privredni vjesnik

3 6 6 3

Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednikUtemeljen 1953.Ponedjeljak, 7. veljače 2011.Godina LVIII / Broj 3663.www.privredni.hr

20102010

PV ANALIZA: ProIZVodNjA sIrA

Potrošnja sira na domaćem tržištu raste, no naše proizvođače ugrožava snažan uvoz iz Europe

sve rade po pravilima eU-a, a izvoze samo U zemlje izvan Unije>>16-17

PotPore za reGIonaLnI razVoj / maLI hoteLI / eUroPsko tržIšte nekretnIna / hrwwwatska / sVIjet fInancIja

komunikacijska industrijaPod udarom recesije smanjen je broj agencija i odjela za Pr. Preživjeli su samo najbolji majstori uvjeravanjatema tjedna

str. 4-5

Poslovne prilike U zagrebačkoj županiji projektiraju se čitavi mali gradovi, a pred realizacijom je i projekt piste za autotrkeaktUaLno

str. 6-7

kamilicom do 50 milijunaspider Grupa iz Pitomače svojim je ljekovitim i aromatičnim biljem osvojila i regiju i svijetPrIča s razLoGom

str. 11

intervjU: zdravko zrinUšićne idemo u akvizicije, nego u intenzivniji organski rast, kaže predsjednik Uprave Croatia osiguranja>> 12-13

padovi i Usponi tekstilne indUstrijedobro poslovanje nekoliko domaćih tekstilnih tvrtki dokazuje kako se isplati samo originalnost. tko ima brend, ima i tržište>> 14-15

3Broj 3663 , 7. veljače 2011. UVODwww.privredni.hr

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni,

financijski savjet? pvinfoZa Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Prošla je godina bila za domaće ribarstvo najgora u proteklih 40 godina jer je, među ostalim, znatno smanjena količina i kva-liteta ulova, te su prihodi drastično pali. Zbog toga Ministarstvo poljoprivre-de, ribarstva i ruralnog ra-

zvoja bez odgađanja treba poduzeti konkretne mjere za spas hrvatskog ribarstva. Članovi Udruženja ribarstva i prerade ribe pri HGK inzistiraju na ispunjenju zahtjeva koji su do sada u više navrata upućivani Ministarstvu. Neki od tih zahtjeva su rješavanje cijena pogonskog go-riva, nastavak isplate poticaja u ribarstvu u punom izno-su te proširenje mjera strukturne potpore u ribarstvu.

MIRO KUČIĆ, PREDSJEDNIK UDRUŽENJA RIBARSTVA I PRERADE RIBE HGK-a:

Hitno riješiti stanje u ribarstvu

Privredna banka Zagreb u sklopu svog programa društvene odgovornosti aktivno promiče društvo znanja podupirući broj-ne obrazovne programe i institucije. Suradnjom Visoke poslovne škole Libertas i PBZ-a te uklju-

čivanjem zaposlenika banke kao predavača i sukreato-ra nastave želimo pomoći budućim mladim kolegicama i kolegama u stjecanju znanja koja će im bitno unaprije-diti kompetencije. Bit će nam veliko zadovoljstvo da se PBZ timu pridruže i tri najbolja studenta VPŠ Libertas.

DINKO LUCIĆ, ČLAN UPRAVE PBZ-a:

PBZ podupire društvo znanja

Kao tvrtka koja se bavi pružanjem integriranih lo-gističkih usluga u hlad-nom lancu, Ralu logistika je nedavno osnovala kom-paniju u Mađarskoj čime je uspješno nastavljeno širenje u regiji. Iznimno smo zadovoljni što smo ostvarili sve svoje poslovne najave. Realizirali smo sve planirano i 20 godina postojanja brenda obilježavamo sa 150 suvremenih vozila i 230 zaposlenih. Vodeće mje-sto na tržištu želimo i dalje osiguravati širenjem u regi-ji i odgovornim poslovanjem, unaprjeđujući na taj način logističku industriju, ali i hrvatsku poduzetničku klimu.

RENATO RADAČIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE RALU LOGISTIKE:

Ralu logistika širi poslovanje

E kološki uzgoj te zdravi i sigur-ni prehrambe-

ni proizvodi među naj-značajnijim su svjetskim trendovima u proizvod-nji hrane. U Hrvatskoj je ekološka proizvodnja još u začecima, a uzrok tome je nedostatak odgovara-jućih tehničkih predispo-zicija, kao i nedovoljno razumijevanje važnosti poticaja za poljoprivred-nike i proizvođače zdra-ve hrane. Ipak, hrvatski su kupci prepoznali vri-jednost i kvalitetu zdra-ve hrane i spremni su čak i platiti više ako su sigur-ni da će za višu cijenu do-biti i višu kvalitetu. To potvrđuje i primjer naše tvrtke koja se bavi proi-zvodnjom i distribucijom prirodnih i zdravih dže-mova i namaza vrhunske kvalitete.

Naime, unatoč krizi u svijetu i kod nas, 2010. godina je bila ključna za razvoj tvrtke jer smo skočili stepenicu više. U Hrvatskoj i susjednim zemljama s proizvodima Dida Boža ostvarili smo dvostruko bolje rezul-tate nego godinu ranije, dok smo na tržištu Sje-dinjenih Američkih Dr-žava, gdje smo prisutni s brendom Dalmatia, po-većali prodaju za čak 40 posto.

Nedavno smo proši-rili asortiman i na novu

grupu proizvoda, pa smo tako na tržište lansira-li Dida Boža ekološki še-ćer te ekološki Dida Boža sok od kupine, a planira-mo povećanje izvoza na tržištima većih zemalja kao što su Rusija, Austra-lija i Njemačka.

Osim kontrolira-nog procesa proizvod-nje, osnovni su uvjet za kvalitetu krajnjeg proi-zvoda kvalitetne i zdra-ve sirovine. Nažalost, nabava vrhunskih siro-vina ponekad može biti vrlo složena jer nema puno proizvođača u Hr-vatskoj koji umjesto kla-sičnih gnojiva, sredstava i metoda koriste nado-mjestke koji jamče eko-

loški način proizvodnje. Uz to, mali proizvođači često nemaju dovoljne količine svojih proizvo-da ili mogućnost konti-nuirane opskrbe pa smo primorani pronaći i do nekoliko dobavljača koji će na vrijeme osigura-

ti potrebne količine si-rovina.

Iako ekološka proi-zvodnja u Hrvatskoj tek treba doživjeti svoj pra-vi procvat, sve više se prepoznaju njene pred-nosti u odnosu na kla-sičnu poljoprivredu koja često uzrokuje neracio-nalnu potrošnju prirod-nih resursa, ali i štetne posljedice za cjeloku-pnu prirodnu ravnotežu. Ekološka proizvodnja uklapa se u koncept odr-živog razvoja te je u ko-načnici ekonomski ispla-tivija. U većini zemalja jasno je definirana za-konima, a tom se pozi-tivnom trendu pridruži-

la i Hrvatska definirajući osnovne odrednice eko-loške proizvodnje Zako-nom o ekološkoj proi-zvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda te Pravilnikom o preradi u ekološkoj proizvodnji. Ovakve su mjere rezul-tirale rastom i razvojem ekološke proizvodnje prošle godine, ali i po-većanim interesom po-trošača i povjerenjem pri kupnji proizvoda s eko oznakom.

Kupci ekoloških prehrambenih proizvo-da svjesni su prednosti koje im takvi proizvodi donose – primjerice, re-zultati istraživanja Eu-ropske unije su pokazali kako ekološki uzgojeno voće i povrće sadrži 40 posto više antioksidan-sa te veće količine mine-rala poput željeza i cin-ka. Jednako tako, kupci znaju kako voće i povr-će koje nije ekološki uz-gojeno često sadrži ra-zne štetne tvari koje se nakupljaju u organima te uzrokuju pretilost i ra-zna oboljenja. Osviješte-ni kupci ujedno su i za-htjevni pa je opstanak na tržištu uvjetovan zadr-žavanjem njihovog po-vjerenja kroz održavanje visoke kvalitete proi-zvoda i lansiranje novi-teta, što su i naše glavne odrednice za 2011. godi-nu.

NEB CHUPIN, DIREKTOR TVRTKE HERMES INTERNATIONAL

Ekološka proizvodnja je ključ uspjeha Hrvatski su kupci prepoznali vrijednost i kvalitetu zdrave hrane i spremni su čak i platiti više ako su sigurni da će za višu cijenu dobiti i višu kvalitetu

U Hrvatskoj i regiji s proizvodima Dida Boža ostvarili smo

dvostruko bolje rezultate nego

lani, a na tržištu SAD-a povećali smo

prodaju za čak 40 posto

IMPRESUM

GLAVNI UREDNIK: Darko Buković

IZVRŠNE UREDNICE: Vesna Antonić, Andrea Marić

NOVINARI: dr. Uroš Dujšin, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

TAJNICA REDAKCIJE: Maja GoričkiTel: +385 1 4846 233, 5600 000Faks: +385 1 4846 232E-mail: redakcija@privredni.hr

LEKTURA: Sandra Baksa, Nina Lolić

FOTOGRAFIJA: Christian - David Gadler

PV GRAFIKA: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

MARKETING, PRETPLATA I PROMOCIJA:VODITELJICA: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198Faks: +385 1 4923 168E-mail: marketing@privredni.hr

AŽURIRANJE ADRESARA, PRETPLATA I DISTRIBUCIJA: Tel: +385 1 5600 027E-mail: pretplata@privredni.hr

Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

NAKLADNIK: Privredni vjesnik d.o.o.Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631

DIREKTOR: Nikola Baučić

POMOĆNIK DIREKTORA: Milan Vukelić

TAJNICA GLAVNOG UREDNIKA I DIREKTORA: Ankica ČorakTel: +385 1 5600 001Faks: +385 1 4846 656E-mail: uprava@privredni.hr

TISAK: Slobodna Dalmacija d.d.

4 Broj 3663, 7. veljače 2011.TEMA TJEDNA Privredni vjesnik

Drago Živković zivkovic@privredni.hr

Z načenjsko polje riječi industrija u zadnjih se dvade-

setak godina uvelike pro-širilo. Tradicionalno, u industriju su se ubraja-le samo primarna (vađe-nje ruda, poljoprivreda) i sekundarna proizvod-nja (prerada i graditelj-stvo). Mnogima je i da-nas industrija upravo to, i ništa više. No, i neka-dašnje tercijarne djelatno-

sti (sektor usluga) sve su se češće počele naziva-ti industrijom, a u zadnje se vrijeme govori i o kva-ternarnoj industriji, dijelu tercijarne koja se oslanja ponajprije na nova znanja i tehnologije. Među kva-ternarne industrije obično se svrstava i komunika-cijska industrija, skupi-na kompanija vezanih uz razne vrste komunikaci-je: od odnosa s javnošću

(poznatog i kao PR), pre-ko organizacije događa-ja (tzv. evenata) do mar-ketinga i produkcije (tzv. kreativnog razvoja).

Hrvatsku komunika-cijsku industriju ova je recesija snažno pogodi-la. Dio agencija nestao je s tržišta, u nekim su kom-panijama odjeli za odno-se s javnošću ukinuti ili su zaposlenima smanje-ne plaće. Voditeljica kor-porativnih komunika-cija Vipneta Dubravka Jusić procjenjuje da su budžeti za PR u korpora-cijama smanjeni od 40 do 50 posto, dok šefica Kor-porativnih komunikaci-ja HŽ-a Vlatka Škorić kaže da su PR-ovci u kor-poracijama ostali na brisa-nom prostoru i sada mora-ju uvjeravati svoje šefove da su doista važni za do-brobit tvrtke.

Preslagivanje radi efikasnostiNije bolje ni u agencija-ma, iako predsjednica novoosnovane Hrvatske udruge komunikacijskih agencija (Huka) Dija-na Kobas Dešković kaže da se s naznakama opo-ravka gospodarstva osje-ćaju pozitivni pomaci i u komunikacijskoj industri-ji. Određeni broj tvrtki prestao je s radom, ali se

ujedno dio ljudi odlučio na samozapošljavanje, što u konačnici rezultira pri-bližno jednakim brojem aktivnih tvrtki. U smanje-nju prometa i rezanju troš-kova Iva Kutle, voditelji-ca analitike i strategije Digitel komunikacija, vidi i nešto dobro: mnoge tvrtke su počele iz temelja promišljati svoje poslova-nje, preslagivati se i efika-snije poslovati. Agencije koje su na vrijeme prepo-

znale suštinu promjena na tržištu i adekvatno reagi-rale nešto su lakše preži-vjele taj potres. Ipak, i Iva Kutle vjeruje da negativ-ni trend, koji je na Zapadu već preokrenut u pozitivu, i kod nas polako jenjava.

Prema podacima Di-jane Kobas Dešković, ukupni prihodi iz uslu-ga članica Huke za 2009. godinu iznosili su oko 70 milijuna kuna, što je oko 30 posto manje u odno-

su na 2008. godinu. Bit-no je imati na umu da je tu riječ samo o prihodima iz komunikacijskog savje-tovanja, bez korporativ-nog i javnog sektora, te da Huka okuplja tvrtke koje čine oko 80 posto agen-cijskog tržišta. Iva Kutle smatra da je ukupne pri-hode komunikacijske in-dustrije gotovo nemogu-će precizno odrediti, no prema zadnjoj službenoj procjeni Hure (Udruženje

društava za tržišno komu-niciranje) iz 2009. investi-ranje oglašivača u oglasni prostor iznosi 1,85 mili-jardi kuna. Pad je 2009. u odnosu na 2008. prema istom izvoru iznosio 17 posto, a za 2010. službe-ne procjene još ne postoje.

Zabrinjava dampingPrema informacijama prikupljenim od članica Huke, Dijana Kobas Deš-ković procjenjuje da je

KomuniKacijsKa industrija

dok industrija traži klijente, struka traži sebeS naznakama oporavka gospodarstva osjećaju se pozitivni pomaci i u komunikacijskoj industriji. Agencije koje su na vrijeme prepoznale suštinu promjena na tržištu i adekvatno reagirale nešto su lakše preživjele recesijski potres

Djelomična je posljedica krize,

ali i globalni trend, razvoj potpuno

nove profesije community

managera

ukupne investicije oglašivača u 2009. pad investicija u oglašavanje

1,85 mlrd kn 17%( (

Investicije u 2009.

TV 790.000.000,00 kn

Radio 225.000.000,00 kn

Tisak 615.000.000,00 kn

OOH* 171.000.000,00 kn

Ostalo 20.000.000,00 kn

Internet 35.000.000,00 kn

TV 43%

Tisak 33%

OOH 9%

Ostalo 1%Internet 2%

Izvor: Hura* vanjsko oglašavanje

Radio12%

Trendovi ulaganja u PR (promjene kretanja tijekom recesije)

Zapadna Europa Sjeverna Europa Južna Europa Istočna Europa

60%

50%

40%

30%

20%

10%

0%

22,1% 24,1%

39,2%41,9%

36,6%38,6%

34,0%

46,0%51,1%

17,6% 16,7%

32,1%

Bolje Jednako Lošije

5Broj 3663, 7. veljače 2011.www.privredni.hr

najznačajniji pad prihoda u području organizacije evenata, dok je najstabil-nije klasično komunika-cijsko savjetovanje i pro-dukcija. Iva Kutle pak procjenjuje da je kreativ-

ni razvoj pretrpio najteži udarac, dok digitalni me-diji rastu, ponajprije on-line, iako još uvijek čine manji dio marketinškog kolača. U Digitelu vjeruju da će klasična podjela tog tipa ionako sve više gubi-ti na značenju, pa razvija-ju nove komunikacijske usluge, poput branded en-tertainmenta, digitalnog PR-a i prodajnih evenata. Prema iskustvu direkto-rice strateških komuni-kacija agencije Madison Zinke Bardić, krizno i online komuniciranje su u porastu, kao i interno ko-municiranje, dok je broj evenata pao. Djelomič-na je posljedica krize, ali i globalni trend, razvoj i izgradnja potpuno nove profesije community ma-nagera. Kompanije, priti-snute smanjenim sredstvi-ma za marketing i PR, to pokušavaju nadoknaditi na društvenim mrežama, ali samo su rijetki uspješ-ni u tome, pojašnjava Zin-ka Bardić.

Hrvatsko komunika-cijsko tržište još se uvijek čini usitnjeno. U ovom trenutku ne postoje naja-ve kapitalnog povezivanja tvrtki, ali ih Dijana Kobas Dešković ipak očekuje u srednjoročnom razdoblju, posebno ako na hrvatsko tržište uđe još neka od

globalnih kompanija. U Digitelu, kao najvećoj ko-munikacijskoj kompaniji, pozdravljaju raznovrsnost jer vjeruju, kaže Iva Ku-tle, da ih aktivna konku-rencija čini boljima. Zinka Bardić se ne slaže sa sta-vom da je tržište razmrv-ljeno, ali vidi zabrinjava-jući trend dampinga koji je, uz neke druge razloge,

i izravna posljedica finan-cijske krize. Nažalost, do-daje Zinka Bardić, osim pojedinaca kao “izletni-ka” na tržište, nerijetko se i ozbiljne agencije u borbi za novog klijenta (a očito i za vlastiti opstanak) služe spuštanjem cijena usluga ispod održive razine.

Specijalizacija silomRaznovrsnost je vidljiva i u nedostatku specijali-zacije, jer uglavnom svi rade sve, za svakoga tko je spreman platiti. Dija-na Kobas Dešković sma-tra da je Hrvatska ionako premalo tržište za specija-lizaciju, iako takav trend

očekuje u kontekstu re-gionalnog tržišta. Zinka Bardić uvjerena je da će agencije na specijalizaci-ju natjerati tržište. Navodi primjer sve češćih natje-čaja (posebno inozemnih kompanija), na kojima su ključne reference upravo one vezane za iskustva u određenom području.

Regionalno, hrvatska komunikacijska industri-ja može se pohvaliti vode-ćom pozicijom u području edukacije, izdavaštva kao i u praksi provođenja ko-munikacijskih aktivnosti, ističe Dijana Kobas Deš-ković. Po znanju smatra da ne zaostaju ni za Za-padnom Europom, jedi-no su zbog veličine tržišta budžeti obično znatno ma-nji, pa su samim time i ak-tivnosti manje primjetne. Za Ivu Kutle upitna je svr-hovitost takvih uspored-bi jer je komunikacijska industrija u svakoj zemlji usko vezana uz čitav niz trendova i pojava. Načel-no se slaže s mišljenjem da Hrvatska ne zaostaje za Zapadnom Europom, no naša će rješenja često izgledati drukčije od onih u Njemačkoj ili Nizozem-skoj. Također, za razliku od hrvatskog tržišta, Za-padna Europa je već na izlasku iz recesije i bilježi rast u 2010. godini.

Dok industrija traži klijente, struka traži sebeS naznakama oporavka gospodarstva osjećaju se pozitivni pomaci i u komunikacijskoj industriji. Agencije koje su na vrijeme prepoznale suštinu promjena na tržištu i adekvatno reagirale nešto su lakše preživjele recesijski potres

Klasična podjela gubi na značenju, pa se razvijaju nove komunikacijske usluge

S rastom broja medija, pa tako i broja televizij-skih kanala od početka digitalizacije, za struč-njake u komunikacija-ma raste i broj prilika za kreiranje odgovarajućeg medijskog miksa za po-trebe klijenata. Promjena medijske indu-strije stoga ima značajan

pozitivan utjecaj na komunikacijsku industriju, smatra Dijana Kobas Dešković. Ona vjeruje da će se komuni-kacijska industrija, nakon uspješne prilagodbe promjeni koju su donijeli socijalni mediji, prilagoditi i većoj po-nudi TV kanala. S njom se slaže i direktorica za medi-je u Digitelu Julijana Vrbanek, koja ipak ne očekuje da će se pojava novih TV kanala kratkoročno u većoj mje-ri odraziti na medijske investicije.

Komunikacijska indu-strija od samih početaka privlači ljude različitih profila, uključujući i ve-liki broj novinara. Ipak, struktura zaposlenih za-dnjih se godina znatno mi-jenja s profesionalizaci-jom i rastom edukacije, kaže Dijana Kobas Deško-vić. Dugoročno, ona oče-kuje još veći udio školo-vanih PR-ovaca. Među bivšim novinarima u PR-u danas je i Zinka Bardić koja također uočava preo-kretanje trenda dominaci-je novinara, ali ipak i dalje smatra da bi svaki PR-ovac morao barem tijekom školovanja ili prakse proći iskustvo u pravim redakci-jama. Za Ivu Kutle uspjeh u komunikacijama ne ovi-si presudno o formalnom obrazovanju, već o konti-nuiranosti i svestranosti,

svakodnev-

nom usvajanju no-vih znanja i odr-

žavanju visoke razine opće kulture i informira-nosti. I predsjednik Hr-vatske udruge za odnose s javnošću (HUOJ) Dre-nislav Žekić među ključ-ne ciljeve udruge stavlja edukaciju i certificiranje, ali tome pridodaje i za-konsko reguliranje struke. Žekić smatra da potpuna otvorenost tržišta nano-

si štetu odnosima s javno-šću, a kao primjer navodi i aferu s tvrtkom Fimi-media. Radnu skupinu

HUOJ-a za certi-fikaciju vodi

Božo Sko-ko, suvla-snik agenci-je Millenium

promocija i do-cent na Fakultetu politič-kih znanosti u Zagrebu. Vrijeme je, smatra Sko-ko, da se uvedu mehaniz-mi kontrole ulaska u stru-ku jer PR-ovci ne žele da im se dogodi isto što i no-vinarstvu, kojim se bavi tko god hoće i kako god hoće. Međutim, kako do tog cilja doći, u HUOJ-u još ne znaju, osim što Skoko ambiciozno najav-ljuje skoru izradu prijed-loga zakona o odnosima s javnošću te osnivanje Hr-vatske komore za odnose s javnošću.

uKlopljeni u tehnološKe metAmorfoze

Novi mediji - nova prilika

tKo može Biti doBAr pr

Certifikacija ili ne?

Dijana Kobas Dešković

Zinka Bardić

Iva Kutle

pr-ovci traže certifikaciju jer

ne žele da im se dogodi isto što i

novinarstvu

pad investicija u oglašavanje prihodi članica huke od komunikacijskog savjetovanja

17% 70 mil kn(

50%

40%

30%

20%

10%

0%

Godišnje plaće PR-ovaca u Europi

Sjeverna Europa Zapadna Europa

Južna Europa Istočna Europa

30.001 - 40.000 €

do30.000 €

40.001 - 50.000 €

50.001 - 60.000 €

60.001 - 70.000 €

70.001 - 80.000 €

80.001 - 90.000 €

90.001 - 100.000 €

100.001 - 125.000 €

125.001 - 150.000 €

150.001 - 200.000 €

više od300.000 €

200.001 - 300.000 €

6 Broj 3663, 7. veljače 2011.AKTUALNO Privredni vjesnik

Poslovne Prilike u Zagrebačkoj žuPaniji

Oporavak bi trebale potaknuti energetske investicije, logistički centri i trgovina i proizvodnja, projektiraju se novi mali gradovi, a pred realizacijom je i projekt piste za autotrke

Ove godine očekuje se oporavak tržišta

rada, osobito ako se ostvare najavljeni

projekti

Ovogodišnje poslovne prilike u Zagrebačkoj županiji bit će predstavljene 23. veljače na sastanku župana Stje-pana Kožića i zainteresiranih poduzetnika i ulagača. Zagrebačka županija redovito organizira takve susre-te na kojima poslovnim ljudima obrazlaže županijske investicijske projekte i druge elemente poslovanja, po-put raspoloživosti subvencija za kredite. Županija je na sličan način prije nekoliko godina, i to među prvima u Hrvatskoj, napravila stručnu analizu svog poljoprivrednog potencijala. Potencijalnim ula-gačima nisu samo na raspolaganju podaci o slobod-nim površinama, već i o njihovim agrotehničkim osobi-nama, vrstama tla i potencijalnim kulturama koje bi na tim područjima mogle najbolje uspijevati.

Općina Bistra u zapadnom dijelu Zagrebačke županije ima ambiciozan plan gradnje piste za automobilske trke, na kojoj bi mogli juriti i bolidi Formule 1. Iako su neki slični projekti auto-droma (kod Bregane i Svete Nedelje) propali jer su vlasnici počeli tražiti previše za svoje parcele, projekt u Bistri ima veće šanse za uspjeh. Krunoslav Pilko kaže da je tu već otkupljeno 1,8 milijuna četvornih metara i pristupa se daljnjoj razradi projekta. Posao vodi načelnik Općine Bistra Krešimir Gulić, a otkup zemljišta u suradnji s inozemnim partnerima provodi se u tišini već šest go-dina. Nedavno je Bistru posjetio Hermann Tilke, projektant 16 trkališta za Formulu 1 i oduševio se krajolikom. Planirani autodrom imao bi tribi-ne za 70.000 gledatelja, a oko staze moglo bi ih stati i do 150.000. Gradit će se i autokamp, dvorana za karting, centar sigurne vožnje i drugi sadržaji. Ukupna investicija procjenjuje se na 250 do 300 milijuna eura. Gradnja bi počela 2012., a objekti bi bili gotovi 2014. godine.

sastanak o poslovnim mogućnostima Zapadni dio županije probudit će autotrke

izvoz poduzetnika Zagrebačke županije 2010. nego u istom razdoblju 2009. godine

1,3 mlrd kn u 9 mjeseci 15,8% više( (

Hermann Tilke,projektant trkališta

Od elektrana i lOgistike dO nOvih gradOva i FOrmule 1Igor Vukić vukic@privredni.hr

N astavak rasta izvoza i reali-zacija nekoli-

ko infrastrukturnih i lo-gističkih projekata trebali bi obilježiti ovu poslov-nu godinu u Zagrebačkoj županiji. “Optimist sam jer kretanja na tržištu po-kazuju da se stvari pomi-ču u pozitivnom smjeru”, kaže Krunoslav Pilko, pročelnik Odjela za eko-nomiju Zagrebačke žu-panije. Oporavak bi tre-bale potaknuti energetske investicije, logistički cen-tri i trgovina i proizvod-nja, projektiraju se novi mali gradovi, a pred rea-lizacijom je i projekt piste za autotrke.

Prema rezultatima u prvih devet mjeseci 2010. godine izvoz poduzetni-ka Zagrebačke župani-je iznosio je 1,3 milijar-de kuna, što je 15,8 posto više nego u istom razdo-blju 2009. godine. Uvoz je iznosio 4,9 milijardi,

što je 10,3 posto manje u odnosu na devetomjeseč-no razdoblje prethodne godine. Zagrebačka župa-nija četvrta je u Hrvatskoj po udjelu ukupnog priho-da. Na prvom mjestu je Grad Zagreb, sa 51,9 po-sto udjela, druga je Split-sko-dalmatinska županija (sedam posto), a na tre-ćem mjestu Primorsko-goranska županija (5,9 posto). Zagrebačka župa-nija ima udjel od 5,2 po-sto, Istarska 5,1 posto, a Osječko-baranjska 4,3 po-sto. Na području tih šest

županija ostvaruje se 72,4 posto svih prihoda hrvat-skih poduzetnika.

i energija i zaštitaKrunoslav Pilko kaže kako bi rezultati robne

razmjene za Zagrebačku županiju bili još povolj-niji da statistika prikazu-je rezultate prihoda prema mjestu njihova nastanka. Primjerice, proizvodnja u pogonima Jamničke kise-

lice pripisuje se Agroko-ru koji ima sjedište u Za-grebu, a slično je i kod uvoznih rezultata. Na po-dručju te županije nala-zi se nekoliko trgovačkih poduzeća koja ostvaruju

veliki uvoz, ali robu pro-daju na području cijele Hrvatske. Pilka ohrabru-je rast izvoznih rezulta-ta proizvodnih poduzeća iz Županije, poput samo-borskog DIV-a, Cinčaone

*vijesti

viktor lenac poslovao s dobitiBrodogradilište Viktor Le-nac poslovalo je u 2010. godini s neto dobiti od se-dam milijuna kuna, što je 12 posto više nego 2009., piše u financijskom izvje-šću tog riječkog brodo-gradilišta objavljenom na Zagrebačkoj burzi. Uku-pni prihodi pali su za 2,4

posto, na 325,8 milijuna kuna, u odnosu na pret-prošlu godinu. Za isti postotak smanjeni su i ukupni rashodi, na 318 mi-lijuna kuna.

Dobit aD Plastika 54 milijuna kunaTvrtka AD Plastik u proš-loj je godini ostvarila nešto više od 54 milijuna kuna dobiti, što je čak 235 po-sto više nego 2009. godine, podaci su iz nerevidiranog konsolidiranog financij-skog izvješća tvrtke objav-ljenog na Zagrebačkoj bur-zi. Ukupni prihodi tvrtke lani su iznosili 871,8 mili-juna kuna što je 31,7 posto više nego pretprošle godi-ne. Glavninu prihoda čine prihodi od prodaje koji su povećani 16,1 posto, na 693,6 milijuna kuna.

Pozitivno mišljenje HakoM-u i Hbor-uU sklopu suradnje Agen-cije za zaštitu tržišnog na-tjecanja (AZTN) s Hrvat-skom agencijom za poštu i elektroničke komunika-cije (HAKOM), AZTN je dao pozitivno mišljenje na analizu tržišta pristu-pa javnoj komunikacijskoj mreži na fiksnoj lokaciji za privatne i poslovne ko-risnike koju je HAKOM izradio tijekom 2010. go-dine. Pozitivno mišlje-nje odnosi se i na prijed-log odluke o određivanju operatora sa značajnom tržišnom snagom te regu-latornih obveza operato-ru sa značajnom tržišnom snagom na navedenom mjerodavnom tržištu. Isto tako, AZTN je HBOR-u odobrio produljenje roka primjene nekih njihovih programa kreditiranja.

7Broj 3663, 7. veljače 2011.www.privredni.hr

iz Svete Helene, Telegre, Feroimpexa, Strojopro-meta i drugih proizvodnih tvrtki. Napredak u izvo-znim rezultatima vidi se i po broju zahtjeva za pot-porama za izvozne certifi-kate i postupke standardi-ziranja.

Zagrebačka županija, kaže Pilko, želi dati do-prinos i provedbi Vladinih investicijskih projekata koji se odnose na župa-nijsko područje. Tu je pri-je svega riječ o gradnji hi-droelektrana na Savi. U Vladinim projektima na-vedena je namjera investi-ranja u sustav višenamjen-skih vodnih stepenica, odnosno četiri hidroelek-trane (Podsused, Prečko, Zagreb i Drenje), od kojih

se dvije (Podsused i Dre-nje) nalaze na području Zagrebačke županije. Ci-jeli projekt procijenjen je na oko šest milijardi kuna.

Hidroelektrane bi slu-žile za iskorištenje hidro-energetskog potencijala Save (oko 600 gigavat-sati godišnje ili 70 mega-vata snage), ali bi njihova gradnja, kako ističe Kru-noslav Pilko, pripomogla i zaštiti od poplava što je problem koji se u punoj snazi pokazao prije neko-liko mjeseci.

Ovaj projekt utjecao bi i na podizanje kapaci-teta vodocrpilišta, a donio bi i korist na prometnom planu. Budući da je Slo-venija već daleko odma-kla u tom pogledu, dovr-šivši tri takve centrale na Savi, dok je četvrta još u gradnji, župan Zagrebač-ke županije Stjepan Ko-žić nedavno je boravio u Sloveniji da bi se u raz-govoru s tamošnjim duž-nosnicima upoznao s raz-mjerima takvog posla. Zagrebačka županija želi pridonijeti i gradnji ter-moelektrane na biomasu kod Velike Gorice. S Mi-nistarstvom gospodarstva i Fondom za zaštitu oko-liša i energetsku učinko-vitost surađuje se na tom projektu kako bi se što prije izdale odgovarajuće dozvole.

Velika ulaganjaRaspisivanje koncesije za obnovu i upravljanje Zračnom lukom Zagreb (ZLZ) također se nestr-pljivo očekuje u ovoj žu-

paniji. ZLZ se nalazi na županijskom području, a osim prihoda od konce-sijske naknade, očeku-je se i sinergijski efekt od sudjelovanja županij-skih poduzetnika u tom projektu, teškom oko 100 milijuna eura. Već potvr-đene odlike županije kao logističkog središta bit će proširene gradnjom ve-likog kargo centra kod Dugog Sela. U blizini bi trebala biti sagrađena i Ikeina trgovina s pridru-ženim trgovačkim cen-trom, gdje bi stalan posao trebalo naći 2000 radnika.

Od investicija u pro-metna rješenja razmatra se model integriranog javnog prijevoza Zagreba i zagre-bačke okolice, s obzirom na velik broj dnevnih mi-granata u tim jedinicama. Planira se i nova cestovna mreža uz zagrebačku obi-laznicu i autoceste. Jedan od takvih dovršenih pro-jekata – izgradnja čvorišta Donja Zdenčina na autoce-sti Zagreb-Rijeka – omo-gućit će razvoj investicije u stambeno-poslovnu zonu u Općini Klinča Sela. On-dje na 2,6 milijuna četvor-nih metara zemljišta nor-veška kompanija Verdispar planira gradnju “zelenog grada” za 6000 stanovnika. Prema najavama, uz stam-bene jedinice gradit će se škola i vrtić, sportska dvo-rana i drugi tereni, knjiž-nica, kino, dom zdravlja. Naselje će biti otvorenog tipa, a uz njega će biti po-slovna zona s raznim tipo-vima ekološke i visokoteh-nološke proizvodnje, gdje

će stanovnici novog grada moći naći posao. Investici-ja u Klinča Selu, vrijedno-sti oko 1,5 milijardi eura, trebala bi pomoći oporav-ku građevinske industrije koja je u krizi u ovoj žu-paniji kao i u ostatku Hr-vatske.

Za potencijalne ula-gače Županija je pripre-mila detaljan katalog po-slovnih zona. Dovršeno je 18 zona, a 12 se još uređuje. Gradovi i općine

uložili su u njih više od 120 milijuna kuna vlasti-tog novca, a Zagrebačka županija je, kroz bespo-vratnu kapitalnu pomoć, uložila oko 25 milijuna kuna. Ministarstvo gos-podarstva iz svojih je fondova dodijelilo bespo-vratnu kapitalnu pomoć u iznosu od 35 miliju-na kuna. U Županiji isti-ču da je dosad u pripremu i infrastrukturno oprema-nje poduzetničkih zona u

Županiji uloženo ukupno oko 500 milijuna kuna, kad se uključi vrijednost zemljišta koje je Vlada RH bez naknade prenijela u vlasništvo gradova i op-ćina, kao i iznos ulaganja Hrvatske elektroprivrede.

Oko 200 poslovnih objekataU poduzetničkim zonama na prostoru Županije sa-građeno je proteklih godi-na oko 200 poslovnih obje-

kata, u kojima je zaposleno oko 4000 osoba. U okviru Regionalne razvojne agen-cije na usluzi ulagačima je i Invest info-centar gdje se na jednom mjestu mogu dobiti sve potrebne infor-macije kao stručna pomoć i podrška. Centar bi tre-bao biti koordinator surad-nje državnih, županijskih i lokalnih tijela s potencijal-nim ulagačima.

Županija će nastavi-ti i s projektima subvenci-

oniranja kamata na podu-zetničke kredite. Lani je tako utrošeno pet miliju-na kuna, a kamate su bile smanjivane za tri postotna boda (kredit od devet po-sto poduzetnika je u ko-načnici stajao šest posto). No sredstva su za takve svrhe relativno ograniče-na, jer je Županija prošle godine bila prisiljena na dva rebalansa proračuna zbog slabijeg pritjecanja poreznog novca. Poslov-nu scenu kao i u ostatku Hrvatske snažno je opte-rećivala nelikvidnost, a kriza je dovela do sma-njenja broja radnih mje-sta. Broj zaposlenih kod poduzetnika u Zagrebač-koj županiji smanjen je za četiri posto. Broj nezapo-slenih u evidenciji pora-stao je za 21 posto jer su se prijavili i ljudi sa župa-nijskog područja koji su radili, uglavnom, u Gradu Zagrebu. Budući da se iz poreza na dohodak, odno-sno, iz plaća zaposlenih, prikuplja velik dio župa-nijskog proračuna, mora-lo se pristupiti rebalansi-ma. Ipak, za ovu godinu očekuje se oporavak tr-žišta rada, osobito ako se ostvare najavljeni rokovi realizacije investicijskih projekata.

POslOVne Prilike u ZagrebačkOj žuPaniji

Oporavak bi trebale potaknuti energetske investicije, logistički centri i trgovina i proizvodnja, projektiraju se novi mali gradovi, a pred realizacijom je i projekt piste za autotrke

Investicija u Klinča Selu, vrijedna

oko 1,5 milijardi eura, trebala bi

pomoći oporavku građevinske

industrije

nego u istom razdoblju 2009. godine već otkupljeno za projekt trkališta u Bistri

15,8% više 1,8 mil m2 zemljišta(

Zona Površina u ha Zona Površina u ha Zona Površina u ha

Brckovljani 22 Križ 120 Samobor 40

Drenje-Ključ 20 Luka 68 Sveta Helena 126

Dugo Selo 230 Kraj Donji 10,2 Sveta Nedelja 120

Ivanić Grad 554 Pisarovina 131 Rakitovec 54

Jakovlje 15 Mlaka Rakovec 76 Vrbovec 90

Jalševec 300 Rugvica 60 Zaprešić 34

Poduzetničke zone u Zagrebačkoj županiji

Izvor: Regionalna razvojna agencija Zagrebačke županije

Od elektrana i lOgistike dO nOvih gradOva i FOrmule 1

8 Broj 3663, 7. veljače 2011.Privredni vjesnikAKTUALNO

Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

K roz projekt Ipa IIIC (Regional-ni razvoj - re-

gionalna konkurentnost), namijenjen razvoju po-slovne infrastrukture, do-dijeljene su bespovratne potpore za šest projeka-ta izgradnje poslovne in-frastrukture. Projekte je ugovorila Središnja agen-cija za financiranje i ugo-varanje, a provode se kroz Ministarstvo regional-nog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva. Ukupna vrijednost pri-hvaćenih i sufinanciranih projektata veća je od pet milijuna eura.

U Vukovaru će se tako u razvoj novog turističkog

proizvoda Eko-etno cen-tra Adica uložiti ukupno 782.000 eura, dok Opći-na Lovas gradi regionalni poslovno-potporni centar za promoviranje poslo-vih aktivnosti vrijedan 543.000 eura. Prihvaćeno je i sufinanciranje projek-ta Grada Iloka u tamošnji Centar za posjetitelje Sri-jem, u koji će biti ulože-no 475.000 eura, kao i za promoviranje razvoja po-duzetništva temeljenog

na inovacijama, znanju i tehnologiji u Novoj Gra-diški u koje će se uložiti 1,15 milijuna eura. Vodice su dobile pomoć za dovr-šenje Memorijalnog cen-tra Faust Vrančić, ukupno vrijednoga 1,3 milijuna eura, a Pleterničani će do-

biti Tehnološko-inovacij-ski centar s inkubatorom za razvoj ruralne ekono-mije i poduzetništva, vri-jedan 831.000 eura.

Svi projekti bit će su-financirani sa 75-postot-nim udjelom iz europskog fonda, odnosno ukupno

3,74 milijuna eura, a osta-tak će uložiti jedinice lo-kalne samouprave.

Razvitak na prvom mjestuUlaganjem u te projekte želi se kroz razvoj nove i postojeće infrastrukture u

poslovnim zonama, ula-ganjima u poslovne in-kubatore i javnu turistič-ku infrastrukturu osigurati razvoj i jačanje malog i srednjeg poduzetništva, ali i otvaranje novih rad-nih mjesta u slabije razvi-jenim područjima.

U Središnjoj držav-noj agenciji za financira-nje i ugovaranje programa i projekata Europske unije u tijeku je postupak oda-bira projektnih prijedloga primljenih u drugom po-zivu za dodjelu bespovrat-nih sredstava za razvoj poslovne infrastrukture. Za te projekte osigurano je 6,3 milijuna eura, a pot-pisivanje ugovora s pri-mateljima potpora očeku-je se u drugoj polovini ove godine.

Razumijevanje područja tržišnog natjecanja, kao i državnih potpora u procesu približavanja EU-u, iznimno je važno prije svega radi pravodobne pripreme hrvatskih poduzetnika na uvjete poslovanja koji vrijede na jedinstvenom europskom tržištu.

Kako bi se poduzetnici, ali i predstavnici lokalnih vlasti što bolje pripremili za nadolazeće promjene, u iduća će dva mjeseca Hrvatska gospodarska komora u suradnji s EU projektom CRO Compete organizirati seriju seminara za poduzetnike i predstavnike lokalne vlasti diljem Hrvatske. Serija seminara započinje u Osijeku, a nakon toga će biti održano još desetak susreta u Bjelovaru, Zagrebu, Varaždinu, Karlovcu, Sisku, Puli, Rijeci, Zadru i Splitu.

Tijekom tih seminara, sudionici će od međunarodnih stručnjaka aktivnih na projektu CRO Compete dobiti vrijedne savjete koje će moći primijeniti u svom

svakodnevnom poslovanju. Osim toga, od predsjednice Vijeća Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) Olgice Spevec i djelatnika Agencije dobit će i informacije o značajnim promjenama vezanim uz novi Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja, koji je stupio na snagu u listopadu prošle godine.

Prvi ovakav seminar održan je u lipnju prošle godine u prostorijama HGK-a u Zagrebu.

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja pokrenula je u prosincu 2009. projekt CRO Compete - jačanje politika tržišnog natjecanja i državnih potpora u RH, kojem je cilj u razdoblju od 24 mjeseca raditi na jačanju politika zaštite tržišnog natjecanja i državnih potpora te na poboljšanju informiranosti ciljnih skupina o prednostima koje efikasno tržišno natjecanje donosi potrošačima i poreznim obveznicima.

Tržišno natjecanje i državne potpore – seminari za poduzetnike

Raspored seminara u sklopu projekta CRO Compete:

Županijska komora Osijek �������15� veljače 2011�Županijska komora Bjelovar ����17� veljače 2011�Komora Zagreb ������������������������18� veljače 2011�Županijska komora Varaždin ���21� veljače 2011�Županijska komora Karlovac ���22� veljače 2011�Županijska komora Sisak ��������24� veljače 2011�Županijska komora Pula �������������8� ožujka 2011�Županijska komora Rijeka ��������10� ožujka 2011�Županijska komora Zadar ��������15� ožujka 2011�Županijska komora Split ����������17� ožujka 2011�

BespovRatne potpoRe za poslovnu infRastRuktuRu

Dodijeljene potpore za šest projekata Projektima vrijednim više od pet milijuna eura ojačat će se poslovna infrastruktura u Vukovaru, Lovasu, Iloku, Novoj Gradiški, Vodicama i Pleternici

U drugom krugu dodijelit će se još 6,3 milijuna eura,

a odabir projektnih prijedloga upravo je

u tijeku

Vukovar IlokNova Gradiška

9Broj 3663, 7. veljače 2011. S MARKOVA TRGAwww.privredni.hr

Igor Vukić vukic@privredni.hr

Z bog zaštite okoli-ša i zahtjeva stan-darda Europske

unije Vlada je propisala da će ove godine u promet biti stavljeno 18.500 tona biogoriva. Do 2020. ta ko-ličina morat će se povećati na 180.000 tona godišnje kako bi se dosegnula po-trebna kvota od 10 posto goriva iz ekoloških izvora u sektoru prijevoza.

Glavnina biogoriva za početak će biti biodizel, dok će se količine bioeta-nola u promet puštati po količinama od 3000 tona u 2011. pa do 34.500 tona u 2020. godini. Prema Na-cionalnom akcijskom pla-nu poticanja proizvodnje i korištenja biogoriva u pri-jevozu, koji je Vlada pri-hvatila na prošlotjednoj sjednici, izražava se na-mjera da ukupna količina biogoriva bude i proizve-dena u Hrvatskoj. Mini-star gospodarstva Đuro Popijač ocijenio je da bi se na taj način ostvarili i poticaji za uvođenje viso-kih tehnologija u ovo pro-izvodno područje.

Poticaji za korisnike biogorivaPrema Zakonu o biogori-vima za prijevoz, već je utvrđeno da će se od dis-tributera motornih gori-va prikupljati posebna na-knada koja će se zatim

isplaćivati proizvođačima biogoriva. Poticaji će rasti u skladu s rastom godiš-njih kvota biogoriva koja bude stavljana u promet.

S druge strane poticat će se i korištenje biogo-riva kod vlasnika motor-nih vozila. Iako oblik tih

olakšica još nije precizno definiran, Vlada u Naci-onalnom akcijskom pla-nu spominje, primjerice, irski model, gdje su uve-dene niže stope poreza za vozila s niskim emisija-ma stakleničkih plinova. Navodi se i ciparski su-stav, koji je uveo troša-rinsku olakšicu od 1200 eura za kupnju hibridnih vozila, odnosno, vozila koja mogu koristiti i bi-ogorivo.

Nabrojani su i primje-ri Švedske i Poljske koje su kupnju “zelenih vo-zila” upisale u programe javne nabave tijela držav-ne uprave. U Švedskoj 85

posto automobila koje ku-puju ili unajmljuju tijela državne vlasti mora biti ekološki prihvatljivo.

Vlada je izmijenila i Uredbu o kakvoći teku-ćih naftnih goriva. Po toj uredbi u prodaji na ben-zinskim crpkama smije

biti samo benzin kakvo-će euro 5 (do 10 miligra-ma sumpora u kilogramu benzina), dok se za di-zelska goriva obveza po-stizanja standarda euro 5 produljuje do 21. prosinca 2011. godine. Za loživo i plinsko ulje te brodsko plinsko gorivo europske granične vrijednosti mo-raju se postići do kraja 2012. godine. Prema ri-ječima Branka Bačića, ministra zaštite okoliša, Vlada se na takvo rješe-nje odlučila zato što Ina još nije dovršila moder-nizaciju rafinerija u dije-lu za proizvodnju dizel-skog goriva. Uredbom je

ujedno propisano da dizel s većim postotkom sum-pora ne smije na benzin-skoj postaji biti prodavan kao “eurodizel” ili s ozna-kom “BS”. Rokovi za pro-duljeno korištenje goriva lošijeg od eurostandarda dogovoreni su u pregova-račkom procesu Hrvatske i Europske unije.

Informacije za potrošačeUredba donosi i obve-zu distributera benzina da potrošačima osiguraju in-formacije o sadržaju bi-ogoriva u benzinu. Pri-mjerice, benzin u kojem je do pet posto biogoriva označavat će se oznakom E5, a s udjelom od pet do 10 posto nosit će oznaku E10. Dizelsko gorivo u

kojem udjel biogoriva do-seže do sedam posto nosit će oznaku B7. U skladu s europskim propisima, na mjestima na kojima se prodaje gorivo s metalnim aditivima morat će stajati naljepnica s tekstom “Sa-drži metalne aditive”. U skladu s europskim pra-vilima propisane su i pro-cedure provjere kvalite-te goriva koje distributeri stavljaju u promet.

Vlada RePublIke HRVatske

U ovoj godini u prometu mora biti 18.500 tona biogorivaPrema Nacionalnom akcijskom planu poticanja proizvodnje i korištenja biogoriva u prijevozu, ukupna potrebna količina biogoriva trebala bi se proizvesti u Hrvatskoj

Vlada je izmijenila i Uredbu o kakvoći tekućih naftnih goriva

Vlada je za ovu godinu odobrila 5300 radnih dozvola za strance koji rade u Hrvatskoj. Riječ je zapravo o pro-duljenju već postojećih dozvola iz prošle godine. Pred-sjednica Vlade Jadranka Kosor rekla je kako je osobno zaustavila dodjelu novih 811 radnih dozvola. Među nji-ma je bilo, primjerice, 70 zahtjeva za radna mjesta pa-stira i slična zanimanja. “Neprihvatljivo je davati nove radne dozvole za strance kad među nezaposlenima ima 70.000 naših ljudi koji bi mogli obavljati takva jed-nostavna zanimanja. Tu stvar moramo istražiti i doni-jeti odgovarajuće odluke”, rekla je premijerka. Među dozvolama koje su odobrene, 3000 otpada na sektor građevinarstva, 750 na brodogradnju, 400 na turizam i ugostiteljstvo, 100 na prerađivačku industriju...

Nema mjesta za strane pastire

*vijesti

Njemački dermapharm kupio hrvatski FarmalPredstavnici njemačke farmaceutske kompani-je Dermapharm proteklog su tjedna kupili hrvatsku farmaceutsku tvrtku Far-mal iz Ludbrega. Time su postali vlasnici 95 posto udjela te ludbreške tvrtke. Pritom su 85 posto tvrt-kinih dionica otkupili od dosadašnjeg vlasnika Mi-ljenka Boršćaka i njegove tvrtke Bomark, a 10 posto od malih dioničara. Pro-cesom te akvizicije uprav-ljala je tvrtka Ascendant Capital Advisor.

Podravkina tvornica kalnik dobila certifikat košerKoprivničkoj prehrambe-noj tvrtki Podravka pro-teklog je tjedna Židovska zajednica Bet Izrael u Hr-vatskoj dodijelila certifikat Košer, i to za proizvodnju senfova te pasteriziranog i steriliziranog povrća. Ri-ječ je o proizvodima Po-

dravkine tvornice Kalnik. Podravka već ovih dana počinje proizvodnju po pravilima košera, a proi-zvodi za koje posjeduje certifikat imat će na amba-laži njegovu aplikaciju.

Janaf gradi spremnik za sirovu naftuJadranski naftovod pro-teklog je tjedna objavio javno nadmetanje za svo-ju najveću investiciju iz-gradnje spremnika za si-rovu naftu na Terminalu Omišalj, kojim ta tvrtka poziva sve zainteresirane izvođače za sudjelovanje u tom projektu. Ukupna procjena investicijskog projekta iznosi milijardu kuna. Gradnja će se odvi-jati u više faza, a predviđa se da će projekt biti zavr-šen 2015. godine.

Situacija u hrvatskom ribarstvu je teška i po-trebne su konkretne mjere za njegov spas i opstanak.

U proteklom razdo-blju nije bilo pravodobne ni dovoljno intenzivne ko-munikacije između Mini-starstva poljoprivrede, ri-barstva i ruralnog razvoja

i raznih asocijacija u ribar-stvu. To se očitovalo pri-je svega u nepravodobnoj isplati poticaja i kapitalnih ulaganja te nemogućnosti dobivanja transparentnih podataka nužnih za kvali-tetan rad asocijacija, pro-mišljanje i provođenje po-litike sektora, rečeno je na sjednici Vijeća Udruženja ribarstva i prerade ribe pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Članovi Vijeća poseb-no su istaknuli problem

previsokih cijena pogon-skog goriva te predloži-li cijenu od maksimalno četiri kune po litri. Udru-ženje ribarstva i prerade ribe već se 15 godina su-stavno zalaže za progla-šenje gospodarskog po-jasa u punom značenju te riječi, a kasnije punu pri-mjenu ZERP-a i u potpu-nosti podupiru opravdane zahtjeve ribara u tom po-gledu. Zahtijevaju i da se provede dogovor iz 2009. o hitnoj raspodjeli kvota za ulov tuna, i to najdu-lje u roku od 15 dana, a da se svi oni koji prema do-govorenom modelu ras-podjele kvota budu zaki-nuti, primjereno obeštete. Isto tako, članovi Udru-ženja podupiru zahtjeve ribara za ponovno uspo-stavljanje ribolovnog po-jasa i nesmetano ribare-nje u morskom području Parka prirode Lastovsko otočje jer, prema njihovim riječima, ako bi se nasta-vila primjenjivati jednaka logika, svaki bi naš otok mogao biti proglašen par-kom prirode. (S.P.)

Mjere za sPas rIBarstVa

Ribari žele punu primjenu ZERP-a

10 Broj 3663 , 7. veljače 2011. PREDSTAVLJAMO Privredni vjesnik

T vrtka Mariolina iz Krka primarno se bavi proizvod-

njom svježe i sušene tje-stenine, a uz to proizvodi i nekoliko specifičnih proi-zvoda tipičnih za Primor-je i otoke sjevernog Ja-drana. Počeli su prije 17 godina kao obiteljski obrt smješten u skučenom pro-storu u staroj jezgri grada Krka. Proizvode su uglav-

nom plasirali u ugostitelj-ske objekte, dok 2009. nije došlo do prekretni-ce u poslovanju - Marioli-na je preseljena u novi po-gon u Vrbniku.

“Razdvajanje ugosti-teljstva od proizvodnje dogodilo se preseljenjem u novi pogon. Počeli smo s jednim zaposlenim prije godinu dana, danas ih ima-mo pet, a u sljedećim mje-secima planiramo zaposli-ti još dva radnika. Osim povećanja kapaciteta, po-sebnu pozornost posve-tili smo kvaliteti, što do-

kazuju i dvije nagrade na prvom festivalu tjestenine održanom u Vodicama u studenom prošle godine”, ističe direktor Marioline Boris Dujmović.

Njihova tjesteni-na spada u rang skuplje, no Dujmović je zadovo-ljan poslovanjem. “Tra-dicionalni proizvodi jesu skuplji od klasičnih. Ipak smo uspjeli kvalitetom kompenzirati manjak ka-paciteta. To nam je pred-nost u odnosu na znatno jeftiniju uvoznu tjesteni-nu”, pojašnjava. Najpo-pularniji Mariolinin pro-izvod su Krčke šurlice, plod duge tradicije izrade pašte na Krku.

Trgovački nametiDirektor planira i dalje ulagati u proizvodnju i nove tehnologije, bez ob-zira na iznimno nepovolj-ne uvjete kreditiranja i otežanu naplatu. “Najve-ći problem u poslovanju su veoma veliki nameti tr-govačkih lanaca. To je je-dan od osnovnih razloga viših cijena domaćih pro-izvoda. Cijena sirovine i ostalih troškova u odno-su na ‘harač’ trgovaca je manja stavka, što je ne-pojmljivo ali točno. Ne-moćni smo jer ovisimo o

trgovačkim lancima i ni-smo u poziciji postavljati uvjete”, ističe Dujmović. Naglašava kako je proi-zvodnja tjestenine u na-šoj zemlji još u povojima pa se cjelokupna hrvatska proizvodnja može uspore-diti s proizvodnjom jedne talijanske tvornice srednje veličine.

“Stoga je nužno kvali-tetno povezivanje i udru-živanje, u čemu nismo još uspjeli zbog sitnih intere-sa, banalnih u odnosu na ono što bismo postigli u jakoj i dosljednoj udru-zi. Takva bi udruga mogla nastupati prema dobavlja-čima sirovina i tehnologi-je, ali i prema trgovcima. Tako bismo, naravno, po-stali konkurentniji”, po-jašnjava direktor Mario-line te dodaje kako valja upozoriti i na nerazumije-vanje lokalnih vlasti koje nemaju sluha za poduzet-nike. “Mi u Mariolini smo se doista u to uvjerili, iza nas je 15-godišnja uzalud-na borba za gradnju pogo-na u Krku, na vlastitom terenu, a koja je na kra-ju rezultirala našim prese-ljenjem u Vrbnik. Žalosno je što nisu shvatili da su upravo poduzetnici izvor njihovog financiranja”, ističe Dujmović. (J.V.)

MARIOLINA, KRK

Skuplje ali boljeBaza proizvodnog asortimana tvrtke su tradicionalni proizvodi od tjestenine. Najjeftiniji nisu, ali kupci nagrađuju kvalitetu

2 nagrade(

T vrtka Troplet po-čela je s radom prošle godine u

vinkovačkoj industrij-skoj zoni Jošine, a bavi se proizvodnjom PVC stupova za vinogradar-stvo i voćarstvo, stupo-va za ograde i takozva-nih električnih pastira (to su stupovi za ograničava-nje kretanja stoke), kao i proizvodnjom potpro-zorskih profila, podmeta-ča za čaše, kutnika za fa-sadu, gal štitnika (koriste se za obilježavanje podze-mnih instalacija)... Prema riječima direktora Ale-na Šimića, Troplet je se-strinska tvrtka Grad-ex-porta koji je u vlasništvu njegovog oca Petra. Grad-export posluje već 20 go-dina i najveći je proizvo-đač PVC i aluminijskih panela u Istočnoj Europi. Zapošljava oko 100 radni-ka, a 85 posto proizvodnje izvoze u 16 zemalja Euro-pe, najviše u Sloveniju i Slovačku. Tvrtka Šimiće-vog oca prije tri godine, uz dm, marketinšku agen-ciju Bruketa&Žinić, kao i neke druge tvrtke - naš-la se, u istraživanju među zaposlenima koje provodi Moj-Posao.net, na popisu najpoželjnijih poslodava-ca u Hrvatskoj.

“Svakodnevno me više desetaka ljudi pita mogu li nekako dobiti posao ili u jednoj ili u drugoj našoj tvrtki. Vje-rujem da smo poželjni zato što uvijek redovi-to isplaćujemo vrlo pri-stojne plaće, božićnice, regrese...”, kazao je Ši-mić, uz napomenu kako njihovi radnici imaju i besplatnu edukaciju prilikom nabave novih strojeva.

Kriza ih zaobišlaGovoreći o samim poče-cima Grad-exporta, Ši-mić je kazao kako su to bila zlatna vremena jer se u to doba sve što se u Hr-

vatskoj proizvodilo mo-glo prodati i u zemlji i u inozemstvu. Inače, po-sao su započeli s tri zapo-slena radnika i proizvod-njom brodskih podova i lamperija. Od 1999. tvrtka se stalno razvijala tako da sada posluju na dvije loka-

cije ukupne površine oko 22.500 četvornih metara. U Tropletu je stalno zapo-slenih 12 radnika, a proi-zvode plasiraju u sve veće hrvatske i srbijanske vina-rije. Uz to, izvoze i u Bo-snu i Hercegovinu, Ma-kedoniju i Crnu Goru, a nije isključena ni proda-ja na širem tržištu. “Žao nam je što je hrvatsko tr-žište zamrlo. Kriza se po-sebno osjeti u građevin-skoj industriji. Narudžbe su u posljednje tri godine pale za oko 50 posto. Da nismo orijentirani na ino-zemstvo, sigurno bi i nas kriza teško pogodila”, oci-jenio je Šimić. Dodao je kako poslovanje s inozem-

stvom, posebice razvije-nim europskim zemlja-ma, ima brojne prednosti, a jedna od njih je i redo-vito plaćanje, što u Hrvat-skoj nije slučaj. Ipak, nada se da će oporavak doma-ćeg gospodarstva donijeti i bolju likvidnost. (J.F.)

Dvije generacije za uspjehTvrtka proizvodi, među ostalim, PVC stupove za vinogradarstvo i voćarstvo, stupove za ograde i električne pastire - stupove za ograničavanje kretanja stoke

Da nismo orijentirani na inozemstvo, sigurno bi i nas kriza teško pogodila, ocijenio je Šimić

izvoze Troplet i Grad-export

u 16 zemalja(TROPLET, VINKOVCI

Cijena sirovine i ostalih troškova u odnosu na ‘harač’ trgovaca je manja

stavka, ističe direktor Marioline

osvojila Mariolina na 1. festivalu tjestenine

Broj 3663 , 7. veljače 2011.

11Broj 3663, 7. veljače 2011. PRIČA S RAZLOGOMwww.privredni.hr

Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

Od nekadašnje male obiteljske tvrtke iz Pitomače neo-

bičnog naziva Jan Spider, osnovane 1990. godine, prije tri godine nastala je Spider Grupa u čijem je sa-stavu danas i dalje Jan Spi-der, zatim nova tvrtka Đol-ta koja se bavi ekološkim uzgojem poljoprivrednih proizvoda te tvrtka Herba-rium za proizvodnju eko-loških čajeva.

Prihod 50 milijuna kunaMenadžmentu tvrtke Jan Spider priključio se prije pet godina i Nikola Nem-čević čija je supruga Jasna osnovala tu tvrtku. Dola-zak Nemčevića u tvrtku bio je odličan potez jer je već u prvoj godini poslo-vanja otkupljeno, prera-đeno i izvezeno 30 tona kamilice i ostalog ljeko-vitog bilja. Idućih godina poslovanje se širilo, a da-nas je Spider Grupa vrlo uspješno poduzeće koje zapošljava 120 djelatnika i prerađuje oko 1000 tona kamilice i ljekovitog bilja u ukupnoj vrijednosti ve-ćoj od 50 milijuna kuna.

Spider Grupa istodob-no je i vodeća hrvatska tvrtka u preradi i izvozu kamilice, ljekovite bilj-ke koja sve više dobiva na značaju i postaje hrvatski brend. “Recept za uspješ-no poslovanje tvrtke nije tajna nego ga treba znati primijeniti, a to je uporan rad, znanje, vizija i jasan cilj”, rekao je Nemčević. U kategoriji srednjih tvrtki prošle je godine Nemče-

vić dobio nagradu Udruge hrvatskih menadžera Cro-ma za najboljeg menadže-ra. Kako uspjeh ne dolazi preko noći nego upornim

dugogodišnjim radom, za dobro tvrtkino poslovanje i uspješnost menadžera potreban je dobar tim mo-tiviranih suradnika jer vla-snik ništa ne može ostva-riti sam, ističe Nemčević.

Od ukupne proizvod-nje Spider Grupe na izvoz otpada 40 posto, a zbog gospodarske krize i kli-matski iznimno loše godi-

ne, prošlogodišnji tvrtkini rezultati bili su dobri, ali manji od planiranih. Nije ostvaren planirani rast pri-hoda od 15 do 18 posto nego od osam posto, pa je prihod iznosio oko 50 milijuna kuna, istaknuo je Nemčević. Ujedno nije realiziran očekivani rast i prodaja na inozemnom tr-žištu zbog, kako je rekao, protekcionizma, pada konkurentnosti i carinskih barijera. No, Nemčević smatra kako bi njegovoj, ali i ostalim takvim tvrt-kama država mogla znat-no olakšati posao. Iako je izvoz proizvoda tvrtke Jan Spider u posljednjim godinama nešto slabiji od očekivanog, ljekovito bi-lje i njegove prerađevine i dalje se izvoze u Njemač-ku, Austriju, Francusku, Italiju, Sloveniju, Bosnu i Hercegovinu, Švicar-sku, Makedoniju i Srbiju. Ta je pitomačka tvrtka za-

počela i pripremu za izvoz u Rusiju, Izrael i Kanadu, a veći se rezultati očekuju u sljedećim godinama. Na 60 hektara vlastitih povr-šina Spider Grupa započe-la je i ekološku proizvod-nju ljekovitog bilja prema međunarodnim certifi-katima. To se bilje izvo-zi uglavnom na područje Europske unije jer hrvat-sko tržište, prema riječi-me Nikole Nemčevića, ta-kvu vrstu proizvodnje još nije prepoznalo.

Otkupljuju i samoniklo biljeTvrtka Jan Spider ima ra-zvijen sustav upravljanja i kontrole kvalitete što obu-hvaća sve segmente po-slovanja od nabave, proi-zvodnje i prerade, pa sve do prodaje ljekovitog bi-lja. Ljekovito i aromatič-no bilje uzgaja se na 200 hektara vlastitih površi-na te na površinama koo-

peranata tj. oko 400 obi-teljskih gospodarstava s područja Podravine i Sla-vonije. Na tim se povr-šinama uzgaja kamilica, metvica, matičnjak, trpu-tac, bijeli i crni sljez, ti-mijan i komorač. Na po-vršini od 120 hektara proizvodi se ljekovito bi-lje prema načelima eko-loške proizvodnje i hrvat-skim standardima. Otkup samoniklog bilja odvija se u dvadesetak otkupnih stanica s područja cijele Hrvatske. No, neke bilj-ne vrste uvoze se iz raznih krajeva i njihovih prirod-nih staništa, primjerice iz Afrike, Azije, Kine, Suda-na i Egipta.

Nemčević kaže kako Spider Grupa želi posta-ti najveći regionalni pre-rađivač visokokvalitet-nog ljekovitog bilja kao sirovine za proizvođače prehrambenih i medicin-skih čajeva te proizvođa-

če pripravaka na osnovi ljekovitog bilja. Proizvo-di pitomačke tvrtke ko-riste se u prehrambenoj i farmaceutskoj industri-ji, a mogu se nabaviti u biljnim drogerijama i lje-karnama. Tvrtkino poslo-vanje vezano je i uz paki-ranje finalnih proizvoda za Cedevitu, Podravku i Jadran Galenski Labora-torij iz Rijeke. “Iako su čajevi relativno jeftin pro-izvod, a pijenje čaja pozi-tivan trend u svijetu, u Hr-vatskoj još nije dovoljno prepoznat. Naime, u na-šoj se zemlji godišnje tro-ši oko 300 grama čaja po stanovniku, dok Mađari godišnje troše 1,8 kilogra-ma, Poljaci 2,4, a Nijemci 2,8 kilograma čaja po sta-novniku. Nadamo se da će i naša nastojanja pomoći unaprjeđenju svijesti sta-novništva o važnosti pi-jenja čaja”, zaključio je Nemčević.

Eko Proizvodnja ljEkovitog Bilja

Domaća kamilica uskoro u Kanadi i IzraeluSpider grupa vrlo je uspješno poduzeće koje danas zapošljava 120 djelatnika i prerađuje oko 1000 tona kamilice i ljekovitog bilja kao što je metvica, matičnjak, trputac, sljez, timijan i komorač

Proizvodi pitomačke tvrtke koriste se u prehrambenoj i farmaceutskoj

industriji, a prodaju se i u biljnim

drogerijama i ljekarnama

uzgajaju ljekovito bilje

na 120 ha(otpada na izvoz

40% proizvodnje(

12 Broj 3663, 7. veljače 2011.INTERVJU Privredni vjesnik

Drago Živković zivkovic@privredni.hr

Z dravko Zrinušić na čelu je Croatia osiguranja gotovo

godinu dana. Preuzeo je jednu od rijetkih kompa-nija u većinskom vlasniš-tvu države, koja još uvi-jek uspijeva držati vodeću poziciju na vrlo konku-rentnom tržištu. Ipak, tr-žišni udjel Croatia osigu-ranja stalno pada iako je taj pad prošle godine po-nešto usporen.

Kakvo je bilo poslovanje Croatije u 2010. i u us-poredbi s kretanjima na cijelom tržištu? - Hrvatsko tržište osigu-ranja je do kraja 2010. ostvarilo ukupnu zaraču-natu premiju od 9,24 mi-lijarde kuna što je 1,8 po-sto manje nego u 2009. S obzirom na recesijsko okruženje i probleme koji muče ostatak financij-

skog sektora, smatram da je rezultat industrije zado-voljavajući. Croatia osi-guranje u 2010. je ostva-rilo planirane rezultate. Usporili smo pad iz 2009. koji je iznosio 6,5 posto. Ostvarili smo u 2010. go-dini ukupnu zaračunatu premiju od 2,9 milijardi kuna što je 4,4 posto ma-

nje nego godinu dana ra-nije. Istodobno, Croatia zdravstveno osiguranje ostvarilo je premiju od 97,2 milijuna kuna uz rast od 0,2 posto. Ukupni tr-žišni udio Croatia osigu-ranja i Croatia zdravstve-nog osiguranja na kraju godine iznosio je 32,42 posto.

Croatia osiguranje po-sluje i u regiji. Imate li ambicija za neka nova preuzimanja?- Croatia osiguranje Gru-pa u nadolazećem raz-doblju neće se širiti u smislu akvizicija ili osni-vanja novih društava. Smatramo da su naša po-stojeća društva dovoljno snažna i da još intenziv-nijim organskim rastom možemo postići bolju prisutnost u zemljama re-gije. Naše tvrtke kćeri u Srbiji, Bosni i Hercego-vini, Makedoniji i na Ko-sovu ostvarile su u 2010. dobre poslovne rezulta-te, a uz pravu strategiju od 2011. očekujemo još i više.

Kakvi su rezultati anti-korupcijskog programa u Croatia osiguranju?- U borbi protiv korup-cije 2010. godina je ap-solutna prekretnica. Na temelju obveze koja pro-izlazi iz Antikorupcij-skog programa Vlade iz studenoga 2009. godi-ne, Croatia osiguranje je 3. svibnja 2010. usvo-jilo svoj Akcijski plan s velikim brojem različi-

tih aktivnosti. Akcijski plan povećava transpa-rentnost u radu, omogu-ćuje jaču financijsku i unutarnju kontrolu te na taj način sprječava mo-guće nezakonitosti i ne-pravilnosti. Najznačajni-je nove aktivnosti koje se mogu izdvojiti iz pla-na zasigurno su snažniji pristup u prevenciji zlou-poraba u osiguranju, pro-gram edukacije zaposle-nika o antikorupcijskom ponašanju te anonimna linija za prijavu nepra-vilnosti.

Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

U vrštenje Ma-rijana Arma-na kao jedinog

istarskog vinara u svjet-sku vinsku enciklopedi-ju Wine Opus, koju je iz-dao Dorling Kindersley Publishing, iznenadilo je samo neupućene. Arman je posljednje dvije godi-ne osvajao priznanje Gran Menzione na prestižnoj izložbi vina i žestokih al-koholnih pića Vinitaly u Veroni, a njegova su vina nositelji velikog broja zlatnih medalja s domaćih ocjenjivanja.

Jeste li otprije ima-li kontakt s autorima Wine Opusa?- Ne, oni su nas sami pro-našli. Mi smo tek po uvr-štenju dobili primjerak enciklopedije u čijoj je izradi sudjelovalo šest autora, od kojih je sva-ki bio zadužen za obra-du određenog područ-ja. Predstavljeno je nas osam hrvatskih vinara i to je prvi put da je Hrvat-ska uvrštena kao zemlja u svjetski atlas vina. Dosad smo bili navedeni samo u crticama ili u sklopu šire regije, Jugoistočne Euro-pe. Autori su anonimno na raznim izložbama te-stirali naša vina. Najav-ljeno nam je da će nas uskoro posjetiti.

Koliko imate vlasti-tih nasada? Planirate li nova ulaganja?- Trenutačno u vlasniš-tvu imamo 10 hektara vi-nograda, što je za istarske prilike solidna površina. Planiramo podići još iz-među pet i 10 hektara, no u tome nas usporava poznati istarski problem - neriješe-no državno zemljište. Žu-rimo se podići nasade do ulaska u EU jer će, s ob-

zirom na vinsku reformu, nakon ulaska to biti znat-no teže. Ako i ne uspije-mo sve do tada realizira-ti, nadam se da ćemo ipak, poput kolega u Sloveniji, dobiti dozvolu za sadnju. Investiramo i u gradnju vi-narije koja bi zadovoljava-la naše potrebe.

Kakva je trenutačno si-tuacija na hrvatskom tr-žištu?- Činjenica je da se kod nas posljednjih godi-na dogodila ekspanzija u vinarstvu i vinogradar-stvu. Osjetno su poveća-ne površine pod kvalitet-nim nasadima, a kvaliteta vina bitno je viša. To je i osnovni razlog zašto vina-ri razmišljaju o osvajanju inozemnog tržišta - doma-će je postalo premalo. Do sada su uspjesi na inoze-mnom tržištu bili vezani za pojedince pa Hrvatska još uvijek nije prepozna-ta kao vinska regija. Sva ulaganja u pozicioniranje Hrvatske kao vinske ze-

mlje rezultirat će sigur-nim višestrukim povra-tom uloženog.

Možete li ocijenjiti po-sljednje inicijative koje idu u tom smjeru?- Istina je da se krenulo u zbijanje redova među vi-narima i nadam se da će nakon ovih početnih kora-ka doći i rezultati. Moje je mišljenje da pri tome mo-ramo biti puno brži, kom-paktniji i agresivniji jer će u protivnom rezultat izo-stati. Pojedinačnim akci-jama nećemo postići ono što želimo, a to je dugo-ročna profitalnost i održi-vost. Moramo se izboriti za puno učinkovitiji mar-keting.

I lani ste postigli veliki uspjeh na sajmu u Ve-roni.- Na sajmu Vinitaly 2010 u Veroni veliko prizna-nje Gran Menzione dobi-la su dva naša vina. Radi se o chardonnayu Zlat-na Vala koje je ponovilo uspjeh od godine ranije, te o Malvaziji 2009, zbog čega sam posebno zado-voljan. To je prvi put da je jedna malvazija, kao naj-značajnija istarska sorta, dobitnik takvog priznanja na nekom velikom među-narodnom natjecanju ka-kvo je Vinitaly.

MariJan arMan, Vlasnik VinarstVa, VinograDarstVa i trgoVine arMan, ViŽinaDa

Prestiž države kreće od uspjeha pojedinacaU svjetskoj vinskoj enciklopediji Wine opus predstavljeno je nas osam hrvatskih vinara i to je prvi put da je Hrvatska uvrštena kao zemlja u svjetski atlas vina

Žurimo se podići nasade do ulaska u eU jer će, s obzirom na vinsku reformu,

nakon ulaska to biti znatno teže

ZDraVko ZrinUšić, PreDsJeDnik UPraVe Croatia osigU ranJa

Ne idemo u akvizicije, nego u intenzivniji organski rastU borbi protiv korupcije 2010. godina bila je apsolutna prekret nica. najznačajnije nove aktivnosti su snažniji pristup u prevenciji zloporaba u osiguranju, program edukacije zaposlenika te anonimna linija za prijavu nepravilnosti

Croatia osiguranje i dalje drži oko 90

posto osiguranja usjeva i nasada

bruto premija Croatia osiguranja

2,9 mlrd kn(

13Broj 3663, 7. veljače 2011.www.privredni.hr

Je li bilo prijava sumnje u korupciju ili nepravil-nosti?- Jedna u nizu antikorup-cijskih mjera Croatia osi-guranja bila je i uspo-stavljanje e-mail adrese nepravilnosti@crosig.hr za anonimno prijavljiva-nje koruptivnih radnji. Do danas je na tu e-mail adresu pristiglo 18 pri-java koje su se najvećim dijelom odnosile na ne-zadovoljstvo klijenata pri-likom postupka izračuna i isplate osigurane štete, a manjim dijelom na mogu-

će zloporabe u osiguranju na štetu Društva. U svim ovim slučajevima Uprava je dala nalog nadležnim stručnim službama po-put Službe interne revizi-je i Službe interne kontro-le i prevencije zloporaba u osiguranju da se provjere prijavljeni navodi. O utvr-đenom se, postoji li potre-ba, obavještavaju nadlež-ne državne institucije, kao i prijavitelj nepravilnosti ako je poznat.

Koji su rezultati osigu-ranja od poplava? Jesu

li učestale poplave utje-cale na rast premija? - Likvidirane štete od ri-zika poplave, bujice i vi-soke vode u 2010. iznosi-le su 14,98 milijuna kuna i porasle su za 17,79 po-sto u odnosu na 2009. go-dinu. Rast policirane pre-mije od dopunskog rizika od poplave, bujice i viso-ke vode zabilježen je pri-je svega na civilnim po-licama od požara. To se odnosi na privatne kuće i privredne subjekte iz neproizvodnih djelatno-sti kao što su hoteli, tr-

govačka društva, zdrav-stvene ustanove i slično. Zabilježen je i rast pre-mija na policama osigu-ranja građevina u izgrad-nji i objekata u montaži te policama osiguranja stambenih zgrada. Pre-mija osiguranja od do-punskog rizika poplave, bujice i visoke vode ovisi o zoni izloženosti, odno-

sno učestalosti plavljenja na određenom područ-ju u proteklim razdoblji-ma. No, generalno gleda-jući, hrvatski građani još uvijek u pravilu ne osigu-ravaju svoju imovinu od posljedica poplava. Stoga smo krajem protekle go-dine organizirali humani-tarno-edukativnu akciju tijekom koje smo priku-

pili više od 300.000 kuna za pomoć poplavljenim područjima, ali u isto vri-jeme upozorili na važ-nost osiguranja imovine od posljedica elementar-nih nepogoda.

Kakvo je stanje s osigu-ranjem usjeva? Koliko je to isplativo?- Bruto premija osigura-nja usjeva i nasada izno-sila je u 2010. godini 76,8 milijuna kuna. Premije su u odnosu na 2009. go-dinu smanjene za 14,32 milijuna kuna, a razlog ovog pada prije svega leži u smanjenju cijena poljoprivrednih proizvo-da. Ovo osiguranje po-kriva štete od tuče, po-žara i udara groma, oluje te mraza. Državne sub-vencije iznose 25 posto na cjelokupnom područ-ju Hrvatske. Jedinice lo-kalne uprave i samoupra-ve pored toga parcijalno sufinanciraju ovu vrstu osiguranja od nula do 75 posto. Sufinanciranje je

razvijeno u Varaždinskoj, Zagrebačkoj, Sisačkoj-moslavačkoj, Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovač-ko-neretvanskoj županiji. No, u slavonskim župa-nijama, u kojima se na-lazi najveći broj usjeva i nasada gotovo da i nema modela sufinanciranja. Croatia osiguranje i dalje osigurava oko 90 posto osiguranja usjeva i nasa-da u ukupnom portfelju. Za sada je tehnički rezul-tat u ovoj vrsti osigura-nja negativan, ali vjeruje-mo da će se povećanjem portfelja i pronalaženjem načina sufinanciranja i to promijeniti. U zemljama Europske unije nezami-sliva je ozbiljna poljopri-vredna proizvodnja bez modela osiguranja, a to je nešto što zacijelo očekuje i naše poljoprivrednike.

Koliko je rašireno osigu-ranje menadžera? - Osiguranje menadže-ra se razvija i bilježi stal-ni rast. Nudimo ga u sklo-pu poduzetničkog paketa koji obuhvaća spektar od 15 osiguravateljskih proi-zvoda, a posebno je ispla-tiv malim i srednjim po-duzetnicima. U 2009. godini iznos policiranih premija u poduzetničkim paketima Croatia osigura-nja povećan je za 28 posto u odnosu na 2008. godi-nu. I do kraja 2010. go-dine najveći rast premija, kao i u broju polica, veći od 10 posto zabilježen je upravo u poduzetničkim paketima.

Zdravko Zrinušić, predsjednik uprave Croatia osigu ranja

Ne idemo u akvizicije, nego u intenzivniji organski rastu borbi protiv korupcije 2010. godina bila je apsolutna prekret nica. najznačajnije nove aktivnosti su snažniji pristup u prevenciji zloporaba u osiguranju, program edukacije zaposlenika te anonimna linija za prijavu nepravilnosti

Hrvatski građani još uvijek u pravilu ne osiguravaju svoju imovinu od posljedica poplava

Koliko se u osiguranju koristi postupak mirenja? Je li Croatia sudjelovala u nekom postupku mirenja?- Godine 2010. zaprimili smo 16 prijedloga za mirenje, ali smo predmete riješili izvan postupka mirenja. Croa-tia osiguranje vodi vrlo aktivnu politiku rješavanja šte-ta i regresnih zahtjeva i nastojimo u izravnom kontaktu sa strankom riješiti svaki predmet poštujući zakonske propise, poglavito rokove za rješavanje šteta. Najčešće smo zaprimali prijedloge od drugih osiguravateljskih kuća s kojima smo zbog regresnih odnosa imali odre-đene postupke, ali i takve slučajeve nastojimo riješiti u izravnom kontaktu s drugom stranom. Od osnivanja Centra za mirenje pri Hrvatskom uredu za osiguranje 2007. godine zaprimili smo 87 prijedloga za mirenje.

Aktivna politika rješavanja šteta

bruto premija Croatia osiguranja rast premija u poduzetničkim paketima smanjene premije osiguranja usjeva i nasada

2,9 mlrd kn 10% za 14,32 mil kn( (

14 Broj 3663 , 7. veljače 2011. AKTUALNO Privredni vjesnik

Sanja Plješapljesa@privredni.hr

I ndustrija teksti-la i odjeće ubraja se među najglobalizira-

nije u svijetu, a hrvatska industrija tekstila oduvi-jek je izložena tržišnim uvjetima. Zbog oštre cje-novne konkurencije upit-na je njena profitabilnost. Iako je još prije nešto više od desetak godina domaća tekstilna industrija po vi-sini izvoza zauzimala vi-soko drugo mjesto među industrijskim granama orijentiranima na izvoz, to više nije tako jer se mno-ge vrste tekstilnih proi-zvoda ne izrađuju u našoj zemlji. Do prije desetak godina svake se godine izvozilo robe u vrijedno-sti od 650 do 750 milijuna američkih dolara. U 2009. godini bilo je registrirano 708 tekstilnih tvrtki koje su ostvarile ukupni prihod u visini od 4,96 milijar-di kuna. No, kao i ostale gospodarske grane, i tek-stilnu industriju pogodi-la je kriza, pa je tako od kraja 2008. do studenoga

2010. u toj industriji izgu-bljeno 4020 radnih mje-sta. “Taj je pad mogao biti i veći da nije bilo novča-nih potpora Ministarstva gospodarstva, rada i po-duzetništva (MINGORP). Potpore toj industrijskoj grani daju se od 2005. go-dine, a u proteklih pet go-dina MINGORP je indu-

striji tekstila i odjeće te kožarsko-prerađivačkoj industriji dodijelio potpo-ra u visini od 340 milijuna kuna”, rekla je Mirjana Gambiroža-Jukić, tajni-ca Udruženja tekstilne i odjevne industrije Hr-vatske gospodarske ko-more (HGK).

Bez obzira na to što hr-vatska tekstilna i odjevna industrija ima dugu tradi-ciju i prije 10 i više godina bila je poznata po predo-bradi sirovina, predioni-cama, proizvodnji tka-

nih i pletenih proizvoda uključujući i oplemenji-vanje tekstila, otvaranjem istočnih i azijskog trži-šta, od 2000. godine zapo-čeo je golemi uvoz robe iz dalekih zemalja. Osim toga, veliki broj ugovora o slobodnoj trgovini koje je Hrvatska sklopila s ne-kim državama nije otvorio vrata za veći izvoz tekstil-nih roba. Suprotno očeki-vanjima, ostvarena je još veća konkurencija i lakši dotok strane robe na do-maće tržište.

Hrvatska tekstilna in-dustrija do te je godi-ne bila konkurentan, po-željan i uspješan partner mnogih svjetski poznatih tekstilnih i odjevnih proi-zvođača i trgovaca, pa je i vanjskotrgovinska raz-mjena te grane bila pozi-tivna sve do 2000. godine.

Najniža cijena radaU današnje doba industri-ja tekstila i odjeće u izni-mno je teškom stanju, a posebice je opterećuju ve-lika davanja državi kroz razne poreze te doprinose na plaće i iz plaća što cije-

STANJE U TEKSTILNOJ I ODJEVNOJ INDUSTRIJI

ISPLATE SE SAMO ORIGINALNOST,VLASTITI BRENDOVI I KOLEKCIJEU hrvatskoj tekstilnoj industriji u dvije godine izgubljeno je 40 20 radnih mjesta, čitava je djelatnost poznata po problemima i preniskim plaćama... No, neke domaće tvrtke izgradile su vlastiti, prepozna tljiv brend i dobro prodaju svoje proizvode na domaćem i na stranom tržištu

Industriju tekstila i odjeće posebice opterećuju velika

davanja državi

bilo je registrirano u 2009. godini isplaćeno vlasnicima malih i obiteljskih hotela

708 tekstilnih tvrtki oko 300 mil kn poticaja ((

V iše od dvjesto-tinjak hrvatskih malih i obitelj-

skih hotela po kvaliteti ponude i usluge može se mjeriti s europskima i na globalnom su tržištu kon-kurentan proizvod. U na-šoj zemlji ti hoteli pred-stavljaju model održivog razvoja turizma i primjer na koji se trebaju ugleda-ti vlasnici ostalih smještaj-nih objekata. No, kako su u izgradnju takvih hote-la uglavnom utrošena vla-stita ili kreditna sredstva, vlasnici malih i obiteljskih hotela posljednjih se go-dina suočavaju s mnogim problemima među kojima se posebice ističu visoki troškovi inputa - energije i hrane, koji kontinuirano rastu, a hotelijeri moraju zadržati cijene aranžmana kako bi ostali konkuren-tni na tržištu. Naime, 80 posto njihovih gostiju do-lazi iz inozemstva, rečeno je na okruglom stolu Jav-no privatnim partnerstvom

do konkurentnijeg obitelj-skog hotelijerstva održa-nom u Slavonskom Brodu. Upravo su mali i obiteljski hoteli zahvalno tržište i za plasman visokokvalitetnih autohtonih proizvoda lo-kalnih proizvođača.

Zakonski okviriGovoreći o poslovanju ma-lih i obiteljskih hotela i nji-hovoj budućnosti, mini-star turizma Damir Bajs je istaknuo kako oni čine 15 posto ukupnih hotel-skih kapaciteta u Hrvatskoj te njihova godišnja popu-njenost iznosi 200 dana što je daleko iznad hrvatskog prosjeka iskorištenosti tu-rističkih kapaciteta. Pritom je naglasio kako je Mini-starstvo turizma u nekoli-ko posljednjih godina vla-snicima malih i obiteljskih hotela isplatilo dvije mili-jarde kuna kreditnih te oko 300 milijuna kuna poticaj-nih sredstava. S obzirom na to da je poslovanje ma-lih i obiteljskih hotela vrlo

važno za hrvatski turizam, Bajs je istaknuo kako tre-ba prilagoditi zakonske okvire tim hotelima te nji-hove standarde i djelatnost odvojiti od velikih hotel-skih korporacija s kojima su do sada bili izjednače-ni. Pritom je dodao kako to neće biti lagan i jednosta-van proces.

Na okruglom stolu su-djelovali su i predstavnici Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) koji su naglasili kako je HBOR od svog osnutka, dakle od 1992. do kraja 2010., u gospodarstvo ukupno plasirao 56 milijardi kuna kreditnih sredstava od čega je za turizam izdvo-jeno 8,7 milijardi kuna. Pritom je Aleksandra Ar-banas iz HBOR-a ista-knula kako je lani za tu-rizam izdvojeno 10 posto više kredita nego 2009. godine, ne precizirajući točno o kojoj je svoti riječ, no naglašavajući kako je samo u pripremu turistič-

ke sezone utrošeno 43,7 milijuna kuna. Za ovu go-dinu hrvatska je vlada pri-premila Model A+ kojim će hotelijeri, među osta-lim, moći dobiti i kredite za financiranje tekuće li-kvidnosti na 6,5 godina i uz fiksnu kamatu od četi-ri posto. (S.P.)

MALI I OBITELJSKI HOTELI KONKURENTAN PROIZVOD

Primjer kako treba raditi i privući gosteOni čine 15 posto ukupnih hotelskih kapaciteta u Hrvatskoj, a njihova godišnja popunjenost iznosi 200 dana - daleko iznad hrvatskog prosjeka iskorištenosti turističkih kapaciteta

Samo u pripremu turističke sezone utrošeno je 43,7 milijuna kuna

Primjer kako treba raditi i privući

Oni čine 15 posto ukupnih hotelskih kapaciteta u Hrvatskoj, a njihova

15Broj 3663 , 7. veljače 2011. www.privredni.hr

STANJE U TEKSTILNOJ I ODJEVNOJ INDUSTRIJI

ISPLATE SE SAMO ORIGINALNOST,VLASTITI BRENDOVI I KOLEKCIJEU hrvatskoj tekstilnoj industriji u dvije godine izgubljeno je 40 20 radnih mjesta, čitava je djelatnost poznata po problemima i preniskim plaćama... No, neke domaće tvrtke izgradile su vlastiti, prepozna tljiv brend i dobro prodaju svoje proizvode na domaćem i na stranom tržištu

na rada koju oni postižu u lohn (doradnim) poslovi-ma ne može podmiriti. U prerađivačkoj industriji, tekstilna industrija sudje-luje sa 5,5 posto. Deve-destih godina 20. stolje-ća u toj industrijskoj grani bilo je zaposleno 82.300 djelatnika, dok danas ona zapošljava 21.400 dje-latnika. Plaće radnika za primarnu industriju ima-ju udio od 71,6 posto od neto plaća prerađivačke industrije, dok neto pla-ća u odjevnoj industriji ima udio od 65,03 posto od neto prosječnih pla-ća u prerađivačkoj indu-

striji. To znači da je neto plaća u odjevnoj industri-ji u studenom prošle godi-ne iznosila 2776 kuna, a u primarnoj tekstilnoj in-dustriji 3315 kuna. Pro-sječna neto plaća po satu rada u tekstilnoj industri-ji iznosi samo 19,43 kune, a u odjevnoj industriji 16,22 kune što je gotovo najniža cijena rada unutar prerađivačke industrije.

“U posljednjih godi-nu dana prodaja hrvatskih tekstilnih proizvoda znat-no je pala, a tekstilne tvrt-ke smanjile su i proizvod-nju vlastitih kolekcija pod vlastitom robnom mar-

kom. Ipak, treba izdvoji-ti neke tvrtke, poput tvrtki Zlatna igla Siscia, Estare Culto, Varteks, Galeb, Ple-tix, Jadran, Kotka, Arena i T7 Vis koje imaju vlastiti prepoznatljiv brend i do-bro ga prodaju na doma-ćem, ali i stranom tržištu, primjerice u Velikoj Bri-taniji, Švicarskoj i Nizo-zemskoj”, rekla je Mirjana Gambiroža-Jukić. Pritom je posebice istaknula važ-nost zagrebačke tvrtke Amadeus Jeans koja za-pošljava oko 550 djelat-nika i ima svoje prodava-onice gotovo u svakom gradu. Tvrtka ima 12 diza-

jnera koji kreiraju kolekci-je odjeće za mlade, posebi-ce od jeansa. Ta se odjeća šiva isključivo u Hrvat-skoj, dok se ostali proi-zvodni program ponekad šiva u Bosni i Hercegovi-ni, Makedoniji i Kini. Di-zajneri tvrtke Amadeus Je-ans spremni su u roku od 15 dana lansirati na trži-šte sasvim nove kolekcije jeansa i po tome su na do-maćem tržištu jedinstveni.

Treba još potporaGovoreći o procjenama za budućnost hrvatske tek-stilne industrije, Mirja-na Gambiroža-Jukić je naglasila kako će i dalje biti gubitaka radnih mje-sta, prije svega zbog oš-tre konkurencije na trži-štu. Perspektivu, prema njezinom mišljenju, imaju samo one tekstilne tvrtke koje su do sada značajno modernizirale tehnologiju proizvodnje te su se finan-cijski konsolidirale. Do-maća tekstilna industri-ja i u ovoj godini očekuje novčane potpore koje bi podigle njenu konkuren-tnost na tržištu.

Od nekadašnjeg sta-rog posrnulog tekstilnog diva, varaždinske tvrtke VIS, nastala je T7 Gru-pa u čijem je sastavu i tvrtka T7 Vis, vizionar-ski i razvojno orijenti-rano poduzeće koje želi postati regionalni lider u proizvodnji promotiv-nih tekstilnih proizvoda i tehničkih tkanina.

T v r t -ka T7 Vis orijentirana je na dva se-gmenta: promotekstil i proizvodnja promotiv-nih suncobrana za ugo-stitelje s logotipovima klijenata te tekstilni pro-gram za HoReCa sustav (opremanje hotelijerskih i ugostiteljskih objeka-ta) - stolnjaci, nadstolnja-ci i salvete. S obzirom na to da je tvrtka T7 Vis ku-pila i Pamučnu industriju Duga Resa u stečaju, ne-davno je sa svojim novim proizvodnim programom sudjelovala na međuna-rodnom sajmu tekstila za dom i kućanstvo Heim-textil 2011. u Frankfurtu.

Odličan prvi nastup“Zadovoljni smo svojim prvim nastupom na tom sajmu jer smo obnovi-li sve partnerske odnose koje je prije imalo poslo-vodstvo Pamučne indu-strije Duga Resa, primje-rice s klijentima iz Velike Britanije i Nizozemske koji su oduvijek držali do kvalitete proizvoda koje je nudila bivša Pamuč-

na industrija, a sada na-stavlja T7 Vis. Dogovorili smo i nove poslove za ovu i sljedeću godinu, vrijed-ne desetke milijuna kuna. Ostvarili smo i vrlo dobre kontakte s novim kupci-ma kojima tijekom veljače šaljemo probne proizvo-de. U poslovnim razgovo-rima na sajmu dobili smo potvrdu o vrhunskoj kva-liteti i izgledu naših proi-zvoda”, rekla je Jasmina

Prokop Tomić, direk-torica marketin-ga i članica Upra-ve T7 Visa. Iako

ta tvrtka izvozi svo-je proizvode u više od

30 zemalja, prvi put su ostvareni i ozbiljni prego-vori s predstavnicima tvrt-ki iz SAD-a, koji su naru-čili izradu kišobrana, te iz Australije, Dubaija i Afri-ke.

Nova radna mjestaPoslovodstvo tvrtke T7 Vis nastavit će s ulaga-njem u revitalizaciju svoje proizvodnje kako bi se što bolje pripremili za daljnje izvozne projekte. Iako Ja-smina Prokop Tomić nije željela dati detaljne podat-ke o tome koliko će iznosi-ti te investicije, ipak je re-kla kako će tvrtka ulagati u obnovu strojnog parka i sanaciju objekata Pamuč-ne industrije Duga Resa te u nova zapošljavanja. Na-ime, prilikom preuzimanja u Dugoj Resi je bilo 30 za-poslenih, a sada ih je 130. U sljedećih pet godina u planu je daljnje zapošlja-vanje. Primjera radi, u ci-jeloj T7 Grupi zaposleno je 500 djelatnika. “U tre-nucima krize jedni grade zidove, a drugi vjetrenja-če. Mi kažemo da gradeći vjetrenjače osvajamo nova tržišta temeljeći buduć-nost na kvaliteti proizvoda i izvoznom poslovanju”, zaključila je Jasmina Pro-kop Tomić. (S.P.)

OŽIVLJAVANJE TEKSTILNE PROIZVODNJE

U krizi ne gradimo zidove nego osvajamo nova tržišta

2007. 2008. 2009. XI 2010.

Ukupan broj zaposlenih1 26.898 25.419 22.447 21.399

Izvoz (u tis.)2 715.220 USD 746.739 USD 613.533 USD 401.814 EUR

Uvoz (u tis.)3 1.227.040 USD 1.328.960 USD 1.056.710 USD 575.057 EUR

2008./2007.1 2009./2007.2 Indeks I-XI 2010./I-XI 2009.

Tekstilna industrija

Odjevna industrija

Tekstilna industrija

Odjevna industrija

Indeks industrijske proizvodnje 96,1 93,35 75,42 112,20 93,5 1 Ukupna tekstilna i odjevna industrija; 2 2009. g. promijenjen je NKD i tekstilna industrija se promatra odvojeno

Izvor: HGK - Sektor za industriju - Udruženje tekstilne i odjevne industrije

Zaposlenost, proizvodnja i uvoz-izvoz od 2007. do 2010. godine

1 Broj zaposlenih na dan 31.12. tekuće godine i 31.12.2010.; 2 Izvoz Hrvatske po područjima NKD-a (proizvodni principi);3 Od 2009. DZS izvoz bilježi isključivo u eurima

2007. 2008. 2009. I-XI 2010.

Udio izvoza tekstila i odjevne industrije u prerađivačkoj industriji (u %) 6,18 5,64 5,56 5,44

Udio broja zaposlenih u prerađivačkoj industriji (u %) 10,90 10,10 10,09 9,93

tadašnji ukupni prihod tih tvrtki neto plaća u odjevnoj industriji u studenom 2010.

4,96 mlrd kn 2776 kn( (

16 Broj 3663, 7. veljače 2011.PV ANALIZA Privredni vjesnik

Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

P rema dostupnim podacima Držav-nog zavoda za sta-

tistiku, industrijska proi-zvodnja sira u Hrvatskoj u 2009. godini iznosila je 30.300 tona, a proizvodnja sira na obiteljskim poljo-privrednim gospodarstvi-ma oko 5000 tona. U 2009. godini industrijska se proi-zvodnja povećala za 25 po-sto u odnosu na 2005., kada je iznosila 24.400 tona. Isti-na, pad proizvodnje primje-tan je u odnosu na 2008. godinu kada je bila nešto veća i iznosila 30.800 tona. S druge strane, proizvod-nja u obiteljskim poljo-privrednim gospodarstvi-ma iskazuje obratan trend i u istom razdoblju smanji-la se za čak 29 posto. Ona je 2005. godine iznosila se-dam, 2006. godine osam, a 2008. i 2009. godine iznosi-la je 5000 tona.

Kada se zbroji industrij-ska proizvodnja i proizvod-nja na obiteljskim poljopri-vrednim gospodarstvima, uočljivo je da je ona uku-pno porasla za nekih osam posto, te je ukupna hrvatska proizvodnja sira u 2009. godini iznosila 35.300 tona.

Uvoz i izvoz siraUvoz sira u tom četvero-godišnjem razdoblju pora-stao je za 2,7 posto i izno-sio je 10.950 tona. Najviše sira uvezeno je iz zemalja Europske unije i to 10.250 tona, dok je iz ostalih ze-

malja uvezeno manje od jedne tone, točnije 830 ki-lograma. S druge strane, izvoz sira iz Hrvatske po-većan je u četverogodiš-njem razdoblju od 2005. do 2009. godine s oko 1240 tona na 1770 tona. U 2008. godini izvoz sira iznosio je 1980 tona. Hrvatski pro-izvođači sira uglavnom izvoze u zemlje izvan Eu-ropske unije.

“Trenutačni problemi domaćih registriranih proi-zvođača povezani su s eko-nomskom krizom koja je između ostalog dovela do promjene navika potroša-ča, odnosno do manje po-trošnje sira, pogotovo kva-litetnog. Tu je zatim visoka cijena sirovine te sve jači utjecaj uvoza”, pojašnjava Božica Marković, direk-torica Sektora za poljo-privredu, prehrambenu industriju i šumarstvo Hrvatske gospodarske ko-more.

Božica Marković sma-tra kako se situacija može poboljšati provođenjem kampanja i ukazivanjem na vrijednost mlijeka i mli-ječnih proizvoda u prehra-

ni ljudi. “Projekt Hrvatske mljekarske udruge, koji je podržala i Hrvatska gospo-darska komora izdavanjem revije Mlijeko i ja, dobar je primjer ispravnog pristupa.

Tu je i vrlo efektna inicija-tiva uvođenja oznake Mli-jeko s hrvatskih farmi čiji je nositelj Hrvatska poljo-privredna agencija”, ističe ona.

S obzirom na gotovo pot-puno otvaranje tržišta proi-zvodima iz Europske unije, Božica Marković smatra da je najvažnije zadrža-ti i osnažiti sadašnje pozi-cije u zemlji i regiji. “To je moguće ostvariti kon-stantnom modernizacijom proizvodnje, ulaganjem u nove proizvode, brendira-njem i marketingom, uspo-stavljanjem novih lanaca distribucije i širenjem pro-izvodnje u regiji”, pojaš-njava ona. Prema njenom mišljenju temeljenom na podacima, uvoz značajno ugrožava domaće proizvo-đače i tjera ih na moderni-zaciju kako bi se prilagodi-li novim uvjetima. Za sada naši proizvođači sira u od-nosu na proizvođače iz Eu-ropske unije, koji su naj-

prisutniji na našem tržištu, nisu konkurentni.

Potrošnja sira se pove-ćava i danas iznosi oko 9,5 kilograma po glavi stanov-nika. Ako se tome doda i naturalna potrošnja, onda potrošnja sira u Hrvatskoj premašuje 10 kilograma po stanovniku. Usporedbe radi, prosječna potrošnja u Europi je oko 12 kilogra-ma po stanovniku i, unatoč oscilaciji u pojedinim ze-mljama, ima tendenciju ra-sta. Zanimljivo je da je naj-veća potrošnja sira u Grčkoj - oko 30 kilograma po sta-novniku - dok je daleko najmanja u Moldaviji gdje iznosi samo kilogram po stanovniku. Gotovo trećina europskog stanovništva ima potrošnju koja iznosi ispod šest kilograma po glavi sta-

novnika. Uz Grčku, potroš-nju sira veću od 15 kilogra-ma po stanovniku imaju još Austrija, Danska, Francu-ska, Njemačka, Italija, Ni-zozemska, Norveška, Šved-ska, Cipar, Rumunjska, Malta i Poljska, dok je po-trošnja sira u Srbiji 8,9 ki-lograma, Mađarskoj devet, Slovačkoj 7,7 po glavi sta-novnika godišnje.

Pristup Europskoj unijiUlazak u Europsku uni-ju hrvatskim proizvođači-ma sira donijet će ukidanje carinske zaštite koja iznad kvote na gaudu trenutačno iznosi 25 posto. Pozitivne strane su i olakšan pristup hrvatskim proizvodima na tržište zemalja Europske unije. Proizvođače očekuje poslovanje na uređenom tr-

Proizvodnja sira

Zašto naši proizvođači (još) nisu konkurentni na europskom tržištuPotrošnja sira na domaćem tržištu raste i u prosjeku premašuje 10 kilograma po stanovniku. Raste i potrošnja u Europi, koja već iznosi 12 kilograma po stanovniku. Veliki domaći proizvođači odavno su se uskladili sa zahtjevima EU-a, ali ipak i dalje najviše izvoze - u zemlje koje nisu članice Unije

Nakon pristupanja EU-u, hrvatski proizvođači mogu računati na pomoć u slučaju krize, eventualne subvencije za izvoz i druge olakšice

proizvodnja sira na obiteljskim gospodarstvima

5000 tona(industrijska proizvodnja sira u Hrvatskoj 2009.

30.300 tona(

17Broj 3663, 7. veljače 2011.www.privredni.hr

žištu, mogu računati na in-tervencije Europske unije u slučaju krize, eventualne subvencije za izvoz i druge olakšice. Ako promatramo tehničko-tehnološku razinu proizvodnje i zadovoljava-nje uvjeta sigurnosti hrane kod naših najvećih proi-zvođača, možemo ustvrditi kako su se oni već odavno uskladili sa zahtjevima koje propisuje europsko zakono-davstvo.

Na nedavno održanom Hrvatskom simpoziju mlje-karskih stručnjaka dr. Ivan Jakopović, načelnik Odje-la za stočarstvo u Mini-starstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog ra-zvoja, istaknuo je kako je zadnji šestogodišnji period proizvodnje mlijeka karak-terizirala neznatna promje-

na broja krava, ali i drama-tičan pad broja isporučitelja mlijeka. Međutim, unatoč tome, rasle su ukupne ko-ličine isporučenog mlijeka jer je porastao broj isporu-čenog mlijeka po pojedinoj

farmi. Razdoblje je obilje-žio snažan porast kvalite-te mlijeka, ponajviše zbog

usvajanja standarda Europ-ske unije.

Pristupom Europskoj uniji Hrvatska u cijelosti preuzima njenu opću po-ljoprivrednu politiku. Pri-mjenom CAP-a (Common Agricultural Policy), Za-jedničke poljoprivredne po-litike, stvorit će se uvjeti za konkurentnu proizvod-nju što je od velikog inte-resa za našu poljoprivredu. “Mogu se pojaviti problemi kod onog dijela proizvođa-ča koji se neće pripremiti za nadolazeće promjene. Sto-ga moramo promijeniti naša gledanja i odlučno se uskla-diti s uvjetima proizvodnje u okviru CAP-a Europske uni-je”, istaknuo je Jakopović.

Zašto naši proizvođači (još) nisu konkurentni na europskom tržištuPotrošnja sira na domaćem tržištu raste i u prosjeku premašuje 10 kilograma po stanovniku. Raste i potrošnja u Europi, koja već iznosi 12 kilograma po stanovniku. Veliki domaći proizvođači odavno su se uskladili sa zahtjevima EU-a, ali ipak i dalje najviše izvoze - u zemlje koje nisu članice Unije

porastao izvoz sira u četiri godine

sa 1240 na 1770 t(

N a svečanosti ot-va ranja svog no-vog pogona vri-

jednog više od tri milijuna eura, najpoznatiji hrvatski proizvođač premium sire-va Ivan Gligora okupio je prošlog ljeta gotovo čitav državni vrh. Nedavno je ovaj proizvođač paškog sira na Svjetskom prvenstvu si-reva u Birminghamu osvo-jio i tri velike zlatne meda-lje. Tako je uvršten među 10 najboljih proizvođača si-reva na svijetu. Gligora je prošle godine dobio i viso-ko priznanje Međunarod-nog instituta za degustaciju i kvalitetu iz Bruxellesa Su-perior Taste Award. Njegov paški sir dobio je tom pri-godom najvišu ocjenu - tri zvjezdice. Inače, Gligorin je sir nositelj gotovo svih oznaka kvalitete koje može imati jedan hrvatski proi-zvod. Sirana Gligora zapo-šljava 30 radnika, a uz sebe veže oko 200 kooperanata iz Zadarske županije.

Što vam donosi novi po-gon? Koliki je njegov ka-pacitet?- Donosi nam povećanje proizvodnje i rad u suvre-menom pogonu. Kapaci-tet je zasad tri puta veći od naše dosadašnje proizvod-nje koja je do otvaranja ovog pogona iznosila 200 tona godišnje. Ove godi-ne nam je u planu na tržište plasirati 300 tona sira, a do-godine oko 400 tona.

Gdje ćete plasirati toliku količinu?- Naš cilj je osvajanje eu-ropskog i američkog tržišta. Imamo izvozni broj, res-pektabilna priznanja i kva-litetu. Prve količine smo već plasirali, bez obzira na to što nemamo zaliha. Oz-biljniji izvoz očekujemo kada sazrije ovogodišnji ci-klus paškog sira.

Navodno se namjeravate ozbiljnije posvetiti proi-zvodnji kozjeg sira?- Poznato je da su hrvatski potrošači skloniji ovčjim si-revima nego kozjim, što je obratno od trenda ostalih europskih potrošača. Zbog takvih navika naši proizvo-đači kozjeg mlijeka imaju veliki problem s njegovim plasmanom. U tom dijelu vidimo veliku priliku za rast jer je i naš kozji sir dobio velika svjetska priznanja.

Imate li problema s pla-smanom svojih proizvo-da s obzirom na to da pro-izvodite skupe sireve?- Zahvaljujući tome što smo ojačali komercijalu i izbje-gli posrednike u prodaji imamo zadovoljavajuće re-zultate tako da ne gomila-mo zalihe. Činjenica je da bi nam to bilo teško ostva-riti da nije turističke sezo-ne, a svakako nam na ruku ide i to što imamo tako sna-žan brend kakav je paš-ki sir. Inače je najveći pro-blem hrvatskih proizvođača

nelikvidnost koju generira-ju pojedini veliki trgovač-ki lanci.

Postoji li u Hrvatskoj crno tržište sira i koliko je ono zastupljeno?- Ono postoji i nije problem to što netko prodaje neko-liko sireva uz autocestu jer je to “socijala”. Problem je to što je crno tržište done-kle legalizirano. Primjerice, imamo nekoliko manifesta-cija i smotri ovaca i sire-va gdje nastupaju proizvo-đači koji nisu legalizirani i registrirani. Problem je tim veći što Ministarstvo finan-cijski podupire takve mani-festacije. Osim toga, nered vlada i u uvozu sira. Naši proizvodi nose oznaku Hr-vatski otočni proizvod i ona je istaknuta malim slovima, a uvozni talijanski sir na na-šem tržištu nastupa pod na-zivom Otočki sir. Čemu onda služi oznaka HOP kad se taj uvezeni sir potpuno netočno deklarira? Niti je proizveden kod nas - niti na otoku. (J.V.)

IVan GlIGoRa, VlasnIk tVRtkE sIRana GlIGoRa, kolan - PaG

PRoBlEm jE U tomE što jE cRno tRžIštE donEklE lEGalIzIRanoImamo nekoliko manifestacija i smotri ovaca i sireva gdje nastupaju proizvođači koji nisu legalizirani i registrirani, a podupire ih ministarstvo

najviše sira uvezeno je iz EU-a, 10.250 tona, dok je iz svih ostalih zemalja uvezeno ukupno tek 830 kilograma

Uvoz sira 2009.tona USD %

EU 10.119 42.693.907 90OSTALE 831 4.628.180 10UKUPNO 10.950 47.322.087 100

Najviše se uvozi polutvrdi sir:

tona USD USD/kg

GAUDA 3206 9.979.757 3,1EMENTALER 1562 8.177.865 5,2EDAMER 687 2.344.238 3,4UKUPNO 5455 20.501.860 3,8

Izvoz sira 2009.tona USD %

EU 98 656.407 8OSTALE 1.674 8.024.035 92UKUPNO 1.772 8.680.442 100

Najviše se izvozi polutvrdi sir:

tona USD USD/kg

GAUDA 263 1.277.151 4,9EDAMER 154 721.578 4,7UKUPNO 417 1.998.729 4,8

...zatim

SVJEŽI SIR 489 1.405.420TOPLJENI SIR 275 1.715.299 Izvor: PRODCOM 2009

18 Broj 3663 , 7. veljače 2011. EUROGLAS Privredni vjesnik

*vijesti

U Splitu predstavljen projekt CABBS U Splitu je prošli tjedan predstavljen projekt CA-BBS – Izgradnja kapacite-ta stručnjaka za područje obavljanja poslovnih uslu-ga i ustanova zaduženih za pružanje potpore u po-slovanju. Projekt, čiji pro-račun iznosi 1,3 milijuna eura, provodi se od rujna 2010., trajat će 18 mjeseci, a podijeljen je u dvije kom-ponente. Cilj prve kompo-nente je izgradnja kapacite-ta poslovnih konzultanata, a druge ojačati instituci-je za podršku u poslovanju malih i srednjih poduzet-nika, posebice početnika i žena, u cijeloj Hrvatskoj.

Milošević s veleposlanicima EU-a

Šef Delegacije Europ-ske unije u Hrvatskoj Paul Vandoren i veleposlanici država članica EU-a akre-ditirani u Hrvatskoj proš-li su se tjedan sastali s potpredsjednikom Vlade Ivanom Domagojem Mi-loševićem. Sastanak je bio prilika za razmjenu staja-lišta o aktualnim reforma-ma u smislu unaprjeđenja poslovnog okruženja s po-sebnim naglaskom na ula-ganja. Potpredsjednik Mi-lošević veleposlanicima EU-a predstavio je niz ak-tivnosti koje poduzima kako bi poboljšao ulagač-ku klimu u zemlji.

Hrvatska uspostavlja mrežu Natura 2000U Zagrebu je prošli tjedan predstavljen projekt Iden-tifikacija i uspostavljanje morskog dijela mreže Na-tura 2000 u Hrvatskoj – Marine Natura 2000. Cilj projekta je pružanje podrš-ke Državnom zavodu za zaštitu prirode i hrvatskim institucijama u prijeno-su Direktive o staništima i Direktive o pticama EU-a kako bi se pridonijelo do-vršenju morske kompo-nente mreže Natura 2000, što je obveza Hrvatske kao pristupnice EU-a. Projekt je vrijedan 508.300 eura, njegova provedba počela je u studenom 2010. i trajat će do studenog ove godine.

Krešimir Sočkovićsockovic@privredni.hr

Ž ene čine 52 po-sto populacije, a na zavodima za

zapošljavanje čak je 60 posto žena. Među podu-zetnicima i vlasnicima poduzeća veoma je ma-len postotak žena, a ako se koja i odluči za ulazak u poslovne vode, često se susreće s nerazumijeva-njem okoline.

Upravo zbog toga Hr-vatska gospodarska ko-mora u suradnji s Tera Tehnopolisom iz Osijeka, Tehnološkim parkom Va-raždin i Visokom školom za ekonomiju, poduzet-ništvo i upravljanje Niko-la Šubić Zrinski iz Zagre-ba pokrenula je projekt hrvatske mreže ambasa-dorica ženskog poduzet-ništva EntrepreneurSHEp Croatia. Projekt se reali-zira u okviru Programa Unije za konkurentnost i inovacije (CIP) – potpro-grama CIP EIP, i trajat će 24 mjeseca.

Predsjednik HGK-aNadan Vidošević ista-knuo je kako 1,75 miliju-na ljudi u Hrvatskoj pri-ma sredstva iz proračuna, a poduzetništvo nije zaži-vjelo u onoj mjeri kako bi se to željelo. “Vanjski dug za nekoliko će godina do-segnuti 60 milijardi eura, a tradicionalni će model generacijske solidarno-sti prerasti u budućnosti u javni dug koji će se kroz poreze javljati kao pro-blem tvrtkama. Upravo zato je borba za afirma-ciju ženskog poduzetniš-tva potrebna na svim razi-nama. Osobito je važna u području edukacije jer je

potrebno stvarati poduzet-ničku svijest od najranijih dana”, smatra Vidošević.

1001 poticaj Prošle je godine donese-na Strategija razvoja žen-skog poduzetništva, a za razvoj tog poduzetniš-tva utrošeno je 25 miliju-na kuna od 2004. godine, kaže Državna tajnica za poduzetništvo Ministar-stva gospodarstva, rada i poduzetništva Tihana Kraljić.

“Prošle je godine podneseno 1597 zahtje-va za razvoj ženskog poduzetništva, pa je uz šest milijuna kuna za taj razvoj osigura-no i dodatnih 4,5 mi-lijuna kuna. Realizi-ran je 1001 poticaj od 10,5 milijuna kuna. Potpore su bile ma-nje vrijednosti, ve-ćinom u uslužnoj djelatnosti, ali su ipak znatno prido-nijele razvoju žen-skog poduzetniš-tva”, istaknula je Tihana Kraljić.

Za sada na jedan podu-zetnički pothvat žena do-laze u prosjeku dva i pol “muška” projekta, a cilj je Ministarstva da se do 2013. taj nerazmjer sve-de na razinu od 1,41. Na-javljen je i novi jamstveni program Hrvatske agenci-je za malo gospodarstvo koji će koristiti samo po-duzetnice.

Hrvatska na svom putu u EU treba zadržati posto-jeća očekivanja i entuzija-

zam, te uz in-tegriranost

pokaza-

ti i to da će biti inspirativ-na članica EU-a, rekla je direktorica Opće upra-ve za poduzetništvo i in-dustriju Europske ko-misije Joanna Drake.

“Malo i srednje poduzet-ništvo stvara 80 posto no-vih poslova. Poduzetnice čine 34,4 posto, od čega je 20 posto u industriji, pa je potrebno osloboditi po-stojeće potencijale. Po-

stoje i teškoće kao što je slabo poslovno okru-ženje i otežan pristup financijama, diskrimi-nacija na temelju spo-la, nemogućnost bri-ge za djecu, različitost pristupa poduzetništvu žena i muškaraca”, isti-če Joanna Drake.

Mreža mentoricaŽene su u poduzetništvu

opreznije od muškaraca, svjesnije rizika te na po-kretanje posla gledaju iz različitog kuta, istaknula je Joanna Drake te najavi-la uspostavu mreže men-torica za poduzetnice.

Voditeljica projekta EntrepreneurSHEp Ve-sna Torbarina iz HGK-a je rekla, govoreći o Mre-ži, kako je ona osnova-na 2009. godine tijekom švedskog predsjedanja EU-om, te je obuhvatila 150 ambasadorica iz 10 europskih zemalja. Hr-vatska je lani postala no-vom članicom Mreže, koja danas obuhvaća 250 poduzetnica iz 22 zemlje.

“Cilj je projekta us-postaviti mrežu ambasa-dorica u Hrvatskoj koja će poticati žene da za-počnu poduzetničku dje-latnost i osnuju vlasti-te tvrtke, podizati svijest o poduzetništvu žena te pomoći u podizanju spo-sobnosti žena u stvaranju vizije, jačanju samopouz-danja, postavljanju i kre-iranju uspješnog poslo-vanja”, naglasila je Vesna Torbarina.

Među uspješnim po-slovnim ženama izabra-no je 30 hrvatskih amba-sadorica koje će na razne načine promicati žensko poduzetništvo - preda-vanjima u školama i na fakultetima, medijskim nastupima, aktivnim su-djelovanjem na konfe-rencijama, radionicama i javnim događajima, te surađivati s europskim ambasadoricama radi unaprjeđenja i razmjene iskustva.

ENTREPRENEURSHEP CROATIA

Veleposlanstvo za žensko poduzetništvoEuropska mreža ambasadorica poduzetništva će i kroz hrvatsku mrežu ambasadorica poticati žene da započnu poduzetničku djelatnost i osnuju vlastite tvrtke

Lani su za razvoj ženskog poduzetništva realizirani poticaji od 10,5 milijuna kuna, istaknula je Tihana Kraljić

HGK zajedno s partnerima u projektu EntrepreneurSHEp Croatia planira održa-vanje 10 inspiracijskih seminara, pet follow-up radionica te izbor najperspektiv-

nije žene u svakoj regiji kojoj će se pružiti dodatna potpora. Radionicama se namje-rava zainteresirane sudionice potaknuti na pokretanje vlastite tvrtke, a tri od njih će

imati mogućnost postati novim ambasadoricama koje će nastaviti nadahnjivati dru-ge perspektivne poduzetnice i nakon završetka projekta. Ciljane grupe su nezaposlene

žene, žene koje prvi put traže posao te mlade žene koje su upravo završile školovanje.

Ciljna skupina: nezaposlene žene

uloženo u jačanje ženskog poduzetništva od 2004. na zavodima za zapošljavanje

25 mil kn 60% žena( (

“Prošle je godine podneseno 1597 zahtje-va za razvoj ženskog poduzetništva, pa je uz šest milijuna kuna za taj razvoj osigura-no i dodatnih 4,5 mi-lijuna kuna. Realizi-ran je 1001 poticaj od 10,5 milijuna kuna. Potpore su bile ma-nje vrijednosti, ve-ćinom u uslužnoj djelatnosti, ali su ipak znatno prido-nijele razvoju žen-skog poduzetniš-tva”, istaknula je Tihana Kraljić.

zam, te uz in-tegriranost

pokaza-“Malo i srednje poduzet-ništvo stvara 80 posto no-vih poslova. Poduzetnice čine 34,4 posto, od čega je 20 posto u industriji, pa je potrebno osloboditi po-stojeće potencijale. Po-

Mreža mentoricaŽene su u poduzetništvu

opreznije od muškaraca, svjesnije rizika te na po-kretanje posla gledaju iz različitog kuta, istaknula je Joanna Drake te najavi-la uspostavu mreže men-torica za poduzetnice.

Tihana Kraljić

HGK zajedno s partnerima u projektu EntrepreneurSHEp Croatia planira održa-vanje 10 inspiracijskih seminara, pet

nije žene u svakoj regiji kojoj će se pružiti dodatna potpora. Radionicama se namje-rava zainteresirane sudionice potaknuti na pokretanje vlastite tvrtke, a tri od njih će

imati mogućnost postati novim ambasadoricama koje će nastaviti nadahnjivati dru-ge perspektivne poduzetnice i nakon završetka projekta. Ciljane grupe su nezaposlene

žene, žene koje prvi put traže posao te mlade žene koje su upravo završile školovanje.

Ciljna skupina: nezaposlene žene

Vesna Torbarina, voditeljica

projekta Entre-preneurSHEp

19Broj 3663, 7. veljače 2011.www.privredni.hr

Drago Živković zivkovic@privredni.hr

G ospodarski opo-ravak Europe još je na nesigurnim

nogama, što se odražava i na europsko tržište nekret-nina. Tako se za Njemačku, Francusku, Poljsku, Veliku Britaniju, nordijske i bal-tičke zemlje prognozi-ra stabilan rast kako uku-pnog gospodarstva, tako i tržišta nekretnina, dok su predviđanja za Irsku, Špa-njolsku, Grčku i Portugal uglavnom negativna. In-vesticijska potražnja na tržištu nekretnina pobolj-šana je u četvrtom tromje-sečju 2010., ali još je izra-žen oprez zbog rizika i ograničenog profitnog po-tencijala, pokazuje najno-vija analiza konzultantske kuće King Sturge.

Uredski i industrijski prostori London, Pariz i Moskva u zadnjem su kvartalu 2010. zabilježili najveći rast cije-na najma uredskog prosto-ra, uz dvoznamenkasti rast na godišnjoj razini. Ipak, u sva tri velegrada cijene na-jma još uvijek su znatno ispod vrhunca koji su do-stigle prije recesije. I Stoc-kholm je zabilježio snažan rast cijena u četvrtom tro-mjesečju, na valu općeg gospodarskog rasta i sma-

njene ponude prvorazred-nog uredskog prostora. Po-tražnja za elitnim uredima u središnjem Londonu na-stavila je rasti i u zadnja tri lanjska mjeseca, pa je ti-jekom cijele 2010. ukupni iznajmljeni prostor pove-ćan za 50 posto u uspored-bi sa 2009. godinom. Zato su i cijene najma na naj-boljim lokacijama, West Endu i Cityju, porasle za 7,1 odnosno 1,9 posto. S druge strane, niz je grado-va u kojima je potražnja za uredskim prostorom i da-

lje slaba, zbog čega su ci-jene padale, primjerice, u Dublinu, Madridu i Ate-ni. U većini gradova Južne i Jugoistočne Europe po-tražnja je ostala uglavnom stabilna. Najveća iznimka je Sofija, s padom cijena većim od 18 posto, dok su u Zagrebu i Beogradu cije-ne najma smanjene za oko šest posto.

Potražnja za industrij-skim i logističkim prosto-rima u blagom je porastu, ali slika postaje vrlo šaro-lika kad se pogledaju cje-novni trendovi. U Londo-

nu su tako cijene stabilne zbog pojačane potražnje, u Parizu se bilježi blagi pad, dok je na moskov-skom tržištu porast veći od devet posto. U drugim gradovima mnogi su za-kupci iskoristili recesiju i povoljnije uvjete najma, pa se tako u Beogradu skladišni prostori mogu iznajmiti po čak 33 po-sto manjoj cijeni nego go-dinu ranije, u Dublinu za 28 posto, u Milanu za 20 posto, a u Sofiji za 18 po-sto. Prema podacima King Sturgea, Zagreb u ovoj ka-

tegoriji spada u relativno stabilna tržišta, s padom cijene najma od četiri po-sto, što je bolje od Buku-rešta, Beograda ili Sofije, ali lošije od Budimpešte, Praga ili Varšave.

Trgovački prostori Rast nezaposlenosti i smanjivanje javnih troš-kova u cijeloj Europi ne-gativno utječu na privatnu potrošnju. Glavni trgo-vački centri, poput Lon-dona, Pariza ili Milana, ipak se i dalje dobro drže i u njima je potražnja za tr-

govačkim prostorima sta-bilna. Rastom cijena na-jma prednjače Moskva i Oslo, dok su na negativ-noj strani, kao i u ostalim kategorijama, rekorde-ri Atena, Dublin i Sofija, nakon kojih slijede Buku-rešt i Budimpešta, te Za-greb, s godišnjim padom cijena od 6,3 posto. Uku-pnom rastu potražnje za novim trgovačkim prosto-rima na razini cijele Eu-rope ponajviše pridonose međunarodni lanci trgo-vina hranom i odjećom, dok se mali, neovisni tr-

govci na manjim tržišti-ma uglavnom bore za op-stanak. Na većini tržišta Južne i Jugoistočne Euro-pe cijene najma trgovina su, prema procjeni King Sturgea, dostigle dno, što u slučaju Sofije i Bukure-šta znači da su od početka 2008. pale i do 50 posto.

Izgledi Potražnja za poslovnim prostorima trebala bi osta-ti stabilna tijekom nadola-zećeg razdoblja postupnog gospodarskog oporavka, predviđaju u King Stur-geu. Ponuda bi se mogla smanjiti na nekim tržišti-ma uslijed gotovo zamr-znutih investicija u gra-diteljstvo u zadnje dvije godine. Primjerice, u Lon-donu, Parizu i Moskvi već se osjeća manjak prvora-zrednih uredskih prostora, što bi u ovoj godini moglo dovesti do daljnjeg rasta cijena najma. Vrlo je malo lokacija na kojima je ove godine realno očekiva-ti porast najma u sektoru industrijskih i logističkih prostora, osim možda oko Londona. Cijene najma uredskih prostora i trgo-vina vjerojatno su dodir-nule dno na većini zapad-noeuropskih tržišta, te bi u idućih 12 mjeseci trebale ostati uglavnom stabilne, prognozira konzultantska kuća King Sturge.

promjene na TržIšTU nekreTnIna

Rastu cijene najma jedino na elitnim lokacijamaU većini gradova Južne i Jugoistočne Europe potražnja za uredskim prostorima ostala je uglavnom stabilna. Najveća iznimka je Sofija s padom cijena većim od 18 posto, dok su u Zagrebu i Beogradu cijene najma smanjene za oko šest posto

U Beogradu se skladišta mogu

iznajmiti po čak 33 posto manjoj cijeni nego godinu ranije

UREDI SKLADIŠTA TRGOVINENajam

(4. kvartal 2010.)

Godišnji najam - promjena

Najam (4. kvartal

2010.)

Godišnji najam - promjena

Najam (4. kvartal

2010.)

Godišnji najam - promjena

Amsterdam 300 0.0% 60 0.0% 2,100 0.0%Atena 312 -7.1% 60 0.0% 2,400 -20.0%Beč 265 0.0% 102 0.0% 3,000 0.0%Beograd 186 -6.1% 48 -33.3% 1,080 0.0%Bratislava 198 0.0% 47 2.6% 480 0.0%Bruxelles 260 0.0% 45 0.0% 1,600 0.0%Budimpešta 230 6.5% 42 0.0% 1,080 -10.0%Bukurešt 240 0.0% 48 -5.9% 840 -12.5%Dublin 325 -18.8% 65 -27.8% 3,150 -19.2%Frankfurt 378 -3.1% 66 0.0% 2,880 4.3%Helsinki 285 -3.7% 104 -5.5% 1,480 0.7%Istanbul 362 0.0% 59 0.0% 900* 0.0%Kopenhagen 201 -6.3% 70 -4.5% 2,213 3.1%London 942 15.4% 163 0.0% 7,037 0.0%Luksemburg 420 0.0% 96 0.0% 960 0.0%Madrid 354 -1.7% 72 -14.3% 2,640 0.0%Milano 450 -11.8% 48 -20.0% 6,800 0.7%Moskva 755 42.9% 91 9.1% 3,773 11.1%Oslo 371 0.0% 128 -9.1% 1,918 7.1%Pariz 760 16.9% 50 -3.8% 6,300 0.0%Prag 252 0.0% 54 0.0% 2,040 0.0%Sofija 216 -18.2% 54 -18.2% 840 -17.6%Stockholm 433 5.4% 88 2.6% 1,556 0.0%Varšava 312 4.0% 48 -2.4% 960 0.0%Zagreb 192 -5.9% 72 -4.0% 900 -6.3%Ženeva 1,003 4.2% 120 -6.3% 7,218 5.9%

Prosječne cijene najma poslovnih prostora i skladišta po gradovima

Izvor: King Struge, podaci za kraj prosinca 2010.

pad cijena najma industrijskih prostora u Dublinu

28%(pad cijena najma trgovina u Zagrebu

6,3%(na zavodima za zapošljavanje

60% žena

20 Broj 3663, 7. veljače 2011.Privredni vjesnikAKTUALNO

Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

U Hrvatskoj je u 2010. proda-no 38.587 no-

vih automobila, što je 14 posto manje nego godi-nu ranije. A te je godine, prema podacima agencije Promocija plus, prodano 44.918 novih automobi-la, što je pak upola ma-nje nego rekordne 2008. kada je u nas registrirano 88.217 novih vozila.

Prodaja automobi-la u Europskoj uniji proš-

le je godine bila manja za 5,5 posto nego 2009., ne-davno je objavila Udru-ga europskih proizvođača automobila (ACEA - Eu-ropean Automobile Ma-nufacturers Association). U 2009. je pak prodaja automobila bila 1,6 posto manja nego 2008. godine. Iz tih se podataka može zaključiti kako će se eu-ropsko tržište teško i spo-ro oporavljati od poslje-dica koje je na taj sektor ostavila ekonomska kriza.

Ilija Pokrajac, član Uprave Ad Plastika, tvrtke koja proizvodi pla-stične dijelove za vozila,

u razgovoru za Privredni vjesnik istaknuo je kako je 2008. godina bila izra-zito loša, pogotovo ako se uzme u obzir da nit-ko tada nije očekivao kri-zu. “Te smo godine prvi put u povijesti naše tvrt-ke imali gubitak. Sreća je u tome što smo rano po-čeli smanjivati troškove i restrukturirati poslovanje tako da smo 2009., kao i 2010., poslovali u plusu. Ova će godina, očekuje-mo, biti na razini prošle”, kaže Pokrajac.

Rusko tržišteDugoročno, smatra Ili-ja Pokrajac, automobil-ska industrija u Europi će stagnirati, odnosno bla-go će rasti u nadolazećem razdoblju. Vjetar u jedra ovom sektoru dat će istoč-na tržišta. “Ad Plastik već ima dvije tvornice u Ru-siji, a želi otvoriti i treću. Nadam se kako ćemo u tome i uspjeti”, ističe on.

Damir Ištvanić, di-rektor Elode, zagrebač-ke tvrtke koja proizvodi

autoelektro dijelove kao što su prekidači i indika-tori, naglašava kako je za njih situacija znatno bolja nego lani. “U šestoj smo brzini. Narudžbe su po-rasle za 100 posto. Neke projekte smo završili, a dobili smo i nešto novih”, napominje on.

Pretprošla i prošla go-dina do kraja rujna, na-stavlja Ištvanić, za Elodu su bile podjednako teš-ke. “No, u posljednjem prošlogodišnjem kvartalu stvari su se počele kreta-ti”, dodaje on.

Valja naglasiti kako je i ova tvrtka poslovanje prilagodila kriznoj situa-

ciji. Tako su proteklih go-dina smanjili broj zaposle-nih. Međutim, zbog rasta narudžbi, otvorio se pro-stor za zapošljavanje pa je odnednavno broj ljudi koji rade u Elodi uvećan za ot-prilike osam posto.

Hrvatsku su tije-kom tranzicijskih godina ponude proizvođača au-tomobila i pratećih dijelo-va zaobilazile, čemu smo dobrim dijelom sami pri-donijeli. Zbog toga smo, može se reći, propustili izgradnju poneke tvorni-ce automobila ili dijelo-va koja bi - poput primje-rice Kije u Slovačkoj - u velikoj mjeri pomogla za-

pošljavanju, državnim fi-nancijama i izvozu.

Susjed koji zna kakoŠto jedna tvornica auto-mobila može učiniti za dr-žavu Hrvatska može vi-djeti ako se sasvim malo uspne na nožne prste i baci pogled prema Novom Me-stu. Tamo se, naime, na-lazi tvornica Revoz koja više od pola stoljeća pro-izvodi vozila. Uz to je već 18 godina najveći sloven-ski izvoznik. Po prihodi-ma, pak, svrstava se među tri najveće slovenske tvrt-ke. Prošle godine na nju je otpadalo 6,1 posto cjelo-kupnog slovenskog izvoza te je u BDP-u lani sudjelo-vala sa 3,7 posto.

Među najvećim do-bavljačima za Revoz je i solinski Ad Plastik koji u Novo Mesto isporuču-je automobilske dijelo-ve, primjerice odbojni-ke. Dokaz dobre poslovne suradnje je i nagrada za najboljeg dobavljača au-toindustrije za područje Euroazije koju je Ad Pla-stiku i njegovoj ruskoj tvrtki-kćeri ZAO PHR u listopadu prošle godine uručio Renault.

Ova tvornica proi-zvodi tri modela Renaul-tovih automobila - Clio i Twingo druge genera-cije te potpuno novi mo-del Wind. “Revoz je jed-na od 38 tvornica Grupe Renault u 17 država, a smatra sa jednom od naj-učinkovitijih. Tvornica je u 100-postotnom Re-naultovu vlasništvu i ima oko 3000 zaposlenih”, kaže predsjednik Upra-ve Aleš Bratož.

AutomobilSkA induStRijA bez gRAnicA

Budi se istok, dok zapad drijemaPretprošla i prošla godina do kraja devetog mjeseca bile su podjednako teške. No, kaže Damir Ištvanić, direktor Elode, potkraj prošle godine stvari su se počele kretati

Ad Plastik već ima dvije tvornice

u Rusiji, a zajedno s ruskom

tvrtkom-kćeri dobio je nagradu

za najboljeg dobavljača

autoindustrije u Euroaziji

Aleš Bratož, predsjednik Uprave Revoza, ističe kako će 2013. godine Renault te jedna od najvećih i naju-spješnijih svjetskih automobilskih kompanija Daimler (Mercedes-Benz, Smart, Maybach) započeti s proi-zvodnjom Twinga i Smarta s četiri sjedala. Dakle, pro-izvodnja postojećih modela će se postupno ugasiti te će je zamijeniti ove dvije perjanice u klasi malih grad-skih automobila. “Oba vozila proizvodit će se na jednoj konstrukcijskoj platformi, a imat će i svoju električnu inačicu”, najavio je Bratož.

električna vozila za skoru budućnost

*vijesti

u Puli održana HistriaNa ovogodišnjoj 18. izložbi hrane, pića i ugo-stiteljske opreme Histria u Puli nastupilo je više od 200 izlagača iz 16 hrvat-skih županija. Uz izložbu obogaćenu nizom struč-nih predavanja i prezen-tacija, održani su i multi-lateralni poslovni susreti na kojima su uz hrvatske tvrtke sudjelovale i tvrtke iz Italije, Bosne i Herce-govine, Slovenije i Srbi-je. Ukupno je sudjelovalo 80 tvrtki.

gredelj dobio posao s američkom kompanijomPredsjednik Uprave Tvor-nice željezničkih vozila Gredelj Ivan Tolić i pred-sjednik Uprave američke kompanije National Ra-ilway Equipment Com-pany Steven L. Beal pot-pisali su prošlog tjedna Ugovor o obnovi i moder-nizaciji devet dizel-elek-tričnih lokomotiva seri-je GT26 i G26. Vrijednost isporuke iznosi 14,5 mi-lijuna američkih dola-ra. Obnovom i moderni-zacijom tih lokomotiva produljit će se njihov rok eksploatacije za još 25 go-dina.

dalekovodu treći posao u ukrajiniZagrebačka tvrtka Dale-kovod dobila je treći po-sao u Ukrajini, vrijedan 71 milijun eura. Riječ je o projektiranju i izgrad-nji 135 kilometara duge dionice novog dalekovo-da za ukrajinsku nacional-nu energetsku kompani-ju Ukrenergo. Hrvatska je tvrtka posao dobila u kon-

kurenciji sa šest međuna-rodnih kompanija prema pravilima Europske ban-ke za obnovu i razvitak koja kreditom i financi-ra projekt. Radovi bi tre-bali završiti za 20 mjeseci od potpisivanja ugovora, a njihovim završetkom bit će omogućena opskr-ba električnom energijom sjevernog dijela središnje Ukrajine.

porasle narudžbe zagrebačkoj Elodi pala lani prodaja automobila u EU

za 100% za 5,5%( (

21Broj 3663 , 7. veljače 2011. MERIDIJANIwww.privredni.hr

dr. Uroš Dujšin

O siguranje opskr-be hranom se, uz nacionalnu sigur-

nost, obično smatra jed-nim od osnovnih zadataka svake vlasti. Stoga sada, kad cijene naglo rastu, si-gurnost opskrbe hranom postaje jedno od najvažni-jih političkih pitanja. Tako se bar čini: potkraj siječ-nja predstavnik britan-ske vlade izjavio je kako je sada pitanje hitne akci-je na području globalnog sustava prehrane posta-lo urgentno. Istoga dana i francuski je predsjednik Sarkozy izjavio da je svi-jet izložen “riziku od po-buna zbog hrane u najsi-romašnijim zemljama i

veoma nepovoljnih uči-naka na globalni razvoj”. A na Svjetskom ekonom-skom forumu u Davosu niz predstavnika agrobi-znisa upozoravao je kako je svijetu potrebna “nova vizija poljoprivrede”.

No uz svu tu strku pri-sutno je i strahovanje da će političari biti neučinko-viti kao što su to već bili u prošlosti, upozorava Eco-nomist.

Pusta obećanjaPrvi ljudi koji su upozo-rili na to da bi prehrani u svijetu trebalo pridati više pažnje bili su djelatnici Gatesove zaklade koja je počela financirati istraži-vanja u poljoprivredi kako

bi time pridonijela pobolj-šanju zdravstvenog stanja u siromašnim zemljama. U 2009. - kao reakcija na nagli rast cijena hrane, ne-mire zbog gladi te teškoće u međunarodnoj trgovi-ni - i vlade bogatih zema-lja počele su brinuti o po-ljoprivredi i obećale da će se angažirati u rješavanju problema. “Narodima si-romašnih zemalja obe-ćavamo da ćemo zajed-no s njima raditi na tome da njihove farme prospe-riraju”, izjavio je Barack Obama u svom inaugura-cijskom govoru. Potkraj 2010. on je osnovao i Ured za sigurnost prehra-ne u okviru USAID-a radi prikupljanja sredstava i is-punjenja obećanja.

Amerikanci su izvršili pritisak i na druge zemlje da slijede njihov primjer. Na jednom sastanku na vrhu u Italiji potkraj 2009. osam najbogatijih zema-lja obećalo je prikupiti 20 milijardi dolara u tri godi-ne za osiguranje prehrane i razvoj poljoprivrede. Ta je inicijativa nastavljena na zasjedanju grupe G20 formalnim osnivanjem Globalnog programa za poljoprivredu i sigurnost prehrane (GAFSP) u trav-nju 2010. Obećano je 900 milijuna dolara od čega su više od polovine trebali dati Amerikanci. Tim pro-gramom trebala se pokre-nuti nova “zelena revolu-cija” i njome suzbiti glad

u svijetu. Toliko o obeća-njima.

Tijekom druge polo-vine 2010. cijene hrane – mjerene Economisto-vim indeksom cijena hra-ne – premašile su maksi-mum iz 2008.; no svjetski su čelnici i opet zakazali.

Zakazali - kao i običnoPotkraj 2010. godine 20 siromašnih zemalja pod-nijelo je zahtjeve GAFSP-u za projekte vrijedne mi-lijardu dolara, no tek su tri dobile nešto malo. Nije ni čudo. Od obećanih 475 milijuna dolara Amerikan-ci su dali tek 67; Kongres je skresao Predsjednikov zahtjev od 400 na 100 mi-lijuna dolara. Osujećena su i nastojanja USAID-a da se njegova sredstva, namijenjena hit-nim intervencijama, mogu koristiti i za dugoročne in-vesticije. Strah da bi se GAFSP mogao ugasiti po-stao je realna mogućnost.

Ni drugi nisu ništa bo-lji. Manje od trećine sred-stava izdvojenih za po-ljoprivredu čini svjež novac. Velik dio obeća-nog još nije ni isplaćen. Važnim problemom po-stale su i zabrane izvoza iz nekih zemalja izvozni-ca, pri čemu je glavni kri-

vac Rusija. No s obzirom na goleme štete izazvane lanjskim požarima, i Rusi moraju brinuti o sigurnosti prehrane vlastitog stanov-ništva. Političari su dakle, kao i obično, zakazali. Pri tome je slaba utjeha da za-klada Billa Gatesa i neke privatne kompanije i dalje ulažu u razvoj poljoprivre-de. No njihova su sredstva nedovoljna, nužna je inter-vencija – političara.

Kad cijene naglo rastu, sigurnost opskrbe hranom postaje jedno od najvažnijih političkih pitanja

21MERIDIJANIPOGLED U SVIJET

Političari i poljoprivrednici

S vjetska industri-ja tržišnih komu-nikacija u poslov-

noj će 2011. rasti po stopi od 5,3 posto, što je nešto manji rast nego u godini iza nas, kada je rast ogla-šavanja iznosio 5,9 posto. Procjene su to Ad Agea iz prosinca 2010. Global-ni rast skromniji je usli-jed očito usporenijeg opo-ravka svjetske ekonomije, istaknuo je u Zagrebu Da-vid Kisilevsky, subregio-nalni direktor McCann Worldgroupa za Sred-nju i Istočnu Europu, koja pokriva 16 zemalja uključujući Hrvatsku.

Živimo u vremenu snaž-nih promjena... - Da. Najveća promje-na je u pomaku od pukog uvjeravanja prema utjeca-nju, u čemu digitalizacija tržišnih komunikacija ima posebnu ulogu. Prema do-sadašnjem modelu, mar-ketinške strategije i ko-munikacije određivali su i kontrolirali vlasnici bren-da. Tako je oglašivač do sada uz pomoć agencije uvjeravao potrošača da su njegov proizvod ili uslu-ga dobri. Danas je moć u rukama potrošača, a pra-vi izazov je kako utjeca-ti na njega. Ključ svega je u tome kako s potrošači-ma izgraditi odnos i onda tim odnosom upravljati i nakon ostvarene prodaje. A digitalne komunikacije to omogućavaju u svakom trenutku 24 sata dnevno.

Kako se prilagoditi no-vim modelima komuni-kacije? - Potrošači danas zna-ju procjenjivati. Stoga je nužno osluškivati i pra-

titi ponašanje potrošača te prema tome birati me-dij ili medije putem ko-jih ćete komunicirati. Više nema idealne formule iz-bora medija, koju ćete na-pamet primijeniti i osta-ti živi.

Mijenja li se uloga mar-ketinških agencija? - Ako žele opstati, agen-cije moraju postati partne-ri klijentu. Budući da sam u svojoj dosadašnjoj kari-jeri imao prilike raditi na obje strane, mogu reći da to zapravo znači prepo-znavanje zajedničkih vri-jednosti i ciljeva. Slikovi-to govoreći, to je kao kad uđete u prostoriju u kojoj sjede predstavnici i ogla-šivača i klijenta, a vi ne možete razabrati tko je tko. S druge strane, sami oglašivači moraju shva-titi da je transparentnost u doba interneta postala standard, a ne, kako su to neki krivo shvatili, spin. Dokaz svemu je WikiLe-aks, koji je pokazao i do-kazao koliko su se stvari

dubinski promijenile. Ako si na internetu, samo te je-dan klik dijeli od očiju javnosti. Kompanije po-činju shvaćati da više ni-šta ne mogu sakriti. Stoga je nova zona odgovorno-sti agencija u sustavnom i trajnom educiranju kli-jenata. A to se može po-stići samo iskrenim uvje-ravanjem koje počiva na znanju pohranjenom i sustavno njegovanom u strukturi agencije.

Kakvi su poslovni pla-novi McCann World-groupa globalno i u Hr-vatskoj? - Za nas kao globalnog igrača s više od 1000 ure-da i 22.000 zaposlenih u 127 zemalja svijeta iza-zov je postati “mreža koja uistinu umrežava”. Pri-tom je ključni faktor br-zina transformacije. I hr-vatsko gospodarstvo proživljava teška vreme-na. Znamo da se smanju-ju i budžeti i profitne mar-že. U takvim okolnostima djeluje i McCannov hr-vatski ured, inače jedan od naših prvih internacio-nalnih ureda u ovoj regiji, osnovan još 1990. godine, ujedno i jedan od najsta-bilnijih. Stoga IPG, vla-snik McCann Worldgro-upa, ne planira mijenjati vlasničku strukturu u Hr-vatskoj. Hrvatska podruž-nica je dragulj u McCa-nnovoj kruni Srednje i Istočne Europe. Želimo da to tako i ostane. (PV)

DAVID KISILEVSKY, SUBREGIONALNI DIREKTOR MCCANN WORLDGROUPA ZA SREDNJU I ISTOČNU EUROPU

Rast svjetskog oglašavanja u 2011. iznosit će 5,3 postoOglašivači moraju shvatiti da je transparentnost u doba interneta postala standard, a ne spin. Ako si na internetu, samo te jedan klik dijeli od očiju javnosti

Kompanije počinju shvaćati da više

ništa ne mogu sakriti

22 Broj 3663 , 7. veljače 2011. HRVATSKA & REGIJA Privredni vjesnik

Zdravko Latallatal@privredni.hr

Lani je Bosna i Her-cegovina, prema podacima Agenci-

je za statistiku BiH, ima-la trgovinski deficit veći od 6,5 milijardi konverti-bilnih maraka (KM), da-kle oko 3,3 milijarde eura. Deficit je, istina, bio 4,4 posto manji nego u 2009., ali je i dalje zabrinjavaju-ći, jer uvoz opet raste brže od izvoza. Ove bi godine trgovinski deficit mogao biti i veći jer su od 1. si-ječnja gotovo u cijelosti

ukinute carine na proizvo-de iz zemalja EU-a, ili su znatno smanjene. Carine s članicama Cefte ukinu-te su još ranije, a upravo s tim zemljama BiH ostva-ruje najveće trgovinske debalanse. Najveći deficit lani je ostvaren pri uvozu nafte i naftnih derivata - 1,4 milijarde KM (20 po-sto više nego 2009.), što je rezultat sve veće pre-rade sirove nafte u Rafi-neriji Bosanski Brod. Na drugom mjestu uzročnika trgovinskog deficita nala-ze se proizvodi prehram-

bene industrije i poljo-privrede. Za njihov uvoz plaćeno je 1,8 milijardi KM, što čini 13,3 posto ukupnog uvoza, a domaći proizvođači tvrde da bi se taj uvoz bez narušavanja asortimana i kvalitete u tr-govini njihovim proizvo-dima mogao prepoloviti.

Manjak proizvodaNovi zakon o unutarnjoj trgovini Federacije BiH, koji stupa na snagu 15. veljače, trgovinskim lan-cima i trgovinama većim od 1000 četvornih meta-ra nalaže da na policama imaju najmanje 50 posto domaćih prehrambenih artikala. Zakon će izravno štititi domaću proizvod-nju, ali mišljenja u javno-sti, komorama, a napose među trgovcima o toj vr-sti zaštitnih mjera uglav-

nom su podijeljena. Jed-ni podržavaju odredbe tog zakona, a drugi ocjenjuju da je postotak od 50 posto previsok jer će se trgov-ci suočiti s poteškoćama u popunjavanju asorti-mana, prije svega jer Bo-sna nema potrebne količi-ne hrane. Manje trgovine, pak, moći će ponuditi veći izbor roba, jer se neće mo-rati držati klauzule 50 na-spram 50 posto.

Dosadašnje spoznaje ukazuju na to da su veli-ki trgovački lanci u BiH - kao što su Konzum, Mercator, Tuš i drugi - u asortimanu imali od 15 do najviše 20 posto do-maćih proizvoda, iz čega proizlazi da bi domaće proizvođače zadovoljio i nešto niži omjer zastu-pljenosti, od 30 do 35 po-sto. U stručnim službama

parlamenta BiH, koji na-kon lipanjskih izbora još nije konstituiran, kažu da je ovaj zakon donio par-lament i da ga samo on može korigirati.

Rješenje: ulaganjaPodijeljena su mišljenja i među velikim trgovcima. Tako u Mercatoru BiH kažu da imaju veoma do-bru suradnju s domaćim proizvođačima i da u nji-hovom asortimanu u za-dnje vrijeme ima od 25 do 30 posto domaćih pro-izvoda, dok ih je prije pet-šest godina bilo oko 10 posto. Analitičari kažu kako bi se s većim ula-ganjima u prerađivačke kapacitete i potporu do-maćoj proizvodnjii mo-gao zadovoljiti zakonski omjer. Slovenske kompa-nije Argeta, Ljubljanske mljekarne i posebno Pe-rutnina BiH imaju tvorni-ce koje ne samo da pod-miruju domaće potrebe nego i značajne količine hrane plasiraju na inoze-mna tržišta.Većina se u BiH slaže da donošenje zakona o unu-tarnjoj trgovini predstav-lja početak sustavnog rje-šavanja zaštite domaće proizvodnje koja se ne kosi s principom slobod-nog trgovanja, ali ima i onih koji upozoravaju kako je ipak riječ o nekoj vrsti bescarinskih bloka-da i da bi se mogli oče-kivati protesti iz inozem-stva. Domaći proizvođači hrane vjeruju da mogu za-dovoljiti 50 posto potre-ba zemlje i nagoviještaju rast izvoza. U komorskim udruženjima upravo se radi strategija izvoza pre-hrambene industrije i po-ljoprivrednih proizvoda koja bi trebala biti završe-na do kraja proljeća.

U FEDERACIJI BiH USKORO NA SNAZI ZAKON O ZAŠTITI DOMAĆE PROIZVODNJE

50 posto domaćegTrgovački lanci moraju na policama imati najmanje 50 posto domaćih prehrambenih artikala. Sad je problem: gdje naći toliko domaće robe

Trgovinski deficit lani je iznosio 6,5 milijardi maraka,

najviše u nafti i prehrambenim

proizvodima

Hrvatska je i u 2010. godini bila prvi vanjskotrgovinski partner Bosni i Hercegovini. Iz Hrvatske je uvezeno robe u vrijednosti 1,4 milijarde dolara, što je 5,8 posto više nego u 2009. godini. Istodobno, BiH je u Hrvatsku plasirala roba za 724,9 milijuna dolara. Prvi konkurent hrvatskom gospodarstvu u BiH je Srbija odakle je uvezeno roba za 967,9 mi-lijuna dolara sa stopom rasta od 6,2 posto. Kontraisporuke su iznosile 605,8 milijuna dolara sa stopom rasta od 15 posto. Najveći deficit u prošloj godini BiH je imala s Rusi-jom, vrijednost uvoza iznosila je 967,9 milijuna dolara uz trend rasta od 30,9 posto, dok su kontraisporuke iznosile samo 25,6 milijuna dolara s trendom rasta od 40,8 posto.

Hrvatska prvi vanjskotrgovinski partner BiH

uvezeno robe u BiH iz Hrvatske 2010.

1,4 mlrd USD ili 5,8% više(

*vijesti

Hercegovački ekonomski forumU nazočnosti predstavni-ka Industrijske i trgovinske komore regije Heilbronn-Franken iz Njemačke i 150 predstavnika kompanija i općina iz Hercegovine u Mostaru je održan Herce-govački ekonomski forum. Tema skupa bila je zau-stavljanje negativnih tren-dova u proizvodnji i una-prjeđenje poslovnih veza dviju regija kao i korištenje fondova Europske unije.

Trendovi u BiHU prosincu 2010. indu-strijska proizvodnja u BiH u odnosu na prosječ-nu proizvodnju iz 2009. godine porasla je za 16,1 posto, a u odnosu na pro-sinac 2009. za 8,7 posto. Agencija za statistiku BiH bilježi kontinuirani rast industrijske proizvod-nje, te je ona u prosin-

cu bila za 4,4 posto veća nego u lanjskom stude-nom. Najveća stopa rasta zabilježena je u proizvod-nji i opskrbi električnom energijom, plinom i vo-dom (35,1 posto) te u pre-rađivačkoj industriji (10,4 posto). U studenom je registrirano 686.434 za-poslene osobe i 519.000 nezaposlenih, a prosječna plaća iznosila je 805 KM, oko 400 eura.

Novost: mjenjačniceNakon što je u Federaciji BiH stupio na snagu Za-kon o deviznom poslova-nju prema kojem se plat-ni promet obavlja samo u konvertibilnim marka-ma, javio se veliki interes za otvaranje mjenjačnica. Njih, za razliku od zema-lja u regiji, u BiH nema: u Sarajevu i na olimpijskim planinama još nije otvore-na ni jedna mjenjačnica.

Autoceste FBiH raski-nule su ugovor s lju-bljanskom kompanijom SCT, vrijedan 55,4 mili-juna eura, o gradnji tri kilometra dugog tunela Vijenac na trasi autoce-ste koridorom V.c. Investitor je obavijestio javnost da je ugovor raski-nut iz više razloga. SCT je bio obvezan 2. kolovoza početi s probijanjem tune-la, a 31. siječnja nije ispo-štovan ni zadnji rok od 40 dana da se počne s rado-vima. Najvažniji razlog za raskid ugovora je službe-na objava da je SCT nesol-ventna tvrtka i da je neo-vlašteno pokušala u posao kao podizvođača uvesti tvrtku kći SCT BiH. Au-toceste BiH naložile su SCT-u da odmah napusti gradilište i nadzornom or-ganu učini dostupnim sva sredstva na gradilištu i svu dokumentaciju, a angaži-

rana je zaštitarska tvrtka čiji su pripadnici odmah preuzeli osiguranje gradi-lišta kako ne bi došlo do nezakonitih otuđivanja. Radovi na tunelu zbog ne-likvidnosti SCT-a kasne šest mjeseci, a zasigurno će biti prolongirani za još šest do osam tjedana dok se ne odabere novi izvo-đač. Ovih dana napravit će se obračun troškova, a lju-bljanska kompanija mo-rat će vratiti avans i platiti troškove koje je uzroko-vala jer će u suprotnom Autoceste FBiH zatraži-ti aktiviranje bankarskog jamstva od oko 11 miliju-na eura. Time, međutim, nisu riješeni i svi sporovi koje sa SCT-om ima inve-stitor i više domaćih tvrt-ki podizvođača. Naime, ta kompanija prilično ka-sni i na izgradnji prve eta-pe sarajevske zaobilazni-ce, a podizvođačima za obavljene radove dugu-je oko pet milijuna kon-vertibilnih maraka, što je te tvrtke dovelo do finan-cijskog kolapsa. U Sara-jevu ocjenjuju da se može očekivati i raskid ugovora sa SCT-om na sarajevskoj zaobilaznici. (Z.L.)

AUTOCESTE FBIH RASKINULE UGOVOR SA SCT-om

Umjesto posla, milijunska šteta

23Broj 3663, 7. veljače 2011.www.privredni.hr

u slovenskom građevinarstvu već izgubljeno

oko 15.000 radnih mjesta(

Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

Pragmatičan po-tez kojim je Slo-venija otkvačila

YU-štediše s popisa ob-veza Ljubljanske i Ma-riborske banke, 16 godi-na kasnije kao bumerang udara u glavu domišlja-tih sukcesijskih strate-ga. Slovenski parlament tada je ustavnim zako-nom omogućio da se ak-tiva prenese na nove ban-ke – Novu Ljubljansku banku i Novu KBM – a obveze upakiraju u lju-šturu stare banke, ban-čice s direktorom i tri zaposlenika. Sličnu de-strukciju, ali sad unutar kuće, izvodi Ivan Zidar, većinski vlasnik SCT-a, vodeće slovenske građe-vinske tvrtke s više od 10.000 zaposlenih. Zbog krize koja hametice gasi SCT-ova gradilišta u Slo-veniji i svijetu, Zidar ra-znim transakcijama pre-nosi na Novi SCT sve one dijelove stare tvrtke koji još rade s dobitkom. Sve moguće žrtve Zida-rovog oponašanja pozna-tog državnog čina – do-bavljači, podizvođači i posebno NLB čija jam-stva odlaze u vjetar – po-digle su takvu graju da je u međuvremenu sudska vlast morala intervenirati

privremenom blokadom Zidarove imovine.

Stah od domino-efektaOčajničkim pokušajima da spasi svoju tvrtku, Ivan Zi-dar prometnuo se u lošeg junaka građevinarstva koje je kao djelatnost posve ko-labiralo. Zdrav razum go-vori da vrijedi održati na nogama primjereni dio djelatnosti, ali kako po-moći likovima poput Iva-na Zidara za kojeg se zna da je u jednoj korupcijskoj aferi pred sudom u Nje-mačkoj pristao platiti mi-lijun eura kazne, ili poput Hilde Tovšak koja se pro-slavila “eksproprijacijom”

nekoliko tisuća eura soli-darne pomoći što su je rad-nici velenjskog Vegrada prikupili za obitelj poginu-log kolege. Zidar se rado hvalio susretima s Titom i Papom, raspodjeljivao je poslove među građevina-re, pokazivao veliko umi-jeće u rastezanju izlicitira-nih cijena, a onako usput i stjecao pozamašno osobno bogatstvo.

Zbog takve tajkun-ske ekvilibristike mno-gi u Sloveniji najradije bi rekli: kusajte što ste zaku-hali! No, može li se samo tako baciti cijelu građe-vinsku djelatnost ili njen zdravi dio u jamu s va-pnom?. U posljednje dvije

godine kriza je izbacila iz slovenskoga građevinar-stva 15.000 ljudi. U njemu ima “potencijala” za gubi-tak još toliko radnih mje-sta. Gospodarska zbornica Slovenije zabrinuta je za sudbinu građevinarstva. Sruši li se građevinarstvo, za sobom će povući i 11 pratećih djelatnosti. “So-cijalne posljedice takvog raspleta krize bit će straš-ne”, upozorio je ovih dana Samo Medved, predstav-nik Udruženja za savje-todavni inženjering.

Svjesni problema, ali...Vlada zna za problem, smatraju građevinari, ali ga podcjenjuje. U pro-računu je rezervirala 20 milijuna eura za energet-sku sanaciju zgrada, ško-la, vrtića i drugih društve-nih ustanova. Nije loše, ali je premalo. Zamah građevinarstvu mogu dati veći projekti. Slovenija ih ima dovoljno, no kva-ka je u tome šte se poli-tika ne može dogovoriti oko prioriteta. Srž proble-ma ipak se krije u dugo-vima. Svi su prezaduže-ni, neki toliko da nemaju ni za ciglu kojom bi zi-dali niti za energente ko-jima bi pogonili strojeve. Da je Slovenija paralizi-rana prezaduženošću po-tvrdio je i dr. Jože Men-cinger. Stari ekonomski

meštar rekao je da zadu-ženost na razini 130 posto BDP-a predstavlja nepod-nošljivu činjenicu. Na ža-lost, zaduženost se može smanjivati samo na dva načina: ili će vjerovni-ci otpisati dio potraživa-nja ili će to umjesto njih

učiniti – inflacija. Na ra-čun vjerovnika! Ne može drukčije, kaže Mencinger. Nije, dakle, pitanje – spa-siti ili dotući građevinar-stvo, nego kako spasiti, a da spas ne bude nagrada za pohlepu i sebičnost.

slovensKa građevinsKa industrija pred Kolapsom

Kako ozdraviti građevinarstvosrž problema je u dugovima: svi građevinari su prezaduženi, neki toliko da nemaju ni za ciglu kojom bi zidali

Zbog krize koja hametice gasi sCt-ova gradilišta u sloveniji i svijetu, Zidar raznim transakcijama prenosi na novi sCt sve dijelove tvrtke koji još rade s dobitkom

Slovenski građevinari znaju da im država ne može mno-go pomoći jer je i sama u škripcu s javnim financijama. No, prigovaraju da je država inertna i u onim potezima koji ne opterećuju državni proračun. Nije im jasno za-što se ne napravi reda u sustavu javnih nabava, na pri-mjer - zašto se ne ukine kriterij najniže cijene. Ništa nije tako skupo kao “najniža cijena” koja na supstratu loših projekata tijekom izvedbe eskalira aneksima i dodatnim radovima. Gospodarska zbornica Slovenije posebno se zauzima za repozicioniranje proizvođača u skladu s nje-mačkom praksom gdje se građevinske projekte financira na temelju bankarskih pravila Basel 2. Prije gradnje regi-striraju se dva projektna računa za konkretni posao - je-dan za priljev, drugi za odljev sredstava, pri čemu posao ne može početi dok se na troškovnom računu ne nađu sredstva barem u visini predračunske vrijednosti. Sve transakcije provode se u suradnji s bankom. Projektno financiranje koje proizvođačima jamči ravnopravnost, u Sloveniji prakticiraju zasad samo dvije inozemne banke.

Građevinari za projektno financiranje

*vijesti

Telekom igre na Kosovu i u Makedoniji?Šest malih dioničara s pet posto dionica u Telekomu Slovenija zatražilo je saziv Skupštine i to zbog pro-blematične preinake vri-jednosti investicija na Ko-sovu i u Makedoniji. Nove procjene pokazale su da investicija u makedonski One, za koji je prije dvije godine plaćeno 184 mili-juna eura, vrijedi samo 96 milijuna eura. Investicija u kosovski IPKO također je doživjela degradaciju sa 200 na 139 milijuna eura. Mali dioničari (među nji-ma i državni KAD te NLB i Zavarovalnica Triglav) pitaju zašto je bivša upra-va u određenom trenut-ku povećavala vrijednost IPKO-a baš za trećinu, da-kle za isti iznos za koji se sada kosovskom operato-ru skida vrijednost. Da se nije dizala vrijednost, ne-kadašnji mali dioničari povukli bi prilikom izla-ska iz IPKO-a manje di-videndi i to za oko 20 mi-lijuna eura. Među onima koji su izašli iz IPKO-a u slovenskim medijima spo-minju se Factor banka i na ovim prostorima iz starih vremena znana Madeleine Albright.

Pivovarna Laško prodaje svoj udjel u MercatoruPivovarna Laško prego-vara s britanskim fondom Mid Europa o prodaji svog udjela u trgovačkom lancu Mercator. Udjele u vodećoj slovenskoj trgo-vačkoj kući žele prodati i banke koje su do njih doš-le silom prilika, aktivira-njem jamstava posrnulog Istrabenza. Sve to kom-plicira vlasničku strukturu Mercatora. Od otvaranja novog postupka proda-je zaziru svi, jer bi se nji-me moglo otvoriti vrata novom strateškom preu-zimanju Mercatora. Prije godinu dana naglo je obu-stavljen postupak prodaje jer se kao kupac pod po-kroviteljstvom UniCredi-ta javio hrvatski Agrokor.

24 Broj 3663, 7. veljače 2011.STIL Privredni vjesnik

Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

P rojekt Zeleno-plavo jedan je od kapitalnih stra-

teških projekata Obrtnič-ke komore Požeško-sla-vonske županije za ovu godinu, ponajprije zbog mogućnosti za razvoj po-ljoprivrede i finalizacije poljoprivrednih proizvo-da, ali i kontinentalnog tu-rizma.

Prezentacija tog pro-jekta najviše učinka ima za vrijeme Vincelova u Kutjevu kada se okupe predstavnici požeško-sla-vonske obrtničke komore i komora jadranskih župa-nija. Na ovogodišnjoj, če-tvrtoj u nizu manifesta-ciji Zeleno-plavo prvi su put sudjelovali i obrtnici - u prvom redu ugostitelji - iz Zadarske županije. Cilj tog projekta je povezati kontinentalnu i jadransku Hrvatsku, povećati kon-kurentnost poljoprivrede i turizma te promovira-ti hrvatske autohtone pre-hrambene proizvode na domaćem turističkom tr-žištu. Cilj je i promotiv-na kampanja stavljanja u promet novih ili redizaj-niranih proizvoda i gastro

usluga, povećanje pro-meta i dohotka proi-

zvođača, prezenta-

cija kontinentalnih vina i gastronomske ponude, te gastro ponude područnih obrtničkih komora i udru-ženja obrtnika jadranskih mjesta i gradova. U us-postavljanju jače suradnje važna je svaka gospodar-ska prezentacija, a posebi-ce susreti gostujućih i do-maćih gospodarstvenika, kao i susreti s novinarima.

Prostor za suradnju Jedan od inicijatora mani-festacije je poznati vodič-ki obrtnik Ante Mihić, predsjednik Obrtničke ko-more Šibensko-kninske županije. Mihić smatra

kako ova inicijativa iz go-dine u godinu postiže sve bolje rezultate, ali i kako bi se pojačanim marke-tinškim aktivnostima i su-sretima poput kutjevač-kog moglo još više učiniti na povezivanju poduzet-nika i obrtnika Slavonije i jadranskih županija.

“Prostora za razmje-nu usluga i proizvoda ima još više, pogotovo

zato što se pojedini inte-resi jadranskih obrtnika nadopunjuju s proizvodi-ma i uslugama slavonskih županija. Veliki iskorak svojim individualnim i skupnim akcijama na Ja-dranu napravili su ku-tjevački vinari. Iznimno dobra suradnja uspostav-ljena je između požeške ugostiteljske škole, koja ima jaku tradiciju i ško-luje veoma dobre ugosti-teljske kadrove, te hotel-skih i ugostiteljskih kuća i turističkih tvrtki na po-dručju jadranskih župani-ja. Zna se da je na Jadranu potreba za ugostiteljskim radnicima velika i da tih kadrova kronično nedo-staje. Veliki potencijal vidimo i u suradnji sla-vonskih obrtnika koji bi mogli proizvoditi namje-štaj za opremanje turi-stičkih objekata na Ja-dranu, pogotovo zato što je riječ o vrlo kvalitetnim proizvodima”, istaknuo je Ante Mihić.

Obrtnička komora Požeš-ko-slavonske županije po broju obrtnika i prihodi-ma spada u red najmanjih područnih obrtničkih ko-mora u sustavu HOK-a. Projektom Zeleno-pla-vo ona inicira i promiče i proizvodnju vrhunskih i kvalitetnih vina te razvoj kontinentalnog turizma, što znači i razvoj poljopri-vrede te sveukupnog gos-podarstva i poduzetništva.

Veličina nije važna“Hrvatska ima velike eno-loške i gastronomske vri-jednosti i potencijale koje još uvijek nismo u pot-punosti iskoristili. Tije-kom proslave Vincelova sljubljivanjem najboljih hrvatskih vina s gastro-nomskim specijalitetima želimo promovirati ku-tjevački kraj i čitavu Hr-vatsku, među ostalim i brojnim posjetiteljima iz europskih zemalja”, ista-knuo je gradonačelnik Kutjeva Ivica Nikolić.

SuradnJa SlaVonSkih i JadranSkih komora

Zaživio projekt Zeleno-plavo Veliki potencijal nalazi se u suradnji slavonskih obrtnika koji bi mogli proizvoditi kvalitetni namještaj za opremanje turističkih objekata na Jadranu

Zna se da je na Jadranu potreba za ugostiteljskim radnicima velika i da tih kadrova

kronično nedostaje

Kutjevačko Vincelovo posjeti više od 3000 planinara i isto toliko gostiju iz svih krajeva Hrvatske. Tijekom če-tverodnevne manifestaciji traži se krevet više u čitavoj Požeško-slavonskoj i okolnim županijama. Svoje kapa-citete popune i privatni iznajmljivači te svi planinarski domovi, lovačke kuće... Posjetitelji Kutjeva mogu degu-stirati specijalitete najboljih jadranskih restorana slju-bljene s najboljim kutjevačkim vinima.

Planinari u gostima

Hrvatska ima velike enološke i gastronomske vrijednosti i potencijale koje još uvijek nismo u potpunosti iskoristili.

Ivica Nikolić, gradonačelnik Kutjeva

Dusk

o M

irkov

ic/P

IXSE

LL

“”

*vijesti

TZ Malog Lošinja primljen u Mrežu znanjaNa poziv Svjetske turistič-ke organizacije (UNWTO), Turistička zajednica Ma-log Lošinja primljena je u UNWTO Mrežu zna-nja. Riječ je o programu čiji je cilj podržati akcije država članica u svim pi-tanjima vezanim za turi-stičke inovacije i znanje, znanost i tehnologiju kako bi se pridonijelo konku-rentnosti i globalnom ra-zvoju u području turizma. UNWTO je prepoznao TZ Malog Lošinja kao institu-ciju s inovativnim pristupi-ma u poslovanju i strategi-jama u turizmu, a posebice njegove projekte Miomiri-si i okusi Lošinja, Lošinj-skim jedrima oko svijeta, 125 godina zdravstvenog turizma na otoku te Dola-zak Apoksiomena.

Wine Gourmet Festival u ZagrebuVinsko-kulturna manife-stacija Zagreb Wine Gour-met Festival održat će se 25. i 26. veljače u Muze-

ju suvremene umjetnosti u Zagrebu. U dvodnevnom programu radionica, spe-cijalnih degustacija, pre-davanja i kulinarskih pre-zentacija predstavit će se neki od najboljih hrvatskih i međunarodnih proizvođa-ča vina i gastronomskih de-licija te gotovo 500 vrhun-skih vina.

U Taru se otvara Kuća maslinovog uljaU mjestu Tar, u Općini Tar-Vabriga u Istarskoj žu-paniji, planira se otvore-nje Kuće maslinovog ulja, ekomuzeja koji tematizi-ra značaju uzgoja maslina i proizvodnje maslinovog ulja na području Tara, Frate i Vabrige. Masline i masli-narstvo stoljećima su imali iznimno važnu ulogu u ra-zvoju i životu tog područja. Projekt Kuća maslinovog ulja trebao bi potaknu-ti svijest o posebnim kva-litetama lokalnog maslino-vog ulja. Nositelj projekta je Turistič-ka zajed-nica Tar-Vabriga.

U Hrvatskoj turističkoj zajednici (HTZ) odlučili su racionalizirati troško-ve funkcionalnog mar-ketinga za ovu godinu u visini od 3,62 miliju-na kuna i to smanjenjem troškova za nekoliko planiranih aktivnosti.

Spomenuta financijska sredstva preusmjerit će se u Krila Hrvatske, program oglašavanja sa zračnim prijevoznicima i organiza-torima putovanja. Prema tom programu udruženog oglašavanja, istaknuli su u HTZ-u, ove se godine oče-kuje dolazak oko 650.000 putnika u našu zemlju. HTZ je racionalizirao troš-kove za izradu jedinstve-nog hrvatskog turističkog

informacijskog sustava, banku fotografija i pri-premu u izdavaštvu, izra-du CD-a i DVD-a, central-nog pretraživača turističke ponude i izradu suvenira. Smanjit će se troškovi i za studijska putovanja age-nata i poslovne radionice koje su se trebale održati u Sarajevu, Ljubljani, Min-sku, Almatiju, Riminiju, Oslu i Beču, za organiza-ciju Hrvatskog turističkog dana u Beogradu, Minsku, Bratislavi, Varšavi, Bu-dimpešti i Kijevu te tržiš-na istraživanja i izobrazbu kadrova. Isto tako, racio-nalizirat će se troškovi i za organizaciju posebne pre-zentacije američke putnič-ke agencije USTOA.

Kako kažu u HTZ-u, pri izradi prijedloga raci-onalizacije troškova vodi-lo se računa o karakteristi-kama i aktualnom stanju, a smanjivanje troškova neće utjecati na ukupna kreta-nja i rezultate s pojedinih emitivnih tržišta. (S.P.)

hTZ racionaliZira TroškoVe

Više novca za program Krila Hrvatske

25Broj 3663, 7. veljače 2011. HRWWWATSKAwww.privredni.hr

Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

T ridesetogodišnju dominaciju osob-nih računala na

tržištu u posljednje vrije-me, uz prijenosna računa-la, ozbiljno ugrožavaju i smartphonei i tableti. Pro-cjenjuje se kako ove go-dine više od polovine ra-čunala koja će se prodati diljem svijeta neće biti osobna, već netbookovi, pametni telefoni i tableti. U skladu s time cyber kri-minalci na korisnike više ne vrebaju samo ispred monitora nego ih doslov-ce prate u stopu. Interes cyber kriminalaca više nije samo usmjeren na Windowse već i na druge operativne sustave i plat-

forme koje su ugrađuju u smartphoneove i tablete koje vlasnici gotovo uvi-jek nose sa sobom.

Petar Perković, stručnjak za sigurno-sna rješenja u Combisu, kaže kako je većina ak-tualnih napada bila i još uvijek je usmjerena pre-ma korisnicima Window-sa. No, posljednje genera-

cije Windows operativnih sustava napravile su ve-like iskorake na područ-ju sigurnosti, što osjetno otežava proces kompro-mitacije.

Preporuke za zaštitu“S druge strane, pojava ‘pametnih’ uređaja koji imaju mogućnost povezi-vanja s internetom, a čiji korisnici ne obraćaju pre-više pažnje na sigurnost, prilika je koju pisci zlo-namjernog koda jedno-stavno ne mogu propusti-ti. I dok je danas glavni razlog napada na računa-la i poslužitelje zloporaba resursa za potrebe auto-ra zlonamjernog koda ili krađa podataka, napadi na tablete i smartphone ure-

đaje prije svega imaju za cilj prikupljanje informa-cija te daljnju distribuciju zlonamjernog koda, bilo putem SMS i MMS poru-ka, bilo na druge načine”, objašnjava Perković.

Neovisno o platformi koja se koristi, preporuke kako se što bolje obraniti su uglavnom iste kao i one prilikom korištenja osob-nog računala. “Dakle, po-trebno je biti oprezan pri instalaciji novih aplikaci-ja te korištenju alata ne-poznatog podrijetla. Isto tako, neprovjeren ili ne-zaštićen pristup internetu može biti mamac za krađu podataka, poput zaporki za pristup raznim portali-ma ili pak brojeva kredit-nih kartica. ‘Klikanje’ na

nepoznate internet linko-ve također može završiti neželjenim posljedicama, pa je uvijek dobro pro-vjeriti odgovara li adresa onome što želimo vidjeti. Normalna razina oprezno-sti u kombinaciji s aplika-cijama za zaštitu podataka u većini slučajeva pružit će dovoljnu zaštitu pro-sječnom korisniku pamet-nog uređaja s internet ve-zom”, napominje on.

Sedam “smrtnih grijeha”Proizvođači problemu si-gurnosti pristupaju na ra-zne načine – od potpunog zatvaranja platforme pa do instaliranja niza konfi-guracijskih postavki koje mogu ograničiti izvršava-nje neprovjerenih progra-ma. No, smatra Perković, vještiji korisnik uvijek će naći način za zaobilaženje ovih ograničenja. “Kao i u slučaju osobnih računa-la, za sigurnost uređaja i sadržaja na njemu uvijek su prije svega odgovorni korisnici, a proizvođač je

dužan pronaći i ukloniti sve ranjivosti koje mogu dovesti do kompromitaci-je”, napominje.

U Ciscovu izvješću o sigurnosti za 2010. isti-če se kako se cyber kri-minalci više ne oslanja-ju samo na tehnologiju nego i na iskorištavanje ljudskih slabosti i među-sobnog povjerenja. Cyber kriminalci, navodi se u iz-vješću, iskorištavaju, bilo putem e-maila, društve-no umreženih razgovora ili telefonskih poziva, se-dam ljudskih slabosti. To su seksepil, pohlepa, ta-ština, povjerenje, lijenost, suosjećanje i hitnost.

Kako se cyber kri-minal širi, javlja se i sve veća potreba za “mulama” – ljudima koji otvaraju posebne bankovne raču-ne ili čak koriste vlastite kako bi pomogli kriminal-cima podići ili oprati no-vac. Operacije pranja nov-ca postaju sve raširenije, a Cisco predviđa kako će njihov broj u 2011. godi-ni znatno porasti.

OpasnO klikanje

Seks, laži i cyber kriminalciBilo putem e-maila, društvenih mreža ili telefonskih poziva, cyber kriminalci iskorištavaju sedam ljudskih slabosti: to su seksepil, pohlepa, taština, povjerenje, lijenost, suosjećanje i hitnost

kako se cyber kriminal širi,

raste i potreba za “mulama” – ljudima koji

bi pomogli kriminalcima podići

ili oprati novacZlonamjerni kod cyber kriminalci najčešće stvaraju iz dva razloga - za distribuciju neželjene pošte ili krađu podataka kao što su, primjerice, lozinke, e-mail adre-se te brojevi kreditnih kartica. “U oba slučaja do kom-promitacije dolazi nakon instalacije nekog programa, ili ‘klikanja’ na link koji naizgled vodi na zanimljiv ili aktu-alan sadržaj“, kaže Perković dodavši kako su prošlu go-dinu obilježile tzv. botnet mreže. To su sustavi među-sobno povezanih računala koji su kompromitirani te se koriste bez znanja njihovih vlasnika. Trenutačno, na-glašava, zlonamjernih programa za smartphone i ta-blet uređaje je malo, ali postoje svi preduvjeti da se nji-hov broj poveća.

Godina u znaku botnet mreža

Pojava pametnih uređaja prilika je koju pisci zlonamjernog koda jednostavno ne mogu propustiti.

Petar Perković, stručnjak za sigurnosna rješenja u Combisu

“”

*vijesti

Nova VIPnetova zelena inicijativa

U svim Vip centrima, franšizama i kod Vip par-tnera od prošlog tjedna moguće je napraviti pro-cjenu vrijednosti rablje-nih, ispravnih i neisprav-nih, mobilnih telefona i pri kupnji novog proizvo-da dobiti popust u vrijed-nosti na koju je uređaj procijenjen. Akcija je po-krenuta u suradnji s re-gionalnim zastupnikom američke tvrtke Flipswap, MMM Agram servis. Flipswap je tvrtka speci-jalizirana za prikupljanje, recikliranje ili daljnju dis-tribuciju mobilnih uređaja.

Većina tvrtki koristi licencirane programe Business Software Allian-ce proveo je od listopada do prosinca 2010. godine diljem Hrvatske informa-tivnu kampanju tijekom koje je kontaktirao uku-pno 1500 hrvatskih tvrtki. Među zaključcima kam-panje ističe se kako 95,8 posto kontaktiranih tvrt-ki koristi licencirane pro-grame. Zatim, 44,6 po-sto tvrtki ima zaposlenog IT menadžera, 32,7 po-sto koristi vanjske usluge za upravljanje IT resursi-ma, a 19,3 posto nema IT osobu. K tomu, 46,8 po-sto direktora i odgovornih osoba želi primiti još in-formacija o licenciranju i upravljanju programskom imovinom.

Regionalna konferencija o IT industrijiU zagrebačkom hote-lu The Regent Esplanade u organizaciji Infoarena grupe 23. veljače održat će se Regionalna konfe-rencija o IT industriji - IT Arena 2011. Na konferen-ciji će se govoriti o tren-dovima IT industrije u re-giji i svijetu, o sve većoj konvergenciji IT industri-je i telekomunikacija, a bit će predstavljeno i nekoli-ko skorašnjih projekata u regiji koji će donijeti veli-ke investicije u IT sektor.

26 Broj 3663, 7. veljače 2011.PST! Privredni vjesnik

K ada je o Slavo-niji i Baranji ri-ječ, jedna od pr-

vih pozitivnih asocijacija definitivno je – kulen, ili kulin, kako neki kažu. O ovom nedvojbeno vrhun-skom gastronomskom proizvodu, koji se s po-nosom i u posebnim pri-godama iznosi na stol, ispričane su mnoge priče. Međutim, malo je knjiga o kulenu. Osobito onih koje umješno spajaju znanost i iskustvo. A upravo će ovih dana u Osijeku biti održana promocija dru-gog i dopunjenog izdanja knjige Slavonski domaći kulen i kobasice. Prvo iz-danje izašlo je 1999. i ra-sprodano je u, za knjige stručnog i specijalizira-nog karaktera, doista im-presivnoj nakladi od 3000 primjeraka.

Recept bez tajniUz povijesni pregled i pri-kaz tradicije slavonskog kulena i kobasica, ova knjiga sadrži i niz struč-nih i praktičnih savjeta o tome kako napraviti kva-litetan domaći kulen i ko-basice, ali i posve kon-kretne činjenice i upute o organiziranom djelova-nju u proizvodnji i proda-ji. Između ostalog, autori upućuju na važnost mar-ketinga, zaštitu naziva i podrijetla te postupke za registraciju u Hrvatskoj, ali i navode kako podni-jeti zahtjev za registraci-ju pri Europskoj komisiji.

O tome koliko su kao znanstvenici utjeca-li na proizvođače kulena, a u kojoj su pak mjeri ovi

utjecali na njihove spo-znaje i stvaranje ove knji-ge, dr. Antun Petričević kaže: “To je jednostav-no bila simbioza od veli-ke koristi za obje strane i stalno smo bili u kontak-tu. Vrlo često smo izrav-no pomagali u samoj proizvodnji. Osim toga, pomagali smo stručnim savjetima i u izgradnji objekata nužnih za odgo-varajuću proizvodnju kva-litetnih kulena. Jedan od takvih tlocrta namijenje-nih izgradnji proizvodnih objekata u manjim udru-gama ili obiteljskim gos-podarstvima predstavili smo i u ovoj knjizi. Takav objekt pruža sve moguć-nosti modernog pristupa proizvodnji, a da istodob-no ne odstupa od poznatih tradicijskih postupaka”.

U knjizi se mogu pro-naći i brojni savjeti o odabiru svih sa-stojaka potreb-nih za kvalite-tan kulen i tu zaista nema ni-kakvih tajnih receptura. Ina-če, kako na-glašavaju auto-ri, cilj knjige je temeljito upo-znati proizvo-đače i hrvatsku javnost o slo-ženom skupu čimbenika pro-

izvodnje izvornih hrvat-skih proizvoda od mesa. Ne smije se zaobići ni ve-lika važnost ostalih izvor-nih proizvoda od mesa za razvoj poljoprivrede i hr-vatskih posebnosti na tr-žištu, a posebno u turi-stičkoj ponudi. Nadamo se kako je prvo izdanje već do sada pomoglo, a da će i ovo drugo, među ostalim, pomoći u obliko-vanju odgovarajućih pro-pisa o higijenskim uvjeti-ma, načinu proizvodnje, standardu kakvoće doma-ćih izvornih proizvoda, nazivlju i uvjetima proda-je. Vjerujemo kako ćemo sadržajem ovog priručni-ka još više ujednačiti mi-šljenja i organizirati pro-izvođače te stvoriti jači utjecaj na tržištu i u gos-podarstvu – poručuju au-tori. (S.S.)

Stupovi zemlje, knjiga 2.ken Follett Algoritam

Politička previranja u Engleskoj 12. stoljeća daleko su od razrješenja, a posljedice se osjećaju posvuda. Mla-di će Jack osvijestiti svoj istinski poziv, te prijeći pola svijeta prije no što uspije upotrijebiti sve znanje koje mu je Tom Graditelj predao... Stupovi zemlje, Follettov vjerojatno najbolji roman, u svijetu je prodan u vrto-glavih 18 milijuna primjeraka i pokazao se jednom od najpopularnijih knjiga nekog britanskog pisca uopće.

13 Stvari koje nemaju SmiSlamichael BrookSLjevak

U svojoj hvaljenoj knjizi fizičar Michael Brooks govori o 13 suvremenih anomalija koje se preobražavaju u otkri-ća sutrašnjice. Gdje je 96 posto svemira? Jesu li NASA-ini znanstvenici već našli dokaze života na Marsu? Zašto je placebo-efekt danas jedan od glavnih oslonaca medici-ne? Je li signal iz svemira 1977. bio poruka izvanzemalj-ske civilizacije? Dodirujući područja od kemije do kozmo-logije, od psihologije do fizike, Brooks uvjerljivo dočarava uzbuđenje i kontroverziju oko nepoznanica u znanosti.

1-2-3 uSpjehthomaS W. phelanOstvarenje

Biti roditelj nije lako. Željeli biste da vas djeca slušaju i da možete uživati u njima. Željeli biste ih podići u sretne i sposobne ljude, ali nemate vremena za čitanje priručnika i savjeta o tome kako da postanete svetac, genij ili pro-fesionalni psiholog. Zato dr. Phelan pojednostavljuje rodi-teljski posao pomoću tri jasna koraka. Ovo treće izdanje izrazito popularnog programa 1-2-3 Uspjeh tešku zadaću uspostavljanja discipline obrađuje s humorom, oštrou-mnošću i dokazanim iskustvom.

1001 noć - ljuBavna i erotSka lirikaVBZStihovi iz remek-djela svjetske književnosti, zbirke priča Tisuću i jedna noć, imaju neobičnu sudbinu: iz većine prijevoda na europske jezike jednostavno su ispuštani ili bili prenošeni u proznoj formi. A arapski umjetnički genij najpotpunije se, stotinama godina, izražavao upravo u poeziji strogo definiranih formi i rafiniranoga stiha. Zbog toga je ovo izdanje jedinstveno. Stihovi su tu, a izravno s arapskog znalački ih je preveo akademik Esad Duraković, predstojnik katedre za arapski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Za taj svoj prijevod 2003. godine dobio je i UNESCO-vu nagradu za arabista godine.

tamara DreWepoSy SimmonDSAlgoritam

Tamara Drewe tjedni je strip-serijal Posy Simmonds koji je izlazio u britanskom The Guardianu od 2005. do 2006., a potom je objavljen i kao strip-knjiga. Priča se temelji na modernoj interpretaciji romana Thomasa Hardyja iz 19. stoljeća, Daleko od bjesomučne gomile. Tamara se vraća u rodno mjesto kako bi prodala kuću pokojne majke. U me-đuvremenu je od ružnog pačeta postala glamurozna no-vinarka, a njezin povratak budi stare strasti... Strip je lani adaptiran i za film, u kojem Tamaru glumi Gemma Arterton.

KNJIGOMETARPripremila: Vesna Antonić

Kulen po pravilima Europske unijeDrugo, dopunjeno izdanje knjige čiji su autori sjajno spojili znanstvene preporuke i savjete s tradicijskom proizvodnjom

Pored iskusnih znanstvenika osječkog Poljoprivrednog fakulteta ali i praktičara dr. Antuna Petričevića, prof. emeritusa, i dr. Krste Benčevića, znanstvenog savjet-nika, koautor novoga izdanja je još jedan stručnjak i re-doviti profesor s istog fakulteta - dr. Goran Kušec.

O autorima

Nova KNjiga: SlavoNSKi Domaći KulEN i KoBaSicE

Tko je najzaslužniji za dobar kulen?

Iako u kućanstvima gdje se proizvodi kulen najče-šće muškarci s ponosom ističu kako su oni majstori u njegovoj pro-izvodnji, stručni doajen proizvodnje slavonsko-baranjskog kulena profesor emeritus dr. Antun Petričević ima nešto drukčiju teoriju o tome. Prema njegovim riječima, za do-bar kulen najzaslužnije su - naše bake. Zašto? “Pa, vrlo jednostavno! Naime, nakon što muški članovi obitelji obave glavninu poslova oko svinjokolje i priprave kulena, preostaje onaj odgovorni i višemjesečni posao njegovanja i zrenja u procesu dimljenja i zračenja kulena. A upravo taj dio posla gotovo u pravilu obavljale su, a i danas u seo-skim domaćinstvima najčešće obavljaju naše bake, starije žene koje su vrlo poduzet-ne i znaju što i kako treba raditi”, kaže profesor Petričević.

27Broj 3663, 7. veljače 2011.www.privredni.hr

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Boje za printereCheng Feng Enterprise Co. Tainan, Taj-van, www.pigmentweb.com. Tvrtka pro-izvodi organske pigmente i boje (ma-sterbatch boje...) za printere i plotere. Kontakt: Jennifer Chang, Jennifer@ pigmentweb.com, +886 6 2201961-27.

ZastupstvoLotos, Zadar, www.nakit-lotos.hr. Tvrtka želi na području Hrvatske zastupati ino-zemne tvrtke s nakitom, komponentama za nakit, suvenirima, darovnim predmeti-ma. Kontakt: Željko Prohaska, prodaja@ nakit-lotos.com, +385 23 265555, +385 95 8083155.

Satelitska i TV opremaGessat, Istanbul, Turska, www.gessat.com.tr. Tvrtka je proizvođač i izvoznik razne satelitske i TV opreme. Tvrtka nudi satelitske antene, LCD i plasma dr-žače i postolja, satelitske receivere, no-sače za antene i drugo. Kontakt: ges@ gessat.com.tr, +90 216 4841946, +90 533 7063436.

Proizvodi od aloe vereMehta Herbs and Spices, Coimbato-re, Indija, www.mehtaherbs.com. Tvrt-ka se bavi proizvodnjom i izvozom pro-izvoda za njegu kože i kose od aloe vere. Traže hrvatske tvrtke koje su zaintere-sirane za prodaju njihovih proizvoda na hrvatskom tržištu. Kontakt: Mehul B. Mehta, sales@mehtaherbs.com, +91 422 2220344.

PosredovanjePavuna, Brdovec, www.pavuna.hr. Tvrt-ka se bavi poslovnim posredovanjem iz-među hrvatskih i njemačkih tvrtki, kao i pružanjem podrške u ekonomskom i je-zičnom znanju hrvatskim tvrtkama na njemačkom tržištu te organizacijom po-sjeta i nastupa na sajmovima u Njemač-koj. Tvrtka traži nove poslovne partnere (trgovina, turizam, nekretnine, građe-vinarstvo) u području poslovnog posre-dovanja Hrvatska-Njemačka. Kontakt: Alexander Pavuna, kontakt@pavuna.hr, +385 1 3398236, +385 99 5702648.

Adaptacije, instalacije i održavanje objekataParting FM, Zagreb. Tvrtka radi građe-vinske adaptacije s naglaskom na ugrad-nju elektroinstalacija i opreme, kao i održavanje objekata prema poslov-nim zahtjevima. Sve radove izvodimo s kvalitetnim materijalima i najmoder-nijom tehnologijom, opremom i instru-mentima. Kontakt: Josip Žepec, info@ issaelektro.hr, +385 1 2340313, +385 91 1600146.

Rakije, voćna vina i prirodni sokoviStanal, Cernik, www.stanal.hr. Tvrt-ka proizvodi prirodne rakije (viljamov-ka, travarica, jabukovača, rakija od viš-nje), voćna vina (vino od višnje, vino od jabuke), stolna vina, kvalitetna vina s KZP-om i 100 posto prirodne sokove od vlastitog voća. Kontakt: Mirela Ju-kić, mirela.jukic@stanal.hr, +385 35 369501, +385 91 3695027.

Papirnate vrećiceErok Packaging, Istanbul, Turska, www.erokambalaj.com. Tvrtka je proizvođač papirnatih vrećica i traži poslovne par-tnere u Hrvatskoj za distribuciju svo-jih proizvoda. Kontakt: Abdullah Bece-ren, sales@erokambalaj.com, +90 212 5036300.

Radna odjećaNoster salus, Zagreb, www.noster-salus.com. Tvrtka proizvodi radnu odjeću od kvalitetnih materijala. Kontakt: Goran Šoštarić, nostersalus@gmail.com, +385 1 3010337.

Društvene i edukativne igreDruštvene i edukativne igre T.W.B., Gradec, www.twb.hr. Tvrtka nudi druš-tvene i edukativne igre, hrvatska inovacija i proizvod-nja. Povoljne cijene i brza isporuka. Kon-takt: Josip Brnić, tel. i fax.: 01/2797 501 ili 098/415 904, e-mail: t.w.b.@zg. t-com.hr.

IZBOR IZ NADMETANJA

HRVATSkATaktičke jakne, prsluci i rukaviceMinistarstvo unutarnjih poslova u Zagrebu nabav-lja 50 taktičkih jakni, 55 prsluka i 55 rukavica za mobilnu jedinicu. Rok do-stave ponuda je 17. velja-če.

Trodimenzionalna taktilna mapaNacionalni park Krka na-bavlja usluge izrade tro-dimenzionalne taktilne mape prilagođene slije-pim osobama. Rok dosta-ve ponuda je 10. veljače.

Održavanje zelenih površinaHrvatska kontrola zrač-ne plovidbe u Zagrebu nabavlja usluge održava-nja zelenih površina oko zgrade. Rok dostave po-nuda je 17. veljače.

REgIJAAmpule za alkometreMUP Kantona Sarajevo nabavlja ampule za alko-metre. Rok dostave ponu-da je 15. veljače.

Transportne gumene trakeElektroprivreda BiH iz Sarajeva nabavlja tran-sportne gumene trake.

Rok dostave ponuda je 4. ožujka.

Izgradnja staklenikaOpćina Prizren nabavlja usluge izgradnje 10 po-ljoprivrednih staklenika. Rok dostave ponuda je 21. veljače.

tel.: 01/5501-511faks: 01/5501-555nadmetanja@briefing.hrwww.briefing.hr

STEČAJEVINEKRETNINEDRAŽBE

Industrijska hala uku-pne površine 11.660 če-tvornih metara, proci-jenjene vrijednosti 8,3 milijuna kuna, nalazi se u Maloj Švarči 155 u Kar-lovcu. Ročište za prodaju održat će se pred stečaj-nim sucem u zgradi Stalne službe zagrebačkog Trgo-vačkog suda u Karlovcu, soba broj 342/III., 10. ve-ljače u 10.15 sati. Nekret-nina će se prodavati na trećem ročištu za dražbu po početnoj cijeni koja je jednaka utvrđenoj vrijed-nosti te se ispod te cijene ne može prodati. Prodaja se obavlja po načelu “vi-đeno-kupljeno” što isklju-čuje sve naknadne prigo-vore kupca. Nekretnina se može razgledati prema prethodnom dogovoru sa

stečajnom upraviteljicom Jasnom Brajdić na mobi-tel broj 091/5170 411.

Pašnjak ukupne površi-ne 9941 četvorni metar, procijenjene vrijednosti 50.000 kuna, nalazi se u naselju Martinski u Opći-ni Sveta Nedelja u Istar-skoj županiji, a prodaje se na dražbi u prostori-jama Stalne službe riječ-kog Trgovačkog suda u Pazinu, Dršćevka 1, sud-nica broj 5, 10. veljače u 10.30 sati. Prodaja se obavlja po načelu “viđe-no-kupljeno” što isklju-čuje sve naknadne prigo-vore kupca. Nekretnina ne može biti prodana za cijenu nižu od utvrđene vrijednosti. Osobe zain-teresirane za kupnju paš-

njaka mogu ga razgleda-ti uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem ŠKZ Zlatnik-Pula u ste-čaju, a informacije mogu dobiti na broj mobitela 098/9023 000 ili telefona 052/432 728.

Dvorište ukupne povr-šine 1259 četvornih me-tara, procijenjene vrijed-nosti dva milijuna kuna, nalazi se u Ilici 425 u Za-grebu. Prva usmena javna dražba održat će se 15. ve-ljače u 11 sati na Trgovač-kom sudu u Zagrebu, Pe-trinjska 8, soba 90/II. Sve poreze i troškove u vezi s kupnjom snosi kupac. Ne-kretnina se može razgleda-ti uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na broj telefona 01/2338 534.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Prodaju se industrijska hala, pašnjak i dvorište

SUD ČASTIPRI HRVATSkOJ gOSPODARSkOJ kOMORIBroj: g-I-19/10Zagreb, 6. listopada 2010. godine

P R E S U D A

Sud časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (dalje: Sud), u vijeću sastavljenom od sudaca Gorane Ara-lica Martinović, kao predsjednice vijeća, te Nikole Šikić i Aste Kovačić, članova vijeća, uz sudjelova-nje zapisničara Blanše Ažić Manevski, povodom prijave prijavitelja gRADSkO kOMUNALNO PODUZEĆE kOMUNALAC d.o.o. Koprivnica, Mosna ulica 15, protiv prijavljenog LEŠkO d.o.o. Sv. Križ Začretje, Ulica Petra Đurkina b.b., radi povrede pravila morala (dobrih poslovnih običaja), nakon održane i zaključe-ne glavne rasprave u prisutnosti punomoćnika prijavitelja i zakonskog zastupnika prijavljenog, dana 6. listopada 2010.godine

presudio je

Prijavljeni: “LEŠkO” d.o.o. Sv. križ Začretje, Ulica Petra Đurkina b.b.,

ODgOVORAN JE

jer je dana 15. rujna 2009. godine kao ovlašteni servis zaprimio traktor marke GOLDONI IDEA 30 DT radi popravka mjenjača a nije ga do sada popravio i nije prijavitelju dao informaciju o tome kada će biti popravljen niti je prijavitelju osigurao zamjenski stroj čime je postupio protivno odredbama čl. 5. al. 6. Pravilnika o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, što se smatra povredom pravila morala (dobrih poslovnih običaja), pa mu se temeljem čl. 36. st. 1. t. 3. Pravilnika o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, izriče

J A V N A O P O M E N A

uz objavljivanje u tisku i na Web stranici Hrvatske gospodarske komore.

Obrazloženjeizostavljeno kao nepotrebno.

28 Broj 3663 , 7. veljače 2011. SVIJET FINANCIJA Privredni vjesnik

Čelni ljudi Beograd-ske, Makedonske, Lju-bljanske i Zagrebačke burze potpisali su proš-li tjedan aneks Memo-randuma o suradnji ko-jim su još koncem 2007. godine utvrdili snažniju međusobnu suradnju te promociju i razvoj regi-onalnog tržišta kapitala.

U okviru suradnje do sada je organizirano ne-koliko uspješnih doma-ćih i inozemnih dana re-gionalnog tržišta kapitala. Okosnicu tih road showo-va činile su zajedničke aktivnosti s ciljem pove-

ćanja vidljivosti vodećih izdavatelja, razvijanja od-nosa s postojećim i po-tencijalnim investitorima te drugih oblika suradnje na razvoju novih usluga i proizvoda, pravne regula-tive, edukacije...

Plan djelovanja za 2011. godinu uključuje i razmatranje aktivnosti za omogućavanje udaljenog pristupa tržištu, usklađi-vanje kriterija uvrštenja u najviše tržišne segmente, mogućnost razvoja infra-strukture za prekogranič-ne transakcije te podi-zanje svijesti o važnosti

mirovinskih reformi za tr-žište kapitala.

Ivana Gažić, pred-sjednica Uprave Zagre-bačke burze, istaknula je kako ova suradnja nije ka-pitalno povezivanje burzi na području bivše Jugosla-vije. “Ovo je prvenstveno interesna suradnja kako bi se tržišta razvijala u pra-vom smjeru”, ustvrdila je. Čelnici četiriju regional-nih burzi osvrnuli su se na tržište kapitala u 2010. godini. Ivana Gažić je na-pomenula kako je proš-le godine redovi promet pao za 20 posto u odnosu

na 2009. Veoma je optimi-stična kad je riječ o ovoj godini jer je u siječnju re-

dovni promet porastao za tri puta u odnosu na isti lanjski mjesec.

Gordana Dostanić, direktorica Beograd-ske burze, kazala je kako

prošla godina nije bila za-dovoljavajuća. No, zadnji prošlogodišnji kvartal

bio je nešto bolji, porasla je likvidnost, a takav se trend prelio i na siječanj.

Ivan Šteriev, glav-ni izvršni direktor Ma-kedonske burze, dodao je kako je u 2010. ukupni promet na toj burzi izno-sio oko 100 milijuna eura što je malo manje nego u 2009. godini.

Andrej Šketa, direk-tor Ljubljanske burze, kaže kako je 2010. za njih bila godina restrukturira-nja tržišta, a promet im je pao za 25 posto u odno-su na prethodnu godinu. (B.O.)

Boris Odorčićodorcic@privredni.hr

H rvatska po-štanska ban-ka (HPB) u

prošloj je godini ostva-rila 50,5 milijuna kuna neto dobiti, dok je 2009. poslovala s gubitkom od 448,8 milijuna kuna. Operativna dobit Banke prije rezerviranja za gu-bitke iznosi 195,5 mili-juna kuna, što je znat-no više od 28,1 milijuna kuna ostvarenih u pret-

hodnoj godini. “HPB je opet profitabilna banka”, kazao je na prošlotjed-nom briefingu s novinari-

ma Čedo Maletić, pred-sjednik Uprave. Neto prihod od kamata u 2010. viši je za 37,5 mili-juna kuna ili 11,1 posto u odnosu na 2009. godinu. S druge strane, unatoč po-rastu plasmana, kamatni prihodi bili su niži za 12,6 posto. Razlog tomu je viši udio loših plasmana koji

ne generiraju kamatne prihode u računu dobiti i gubitka, ali i činjenica da je HPB tijekom 2010. go-dine smanjio kamatne sto-pe na kredite.

Tijekom godine ban-ka je smanjila razinu na-knada i provizija koju na-plaćuje klijentima čime je ostvaren 2,5 posto niži pri-

hod od provizija i naknada od prošlogodišnjeg, ali je neto prihod od provizija i naknada za 13,1 posto viši nego 2009. godine.

Izvjesno smanjenje kamatnih stopaMaletić je naglasio kako HPB u ovoj godini namje-rava udvostručiti neto do-

bit te očekuje kako će ona u 2011. biti oko 100 mili-juna kuna. Pritom će ban-ka imati vrlo konzerva-tivan pristup planovima. Također, očekuje kako će na tržištu neminovno doći do smanjenja kamatnih stopa što će pratiti i HPB, a rast kreditne potražnje, smatra, dogodit će se u drugoj polovini godine.

Ako HPB želi nasta-viti rasti, valja razmišljati i o dokapitalizaciji, rekao je prvi čovjek te banke. Napomenuo je kako po-stoji nekoliko načina da se ona provede – iz držav-nog proračuna, uz stra-teškog partnera, s posto-jećim dioničarima ili pak putem inicijalne javne po-nude dionica. “HPB ima potencijala biti lijepom investicijskom pričom za ulagače”, smatra on.

Inače, imovina Ban-ke je 31. prosinca 2010.

iznosila 14,8 milijardi kuna i veća je za 5,8 posto u odnosu na kraj prethod-ne godine. Kreditni por-tfelj je, pak, povećan za 12,7 posto, najvećim dije-lom zbog porasta kredita pravnim osobama. Stam-beno kreditiranje stanov-ništva povećano je 21,9 posto. HPB je zadržao po-vjerenje klijenata i ostva-rio znatno poboljšanje na tom planu, što je vidljivo iz zaprimljenih depoziti-ma koji su porasli 5,9 po-sto. Najviše su povećani depoziti stanovništva koji pokazuju rast od 14,7 po-sto u odnosu na prethod-nu godinu.

HPB je u 2010. godi-ni značajno ojačao svoju kapitalnu osnovu te ona iznosi 1,2 milijarde kuna, a stopa adekvatnosti jam-stvenog kapitala potkraj 2010. godine bila je 16,91 posto.

BEOGRADSKA, MAKEDONSKA, LJUBLJANSKA I ZAGREBAČKA BURZA

U 2010. OSTVARILI 50,5 MILIJUNA KUNA NETO DOBITI

Nastavlja se suradnja burzi u regiji

HPB je opet profitabilna banka

Plan djelovanja za 2011. uključuje, među ostalim, pripremu za omogućavanje udaljenog pristupa tržištu i usklađivanje kriterija uvrštenja u najviše tržišne segmente

Banka je zadržala povjerenje klijenata i ostvarila znatno poboljšanje na tom planu, što se ogleda u primljenim depozitima koji su porasli 5,9 posto

U okviru suradnje do sada je

organizirano nekoliko uspješnih

domaćih i inozemnih dana

regionalnog tržišta kapitala

HPB u ovoj godini namjerava udvostručiti neto

dobit

gubitak ostvaren u 2009. operativna dobit banke u 2010.

448,8 mil kn 195,5 mil kn( (

Zeljk

o H

ladi

ka/P

IXSE

LL

Filip

Bra

la/P

IXSE

LL

Broj 3663 , 7. veljače 2011.

29Broj 3663, 7. veljače 2011.www.privredni.hr

Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

P rema prošlotjed-noj analizi Pri-vredne banke Za-

greb, lani je zabilježen postupan oporavak kredi-tiranja građana i poduzeća i u Hrvatskoj i u eurozo-ni. No, dok je u Hrvatskoj kreditiranje građana do-segnulo dno tek u veljači 2010. (godišnja stopa pro-mjene tada je bila -3,5 po-sto kod ukupnih te +0,2 posto kod stambenih kre-dita), u eurozoni je najve-ći pad stambenih kredita zabilježen u rujnu 2009., a potrošačkih - u prvom kvartalu 2010. Od tada krediti bilježe konstan-tan oporavak. U Hrvat-skoj je, napominju anali-tičari PBZ-a, zbog manjka usporedivih podataka teš-ko izračunati precizan rast potrošačkih kredita, pa su kao približnu vrijed-nost uzeli kretanje kredi-ta po kreditnim karticama i ostalih kredita (prekora-čenja po tekućem računu, nenamjenski i slični kredi-ti), koji su u ožujku 2010. zabilježili pad od 4,6 po-sto, a kasnije su rasli.

Susprezanje od potrošnjeStope promjene kredita po kreditnim karticama i da-lje su duboko negativne i kreću se oko -10 posto na godišnjoj razini što je, ocjenjuju analitičari, poda-tak koji nimalo ne iznena-đuje i svjedoči o suspreza-nju građana od potrošnje. “Kod usporedbi stopa ra-sta kredita u Hrvatskoj i

eurozoni treba napomenu-ti da na domaća kretanja u velikoj mjeri utječu pro-mjene tečaja, ponajprije jačanje švicarskog franka, dok kod eurozone to, na-ravno, nije slučaj. Isklju-či li se utjecaj tečaja, sto-pe rasta kredita građanima u prošloj su godini de fac-to krajnje niske ili čak ne-gativne. Primjerice, go-dišnja stopa za stambene kredite u listopadu nije do-segnula niti jedan posto, što ponovno ukazuje na mršavu potražnju, dok je oporavak u zemljama eu-rozone jasno vidljiv”, na-vodi se, među ostalim, u

analizi. Analitičari doda-ju kako ni situacija u eu-rozoni nije baš sjajna jer je godišnja zaposlenost u trećem kvartalu bila pala za 0,2 posto, a stopa ne-zaposlenosti se zadržala na 10,1 posto - no u Hr-vatskoj je opet sve znat-no lošije. Naime, kod nas je u istom razdoblju za-poslenost bila pala za 4,7 posto, a anketna nezapo-slenost bila je 11,5 posto. Situacija kod kreditiranja poduzeća bitno je drukči-ja jer u Hrvatskoj nisu za-bilježene negativne sto-pe, dok u eurozoni jesu, iako kod nas još nije vid-

ljiv oporavak gospodar-stva (zabilježen je tek la-gani rast od 0,2 posto i to tek u trećem tromjeseč-

ju), a u eurozoni se on vidi već pet zadnjih tromjeseč-ja. Ovaj nerazmjer analiti-čari objašnjavaju koncep-tom kreditnog impulsa, tj. metodologijom njegovog izračuna, iz kojeg proi-

zlazi da je pogrešno po-vezivati tijek ekonomske aktivnosti s promjenama stanja kredita. Umjesto toga trebao bi se gledati podatak o priljevu kredita.

“Švicarac” muti sliku“Time se objašnjava za-što nominalne stope ra-sta kredita banaka u Hr-vatskoj i eurozoni ne daju pravu sliku utjecaja kre-ditne aktivnosti na gospo-darstvo, odnosno na kre-tanje domaće potražnje. Uz to, u slučaju Hrvatske potrebno je uzeti u obzir i da je na rast gospodar-stva u prethodnom razdo-blju iznimno velik utjecaj imalo direktno inozemno zaduživanje poduzeća i građana, kao i da je kod kretanja kredita prisutan snažan učinak jačanja švi-carskog franka na visi-nu portfelja kredita gra-đanima. Kada se ova dva faktora uključe u izračun, vidljivo je da je međugo-dišnja stopa rasta sveu-kupnih kredita poduze-ćima i građanima (dakle domaćih i inozemnih) bit-no niža te je krajem rujna iznosila manje od jedan posto, umjesto 4,7 posto, koliko je iznosio nomi-nalan rast kredita doma-ćih banaka”, navodi se. U analizi se zaključuje kako je bez promjene ekonom-skog modela rasta gos-podarstva teško očekiva-ti veći priljev kredita koji znače investicije i veću potrošnju. Ipak, analitiča-ri PBZ-a se nadaju da bi se oporavak mogao dogo-diti u prvom kvartalu ove godine.

AnAlizA Privredne BAnke zAgreB

na nominalni rast kredita utjecao je visok tečaj švicarskog franka i zaduživanje u inozemstvu, a ne stvarni priljev kredita

isključi li se utjecaj tečaja, stope rasta kredita građanima bile su krajnje niske ili čak negativne

međugodišnja stopa rasta sveukupnih kredita

manje od 1%(*vijesti

IKB: 17,96 milijuna kuna dobitiIstarska kreditna banka Umag (IKB) u prošloj je godini poslovala s dobi-ti u visini od 17,96 mili-juna kuna što je 15,8 po-sto manje nego godinu prije, objavljeno je na Za-grebačkoj burzi. Neto pri-hodi od kamata pali su za 16 posto, na 56,96 miliju-na kuna, dok su neto pri-hodi od provizija i na-knada porasli pet posto, na 19,2 milijuna kuna. U 2010. IKB je ostvario bru-to dobit od 22,15 miliju-na kuna. Ukupni rashodi bez rezervacija i vrijedno-snih usklađenja bili su 4,8 milijuna kuna veći nego godinu prije i iznosili su 133,3 milijuna kuna.

Jadranskom osiguranju porasla dobitJadransko osiguranje u prošloj je godini ostvari-lo 44,8 milijuna kuna neto dobiti što je 18,63 posto više nego godinu ranije, objavljeno je na Zagre-bačkoj burzi. Ukupna pre-mija te osiguravateljske kuće potkraj prošle godi-ne bila je gotovo tri posto niža nego 2009. i dose-gnula je 630,55 milijuna kuna. Ukupni prihod do-segnuo je 682,34 milijuna kuna od čega na bruto pre-miju otpada 641,36 mi-lijuna kuna ili gotovo 94 posto. Preostali dio priho-da čine financijski priho-di od plasmana zajmova, ulaganja u depozite, ne-kretnine i ostale financij-ske instrumente.

DOH obrazac i na FacebookuErste banka sedmi je put zaredom na svojoj inter-netskoj stranici građanima

ponudi-

la mogućnost elektronič-kog izračuna godišnjeg poreza na dohodak. Osim preko internetske stranice, do tzv. DOH obrasca mo-guće je doći i preko Face-book stranice te banke.

Prividan rast kreditnog

40%

35%

30%

25%

20%

15%

10%

5%

0%

-5%

I. 20

06.

III. 2

006.

V. 2

006.

VII.

2006

.

IX. 2

006.

XI. 2

006.

I. 20

07.

III. 2

007.

V. 2

007.

VII.

2007

.

IX. 2

007.

XI. 2

007.

I. 20

08.

III. 2

008.

V. 2

008.

VII.

2008

.

IX. 2

008.

XI. 2

008.

I. 20

09.

III. 2

009.

V. 2

009.

VII.

2009

.

IX. 2

009.

XI. 2

009.

I. 20

10.

III. 2

010.

V. 2

010.

VII.

2010

.

IX. 2

010.

XI. 2

010.

5,5%

3.5%

1,5%

-0,5%

-2,5%

-4,5%

-6,5%

Ukupni krediti stanovništvu

Krediti banaka stanovništvu i zaposlenost, godišnja stopa promjene

Izvor: HNB, DZS

Stambeni krediti

Zaposlenost - desna skala

30%

25%

20%

15%

10%

5%

0%

I. 20

06.

III. 2

006.

V. 2

006.

VII.

2006

.

IX. 2

006.

XI. 2

006.

I. 20

07.

III. 2

007.

V. 2

007.

VII.

2007

.

IX. 2

007.

XI. 2

007.

I. 20

08.

III. 2

008.

V. 2

008.

VII.

2008

.

IX. 2

008.

XI. 2

008.

I. 20

09.

III. 2

009.

V. 2

009.

VII.

2009

.

IX. 2

009.

XI. 2

009.

I. 20

10.

III. 2

010.

V. 2

010.

VII.

2010

.

IX. 2

010.

XI. 2

010.

Krediti banaka poduzećima, godišnja stopa promjene

Izvor: HNB

impulsa

30 Broj 3663 , 7. veljače 2011. SVIJET FINANCIJA Privredni vjesnik

S udeći prema po-kazateljima ponu-de i potražnje nov-

ca na novčanom tržištu, čini se da je trend na po-četku godine vrlo sličan onome iz prethodne koje-mu je osnovno obilježje bilo visoka likvidnost su-stava i obilna ponuda nov-ca. Tako je i u ovome raz-doblju ponuda novca bila znatno iznad potražnje, dok istodobno dobar dio potražnje ostaje nenami-ren. Ponavlja se stalno ista situacija u kojoj dio sudio-nika nije spreman plasira-ti svoje viškove uz vrlo ni-sku kamatnu stopu. Kako je razdoblje održavanja

obvezne pričuve pri kra-ju, depozitne institucije su uglavnom dosegle zadane prosjeke na računima, po-tražnja za novcem je skro-mnija. Veliki dio dnevnih viškova likvidnosti krajem dana usmjerava se u sre-dišnju banku kao preko-

noćni depozit po kamatnoj stopi od 0,5 posto. Prosječ-na kamatna stopa za sije-čanj iznosila je 0,89 posto.

Prošli utorak održana je aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija. Pla-nirani iznos izdanja bio je 450 milijuna kuna, a sudi-

onici su pokazali interes za upis u iznosu od 1,36 mili-jardi kuna. Ostvareni iznos emisije bio je 793 miliju-na kuna, i to na rok od 91 dan upisano je 150 miliju-na kuna, uz blagu korekci-ju kamatne stope sa 2,40 na 2,45 posto, na rok od 182

dana upisano je 200 mili-juna kuna po stopi od 3,5 posto i na rok od 364 dana upisan je ponovno najve-ći iznos, 443 milijuna kuna po stopi od četiri posto. Za trezorske zapise u euri-ma također je pokazan ve-liki interes budući da je na

planiranih 10 milijuna eura stigla ponuda na 14 miliju-na eura. Upisano je devet milijuna eura trezorskih za-pisa na rok od godine dana po srednjem tečaju koji je iznosio 7,415969 kuna. Kamatna stopa na trezor-ske zapise u eurima na ovoj je aukciji zabilježila porast sa 2,83 na 2,95 po-sto. Ministarstvo financi-ja najavilo je iduću aukciju za utorak, 8. veljače 2011.

U sljedećem razdo-blju očekujemo promje-nu odnosa ponude i po-tražnje novca, osobito sredinom tjedna kada sli-jedi smjena razdoblja odr-žavanja obvezne priču-ve. Zbog nepromijenjenih okolnosti na novčanom tr-žištu i kontinuirano vi-soke ponude novca, rast kratkoročne kamatne sto-pe nije realno očekivati.

Protekli je tjedan na glo-balnom investicijskom tržištu prošao u relativ-no vedrom tonu jer je Dow Jones pao na grani-cu od 12.000 bodova. Pre-

ma ocjeni Međunarodnog monetarnog fonda, europ-ska i azijska tržišta i da-lje su stabilna unatoč pro-blemima koji ih pritišću. To uključuje i neke slabo-

sti na američkom tržištu u području zapošljavanja, probleme u arapskom svi-jetu, kao i rast cijena hra-ne i robe. Organizacija za hranu i poljoprivredu Uje-

dinjenih naroda (FAO) upozorila je kako su cije-ne hrane porasle 3,4 posto u siječnju ove godine, te i dalje nastavljaju rasti. No, ipak i pozitivne vijesti sti-žu iz Amerike gdje je za-bilježena povećana po-trošnja stanovništva za 3,5 posto, kao i rast industrij-ske proizvodnje za 8,2 po-sto u prošloj godini, čime je dosegnuta najviša razi-na u posljednje tri godine. Švicarska također osjeća probleme, a zbog stanja na Srednjem istoku izvoz njihovih proizvoda postao je još skuplji. Ipak, pove-ćanje prodaje pokazuje tr-žište švicarskih satova.

TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB

Visoka likvidnost i obilna ponuda novca

Kuna je na tečajnici Hrvat-ske narodne banke u petak u odnosu na tečajnu listu od ponedjeljka ojačala pre-

ma euru za neznatnih 0,01 posto. Srednji tečaj eura na tečajnoj listi iznosio je 7,414905 kuna. Kuna je

HRVATSKO DEVIZNO TRŽIŠTE

Kuna neznatno ojačala prema euru

MEĐUNARODNO TRŽIŠTE KAPITALA

Tržišta su stabilna unatoč problemima

Obračunska jedinica prosječnog obveznog mirovinskog fonda Mirex potkraj prošlog tjedna došla je na vrijednost od 159,6217 bodova. To je skok za 0,18 posto u odnosu na tjedan ranije kada je Mirex iznosio 159,3279 bodova.

MIROVINSKI FONDOVI

I dalje porast Mirexa

Izvor: HNB primjena od 5. veljače 2010. 1.2. 2.2. 3.2. 4.2. 5.2.

7.43

7.42

7.41

7.40

7.39

7.38

EUR 5.44

5.42

5.40

5.38

5.36

4.34

USD 5,78

5.76

5.74

5.72

5.70

5.68

CHF

1.2. 2.2. 3.2. 4.2. 5.2. 1.2. 2.2. 3.2. 4.2. 5.2.

ojačala i prema švicarskom franku za 0,3 posto, pa je tako tečaj te valute iznosio 5,739979 kuna. U odnosu

na kunu ojačao je američki dolar, za 0,21 posto, a nje-gov srednji tečaj u petak je iznosio 5,441333 kune.

5500

5700

5900

6100

6300

6500

4.2.3.2.2.2.1.2.31.1.

11300

11520

11740

11960

12180

12400

4.2.3.2.2.2.1.2.31.1.

2500

2600

2700

2800

2900

3000

4.2.3.2.2.2.1.2.31.1.

2500

3000

3500

4000

4500

5000

4.2.3.2.2.2.1.2.31.1.

6600

6800

7000

7200

7400

7600

4.2.3.2.2.2.1.2.31.1.

9920

10140

10360

10580

10800

11020

4.2.3.2.2.2.1.2.31.1.

FTSE 100 Dow Jones NASDAQ

CAC40 DAX NIKKEI 225

valuta Srednji tečaj za devize

AUD australski dolar 5,543440

CAD kanadski dolar 5,497816

JPY japanski jen (100) 6,667480

CHF švicarski franak 5,739979

GBP britanska funta 8,772959

USD američki dolar 5,441333

EUR euro 7,414905

Jelena Drinković Kretanje na Tržištu novca Zagreb

3

2

1

0ponedjeljak utorak srijeda četvrtak petak

u % 24.1.‘11.-28.1.’11. 31.1.‘11.-4.2.’11.

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

400

300

200

100

031.1.2011. 1.2.2011. 2.2.2011. 3.2.2011. 4.2.2011.

u mil. kn Ponuda Potražnja Promet

Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond 160,0500Erste Plavi obvezni mirovinski fond 164,5997PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond 153,3180Raiffeisen obvezni mirovinski fond 160,3993MIREX 159,6217Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond 164,1259AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond 197,7910CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond 121,6613Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond 138,5679Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond 131,9896Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond 157,0452Zatvoreni DMF-ovi AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 185,1526AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 180,5027AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 193,9415AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 140,1031Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond 119,1842CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 106,5699Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla 162,4846Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe 110,4592Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta 119,7664Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata 162,4846Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR 149,6475Zatvoreni dob. mirovinski fond Sindikata hrvatskih Željezničara 119,1094Zatvoreni dob. mirovinski fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE 107,6970Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT 132,2800Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-Mobile 121,3738

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 3.2.2011

160

158

156

154

MIREX - mjesečni

4.1. 14.1. 24.1. 3.2.

MIREX - tjedni160

158

156

15431.1. 1.2. 2.2. 3.2.

31Broj 3663 , 7. veljače 2011. www.privredni.hr

Suradnja PBZ-a i VPŠ-a LibertasVisoka poslovna škola Li-bertas i Privredna banka Zagreb proteklog su tjedna potpisale sporazum o po-slovnoj suradnji s ciljem strateškog povezivanja in-stitucija visokog školstva i gospodarstva te unaprje-đenja i podizanja kvalitete nastavnog programa VPŠ-a Libertas. Tim je spora-

zumom unaprijeđena po-stojeća suradnja u izvedbi studijskih programa VPŠ-a Libertas iz područja fi-nancija i bankarstva.

Optima Telekom isplatio kamateOptima Telekom ispla-tio je vlasnicima korpo-rativnih obveznica tvrtke 22.812,500 kuna kamata za 2010. godinu. Iznos ka-mata uplaćen je potkraj si-ječnja na račun Središnjeg klirinškog depozitarnog društva (SKDD) koje će sredstva raspodijeliti na račune vlasnika obvezni-ca. Kamate na korporativ-ne obveznice isplaćuju se godišnje u skladu s aran-žmanom utvrđenim prili-kom izdavanja obveznica.

Siemens povećao lanjsku dobitTvrtka Siemens prošle je poslovne godine, koja

je za njih trajala od 1. li-stopada 2009. do 30. ruj-na 2010., ostvarila dobit prije oporezivanja u visi-ni od 47,7 milijuna kuna. U prijašnjoj poslovnoj go-dini ta je dobit bila nešto niža i iznosila je 46,1 mi-lijun kuna, objavili su iz Siemensa. Tvrtkini priho-di prošle su godine izno-sili 917,2 milijuna kuna, što je također povećanje u odnosu na 903,8 milijuna kuna prihoda ostvarenih u prethodnoj poslovnoj go-dini. Porast su ostvarili i s izvezenim robama i uslu-gama čija je vrijednost 2010. bila 307,3 milijuna kuna, a prethodne godine 263,4 milijuna kuna. Naj-važniji se dio izvoza pri-tom odnosio na IT sustave i poslovna rješenja.

Franck: dobit od 8,2 milijuna kunaZagrebačka tvrtka Franck u četvrtom lanjskom tro-mjesečju ostvarila je 8,17 milijuna kuna neto dobi-ti, što je 36,5 posto manje nego u istom tromjesečju 2009., objavljeno je u ne-konsolidiranom, nerevi-diranom tvrtkinom izvje-šću na Zagrebačkoj burzi. Istodobno su ostvareni pri-hodi od prodaje u iznosu od 196,19 milijuna kuna što je na razini prihoda iz zadnjeg kvartala pretproš-le godine. Ukupni Fran-ckovi prihodi smanjeni su u četvrtom lanjskom tro-mjesečju za 13,6 posto, na 203,5 milijuna kuna, dok su ukupni rashodi smanje-ni 12,8 posto, sa 219,43 na 191,4 milijuna kuna.

*vijesti

Od ukupno 92 fonda, njih 63 je protekloga tjedna za-bilježilo porast vrijednosti udjela. Rezultati fondo-va kretali su se u rasponu od -1,55 posto do +4,56 posto, a osam fondova ostvarilo je porast veći od jedan posto. Najuspješniji dionički fond protekloga tjedna bio je Ilirika Gold

kojem je vrijednost po-rasla za 4,56 posto, a sli-jedi ga Platinum Global Opportunity s porastom od 2,65 posto. Najveći pad kod dioničkih fondo-va protekloga tjedna za-bilježio je MP Mena HR kojem je vrijednost sma-njena za 1,55 posto. Kod mješovitih fondova naju-

spješniji je bio KD Balan-ced koji je ostvario porast vrijednosti od 1,28 posto, a potom ICF Balanced s porastom od 1,11 posto. Najveći pad od 0,72 posto kod mješovitih fondova zabilježio je NFD Aure-us Emerging Markets Ba-lanced. Najveći dobitnici kod obvezničkih fondo-

va su OTP euro obveznič-ki (+0,50 posto) i Raiffei-sen Bonds (+0,27 posto), dok je jedini s negativnim rezultatom u toj grupi ZB bond (-0,02 posto). Nov-čani fondovi imali su po-zitivne rezultate, a naju-spješniji je bio Platinum Cash koji je porastao za 0,10 posto. (M.R.)

INVESTICIJSKI FONDOVI

Najuspješniji fond - Ilirika Gold

Redovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi prošlog tjedna iznosio je 165,963 milijuna kuna što je pad od 24,28 posto u odnosu na

tjedan ranije. Indeks Cro-bex porastao je za 0,09 po-sto te je njegova posljednja vrijednost iznosila 2.305,00 bodova, dok je Crobex10 tjedan završio na 1.269,34 boda što je pad od 0,19 po-sto. Najviše se trgovalo dio-

nicom Hrvatskih telekomu-nikacija kojom je ostvareno 39,649 milijuna kuna pro-meta, a trgovanje je završila na 305,37 kuna što je pad od 0,21 posto. Najveći porast imala je dionica Dalekovo-da koja je porasla za 4,36

posto te je trgovanje završi-la na 322,47 kuna, a njome je trgovano u vrijednosti od 20,709 milijuna kuna. Naj-veći pad među najlikvidni-jim izdanjima imala je di-

onica Validusa koja je pala za 12,92 posto te je trgova-nje završila na 11,80 kuna, a njome je trgovano u vri-

jednosti od 3,939 milijuna kuna. Svih 10 najtrgovani-jih dionica imalo je promet veći od milijun kuna.

BURZA

Najtrgovanija dionica HT-a

Top 10 po prometu

tjedna promjena zadnja cijena promet

UKUPAN TJEDNI PROMET: 666.959 milijuna kunaTJEDNI DIONIČKI PROMET: 165.963.080,72 kn

index zadnja vrijednost tjedna promjenaCrobex 2.305,00 +0,09%Crobex10 1.269,34 -0,19%Crobis 95,32 +0,02%

10 dionica s najvećim rastom cijene

tjedna promjena zadnja cijena promet 10 dionica s najvećim

padom cijenetjedna

promjena zadnja cijena promet

Marko Repeckiwww.hrportfolio.com

Lantea Grupa d.d. +50,00% 15,00 1.095,00

Apartmani Medena d.d. +46,91% 75,00 1.875,00

VABA banka Varaždin d.d. +21,62% 90,00 436.865,60

Laguna Novigrad d.d. +18,65% 10,69 2.747,40

Centar banka d.d. +17,92% 270,00 234.160,00

Finvest Corp d.d. +16,98% 129,98 25.200,10

Dukat mliječna industrija d.d. +16,67% 455,00 803.755,00

Adriatic Croatia International club d.d. +14,52% 3.510,00 120.165,00

Hoteli Živogošće d.d. +12,00% 28,00 4.452,92

Hoteli Podgora d.d. +10,88% 24,96 894,14

Hrvatske telekomunikacije d.d. -0,21% 305,37 39.649.090,73

Ina d.d. +0,03% 3.651,00 22.840.535,25

Dalekovod d.d. +4,36% 322,47 20.709.226,56

Zagrebačka banka d.d. +1,12% 270,00 13.879.337,86

Ingra d.d. -3,22% 16,85 4.921.765,63

Atlantic Grupa d.d. -0,51% 787,00 4.756.686,12

Belje d.d. -3,11% 90,00 4.033.943,40

Validus d.d. -12,92% 11,80 3.939.855,37

Adris grupa d.d. (povlaštena) -1,05% 285,00 3.818.040,10

AD Plastik d.d. -1,10% 135,00 3.198.811,46

Validus d.d. -12,92% 11,80 3.939.855,37

Đuro Đaković Holding d.d. -11,97% 37,50 1.376.938,19

IPK Osijek d.d. -8,15% 30,30 4.848,00

Slobodna Dalmacija d.d. -7,63% 30,02 5.733,82

Borik d.d. -7,14% 65,00 1.300,00

SN Holding d.d. -6,61% 154,10 83.762,56

Banka Brod d.d. -6,55% 2.710,00 5.420,00

Hoteli Rabac d.d. -6,54% 100,00 7.000,00

Kaštelanski staklenici d.d. -5,92% 3.001,25 3.197.033,54

Hidroelektra niskogradnja d.d. -5,70% 177,00 192.843,76

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI od 27. siječnja do 3. veljače 2010. godine

Naziv(fond) Valuta Vrijednost udjela*Tjedna

promjena [%]Naziv(fond) Valuta Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

ZB BRIC+ € 103,6800 -0,17

Ilirika Gold € 97,1881 4,56

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDSErste Balanced € 127,4300 -0,06

ZB global € 149,1300 0,47

PBZ Global fond kn 111,1362 0,80

HI-balanced € 10,2294 -0,23

ICF Balanced kn 120,0240 1,11

Raiffeisen Balanced € 160,7900 0,21

ST Balanced kn 175,9038 0,28

ST Aggressive kn 67,5578 0,26

HPB Global kn 103,2727 -0,21

OTP uravnoteženi kn 115,7814 -0,01

KD Balanced kn 8,7728 1,28

Ilirika JIE Balanced € 150,5630 -0,28

NFD Aureus Emerging Markets Balanced kn 83,2339 -0,72

C-Premium kn 5,7060 0,60

Agram Trust kn 73,6476 0,68

AC G Balanced EM € 11,1900 0,06

Allianz Portfolio kn 117,2966 0,19

Raiffeisen Prestige € 110,1600 0,16

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDSZB bond € 158,7900 -0,02

HI-conservative € 11,3969 0,02

Raiffeisen Bonds € 175,7900 0,27

PBZ Bond fond € 130,1267 0,09

Erste Bond € 130,6800 0,14

Capital One kn 162,4912 0,22

HPB Obveznički € 125,4418 0,16

OTP euro obveznički € 128,7967 0,50

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDSPBZ Novčani fond kn 132,7909 0,04

ZB plus kn 163,1733 0,05

ZB europlus € 140,1823 0,04

PBZ Euro Novčani € 126,1935 0,04

Raiffeisen Cash kn 145,4600 0,06

Erste Money kn 138,9900 0,04

HI-cash kn 139,0311 0,05

ST Cash kn 135,7069 0,04

PBZ Dollar fond $ 124,8765 0,01

HPB Novčani kn 132,6005 0,05

OTP novčani fond kn 122,8199 0,06

VB Cash kn 117,5254 0,07

Agram Cash kn 11,3590 0,05

Allianz Cash kn 108,8002 0,05

Agram Euro Cash € 10,7156 0,05

Platinum Cash kn 102,4054 0,10

Erste Euro-Money € 105,7600 0,05

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDSVB SMART € 99,7321 0,31

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDSKD Victoria kn 15,1155 0,45ST Global Equity kn 45,6976 -0,03HI-growth € 8,6199 -0,11ZB trend € 134,4600 0,11KD Prvi izbor kn 13,2075 0,42Raiffeisen World € 109,2700 0,15ZB euroaktiv € 107,1700 0,37FIMA Equity kn 76,6516 -1,50Ilirika JIE € 170,0511 -1,22Raiffeisen C. Europe € 68,4000 1,36PBZ Equity fond kn 91,5927 0,38HPB Dionički kn 91,8612 -0,94Erste Adriatic Equity € 96,3100 -0,03NFD Aureus Global Developed kn 99,6645 1,70ZB aktiv kn 108,0100 0,89HPB Dynamic kn 49,7665 0,07Prospectus JIE kn 65,6230 -0,42AC Rusija € 48,0727 -0,33NFD Aureus BRIC € 27,4479 -1,16Capital Two kn 78,9327 0,10Ilirika Azijski tigar € 57,5324 0,43PBZ I-Stock kn 71,7558 0,59HPB Titan € 74,5145 0,53Poba Ico Equity kn 5671,1800 -0,74HPB WAV DJE € 97,9062 0,39Platinum Global Opportunity $ 15,1408 2,65Erste Total East € 34,8000 0,23VB High Equity kn 50,0510 0,44KD Nova Europa kn 7,4196 -0,64Raiffeisen Emerging M. € 60,3100 -0,53OTP indeksni kn 45,9715 -0,65Platinum Blue Chip € 84,2205 1,16C-Zenit kn 51,5115 0,33MP-Mena HR kn 462,9970 -1,55MP-Bric HR kn 335,0014 -1,38OTP meridian 20 € 93,5717 -0,29A1 kn 89,8700 -0,11MP-Global HR kn 324,5524 0,24Raiffeisen HR dionice kn 80,3100 -0,10NFD Aureus US Algorithm kn 146,0791 0,44NFD Aureus New Europe kn 120,8586 -0,65AC G Dynamic EM € 11,0980 -0,05OTP Europa Plus € 116,1175 0,32Ilirika BRIC € 115,0187 0,64VB CROBEX10 kn 112,8268 -0,59KD Energija kn 11,2289 1,77