posto. Ta-kva kretanja posljedica su smanjenja investicij-ske aktivnosti države pod pritiskom smanjenja po-trošnje, dok istodobno još nema naznaka o počet-ku investicijskog ciklu-sa u privatnom sektoru. Štoviše, podaci u građe-vinarstvu za prvo tromje-

sečje pokazuju očekivano intenziviranje negativnih trendova pa je promatra-jući bruto dodanu vrijed-nost građevinarstvo zabi-lježilo pad od 18,7 posto, ističu analitičari RBA.

Potrošnja kućanstava, pak, nastavila je padati, ali sporije nego prethod-nih mjeseci. Tomu je ja-mačno pridonijela i viso-ka prošlogodišnja baza, s obzirom na to da je u pr-vom tromjesečju prote-kle godine potrošnja ku-ćanstava pala 9,9 posto. Osobna potrošnja u pr-vom je tromjesečju 2010., na godišnjoj razini, bila manja za 4,1 posto. Na pad osobne potrošnje, kažu analitičari, upućivao je pad trgovine na malo od 6,5 posto potaknut viso-kom razinom potrošačkog pesimizma, nepovoljnim kretanjima na tržištu rada (koja su doživjela vrhunac upravo u prvom tromje-sečju), padom realnih pla-ća i raspoloživog dohotka te slabijom kreditnom ak-tivnošću banaka.

Potrošnja države tre-ći je kvartal zaredom za-bilježila godišnji pad od 1,1 posto. Jedina sastavni-

ca BDP-a koja je zabilje-žila rast u prvom tromje-sečju bio je izvoz roba i usluga, koji je nakon pet mjeseci pada porastao 3,6 posto. Uz nastavak pada uvoza (-4,8 posto) to sva-kako ima pozitivan utjecaj na neto izvoz.

Drugi kvartal nalik prvomeAnalitičari RBA smatraju kako bi se i u drugom tro-mjesečju ove godine treba-li nastaviti negativni tren-dovi, što potvrđuju podaci iz realnog sektora i s tržišta rada. Nezaposlenost, iako manja nego u prvom kvar-talu, zbog pozitivnog utje-caja sezonskog zapošlja-vanja, i dalje je znatno viša nego u istom lanjskom razdoblju, što smanjuje dohodak raspoloživ za po-trošnju. Posljedično, po-trošnja kućanstava treba-la bi nastaviti padati, iako vjerojatno nešto slabijim intenzitetom s obzirom na utjecaj baznog razdoblja. Ne treba očekivati ni rast državne potrošnje budu-ći da manji priljev prihoda od očekivanog stvara priti-ske na smanjenje rashoda, procjenjuju.

Očekivani nepovoljni trendovi u građevinskom sektoru, industrijskoj pro-izvodnji i smanjeni pri-ljev izravnih investicija negativno će utjecati na investicijsku potrošnju, dok bi jedino rast izvoza (potaknut blagim oporav-kom potražnje na inoze-mnim tržištima) uz dalj-nji pad uvoza (zbog slabe domaće potražnje) mogao imati pozitivan utjecaj na kretanje BDP-a. Tako u drugom tromjesečju oče-kujemo približno jednaku stopu pada kao i u prvom tromjesečju, dok prve blage pozitivne stope ra-sta možemo očekivati u drugoj polovini godine i to u rasponu od 0,5 do je-dan posto, koje bi treba-le biti rezultat stabiliza-cijskih mjera ekonomske politike, uspješne turistič-ke sezone, blagog opo-ravka domaće potrošnje radi ukidanja niže stope kriznog poreza te pove-ćanja stranih investicija, potaknutih optimizmom radi okončanja pregovo-ra Hrvatske o pristupa-nju Europskoj uniji, za-ključuju analitičari RBA. (V.A.)

DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU

U prvom kvartalu pad BDP-a 2,5 posto

Prve pozitivne stope rasta, u rasponu od 0,5 do jedan posto,

možemo očekivati u drugoj polovini

godine

*vijesti

Todorović preuzima Podravsku bankuDioničar i predsjednik Nadzornog odbora Po-dravske banke Miljan To-dorović izvijestio je Han-fu i Zagrebačku burzu kako je s još 10 dioničara Banke sklopio sporazum o zajedničkom djelova-nju, čime je za njih na-stala obveza objavljivanja ponude za preuzimanje Podravske banke. Tih 11

dioničara, a riječ je o ta-lijanskim tvrtkama među kojima je i Todorovićev Cerere, te fizičkim oso-bama, drži ukupno 79,75 posto dionica Podravske banke.

Karlovačka banka pokriva gubitkeKarlovačka banka je za 9. kolovoza sazvala skupšti-nu dioničara na kojoj će se donijeti odluka o pokri-ću gubitka za 2009. godi-nu koji iznosi 20,47 mili-juna kuna, što je jedan od najlošijih rezultata u povi-jesti Banke. Gubitak iz re-cesijske 2009. trebao bi se prema prijedlogu pokri-ti iz redovnog poslovanja u 2010. godini. Karlovač-ka banka je inače jedna od osam banaka koje su proš-lu godinu završile s gubit-kom.

pad investicija u fiksni kapital

najviše čak 13,9%(

Analitičari RBA smatraju kako bi se i u drugom tromjesečju ove godine trebali nastaviti negativni trendovi, što potvrđuju podaci iz realnog sektora i s tržišta rada

U srpanjskom izdanju publikacije Internatio-nal Risk&Payment Revi-ew koja obuhvaća rizike poslovanja u 132 drža-ve svijeta, najstarija bo-nitetna kuća na svijetu Dun&Bradstreet dodje-ljuje Hrvatskoj i dalje rejting DB3d (trend je i dalje rastući), kojim je Hrvatska svrstana u ze-mlje s blagim rizikom po-slovanja, priopćeno je iz bonitetne kuće BonLine.

Prema podacima D&B-a 12,1 posto plaća-nja hrvatskih društava pre-ma inozemstvu kasnilo je 30 ili više dana u odno-su na dogovorene rokove u prvom kvartalu ove go-dine. Čak 82,4 posto fak-tura bilo je plaćeno na vri-jeme, dok je njih 4,9 posto plaćeno sa 60 ili više dana kašnjenja. Ti podaci poka-zuju kako su se plaćanja u roku poboljšala za 17 po-sto u prvom kvartalu 2010. u odnosu na zadnji kvar-tal 2009. godine. Razlog tomu su stroži uvjeti pla-ćanja koje diktiraju inoze-mne tvrtke te blaži uvjeti plaćanja na domaćem tr-žištu. D&B predviđa kako će promptnija plaćanja dr-žave još više ubrzati plaća-nja hrvatskih tvrtki.

Prema podacima Dr-žavnog zavoda za statisti-ku, Hrvatska je opet za-bilježila pad BDP-a, što očekuje i D&B koji pred-viđa da rasta BDP-a neće biti sve do kraja godine. Prema njegovoj procjeni, BDP će ove godine pora-sti mršavih 0,5 posto.

Ipak, Vladin ekonom-ski program predstavljen u travnju trebao bi potaknuti ekonomski rast u zadnjem tromjesečju 2010. Ukidanje kriznog poreza potaknut će kućansku potrošnju, dok će skraćivanje rokova plaća-nja u javnom sektoru zasi-gurno pomoći tvrtkama u podmirenju njihovih obve-za. Pozitivnim D&B ocje-njuje i nastojanje Vlade da privatizira brodogradilišta što je jedan od uvjeta pri-stupanja EU-u. Osim toga, slovensko prihvaćanje me-đunarodne arbitraže otklo-nilo je još jednu barijeru i otvorilo Hrvatskoj vrata EU-a. (V. A.)

DUn&BRADstReet

BDP će ove godine porasti mršavih 0,5 posto

30 Broj 3634 , 5. srpnja 2010. SVIJET FINANCIJA Privredni vjesnik

I ako su osnovni po-kazatelji na novča-nom tržištu i dalje ne-

promijenjeni, a njegovo osnovno obilježje vrlo do-bra likvidnost i niska ka-matna stopa, u proteklom je razdoblju bilo više aktiv-nosti. Trgovanje sudioni-ka zabilježilo je tjedni rast uglavnom zbog činjenice što smo imali puni radni tjedan. Ponuda novca sva-kodnevno značajno nadi-lazi prijavljenu potražnju. Unatoč tome, dobar dio potražnje ostaje nenami-ren zbog neslaganja uvjeta ponude i potražnje novca. Obilna ponuda novca na novčanom tržištu očituje

se u činjenici što depozit-ne institucije svakodnevno usmjeravaju velike viško-ve likvidnosti u središnju banku kao noćni depozit.

Na rast ponude kuna na novčanom tržištu utje-cale su dvije devizne in-tervencije središnje ban-ke u zadnjih desetak dana.

Središnja banka je otku-pila 244,3 milijuna eura čime je na račune banaka došlo gotovo 1,76 milijar-di kuna. Time je, ionako obilna likvidnost novča-nog tržišta, dodatno po-jačana. Uobičajeno je da rast ponude novca utje-če na pad kamatne stope

i povoljnije uvjete trgova-nja. Kako je kratkoročna kamatna stopa odavno do-segnula vrlo nisku razinu, dodatna likvidnost nije značajnije korigirala do-sadašnje uvjete trgovanja.

Prošloga je utorka, na-kon pauze od jednog tjed-na, održana i aukcija tre-

zorskih zapisa Ministarstva financija u kunama i euri-ma. Trezorski zapisi u ku-nama upisani su u iznosu upola manjem od planira-noga. Umjesto 500 mili-juna kuna upisano je 227, po svim rokovima dospi-jeća. Ipak, najviše zanima-nje zabilježeno je za rok

dospijeća od 364 dana na koji je upisano više od 70 posto ovoga izdanja. Va-žan razlog tome zasigurno je činjenica što je kamat-na stopa na zapise s rokom dospijeća od 364 dana naj-viša i bilježi rast u odno-su na prethodnu aukciju sa 4,10 na 4,35 posto godišnje.

Veće zanimanje za-bilježeno je za trezorske zapise u eurima budući da je umjesto planiranih 30 upisano 36,8 milijuna eura, uz nepromijenjenu kamatnu stopu koja izno-si 3,6 posto godišnje, a rok dospijeća je 364 dana.

Nije teško predvidjeti da će odnos ponude i po-tražnje i u idućem tjednu biti sličan te da će višak ponuda nad potražnjom i dalje podržavati iznimno povoljnu kratkoročnu ka-matnu stopu.

Pad na svjetskim burza-ma nastavljen je i ovoga tjedna: ovo je najgori tje-dan od propasti Lehma-nn banke. Na američkom

tržištu podaci pokazuju smanjenje potrošnje i ni-sko povjerenje kupaca, a tamošnja ekonomija ne stvara dovoljno brzo nova

radna mjesta. U Euro-pi grčki problem još uvi-jek nije riješen, a agencija Moodys najavljuje mo-guće snižavanje rejtinga

i španjolskom gospodar-stvu. Na japanskom tr-žištu zabrinutost izaziva povlačenje 270.000 auto-mobila Toyote zbog greš-ke na motoru. Europske banke imaju probleme s likvidnošću što zabrinja-va investitore, a uspora-vanje izvoza i uvoza na kinesko tržište povuklo je prema dolje i cijene naf-te te prehrambenih roba i ruda.

TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB

Dobra likvidnost i niska kamatna stopa

Unatoč intervenciji Hr-vatske narodne banke na deviznom tržištu nastav-ljen je lagani rast kune.

U tjednu je kuna ojača-la prema euru za jednu lipu i tjedan je završila na 7,1897 kuna za euro. Pre-

HRVATSKO DEVIZNO TRŽIŠTE

Nastavak ljetnog jačanja kune prema euru

MEĐUNARODNO TRŽIŠTE KAPITALA

Jako loš tjedan na svjetskim burzama

Vrijednost Mirexa, obračunske jedinice prosječnog obve-znog mirovinskog fonda, prošlog je tjedna nastavila pada-ti i završila na 146,4311 bodova. Naime, vrijednost Mi-rexa u tjednu je pala za značajnih 1,3756 bodova što je pad od gotovo jedan posto.

MIROVINSKI FONDOVI

Mirex nastavio padati

Izvor: HNB primjena od 3. srpnja 2010. 28.6. 29.6. 30.6. 1.7. 2.7.

7.21

7.20

7.19

7.18

7.17

7.16

EUR 5.90

5.86

5.82

5.78

5.74

4.70

USD 4.48

4.45

4.42

4.39

4.36

4.33

CHF

28.6. 29.6. 30.6. 1.7. 2.7. 28.6. 29.6. 30.6. 1.7. 2.7.

ma dolaru je kuna ojača-la za sedam lipa i tjedan je zaključen na 5,7494 kune, a jedino je osla-

bila prema švicarskom franku i to za četiri lipe, pa je tjedan zaključen na 5,3960 kuna.

4500

4700

4900

5100

5300

5500

2.7.1.7.30.6.29.6.28.6.

9400

9620

9840

10060

10280

10500

2.7.1.7.30.6.29.6.28.6.

1900

2000

2100

2200

2300

2400

2.7.1.7.30.6.29.6.28.6.

2500

3000

3500

4000

4500

5000

2.7.1.7.30.6.29.6.28.6.

5600

5800

6000

6200

6400

6600

2.7.1.7.30.6.29.6.28.6.

8960

9180

9400

9620

9840

10060

2.7.1.7.30.6.29.6.28.6.

FTSE 100 Dow Jones NASDAQ

CAC40 DAX NIKKEI 225

valuta Srednji tečaj za devize

AUD australski dolar 4,878662

CAD kanadski dolar 5,431506

JPY japanski jen (100) 6,540833

CHF švicarski franak 5,39604

GBP britanska funta 8,727463

USD američki dolar 5,749447

EUR euro 7,189684

Jelena Drinković28.6.’10. - 1.7.’10.

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

1,6

1,2

0,8

0,4ponedjeljak utorak srijeda četvrtak petak

u % 21.6.’10. - 25.6.’10.

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

400

300

200

100

028.6.2010. 29.6.2010. 30.6.2010. 1.7.2010. 2.7.2010.

u mil. kn Ponuda Potražnja Promet

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 1.7.2010.

152

150

148

146

MIREX - mjesečni

1.6. 11.6. 21.6. 30.6.

MIREX - tjedni152

150

148

14628.6. 29.6. 30.6.

Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond 146,4038 Erste Plavi obvezni mirovinski fond 149,3222 PBZ Croatia osiguranje obvezni mirovinski fond 139,2489 Raiffeisen obvezni mirovinski fond 149,1433 Mirex (*) 146,4311 Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ benefit dobrovoljni mirovinski fond 156,4744 AZ profit dobrovoljni mirovinski fond 174,5092 Croatia Osiguranje dobrovoljni mirovinski fond 115,2122 Erste Plavi Expert dobrovoljni mirovinski fond 123,8187 Erste Plavi Protect dobrovoljni mirovinski fond 124,7098 Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond 146,7762 Zatvoreni DMF-ovi AZ Dalekovod zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 161,7767 AZ Hrvatska kontrola zračne plovidbe zat. dob. mirovinski fond 158,3786 AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 169,3145 AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 123,4764 Croatia Osiguranje zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 100,7761 Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond 107,2413 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla 145,2132 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe 104,5057 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta 112,8545 Zatvoreni dob. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata 152,0255Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Novinar 134,3320 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Sindikata Pomoraca Hrvatske 101,4222 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT 120,2447 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-Mobile 110,6305 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Željezničar 114,4070


Erste banka - dividenda 9,03 kune Glavna skupština Erste&Steiermärkische Banka odlučila je pro-teklog utorka da se dio neto dobiti za prošlu go-dinu rasporedi u zadrža-nu dobit, a dio za isplatu dividende koja će izno-siti 9,03 kune po dioni-ci. Dio neto dobiti za pro-teklu godinu u iznosu od 453,6 milijuna kuna, od-nosno 74,73 posto, ras-poređuje se u zadržanu dobit. Preostali iznos od 153,36 milijuna kuna, ili 25,27 posto, raspoređu-je se za dividendu dioni-čarima.

Mavota preuzima MedikuHrvatska agencija za nad-zor financijskih usluga odobrila je tvrtki Mavo-ta objavu ponude za pre-uzimanje Medike po ci-jeni od 7309,83 kune po dionici. Za tvrtku Mavo-ta i osobe koje s njom za-jednički djeluju obveza za preuzimanje Medike nastala je u svibnju kada su Mavota, Pliva i Medi-ka sklopile Sporazum o zajedničkom djelovanju. Mavota zajednički djelu-je i s Jasminkom Herce-gom, članom Uprave Me-dike.

Skupština HPB-a prihvatila pokriće gubitakaGlavna skupština Hrvat-ske poštanske banke pri-hvatila je odluku o pokri-ću 448,8 milijuna kuna prošlogodišnjeg gubitka, kao i odluku o nedavanju razrješnice bivšem pred-sjedniku i članu Upra-ve Josipu Protegi i Ivanu Sladonji, koji su bili na čelu HPB-a u razdoblju od 1. siječnja do 10. ruj-na prošle godine. U Upra-vi HPB-a od 11. rujna su predsjednik Čedo Maletić i članica Dubravka Kola-rić, koji su, kako je bilo

navedeno u pozivu, vodi-li poslove Banke u skladu sa zakonom i Statutom, pa im je dana razrješni-ca za razdoblje do kraja prošle godine.

Sunce osiguranje - dividenda 26,25 kunaGlavna skupština Sun-ce osiguranja odlučila je o raspoređivanju lanjske dobiti od 13,65 milijuna kuna u zadržanu dobit i za isplatu dividendi dio-ničarima. Tvrtka u zadr-žanu dobit prenosi 2,96 milijuna kuna, dok će za dividende isplatiti 10,69 milijuna kuna, i to 26,25 kuna po dionici.

*vijesti

Proteklog su tjedna kod fondova prevladavali ne-gativni rezultati, te je 69 od ukupno 92 fonda za-bilježilo pad vrijedno-sti udjela. Niti jedan od 46 dioničkih fondova nije ostvario porast vrijedno-sti, a najveći pad u ovoj grupi fondova zabilježio je fond ST Global Equity

kojem je vrijednost pala za 7,55 posto, dok je na dru-gom mjestu negativne lje-stvice AC Rusija s padom od 5,55 posto. Kod mješo-vitih fondova porast je za-bilježio jedino Raiffeisen Prestige koji je porastao za 0,13 posto, dok su naj-veći gubitnici u ovoj gru-pi fondova ST Balanced s

padom od 7,14 posto te ST Aggressive kojem je vri-jednost smanjena za 6,75 posto. Najuspješniji obve-znički fond je ICF Fixed Income koji je porastao za 0,11 posto, a kod novčanih fondova na vrhu su PBZ Euro novčani i Erste Euro-Money s porastom od 0,08 posto. (M.R.)

INVESTICIJSKI FONDOVI

Većina u crvenome

Redovni dionički pro-met na Zagrebačkoj bur-zi, protekloga tjedna, iznosio je 68,524 miliju-na kuna što je porast od

107,57 posto u odnosu na tjedan ranije. Indeks Cro-bex pao je za 5,76 posto te je njegova posljednja vrijednost 1.829,49 bo-dova, dok je Crobex10 tjedan završio na 981,37 bodova što je pad od 6,35

posto. Najviše se, po obi-čaju, trgovalo dionicom Hrvatskih telekomuni-kacija kojom je ostvare-no 19,480 milijuna kuna prometa, a trgovanje je završila na 260,01 kuni što je pad od 1,52 posto.

Niti jedna dionica među 10 najtrgovanijih nije za-bilježila porast vrijed-nosti, a padove veće od 10 posto imale su dioni-ce Dalekovoda, Adrisa

(povlaštena) i Atlantske plovidbe, dok je najve-ći gubitnik dionica Ingre koja je pala za 12,90 po-

sto te je trgovanje završi-la na 25,25 kuna, a njome je trgovano u vrijednosti 3,352 milijuna.

BURZA

Sve najtrgovanije dionice u minusu

Top 10 po prometu

tjedna promjena zadnja cijena promet

UKUPAN TJEDNI PROMET: 129,504 milijuna kunaTJEDNI DIONIČKI PROMET: 68.524.548,68 kn

index zadnja vrijednost tjedna promjenaCrobex 1.829,49 -5,76%Crobex10 981,37 -6,35%Crobis 96,07 -0,27%

10 dionica s najvećim rastom cijene

tjedna promjena zadnja cijena promet 10 dionica s najvećim

padom cijenetjedna

promjena zadnja cijena promet

Marko Repeckiwww.hrportfolio.com

Exportdrvo d.d. 61,29% 500,00 5.000,00

Montmontaža d.d. 21,83% 13.400,00 40.200,00

Žitnjak d.d. 15,78% 95,00 1.175,80

Vupik d.d. 14,76% 95,00 47.620,52

Hoteli Brela d.d. 12,50% 99,00 2.332,44

Industrogradnja d.d. 10,96% 385,55 70.084,56

Linijska nacionalna plovidba d.d. 9,09% 120,00 12.000,00

AD Plastik d.d. 6,66% 95,99 680.478,09

Varteks d.d. 5,50% 19,00 3.800,00

Istraturist d.d. 5,43% 369,00 137.297,04

Hrvatske telekomunikacije d.d. -1,52% 260,01 19.480.229,36

Atlantska plovidba d.d. -10,77% 812,00 6.043.434,22

Adris d.d.(povlaštena) -11,26% 251,00 4.687.688,20

Dalekovod d.d. -11,11% 280,00 3.622.442,92

Adris d.d.(redovna) -6,35% 295,00 3.414.915,79

Ingra d.d. -12,90% 25,25 3.352.939,56

Atlantic Grupa d.d. -0,87% 684,00 2.358.542,41

Ina d.d. -1,46% 1.685,00 1.942.593,20

Institut građevinarstva Hrvatske d.d. -7,27% 1.920,50 1.780.698,01

Jadranski naftovod d.d. -7,30% 2.410,10 1.691.252,65

Euroherc osiguranje d.d. -43,65% 4.000,00 8.000,00

Kaštelanski staklenici d.d. -24,39% 905,00 4.525,00

Rabac d.d. -18,63% 65,10 46.611,60

Sunčani Hvar d.d. -16,67% 25,00 75.836,50

Vupik d.d. -16,67% 125,00 4.375,00

Badel 1862 d.d. -16,42% 65,00 27.500,30

Končar-el. aparati sred. napona d.d. -15,39% 676,00 6.084,00

Medika d.d. -15,02% 7.011,01 14.111,01

Đuro Đaković Holding d.d. -14,81% 24,27 241.517,33

Banka Splitsko-Dalmatinska d.d. -14,63% 140,00 366.175,75

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI od 24. lipnja do 1. srpnja 2010. godine

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDSErste Balanced € 114,0300 -1,80ZB global € 140,6300 -1,31PBZ Global fond kn 96,7400 -2,71HI-balanced € 9,6325 -1,79ICF Balanced kn 114,4662 -2,54Raiffeisen Balanced € 148,1100 -1,29ST Balanced kn 168,2810 -7,14ST Aggressive kn 61,8526 -6,75HPB Global kn 101,0572 -3,15OTP uravnoteženi kn 105,7945 -2,78KD Balanced kn 8,1047 -1,97Ilirika JIE Balanced € 138,9957 -2,54Aureus Balanced kn 76,4765 -2,99HPB Dynamic kn 49,6554 -0,57C-Premium kn 5,4619 -3,32Agram Trust kn 67,2447 -1,63AC G Balanced EM € 10,8248 -1,85Allianz Portfolio kn 106,1965 -0,79Raiffeisen Prestige € 104,8300 0,13OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDSZB bond € 160,0700 0,07ICF Fixed Income € 137,3770 0,11HI-conservative € 11,1851 -0,16Raiffeisen Bonds € 169,2400 -0,02PBZ Bond fond € 125,8200 -0,28Erste Bond € 125,9600 0,06Capital One kn 154,4300 0,05HPB Obveznički € 121,0641 -0,52OTP euro obveznički € 124,6522 -0,39NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDSPBZ Novčani fond kn 131,0300 0,04ZB plus kn 160,9012 0,03ZB europlus € 138,6254 0,05PBZ Euro Novčani € 124,0300 0,08ICF Money Market kn 139,1600 0,07Raiffeisen Cash kn 142,4000 0,06Erste Money kn 136,3000 0,05HI-cash kn 136,8056 0,03ST Cash kn 133,1785 0,05PBZ Dollar fond $ 123,8300 0,06HPB Novčani kn 130,2249 0,04OTP novčani fond kn 121,0143 0,03VB Cash kn 115,2443 0,06Agram Cash kn 11,1653 0,07Allianz Cash kn 106,9120 0,05Agram Euro Cash € 10,5151 0,06Platinum Cash kn 101,0663 0,05

Erste Euro-Money € 104,0000 0,08

Naziv(fond) Valuta Vrijednost udjela*Tjedna

promjena [%]Naziv(fond) Valuta Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDSKD Victoria kn 14,6000 -3,68

ST Global Equity kn 45,6730 -7,55

HI-growth € 7,9665 -3,32

ZB trend € 123,4200 -2,99

KD Prvi izbor kn 11,3282 -4,94

Raiffeisen World € 92,9300 -5,14

ZB euroaktiv € 94,8300 -3,72

FIMA Equity kn 78,7565 -2,59

Ilirika JIE € 155,2834 -3,46

Raiffeisen C. Europe € 59,8100 -2,78

PBZ Equity fond kn 77,0300 -3,42

HPB Dionički kn 86,5063 -1,57

Erste Adriatic Equity € 84,7400 -3,41

Aureus Equity kn 90,8944 -2,12

ZB aktiv kn 95,4300 -1,64

Prospectus JIE kn 56,6264 -2,82

AC Rusija € 39,2477 -5,55

NFD BRIC € 27,5372 -3,76

Capital Two kn 68,5100 -2,56

Ilirika Azijski tigar € 57,5989 -4,35

PBZ I-Stock kn 58,1500 -4,31

HPB Titan € 68,4695 -1,98

Poba Ico Equity kn 5351,3800 -2,34

HPB WAV DJE € 84,9824 -4,00

Platinum JIE kn 68,6135 -2,29

Erste Total East € 30,6600 -1,83

VB High Equity kn 45,5673 -3,49

KD Nova Europa kn 5,9586 -5,52

Raiffeisen Emerging M. € 54,3200 -4,20

OTP indeksni kn 36,9898 -4,35

Platinum Blue Chip € 84,2790 -3,80

C-Zenit kn 49,6852 -5,04

MP-Mena HR kn 428,9282 -3,06

MP-Bric HR kn 319,0638 -5,09

OTP meridian 20 € 78,8583 -4,84

A1 kn 78,0800 -3,20

MP-Global HR kn 274,8276 -4,17

Raiffeisen HR dionice kn 66,9600 -3,74

Aureus US Equity kn 108,8058 -7,29

NFD Nova Europa kn 112,2541 -3,83

AC G Dynamic EM € 10,7921 -1,88

OTP Europa Plus € 102,4369 -3,27

Ilirika BRIC € 105,3641 -5,14

VB CROBEX10 kn 88,7880 -5,50

KD Energija kn 9,1015 -4,58

ZB BRIC+ € 94,3800 -4,46

Documents

e-pv 3634