privredni vjesnik

3 6 6 7

Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednikUtemeljen 1953.Ponedjeljak, 7. ožujka 2011.Godina LVIII / Broj 3667.www.privredni.hr

20102010

počela ulaganja

prvi domaći Centar za gospodarenje otpadom gradi se u Bikarcu kod Šibenika, za gotovo devet

milijuna eura. u izgradnju sličnih centara uložit će se još milijarda

milijardu eura da otpad ne bude smeće

>>16-17

sPLItskI sajam Gast / merCator I konzUm / 50 GodIna LasLoVačkoG 1. maja / hrwwwatska / sVIjet fInanCIja

zlatna kuna 2011.najbolji su altpro, In2 i alstom hrvatska; dodijeljene i nagrade za društveno odgovorno poslovanjeaktUaLno

str. 14-15

kad tržnice rade za ljudeosječka tržnica nositelj je projekta koji okuplja udruge i klastere proizvođača ekološke i tradicijske hranetema tjedna

str. 6-7

multibrand servis Prvi hrvatski klaster za pružanje servisnih usluga vozačima već ima više od 60 članicaaktUaLno

str. 15

intervju: Krešimir sečaK Zahvaljujući norvežanima mogli bismo prijeći i na serijsku proizvodnju brodova, kaže predsjednik uprave salone>> 12-13

istraživanje GfK: KaKo smo siromašniGotovo 80 posto kućanstava u Hrvatskoj lani je imalo prihode nedovoljne da pokriju osnovne životne troškove >> 29

3Broj 3667, 7. ožujka 2011. UVODwww.privredni.hr

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni,

financijski savjet? pvinfoZa Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Hrvatsku udrugu posloda-vaca ne zanima tko će biti na vlasti, odnosno koja će stranka sastavljati i vodi-ti vladu. Nas zanimaju bo-lji uvjeti poslovanja, a za-htjevi za unaprjeđivanje poslovnog okruženja mo-raju biti još snažniji jer

nas je dosadašnje upravljenje državom i dovelo u stanje u kojemu se sada nalazimo. Nezaobilazna je naša ulo-ga da se započne s reformama jer ćemo nastavkom ova-kve politike i ovakvog upravljanja državnim i društve-nim resursima samo još dublje potonuti.

IVaN ErgoVIć, NoVI prEdsjEdNIk HUp-a:

Ne želimo vlast, nego promjene

Ne bojim se ničijih pro-svjeda jer su oni demo-kratsko pravo. Ali uzmite, recimo, prosvjede poljo-privrednika. Registrira-no je 180.000 poljopri-vrednika. I onda se pojave dva čovjeka, iza njih stane dvadesetak ljudi. Oni se

negdje namjeste, mediji to slikaju i kažu kako poljopri-vrednici prosvjeduju. A ja kažem: tko od poljoprivred-nika u ovoj godini prosvjeduje i ne može ostvariti rezul-tate, neka se poljoprivredom i ne bavi.

pETar ČoBaNkoVIć, mINIsTar poljoprIVrEdE:

Tko prosvjeduje, slabo radi

HBOR je svoju stopu u modelu A plus smanjio za jedan postotni bod, na 2,8 posto. Nažalost, banke nas nisu slijedile. Prosječ-na ponderirana kamatna stopa za sedam prihvaće-nih ponuda je 4,4 posto, a lani su prosječno iznosi-le 4,8 posto. Kamate su sada manje samo zato što je HBOR snizio svoju stopu, jer da su to učinile i ban-ke, prosječna bi kamata bila 3,8 posto. Ipak, ove godine očekujemo bolje rezultate kreditiranja, jer su omekšani još neki uvjeti, proširena je namjena kredita, a omogu-ćeno je i mostno kreditiranje. Mislim da će uspjehu mo-dela A plus pridonijeti i mogućnost da se za podmirenje obveza prema bankama umjesto dosadašnjih 20 posto može iskoristiti 40 posto kreditnih sredstava.

aNToN koVaČEV, prEdsjEdNIk UpraVE HBor-a:

Poslovne banke ne prate HBOR

J e li ovogodišnji GAST pokaza-telj da se sajam-

ska industrija oporav-lja od krize? Istraživanje Svjetskog udruženja saj-mova (UFI) provede-no među organizatorima sajamskih manifestaci-ja pokazalo je da su u 2011. godini na njihovo poslovanje najviše utje-cali stanje u nacional-noj odnosno regional-noj ekonomiji, svjetska

nestabilnost te njiho-ve vlastite sposobnosti upravljanja. Istraživanja pokazuju i da se u Euro-pi još uvijek osjeća utje-caj svjetske ekonomske krize. Znatni oporavak bilježe samo Azija i Pa-cifik, gdje su uglavnom proizvodne ekonomije.

Europski organizato-ri sajmova, koji su bili pod najjačim utjecajem krize, polako se oprav-ljaju, a 70 posto njih oče-kuje da će iz krize u pot-punosti izaći u drugoj polovini 2012. godine.

Iako je 2010. bila teška poslovna godina, uspješno smo organizira-

li dvije sajamske manife-stacije, SASO i GAST, a prošlogodišnji je GAST čak zabilježio rast od pet posto. Početak 2011. go-dine obilježen je blagim optimizmom kad je riječ o turističkoj sezoni, što je rezultiralo vrlo veli-kim interesom za sudje-lovanje na sajmu GAST 2011. Okupiti na jednom mjestu toliki broj gospo-darstvenika i vidjeti ih kako se svom snagom bore za kvalitetu i po-tvrdu na tržištu - to zai-sta predstavlja izniman uspjeh u sajamskoj indu-striji.

U ovo doba novih medija često čujemo da je vrijeme sajmova proš-lo. Internet je otvorio vrata nekim novim po-glavljima, unaprijedio i olakšao komunikaciju, učinio je dostupnijom, kako u društvenoj tako i u poslovnoj sferi. Me-đutim, i dalje je kod lju-di ostala potreba za ko-munikacijom licem u lice, osobito kod skla-panja poslova. Tome u prilog govore i iskustva stranih organizatora saj-mova, na čije poslova-nje utjecaj novih medija ima zanemariv udio, oko šest posto. Naša iskustva govore da novi mediji ne predstavljaju konku-renciju već oplemenjuju tržišno komuniciranje.

Vjerujem da se upravo zbog interakcije s kup-cima i poslovnim partne-rima, koje izlaganje na sajmu nudi, izlagači iz godine u godinu vraćaju na GAST i SASO. Veli-ka prednost sajma svaka-ko je networking licem u lice s gospodarstvenici-ma iz zemlje i inozem-stva. Novi mediji nose i nove mogućnosti koje mogu unaprijediti poslo-vanje. Svaki ih sajamski organizator treba prepo-znati i biti u korak s vre-

menom i kupcima. Kao organizatori vodećih saj-mova u Hrvatskoj odav-no smo shvatili da sajam nije samo gospodarska izložba nego prvenstve-no mjesto koje mora po-nuditi susrete, konkret-ne dogovore, edukaciju i profesionalnu organi-zaciju.

Jasno je da u poslov-nom svijetu svatko tko ulaže u bilo kakav oblik promocije od nje očeku-je najveći povrat. Uspo-ređujući razne medije, sajam je ipak najpristu-pačniji i najdirektni-ji oblik promocije. To su prepoznali i hrvatski gospodarstvenici koji su i ove godine u velikom broju odlučili sudjelova-ti na GAST-u, vodećem gastronomskom događa-ju u Hrvatskoj. Zanimlji-

vo je da je u segmen-tu namještaja zabilježen značajan rast zakupa po-vršine, što je isto tako indikator da je sajam ui-stinu učinkovit i isplativ alat.

g(H)osT komENTaTor: saNja VUkoVIć VEIć, dIrEkTorIca sajma splIT

sajam je najpristupačniji alat promocijeodavno smo shvatili da sajam nije samo gospodarska izložba nego prvenstveno mjesto koje mora ponuditi susrete, konkretne dogovore, edukaciju i profesionalnu organizaciju

Novi mediji ne predstavljaju

konkurenciju već oplemenjuju tržišno

komuniciranje

IMPRESUM

GlavnI UREdnIk: darko Buković

IzvRšnE UREdnIcE: Vesna antonić, andrea marić

novInaRI: dr. Uroš dujšin, jasminka Filipas, Franjo kiseljak, Zdravko latal, ljiljana lukić, Boris odorčić, sanja plješa, krešimir sočković, lada stipić-Niseteo, jozo Vrdoljak, Igor Vukić, drago Živković

TajnIca REdakcIjE: maja goričkiTel: +385 1 4846 233, 5600 000Faks: +385 1 4846 232E-mail: redakcija@privredni.hr

lEkTURa: sandra Baksa, Nina lolić

FoToGRaFIja: christian - david gadler

Pv GRaFIka: stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

MaRkETInG, PRETPlaTa I PRoMocIja:vodITEljIca: dea olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198Faks: +385 1 4923 168E-mail: marketing@privredni.hr

ažURIRanjE adRESaRa, PRETPlaTa I dISTRIbUcIja: Tel: +385 1 5600 027E-mail: pretplata@privredni.hr

privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

nakladnIk: privredni vjesnik d.o.o. kačićeva 9, 10000 Zagreb, p.p. 631

dIREkToR: Nikola Baučić

PoMoĆnIk dIREkToRa: milan Vukelić

TajnIca GlavnoG UREdnIka I dIREkToRa: ankica ČorakTel: +385 1 5600 001Faks: +385 1 4846 656E-mail: uprava@privredni.hr

TISak: slobodna dalmacija d.d.

kod ljudi je i dalje ostala potreba za komunikacijom licem u lice, osobito kod sklapanja poslova

4 Broj 3667 , 7. ožujka 2011. TEMA TJEDNA Privredni vjesnik

Drago Živkovićzivkovic@privredni.hr

E vakuacija hrvat-skih radnika iz ne-redima uzdrmane

Libije uspješno je okonča-na: 404 hrvatska državlja-na i 51 stranac izvučeni su od 21. veljače do 1. ožujka zajedničkim naporom hr-vatskih tvrtki i diplomaci-je. U Libiji su ostala četi-ri hrvatska državljana koja nisu željela napustiti tu ze-mlju, ali i za njih će, bude li potrebe, biti organizira-na evakuacija. Ministar vanjskih poslova Gor-dan Jandroković ocijenio je evakuaciju iz Libije naj-složenijom takvom ope-racijom koju je Hrvatska ikada poduzela. Evakua-cija je bila otežana činje-nicom da su naši radnici bili raspršeni na pet loka-

cija: u Tripoliju i Bengha-ziju, te na tri mjesta u unu-trašnjosti Libije. Upravo je evakuacija iz unutrašnjosti bila najzahtjevnija jer se danima nije mogla dobiti dozvola libijskih vlasti za slijetanje zrakoplova, zbog čega se dio radnika izvu-kao kopnenim putem do Egipta. Hrvatska je pripo-mogla i u evakuaciji stra-nih državljana, kao što su i mnoge strane zemlje pri-mile hrvatske državljane u svoje zrakoplove i brodo-ve. Veliki doprinos, ista-knuo je Jandroković, dale su i same tvrtke sa svo-

jim kontaktima u Libiji, kao i hrvatska diplomat-ska predstavništva u nizu zemalja, uključujući i naše diplomate u UN-u.

Kopnom do EgiptaZadnji hrvatski radnici koji su se izvukli iz Libi-je su radnici Crosca, koji su bili raspršeni na tri lo-kacije. Za njih 27 nije se, prema riječima predsjed-nika Uprave Igora Vr-bana, moglo organizirati polijetanje zrakoplova iz Kufre, oaze na jugoistoku Libije, zbog čega su uz po-moć jedne specijalizirane engleske agencije u kon-voju putovali do egipatske granice, odakle su preve-zeni u Kairo gdje ih je do-čekao zrakloplov Croatia Airlinesa za Zagreb.

Geofizika je u Libiji imala 134 radnika na pet lokacija, od toga četiri u unutrašnjosti. Direktor razvoja poslovanja Ge-ofizike Dalibor Mikulić ističe da su u evakuacijski zrakoplov ukrcali i devet Amerikanaca i pet Malte-žana, uz veliku pomoć li-bijskih partnera. Neredi u Sjevernoj Africi zadali su težak udarac Geofizici jer

im je to glavno izvozno tržište. Prekinuti poslovi u Libiji, kaže Mikulić, vri-jedni su im 285 milijuna kuna, a imali su i najave novih poslova vrijednih 25 milijuna eura. Uz to, u Libiji im je ostala opre-ma vrijedna 220 miliju-na kuna. Mikulić se nada da će se stanje u toj zemlji brzo smiriti, da će se moći vratiti na prekinute po-slove, a do tada će neka-ko morati zbrinuti svojih 300 radnika, ubrzano tra-žeći nove poslove.

Zaštita ulaganjaPredsjednik Uprave Montmontaže Mladen Antunović posebno isti-če pomoć libijskih partne-ra koji su čuvali hrvatske radnike, potom Nijema-ca i Talijana, čijim su bro-dom radnici Montmonta-že na kraju evakuirani, uz veliku pomoć hrvatskog veleposlanstva u Rimu. I radnici Montomonta-že, kaže Antunović, žele se brzo vratiti poslovima u Libiji jer ta zemlja ima goleme poslovne poten-cijale i prije ovih nereda bila je jedno od najvećih svjetskih gradilišta.

Prvi radnici koji su se uspjeli izvući iz Libije bili su radnici Viadukta. Oni su imali veliku sreću, pre-ma riječima predsjednika Uprave Viadukta Joška Mikulića, zato što su se njihovi libijski kolege sta-vili na čelo konvoja i kroz kontrolne punktove pro-veli ih do Tripolija. On-dje su, pak, u općem me-težu naletjeli na zrakoplov bugarske vlade, a Bugari su ih odmah ukrcali i tako izvukli iz Libije.

Hrvatske tvrtke ne-sumnjivo su pretrpjele ve-like štete zbog nereda u Li-biji, no još je nejasno hoće li se ta šteta moći pokri-ti sukladno potpisanom Ugovoru o zaštiti i poti-canju ulaganja. Problem je, pojašnjava Jandroko-vić, što cijeli svijet, pa tako i Hrvatska, još uvijek čeka rasplet libijskih nere-da i profiliranje pravih su-govornika za eventualne razgovore o naknadi štete. Kad je riječ o odnosu Hr-vatske prema Libiji, Jan-droković je na liniji Eu-ropske unije: situacija je izmakla kontroli, sadašnja vlast je izgubila legitimitet, potrebni su novi izbori.

EVAKUACIJA IZ LIBIJE

Svi na sigurnom i žele brzi povratakHrvatske tvrtke nadaju se da će se stanje u Libiji brzo smiriti i da će se moći vratiti na prekinute poslove jer ta zemlja ima goleme poslovne potencijale

Evakuacija je bila otežana činjenicom

da su naši radnici bili raspršeni na pet

lokacija

evakuirana iz Libije

404 hrvatska državljana (

Boris

Sci

tar/

PIXS

ELL

*vijesti

Poticati inovacije na izraelski način Hrabra ulaganja u ljude koji razvijaju suvreme-ne tehnologije dovele su Izrael u nekoliko desetlje-ća od ruralnog do postin-dustrijskog društva zna-nja, istaknuto je prošli tjedan na Hrvatsko-izrael-skom gospodarskom foru-mu. Gostovao je Yitzhak Apeloig, bivši predsjednik Izraelskog instituta za teh-nologiju Technion i ispri-čao kako Izrael godišnje ulaže 11 milijardi dolara u sektor visokih tehnologija te ima više od 70 kompa-nija izlistanih na tehnološ-koj burzi NASDAQ. Sva-ke godine nastane 4000 novih kompanija financi-ranih venture kapitalom. Rezultat je, uz ostalo, rast BDP-od pet posto.

Izvoz u siječnju veći 5,4 posto Unatoč padu izvoza brodo-va, ukupni hrvatski izvoz u siječnju je bio veći 5,4 po-sto u odnosu na isto razdo-blje prošle godine. Prema podacima Državnog za-voda za statistiku, ukupni izvoz je u siječnju vrijedio

4,7 milijardi kuna, dok je uvoz smanjen 0,7 posto na 6,9 milijardi kuna. Defi-cit je tako smanjen za 11,8 posto. Rastu izvoza prido-nijeli su poljoprivreda, ri-barstvo i električna energi-ja. Prerađivačka industrija zabilježila je pad izvoza od 3,1 posto, upravo zbog slabijeg doprinosa brodo-gradnje.

Nova digitalna kina Tvrtka Cineplexx najavi-la je da će nakon Osije-ka i Splita do kraja 2012. otvoriti svoja kina i u Za-grebu. Kina će biti uređe-na u trgovačkim centrima City Center One i Super-nova. U Osijeku i Spli-tu uložili su 6,5 miliju-na i zaposlili 50 radnika. Lanac digitaliziranih kina Cineplexx zajednički je poslovni pothvat hrvatske tvrtke Continental film i austrijskog Cineplexxa.

Uvod u korporativnu si-gurnost, krizni menad-žment i prevencija teroriz-ma naziv je seminara koji će se održavati od ožujka do svibnja u komorama u Zagrebu, Osijeku, Rijeci, Splitu, Puli i Varaždinu.

Seminare organizi-ra Hrvatska gospodar-ska komora s ciljem po-dizanja svijesti trgovačkih društava o potrebi uvođe-nja mjera korporacijske sigurnosti i kriznog me-nadžmenta te prevenci-je terorizma. Korporativ-na sigurnost, menadžment poslovnih informaci-ja (business intelligen-ce), krizni menadžment,

IT zaštita i standardizira-ne sigurnosne procedu-re, resursi su bez kojih je nemoguće poslovanje u suvremenom poslovnom okruženju. Na seminarima će biti prikazani suvreme-ni rizici, ali i najčešće si-gurnosne pogreške koje su prijetnja tvrtkama, dat će se uvod u koncept i pojam “terorizam i korporacije”, prikazati realni rizici i po-greške u samozaštiti. Učit će se metode pravodob-nog otkrivanja priprema terorističkih napada, po-našanje tijekom napada te reduciranje posljedica na-kon takvih napada. Više na www.hgk.hr. (I.V.)

KRIZNI MENADŽMENT

Seminari o korporativnoj sigurnosti

5Broj 3667 , 7. ožujka 2011. www.privredni.hr

Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

O vogodišnji 16. međunarodni sa-jam GAST oku-

pio je 1300 izlagača i su-izlagača iz 13 zemalja. Riječ je o jednom od naj-značajnijih gospodarskih događaja u Hrvatskoj što potvrđuje ne samo velik broj izlagača nego i broj-ne stručne konferencije. Pogotovo je respektabilan nastup, zahvaljujući Hr-vatskoj gospodarskoj ko-mori, imala hrvatska drv-na industrija.

“Okupiti predstavni-ke prehrambene industri-je, vinarskih kuća te pro-izvođača namještaja i opreme za hotelijerstvo i ugostiteljstvo izniman je uspjeh”, kazala je Sanja Vuković Veić, direktori-ca Sajma Split. Ona isti-če kako je GAST u gos-podarskim krugovima već godinama prepoznat kao mjesto pripreme za nado-lazeću turističku sezonu. Ove godine, u odnosu na lanjsku, na Gastu sudje-

luje tri posto više tvrtki. “Posebno nas veseli znat-no povećanje broja izla-gača iz sektora hrvatske drvne industrije, koji se i ove godine skupno pred-stavljaju na sajmu Furni-tura, čime se čine veliki napori populariziranja hr-vatskog dizajna i proizvo-da”, dodala je Sanja Vu-ković Veić.

Furnitura je uz izla-gački dio ponudila i čitav

niz događanja, stručnih skupova i izložbi zani-mljivih kako za strogo po-slovnu publiku - hotelije-re, arhitekte, projektante - tako i za široku publiku koja se želi informirati o ponudi domaće drvne in-

dustrije. “Drvna industrija je sek-tor koji je prvi zahvatila kriza u Hrvatskoj, ali je i prvi izišao iz krize čemu smo svjedoci i na ovom sajmu. Drvna industrija ima udio domaće kompo-

nente od 95 posto, dok se oko 65 posto proizvodnje plasira na inozemno trži-šte. Zadovoljan sam što i prehrambena industrija bilježi pozitivne rezultate, a najveća njena prigoda za plasman proizvoda je turi-

stička sezona”, ocijenio je Petar Čobanković, pot-predsjednik Vlade, isti-čući kako neke tvrtke na širem splitskom područ-ju, poput Dalmacijavina, Kaštelanskih staklenika, Brodosplita i Adriache-ma, čeka bolja budućnost.

Uspješni pod šatoromKako sajam GAST, una-toč višegodišnjim obeća-njima, nije dobio odgova-rajući prostor (zapravo on se još nije ni počeo gradi-ti), Jadranka Radovanić, predsjednica Hrvatske gospodarske komore-

Županijske komore Split, ustvrdila je kako je Split jedini sajamski grad koji nema sajamski pro-stor. “Tražimo od nadlež-nih donosilaca prostornih planova, a to su Župani-ja splitsko-dalmatinska i Grad Split, da u prostor-nim planovima odrede mjesto na kojem će se iz-graditi sajmište i kongre-sni centar”, naglasila je ona. Čobanković je, pak, ustvrdio kako je to možda i razlog uspjeha ovog saj-ma. “Svjedoci smo kako mnogi sajmovi propada-ju iako imaju uređeno saj-mište i svu potrebnu in-frastrukturu, dok sajmovi GAST i SASO okupljaju velik broj izlagača iako se održavaju pod šatorima”, istaknuo je on. Splitski gradonačelnik Željko Kerum ukazao je na probleme poduzetnika u Splitsko-dalmatinskoj županiji te zatražio od hr-vatske vlade 500 milijuna eura kako bi se pokrenu-li projekti koji bi oživjeli gospodarsku aktivnost na tom području.

16. SAJAM GAST

Priprema za turističku sezonu Okupiti predstavnike prehrambene industrije, vinarskih kuća te proizvođača namještaja i opreme za hotelijerstvo i ugostiteljstvo je izniman uspjeh, ocijenila je direktorica Sajma Split

Čelnica Županijske komore Split

zatražila je da se u prostornim

planovima odredi mjesto za

gradnju sajmišta i kongresnog centra

Sajam GAST obuhvaća niz specijaliziranih sajmova: 16. sajam prehrane, 16. sajam pića, 16. sajam hotel-ske i ugostiteljske opreme, 7. sajam kave, 6. sajam na-mještaja - Furnitura, 16. sajam vina - Dionizijana, 5. SATURN - Sajam za turizam i projekt GAST around the world. Sajam GAST vodeći je gastronomski i turistički događaj u Hrvatskoj te nezaobilazno mjesto okupljanja gospodarstvenika relevantnih djelatnosti i sklapanja poslova neposredno pred turističku sezonu.

Poslovi za turističku sezonu

iz 13 zemalja nastupilo na GAST-u više nego lani

1300 izlagača to je 3%( (

Nin

o St

rmot

ic/P

IXSE

LL

P redstavnici Agro-kora, većinskog vlasnika najve-

ćeg hrvatskog malopro-dajnog lanca Konzum, prema slovenskim su me-dijima vrlo zainteresirani za kupnju 23 posto udje-la u Mercatoru koje zbog poteškoća u poslovanju prodaje Laško Grupa. Na šuškanje da se hrvatski lanac zanima za preuzi-manje slovenskih trgovi-na, pismom je odgovorio predsjednik Uprave Mer-

catora Žiga Debeljak. U pismu upućenom pred-sjedniku Agrokora Ivici Todoriću on predlaže da - Mercator preuzme hrvat-ski trgovački lanac Kon-zum, dok bi se Agrokor ubuduće “koncentrirao” na svoju proizvodnu di-viziju kao osnovnu djelat-nost. Debeljak ističe kako se ne radi o namjeri pre-uzimanja bilo kojeg dijela Agrokora nego o prijatelj-skoj poslovnoj inicijativi da se ispitaju mogućno-

sti strateškog poveziva-nja. “Dođite, bit ćemo do-bar domaćin”, odgovorili

su iz Agrokora na pismo iz Mercatora te predloži-li održavanje sastanka 8., 9. ili 11. ožujka. Baš u sri-jedu 9. ožujka

istječe rok za predaju po-nuda za kupnju 23,24 po-sto Mercatora.

Iz Merkatora su potvr-dili da su zadovoljni od-govorom Agrokora te da će “s naj-većim ve-seljem po-četi pregovore u skladu s našim namjerama da se razmotri mo-g u ć -

nost da Mercator od Agro-kora otkupi maloprodajnu trgovačku djelatnost”.

Komunikacija izme-đu dviju uprava pokazuje

da je riječ, za sada, o igri mačke i

miša. Da d o

suradnje dođe, stvorio bi se regionalni igrač koji bi na nekim tržištima - zbog visokog udjela - mogao imati probleme s insti-tucijama za zaštitu tržiš-nog natjecanja. Slovenski izvori, pak, govore kako do kupnje vlasničkog udjela Laškog u Merca-toru neće doći jer će slo-venske banke reprogra-mirati dugovanja Laško Grupe pa neće biti potre-be za hitnom prodajom di-onica Mercatora. (K.S.)

SURADNJA, PREUZIMANJE ILI NEŠTO TREĆE

MERCATOR I KONZUM: IGRA MAČKE I MIŠA

U srijedu istječe rok za predaju ponuda

za kupnju 23,24 posto Mercatora

6 Broj 3667 , 7. ožujka 2011. AKTUALNO Privredni vjesnik

Svetozar Sarkanjac

O tvaranjem veli-kog broja trgo-vačkih centara

koji imaju bogatu ponu-du svježeg voća i povr-ća, te naročito ozbiljno uzdrmanim potrošačkim mogućnostima većine stanovništva, i hrvatske tržnice suočene su s pro-blemom manjka kupaca i sve većom nelikvidno-šću. Takva situacija na-gnala je vodstvo osječke gradske tvrtke Tržnica da brojnim aktivnostima animira potrošače, ali i da pomogne samim pro-izvođačima od kojih ve-lika većina egzistenciju svojih obitelji ostvaruje upravo prodajom vlasti-

tih proizvoda na tržnici. U tom su smislu odluči-li iskoristiti činjenicu da su tržnice mjesta gdje se može kupiti doma-ća svježa hrana pozna-

tog podrijetla i uzgojena prema ekološkim načeli-ma održive proizvodnje. Tako se već drugu godi-nu organizira prepoznat-ljiva akcija nazvana Ze-leni četvrtak kada se na središnjoj gradskoj tržni-ci potrošačima nude po-

TRŽNICA OSIJEK – NOSITELJ PROIZVODNJE I NOVIH PROJEKATA

Ekološki i tradicijski proizvodi slavonskog sela osvajaju hrvatske tržniceNaši seljaci znaju proizvesti kvalitetu, ali za izlazak na tržište nemaju infrastrukturu, kaže direktor osječke tvrtke Tržnica, koji je slavonskim proizvođačima ponudio alat prodaje. Dogovorio je suradnju i s drugima, pa sada osječki eko proizvođači prodaju na 28 štandova na raznim hrvatskim tržnicama. A to je tek početak

Iza projekta Oecopoiesis

nalaze se brojni proizvođači s

područja čitave Slavonije i Baranje

Suočeni s problemima financira-nja tzv. hladnog pogona tržnice i velikom svakodnevnom potroš-njom energije, u tvrtki Tržnica inicirali su još jedan zanimljivi projekt. “Konkretno, mi na glavnoj osječkoj tržnici imamo šezdesetak bojlera koji zahtijevaju svakodnev-no zagrijavanje, što na godišnjoj ra-zini iznosi potrebu za oko 200.000 kilovatsati električne energije. S ob-zirom na arhitektonsku konstruk-

ciju glavne osječke tržnice (velika krovna površina), uočili smo mo-gućnost alternativnih izvora ener-gije putem instaliranja solarnih će-lija. Tražeći rješenja za taj problem, mnogo smo naučili o alternativnim izvorima energije i aplicirali kod banaka za takav projekt koji uku-pno vrijedi oko 3,5 milijuna kuna. Našli smo banku koja je zainteresi-rana za takav projekt, no tada smo se suočili s nevjerojatnim birokrat-skim problemima. Naime, da bismo počeli proizvoditi električnu ener-giju za vlastite potrebe kako bismo sebi kao tvrtki i svim našim zakup-cima olakšali poslovanje, potrebno je prikupiti 64 različite dozvole da se dobije odobrenje za priključak na mrežu s vlastitom proizvodnjom. K

tome, zanimljiv je i hodogram po-trebnih radnji da bismo sve to ostva-rili. Konkretno, za postavljanje po-trebnih ćelija, odnosno 700 solarnih panela, našim radnicima treba toč-no 25 radnih dana uključujući in-tervencije i nazočnost stručnih lju-di i nadzornih organa. Međutim, da bismo ostvarili sve te silne zahtje-ve oko dozvola, trebat će nam još najmanje godinu dana. I što drugo zaključiti nego da su namjerno za-komplicirani svi postupci ne bi li se time pogodovalo određenim intere-snim lobijima. U takvoj situaciji pa-daju sva ona deklarativna određenja i stavovi o nužnosti alternativnih izvora energije i opredjeljenja za kriterije Europske unije po tom pi-tanju”, objašnjava Željko Krivić.

DUG PUT DO SOLARNIH ĆELIJA

Država namjerno komplicira jer pogoduje interesnim lobijima

izravno živi od osječkih tržnica

oko 700 proizvođača (

*vijesti

Radili bi posao ispod kvalifikacija Oko 54 posto stanovni-ka Hrvatske prihvatilo bi posao ispod svoje razi-ne stručnosti i obrazova-nja kad bi bili bez posla, pokazuje anketa porta-la MojPosao provedena među više od 1000 ispi-tanika. Takav bi posao 27 posto ispitanika prihvati-lo tek ako su uvjeti bolji nego na sadašnjem poslu. Kao razloge naveli su po-ticajnu i kreativnu radnu sredinu, dobre međuljud-ske odnose, mogućnost edukacije i napredova-nja, kraće radno vrijeme te dobra i sigurna prima-nja. Honorarni posao is-pod razine svojih kvalifi-kacija, koji bi obavljali uz postojeći, prihvatilo bi 10 posto ispitanika.

Adriachem želi u model C Tvrtka Adriachem iz Ka-štel Sućurca priopćila je prošli tjedan da izrađu-

je program restrukturira-nja prema modelu C. “U tijeku je izrada dopune Programa restrukturiranja prema modelu C, kojim smo planirali djelomično napuštanje zastarjele pro-izvodnje i prodaju dijela imovine te pokretanje di-jela proizvodnje koja ima tržišnu održivost”, javi-li su Zagrebačkoj burzi. Adriachem je prestao s redovnom proizvodnjom 2009. godine.

Koordinacija proizvođača zabavnih igara Pri Hrvatskoj udruzi po-slodavaca osnovana je Ko-ordinacija proizvođača i priređivača zabavnih iga-ra. Djelatnošću proizvod-nje i priređivanja zabavnih igara u Hrvatskoj se bavi oko 150 tvrtki koje uku-pno zapošljavanju oko 500 radnika. Koordinacija će djelovati unutar HUP-ove Udruge malih i srednjih poduzetnika. Od 10 najve-ćih svjetskih proizvođača aparata za pikado, čak če-tiri poduzeća su iz Hrvat-ske, a o tome se u javnosti malo zna, kažu u HUP-u.

Agencija za zaštitu tr-žišnog natjecanja odba-cila je prijedlog odluke hrvatske vlade kojom je zatraženo davanje dr-žavnog jamstva u korist Europske banke za ob-novu i razvoj. Jamstvo je zatraženo za dugoročno kreditno zaduženje Hrvat-ske kontrole zračne plo-vidbe radi financiranja projekta nadogradnje su-stava za upravljanje zrač-nim prometom. To se jam-stvo, stoji u obrazloženju, ne smatra državnom pot-porom u smislu Zako-na o državnim potpora-ma. Kredit u iznosu od 46,7 milijuna eura u cije-losti je pokriven državnim

jamstvom, a sredstva kre-dita namijenjena su po-većanju sigurnosnih stan-darda u zračnoj plovidbi. To proizlazi iz Zakona o zračnom prometu koji de-finira predmet poslovanja Hrvatske kontrole zračne plovidbe koje je od jav-nog interesa za Republiku Hrvatsku. Time i ulaganje u sigurnosni sustav zrač-nog prometa predstavlja javnu obvezu osiguranja sigurnog zračnog prome-ta za sve avioprijevoznike u zračnom prostoru koji kontrolira Hrvatska kon-trola zračne plovidbe te se iz tog razloga ne sma-tra državnom potporom. (I.V.)

AGENCIJA ZA ZAŠTITU TRŽIŠNOG NATJECANJA

Jamstvo za zračni promet nije državna potpora

7Broj 3667, 7. ožujka 2011.www.privredni.hr

sebnosti ponude slavon-skog sela. Riječ je o nizu promotivno-prodajnih, ali i za potrošače eduka-tivnih aktivnosti. Budu-ći da su takve aktivnosti rezultirale većom posje-tom, ali i prodajom na tržnicama, uprava osječ-ke Tržnice otišla je i ko-rak dalje. Postali su nosi-telj projekta koji okuplja udruge i klastere proi-zvođača domaćih, eko-loških i tradicijskih pro-izvoda (Naše povrće, BioQ, Slavonka, Udru-ženje proizvođača meda, Klaster Slavonska lavan-da, proizvođači kupina, jabuka...).

Padaju na marketingu”U duhu prepoznavanja novih šansi i preuzimanja odgovornosti za 700 ljudi koliko ih izravno živi od

osječkih tržnica, ušli smo u koordiniranje i brendi-ranje proizvodnje jer smo uvidjeli da seljaci i uop-će proizvođači padaju na toj tercijalnoj vrijednosti u proizvodnji - na marke-tingu, na brendiranju, na certificiranju”, objašnja-va Željko Krivić, direk-tor osječke tvrtke Tržni-ca. “Oni znaju proizvesti i daju osnovnu kvalite-tu, ali za izlazak na trži-šte nemaju potrebnu infra-strukturu. Tržnica to ima. Dogovorili smo nastup s drugim tržnicama u Hr-vatskoj i sada imamo 28 štandova na hrvatskim tržnicama gdje se zajed-nički predstavljaju takvi proizvođači nudeći svo-je proizvode, a to zvuči puno ozbiljnije”, objaš-njava agilni direktor Trž-nice.

Za takav početak po-trebna je pomoć tržni-ca, dok se kasnije očeku-je samostalno interesno organiziranje proizvođa-ča. Krivić dodaje kako se time dobilo mnoštvo kva-litetnih proizvoda kao što su hladnoprešana ulja cr-nog kima, konoplje, sje-menki grožđa ili zanimlji-ve kombinacije nastale na temelju meda.

“Takvi proizvodi su naišli na sjajan odjek na tržištu i ne možemo ih na-smagati. Sada smo ušli u fazu da taj, sada brendi-ran i osmišljen projekt, kreće u osvajanje tržišta. To je brend koji smo na-zvali Oecopoiesis”, kaže Krivić.

Iza projekta Oecopoi-esisa nalaze se brojni pro-izvođači s područja či-tave Slavonije i Baranje

koji se već desetak godi-na bave nekim oblikom ekološke proizvodnje. Prve ideje o umrežava-nju tih proizvođača da-tiraju još od 2005. godi-ne, a danas je u projekt Oecopoiesisa uključe-no desetak proizvođača koji predstavljaju jezgru s definiranim obvezama i koji danas djeluju kroz sustav klastera. Pri tome je ključnu ulogu odigra-la upravo osječka Trž-nica izražavajući spre-mnost da bude svojevrsni lider takve proizvodnje, i to time da uloži određena sredstva u marketing, u kontinuiranu nabavu mno-gih sredstava, od potreb-ne ambalaže do niza dru-gih važnih detalja koji su bili nužni u zaokruživanju čitavog proizvodnog i pro-motivnog procesa.

A sad - proizvođači birajuCrni kim, konoplja, pod-lanak (Camelina sativa), tradicionalni suncokret i lan temelj su sedam proi-zvoda na bazi hladno pre-šanih ulja objedinjenih pod brendom Oecopoi-esis. Budući da se radi o posve novim proizvodi-ma, znatna pažnja se pri-daje i educiranju tržišta. Neposredna komunikaci-ja se najbolje postiže na

sajmovima gdje se pro-movira ekološka i tradi-cijska proizvodnja. Svoje proizvode su predstavili i na proteklom Zagrebač-kom jesenskom velesaj-mu gdje se potvrdio zna-čaj izravnog kontakta s potrošačima. Kako kaže Ljiljana Olujić, voditelji-ca klastera Oecopoiesis, takav pristup obrađiva-nja tržišta korak po korak, pri čemu se dolazi i do po-

vratne informacije, poka-zao se iznimno uspješnim.

”Nakon niza nastu-pa na sajmovima po Hr-vatskoj, od Osijeka, preko Zagreba do Dubrovnika, došli smo u situaciju da nas sada kontaktiraju mno-gi potencijalni distribute-ri. Uglavnom, došli smo do toga da sada možemo birati našeg distributera, odnosno velikog kupca. Nakon nedavnih prošire-nja tehnoloških kapacite-ta i nabave potrebnih pre-ša, konačno smo u poziciji da možemo ozbiljnije pla-nirati tržišni nastup”, kaže Ljiljana Olujić.

Tržnica Osijek – nOsiTelj prOizvOdnje i nOvih prOjekaTa

Ekološki i tradicijski proizvodi slavonskog sela osvajaju hrvatske tržnicenaši seljaci znaju proizvesti kvalitetu, ali za izlazak na tržište nemaju infrastrukturu, kaže direktor osječke tvrtke Tržnica, koji je slavonskim proizvođačima ponudio alat prodaje. dogovorio je suradnju i s drugima, pa sada osječki eko proizvođači prodaju na 28 štandova na raznim hrvatskim tržnicama. a to je tek početak

Prema informacijama Udruge hrvatskih tržnica, u koju je uključeno tridesetak tržnica, zaista se radi o velikim potencijalima. Konkretno, na hrvatskim se tržnicama godišnje ostvari četiri milijarde kuna godišnjeg prome-ta, one raspolažu s preko 310.000 četvornih metara prodajne površine na kojoj prodaje više od 16.000 pro-davača, a izravno je zaposleno gotovo 800 ljudi.

Hrvatske tržnice – megacentar

pristup obrađivanja tržišta korak po korak pokazao se iznimno uspješnim

“okrene” se godišnje na svim hrvatskim tržnicama zajedno

oko 4 mlrd kn(*vijesti

Austrijanci žele hrvatske izvođače Predstavnici Braunsber-ger holdinga, investito-ra iz Austrije u trgovački centar City Point u Varaž-dinu, objavili su da će na-tječajem izabrati izvođača radova među hrvatskim građevinskim tvrtkama. Investicija je vrijedna 52 milijuna eura. Na približ-no 25.000 četvornih meta-ra bit će 80 prodavaonica. Na prošlotjednoj konfe-renciji za novinare rečeno je da će na gradilištu biti zaposleno oko 1000 rad-nika, a da će nakon otva-ranja u centru raditi naj-manje 600 radnika.

Neto plaća u Zagrebu 6459 kuna Prosječna neto plaća za-poslenih u pravnim osoba-ma u Zagrebu za prosinac prošle godine iznosila je 6459 kuna, što je 3,2 posto manje od plaće za stude-ni i 3,3 posto više od pla-će za prosinac prethodne godine, objavio je Odjel za statistiku zagrebačkog Gradskog ureda za strate-gijsko planiranje i razvoj

grada. Za cijelu prošlu go-dinu, prosječna neto pla-ća u Zagrebu iznosila je 6291 kunu, što je nominal-no jedan posto više nego u 2009. godini. Najniže neto plaće u Zagrebu za prosi-nac prošle godine isplaće-ne su u proizvodnji odjeće, u iznosu od 3342 kune.

Eurobev pripojen Badelu 1862 Povezano društvo Euro-bev pripojeno je Badelu 1862. Sva imovina, radni-ci te prava i obveze pripo-jenog društva prenesene su na Badel 1862, priopćeno je iz te tvrtke. Time je is-punjen jedan od uvjeta za provedbu odluke Vlade iz prosinca prošle godine o vlasničkom restrukturira-nju i financijskoj konsoli-daciji Badela 1862 u okvi-ru mjera državne potpore prema modelu C. Eurobev se bavio proizvodnjom i punjenjem voćnih sokova i drugih bezalkoholnih pića.

8 Broj 3667 , 7. ožujka 2011. Privredni vjesnikS MARKOVA TRGA

Lada Stipić Niseteoniseteo.lada@skynet.be

E uropska je ko-misija požurila s prijelaznim iz-

vješćem o poglavlju Pra-vosuđe, dodavši tako na gotovo šest godina re-formskog procesa – raču-na li se od početka prego-vora – jedan ekstra tjedan za četiri preostala mjeseca u kojima bi hrvatska vla-da trebala dovršiti posao. Naglašava se da je riječ

o roku koji je samog sebi odredio Zagreb uz potpo-ru mađarskog predsjed-ništva EU-a. Cilj je visoko ambiciozan, obrazložio je eurozastupnicima Vanj-skopolitičkog odbora po-vjerenik za proširenje, ovoga puta naglašeno suz-držan kad je riječ o nala-zu iz izvješća ali i količi-ni napretka.

Jedan dokument - različite ocjene O jednom jedinom doku-mentu u istom su se danu čule različite ocjene – hr-vatska strana, primarno kroz usta glavnog prego-varača, hvali izvješće kao jako pozitivno. Dužnosni-ci EK-a nisu toliko entu-zijastični, povjerenik za

proširenje govori o “mi-ješanoj slici” s napretkom na svim poljima i jednim velikim “ali”. “Hrvatskoj je još preostalo dostići za-mjetan napredak na po-lju pravosuđa i ljudskih prava, Hrvatska nije za-dovoljila sva mjerila za zatvaranje i mi stoga ne preporučamo zatvaranje ovog poglavlja”, rekao je Štefan Füle parlamentar-cima. Vrh ekipe iz Opće uprave za proširenje pre-zentirao je sedam strana izvješća sa sadržajem ras-podijeljenim na 10 mjerila za zatvaranje. Tvrde da su preostale hrvatske obveze prema procesu veoma ja-sno definirane, uključu-jući i famozni track re-cord, uvjerljive rezultate u antikorupcijskoj kam-panji te potvrde da su za-koni provedeni u praksi, ističući transparentnost ili financiranje stranaka. EK je najviše zainteresi-ran za presude u slučaje-vima korupcije, s time da

“Hrvatska tek treba poka-zati efikasno vođenje pri-mjerenog broja slučajeva kroz sve faze procedure – istrage, procesuiranje i presude – pokrivajući ko-rupciju na visokoj razini, lokalne slučajeve uključu-jući i slučajeve vezane uz javne nabave i pravosu-đe”. Sve to uz petinu ka-dra manje od optimuma, koliko USKOK-u manj-ka prema prijelaznom iz-vješću. Gospodarska kriza nije spomenuta. Radi svega ovoga prije-lazno se izvješće sma-tra “korakom na putu pri-stupanja” do završnog izvješća koje bi trebalo biti Komisijina preporu-ka za zatvaranje poglav-lja. Poglavlje Pravosuđe nesporno će biti zatvore-no posljednje - naglašava se da nema riječi o rokovi-ma nego samo o preosta-lom poslu te da sve “ovi-si o Hrvatskoj” - mantra koja je u optjecaju zadnjih mjeseci.

Jedno od tumačenja zašto je EK tako striktan jest da Bruxelles “jed-nako kao i Zagreb” želi izbjeći ponižavajući ve-rifikacijski mehanizam poput onog nametnutoga za članstvo nespremnima Bugarskoj i Rumunjskoj.

Potpuno drukčiji val proširenja Verifikacijski je meha-nizam tim dvjema ze-mljama dao status dru-gorazrednih članica. Striktni preduvjeti ula-ska za isključivo potpu-no spremne zemlje vraća-ju kredibilitet proširenju (ugrožen valjda stav-ljanjem političke volje ispred činjenica i princi-pa), uvjeravaju dužnosni-ci EK-a. Zemlje čekaoni-ce su srž cijele ove nove taktike tretmana kandida-ta, drukčije od gledanja kroz prste u prošlom kru-gu kada je dozvoljen luk-suz ulaska podijeljenom Cipru, a većina je člani-ca u zajednicu stigla ne-prilagođenog zakonodav-stva, a pogotovo prakse. Nakon nekoliko godina uvjeravanja da pregovori nisu ništa teži, EK je po-pustio i priznao kako je ovaj val proširenja “pot-puno drukčiji” s mjerili-ma i novim poglavljima – Pravosuđe nije postoja-lo u prošlom krugu, a io-nako je riječ o poglavlju s malo ili nimalo uskla-đivanja sa zajedničkom pravnom stečevinom Unije, ali s mnogo ugra-

PRAVOSUĐE NA TESTU

Miješana slika: napredak, ali... Dok hrvatska strana, primarno kroz usta glavnog pregovarača, hvali izvješće kao jako pozitivno, Štefan Füle tvrdi kako “Hrvatska nije zadovoljila sva mjerila za zatvaranje i stoga ne preporučamo zatvaranje ovog poglavlja”

Poglavlje Pravosuđe bit će zatvoreno posljednje, te se

naglašava da sve “ovisi o Hrvatskoj”

Još nekoliko novosti vezanih uz pregovore - u travnju bi trebala biti zatvorena dva poglavlja, Poljoprivreda za koju EK do sredine mjeseca sprema pregovaračke pozicije te Regionalni razvoj koji je već na raspravi u zemljama članicama. Ribarstvo će čekati konačni krug; službena je verzija EK-a da hrvatska strana traži izuzeća o čemu još valja pregovarati, dok je prava verzija da neke drža-ve članice po svaku cijenu zahtijevaju suspenziju aplika-cije međunarodnog prava mora ili ZERP-a. Tržišno je na-tjecanje, nakon što je Brodosplit probio led, na dobrom putu, no sav će posao biti kompletiran tek za lipanj. Po-glavlje Proračun EK nije ni načeo iz tehničkih razloga. Na-ime, trebat će mu indikativan datum ulaska Hrvatske u zajednicu kako bi mogao posložiti proračunske stupce.

U travnju još dva poglavlja đenih standardnih vri-jednosti demokratskih društava. Povratak izbje-glica, suradnja s Haagom i tretman ratnih zločina također su bile nepozna-te kategorije. No, cije-

Drago Živkovićzivkovic@privredni.hr

O tvorena su vra-ta za završetak pregovora s Eu-

ropskom unijom do kraja lipnja. Problema još ima samo s pregovaračkim po-glavljem o pravosuđu, a u svim ostalim poglavljima posao je završen, potvr-dile su u Zagrebu premi-

jerka Jadranka Kosor i potpredsjednica Europ-ske komisije Viviane Re-ding. I u poglavlju o pra-vosuđu učinjen je veliki napredak, a za rješavanje preostalih problema bit

EU NADOMAK RUKE

Otvorena vrata za zatvaranje pregovoraProblema još ima samo s pr egovaračkim poglavljem o pravosuđu, a u svim ostalim poglavljima posao je završen

Povjerenici Europske

komisije vrlo su impresionirani

napretkom Hrvatske, poručila je Viviane Reding

*vijesti

Milijun eura za nove turističke mjere S partnerima iz privatnog turističkog sektora pripre-mljen je novi set mjera kojim će Hrvatska konku-rirati na međunarodnom turističkom tržištu, izja-vio je prošli tjedan mini-star turizma Damir Bajs. Mjere se odnose na zračne prijevoznike koji ostva-re posebne čarter letove za Hrvatsku te organiza-tore putovanja koji imaju programe s organiziranim zračnim, autobusnim ili željezničkim prijevozom. Za te nove mjere, koje će se predstaviti turoperato-rima na ovotjednom tu-rističkom sajmu ITB u Berlinu, izdvojit će se do-datnih milijun eura.

Manji rashodi HŽ InfrastruktureHŽ Infrastruktura smanji-la je rashode u prošle dvi-je godine za 180 miliju-na kuna, priopćeno je iz te tvrtke. Najveći dio ušteda ostvaren je na troškovima energije, materijala i uslu-ga (113 milijuna kuna), dok se smanjenjem bro-ja zaposlenih uštedjelo 50 milijuna kuna. Znatno ma-nje novca potrošeno je i na javnu nabavu, uvođenjem elektronskog portala i pla-niranja provedbe natječaja. HŽ Infrastruktura godišnje javnim natječajima kupuje robu i usluge u vrijednosti 350 milijuna kuna.

Stari rudnik kao atrakcija

Znanstveni simpozij Pod-zemni grad XXI: utopija ili realnost, održan je pro-teklog tjedna u Labinu u sklopu obilježavanja 90. godina Labinske republi-ke. S obzirom na poljska iskustva, Rybnik i Labin mogu surađivati na pro-jektu revitalizacije rudar-skog područja Labinštine u realizaciji projekta Pod-zemni grad. U tom se pro-jektu naglašava korištenje potencijala industrijske baštine, njena zaštita i re-valorizacija.

9Broj 3667, 7. ožujka 2011.www.privredni.hr

će podijeljene zadaće mi-nistrima te izrađeni akcij-ski planovi, najavila je Ja-dranka Kosor. Konkretno je nabrojala nastavak bor-be protiv korupcije, po-tom osnivanje i početak rada povjerenstva za spr-ječavanje sukoba intere-sa, zakon o financiranju političkih stranaka te pro-vedbu zakona o oduzima-nju imovine stečene ka-znenim djelima. Dodala je i nastavak rada na tome, kako je rekla, da se slu-čaj Tihomira Purde više ne ponovi.

Povjerenici Europske komisije vrlo su impresi-onirani napretkom Hrvat-ske, a pozitivno izvješće znak je ohrabrenja Hrvat-skoj da učini završni na-por u pregovorima, poru-čila je Viviane Reding.

EU se neće miješatiRad na uspostavi neovi-snog i djelotvornog pra-vosuđa, prema njezinu tumačenju, dar je EU-a Hrvatskoj i Hrvatske Uni-ji, jer je to na korist građa-nima kako Hrvatske tako i svih građana Unije. Pot-

predsjednica Europske komisije nije željela ko-mentirati unutarnjopoli-tičke rasprave oko izbora u Hrvatskoj niti aktual-ne prosvjede jer smatra da to nije stvar EU-a. “Gra-đani imaju pravo prosvje-dovati, a političari trebaju saslušati ono što govore i potom odlučiti treba li ne-što mijenjati. To je posao hrvatske vlade, mi se u to nećemo miješati”, ista-knula je Viviane Reding.

Premijerka Kosor po-novila je da će se izbori održati u ustavnom roku, što znači krajem ove ili početkom iduće godi-ne. Prosvjedi da, ali ni za koga nije prihvatljivo na-silje, ustvrdila je dodaju-ći da će ova vlada, kada dođe vrijeme za izbore, položiti račune biračima. “Ne podupiremo one koji kažu NE Europi jer to je naš povijesni cilj. Ako ga ne ostvarimo, svi ćemo iz-gubiti jako puno”, zaklju-čila je Jadranka Kosor.

Miješana slika: napredak, ali... Dok hrvatska strana, primarno kroz usta glavnog pregovarača, hvali izvješće kao jako pozitivno, Štefan Füle tvrdi kako “Hrvatska nije zadovoljila sva mjerila za zatvaranje i stoga ne preporučamo zatvaranje ovog poglavlja”

la je ova vježba strogo-će i principijelnosti – što, naravno nitko ni u snu ne želi priznati, čak ni visoki diplomatski izvor zašti-ćenog identiteta - osmi-šljena kako bi se stvorio

efikasan sigurnosni su-stav da će u EU jednoga dana ući posve spremna Turska, a nakon čistilišta kojim su prošle Hrvatska, Island i ostale kandidat-ske zemlje. (Ne)suradnja

Zagreba s Kaznenim su-dom s odgodama početka pregovora došla je na na-platu – ali bez računa ze-mljama koje su uporno inzistirale u slučaju Go-tovina.

EU naDoMak rUkE

Otvorena vrata za zatvaranje pregovoraProblema još ima samo s pr egovaračkim poglavljem o pravosuđu, a u svim ostalim poglavljima posao je završen

Igor Vukić vukic@privredni.hr

H rvatske autoce-ste u ovoj go-dini za grad-

nju i održavanje autocesta mogu potrošiti 2,3 mili-jarde kuna. Vlada im je prošli tjedan odobrila go-dišnji plan po kojem će se za gradnju utrošiti dvije milijarde kuna, za izvan-redno održavanje 150 mi-lijuna kuna, a za redovno održavanje 136 milijuna kuna.

Na koridoru autoce-ste V.c sagradit će se novi most koji će spajati Hr-vatsku i Bosnu i Hercego-vinu. Vlada je potvrdila sporazum sa susjednom državom o gradnji mosta kod mjesta Svilaj, na dio-nici od Sredanaca prema Odžaku. Most će staja-ti 26 milijuna eura, Hr-vatska i BiH platit će ga popola, a trebao bi biti gotov do kraja 2012. go-dine. Svoj dio autoce-ste do mosta Hrvatska će podmiriti zajmom Europ-ske investicijske banke i EBRD-a, izvijestio je mi-nistar prometa Božidar Kalmeta.

Odlukom Vlade pro-duljeno je za godinu

dana jamstvo Hrvatskim cestama za kredit podi-gnut 2009. kod Zagre-bačke banke namijenjen popravljanju državnih cesta. Kredit od 80 mi-lijuna eura Hrvatske ce-ste trebale su vratiti ovog mjeseca, i to jednokrat-nom otplatom. No uspje-le su s Bankom dogovo-riti odgodu povrata na još godinu dana. Tada bi se, očekuju u Vladi, taj kredit trebao reprogrami-rati po povoljnijim uvje-tima.

HZZO na pozitivnoj nuli Nakon provedene refor-me zdravstvenog sustava

i postignutih ušteda, Vla-da je odlučila sa 15 na 10 kuna smanjiti participaci-ju za lijekove i preglede u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Prihod zdravstva tako će se smanjiti za 150

milijuna kuna. No prema riječima ministra zdrav-stva Darka Milinovića, sustav to može podnijeti jer je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje završio prošlu godinu s pozitivnom nulom, sma-njivši prošlogodišnji dug za dvije milijarde kuna. Dug bolnica smanjen je pak sa 2,3 milijarde kuna na 1,3 milijarde. Spaja-njem zagrebačkih bol-nica postignuta je izrav-na ušteda od 50 milijuna. Obveze su im smanjene za 136 milijuna kuna, a očekuju se i daljnje ušte-de, dodao je Milinović. Zakonom o zdravstvenoj zaštiti uvedeno je i pra-

vo radnika da se žali HZ-ZO-u ako nije zadovoljan odlukom liječnika o kori-štenju bolovanja. Odbi-je li HZZO takvu žalbu, radnik može pokrenuti upravni spor.

SJEDnICa HrVaTSkE VLaDE

Za autoceste ove godine 2,3 milijarde kunaPotvrđen sporazum s BiH o gradnji mosta kod mjesta Svilaj koji će stajati 26 milijuna eura

Participacija za lijekove i preglede

u primarnoj zdravstvenoj zaštiti

smanjena na 10 kuna

10 Broj 3667, 7. ožujka 2011.PREDSTAVLJAMO Privredni vjesnik

U lažemo 200.000 eura u nove stro-jeve i nadamo se

da ćemo do kraja godine zaposliti bar još četiri-pet novih radnika, kazao je Mauro Ukušić, direktor tvrtke Big Toys iz Potpić-na, odgovarajući na pita-nje koliko se gospodarska kriza osjeća u tvrtki koja 97 posto svoje proizvod-nje izvozi. Zbog tolikog izvoza ih je, podsjećamo, Ministarstvo gospodar-stva već proglasilo najbo-ljim izvoznikom u kate-goriji srednjih tvrtki. Big Toys postoji od 1978., a od 2002. do danas, zbog ulaganja u automatizaci-ju i robotizaciju proizvod-nje stolaca, stolova i dije-lova namještaja od cijevi i limova, podigao je izvoz na 97 posto.

Ipak, krizu su jako osjetili. Najproblematični-je je bilo, istaknuo je Uku-šić, u prvoj polovini prošle godine. Prodaja je pala za oko 40 posto, dijelu radni-ka nisu produljeni ugovori, a oni koji su ostajali – ra-dili su za minimalnu plaću. S novim zapošljavanjem tvrtka će imati oko 50 za-

poslenih i, nada se Uku-šić, ponovno uvesti drugu smjenu kako bi se proda-ja povećala za 35 posto u ovoj godini. S novim stro-jevima, kaže, moći će radi-ti kvadratne i pravokutne profile cijevi te kromirane stolice, čime će si otvori-ti prostor za izvoz na nje-mačko, španjolsko i au-strijsko tržište. Trenutačno izvoze u Italiju, Francusku, Sloveniju, Bosnu i Herce-govinu, Srbiju, Bugarsku, Rumunjsku, Grčku…

Skupa sirovinaProizvodnju tvrtke opte-rećuje i cijena metala koja stalno raste, te osciliraju-će cijene drugih reproma-terijala koje su prisilje-ni uvoziti. “Ulazne cijene se stalno mijenjaju, a mi si ne možemo dozvoli-ti da proizvedemo velike količine i da to onda sto-ji na zalihi. Uz to, marže su male i još uvijek veli-ki broj tvrtki zbog krize nema konkretnih progra-ma za sve ono što bi htje-le nabaviti, pa se onda ni proizvodnja ne može du-goročno planirati”, kaže naš sugovornik podsjeća-

jući i na tipične domaće probleme. Naime, uz 136 raznih poreznih i nepo-reznih nameta, izvoznici imaju problema i s carin-skim zakonom jer je ca-

rinicima neshvatljivo da, primjerice, dvije tvrtke mogu proizvoditi zajed-nički i izvoziti jedan proi-zvod, a da obje budu izvo-znici. K tome, i stranci sve više produljuju rokove plaćanja, pa ponekad tre-ba čekati i do 120 dana da stigne uplata. Ipak, to je i dalje daleko manje nego u Hrvatskoj u kojoj se nikad ne zna kada će stići zara-đeni novac. Unatoč sve-mu, Ukušić je optimisti-čan. Osjeća se, kaže, blagi oporavak europskog gos-podarstva, a nova tehno-logija koju uvode i koja je jedinstvena na ovim po-dručjima trebala bi im osi-gurati nova tržišta i nove poslove. (J.F.)

T vrtka Smje-li iz Dugoplja od 1997. godine po-

čela se baviti sušenjem pršuta i drugih trajnih su-homesnatih proizvoda. Uz vlasnika i direktora Vladu Prančića, u tvrtki je stalno zaposleno troje radnika, dok se za sezon-ske poslove zaposli još po nekoliko radnika. Uz više kategorija pršuta, Smje-li na tržište plasira suše-nu pancetu, buđolu, peče-nicu i kobasice. Za svoje pršute - a godišnje plasira

oko 7000 komada delika-tesnog dalmatinskog pr-šuta - na ocjenjivanju pr-šuta uvijek dobiva zlatnu medalju. Prije tri godine pršut iz dugopoljskog po-gona tvrtke Smjeli postao je šampion Sajma pršuta u Sinju.

Oko 80 posto sirovi-ne Smjeli nabavlja iz Sla-vonije, dok 20 posto uvo-zi. Prančić nabavlja sirove, odnosno svježe buteve iz tzv. produljenog tova svi-nja, uglavnom iz pogona tvrtke Kutjevo te sa sla-vonske farme tvrtke Pivac.

“Najveći problem u ovom poslu je osigurati kvalitetnu sirovinu. A ve-liki problem, o kojem se doduše malo govori, je i nekvalitetna obrada buta. Jednim lošim potezom me-sara moguće je uništiti naj-bolju sirovinu za pršut”, ističe Vlado Prančić. Za pokretanje proizvodnje pr-šuta, kaže, potreban je ka-pital čiji je povrat moguć tek nakon tri godine - ako naplatite potraživanja, što je sve teže. No, Prančićeva tvrtka je ipak zadovoljna svojim distributerom, ri-ječkom tvrtkom Pivka.

Svojeglava buđolaZaštita dalmatinskog pr-šuta polako se privodi kra-ju. Prančić se nada da će se preko udruge Dalmatinski pršut, koja radi na brendi-ranju tog proizvoda, uspje-ti omogućiti puno povolj-

nija i kvalitetnija nabava sirovine članicama udru-ge. Nezadovoljan je što se za te svrhe ne mogu povu-ći sredstva iz EU fondova, konkretno iz IPARD-a, jer se za obiteljska gospodar-stva traži da imaju vlasti-ti uzgoj svinja. A vlastiti uzgoj nema ni jedna ma-nja pršutana u Dalmaciji. “Neki veliki, serijski pro-izvođači imaju vlastiti uz-goj i mogu povući sred-stva. Problem može nastati u tome što velike tvrtke nisu obiteljska gospodar-stva”, pojašnjava Prančić. On ističe da, osim za pr-šut, solidan interes vlada za pancetu, za pečenicu do početka ožujka, dok je bu-đola vrlo složen proizvod i kad je riječ o načinu proi-zvodnje i kad je riječ o pla-smanu. Buđolu je moguće plasirati u ekskluzivne tr-govine i restorane. Resto-rani na obali su u zimsko vrijeme jedva profitabil-ni, tako da je naplata teš-ka, dok je ljeti, odnosno za vrijeme turističke sezone, interes proizvođača usmje-ren više prema svježim nego prema suhomesnatim proizvodima. (J.V.)

Protiv krize tehnologijom

Uvijek zlatni pršuti

Tvrtka koja proizvodi stolce i cijevi ojačala je svoju poziciju ulaganjem u nove strojeve i nov način proizvodnje

Oko 80 posto sirovine Smjeli nabavlja iz Slavonije, dok 20 posto uvozi

Ulažu još 200.000 eura u nove strojeve i najavljuju nova zapošljavanja

Osim za pršut, solidan interes

vlada i za pancetu i za pečenicu do

ožujka, dok je buđola vrlo složen

proizvod

Big Toys izvozi na tržišta brojnih zemaljagodišnje na tržište plasira tvrtka Smjeli(( 97% proizvodnje7000 pršuta

Big Toys, PoTPićansmjeli, DugoPolje

11Broj 3667 , 7. ožujka 2011. PRIČA S RAZLOGOMwww.privredni.hr

Drago Živkovićzivkovic@privredni.hr

D ogurati do 50. rođendana u hr-vatskoj tekstil-

noj industriji, i to još u istočnoj Slavoniji, nije mala stvar. A još uz to biti tvrtka s više od 150 zapo-slenih, većinom žena, na području posebne državne skrbi, redovito isplaćiva-ti plaće i državi uplaćivati poreze i doprinose – e, to već graniči s čudom!

Prvi maj iz Laslova osnovan je 1961. godi-ne, a do 1991. zapošlja-vao je više od 600 radni-ka. U ratu su pogoni bili potpuno devastirani, a na-kon svršetka rata i povrat-ka u Laslovo započinje obnova pogona i novi in-vesticijski ciklus. Tvrtka je privatizirana, većinski vlasnici postali su mali dioničari koji drže oko 70 posto dionica. Ostatak je u vlasništvu Hypo banke od koje su radnici željeli otkupiti dionice, ali se po-nuđena cijena Banci nije svidjela.

Od rata do danas, pro-tekla je 2010. godina bila možda i najteža za Prvi maj, kaže direktorica Davorka Vučak. Ipak, nisu pribjegli otkazima,

već su pregovorima s do-bavljačima i državom re-programirali obveze kako bi mogli redovito isplaći-vati plaće.

Nema ni poticajaProizvodni program Pr-vog maja sastoji se od za-štitne i radne odjeće, pa se u velikoj mjeri oslanjaju na poslove za javni sek-tor koji im daju sigurnost u poslovanju i povećavaju izglede za opstanak. Tre-nutačno su im najvažni-ji poslovi šivanja vojnih i policijskih odora, u koji-ma sudjeluju kao članovi zajednice ponuditelja. S Ministarstvom obrane za odore je postignut okvir-ni sporazum, ali natječaji još nisu definirani. Natje-čaj Ministarstva unutar-njih poslova otvoren je do 29. ožujka i od njega di-rektorica Vučak puno oče-kuje jer su u međuvreme-nu uveli i nove materijale prikladne upravo za poli-cijske jakne.

S gorčinom se, među-tim, prisjeća lanjskog na-tječaja MUP-a na kojemu nisu prošli, što su doži-vjeli kao veliku neprav-du na koju su se pismom požalili i ministru. U Pr-vom maju smatraju da bi im državna tijela u javnoj

nabavi trebala više izlazi-ti u susret, imajući na umu i da su jedina veća tvrtka između Vinkovaca i Osi-jeka, a uz to zapošljavaju uglavnom žene što je od velike važnosti za lokalnu zajednicu. Očekuju bolji tretman tekstilne industri-

je i kroz poticajne mje-re jer prošle godine nisu dobili nikakve poticaje ni mogućnost sudjelovanja u nekim projektima za koje se poticaji dobivaju. Priti-snut recesijom, iznevjere-nih nada u pomoć države, Prvi maj je morao zamr-znuti nužne investicije u obnovu skladišta i razvoj kanalne distribucije.

Nada u offsetIpak, Laslovčani ove go-dine očekuju kakvo-ta-kvo poboljšanje jer se već sada, kaže Davorka Vu-čak, pokazuju bolji re-zultati nego lani, iako je razdoblje od siječnja do svibnja za tekstilnu in-dustriju uglavnom mr-

tva sezona. “Vrijeme je da se otvore neki ventili, da nam se omogući rad za državna i javna poduzeća. Uskoro započinjemo s ra-dom za Ministarstvo obra-ne, a očekujemo i da ćemo s Inom zaključiti ugovor na godinu dana’’, optimi-stična je direktorica Prvog maja.

Zajedno s ostalim članicama Gospodarsko-interesnog udruženja Op-teko, koje ima 10 tvrtki, Prvi maj može proizvesti kompletnu odoru, vojnu, policijsku ili neki spe-cijalni program, za bilo koju državu. Dosad su ra-dili za vojsku Crne Gore, u suradnji s tvrtkom Kro-ko International, a poku-šat će se probiti na stra-na tržišta preko klastera u sastavu Hrvatske udru-ge poslodavaca ili putem offset programa finskog proizvođača vojnih vozi-la Patria. Bude li više ra-zumijevanja u državnim tijelima i uz malo sreće na stranim tržištima, Prvi maj, koji je preživio rat, preživjet će i ovu krizu. A okrugli rođendan pro-slavit će skromno, za-jedno s lokalnom zajed-nicom u kojoj je ostao usamljeni svjetionik za-pošljavanja.

PRVI MAJ, LASLOVO

Pedeset im je godina tek - i ne predaju seU Prvom maju smatraju da bi im državna tijela u javnoj nabavi trebala više izlaziti u susret, a očekuju bolji tretman tekstilne industrije i kroz poticajne mjere

Tvrtka zapošljava uglavnom žene što je od velike

važnosti za lokalnu zajednicu

PRVI MAJ, LASLOVOPRVI MAJ, LASLOVOPRVI MAJ, LASLOVO

zaposleno u Prvom maju Prvog maja drže radnici

više od 150 radnika 70% dionica( (

Na Gospodarskom fo-rumu Hrvatske i Repu-blike Srpske, održanom prošli tjedan u HGK-u, predsjednik RS-a Mi-lorad Dodik pozvao je hrvatske vlasti na oži-votvorenje ranije plani-ranog projekta Gornji horizonti. Riječ je o pro-jektu uređenja gornjeg toka rijeke Trebišnjice i dogradnje hidroelektrane Plat 2, koji bi mogao ima-ti znatne ekonomske ko-risti za Hrvatsku i BiH. Osim osiguravanja op-skrbe strujom po prihvat-ljivim cijenama, projekt bi utjecao i na zbrinjava-nje viška vode iz riječnih tokova, koja sada rashla-

đuje cavtatski zaljev. Na Forumu je sudjelovao i hrvatski predsjednik Ivo Josipović koji je pozvao gospodarstvenike s obje strane granice na snažniju suradnju. Čulo se, primje-rice, da je već prvi proš-logodišnji Josipovićev posjet Banjoj Luci pota-knuo novi val robne raz-mjene, koja je u međuvre-menu povećana 40 posto. Mogućnosti suradnje po-stoje u energetskom sek-toru, zajedničkoj gradnji infrastrukture, prehram-benoj industriji i drugim sektorima, rekao je Jo-sipović. Zajednički inte-res je, primjerice, prošire-nje plovnosti rijeke Save i izgradnja mostova, do-dao je Dodik. Na Forumu su sudjelovali predstavni-ci šezdesetak poduzeća iz Hrvatske i Republike Srp-ske, koji su u izravnim razgovorima razmotrili prilike za poboljšanje su-radnje (I.V.)

O konkurentnosti osoba s invaliditetom na trži-štu rada potrebno je vo-diti računa od trenut-ka stjecanja invaliditeta, zatim tijekom postupka profesionalne rehabilita-cije, koji uključuje obra-zovanje i podizanje rad-no-socijalnih vještina, te prilikom selekcije za zaposlenje i rasporeda na odgovarajuće radno mjesto, kazala je ravna-teljica Hrvatskog zavo-da za zapošljavanje An-kica Paun Jarallah na prošlotjednoj završnoj konferenciji o potica-nju uključivanja osoba s invaliditetom na trži-šte rada koja je financi-rana kroz četvrtu kom-ponentu Ipa programa. Za 14 različitih projekata bespovratno je dobiveno 1.643.350 eura. Do sada je, među ostalim, izrađe-na studija kojom su de-tektirani problemi i potre-

be osoba s invaliditetom, provedena edukacija 89 savjetnika-posrednika na tržištu rada, te dovršena izrada priručnika za osobe s invaliditetom, poslodav-ce i savjetnike na tržištu rada, te osam regionalnih akcijskih planova za za-pošljavanje koji će svoj nastavak dobiti kroz pro-jekt Lokalna partnerstva za zapošljavanje. Pokre-nut je i web portal namije-njen osobama s invalidite-tom, poslodavcima i široj javnosti, koji je osmišljen u suradnji s Fondom za profesionalnu rehabilita-ciju i zapošljavanje oso-ba s invaliditetom. (J.F.)

GOSPODARSKI FORUM HRVATSKE I REPUBLIKE SRPSKE

PREKO WEB PORTALA DO TRŽIŠTA RADA

Sagradimo Gornje horizonte i Plat 2

Samo za osobe s invaliditetom

12 Broj 3667 , 7. ožujka 2011. Privredni vjesnikAKTUALNO

Jozo Vrdoljakvrdoljak@privredni.hr

G rupacija Salo-na obuhvaća tri tvrtke - AD bro-

dovi proizvode jedrilice Salona i distribuiraju gu-menjake Maestral, Salona charter se bavi nautičkom djelatnošću, a AD nautica sa sjedištem u BiH proi-zvodi namještaj za brodo-ve, gumenjake i male pla-stične dijelove.

Nakon jedanaestogo-dišnjeg rada na Novom Zelandu i četverogodiš-njeg u Deloitteu, prije dvi-je godine Krešimir Sečak postao je predsjednik Uprave Salone. Razgo-varali smo o stanju u ma-loj brodogradnji i planovi-ma tvrtke.

Kakva je bila prošla go-dina za AD brodove?- Za nas je 2010. bila so-lidna. Imali smo solidan rast prihoda u odnosu na 2009., koja je za male bro-dograditelje, pa tako i našu tvrtku, bila loša. Ostvarili smo rast prihoda od nekih 70 posto. Konkretno, pri-hod nam je u 2010. izno-sio oko šest milijuna eura. Povećanje prihoda mo-žemo zahvaliti i tome što smo na tržište izbacili novi model - Salonu 44. U proš-loj godini izašli smo na tr-žište s još jednim novim

modelom, Salona 41, koji je pokazao dobre rezultate jer smo u prva tri mjeseca prodali devet brodova tog modela, što je za brodo-gradilište naše veličine so-lidan uspjeh. Novost je i to da smo nedavno pokrenu-li projekt Salone 60 te da, uz postojeće modele, radi-mo i na novom modelu Sa-lone 38.

Prodajna sezona brodo-va ne podudara se s ka-lendarskom ni s financij-skom godinom. Koliko vama traje sezona?- Nama sezona počinje na jesen pa traje do ranog ljeta. Moram primijetiti

da su se donekle u zadnje vrijeme i navike kupaca promijenile, tako da smo prošle godine imali najve-ći broj narudžbi u razdo-blju od veljače do počet-ka ljeta, a imali smo ih i u srpnju. Trend je da se na-rudžbe odgađaju sve više prema kraju komercijalne sezone. Mi smo već ostva-rili više od 30 posto pla-na, a budu li trendovi kao lani, mogli bismo imati odličnu sezonu.

Koliko zapošljavaju AD brodovi? Jeste li daleko od serijske proizvodnje?- Imamo oko 80 zaposle-nih, od kojih je osam in-

KREŠIMIR SEČAK, PREDSJEDNIK UPRAVE SALONA GROUPA, SOLIN

Zahvaljujući Norvežanima mogli bismo prijeći i na serijsku proizvodnjuZadovoljan sam što su se Norvežani između nekoliko europskih i pet naših brodogradilišta odlučili za AD brodove. Prvih 70 brodova ugovoreno je za isporuku ove godine, a ako se planovi Norvežana ostvare, u idućih pet godina trebali bismo izgraditi 455 brodova

Trendovi u svijetu su takvi da inovacija

i komfor prodaju proizvod

cijena jednog broda za Hansvik Bat

30.000 €(

K ada bi sva-ka mala i sred-nja tvrtka, a ima

nas oko 80.000, prosječ-no zaposlila jednog rad-nika, na tržištu bi se poja-vilo 80.000 novih radnih mjesta. To je moguće bez kapitalnih ulaganja, ali ostaje pitanje što treba na-praviti odmah u području suzbijanja sive ekonomi-je, uređenosti tržišta (su-stava kontrole kvalitete), poticajne politike, poseb-no inovativnih projeka-ta, poduzetničke klime, likvidnosti, radnog zako-nodavstva, ažurnosti sud-stva i slično.

Realno je očekivati da porezna, monetarna i po-litika zapošljavanja ostaju iste, a sukladno tome nuž-no je prilagoditi poslovnu politiku. Većina zemalja EU-a, pa i neke iz okruže-nja, bilježe značajniji rast BDP-a, preko četiri po-sto, pa se ukazuje potenci-jal rasta izvoza. Sukladno propisima EU-a, izravnog poticanja izvoza ne smi-je biti, ali ima pozitivnih modela kako se to radi i u EU-u. Potrebno je poticati rad i na-građiva-ti dobre rezulta-te rada, a za socijalu skrbiti iz ostva-renih rezultata rada, što podrazumijeva stvara-nje novih vrijednosti, dok naslijeđeni model pre-naglašene brige o raspo-djeli na štetu stvaralač-kog rada treba mijenjati.

Osim poticanja stva-ranja proizvoda s većom dodanom vrijednosti po-trebno je poticati i primje-njive istraživačko-razvoj-ne projekte, tehnologijske projekte, odnosno stvarati

konkurentne proizvode za tržište, a ne za državu. To znači da bi se tvrtke treba-le razvijati na tržištu, a ne samo kroz suradnju s dr-žavnim tvrtkama. Mnogo

prostora ima u prehrambe-noj industriji zbog velikog potencijala u supstituci-

ji uvo-za i sive

ekonomi-je, izvoza i izravne po-

vezanosti s tu-rizmom.

Projekti u regijiTvrtka PIP u 2011. godi-ni planira nastavak ulaga-nja u razvoj novih proizvo-da i tehnologija, posebno u segmentu apiterapije, tj. proizvoda iz grupe dodaci prehrani. U 2010. uspješ-no smo završili prvu fazu projekta Farmakol (far-makologija u apiterapiji), koji je podržalo i Ministar-stvo znanosti, obrazovanja

i športa. Mnogo radimo na edukaciji pojedinaca i gru-pa u ukupnom lancu pro-daje proizvoda iz grupe Apiterapija, linija Farma-kol (10 inovativnih pro-izvoda, i još pet u fazi registracije), posebno far-maceuta i farmaceutskih tehničara zaposlenih u lje-karnama i veledrogerijama.

Realizacijom ovih projekata popravljamo strukturu proizvoda u ko-rist konkurentnijih proi-zvoda s većom dodanom vrijednošću. Nastavljamo razvoj grupe proizvoda “med s dodacima”, proi-zvoda za HoReCa kanal, ulaganje u marketing, po-sebno u Coffeemed, med-no sladilo za kavu i likere na bazi meda, proizvode koji se izvoze u čak tri dr-žave, pa i u EU.

Znači, ulažemo u ra-zvoj, marketing i u izvo-zne programe. U ovoj go-dini ponajprije očekujemo smanjenje sive ekonomije i nelojalne konkurencije na čijem programu treba-ju više raditi vladine insti-tucije. Planiramo ulaganje u opremu za kontrolu kva-litete (patvorenosti) pčeli-njih proizvoda u suradnji s jednim od ispitnih labo-ratorija. Nastavit ćemo za-početo ulaganje u projekt u Srbiji, posebno važan kad Hrvatska uđe u EU.

Najviše snage, ipak, ulažemo u realizaciju pro-jekta Pisarovina. On će tvrtki PIP i hrvatskom pčelarstvu donijeti pros-peritet u EU-u te omogu-ćiti brži razvoj hrvatskog pčelarstva. Uz spomenuta ulaganja planiramo i rea-lizaciju važnog razvojnog projekta u Bosni i Her-cegovini koji se odnosi na proizvodnju hrane za pčele. Time bi Grupa PIP ostvarila svoj cilj i postala regionalni lider.

DOMAGOJ BRAČIĆ, DIREKTOR TVRTKE PIP

Izravnog poticanja izvoza ne smije biti,

ali ima pozitivnih modela kako se to

radi i u EU-u

Foto

: Ant

o M

agza

n/PI

XSEL

L

Stvarati proizvode za tržište, a ne za državuPotrebno je poticati rad, a za socijalu skrbiti iz ostvarenih rezultata rada

13Broj 3667 , 7. ožujka 2011. INTERVJUwww.privredni.hr

prihod u 2010. godini

6 mil €(

ženjera. Želimo serijsku proizvodnju Salone, ali do sada nismo imali do-voljno narudžbi da bismo to mogli ostvariti jer radi-mo oko 50 jedrilica godiš-

nje, i to različitih mode-la. Najnovijim ugovorom i narudžbom norveške tvrtke Hansvik Bat, a ri-ječ je o gradnji motornih brodova s kabinom, mo-

gli bismo prijeći na se-rijsku proizvodnju jer se radi o identičnim brodovi-ma, dužine 6,3 metra, koji su se dosad gradili u Nor-veškoj. Zadovoljan sam što su se Norvežani izme-đu nekoliko europskih i pet naših brodogradilišta odlučili za AD brodove. Vrijednost svakog broda je 30.000 eura, prvih 70 brodova je ugovoreno za isporuku u 2011., a ako se planovi Norvežana ostva-re u idućih pet godina tre-bali bismo izgraditi 455 brodova. Hansvik Bat je brodogradilište koje ima 45 godina tradicije, a mo-del ovih motornjaka koje ćemo mi graditi nagrađen je lani na sajmu u Oslu kao brod godine u Nor-veškoj.

Je li projekt broda u potpunosti norveški?- Mi ćemo izgraditi kom-pletan brod po sistemu ključ u ruke, a sam projekt jest norveški. Nama je u in-teresu da u brod ugradimo najveći mogući dio doma-će opreme. Znači, plastiku i drvo ćemo graditi mi, bit će isključivo hrvatski rad, a inox dijelove, staklo i neku drugu opremu potra-žit ćemo i u Hrvatskoj i na svjetskom tržištu.

Planirate preseljenje. Hoćete li graditi ove bro-dove u novom pogonu?- Istina je da planira-mo gradnju novog proi-zvodnog pogona. Među-tim, sigurno je da ćemo ovogodišnju narudžbu ra-diti u dosadašnjem pogo-nu. Kako još uvijek nismo

kupili zemljište, a samim tim ni započeli gradnju no-vog pogona, nastavljamo raditi u dosadašnjem u ko-jem za sada imamo dovolj-no mjesta.

Govori se o prosto-ru bivše tvornice Adri-achem. U kojoj fazi su pregovori?- Zainteresirani smo za potencijalnu lokaciju u blizini naše sadašnje loka-cije u Solinu. Adriachem je jedna od opcija. Ima-mo podršku lokalne vla-sti, a nadamo se i podršci vlasnika, tj. države. Bitno je naglasiti da mi nismo zainteresirani za kupnju

Adriachema nego zemlji-šta za izgradnju pogona.

Nazire li se oporavak male brodogradnje, na-kon velike krize u kojoj je bila, pogotovo 2009. godine?- Na globalnoj razini pri-mjećuje se oporavak, koji je doduše dosta spor. U ovom smo trenutku težište rada bazirali na dvije stva-ri. Prvi je razvoj i rad na novim modelima, a dru-gi je pronalazak novih tr-žišta. Neupitno je da pro-izvod mora biti kvalitetan i da morate biti konkuren-tni što se tiče cijene. Proš-le godine smo otvorili tr-

žište u šest novih zemalja i tamo pronašli nove par-tnere koji distribuiraju Salonu. Od novih zema-lja prošle godine uspjeli smo prodati po jednu Sa-lonu 37 u Koreji, Japanu i Kolumbiji, Salonu 34 u Izraelu, Salonu 44 u Grč-koj i dvije Salone 44 na australskom tržištu. Kako smo na ovom tržištu sklo-pili posao s odličnim za-stupnikom, s pravom oče-kujemo dobre rezultate u Australiji.

Kakva je situacija na svjetskom tržištu, u niši u koju pripadaju Salone?- U toj tržišnoj niši - niši performance cruisera - vlada velika konkurenci-ja. Zbog prepoznatljivosti i karakteristika koje ima-ju Salone, nastojimo iz-boriti što veći prostor za plasman naših proizvoda. Mi krizu vidimo kao prili-ku za bolje pozicioniranje brenda Salona u svijetu.

Zašto Salone nisu za-stupljenije u hrvatskom čarteru?- Naša grupacija ima čarter tvrtku koja iznajmljuje 12 Salona, također jedan od uspješnijih hrvatskih čarte-ra ima flotu od 15 Salona i posluje odlično. Ima Sa-lona i u drugim hrvatskim čarter tvrtkama, ali ne toli-ko koliko bismo mi željeli. Uvjeren sam da će se to iz-mijeniti u dolazećim sezo-nama jer su naši brodovi kvalitetni, traženi u čarteru, a mi smo spremni ponuditi odlične uvjete za hrvatske čarteraše koji žele kupiti Salone za svoje flote.

KREŠIMIR SEČAK, PREDSJEDNIK UPRAVE SALONA GROUPA, SOLIN

Zahvaljujući Norvežanima mogli bismo prijeći i na serijsku proizvodnjuZadovoljan sam što su se Norvežani između nekoliko europskih i pet naših brodogradilišta odlučili za AD brodove. Prvih 70 brodova ugovoreno je za isporuku ove godine, a ako se planovi Norvežana ostvare, u idućih pet godina trebali bismo izgraditi 455 brodova

Mi smo već ostvarili više od 30 posto plana. Mogli bismo imati odličnu sezonu

Možete li komentirati stanje u našoj maloj brodogradnji?- Hrvatska mala brodogradilišta rade kvalitetne brodo-ve; imamo odlične stručnjake i majstore. Ostaje nam investirati u razvoj globalne mreže, marketinga i napra-viti globalno konkurentan proizvod. AD brodovi se razli-kuju od većine naših malih brodogradilišta jer smo mi uglavnom okrenuti prema izvozu i prisutni na svim bit-nim nautičkim tržištima u svijetu. No ipak pozdravlja-mo svaku zajedničku inicijativu. Korist od udruživanja posebice se vidjela kada smo zajednički uspjeli utjecati na korigiranje trošarina koje su donesene 2009., a koje nisu bile stimulativne za domaće proizvođače.

Udruživanjem do uspjeha

*vijesti

Nelegalna naplata poziva na 060 Upravni sud RH potvr-dio je odluke Hrvatske agencije za poštu i elek-troničke komunikacije (HAKOM) donesene po-vodom prigovora korisni-ka u vezi s pozivima na određene 060 brojeve, od-nosno za usluge s doda-nom vrijednosti. U većini takvih slučajeva HAKOM je utvrdio da su korisnici-ma pozivi nezakonito na-plaćeni jer nije postoja-la najavna poruka o cijeni poziva i načinu naplate te nije bilo moguće preki-nuti poziv nakon najavne poruke u propisanom roku od najmanje dvije sekun-de. Operatori sada mora-ju korisnicima ispostavi-ti nove, umanjene račune.

Tko radi na crno u graditeljstvu Predstavnici HUP-ove Udruge poslodavaca gra-diteljstva najavili su proš-li tjedan na sastanku s ministrom graditeljstva Brankom Bačićem da će objaviti imena građevin-skih tvrtki koje rade na crno i ne uplaćuju dopri-nose, odnosno plaće svo-jim zaposlenicima. Na sa-stanku su izneseni i drugi konkretni prijedlozi za stvaranje povoljnijih uvje-ta za investicije u gra-đevinarstvu, među koji-ma je posebna pozornost posvećena općim uvje-tima poslovanja i sprje-čavanju nelojalne kon-kurencije. Novi sastanak održat će se za tri tjedna.

Ina predstavila studentske programe Studentima Ekonomskog fakulteta u Zagrebu pred-stavljeni su prošli tjedan Inini programi obrazova-nja pod imenom Freshhh i Growww. Riječ je o pro-gramima koji su namije-njeni studentima završnih godina fakulteta i oso-bama s do dvije godine radnog iskustva. Progra-mi nude mogućnost uče-nja od vrhunskih stručnja-ka, rad u međunarodnom okruženju te stalna ulaga-nja u profesionalni razvoj.

isporuka dogovorena već ove godine

za 70 brodova(

14 Broj 3667 , 7. ožujka 2011. AKTUALNO Privredni vjesnik

*vijesti

Visoka dobit šećerane Viro Tvornica šećera Viro prošlu je godinu poslo-vala uspješno i ostvarila snažan rast dobiti na 42,1 milijun kuna. To je goto-vo 12 puta više nego što je ostvareno 2009. Dioni-čarima će se podijeliti go-tovo 30 milijuna od tog iznosa.

Žitarice skuplje, meso jeftinijeKukuruz, suncokret i pše-nica lani su najviše posku-pjeli među poljoprivred-nim proizvodima, stoji u podacima DZS-a. Cije-na merkantilnog kukuru-za veća je 54,6 posto nego 2009., cijena suncokreta 57,9 posto, dok je pšeni-ca poskupjela 37,9 posto. Za 10 do 15 posto rasle su cijene i većine ostalih poljoprivrednih proizvo-da, voća i povrća. Na dru-goj su strani cijene mesa: svinjetina je jeftinija pro-sječno za 15 posto, a cije-na junadi i teladi za klanje snižena je za 10 posto.

Ina ulaže 230 milijuna dolaraU istraživanje nafte i plina Ina će ove godine uložiti oko 230 milijuna dolara, objavila je ta kompanija. U kopnenom dijelu Hrvat-ske planirana su ulaganja

u iznosu od 105 milijuna dolara, i to za proširenje naftnog polja Đeletovci te za poboljšavanje rezultata na poljima Ivanić i Žuti-ca. Predviđena su i ulaga-nja u procjenu potencijala Dinarida. Oko 10 milijuna dolara u ovoj godini pla-nira se uložiti u istraživa-nja i razradu polja na Ja-dranu. U inozemstvu, u Siriji, Egiptu i Angoli, planirana ulaganja iznose nešto više od 115 miliju-na dolara od čega će naj-veći dio, 85 milijuna dola-ra, biti utrošen u Siriji.

Drago Živkovićzivkovic@privredni.hr

P roizvođač opre-me za željezni-cu Altpro, tvrtka

za informacijski inženje-ring IN2 i tvornica opre-me za energetska postro-jenja Alstom Hrvatska dobitnici su Zlatne kune za najbolje tvrtke u proš-loj godini, u izboru Hrvat-ske gospodarske komore. Na svečanosti u Nacional-noj i sveučilišnoj knjižni-ci u Zagrebu nagrade za

najbolje banke i osigura-nja dobili su Erste banka i Allianz Zagreb.

Zlatnu kunu za život-no djelo dobio je profe-sor zagrebačkog Pravnog fakulteta akademik Jak-ša Barbić, utemeljitelj pra-va društava u Hrvatskoj i ključni autor Zakona o tr-govačkim društvima. Na-grade za inovacije dobili su Petar Čovo sa Sveučilišta u Zadru za robotski sustav Roki, te Nebojša Boško-vić iz splitske tvrtke Ban-

ko i Branimir Matijašević sa zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje za inovativnu pneumatsku brusilicu. Prvi put dodije-ljene su i nagrade za druš-tveno odgovorno poslo-vanje. U kategoriji malih tvrtki dobili su je Energy Pellets, Hauska&Partner i Oikon, u kategoriji sred-njih Hartmann, Holcim i Končar-Institut za elektro-tehniku, a u kategoriji ve-likih Cemex, Coca Cola Hrvatska i Ericsson Niko-la Tesla. Posebnu nagradu za najveći napredak u druš-tveno odgovornom poslo-vanju dobio je Jadran Ga-lenski Laboratorij.

Problem i posljedicaDodijeljeno je i šest nov-čanih potpora zaklade Izvorno hrvatsko za pro-jekte čiji je cilj stvaranje kvalitetnih hrvatskih pro-izvoda te njihova dobrog imidža na domaćem i ino-zemnom tržištu. Pred-stavljene su i tvrtke no-sitelji novih 17 prava na upotrebu znaka Izvorno hrvatsko te 10 prava na upotrebu znaka Hrvatska kvaliteta.

Domaćin svečanosti, predsjednik HGK-a Na-dan Vidošević, poručio je da vanjski dug Hrvatske veći od 40 milijardi eura

nije problem, već poslje-dica, i to posljedica činje-nice da više od polovine stanovništva plaću pri-ma iz državnog proraču-na i da svake godine živi-mo od pet do šest milijardi kuna posuđenog stranog novca. S druge strane, Hr-vatska ima jedinstveni po-ložaj i povijesnu šansu da postane komunikacijska točka između Europe i novog multipolarnog svi-jeta. Imamo li kapaciteta tu šansu iskoristiti, Vido-

šević nije siguran, ali jest siguran da nam nedosta-je zajedničko djelovanje oko temeljnih pitanja koje neće biti predmet spora, kao što je to EU. Nemamo dogovora o demografskoj i tečajnoj politici, stari-mo kao narod i svake go-dine gubimo grad veličine Čakovca, tvrdi Vidošević. Smatra da o tome imaju što reći i HGK i razne ci-vilne udruge, kao i Mati-ca Hrvatska i HAZU, ali i Crkva, bez koje je, prema

ZLATNA KUNA 2011.

Najbolje tvrtke u prošloj godini su Altpro, IN2 i Alstom HrvatskaPrvi put dodijeljene su i nagrade za društveno odgovorno poslovanje, a dobilo ih je devet tvrtki. Posebnu nagradu za najveći napredak u društveno odgovornom poslovanju dobio je Jadran Galenski laboratorij. Dodijeljeno je i šest novčanih potpora zaklade Izvorno hrvatsko

Nagrade za najbolje banke i osiguranja

dobili su Erste banka i Allianz

Zagreb

Tko god je bio nominiran u ovoj konkurenciji, sigurno je podjednako zaslužio nagradu. Vjerujem da su odlučile nijanse. Ovo je nagrada za naše zaposlenike, ponosan sam što sam na čelu takve ekipe.

Zahvaljujem u ime 380 zaposlenika naše tvrtke koji rade, kako mi to kažemo, od Kopra do Skopja. Nadam se da će se ova Zlatna kuna pretvoriti u još više papirnatih kuna.

Kuna ima slične osobine kao i mi proizvođači, izdržljiva je i snalažljiva. Altpro je u zadnje dvije godine otvorio 14 novih tržišta i sada poslujemo u 33 zemlje na šest kontinenata.

Četvrta Zlatna kuna znak je da je Allianz i u ovim novim uvjetima prepoznat kao pouzdan partner hrvatskom gospodarstvu. To je još jedna potvrda ispravnosti našeg konzervativnog pristupa.

Damir Vranić (Alstom Hrvatska), Zlatna kuna za velike tvrtke

Ante Mandić (IN2), Zlatna kuna za srednjetvrtke

Zvonimir Viduka (Altpro), Zlatna kuna za maletvrtke

Boris Galić (Allianz Zagreb), Zlatna kuna za osiguravateljska društva

Kako bi se izašlo iz krize i ostvarila vizija razvije-nog društva znanja, po-trebno je znatno povećati ulaganje u znanost i ra-zvoj gospodarstva kroz porezne olakšice te stra-teške programe koje po-tiče Europska unija. Ovo je jedan od pet zaključaka prošlotjednog dvodnevnog znanstvenog skupa koji je, u organizaciji Visoke ško-le za poslovanje i uprav-ljanje Baltazar Adam Kr-čelić iz Zaprešića, okupio više od 300 domaćih i stra-nih znanstvenika. Skup je organiziran povodom de-setogodišnjice rada te ško-le, a glavna tema bili su projekti i projektni me-nadžment. Na Školi se, naime, u suradnji s Insti-tutom Ruđer Bošković,

održava diplomski stu-dij za projektne menadže-re, a prema riječima vodi-telja tog specijalističkog studija Nevena Žarkovića, za njega vlada veliki inte-res jer se pokazao potreb-nim gospodarstvu. Visoka škola je i vlasnik paten-ta za proizvodnju eko di-zela iz korištenog jestivog ulja. Prvog dana predstav-ljeno je devet glavnih ra-dova i podijeljeni su certi-fikati Ipma (međunarodni certifikati za projektni me-nadžment), dok su drugog dana bila izložena 54 rada. Na skupu je bio i Chri-stopher John Hull, glav-ni tajnik Europske udruge R&D organizacija (EAR-TO) koja povezuje više od 350 europskih instituta s oko 150.000 istraživača te godišnje raspolaže s oko 30-40 milijardi eura, a čije savjete traži i uvažava Eu-ropska komisija. Hrvatska, iako još nije članica EU-a, zajedno sa Slovenijom po-stala je punopravni član EARTO-a. (J.F.)

10 GODINA VISOKE ŠKOLE BALTAZAR ADAM KRČELIĆ

Znanost nudi put iz krize

15Broj 3667 , 7. ožujka 2011. www.privredni.hr

Vidoševiću, nezamisliv razvoj hrvatskog društva.

Nema čarobnog štapića“Političke elite moraju sje-diti i razgovarati. Zar net-ko u ovoj dvorani misli da će se promjenom vla-sti nešto fundamental-no promijeniti? Otvoriti nova radna mjesta čarob-nim štapićem?”, upitao se Vidošević. Usprotivio se i tretmanu brodogradnje kao problema, podsjećaju-

ći da je taj sektor bio treći u svijetu mnogo prije no-gometaša, čije treće mje-sto još uvijek slavimo. Po-hvalio je odluku da se u Vladu uvede funkcija pot-predsjednika za investici-je, što smatra ispravnom političkom naznakom. Prema Vidoševićevom tu-mačenju, i iza aktualnog slučaja izručenja Tihomi-ra Purde stoji podvala hr-vatskoj državi i pokušaj destablizacije regije. Iza te podvale, kako tvrdi, stoje oni koji su 150 ili 200 go-dina bili lideri ove regije, a izgubili su tu poziciju po-razima u ratovima.

Zlatnu kunu za velike tvrtke uručila je premi-jerka Jadranka Kosor, koja je izrazila nadu da će ova godina po svemu biti drukčija od prethod-ne. Naznake za to posto-je, a ona izdvaja podatak o rastu izvoza za 5,4 po-sto u siječnju ove u uspo-redbi sa siječnjom 2010. godine. Podržavši prijed-log Nadana Vidoševića da se svi okupimo oko za-jedničkih strateških cilje-va, premijerka je pono-vila da ćemo ove godine, ako budemo pametni, na-pokon završiti pregovore s EU-om. To će nam do-nijeti šansu da povučemo i do 3,5 milijardi eura iz

fondova EU-a u prve dvi-je godine članstva.

Primjer Brodosplita Premijerka Kosor je obja-vila i da su hrvatski prego-varači u Bruxellesu uspje-li dobiti odobrenje za plan restrukturiranja Brodo-splita, čime će to brodo-gradilište biti spašeno, te je pozvala radnike da pri-onu poslu poželjevši da tog posla bude što više. I primjer Brodosplita do-kaz je, prema premijerki, da EU ne znači odustaja-nje od svoga, nego potre-bu da budemo još uporni-ji i da mijenjamo navike. Podsjetivši na dosadaš-nje mjere Vlade u sma-njenju neporeznih dava-nja i dugovanja državnih poduzeća, Jadranka Ko-

sor je posebno naglasila održavanje dostignute ra-zine socijalnih prava ro-dilja i djece jer smatra da je ulaganje u ta prava za-pravo ulaganje u gospo-darstvo, čiji će se rezul-tati vidjeti za 20 godina. Premijerka apelira na više zajedništva i odlučnosti u Hrvatskoj i poručuje da Vlada nije otok i ne može sve sama. Umjesto “’to se ne može”’, treba sve če-šće govoriti “to se može”, a za to nam treba mir i sta-bilnost, zaključila je Ja-dranka Kosor, koju je na svečanost dodjele Zlatne kune dopratilo i nekoliko stotina prosvjednika. Nji-hov je ulazak u NSK bez većih problema spriječila interventna policija.

Najbolje tvrtke u prošloj godini su Altpro, IN2 i Alstom HrvatskaPrvi put dodijeljene su i nagrade za društveno odgovorno poslovanje, a dobilo ih je devet tvrtki. Posebnu nagradu za najveći napredak u društveno odgovornom poslovanju dobio je Jadran Galenski laboratorij. Dodijeljeno je i šest novčanih potpora zaklade Izvorno hrvatsko

Zlatnu kunu za životno djelo dobio je profesor zagrebačkog Pravnog fakulteta akademik Jakša Barbić

Biti prvi među bankama velika je čast. Zahvalnost dugujemo našim klijentima i zaposlenicima. Vjerujemo da će 2011. godina donijeti još bolje poslovne rezultate.

Iako sam znanstvenik, cijeli život radim za gospodarstvo. Znanstvenik ne može biti dobar ako se nije potvrdio u praksi, kao što ne može biti dobar nogometni trener koji ne zna udariti loptu.

Petar Radaković (Erste banka), Zlatna kuna za banke

Jakša Barbić, Zlatna kunaza životnodjelo

Broj 3667 , 7. ožujka 2011. www.privredni.hr

Alstom Hrvatska

Krešimir Sočkovićsockovic@privredni.hr

K rajem prošlog mjeseca pred-stavljen je Mul-

tibrand servis, prvi hr-vatski klaster za pružanje usluga vozačima. Klaster već ima više od 60 člani-ca, čiji se ukupni godiš-nji promet kreće oko dvi-je milijarde kuna.

Kako kaže Davor Strineka, direktor MS Projekt centra, tvrtke koja je nositelj Klastera, projekt je nastao praće-njem i analizom global-nih i lokalnih događanja u autoindustriji s ciljem postizanja maksimalne

uspješnosti autokuća, osi-guravatelja, distributera autodijelova i servisnih radionica na zadovoljstvo krajnjih korisnika.

“Udruživanjem u Multibrand servis odgo-varamo na potrebe tržišta i stvaramo modernu or-ganizaciju konkuren-tnu i u okvirima Eu-ropske unije. Kroz naš klaster dobavljači stječu mrežu kvalitetnih kupaca, korisnici brzu i kvalitet-nu uslugu, a servisni par-tneri bolje cijene i dostu-

pnost rezervnih dijelova, lakšu naplatu potraživa-nja te više posla u radio-nici, što je cilj kojem svi težimo. Nije nam interes prodavati robu i dijelove u radionicama kao ostale servisne i prodajne mre-že, već stvoriti domaći klaster koji će udovoljiti svim zahtjevima tržišta i prebroditi krizu u autoin-dustriji”, ističe Strineka.

Udruživanjem, doda-je, svaka od članica za-država samostalnost te novi partneri i dalje osta-ju konkurenti, ali zajedno nastupaju prema dobav-ljačima te tako ostvaru-ju bolje uvjete nego što bi mogli svaki zasebno. Za-jednička su im i područja marketinških aktivnosti, pravnog i financijskog savjetovanja, supervizi-je u radu s osiguravatelj-skim kućama i dobiva-njem licencija prilikom ulaska u EU.

Širenje u regijuOvom mrežom već je po-krivena većina Hrvatske, a jedino u području Dal-matinske zagore još ni-

jedan servis nije u susta-vu klastera. Kako su želju za pridruživanjem već po-kazale i neke tvrtke iz re-gije, Strineka najavljuje i skorašnje širenje tog kla-stera u regiju. “Cilj nam je ponuditi tržištu bolje cije-ne uz kvalitetu najboljih hrvatskih radionica”, za-ključuje on.

U promociju ove ser-visno-prodajne mreže ove će se godine uložiti pet milijuna kuna - više no što su lani uložili, primjerice, najveći zastupnici auto-proizvođača.

Radionice koje žele ući u Klaster moraju za-dovoljiti niz uvjeta. Među ostalim, moraju imati i bar dva tehnička stručnja-ka. Cijena radnog sata u Multibrand servisima bit će niža nego u ovlaštenim servisima, a svi dijelovi koji se ugrađuju u vozila imat će jamstveni rok.

Projekt je podržala Hrvatska gospodarska ko-mora, pa je ovaj klaster postao članom Zajedni-ce klastera pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.

OSNOVAN KLASTER ZA PRUŽANJE USLUGA VOZAČIMA

Multibrand servis: provjerena kvaliteta domaćih radionicaCijena će biti niža, a kvaliteta usluge jednaka u svim članicama Klastera kojih je već sad oko 60

Svi dijelovi koji se ugrađuju u vozila imat će jamstveni rok

16 Broj 3667 , 7. ožujka 2011. PV ANALIZA Privredni vjesnik

Boris Odorčićodorcic@privredni.hr

U Hrvatskoj je u veljači ove go-dine započe-

la gradnja prvog Centra za gospodarenje otpadom (CGO) u Bikarcu. Ovim projektom uspostavit će se cjeloviti sustav gospodare-nja otpadom na području Šibensko-kninske županije. To će ujedno biti i prvi ta-kav sustav u Hrvatskoj koji je u potpunosti usklađen sa standardima Europske uni-

je. Izgradnja će se provo-diti u tri faze, pri čemu se završetak prve faze - sufi-nancirane sredstvima EU-a iz pretpristupnog programa Ispa - očekuje do kraja ove godine. Ukupna vrijednost investicije iznosi 8,8 mili-juna eura, od čega se šest milijuna eura (68 posto) od-nosi na sredstva iz pretpri-stupnog programa Ispa, 1,6 milijuna eura (17,8 posto) osigurao je Šibenik, a ne-što manje od 1,3 milijuna eura (14,2 posto) Vlada pu-tem Fonda za zaštitu okoli-ša i energetsku učinkovitost (FZOEU).

Ugovor za izvođenje građevinskih radova, čija vrijednost iznosi 5,3 mi-lijuna eura, zaključen je s grčkim tvrtkama Erga-

sis Techniki i Mesogeos, koji projekt provode u su-radnji s domaćim tvrtkama IPZ Uniprojekt iz Zagreba i EURCO iz Vinkovaca. “Bi-karac je trenutačno jedini CGO u Hrvatskoj na kojem su građevinski radovi u tije-ku. Potkraj godine trebali bi završiti radovi, nakon čega započinje sljedeća faza iz-gradnje u kojoj će se sani-rati postojeća odlagališta u toj županiji i izgraditi pre-tovarne stanice, a ujedno će se izgraditi postrojenje za mehaničko-biološku obra-du”, ističu u Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.

Samo jedan RCGOOsnivanje CGO-a (regio-nalnih i županijskih) pred-viđeno je Strategijom gos-podarenja otpadom kao i Planom gospodarenja ot-padom Hrvatske. Valja po-

jasniti kako su CGO-i gra-đevine za gospodarenje otpadom, središnja mjesta za njegovu obradu i odlaga-nje. Sastoje se od postroje-nja za obradu (MBO – me-haničko biološke obrade otpada ili neke druge vrste obrade za koje se jedinice lokalne samouprave odlu-če), odlagališta te prateće infrastrukture (prilazne ce-ste, pretovarne stanice kao dio sustava...). Trenutač-no se u Hrvatskoj planira izgraditi samo jedan regi-onalni centar za gospoda-

renje otpadom (RCGO) u Piškornici za područje sje-verozapadne Hrvatske (Koprivničko-križevačka, Krapinsko-zagorska, Va-raždinska i Međimurska žu-panija). Međutim, napomi-nju u Ministarstvu zaštite okoliša, odluka o uspostavi županijskog ili regionalnog CGO-a je na samim župani-jama. “Zasad je definirano 12 županijskih i jedan re-gionalni CGO, dok se Grad Zagreb i preostale župani-je tek trebaju odlučiti kako će riješiti problem gospoda-

renja otpadom na svom po-dručju”, kažu u Ministar-stvu. K tomu, planira se i izgradnja spalionice otpa-da. Lokacija je određena u blizini tvrtke Zagrebačke otpadne vode (ZOV).

Novi rokMeđu županijama koje su odredile lokacije CGO-a su Primorsko-goranska (Mari-šćina), Istarska (Kaštijun), Zadarska (Biljane Donje), Splitsko-dalmatinska (Le-ćevica), Karlovačka (Babi-na gora), Dubrovačko-nere-

tvanska (Lučino Razdolje), Osječko-baranjska (Or-lovnjak), Vukovarsko-sri-jemska (Stari Jankovci), Virovitičko-podravska (Ja-senaš), Bjelovarsko-bilo-gorska (Doline) te Brod-sko-posavska (Šagulje). “Za županijske CGO-e Ma-rišćina i Kaštijun uskoro se očekuje raspisivanje na-tječaja za građevinske ra-dove i gradnju postroje-nja za MBO. Do trenutka otvaranja CGO-a planira-ju se izgraditi i pretovarne stanice, te sanirati posto-

jeća odlagališta u županiji. RCGO Piškornica i župa-nijski CGO Biljane Donje su u fazi pripreme doku-mentacije, a ostale župani-je koje su odredile lokacije CGO-a tek započinju s fa-zom prikupljanja dokumen-tacije. Ostale županije još nisu donijele odluku o lo-kacijama”, navode u resoru.

Valja naglasiti kako je u početku bilo predviđeno da se centri za gospodarenje otpadom izgrade do 2015., međutim, novi rok je 2018. godina. Ukupni iznos ula-

CENTRI ZA GOSPODARENJE OTPADOM

Lopata teška milijardu euraZasad je definirano 12 županijskih i jedan regionalni CGO, dok se Grad Zagreb i preostale županije tek trebaju odlučiti kako će riješiti problem gospodarenja otpadom na svom području

Osnivanje CGO-a predviđeno je

Strategijom gospodarenja

otpadom i Planom gospodarenja

otpadom

stajat će gradnja CGO-a u Bikarcu rok izgradnje centara za gospodarenje otpadom

8,8 mil € 2018. godina

106.566,68 tona

( (

skupljena količina otpadnih guma od 1. siječnja 2006. do danas

Broj 3667 , 7. ožujka 2011. www.privredni.hr 17

ganja u izgradnju ovih cen-tara procjenjuje se na oko milijardu eura.

Vlada je na prošlotjed-noj sjednici odlučila kako će Fond dodijeliti župani-jama 30 milijuna eura za

pripremu zemljišta, sanaci-ju i gradnju novih odlagali-šta otpada. Novac za sana-ciju i gradnju trebali su po ranijim propisima osigurati FZOEU i županije u odnosu 60 prema 40 posto, ali, pre-

ma riječima ministra zašti-te okoliša, prostornog ure-đenja i graditeljstva Branka Bačića, županije nemaju dovoljno novca za tu svrhu. Stoga će Fond u potpuno-

sti financirati izradu projek-tno-tehničke dokumentacije i istražne radove na lokaci-jama određenim za centre za gospodarenje otpadom. Plaćat će sanaciju kao i pri-premu projekata za sufinan-ciranje novcem Europske unije.

Divlja i službena odlagalištaVlada preko Fonda za za-štitu okoliša i energetsku učinkovitost sufinancira odnosno financira sanaciju službenih neuređenih od-lagališta komunalnog ot-pada i divljih odlagališta. Fond je od 2004. godine s jedinicama lokalne samou-prave zaključio ugovore za sanaciju 998 divljih odla-gališta na području Hrvat-ske. “Prioritete u sanaciji divljih odlagališta komu-nalnog otpada imaju odla-gališta na području poseb-ne državne skrbi, ona koja se nalaze u vodozaštitnim zonama, naseljenim mjesti-

ma, zaštićenim dijelovima prirode, blizini turističkih naselja, kao i odlagališta

za koje inspekcija zaštite okoliša utvrdi da ih je nuž-no sanirati. Do kraja 2010. godine ukupno je sanira-no 649 divljih odlagališta”, kažu u Ministarstvu. Ta-kođer, Fond je s jedinica-

ma lokalne samouprave za-ključio ugovore za sanaciju 299 službenih neuređenih odlagališta komunalnog ot-pada na području Hrvatske. Inače, do kraja 2010. godi-ne ukupno su sanirana 92 službena odlagališta komu-nalnog otpada.

Podsjetimo i da Zakon o otpadu propisuje i obvezu odvojenog prikupljanja ot-pada. Tako je u proteklih ne-koliko godina pa do danas u Hrvatskoj, prema najno-vijim podacima dobivenih od Ministarstva zaštite oko-

liša, prostornog uređenja i graditeljstva, sakupljeno 106.566,68 tona otpadnih guma, 168.531,6 kilograma industrijskih baterija i aku-mulatora te 319.981 kilo-gram prijenosnih baterija i akumulatora. Prikupljeno je 6,435.334,57 litara jestivog ulja te 29,633.337,42 litre mazivog ulja. Također, sku-pljeno je 97.494.527 tona PET ambalažnog otpada, 258.561.944 tone stakla, 704.600 tona kartona i pa-pira, 22.305 tona tetrapaka te 5112 tona drva.

Lopata teška milijardu euraZasad je definirano 12 županijskih i jedan regionalni CGO, dok se Grad Zagreb i preostale županije tek trebaju odlučiti kako će riješiti problem gospodarenja otpadom na svom području

Fond za zaštitu okoliša ima ugovore za sanaciju ukupno 998 divljih odlagališta

Građevinski radovi na Bikarcu trebali bi biti gotovi do kraja godine

1.1.2007. do srpnja 2007.

Do srpnja 2007. do danas

UKUPNO

Industrijske baterije i akumulatori 3954 164.577,60 168.531,60

Prijenosne baterije i akumulatori 14.242 305.739 319.981

Starteri 3.317.084 29.598.903,44 32.915.987,44

UKUPNO 3.335.280 30.069.220,04 33.915.987,44

Skupljene količine otpadnih baterija i akumulatora (kilogrami)

Skupljene količine otpadnih ulja (litre)

1.1.2007. do srpnja 2007.

Od srpnja 2007. do danas

UKUPNO

Jestivo ulje 623.509,51 5.811.825,06 6.435.334,57

Mazivo ulje 3.883.194,44 25.750.142,98 29.633.337,42

UKUPNO 4.506.703,95 31.561.968,04 36.068.671,99

vrsta ambalažnog otpada masa (t) komadi (t)

PET 97.494.527 2.812.174.699

Staklo 258.561.944 1.062.070.653

Al/Fe 6.263.445 431.405.527

Karton/papir 704.600

Tetrapak 22.305

Drvo 5112

Ostali polimerni otpad 20.764

Ostali stakleni ambalažni otpad 5502

Skupljeni ambalažni otpad (od 2006. do kraja 2010. godine)

Izvor: Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva

Izvor: Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva

Izvor: Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva

sanirano do kraja 2010.

649 divljih odlagališta

78.002 komada otpadnih vozila

(

skupljena količina od 1. siječnja 2007. do danas

18 Broj 3667 , 7. ožujka 2011. EUROGLAS Privredni vjesnik

*vijesti

Blagi pad nezaposlenosti u eurozoniEurostat, središnji stati-stički ured Europske uni-je, objavio je kako je se-zonski prilagođena stopa nezaposlenosti u eurozoni u siječnju bila blago uma-njena u odnosu na prosi-nac 2010. godine - sa 10 posto na 9,9 posto. Naj-niža stopa nezaposlenosti među članicama EU-a za koje postoje podaci zabi-lježena je u Austriji i Ni-zozemskoj, a iznosila je 4,3 posto. Najvišu stopu nezaposlenosti, 20,4 po-sto, ima Španjolska.

Mađarska ne žuri s euromMađarski ministar gospo-darstva György Matolcsy izjavio je prošli tjedan za austrijski dnevni list Der Standard kako se vlada ove zemlje ne žuri s uvo-đenjem eura. Naglasio je kako je mađarska vlada sretna što su obustavljeni pregovori s Međunarod-nim monetarnim fondom. Mađarska se mora finan-cirati sama, ne zajmovima drugih država, dodao je. K tomu, istaknuo je kako će vlada provesti struktur-ne reforme. One, naime, imaju za cilj smanjiti dug države sa sadašnjih 82 po-sto na 64 posto BDP-a.

Uskoro i porez na ugljik

Europski ministri energe-tike na sastanku u Bruxe-llesu izjavili su kako Eu-ropska unija mora svojoj industriji, ali i građani-ma, omogućiti korištenje energije po pristupačnoj cijeni. K tomu, ta energija ne smije zagađivati oko-liš. Na sastanku je rečeno kako bi u cilju smanjenja emisije ugljičnog diok-sida (CO2) u EU-u znat-no mogla pridonijeti nu-klearna i obnovljivi izvori energije te plin. Europska komisija bi uskoro trebala predstaviti i prijedlog no-vog poreza na ugljik.

Lada Stipić-Niseteonisteo.lada@skynet.be

Statistika nije na strani 99 posto eu-ropskih tvrtki sa

75 milijuna zaposlenih. Mala i srednja poduzeća u svom će vijeku imati do-sta problema, peti će ro-đendan dočekati tek po-lovina, a 15 posto završit će bankrotom. Samo četi-ri do šest posto svih ste-čajeva malih i srednjih tvrtki je u kategoriji pri-jevara neke vrste, analizi-rao je Eurostat. U svjetlu tih brojki politika dru-ge prilike kao i pripreme vlasnika tvrtki za neželje-ni mogući kraj poslovanja smatraju se značajnim do-prinosom zdravlju ekono-mije.

Čak 150.000 tvrtki di-ljem Europe svake će go-dine zatvoriti vrata uz gu-bitak 1,7 milijuna radnih mjesta, a politika potpo-re je takva da se pokuša-va ili oživjeti njihovo dje-lovanje ili poduzetnicima pomoći u novom počet-ku. Pogotovo početku bez stigme koju – ne u svim poslovnim sredinama! – sa sobom donosi povijest

odlaska u stečaj. Europ-ska komisija u svom ma-sivnom paketu različitih savjeta za malo i srednje poduzetništvo daje infor-macije o podršci za vri-jeme stečajnog postup-ka i poslije, naglašavajući vrijednost druge prilike. Obrazlaganje raspoloži-

vih poteza nakon kraha začinjeno je Cervanteso-vom izrekom “Tamo gdje se jedna vrata zatvaraju, druga se otvaraju”. Bitno je, hrabri se poduzetnike u problemima, na vrije-me detektirati prve zna-kove problema. No, kada je sve već otišlo toliko da-leko da je bankrot tvrtke neizbježan, stvar se pre-pušta sustavu i njegovim mjerama, uz poruku da je bitno što prije riješiti pro-bleme, primarno sanirati dugovanja jer su tako niži troškovi reorganizacije. (Ovu lekciju nisu naučile ni države, o čemu govo-ri i sudbina poglavlja Tr-žišnog natjecanja u hrvat-skim pregovorima!).

Samo hrabroU radu malih i srednjih tvrtki veoma je značajna razmjena iskustava i EU zaista služi kao baza po-dataka o različitim prak-sama, iskustvima i ide-jama. Uz preporuku da države “nastave s promo-cijom politike druge pri-like vodeći razmjenu naj-boljih praksi”, Komisija je pokrenula i šire ispiti-

vanje provedbe podrške tvrtkama u stečajnim pro-blemima. U dvogodišnjoj su studiji participirale sve zemlje članice EU-a, članice europskog eko-nomskog prostora i kan-didatske zemlje uključu-jući Hrvatsku. Eksperti su izlistali preporuke; srž im je u tome da se mo-gućnost neželjenog zavr-šetka poduzetničkog po-sla, bankrot, ne smatra smrtnom kaznom podu-zetniku te da strah od ne-uspjeha ni u kom slučaju

ne smije postati razlogom da se netko ne bi otisnuo u poduzetničke vode. Is-pitivanje Eurobarome-tra naime ukazuje na to da 48 posto Europljana u slučaju propasti tvrtke ne bi bilo spremno za novi početak te im je ovo pri-marni razlog i glavni mo-tiv rezerviranosti prema osnivanju vlastitih tvrt-ki. U ovome je razlika iz-među europske i američ-ke tradicije - Europljani su daleko oprezniji. “Že-limo li Europljane ohra-

briti da otpočnu s vlasti-tim biznisom, na nama je da stvorimo pozitivan pristup prema preuzima-nju rizika, s time i pre-ma mogućnosti propada-nja cijelog projekta, ali je to moguće samo ako osiguramo odgovaraju-ću podršku i uvjerimo ih da ni u problemima neće biti sami niti zaboravlje-ni”, kažu u Europskoj ko-misiji.

Pozitivno iskustvo bankrotaIskustva su vrijedna u po-slovnoj budućnosti: uvid u europske kompanije s najbržim rastom upozo-rava da najdinamičnije tvrtke osnivaju poduzet-nici s iskustvom bankro-ta! Njihove će tvrtke, u pravilu, ostvarivati brži rast i više prihode od onih koje vode poduzet-nici bez povijesti pro-blema u poslovanju. Ve-lika većina poduzetnika planira nastaviti aktivno-sti nakon propasti tvrtke. Poduzetnike valja hva-liti za hrabrost, za radnu energiju, oni uče iz gre-šaka. Glavnina stečajnih postupaka u Europi – za razliku od medijskog po-krivanja problema koje se bavi velikim tvrtka-ma i učestalo kriminal-nom pozadinom bankrota - odnosi se na male tvrt-ke, počesto poduzeća u vlasništvu obitelji, a one se za opstanak u pravilu bore u zakonskim okviri-ma. Ove ljude ni u kom slučaju ne valja etiketira-ti kriminalcima, “što ne samo da je nečasno nego sa sobom nosi i negativan efekt stvarajući kulturu u kojoj je sve manje ljudi spremno preuzimati po-duzetničke rizike”, poru-čuju iz Komisije.

KAKO POMOĆI EKONOMIJI

Važnost druge prilike Politika potpore je takva da se pokušava ili oživjeti djelovanje ugaslih tvrtki ili pomoći poduzetnicima u novom početku

Bankrot nije smrt. Strah od

neuspjeha ne smije biti razlog da se

netko ne otisne u poduzetničke vode

Europska komisija je napravila i listu - elektronski upitnik - s testovima stanja u tvrtki. Mnogo budućeg novca i vre-mena, pa i šokova, može spriječiti 15-minutno klikanje na iskrene odgovore na pitanja poput onoga “uhvatim li se sve češće u razmišljanju da smo uvijek imali ovakvih problema i izlazili na kraj s njima” ili “nude li dobavljači nepovoljnije uvjete” ili “koristi li se sve češće raspoloživi iznos dozvoljenog ulaska u crveno na banci” ili “plaćam li račune sve teže”. Ovo su samo neki od indikatora, a oni su manje-više isti za sve tvrtke u problemima bez obzi-ra u kojem nacionalnom okružju poslovale. Analize tvrtki u problemima, pogotovo najmanjih, upozoravaju na to da one po pravilu nemaju ni iskustava ni resursa u vođenju kriznih situacija - njihove se poslovne vještine uglavnom ograničavaju na dnevno vođenje posla. Ako takve tvrtke ne dobiju pomoć sa strane, teško da će se uspješno izvu-ći iz teškoća, potvrdila je praksa.

Test koji čuva živce i novac

u EU svake godine zatvori vrata izgubi se godišnje na taj način

150.000 tvrtki 1,7 mil radnih mjesta( (

19Broj 3667 , 7. ožujka 2011. www.privredni.hr

Lada Stipić-Niseteoniseteo.lada@skynet.be

S e k o n o m s k o m krizom za leđi-ma, tržište rada

u Europskoj uniji brzo se oporavlja. No ne svi – kategorija zaposleni-ka koja će nastaviti osje-ćati posljedice krize, ali kao rezultat štednje, bit će zaposleni u javnoj admi-nistraciji, inače sve do ne-davno najsigurniji u oču-vanju zaposlenja. Kriza je ukinula doživotno zapo-šljavanje činovnika, a pre-ma prognozi Europskog centra za razvoj vokacij-skog treninga, do 2020. godine njihov bi se broj u 27 zemalja EU-a mogao smanjiti za pet milijuna.

Kriza je u Europi “pojela” 10 milijuna rad-nih mjesta. Donijela je i promjene u strukturi za-poslenosti - radna mjesta prije će generirati usluž-ne djelatnosti nego indu-strijska proizvodnja. Za dio promjena zaslužna je i modernizacija proi-zvodnje koja pretpostav-lja manje radne snage uz višu produktivnost te ino-vacije koje su proizvod-nost podigle na višu razi-nu. Stoga će do 2020. tzv. primarne industrije, una-toč rastu, izgubiti oko 2,5 milijuna radnih mjesta. Kad je riječ o industrij-skoj proizvodnji, analiti-čari su priznali kako ih je ekonomski oporavak de-mantirao korigiravši pro-gnoze s dva milijuna iz-gubljenih radnih mjesta do 2020. godine na pola milijuna manje. Gubici

od oko 1,5 milijuna rad-nika, očekuju u poljopri-vredi, ali uz - povećanu proizvodnju. Poljopri-vrednici će, naime, posta-ti produktivniji, podržani i politikom EU-a koja ih na to potiče.

Štednja već mete Mjere štednje već metu radna mjesta u javnoj upravi diljem EU-a, ali će se odraziti i na neke dru-ge kategorije zaposleni-ka. Najbrže će rasti za-pošljavanje u privatnom sektoru. Financijske, ban-kovne, poslovne i druge usluge trebale bi u idu-ćih devet godina generi-rati oko šest milijuna no-vih radnih mjesta. Slijedit će ih promet i distribucija te ugostiteljstvo. S jedne strane štednja i promjene na tržištu stajat će posla

pet milijuna ljudi, da bi s druge strane bilo stvoreno oko osam milijuna novih radnih mjesta, poglavito u višim kvalifikacijskim ka-tegorijama te još dva mi-lijuna u uslugama koje zahtijevaju niže kvalifi-kacije, poput čišćenja, si-gurnosti, dostave hrane ili zbrinjavanja.

Ne očekuju se neke posebno dramatične pro-mjene na tržištu rada – potrebe za novim radnim

mjestima bit će ravno-mjerno raspodijeljene. In-dustrija će tražiti sve više visokostručnih radnika i oni su kategorija koja će imati najbolje izglede za brzo zapošljavanje. U go-tovo svim kategorijama radnika prognozira se da će broj novih radnih mje-sta radi širenja opsega po-sla nadmašiti broj onih gdje se samo traži zamje-na za radnike koji su otiš-li. Iznimka su kvalificira-ni radnici u poljoprivredi i ribarstvu, što slijedi pro-gnozu da će u doglednoj budućnosti poljoprivre-da apsorbirati manje za-poslenih. Općenito, atrak-tivni će biti svi radnici s višom i visokom kvalifi-kacijom. Potrebe će naj-više narasti kod najkvali-ficiranijih, visokostručnih radnika, dok će se najoš-triji pad dogoditi kod ne-kvalificiranih.

Kriza će u velikoj mjeri na tržište rada doni-jeti više visokokvalificira-nih radika. Mladi, slijede-ći loša vremena s visokom stopom nezaposlenosti u kategoriji najmlađih rad-nika (nezaposlenost rad-nika do 24 godine prelazi 20 posto, a u ekstremi-ma i 40 posto), odlučili su se za čekanje povoljnijih vremena kroz produljenje školovanja, a time i više kvalifikacije. Kako se kri-za povlači i tržište rada zahtijeva školovane rad-nike, tako i ta generacija dolazi na svoje, uskaču-ći u rad oboružana višim znanjem i vještinama od onih kakve je svojedobno planirala. Povezanost do-

datnog školovanja za vri-jeme čekanja na posao, duljine ekonomske krize te mogućnosti za eduka-ciju u vremenima stezanja remena, tek se treba ispi-tati, no početni indikatori pokazuje kako je kriza na tržište rada donijela - ško-lovanije mlade radnike.

Tržište rada u EU-u zahtijevat će i imigran-te, najveće šanse kao i do sada imaju najstruč-niji. Jedno je europsko istraživanje potvrdilo da imigranti općenito po-dižu razinu kvalifikacije radne snage. Iako je ri-ječ o malim promjena-ma, one su ipak vidlji-ve.

Bez drastičnih ograničenja Ako države nastave sa striktnom štednjom kako bi javne finan-cije vratile u granice dozvoljenih parame-tara, tri posto prora-čunskog deficita i 60 posto javnog duga, nju će najviše osje-titi zapošljavanje u javnom sektoru, i to dugoročno. Vrije-me produljene gospodarske ne-sigurnosti ne bi trebalo drastič-no ograničiti zapošljavanje – s iznimkom sektora inve-sticija. Promjena dobi umirovlje-nja značit će krat-koročno povećanje zaposlenosti u svim sektorima, ali se du-goročno ne očekuje

nikakav utjecaj kasnijeg umirovljenja. Stareće sta-novništvo značit će i po-trebu otvaranja novih rad-nih mjesta u zdravstvu i socijalnoj skrbi - što je du-goročno. Ostali sektori će zbog utjecaja demografije doživljavati postupan pad broja radnika.

TRŽIŠTE RADA U EUROPSKOJ UNIJI

KRIZA (DO)NOSI VISOKOOBRAZOVANE Štednja i promjene na tržištu stajat će posla pet milijuna ljudi, da bi s bilo stvoreno oko osam milijuna novih radnih mjesta, poglavito u višim kvalifikacijskim kategorijama te još dva milijuna u uslugama

Ako se nastavi sa striktnom

štednjom, nju će najviše osjetiti

zapošljavanje u javnom sektoru

“pojela” kriza u Europi u javnim službama do 2020.

10 mil radnih mjesta 5 mil manje zaposlenih ((Broj 3667 , 7. ožujka 2011. www.privredni.hr

20 Broj 3667, 7. ožujka 2011.MERIDIJANI Privredni vjesnik

Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

H rvatska ima pri-liku postati sre-dište podregije

Jugoistočne Europe ako na vrijeme provede struk-turne reforme i prepozna važnost internacionaliza-cije poslovanja te novih tržišta poput Rusije i Tur-ske, zaključci su najnovi-je studije konzultantske kuće Roland Berger Sre-dišnja i Istočna Europa u 2020. – Perspektive ra-zvoja i izazovi novog de-setljeća. U studiji, koja je provedena u rujnu 2010. godine, sudjelovalo je 320 vodećih menadžera iz re-gije.

Istraživanje pokazu-je kako će SIE biti glavno područje rasta u Europi iako se neće vratiti među najbrže rastuća gospodar-stva na svijetu. Srednja Europa razvit će gospo-darstvo pretežno temelje-no na inovacijama, dok će se neke zemlje Jugoistoč-ne Europe nižom cijenom rada i dalje morati natje-cati s gospodarstvima zone BRIC (Brazil, Rusija, Indija i Kina). Kul-turna bli-skost Za-p a d n o j Euro-pi i p r o -s t o r z a p o v e -ć a n j e učinkovi-tosti ostat će komparativne razvojne predno-sti regije, pri čemu

će razlike među zemljama regije u idućih 10 godina biti sve izraženije.

”Korporacije su već počele dijeliti regiju na više podregija, a oko 60 posto menadžera sma-tra kako će se trend po-većavanja razlika među zemljama regije sigurno ubrzati. Zbog toga ćemo današnju SIE za 10 go-dina promatrati isključi-vo kroz podregije”, ističe Vladimir Preveden, iz-vršni partner zagrebač-kog ureda Rolanda Ber-gera.

Hrvatska do 2020. go-dine neće dovršiti tran-ziciju u razvijenu zemlju niti će se osjetnije prima-knuti prosječnom BDP-u starih zemalja članica Europske unije (EU15) po paritetu kupovne moći (PPP-Purchasing Power Parity). Hrvatski me-nadžeri su u pred-viđanju razvoja poslovanja u svom sek-t o -

ru znatno oprezniji od re-gionalnog prosjeka, nova radna mjesta jedva da očekuju, gospodarsku bu-dućnost vide u održivom turizmu. A ocjena koju su dali budućoj važnosti ruskog kapitala, uz isto-dobnu stagnaciju utjecaja EU-a, najviša je u regiji i dvostruko iznad prosjeka.

Poljska nastavlja sustizati ZapadNedovoljno učinkovite javne institucije, nezado-voljavajuću infrastruktu-ru te problem korupcije menadžeri iz regije sma-traju ključnim čimbeni-cima koji će i dalje ote-žavati razvoj. Obrazovni sustav pak, koji još vide kao komparativnu pred-nost regije, ubrzano kli-zi prema sredini svjetske ljestvice pa se, uz negativ-ne demografske promjene

i veliki od-

ljev mozgova, ljudski ka-pital nameće kao još jedan od ograničavajućih fakto-ra rasta u idućih 10 godi-na. Istraživanje je poka-zalo kako je Hrvatska po odljevu mozgova među najugroženijima, na 122. mjestu na svijetu, u regi-ji je bolja tek od Bugarske i Srbije.

Energetika, ITC, far-maceutska industrija i zdravstvo budući su ge-neratori rasta, smatraju vodeći ljudi regionalnih kompanija, pri čemu po-boljšanje energetske učin-kovitosti, razvoj obnov-

ljivih izvora energije i IT rješenja vide kao glavne zamašnjake razvoja. Sek-torima koji su ovisni o si-

rovinama, po-put kemijske i automobil-

ske industri-je, menadže-ri predviđaju stagnaciju u sl jedećem desetljeću.

U stu-diji su dubinski analizi-r a n e , o s i m

H r v a t -ske, i Au-

strija, Češka, Poljska, Rumunj-

ska i Ukrajina. Au-strija je, pokazuje istraži-

vanje, zbog gospodarske krize izgubila koristi koje je dobila procvatom SIE regije. Privreda ove ze-mlje zabilježit će samo umjeren gospodarski rast. Obujam poslovanja će stagnirati, a broj rad-nih mjesta će opadati. Sve starija struktura društva bit će glavni izazov tije-kom sljedećeg desetlje-ća. Češki menadžeri op-timistični su i smatraju kako će obujam poslova-nja porasti, no broj radnih mjesta stagnirati. Ova ze-mlja nastavit će se etabli-rati kao poslovna lokacija visoke kvalitete. Među-tim, i Češkoj su potreb-ne institucionalne reforme jer su korupcija i birokra-cija glavne prepreke ra-zvoju. Poljska će nastaviti proces sustizanja Zapad-ne Europe. Tako će, s jed-ne strane, zemlja ostati atraktivna lokacija za pro-izvodnju, ali s druge će se snažnije usmjeriti na uslu-ge. Glavne prednosti Polj-ske su visoko obrazovanje i veličina tržišta. Nedosta-tak su infrastruktura i in-stitucije kao i porezna re-gulativa te su stoga nužne reforme. Rumunjski me-nadžeri najoptimistični-ji su po pitanju obujma poslovanja i broja radnih mjesta u svojoj zemlji. Pristup financiranju je glavni problem za tamoš-nje tvrtke. Ukrajinski me-nadžeri su pak blago op-timistični i drže kako će obujam poslovanja i broj radnih mjesta rasti. Poli-tička nestabilnost, korup-cija, birokracija i pristup financiranju smatraju se glavnim nedostacima u toj zemlji.

Srednja Europa razvit će gospodarstvo pretežno temeljeno na inovacijama

*vijesti

ECB u travnju diže kamatne stope Čelnik Europske središnje banke Jean-Claude Tri-chet izjavio je prošli tje-dan da bi Banka u travnju mogla donijeti odluku o povećanju kamata. Na za-sjedanju početkom ožujka kamatne stope zadržane su na postojećih rekordno niskih jedan posto. Eko-nomisti ECB-a prognozi-raju da će se inflacija ove godine kretati u rasponu od dva do 2,6 posto, od-nosno u prosjeku oko 2,3 posto, a za 2012. u raspo-nu od jedan do 2,4 posto.

RWE: brzo punjenje električnih vozila

Njemačka energetska kompanija RWE pred-stavit će ovoga tjedna na autosajmu u Ženevi prvo mrežno rješenje za punje-nje električnih automobi-la za najviše 30 minuta. Tzv. kombi-stanice omo-gućavaju šest ili čak 12 puta brže punjenje elek-tričnog automobila nego obična domaća utičnica. Kombi-stanica zadovolja-va međunarodne standar-de sigurnosti poput isklju-čivanja struje u utikaču za punjenje prilikom vađenja iz priključka. Druga je ve-lika pogodnost u tome što se struja potrošena preko kombi-stanice može plati-ti preko debitne kartice ili SMS-om.

Rekordni rezultat Volkswagena Volkswagen je u 2010. prodao 7,2 milijuna vozila i prvi put probio čarobnu granicu od sedam miliju-na prodanih vozila, priop-ćeno je iz kompanije. Pro-met je bio 126,9 milijardi eura što predstavlja sna-žan skok sa 105,2 mili-jarde u 2009. godini. U kompaniji smatraju da je rezultate donio oslonac na široku paletu modela i uvođenje ekoloških tipo-va vozila. Nastavljena je i stroga disciplina u nad-zoru troškova. Rast priho-da očekuje se i u 2011. go-dini.

je Hrvatska po odljevu mozgova

122. na svijetu(

Danas regija, sutra poDregijeNedovoljno učinkovite javne institucije, nezadovoljavajuća infrastruktura te problem korupcije ključni su čimbenici, po mišljenju menadžera, koji će i dalje otežavati razvoj

SrEdišNja i iStOčNa EurOPa u 2020. – PErSPEktivE razvOja i izazOvi NOvOg dESEtljEća

razlike među zemljama regije sve izraženije

u idućih 10 godina(

21Broj 3667 , 7. ožujka 2011. www.privredni.hrBroj 3667 , 7. ožujka 2011.

građani očekuju bolji život

tek za 2 godine(

dr. Uroš Dujšin

S vjetski sistem pre-hrane je u krizi, upozorava Econo-

mist. Cijene su vrtogla-vo porasle; sada su real-no više nego u bilo koje vrijeme nakon 1984. K tome bi mogle još i po-rasti ako suša upropasti urod pšenice u Kini (što je lako moguće). Skupoća je odigrala izvjesnu ulogu i u nemirima na Bliskom istoku, a zbog visokih ci-jena hrane svakog dana sve veći broj ljudi gladu-je. Ti zastrašujući obri-si prehrambene krize su i razlog zbog kojeg je gru-pa najvećih zemalja svije-ta, G20, na dnevni red za ovu godinu stavila i pita-nje sigurnosti u opskrbi hranom. Tu brižnost tre-ba pozdraviti. No sadašnji maksimum samo je dio ši-reg kompleksa problema. A tu treba razlikovati nje-gove strukturne, privre-

mene i irelevantne aspek-te. No političari se previše bave ovim posljednjim, a najmanje onim prvim.

Uzroci skupoćeGlavni uzrok sadašnje skupoće hrane je privre-men: suša u Rusiji i Ar-gentini, poplave u Kanadi i Pakistanu, zabrane izvo-za iz zemalja koje ponaj-prije žele osigurati hranu vlastitom stanovništvu te panika među uvoznicima koji nastoje popuniti svo-je zalihe. K tome se stvari pogoršavaju izvan poljo-privrednog sektora - slabi dolar pojeftinjuje gomi-lanje zaliha, a skupa naf-ta povećava ulazne troš-kove, dok cijene umjetnih gnojiva prate cijene nafte.

Neki ljudi za skupoću kri-ve i špekulante; no špeku-lanti ne mogu na dugi rok održati visoke cijene jer uz svaku prodaju ide i od-govarajuća kupnja.

Za sada velike struk-turne promjene, kao što je uspon Indije i Kine, utje-ču na kretanje cijena ma-nje no što se čini. Doduše, u obje te zemlje potra-

žnja za hranom raste, no zasad su je tamošnji po-ljoprivrednici uspjeli za-dovoljiti tako da nisu mo-rale mnogo uvoziti – iako bi loša žetva u Kini mo-gla dramatično promijeni-ti stvari. No zato bi u na-dolazećim desetljećima ti osnovni faktori mogli po-stati važniji. Procjenjuje se da bi proizvodnja hra-ne do 2050. trebala po-rasti za 70 posto kako bi održala tempo s porastom stanovništva te promjena-ma u prehrani uslijed ra-sta dohotka i urbanizacije. No tako veliki porast bit će teže postići nego ranije jer je malo neobrađenog zemljišta, nema dovoljno vode, a ponegdje se ve-ćom gnojidbom ne može ni povećati urod, dok kli-matske promjene mogu samo povećati probleme.

Održati visoke cijene Što učiniti? Zvuči para-doksalno, ali za početak treba održati visoke ci-jene, smatra Economist. Ako u 2050. treba prehra-

niti devet milijardi ljudi, tada bi zemlje koje proi-zvode bijednu jednu tonu po hektaru trebale proi-zvesti dvije. Velike koli-čine hrane koje propadaju na gospodarstvima u si-romašnim zemljama tre-ba sačuvati, a ratari će biti prisiljeni zaustaviti dugo-ročnu tendenciju opadanja prinosa. Sve to zahtijeva

povećanje dohodaka po-ljoprivrednika, što će opet povećati priljev investici-ja. Bez njih će u 2050. biti ne samo jedna nego dvije milijarde gladnih ljudi u svijetu. No kako povećati dohodak poljoprivrednika bez držanja milijuna siro-maha u bijedi?

Kako se to može na-praviti pokazuju uvjeto-vani programi pomoći kao što su meksički program Oportunidades i brazilski Bolsa Familia, kod kojih obitelj dobiva malu potpo-ru ako šalje djecu u školu i na redovite zdravstvene preglede. Poljoprivrednu proizvodnju moguće je povećati i smanjenjem ba-rijera u bogatim zemljama jer bi se povećao izvoz si-romašnih zemalja. Treba-lo bi i sniziti proizvodnju biogoriva koja nepotrebno remeti stanje na tržištima poljoprivrednih proizvo-da. No najisplativija inve-sticija bila bi ona u istraži-vanja kakva su bila ona s kojima je svojedobno po-čela “zelena revolucija”.

Proizvodnja hrane do 2050. trebala bi porasti za 70 posto

kako bi održala tempo s porastom

stanovništva

21POGLED U SVIJET

Obrisi prehrambene krize

P remda većina svjetskih istraži-vanja pokazuje

kako su muškarci i žene u globalu podjednako sret-ni, u Hrvatskoj su, kako je vidljivo iz istraživanja o nacionalnom indeksu sreće (NIS) koji redovi-to provode Allianz, agen-cija Hendal i mjesečnik Banka, muškarci sretniji od žena. Razlog tomu je, navodi se u istraživanju koje je provedeno u siječ-nju, to što žene imaju ma-nje novca za hranu, stano-vanje, odjeću i obuću te “sitne luksuze”, kao i lo-šije zadovoljenje drugih osnovnih potreba. Dru-gim riječima, kriza je više pogodila žene i to zato što su one u prosjeku ma-nje plaćene od muškaraca i teže pronalaze novi po-sao ako ostanu bez njega. Sve se to loše reflektira i na njihovo zdravlje: ima-ju više kroničnih bolesti, poremećaja apetita i lošije spavaju. Unatoč tomu, ne izostaju s posla više nego muškarci.

Muškarci su, navo-di se dalje, općenito ne-zadovoljniji stanjem u državi, svojim poslom i iskorištenjem osobnih po-tencijala na poslu. Ima-ju više nezdravih navika: više puše, piju alkohol i

češće jedu brzu hranu, no s druge se strane više bave fizičkim aktivnostima čime spašavaju zdravlje. Dok žene izvor zadovolj-stva pronalaze u obitelj-skim te prijateljskim od-nosima pa ih neprilike na poslu toliko ne pogađaju, većini muškaraca posao je središnji dio njihovog identiteta, pa i probleme vezane uz posao teže pro-življavaju.

Budućnost nije racionalnaInače, vrijednost nacio-nalnog indeksa sreće u siječnju je, u odnosu na mjesec ranije, porasla za

blagih 0,5 bodova, no dvi-je značajnije komponente - zdravo ponašanje i zado-voljstvo trenutačnim ži-votom - pali su za 2,9 i 2,3 boda. Na stavku (ne)zdra-vo ponašanje utjecala je manja konzumacija voća i povrća u zimskim mjese-cima, čemu su vrlo vjero-jatno pridonijele i znatno veće cijene tih proizvo-da u zadnja dva mjeseca.

Bolji život građani oče-kuju tek za dvije godine. Kako su istaknuli struč-njaci koji su proveli istra-živanje, u tomu ne treba tražiti nikakav poseban razlog jer svjetska istra-živanja pokazuju da ljudi svoja očekivanja u daljoj budućnosti ne temelje na racionalnim razlozima.

NIS se u Hrvatskoj prati punih godinu dana, a gledano u odnosu na sam početak - najveći su padovi zabilježeni u dije-lu koji se odnosi na osje-ćaj ljubavi (29,3 boda) te na zadovoljstvo sta-njem u državi (11 bodo-va). Gledano po danima,

Hrvati su najsretniji ne-djeljom, a najnesretniji u petak, na što, zaključuju analitičari, utječe nedo-statna količina novca za osnovne potrebe. (J.F.)

NACIONALNI INDEKS SREĆE

Istraživanje dokazalo: muškarci u Hrvatskoj sretniji od ženaKriza je više pogodila žene jer su one u prosjeku manje plaćene od muškaraca i teže pronalaze novi posao

Muškarci više puše, piju alkohol i češće jedu brzu

hranu

22 Broj 3667 , 7. ožujka 2011. HRVATSKA & REGIJA Privredni vjesnik

Zdravko Latallatal@privredni.hr

N emiri na sjeveru Afrike, na tra-dicionalnim tr-

žištima kompanija iz Bo-sne i Hercegovine, mogu biti katastrofalni za io-nako katastrofalno sta-nje ekonomije zemlje. Samo u Libiji 17 bosan-skohercegovačkih tvrt-ki ima ugovorenog posla za milijardu eura, tvrde u Vanjskotrgovinskoj ko-mori BiH. Sve optimistič-

ne prognoze vlasti - kako će ova godina biti poče-tak oporavka gospodar-stva, kako će BDP porasti za 3,2 posto, deficit plat-ne bilance neće biti veći od sedam posto te kako će rasti inozemna ulaga-nja, izvoz i zaposlenost - ugrožene su i dovede-ne pod veliki znak pita-nja zbog zbivanja u afrič-kim zemljama. Sarajevski Energoinvest na 79 loka-cija u Libiji sudjeluje u iz-gradnji objekata vrijednih 200 milijuna eura. Građe-

vinske kompanije, Hidro-gradnja i Energoinvest, planirale su ove godine u Egiptu, Libiji, Alžiru, Tunisu, Kataru i drugim afričkim zemljama reali-zirati više stotina milijuna eura posla i sad s pravom strahuju jer na poslovi-ma u zemlji ostvaruju jed-va 40 posto godišnjeg pri-hoda.

Kao u ratnom SarajevuPrvi čovjek Energoinvesta Džemail Vlahovljak, koji se zbog ugovaranja novih poslova zatekao na počet-ku nemira u Tripoliju, jed-va je uspio, zahvaljuju-ći poznanstvima, odletjeti u Istanbul. U Tripoliju je bilo kao u Sarajevu na po-četku rata 1992. godine, kratko je ocijenio Vla-hovljak zbivanja u Libiji. Na aerodromu u Tripoliju gdje je, dok ovo pišemo, vladala strašna gužva, da-nima je na evakuaciju če-kalo i šest inženjera sara-jevske projektantske kuće Ipsa koja je imala ugovo-rene poslove na projekti-ranju. U prvo vrijeme, u dogovoru s domaćim par-tnerima, s gradilišta je u kampove povučeno pede-setak radnika građevin-ske kompanije Širbegović Group. GP Hidrogradnja

na gradilištima Sirt, Misu-rati i Tripoli ima oko 140 radnika, koji više dana nisu izlazili na gradilišta pripremajući se za eva-kuaciju. Identična situa-cija je i sa stotinjak radni-ka sarajevske kompanije Bosna-s koja se bavi pro-jektiranjem i izvođenjem radova u petrokemiji. U Jafari se nalazi jedna od najvećih libijskih tvorni-ca vode i sokova u vla-sništvu bosanskohercego-vačke kompanije MIMS u koju je uložen znatan kapital. Veleposlanstvo BiH u Libiji ima podat-ke da je u bosanskoher-cegovačkim kompanija-ma radilo više od 1500 radnika od kojih su go-tovo svi evakuirani, što zrakoplovima nacional-ne i drugih zrakoplovnih kompanija, što turskim brodovima do Istanbula, a nemali broj je pješke pre-šao u Egipat. Ambasada nema točnih podataka ko-liko bosanskohercegovač-kih građana radi u drugim nacionalnim i privatnim kompanijama u Libiji, ali se vjeruje da taj broj i broj članova njihovih obite-lji nije mali. U nekim od tih kompanija ozlijeđeno je nekoliko bosanskoher-cegovačkih radnika koji su se sukobili s grupama

pljačkaša štiteći svoju i imovinu tvrtki.

Na milost pljačkašima Za sada bosanskohercego-vačke kompanije nemaju preciznih podataka o gubi-cima i štetama. Procjenju-je se da one nisu veće od 100 ili nešto više miliju-na eura, naravno ako nije uništena vrijedna oprema i opljačkan materijal. Kad bi se stanje ubrzo stabili-ziralo, štete bi se mogle i brzo nadonaditi. Uosta-lom, međunarodni ugovo-ri imaju i zaštitne klauzu-le, garancije i osiguranja. No ako bi nemiri potrajali, a time i neizvjesnost sud-bine za BiH tradicionalno dobrog libijskog tržišta, posljedice bi mogle biti katastrofalne. Ništa manji nisu ni drugi problemi koji potresaju BiH uzrokovani krizom na sjeveru Afrike, kao što je povećenje cije-na goriva, već treći put od početka godine, što će se odraziti na cijene poslova-nja i rast troškova života. Prehrambeni artikli, šećer, ulje, a napose kruh i peci-va, poskupjeli su do sada u nekoliko navrata, koliko zbog rasta cijena goriva, toliko i još više zbog ra-sta cijena pšenice na svjet-skim burzama.

UGROŽEN PLAN O RASTU BDP-a

Afrički sjever zaledio gospodarstvo BiHValovi socijalnih nemira u zemljama Sjeverne Afrike potopili su i nade u skori oporavak ekonomije BiH; štete od propalih poslova mjerit će se milijardama

Samo u Libiji 17 tvrtki iz BiH ima

ugovorenog posla za milijardu eura

povučeno je iz Libije

oko 1500 građana BiH(

Vlada Republike Srp-ske pozitivno je ocijenila ponudu zagrebačke Hi-droelektre-Inženjering i njemačkog EMS holdin-ga za dobivanje koncesi-je za izgradnju autoceste Glamočani-Banja Luka-Mrkonjić Grad-Mlinište-granica Federacije BiH. Vrijednost investicije pro-cjenjuje se na 1,3 milijarde eura, a gradnja bi trajala, ako ne bi došlo do nepla-niranih teškoća, šest godi-na. Ponudom je predviđe-no da koncesionari osnuju društvo koje će biti u nji-hovu 100-postotnom vla-sništvu. Ponuđači su ocije-nili da se uložena sredstva mogu vratiti za 42 godine zbog čega su zatražili kon-cesiju na 40 godina. Kako je priopćeno, uz ponudu za gradnju i gospodarenje autocestom, priložena je i

studija u kojoj se navodi da bi se ova investicija reali-zirala po sistemu BOT, što uz gradnju podrazumijeva i izradu potrebne projektne dokumentacije. Potvrđeno je da će vlada RS-a veza-no za ponudu Hidroelek-tre-Inženjering i EMS hol-dinga pokrenuti proceduru predviđenu zakonom.Sredinom veljače vlada RS-a dala je suglasnost JP-u Autoputevi RS-a za raspisivanje javnog poziva za izgradnju 70 kilometara autoceste Banja Luka-Do-boj. Vrijednost investicije procjenjuje se na 300 mili-juna eura, a Europska ban-ka za obnovu i razvoj i Eu-ropska investicijska banka iskazale su interes da kre-ditiraju gradnju 37 kilo-metara duge dionice Ba-nja Luka-Prnjavor, kao i dionicu Prnjavor-Doboj. Inače, u protekle tri godi-ne propala su dva poku-šaja vlade RS-a da radove na ovoj autocesti povjeri, prvo austrijskom Straba-gu, a zatim i mariborskom MCT-u. (Z.L.)

Tvornica duhana Rovinj (TDR) ostvarila je u Sr-biji 2010. godine prihod od 18 milijuna eura, što je za 5,1 posto manje nego 2009. godine iako je istodobno na srbijan-skom tržištu imala re-kordnu prodaju od 1,7 milijardi komada ciga-reta, što je za 3,5 posto više nego godinu prije, rekao je prošlog tjedna u Beogradu predsjed-nik Uprave TDR-a Da-vor Tomašković. Predstavljajući rezulta-te poslovanja na godišnjoj konferenciji TDR-a u Srbi-ji Tomašković je objasnio da je manji prihod i pored većeg obujma prodaje pri-je svega posljedica pove-ćanja trošarina koje nije pratilo povećanje malopro-dajnih cijena, ali isto tako i promjenjivog tečaja dina-ra, pa je zbog pada vrijed-

nosti dinara prihod TDR-a po kutiji smanjen sa 1,05 u 2010. na 1,04 eura ove go-dine, bez obzira na pove-ćanje cijena cigareta. TDR je vodeći proizvođač u Jugoistočnoj Europi s tr-žišnim udjelom od 25 po-sto, što znači da je svaki četvrti pušač u regiji po-trošač rovinjskih cigare-ta. Prošle godine TDR je u budžete Hrvatske i svih drugih zemalja bivše Ju-goslavije uplatio gotovo 500 milijuna eura prihoda na ime trošarina i poreza. S izjednačavanjem pore-znog opterećenja, a ono je sada u Srbiji i BiH 50 posto onog u Hrvatskoj u kojoj su cigarete i najsku-plje, nestat će i sivo trži-šte, odnosno razlozi za prelijevanje cigareta pre-ko granica susjednih drža-va, ocijenio je Tomaško-vić. (Lj.L.)

HIDROELEKTRA-INŽENJERING LICITIRA ZA GRADNJU CESTE

TDR U SRBIJI

Kome posao za 1,3 milijarde eura?

Veća prodaja, manji prihod

23Broj 3667 , 7. ožujka 2011. www.privredni.hr

*vijesti

Obrtnici zaprijetili opasnim neposluhomSkupština Obrtničko-po-duzetničke zbornice Slo-venije odlučit će 14. ožuj-ka o mogućem nastavku pojačanog pritiska na iz-vršnu i zakonodavnu vlast. Pritisak se već provodi, a sve je počelo zasipanjem Porezne uprave zahtje-vima za obročno plaća-nje poreza i doprinosa. Ne provede li vlast odlučni-je mjere za normalizaci-ju poslovanja, obrtnici će proširiti građanski nepo-sluh na razne oblike finan-cijskih poremećaja. Na-javljuju da će ovog ožujka 110.000 zaposlenih pre-stati s plaćanjem poreza i doprinosa, prijete da će 11. ožujka “očistiti” ban-komate, a tri dana kasni-je pokupiti svoj preostali novac u bankama. Za 16. ožujka najavljuju protestni

zbor pred parlamentom, a uoči Velike noči bloki-rat će cijelu Sloveniju. Re-voltirani obrtnici predomi-slit će se tek uz uvjet da vlada poduzme odlučne mjere za uklanjanje sive ekonomije, promijeni rad-no-pravno zakonodavstvo te uvede disciplinu pla-ćanja. Obrtnici su poseb-no osjetljivi na institut pri-nudnog poravnanja koji se sad provodi na teret najne-zaštićenijeg dijela sloven-skog gospodarstva.

Koliko radi javni sektorProsječna bruto plaća u Sloveniji iznosila je u stu-denom 1634 eura. Zaposle-ni u javnom sektoru ima-li su u tom mjesecu veću plaću: prosječno 1835 eura bruto. Borut Pahor i Danilo Türk nisu na popi-su 25 najbolje plaćenih lju-di u javnom sektoru. Pre-mijer je dobio 6000 eura, a predsjednik republike 6282 eura bruto. Prva dva mjesta zauzeli su direkto-ri zdravstvenih domova u Cerknici i Radečama. Ina-če, slovenska javnost uvje-rena je da se u javnim služ-bama radi premalo.

Franjo Kiseljakkiseljak@privredni.hr

R asprodaja u ko-joj se za mali novac proda-

ju udjeli u velikom broju dobrih poduzeća zaplju-snula je Sloveniju takvom žestinom da je i upućeni-jima u plodove propale tajkunizacije teško slije-diti tko sve prodaje, koga i po koju cijenu. Najbolje dijelove slovenskoga gos-podarstva prodaju finan-cijski holdinzi na umoru te banke koje su posta-le vlasnicama vruće robe vis major - aktiviranjem jamstava za kredite iz raz-doblja od 2005. do 2008. kada su menadžeri posta-li ključni vlasnici doma-ćih poduzeća. Rasprodaj-nom ozračju pridružila se i država prodajom dr-žavnih udjela posred-stvom svoja dva fonda

– Kapitalske i Sloven-ske odškodninske družbe. Procjenjuje se da je u Slo-veniji trenutno na prodaji raznih udjela u vrijedno-sti od 900 do 1200 mili-

juna eura. Pivovarna Uni-on prodaje Fructal, a Luka Koper udjel u Intereuropi. Na prodaji je i 58,8 posto Mercatora – prodavatelji su banke koje zaplijenje-nim dionicama Mercatora pokušavaju umanjiti šte-tu od ranijeg financijskog asistiranja Bošku Šrotu. Na oltar njegova megalo-manstva prinose se i lju-bljansko Delo i maribor-ska Večer, iskorišteni kao

pokriće za Šrotove taj-kunske kredite. Nova Lju-bljanska banka primora-na je prodati pozamašan udjel u Banci Celje.

Posla ima, novca neTriglav osiguranje za-jedno s reosiguravatelj-skom tvrtkom proda-je 3,29 posto NLB-a. Na popisu za prodaju naš-lo se i ljubljansko Žito. Viator&Vektor požurio je s objavom da je našao kupca za Tvornicu vozila Maribor koja ima posla, ali nema novca za repro-materijal i plaće. Dom-žalski Helios kao etabli-ran proizvođač sredstava za premazivanje (ima 30 poduzeća u 17 država – sa 2600 zaposlenih i 295 mi-lijuna eura ukupnog pri-hoda spada među 15 naj-većih u Europi) također ide na prodaju i to zbog klasično banalnog razlo-

ga. Slovenske banke, na-ime, zaplijenile su holdin-gu Nadbiskupije Maribor 36,5 posto Heliosa. Kle-rici nikako ne mogu vra-titi zajmove kojima su ši-rili svoj vlasnički portfelj. U Heliosu su bili uvjere-ni da će Nadbiskupija za podmirenje duga najpri-je prodati telekomunika-cijsku tvrtku T-2. Banka Rotschild, koju je Vatikan u međuvremenu angaži-rao kao savjetnika u sa-naciji crkvenih poslova u Sloveniji, odlučila je pre-okrenuti redoslijed proda-je: prvo žele prodati He-lios, očito stoga što se to poduzeće može proda-ti, za razliku od T-2 kojeg je NLB svojedobno nudio zajedno s dugovima za samo jedan euro.

Vodstvo Heliosa sada priželjkuje da njegove di-onice zaplijene banke kao vjerovnici nadbiskupij-

skog holdinga. Proda li crkveni holding založenu imovinu izravno, Helios će doći u ruke konkuren-cije koja će odmah ugasi-ti dio njegove proizvodnje radi povećanja vlastitog tržišnog udjela.

Nekretnine na bubnjuNe prodaju se u Sloveni-ji samo poduzeća. Na bu-banj ide i mnogo zaplije-njenih nekretnina. Samo Hypo Leasing ima lizinš-kih nekretnina približno za dvije milijarde eura. Ova godina bit će nedvoj-beno godina rasprodaja. Poduzeća su prezaduže-na, banke prenisko kapi-talizirane i previše izlo-žene grijesima proteklih ulaganja u poduzeća i vri-jednosne papire. Sve slu-ti da će sanacijski izlog dobiti nove prodajne ek-sponate – pivovare, Savu, Cinkarnu Celje...

SLOVENIJA: MASOVNA PRODAJA UDJELA U ZDRAVIM PODUZEĆIMA

Godina rasprodajaPoduzeća su prezadužena, banke prenisko kapitalizirane i pod teretom grijeha proteklih ulaganja – izlaz se traži u preprodaji portfelja procijenjene vrijednosti do 1,2 milijarde eura

Najbolje dijelove slovenskoga

gospodarstva prodaju financijski

holdinzi i banke

ONI BI DA IH KUPI FRANCUSKI CARREFOUR ILI BRITANSKI TESCO

Mercator: prodaja s figom u džepuAgrokorova ponuda opet muči Slovence. Čekaju kupce iz EU-a, a njih nema

( MASOVNA PRODAJA UDJELA U ZDRAVIM PODUZEĆIMA

rasprodajaPoduzeća su prezadužena, banke prenisko kapitalizirane i pod teretom grijeha proteklih

procjenjena vrijednost svih udjela koji se prodaju

od 900 do 1200 mil €

Koliko radi javni sektor prodaja s figom u džepu

Agrokorova ponuda opet muči Slovence. Čekaju kupce iz EU-a, a njih nemaNa odziv Agrokora iz Zagreba da je zaintere-siran za kupnju udjela u Mercatoru, slovenska javnost opet se ukopala u rov nacionalnih intere-sa. Opet se iznose sumnje u poštene namjere Ivice Todorića. Opet se ozna-čava nepoželjnim svakog onog potencijalnog kupca koji na svojim prodajnim policama ne drži sloven-sku robu. Prvu Agroko-rovu ponudu dočekalo se silovitim forhendom. Pre-

ma sadašnjoj ponudi iska-zuje se sličnu odbojnost, tek uz poneko liberalnije stajalište da je za sloven-skog potrošača svejedno u čijem je vlasništvu dućan u koji odlazi po provijant. Agrokorovo zanimanje za Mercatorove dionice sada prate neke nove zebnje. Skupinu koja navija za nacionalni interes zbunju-je činjenica da za Merca-tor nema zainteresiranih kupaca iz Europske unije. U Ljubljani su nesretni

što njihovu ponudu zaobi-laze veliki trgovci kao što su Carrefour iz Francu-ske i Tesco iz Velike Bri-tanije. Pitaju se zašto bel-gijski Delhaize pokazuje namjeru kupiti Maxi tr-govine srbijanskog tajku-na Miroslava Miškovića. Zašto ne razmišlja o Mer-catoru? Neki od mogućih odgovora već su naznače-ni u tekstovima pojedinih komentatora koji dokazu-ju da onoga tko prodaje s figom u džepu neće sali-

jetati kupci, pogotovo ako znaju kako se u Sloveni-ji provela belgijska banka KBC. Trećinski vlasnik NLB-a samo čeka povo-ljan trenutak za izlazak iz vodeće slovenske ban-ke u kojoj mu nije omo-gućeno obećano poveća-nje udjela na 50 posto. Slučaj s NLB-om poučan je ne samo za KBC nego i za ostale ulagače koji-ma se sada nudi nasukane portfelje nesretne sloven-ske tajkunizacije. (F.K.)

24 Broj 3667 , 7. ožujka 2011. STIL Privredni vjesnik

*vijesti

Promocija u ožujku HTZ nastavlja s intenziv-nom promidžbom hrvat-skog turizma. Tijekom ožujka naš će se turizam predstaviti na turističkoj burzi ITB u Berlinu te na sajmovima u Budimpešti, Moskvi, Parizu, Göthebo-rgu, Nürnbergu, Tullnu te Kijevu. U planu je održa-vanje Hrvatskih turistič-kih dana i to u Bruxelle-su i Parizu.

Atlas o ZagrebuTuristička agencija Atlas novom brošurom Zagreb pozicionira glavni grad Hrvatske kao samostal-nu destinaciju za dulji bo-ravak gostiju. Do sada je Zagreb bio jedna od us-putnih točki na Atlaso-vim turističkim obilasci-ma. U Atlasu vjeruju kako će u budućnosti hrvat-ska metropola svim do-maćim i stranim gostima biti u potpunosti dostu-pna kroz agencijsku po-nudu višednevnog borav-ka te velikog broja raznih ponuda u sklopu pojedi-nih tura. Brošura Zagreb ima 56 stranica, a tiskana je u pet jezičnih izdanja - engleskom, njemačkom, španjolskom, francuskom i hrvatskom.

Belina - krapinska majka chardonnayaU istraživanju prve faze projekta Revitalizacija i zaštita autohtonih sorti vinove loze, nakon mnogo godina traženja otkriven je roditelj poznate sorte vinove loze Chardonnay, i to u Krapini, na brajda-

ma rodne kuće Ljudevi-ta Gaja. Ustanovljeno je da je, uz Pinot, drugi rodi-telj jedna stara belina ne-kad poznata kao Heunisch Weiss ili Gouasis blanc tj. Krapinska belina ili Bela belina velika. Unatoč fi-nancijskoj krizi projekt će uskoro ući u svoju drugu fazu s ciljem revitalizacije tradicionalnih zagorskih sorti vinove loze.

Sanja Plješapljesa@privredni.hr

P romocija novih netradicionalnih i manje pozna-

tih turističkih destinaci-ja čija turistička ponuda osigurava društvenu, kul-turnu i ekološku održi-vost cilj je ovogodišnjeg izbora Europske destina-cije izvrsnosti (EDEN). U suglasnosti s državama članicama EU-a i zemlja-ma kandidatima Europska komisija za taj je izbor odabrala temu Turizam i prenamjena obnovljenih fizičkih lokaliteta. Kandi-dirati su se mogle samo one destinacije koje su obnovile fizičke lokalitete lokalne baštine pretvoriv-ši ih u turističku atrakciju koja je u funkciji najma-nje dvije godine. Na hr-vatski natječaj za EDEN u Glavni ured Hrvatske tu-rističke zajednice (HTZ) došle su 23 kandidatu-re, a nakon razmatranja i ocjenjivanja u uži izbor ušlo je pet lokaliteta. To su Parenzana - put zdrav-lja i prijateljstva (Buje, Grožnjan, Oprtalj, Moto-vun, Vižinada i Umag), Muzej Staro selo Kumro-vec, Turističko-memori-jalni kompleks Cimper u Murskom Središću, Pu-stara Višnjica u Višnjici te Vukovarski nokturno u Vukovaru. Pobjednik hr-vatskog izbora bit će pro-glašen u travnju.

Što su fizički lokaliteti“Pod fizičkim lokaliteti-ma mogli su se kandidirati industrijski, poljoprivred-ni, vojni i ostali lokaliteti za koje se vežu ekonom-

ske, kulturne, tradicijske aktivnosti, lokalna povi-jest i ratna razdoblja. To je primjerice prenamjena tvorničke hale u koncer-tnu dvoranu, plinskog re-zervoara u izložbeni pro-stor, ratnog bunkera u muzej, transformacija sta-rih željezničkih pruga ili sličnih postrojenja u turi-stičke staze ili šetnice te prenamjena i organizacija manjih atrakcija u starim rudnicima, svjetionicima, dvorcima, zatvorima, na mjestima velikih nesreća i ratištima”, rekla je člani-

ca Povjerenstva za izbor hrvatskog pobjednika EDEN-a Ines Paškvan Kangler iz HTZ-a.

Govoreći o predno-stima tih pet lokaliteta u odnosu na ostale, Ines Paškvan Kangler je ista-knula kako se do njih do-lazi uglavnom dobrim prometnicama, imaju do-bru prometnu i turističku signalizaciju, opremljeni su sadržajima za pružanje kvalitetne turističke po-nude, a u njima se održa-vaju i razne manifestacije.

Na trasi nekadašnje

uskotračne pruge Poreč-Trst danas se nalazi Paren-zana, put zdravlja i prija-teljstva, biciklistička staza i šetnica dužine 78 kilo-metara. Taj projekt finan-cira Europska unija, a u planu je unaprjeđenje bi-ciklističke infrastrukture,

uspostava info bike toč-ke te otvaranje multime-dijalnog muzeja na temu Parenzane. S druge stra-ne, ideja da se stara jez-gra Kumrovca s rodnom kućom Josipa Broza Tita obuhvati mjerama spo-meničke baštine i pretvo-ri u jedinstveni muzej na otvorenom - Muzej Staro selo Kumrovec, pojavila se još 1947. godine. Danas

se na tom prostoru nalazi 25 stambenih, devet gos-podarskih i osam pratećih objekata, a muzejski fun-dus broji 2800 eksponata.

Ne zaboravite VukovarTuristički kompleks Cim-per smješten je u Mur-skom Središću na loka-ciji na kojoj se više od 50 godina vadio ugljen. Kao spomenik na to raz-doblje sačuvan je separa-tor ugljena koji je postao dijelom Spomen-doma rudarstva. Pustara Viš-njica, poljoprivredno ze-mljište koje se ne obra-đuje nego služi za uzgoj stoke, je 200 godina sta-ro poljoprivredno dobro koje je danas prije svega u funkciji turizma. Tamo se nalazi restoran, objekt sa 36 soba, četiri dvora-ne opremljene za kongre-se ili seminare, tematske i biciklističke staze te šet-nica uz Dravu.

Pod nazivom Vuko-varski nokturno objedi-njena su četiri memori-jalna lokaliteta posvećena žrtvama Domovinskog rata. To su vojarna 204. vukovarske brigade u ko-joj je realizirana prva faza projekta pretvaranja voj-nog kompleksa u Muzej Domovinskog rata, u pot-punosti obnovljena Opća bolnica Vukovar u čijem je podrumu otvoren mu-zejski prostor Mjesto sje-ćanja 1991., potom han-gar tvrtke Vupik koji je pretvoren u spomen-dom te nekadašnja Vupikova farma Ovčara na kojoj se danas nalazi spomenik žr-tvama u obliku obeliska s grlicom.

PRENAMJENA OBNOVLJENIH FIZIČKIH LOKALITETA

Tvorničke hale postaju koncertne dvoraneU uži izbor za hrvatskog pobjednika EDEN-a ove su godine ušli: istarska Parenzana, Muzej Staro selo Kumrovec, kompleks Cimper u Murskom Središću, Pustara Višnjica te Vukovarski nokturno

Vukovarski nokturno čine četiri memorijalna lokaliteta posvećena žrtvama Domovinskog rata

Izbor za Europsku tu-rističku destinaciju iz-vrsnosti na inicijativu Europske komisije u ze-mljama članicama EU-a provodi se od 2005., a Hrvatska je dobila mo-gućnost sudjelovanja u tom izboru bez prava na financij-sku potporu od 2006. Do sada su nacionalni pobjednici za taj izbor bili Sveti Martin na Muri, Đurđevac s Picokija-dom, Nacionalni park Sjeverni Velebit te grad Nin.

Hrvatska peti put zaredom u EDEN-u

pristigle na hrvatski natječaj za EDEN ušlo u uži izbor

23 kandidature 5 lokaliteta( (

25Broj 3667 , 7. ožujka 2011. HRWWWATSKAwww.privredni.hr

Boris Odorčićodorcic@privredni.hr

I nstitut hrvatske glazbe (IHG), koji su zajednički osno-

vale udruge skladatelja, glazbenika i diskografa, predstavio je prve dostu-pne rezultate poslovanja domaće glazbene indu-strije u 2010. godini. Iz njih je očito da su recesi-ja i internet piratstvo pro-tekle godine još ozbilj-nije ugrozili i ovu granu gospodarstva.

Tako je, prema po-dacima Hrvatske disko-grafske udruge (HDU) i Službe za zaštitu au-torskih muzičkih prava (ZAMP), fizička prodaja nosača zvuka u 2010. pala za 42 posto u odnosu na 2009. godinu. Pri tomu je pad prodaje nosača zvu-ka (CD albuma, singlo-va i DVD-a) domaćih izvođača, kojih je lani

prodano 1.117.259 koma-da, još i veći te iznosi 45 posto. Pad prodaje inoze-mnih nosača zvuka ma-nji je za 17 posto u odno-su na prethodnu godinu. Međutim, brojka od samo 289.608 prodanih pri-mjeraka svih vrsta nosa-ča zvuka inozemnih izvo-đača jasno govori kako je njihova glazba dostupni-ja na internetu od domaće te još od ranije dramatič-nije pogođena nelegalnim downloadom.

Donekle dobra vijest je ta da prodaja glazbe u digitalnom obliku bilježi rast od oko 11 posto u od-nosu na 2009. godinu. No ni tu nije lako biti optimist - dok je računalni down-load porastao za 56 po-sto, download putem mo-bilnih uređaja protekle je

g o -

dine prvi put pao - i to za gotovo 14 posto.

Logičan padMilan Majerović-Stili-nović, voditelj odnosa s javnošću IHG-a, isti-če kako je pojavom novih tehnologija nosač zvuka postao samo jedan od na-čina distribucije i konzu-macije glazbe pa je utoli-ko i logičan pad njegove fizičke prodaje. “Primje-na odgovarajuće tehno-logije diktira i način dis-tribucije. Sličan ciklus rasta i pada prodaje do-godio se i s prethodnici-ma CD-a – vinilom i ka-setama. Tehnologije se mijenjaju, ali potrebe za glazbom ostaju, što zor-no pokazuje podatak da je upravo ‘music’ najtra-ženiji internetski pojam. Pad prodaje fizičkih nosa-ča zvuka ukazuje na to da

ljudi do glazbe koja ih zanima dolaze alter-

nativnim načinima distribucije, koji su nažalost naj-češće nelegalni. Također, prohtje-vi i želje kupa-ca u vezi s naba-vom glazbe se mijenjaju. Ljudi

više ne žele samo glazbu u svom CD

playeru. Žele je, naime, i u kućnom računalu, na laptopu koji nose na po-sao, na mobilnom uređa-ju od kojeg se ne odvajaju cijeli dan… Problemi koji nastaju nelegalnom dis-tribucijom porođajne su muke jednog novog doba u kojem će, vjerujemo, naposljetku ipak pobijedi-ti glazba”, kaže on.

Predstavnici doma-će glazbene industrije ipak poput kolega iz svi-jeta procjenjuju kako bu-dućnost leži u digitalnoj glazbi i promjenama tr-žišnih modela. Očito je da se Cedeterija i Fonoteka, postojeći online glazbeni servisi, moraju razvijati – a možda postoji i prostor za nove.

Branko Komljeno-vić, direktor HDU-a, kaže kako do sada nismo svjedočili ovako vrtogla-vom godišnjem padu pro-daje. “Nadamo se, a i prvi pokazatelji u 2011. godini daju nam osnove za to, da se takav visoki trend pada prodaje neće nastaviti.

Vjerujemo da će se nastaviti porast

prodaje glazbe preko digital-

nih servisa, i da će

neki novi digitalni mode-li i zaživjeti na našem tr-žištu u ovoj godini”, kaže on.

Sfeci: zarađuju pogrešni ljudiPaolo Sfeci, dopredsjed-nik Hrvatske udruge za zaštitu izvođačkih pra-va, ističe kako je glazba veliki globalni biznis. No, danas na njoj zarađuju po-grešni ljudi kao što su pri-mjerice, proizvođači har-dvera, mobitela te vlasnici torrent stranica. Oni koji glazbu proizvode, pak, gotovo ništa ne zarađu-ju. “Sve manje hrvatskih glazbenika može pristoj-no živjeti od svoga rada. Sve manje novih izvođača može nastati i opstati po takvim uvjetima. To kao izravnu posljedicu ima si-romašniju ponudu glazbe, siromašniju kulturu i ze-mlju”, smatra on.

Nenad Marčec, glavni direktor Službe ZAMP Hrvatskog druš-tva skladatelja, smatra kako je jedino rješenje za autore i glazbenu industri-ju izlazak na online glaz-benu scenu udruživanjem svih iz glazbenog biznisa kako bi zajednički ponudi-li tržištu atraktivan glazbe-ni servis po uzoru na svjet-ske uspješnice. “Ujedno, važno je edukacijom i ko-rektnim pravnim okvirom nelegalni download zami-jeniti legalnim”, zaključu-je Marčec.

NELEGALNI DOWNLOAD I METAMORFOZE TRŽIŠTA GLAZBENE INDUSTRIJE

Piratske note sve težeRecesija i piratstvo na internetu protekle godine još su ozbiljnije ugrozili glazbenu industriju

Budućnost ipak leži u digitalnoj

glazbi i promjenama tržišnih modela

nosača zvuka prodano u 2010.

1.117.259 domaćih 45%( (*vijesti

Porast tržišta e-komunikacija

Tržište elektroničkih ko-munikacija u Hrvatskoj 2010. nastavilo je s tren-dom rasta. U pokretnim mrežama na kraju 2010. bilo je 6.362.106 kori-snika (rast od 5,4 posto), a 328.389 (ili 30,2 posto više) priključaka široko-pojasnog pristupa interne-tu nego krajem 2009. Na tržištu nepokretnih mreža na kraju 2010. novi opera-tori imali su 587.522 kori-snika i tržišni udio od 31,2 posto (rast od 17,4 posto). Osim u pokretnim komu-nikacijskim mrežama, priopćeno je iz Hrvatske agencije za poštu i elek-troničke komunikacije, ti-jekom 2010. je došlo do porasta broja priključaka širokopojasnog pristupa internetu i u nepokretnim komunikacijskim mre-žama. Tako je zabilježe-ni broj priključaka na kra-ju 2010. iznosio 803.823, odnosno 17,4 posto više u odnosu na kraj 2009. Do porasta je došlo u svim županijama, što pokazuje da operatori svoje usluge nude na čitavom teritoriju Hrvatske.

Iskon dostupan u Dubrovniku

Iskonove usluge interneta, telefona i digitalne televi-zije od prošlog su tjedna dostupne u Dubrovniku, i to na vlastitoj infrastruk-turi tog pružatelja broad-band usluga na alternativ-nom tržištu u Hrvatskoj. Iskon putem vlastite in-frastrukture od prije pruža usluge na području Zagre-ba, Splita, Rijeke, Pule, Osijeka, Velike Gorice, Samobora, Opatije i So-lina, dok je putem T-HT-ove infrastrukture dostu-pan u cijeloj Hrvatskoj.

pad prodaje CD-a domaćih izvođača

26 Broj 3667 , 7. ožujka 2011. PST! Privredni vjesnik

R uralni turizam skupni je naziv za različite ak-

tivnosti i oblike turizma koji se razvijaju na rural-nom prostoru, a ostvaruje se unutar prirodnih i kul-turnih resursa na tom po-dručju. Takav prostor u Hrvatskoj zauzima 91,6 posto površine, a obilje-žava ga velika bio i druš-tvena raznolikost što pred-

stavlja golem potencijal za razvoj ruralnog turizma. Upravo o razvitku takvog oblika turizma govori se u knjizi Ruralni turizam u Hrvatskoj s hrvatskim pri-mjerima dobre prakse i europskim iskustvima. To je autorsko djelo Dami-ra Demonje s Instituta za međunarodne odnose (IMO) iz Zagreba i Pavla Ružića s Instituta za po-ljoprivredu i turizam iz Poreča. Knjiga je tiskana u prosincu 2010. godine u nakladništvu Izdavačke kuće Meridijani iz Samo-bora. Suizdavač je IMO uz partnerstvo Renate Ču-pić i njene tvrtke Sortis iz Zagreba. Izdavanje knjige financirala je tvrtka Meri-dijani, uz financijsku pot-poru Ministarstva turizma i Coca-Cole u Hrvatskoj.

Knjiga ima 316 stra-nica, a sastoji se od osam

poglavlja. U knjizi se zao-kružuje tema ruralnog tu-rizma počevši od njegove definicije, stanja u rural-nom turizmu u Hrvatskoj te u Europi, a završivši sa zaključcima i preporuka-ma za održivi razvoj ru-ralnog turizma u našoj zemlji. Među ostalim, ra-spravlja se o pojmu ru-ralnog turizma, definira ruralna turistička destina-cija, opisuje nastanak i ra-zvoj tog oblika turizma, integriraju se prethodna znanja te opširno analizi-ra postojeće stanje i per-spektive razvoja tog obli-ka turizma.

Didaktičke farme i muzeji na otvorenom u EuropiHrvatska ima značajnu prirodnu i socio-kulturnu resursnu osnovu za razvoj turizma u svim područji-ma. Međutim, autori knji-ge postavljaju pitanje je li ta resursna osnova u do-voljnoj mjeri i na pra-vi način iskorištena te postoji li prava i provediva strate-gija razvoja ru-ralnog turizma i ostalih ak-tivnosti veza-nih za odr-živi razvoj rura lnog prostora.

Pitanje koje se na-meće je jesu li zaista po-ljoprivreda i turizam osnovne razvojne šanse hrvatskog gospodarstva. Knjiga Ruralni turizam u Hrvatskoj argumentirano pokušava odgovoriti na ta pitanja. Kako kažu au-tori, knjigu treba shvati-ti kao znanstveno uteme-ljeni poticaj što žurnijeg, sustavnijeg i formalni-jeg osmišljavanja rural-nog turizma kao jednog od budućih važnijih po-kretača gospodarskog ra-zvoja u našoj zemlji.

Knjiga donosi i pre-gled i analizu stanja ru-ralnog turizma u Europi, a predstavljeni su i europski primjeri uspješnog mode-la njegova razvoja. Tuma-če se novi proizvodi tog turizma u Europi, tzv. di-daktičke farme i muzeji na otvorenom, a objašnja-va se i inicijativa Leader Plus koja se financira iz strukturnih fondova Eu-ropske unije. (S.P.)

C. H. PRAHALADBOGATSTVO NA DNU EKONOMSKE PIRAMIDEWharton School Publishing/Mate

Nadahnute izvornim izdanjem Bogatstva na dnu ekonom-ske piramide, mnoge tvrtke prepoznaju i izgrađuju po-slovne prilike te ostvaruju dobit na novim tržištima među najsiromašnijim ljudima svijeta - dok istodobno pomažu u eliminiranju siromaštva i neimaštine. Danas, ovim iz-danjem povodom pete obljetnice, autor dopunjuje knjigu kako bi čitateljima osigurao uvid u to kako se njegova za-misao provodi u siromašnim regijama diljem svijeta.

ERIKA FISCHER-LICHTEPOVIJEST DRAME, 1. SV.Disput

Prvi svezak monografije Povijest drame njemačke tea-trologinje Erike Fischer-Lichte izniman je doprinos knji-ževnoantropološkim istraživanjima zapadnoeuropske drame i kazališta. Nije riječ o još jednoj linearno iznesenoj kronici najvažnijih poglavlja iz povijesti drame, nego o djelu zasnovanom na vrlo inovativnom konceptu koji po-lazi od toga da drama od svojih antičkih početaka pa sve do danas u osnovi prati preobrazbe koncepata identiteta.

MATT BAGLIO OBRED Verbum

Riječ je o životnoj priči egzorcista Garyja Thomasa, američkoga svećenika hrvatskih korijena. Pripovijeda o začuđujućim događajima opsjednuća, pruža izravna svjedočanstva o egzorcizmima, ulazi u tajanstveni svijet okultnoga, među anđele i demone, sve do uznemirujuće-ga konačnog susreta oca Garyja s đavlom. Vjernika, kao i skeptika, knjiga tjera da na posve nov način promotri fenomen demonskoga pa stoga pripada onoj vrsti knjiga koje su u stanju preobraziti onoga tko za njima posegne.

BERNHARD ROETZELDŽENTLMENZnanje

Može li doista odjeća pretvoriti nekoga u džentlmena? Ne može, ali odjeća je ipak važan dio kulture. Kada ljudi znaju nešto o zakonima odijevanja, o povijesti mode i modnim ikonama, život im postaje bogatiji i povećava se njihovo samopouzdanje. Ova knjiga pruža sveobuhvatne osnov-ne informacije o klasičnoj muškoj modi, o tome gdje se razni predmeti mogu kupiti, nudi savjete o individualnim modnim zahtjevima, te budi oduševljenje za stilsko odije-vanje i biranje pravih modnih dodataka.

AINE MCATEERDESERTIPlanetopija

Strast prema desertima jedna je od onih stvari koja je za-jednička većini ljudi na svijetu. Često se može učiniti da su pojmovi “dekadentno” i “zdravo” oksimoron, no Aine McAteer je i ovom svojom najnovijom kuharicom nastoja-la dokazati suprotno. U kuharici Deserti, koju je osmislila posebno za nakladničku kuću Planetopija, donosi tride-setak neodoljivih recepata za prirodne i zdrave slastice kojima nitko neće moći odoljeti.

KNJIGOMETARPripremila: Vesna Antonić

Primjeri dobre prakse i europska iskustvaRuralni prostor u Hrvatskoj zauzima 91,6 posto površine, a obilježava ga velika bio i društvena raznolikost što predstavlja golem potencijal za razvoj ruralnog turizma

NOVA KNJIGA: RURALNI TURIZAM U HRVATSKOJ

Ruralni turizam je jedan od pokretača

gospodarskog razvitka

vi način iskorištena te postoji li prava i provediva strate-gija razvoja ru-ralnog turizma i ostalih ak-tivnosti veza-nih za odr-živi razvoj rura lnog prostora.

O autorima

Koautor knjige Ruralni turizam u Hrvatskoj Damir Demonja rođen je 1966. godi-ne u Zagrebu, a nakon doktorata na zagrebačkom Filozofskom fakultetu svoje profesionalno iskustvo usavršavao je na raznim poslovima u području povijesti umjetnosti i izvan toga. Njegova šira djelatnost obuhvaća kulturološko područja filma i filmske baštine. Uz koautorstvo u knjizi Ruralni turizam u Hrvatskoj, De-monja je i autor knjige Romaničke crkve u Istri. Drugi koautor Pavlo Ružić rođen je u Kašteliru 1950. godine, a doktorirao je na riječkom Ekonomskom fakultetu. Samostalno ili kao koautor objavio je šest knjiga i više od 100 stručnih i znan-stvenih radova u kojima je proučavao turističku ponudu i njenu kvalitetu te ru-ralne oblike turizma.

27Broj 3667 , 7. ožujka 2011. www.privredni.hr

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Dijelovi za vozilaKMD Motor Team, Beograd, Srbija, www.beoclick.com/kmd_motor_team. Tvrtka nudi rezervne dijelove sistema za ubrizgavanje dizel motora za sve tipo-ve vozila i agregata proizvođača iz Srbi-je, Njemačke, Španjolske i Italije. Kon-takt: Dragan Krstić, kmdteam@eunet.rs, +381 11 3809360.

Motocikli i skuteriXiamen Chenjing, Xiamen, Kina, www.asian-motor.com. Tvrtka je kineski proi-zvođač različitih vrsta motocikala i sku-tera i nudi svoje proizvode. Kontakt: Johnson Zou, sales@asian-motor.com, +86 592 3939670.

Oprema za vojsku i policijuLubawa, Grudziac, Poljska, www.lu-bawa.com.pl. Tvrtka specijalizirana za balističku zaštitu, tehničke i pneumatske šatore kao i specijalno obložene tkani-ne posjeduje certifikat sustava upravlja-nja kvalitetom sukladno zahtjevima nor-me PN-EN ISO 9001:2001 i sustava koji osigurava kvalitetu sukladno zahtjevima NATO-a AQAP-2110. Kontakt: Mariusz W. Kremplewski, info@lubawa.com.pl +48 56 6994000, +48 607 988748.

Brodski konopiKatateh, Zagreb, www.katateh.hr. Tvrtka prodaje brodske konope marke FSERobli-ne. Kontakt: Željkica Gavran-Perković,info@katateh.hr, +385 99 2207758.

SuradnjaVlaams Agentschap Ondernemen, Bruxelles, Belgija, www.vlao.be. Tvrtka je partner jedne velike belgijske grupe, specijalizirana je za proizvodnju i distri-buciju proizvoda od umjetne trave i tra-ži distribucijske partnere u Republici Hr-vatskoj. Moguće je i zajedničko ulaganje. Tvrtka posjeduje ISO9001. Traže se tvrt-ke ili privatne osobe sa širokim komer-cijalnim vještinama koje žele ulagati u rast i kvalitetu. Poželjno je da se tvrtke bave trgovinom te da imaju jednog do de-vet zaposlenih. Kontakt: Marleen Heyse, marleen.heyse@vlao.be, +32 3 2608700.

Plastične nitiNuplast, Nuštar, www.nuplast.hr. Tvrt-ka nudi zainteresiranim distributerima, trgovcima i tekstilnim proizvođačima plastične niti za deklaracije po najpo-voljnijoj cijeni u Europi. Količina od milijun komada pakirana je u kutije od po 200.000 komada po dužinama od 30, 35 i 50 milimetara, a minimalna količi-na je pet kutija. Cijena jedne kutije je 120 eura, cijena je FCO skladište Nu-štar. Kontakt: Ivan Kralj, info@nuplast.hr, +385 32 386684, +385 98 9766230.

Suradnja u prodajiEgeli Polisaj, Izmir, Turska, www.ege-lipolisaj.com.tr. Tvrtka je proizvo-đač sredstava i proizvoda za poliranje te abraziva. Osim visoke kvalitete svo-jim kupcima nudi i prije-poslije prodaj-ne usluge. Tvrtka želi izvoziti svoje pro-izvode poslovnim subjektima u industriji drva i namještaja, industriji metala, au-toindustriji, brodogradnji te u svim osta-lim industrijama koje konstantno koriste sredstva za poliranje i abrazive. Kontakt: export@egelipolisaj.com.tr, +90 232 4334688.

Akvarijske ribice Life Tropical Fish, Bogor, Indonezi-ja, www.lifetropicalfish.com. Tvrtka je izvoznik različitih vrsta morskih (trop-skih) ribica, koralja i beskralježnjaka za akvarije. Kontakt: Giena Fitria, info@lifetropicalfish.com, +62 251 9221170, +62 856 9096311.

Berač za voćeSZR Elektronik, Beograd, Srbija, www.tresac.co.rs. Tvrtka nudi berač za višnje, šljive, masline, lješnjake... Kontakt: S. Petrović, elektronik@tresac.co.rs, +381 11 8254100.

IZBOR IZ NADMETANJA

HRVATSKAMeteorološke raketeDržavni hidrometeorološ-ki zavod u Zagrebu na-bavlja meteorološke rake-te za obranu od tuče. Rok dostave ponuda je 5. trav-nja.

Usluge uređenja plažaGrad Vodice nabavlja usluge uređenja plaža za 2011. godinu. Rok dosta-ve ponuda je 21. ožujka.

Građevinsko-obrtnički radovi i oprema za wellnessSpecijalna bolnica za me-dicinsku rehabilitaciju Va-

raždinske Toplice nabavlja usluge građevinsko-obrt-ničkih radova i opremu za wellness. Rok dostave po-nuda je 1. travnja.

Propusnice i privjesci za prtljaguZračna luka Split nabavlja propusnice i privjeske za prtljagu. Rok dostave po-nuda je 14. ožujka.

REGIJARačunalaAgencija za financijske, informatičke i posrednič-ke usluge iz Sarajeva na-bavlja 50 računala. Rok

dostave ponuda je 31. ožujka.

VozilaHrvatske telekomunika-cije u Mostaru nabavljaju 19 teretnih i terenskih vo-zila. Rok dostave ponuda je 28. ožujka.

tel.: 01/5501-511faks: 01/5501-555nadmetanja@briefing.hrwww.briefing.hr

STEČAJEVINEKRETNINEDRAŽBE

Betonara i druge indu-strijske zgrade u Ku-pinovcu kod Bjelova-ra, ukupne vrijednosti 8,7 milijuna kuna. Ne-kretnina je u suvlasniš-tvu dužnika, trgovačkog društva Jata d.o.o. u ste-čaju iz Đurđevca. Sastoji se od betonare montažnog tipa površine 143 hva-ta, poslovne zgrade (pro-davaonice građevinskog materijala) površine 149 hvati, dijela pomoćnog objekta površine 20 hva-ti i gospodarskog dvorišta površine 1 rala i 93 hva-ta - sveukupno je površina nekretnine 1 ral i 405 hva-ti. Dražba će se održati 11. ožujka u 10 sati u Trgo-vačkom sudu u Bjelova-ru, u sobi broj 5. Nekret-nina se ne može prodati ispod trećine početne ci-jene. Dodatne informacije mogu se dobiti kod stečaj-nog upravitelja na broje-ve telefona 098/9625 891 i 099/4034 765. Jamstvo iznosi 10 posto utvrđe-ne vrijednosti, a uplaću-je se prije dražbe na žiro-račun Trgovačkog suda u Bjelovaru, broj 2390001-1300000630, model 05, poziv na broj 140-51-08.

Strojevi za obradu dr-veta i metala ukupne vrijednosti 7,2 milijuna kuna. Riječ je o gloda-licama, bušilicama, bru-silicama, prešama, cir-kularima i viličarima s pratećom uredskom opre-mom, koji će se prodava-ti u Varaždinu 23. ožuj-ka u 10.30 sati, na adresi Mihovila Pavleka Miški-ne 59a. Pregled pokretni-na i uvid u pojedinačne ci-jene za sve strojeve i svu opremu može se obaviti u sjedištu stečajnog dužni-ka na toj istoj adresi u Va-raždinu, svaki radni dan od 7 do 15 sati, uz pret-hodnu najavu na telefon 042/350 883 ili 091/5707

442. Jamčevinu od 10 po-sto treba uplatiti na žiro-račun stečajnog dužnika kod Međimurske banke Čakovec, broj 2392007-1100053910, s pozivom na broj ST 81/08.

Motorni brod, tegljač-remorker dužine 28 me-tara, procijenjen na 675.000 kuna, prodaje se u Zadru. Ročište za pro-daju održat će se u zgra-di Trgovačkog suda u Za-dru, Franje Tuđmana 35, sudnica broj 7/I, dana 10. ožujka 2011. s počet-kom u 10.45 sati. Prijavu za nadmetanje i dokaz o uplati jamčevine valja do-staviti poštom, u preporu-čenoj pošiljci na adresu stečajnog upravitelja: Mi-lan Ljubičić, Šimuni 142, Otok Pag, s naznakom “za spis 1 St-16/10”. Obavije-sti o brodu stečajni upravi-telj daje i na broju telefona 091/5984 627. Kupci brod mogu razgledati svakog radnog dana od 8 do 14 sati uz prethodnu najavu. Jamčevina iznosi pet posto od početne cijene broda i uplaćuje se na žiro-račun Marituna d.o.o. u steča-ju, Zadar, br: 2407000-1100356568 kod OTP banke Zadar. Brod je opte-rećen razlučnim pravom u korist Hypo Leasing Kro-atien Zagreb i Republike Hrvatske, odnosno Mini-starstva financija-Porezne uprave Zadar.

Teretno kombi-vozilo Mercedes Sprinter 316 CDI iz 2003., procijenje-no na 75.000 k u n a ,

u mjestu Kali u Zadar-skoj županiji. Dražba će se održati 10. ožujka na Općinskom sudu u Za-dru, Plemića Borelli 9, u 10.45 sati. Vozilo se ne može prodati za cijenu nižu od dvije trećine pro-cijenjene vrijednosti. Ra-zgledati se može na adre-si Kali, Otočka cesta 57, i to 10. ožujka od 13 do 14 sati. Jamčevina iznosi 10 posto, a plaća se na žiro-račun Suda broj 2390001-1300000793, s pozivom na broj 1-3722-10. Ku-pac je potvrdu o prethod-noj uplati obvezan predo-čiti sucu prije nego što se pristupi dražbi.

Kamenolom Mironja u Podimoću, Dubrovač-ko-neretvanska župani-ja, procijenjen na 2,07 milijuna kuna. Riječ je u naravi o asfaltnoj bazi WKM tip 130. Prodavat će se 17. ožujka 2011. go-dine u 9 sati na Trgovač-kom sudu u Dubrovniku, Ante Starčevića 23, u sud-nici 2. Imovina se prodaje kao cjelina te se ne može prodati ispod utvrđene ci-jene. Dodatne informaci-je mogu se dobiti kod ste-čajnog upravitelja na broju telefona 091/7854 372, svakoga radnog dana od 9 do 13 sati. Jamčevina u iznosu od 10 posto utvrđe-ne vrijednosti plaća se na račun Trgovačkog suda u Splitu, Stalna služba u Du-brovniku, broj 2390001-1300000664, poziv na broj 10-53-11, uz opis pla-ćanja: uplata jamčevine za St-53/2011-DUB kod Hrvatske poštanske ban-ke. Potvrda o uplaćenoj

jamčevini, s naznakom za koju imovinu se dražbuje, mora se dostaviti do 15. ožujka 2011. go-dine u sudski spis pod posl. br. St.

53/11.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Na prodaju asfaltna baza, strojevi za drvo i metal i brod

Švedska tvrtka traži u Hrvatskoj kooperanta za proizvodnju svojih proizvoda, koji posjeduje tehnolo-giju prerade lima (CNC štanca, sa-vijačica) i plastifikaciju.Tel: 01 3691 616

28 SVIJET FINANCIJASVIJET FINANCIJA

Drago Živkovićzivkovic@privredni.hr

R azlike u visini premije osigura-nja ovisno o spo-

lu razmjerno su raširena pojava u industriji osigu-ranja. Najčešće su u život-nim osiguranjima i u pra-vilu su u korist žena jer one u prosjeku dulje žive. Sve-mu tome doći će kraj naj-kasnije 21. prosinca 2012., nakon presude Europskog suda u Luxembourgu koji je takvu praksu ocijenio spolnom diskriminacijom. Sud je zapravo odlučivao o EU direktivi 2004/113 koja regulira jednaku do-stupnost roba i usluga muškarcima i ženama. Ta je direktiva, koja je stupi-la na snagu 21. prosinca 2007., dopuštala iznimku od spolne ravnopravno-sti u izračunu premija osi-guranja, ali je obveziva-la države da opravdanost te iznimke preispitaju na-kon pet godina. Međutim, direktiva ništa ne govori o tome dokle se mogu pri-mjenjivati iznimke, već samo da se nakon pet go-dina moraju preispitivati, što znači da je državama članicama omogućeno da s takvom praksom nastave unedogled iako je dekla-

rirani cilj direktive ukida-nje razlike među spolovi-ma. Stoga je Europski sud zaključio da se mogućnost iznimke ne može produlji-ti nakon isteka prijelaznog razdoblja od pet godina, a to znači da nakon 21. pro-sinca 2012. osiguravatelji više ne mogu u izračunu premije osiguranja koristi-ti čimbenik spola.

Promjene cjenika Reakcija industrije osi-guranja bila je očekiva-no negativna. Europsko udruženje osiguravatelja i reosiguravatelja (CEA) smatra da je spol legitiman faktor u pravičnoj ocjeni rizika, a taj stav podrža-va i Hrvatski ured za osi-guranje (HUO). Korištenje spola kada je to relevantno za preuzeti rizik, pojašnja-vaju iz HUO-a, ne može se smatrati diskriminaci-jom, već naprotiv diferen-cijacijom koja omogućuje i muškarcima i ženama da osiguranje zaključe uz pra-vedan iznos premije izra-čunat temeljem preciznih aktuarskih i statističkih po-dataka. U HUO-u očekuju da će odluka Europskog suda imati za posljedi-cu promjene cjenika pre-mija na cjelokupnom eu-ropskom tržištu, a neki će

proizvodi osiguranja mo-rati biti povučeni s tržišta. Svako povećanje premi-ja i ograničavanje razno-likosti ponude zabrinjava-

juće je u vrijeme u kojem raste potreba za mirovin-skom štednjom, s obzirom na to da su obvezni miro-vinski sustavi temeljeni na generacijskoj solidarnosti na granici održivosti, po-ručuju iz Hrvatskog ureda za osiguranje.

Uniseks premijeMeđu hrvatskim osigu-ravateljima spol se ko-risti kao čimbenik izra-čuna rizika prvenstveno u životnom i dobrovolj-nom zdravstvenom osi-guranju. Razlike variraju: iz Uniqa osiguranja tako navode primjer osigura-nja zdrave muške i žen-ske osobe od 22 godine na 15.000 eura i na traja-nje osiguranja od 20 godi-

na. U tom slučaju premija je za ženu sada manja za 3,5 eura nego za muškar-ca. U istom primjeru kod Croatia osiguranja razli-ka je oko 7,5 eura u korist žena. Agram životno osi-guranje koristi spol kao čimbenik izračuna rizika u mješovitom osiguranju i osiguranju za slučaj smr-ti. U klasičnom mješovi-tom osiguranju razlike u premiji su između muška-raca i žena do 13 posto u korist žena za trajanje osi-guranja od 20 godina. U osiguranju za slučaj smr-ti za isto trajanje razlika je između 35 posto i 47 po-sto. Za te vrste osigura-nja, predviđaju u Agramu, buduće uniseks premije neće više biti maksimal-no usklađene sa svakim konkretnim rizikom već će biti određene na teme-lju novog parametra, a to je udio muškaraca, odno-sno žena u budućem por-tfelju osiguravatelja. Iz Uniqe ističu da se do pri-mitka Hrvatske u EU pre-suda Europskog suda io-nako neće ni primjenjivati na hrvatske osiguravate-lje. Do tada se europski osiguravatelji nadaju da će kod Europske komisi-je izlobirati izmjenu spor-ne direktive.

OSIGURANJE PO SPOLOVIMA

Sucima diskriminacija, osiguravateljima diferencijacijaSvako povećanje premija i ograničavanje raznolikosti ponude zabrinjavajuće je u vrijeme u kojem raste potreba za mirovinskom štednjom, upozoravaju osiguravatelji

Europski sud smatra da se

iznimka od spolne ravnopravnosti u

osiguranju ne može produljiti nakon

2012.

Privredni vjesnikBroj 3667 , 7. ožujka 2011.

Revizija Crobexa Od 21. ožujka u indeks Crobex Zagrebačka bur-ze bit će uključene dioni-ce AD Plastika, PBZ-a i Belja, dok iz indeksa ispa-daju Janaf i Istraturist jer nisu zadovoljili uvjet bro-ja dana trgovanja, te Ja-droplov, koji nije zadovo-ljio uvjet prometa i tržišne kapitalizacije slobodnih dionica. Promjena sastava Crobexa dogodit će se na-kon završetka trgovine 18. ožujka.

Dividenda IKB-a 71 kunu po dionici Nadzorni odbor Istar-ske kreditne banke Umag utvrdio je da će se dioni-čarima te banke isplatiti dobit u iznosu od 71 kune po dionici. Isplata će se utvrditi na Glavnoj skup-štini 15. travnja.

NFD prodao svoj udjel u SZIF-u Slovenski NFD holding prodao je udjel u Slavon-skom zatvorenom inve-sticijskom fondu. NFD holding imao je 829.026 dionica Slavonskog za-tvorenog investicijskog fonda što je predstavlja-lo 24,8 posto vlasničkog udjela. Istodobno je hrvat-ska brokerska kuća Auctor obavijestila javnost da je njen udjel u Slavonskom ZIF-u porastao iznad 30 posto. Iako nije bilo služ-bene potvrde, špekulira-lo se da je Auctor preuzeo dionice NFD-a.

HUB I HUP ZAJEDNIČKI EDUCIRAJU PODUZETNIKE

Sve što treba znati o (dobrom) kreditu

*vijesti

Prošloga je tjedna zapo-čeo ciklus radionica za poduzetnike pod nazi-vom Poduzetnici i ban-ke – Zajedno na putu do uspjeha, inače za-jednički projekt Hrvat-ske udruge poslodava-ca (HUP) i Hrvatske udruge banaka (HUB) kojim će se nastojati olakšati komunikacija između klijenta i banke te educirati i informira-ti polaznike o zasnivanju

poslovnog odnosa s ban-kom, posebice o kredit-nom odnosu. Radionice su namijenjene zaposle-nicima i vlasnicima ma-lih i srednjih poduzeća, onima s malo iskustva ili bez iskustva u poslovanju s bankama te poduzetnici-ma početnicima.

Predavači su stručnja-ci iz banaka koji svakod-nevno rade s malim i sred-njim poduzetnicima, a dolaze iz Banke Kovanica, Erste&Steiermärkische

Banka, Hrvatske poštan-ske banke, Hypo Alpe-Adria-Banka, Istarske kreditne banke Umag, Karlovačke banke, OTP banke, Privredne banke Zagreb, Raiffeisenbanka Austria, Société Généra-le Splitske banke i Zagre-bačke banke. Inače, sve su te banke i članice HUB-a.

Banke sudionice ovo-ga projekta doniraju vri-jeme svojih zaposlenika čime radionice za podu-zetnike postaju još jedna od aktivnosti u segmen-tu društveno odgovornog poslovanja - financijskog opismenjavanja poduzet-nika. Radionica nije po-jedinačno savjetovanje poduzetnika, nego daje odgovore i pregled faza kreditnog procesa u ban-ci – na što banka mora obratiti pažnju prilikom zasnivanja kreditnog od-nosa, odnosno što točno procjenjuje u kreditnom prijedlogu poduzetnika. Također, na radionici se ukratko upućuje na hrvat-ske zakone i propise, do-nosi pregled dokumenta-cije koju poduzetnik mora priložiti pri traženju kre-dita, te objašnjava finan-cijske pokazatelje ključne za dobar kreditni prijed-log. (V.A.)

29Broj 3667, 7. ožujka 2011.www.privredni.hr

P rema analizi kre-tanja prihoda i troškova u kućan-

stvima Hrvatske u proš-loj godini, što ju je izra-dio GfK, gotovo 80 posto kućanstava imalo je nedo-statne prihode.

Lani je prosječno hr-vatsko kućanstvo raspo-lagalo s oko 6320 kuna mjesečno ili na godišnjoj razini s oko 75.836 kuna. Prihodi su bili najviši u Zagrebu i iznosili su oko 7560 kuna (7630 kuna u 2009.), te u Istri, Primorju i Gorskom kotaru gdje su se kretali oko 7180 kuna (7630 kuna u 2009.). S druge, pak, strane najma-nji prihodi u prošloj godi-ni bili su u Slavoniji, oko

4750 kuna, dok su godinu dana ranije iznosili oko 5360 kuna.

Prema subjektivnoj procjeni ispitanika, pri-hodi potrebni za za-dovoljenje osnovnih

troškova/potreba obite-lji u prosjeku bi treba-li iznositi oko 8660 kuna mjesečno, dok se za če-tveročlanu obitelj iznos

penje na oko 11.000 mje-sečno. Razlika između potrebnih i ostvarenih prihoda, pokazuje anali-za GfK-a, prosječno se

kreće oko -2340 kuna. Kad je ri-

ječ o ostvarenim prihodi-ma, samo oko devet po-sto kućanstava izjasnilo se da su im prihodi veći od potrebnih, dok 11 po-

sto njih ima točno koliko im treba. Ostvarene priho-de niže od potrebnih ima čak 77 posto kućanstava, dok oko tri posto ispitani-ka nije željelo odgovoriti na to pitanje. Usporede li

se ostvareni i potrebni pri-hodi kod kućanstava koja nemaju dovoljno, dola-zi se do podatka da bi, u prosjeku, njihova potreb-

na primanja trebala biti čak 67 posto viša od sada ostvarenih.

Najviše za hranu i piće

Najviša pojedinačna stav-ka u kućnom proračunu i dalje je ona za hranu i piće, oko 32 posto. Doda-ju li se tome i troškovi sta-novanja, proizlazi da ku-ćanstva 52 posto svojih prihoda troše isključivo na zadovoljenje egzisten-cijalnih potreba.

U odnosu na 2009. godinu prošle se godine smanjio udio kućansta-va koja su imala troško-ve za sve kategorije troš-kova osim hrane i pića te ukupnih troškova stano-

vanja i fiksnog telefona. Posebice se pak smanjio broj kućanstava koja tro-še na odjeću i obuću (sa 90 na 80 posto). Također manje se izdvaja za kultu-ru, rekreaciju i zabavu (sa 60 na 51 posto), potom za potrošna dobra (sa 51 na 35 posto) te ostale troško-ve (sa 60 na 46 posto).

Promatra li se pojedi-načni iznos troška, zapa-ža se da su iznosi za kre-dite porasli za 16 posto. Također su povećani i iz-daci za stanovanje, pro-met, obrazovanje... S dru-ge strane se pak štedi na hrani i piću, manje se tro-ši za odjeću i obuću, traj-na potrošna dobra, cigare-te, mobitele... (V.A.)

AnAlizA GfK-a

Čak 80 posto kućanstava s premalim prihodimalani je jedno prosječno kućanstvo raspolagalo s oko 6320 kuna mjesečno, a prema ocjeni ispitanika prihodi bi trebali iznositi oko 8660 kuna mjesečno

Kućanstva 52 posto svojih prihoda troše isključivo na egzistencijalne potrebe

Vesna Antonić antonic@privredni.hr

N akon predstav-ljenih prvih 10 javnih investi-

cijskih projekata, Vla-da će, kako saznajemo, u drugoj polovini ožujka predstaviti još 10. Tako-đer doznajemo iz izvora bliskih Vladi kako je pro-nađen strateški partner za Luku Rijeka, a riječ je o filipinsko-američkoj tvrt-ki ICTSI koja će uložiti oko milijardu kuna. Ugo-vor za ulaganje u Zrač-nu luku Zagreb trebao bi biti potpisan do rujna ove godine. Prema najavama iz krugova bliskih Ban-skim dvorima, u svibnju će se započeti radovi na remontu željezničke pru-ge Koprivnica-Križevci, na Ombli su u tijeku pri-premni radovi, dok su za

dubrovačku Trafostanicu odabrani izvođači radova. Za Luku Gruž i Vrulja u Šibeniku Vlada je osigu-rala 21 milijun eura.

“Borba protiv ko-rupcije i završetak pre-govora s Europskom unijom važni su za pri-vlačenje investitora, a za razvoj investicijskog potencijala nisu dobre slike okršaja prosvjed-nika i policije”, kazao je potpredsjednik Vla-de za investicije Doma-goj Ivan Milošević čiji bi ured, s obzirom na to da je u zadnja dva mje-seca stotinjak investitora

pokazalo interes za ula-ganje u Hrvatsku, usko-ro trebao biti ojačan no-vim ljudima koji će raditi na investicijskim projek-tima.

Vlada, kako saznaje-mo, priprema i donošenje 10 novih mjera za ukla-njanje prepreka ulagači-ma, koje su trenutačno na usuglašavanju, a bit će usmjerene prema jedini-cama lokalne samoupra-ve, HEP-u, prostornom planiranju i Hrvatskim šu-mama.

Ladić napokon riješen Radi se i na izmjenama Zakona o poticanju ula-ganja, s time da će se po-sebna pozornost posveti-ti činjenici da napredne tehnologije nemaju po-trebu za velikim brojem zaposlenih. Također iz-

mjene će ići u smjeru po-ticanja dugoročnog sma-njenja poreza na dobit (tax break).

Kako saznajemo od našeg izvora, u Uredu potpredsjednika Milo-ševića, trenutačno se na obradi nalazi stotinjak in-vesticijskih projekata što domaćih što stranih. No bilo je i nekoliko sluča-jeva kada su ozbiljni ino-zemni investitori zapali u probleme jer su odabra-li loše savjetnike, pa bi se tim slučajevima trebalo baviti pravosuđe.

Prema našim izvori-ma u Vladi, uklonjene su i prepreke za Ikeino ula-ganje u Hrvatsku, vlasnik Plive započinje s velikom investicijom u novi pogon za proizvodnju, a prona-đeno je i rješenje za pro-jekt ulaganja Dražena La-dića u golfske terene.

ULAGANJA U HRVATSKU

Deset novih projekata i isto toliko mjera za uklanjanje barijera Trenutačno se obrađuje stotinjak investicijskih projekata što domaćih što stranih. no bilo je i nekoliko slučajeva kada su ozbiljni inozemni investitori zapali u probleme jer su odabrali loše svjetnike

Strateški partner za luku Rijeka je

filipinsko-američka tvrtka iCTSi

Peta

r Gle

bov/

PIXS

ELL

30 Broj 3667 , 7. ožujka 2011. SVIJET FINANCIJA Privredni vjesnik

I protekli je tjedan obilježen iznimno dobrom likvidnošću

sudionika. Kako se bliži kraj razdoblja održavanja obvezne pričuve depozit-nih institucija, ponuda novca je sve obilnija, dok je istodobno potražnja za novcem skromnija.

U međusobnom trgo-vanju sudionika iscrpljuje se samo manji dio dnevne ponude novca, a rastu viš-kovi koje depozitne insti-tucije na kraju dana pola-žu u središnju banku kao noćni depozit po stopi od 0,5 posto. Visina kratko-ročne kamatne stope kre-će se oko visine kamatne

stope koju plaća središ-nja banka na prekonoćne depozite. Prosječna tjed-na kamatna stopa na Trži-štu novca Zagreb iznosi-la je za prošli tjedan 1,07 posto.

Vrlo dobra likvidnost sudionika odrazila se na tjednu aukciju Ministar-

stva financija koja je odr-žana prošloga utorka. Na planirani iznos izdanja u iznosu od 600 miliju-na kuna, pristiglo je 2,58 milijardi kuna ponude za kupnju trezorskih zapi-sa. Zbog ovako velike po-nude došlo je do blagog smanjenja kamatne stope

na zapise. Na rok od 91 dan upisano je 200 miliju-na kuna zapisa po kamat-noj stopi od 2,25 posto, na rok od 182 dana upi-sano je 500 milijuna kuna po kamatnoj stopi od 3,25 posto i na rok od 364 dana upisano je 690 milijuna kuna po kamatnoj stopi od

3,87 posto, odnosno uku-pno je upisano 1,39 mili-jardi kuna trezorskih za-pisa.

Za trezorske zapise u eurima, zbog manjeg pri-nosa, nešto je slabiji in-teres pa je tako upisano 10,8 milijuna eura na rok od godine dana po kamat-

noj stopi od 2,95 posto. U ovom tjednu dolazi do smjene razdoblja održa-vanja obvezne pričuve te će početak tjedna biti jed-nako zasićen visokom po-nudom novca. U srijedu će se promijeniti odnos ponude i potražnje budu-ći da će potražnja započe-ti s rastom, dok je ponuda uobičajeno suzdržanija na početku razdoblja.

Unatoč ovakvom oče-kivanju u drugom dijelu tjedna, kada bi i trgovanje sudionika moglo biti dina-mičnije, kratkoročna ka-matna stopa ne bi se zna-čajnije mijenjala. Razlog tome je i dalje vrlo dobra likvidnost sudionika i po-voljna ponuda novca.

Sredinom tjedna zavlada-la je određena živost na burzama, no pesimizam je opet prevladao nakon vi-jesti da bi blagi rast plaća u SAD-u mogao biti poni-

šten novim rastom cijena energenata. Nisu pomo-gle ni vijesti iz SAD-a da je nezaposlenost skliznula sa siječanjskih devet po-sto na 8,9 u veljači. Iako

je riječ o najnižoj razini od travnja 2009., rast pla-ća bio je samo jedan posto pa je i potrošnja povećana samo za 0,2 posto. Unatoč tome je Wal-Mart, najve-

ći američki i svjetski ma-loprodajni lanac, objavio da je lani prilično pove-ćao dobit. I dalje se sa za-brinutošću prate zbivanja u Libiji i na Bliskom isto-ku. Najave prosvjeda i u Saudijskoj Arabiji drže ci-jenu nafte iznad 115 dola-ra. Cijene benzina na crp-kama u Velikoj Britaniji na ovogodišnjem su vr-huncu. Neizvjesnost na tr-žištu odrazila se čak i na poslovično stabilne švi-carske burzovne indek-se. Indeks SMI pao je na kraju tjedna jedan posto, a blagi pad vrijednosti dio-nica zabilježile su i najve-će švicarske banke.

TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB

Velika ponuda novca smanjila kamatne stope na zapise

Nakon što je gotovo cije-li tjedan tečaj kune prema euru, dolaru i švicarskom franku bio gotovo nepro-

mijenjen, u petak je na te-čajnici Hrvatske narodne banke zabilježeno blago ja-čanje hrvatske valute. Naj-

HRVATSKO DEVIZNO TRŽIŠTE

Blago jačanje kune na kraju tjedna

MEĐUNARODNO TRŽIŠTE KAPITALA

Pesimizam prevladava na svim stranama

Iako je početkom tjedna blago porasla, vrijednost Mi-rexa, obračunske jedinice prosječnog obveznog miro-vinskog fonda, vratila se na kraju gotovo na istu razi-nu s kraja veljače. Na kraju proteklog tjedna iznosila je 159,2785 bodova.

MIROVINSKI FONDOVI

Mirex stagnira

Izvor: HNB primjena od 5. ožujka 2011. 1.3. 2.3. 3.3. 4.3. 5.3.

7.44

7.43

7.42

7.41

7.40

7.39

EUR 5.38

5.36

5.34

5.32

5.30

5.28

USD 4.80

4.78

4.76

4.74

4.72

4.70

CHF

1.3. 2.3. 3.3. 4.3. 5.3. 1.3. 2.3. 3.3. 4.3. 5.3.

veća promjena ostvarena je prema švicarskom franku - sa 5,77 u ponedjeljak na 5,70 kuna te prema dolaru -

sa 5,36 na 5,30 kuna. Tečaj eura ipak se i u petak zadr-žao iznad sezonski uobiča-jenih 7,40 kuna.

5500

5700

5900

6100

6300

6500

4.3.3.3.2.3.1.3.28.2.

11520

11740

11960

12180

12400

12620

4.3.3.3.2.3.1.3.28.2.

2500

2600

2700

2800

2900

3000

4.3.3.3.2.3.1.3.28.2.

2500

3000

3500

4000

4500

5000

4.3.3.3.2.3.1.3.28.2.

6800

7000

7200

7400

7600

7800

4.3.3.3.2.3.1.3.28.2.

10140

10360

10580

10800

11020

11240

4.3.3.3.2.3.1.3.28.2.

FTSE 100 Dow Jones NASDAQ

CAC40 DAX NIKKEI 225

valuta Srednji tečaj za devize

AUD australski dolar 5,373824

CAD kanadski dolar 5,451689

JPY japanski jen (100) 6,425205

CHF švicarski franak 5,704699

GBP britanska funta 8,628773

USD američki dolar 5,304979

EUR euro 7,412116

Jelena Drinković28.2.-4.3.2011.

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

3

2

1

0ponedjeljak utorak srijeda četvrtak petak

u % 21.-25.2.2011.

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

300

200

100

028.2.2011. 1.3.2011. 2.3.2011. 3.3.2011. 4.3.2011.

u mil. kn Ponuda Potražnja Promet

Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond 160,2520Erste Plavi obvezni mirovinski fond 163,9640PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond 152,4603Raiffeisen obvezni mirovinski fond 159,7470MIREX 159,2785Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond 165,5106AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond 197,9920CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond 121,5096Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond 138,6752Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond 132,8366Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond 156,4850Zatvoreni DMF-ovi AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 185,3470AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 180,7632AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 194,1683AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 140,3226Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond 119,5379CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 106,3898Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla 161,8703Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe 110,3164Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta 119,6101Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata 169,2065Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR 149,1488Zatvoreni dob. mirovinski fond Sindikata hrvatskih Željezničara 119,3003Zatvoreni dob. mirovinski fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE 107,4380Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT 132,5056Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-Mobile 121,6456

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 3.3.2011

162

160

158

156

MIREX - mjesečni

3.2. 14.2. 24.2. 3.3.

MIREX - tjedni162

160

158

15628.2. 1.3. 2.3. 3.3.

31Broj 3667 , 7. ožujka 2011. www.privredni.hr

Udio loših kredita 11,2 posto

Prema podacima HNB-a, udio loših kredita u uku-pnim kreditnim plasma-nima narastao je potkraj prošle godine na 11,2 po-sto, dok je u istom razdo-blju 2009. iznosio 7,8 po-sto. Najproblematičnijim kreditima smatraju se go-tovinski krediti, dok su naj-manje problematični stam-beni krediti. Loši krediti kod poduzeća vrijedni su 19,5 milijardi kuna, dok su kod stanovnika ukupno vrijedni 9,9 milijardi kuna.

Počela isplata dividendi iz Fonda HB Isplata dividendi za 2009. i 2010. godinu iz Fonda hr-vatskih branitelja iz Domo-vinskog rata i članova nji-hove obitelji (Fond HB) započela je ovog ponedjelj-ka. Ukupan iznos namije-njen za isplatu dividendi za 2009. i 2010. godinu izno-si 154.479.902,86 kuna. Iznos dividende po jednom udjelu iznosi ukupno 62,78 kuna, odnosno za 2009. godinu 33,54 kune, a za 2010. godinu 29,24 kune. Isplata dividendi obavlja se putem poslovnica Fine, a za to će biti potrebno pre-dočiti osobnu iskaznicu i

potvrdu o OIB-u vlasnika udjela.

Predana 821.721 porezna prijava Porezna uprava zaprimi-la je gotovo 822.000 go-dišnjih prijava poreza na dohodak za 2010. godi-nu, doznaje se u Ministar-stvu financija. Predana je 821.721 prijava, a za ko-načni rezultat treba pri-čekati zaprimanje prijava poslanih poštom. U Mini-starstvu očekuju da će na kraju biti oko 1,1 milijun godišnjih prijava poreza na dohodak te procjenju-ju da će biti isplaćeno oko 1,7 milijardi kuna povrata poreza.

Obrtnički krediti s malom kamatom

Sisačko-moslavačka žu-panija raspisala je proš-li tjedan natječaj za do-djelu kredita obrtnicima i poduzetnicima s kamatom od 2,5 do 4,74 posto. Lani je na taj način dodijeljeno 59 kredita ukupnog iznosa 115 milijuna kuna te otvo-reno 337 novih radnih mje-sta. Ove godine kreditni fond iznosi 100 milijuna kuna. Korisnici kredita uz obrtnike mogu biti mikro, mala i srednja trgovačka društva.

*vijesti

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI od 24. veljače do 3. ožujka 2010. godine

Od ukupno 93 fonda, 61 je protekloga tjedna za-bilježio porast vrijedno-sti udjela. Rezultati fon-dova kretali su se od -3,40 posto do +4,12 posto, a 20 fondova ostvarilo je porast veći od jedan po-sto. Najuspješniji dionič-ki fond protekloga tjed-na bio je NFD Aureus

US Algorithm (+4,12 po-sto), a slijedi ga NFD Au-reus BRIC (+3,45 posto). Najveći pad kod dioničkih fondova protekloga tjed-na zabilježio je MP Mena HR (-3,40 posto), a slijedi ga Erste Adriatic Equity (-2,04 posto). Kod mješo-vitih fondova najuspješ-niji je ZB global (+0,63

posto), a slijedi ga HI-ba-lanced (+0,55 posto.) Naj-veći pad kod mješovitih zabilježio je fond Raiffe-isen Balanced (-1,66 po-sto), a iza njega je Erste Balanced s padom od 1,52 posto. Najveći dobitnik kod obvezničkih fondo-va je Capital One (+0,25 posto), a slijedi ga Raiffe-

isen Bonds (+0,10 posto), dok su najveće padove u ovoj grupi zabilježili OTP euro obveznički (-0,39 posto) i HPB Obveznič-ki (-0,31 posto). Novčani fondovi imali su pozitiv-ne rezultate, a najuspješ-niji je bio Platinum Cash s porastom od 0,13 posto. (M.R.)

INVESTICIJSKI FONDOVI

NFD-ovi fondovi na vrhu po rastu

Redovni dionički pro-met na Zagrebačkoj burzi iznosio je 100,061 milijun kuna što je pad od 38,19 posto u odnosu na tjedan

ranije. Indeks Crobex pao je za 0,40 posto te je nje-gova posljednja vrijednost 2.241,39 bodova, dok je Crobex10 tjedan završio na 1.235,77 bodova što je porast od 0,23 posto. Naj-više se trgovalo dionicom

Hrvatskih telekomunika-cija kojom je ostvareno 16,719 milijuna kuna pro-meta. Trgovanje je završi-la na 287 kuna što je po-rast od 0,71 posto. Najveći rast zabilježila je dionica Ericssona NT koja je pora-

sla za 1,81 posto te je trgo-vanje završila na 1629,99 kuna, a njome je trgova-no u vrijednosti 4,816 mi-lijuna kuna. Najveći pad među najlikvidnijim iz-danjima imala je dionica

Ingre koja je pala za 3,81 posto te je trgovanje zavr-šila na 14,15 kuna, a njo-me je trgovano u vrijed-

nosti 3,047 milijuna kuna. Svih 10 najtrgovanijih di-onica imalo je promet veći od dva milijuna kuna.

BURZA

Burzovni igrači vratili se HT-u

Top 10 po prometu

tjedna promjena zadnja cijena promet

UKUPAN TJEDNI PROMET: 758,438 milijuna kunaTJEDNI DIONIČKI PROMET: 100.061.533,38 kn

index zadnja vrijednost tjedna promjenaCrobex 2.241,39 -0,40%Crobex10 1.235,77 +0,23%Crobis 95,61 +0,04%

10 dionica s najvećim rastom cijene

tjedna promjena zadnja cijena promet 10 dionica s najvećim

padom cijenetjedna

promjena zadnja cijena promet

Marko Repeckiwww.hrportfolio.com

Naziv(fond) Valuta Vrijednost udjela*Tjedna

promjena [%]Naziv(fond) Valuta Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDSVB SMART € 98,8608 0,13

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDSKD Victoria kn 14,3178 -1,33ST Global Equity kn 45,1450 0,37HI-growth € 8,6334 1,16ZB trend € 136,2600 1,07KD Prvi izbor kn 13,2103 1,26Raiffeisen World € 109,8100 0,48ZB euroaktiv € 108,7200 2,04FIMA Equity kn 75,8392 -0,28Ilirika JIE € 164,1517 1,16Raiffeisen C. Europe € 66,1200 -1,75PBZ Equity fond kn 89,4790 -1,41HPB Dionički kn 90,0443 -0,54Erste Adriatic Equity € 93,3500 -2,04NFD Aureus Global Developed kn 98,5243 -1,08ZB aktiv kn 109,3300 0,81HPB Dynamic kn 49,6825 -1,26Prospectus JIE kn 63,6267 0,11AC Rusija € 47,8278 2,84NFD Aureus BRIC € 27,9008 3,45Capital Two kn 76,6985 -1,32Ilirika Azijski tigar € 54,4278 1,76PBZ I-Stock kn 72,8021 2,14HPB Titan € 75,2589 0,78Poba Ico Equity kn 5666,4800 2,26HPB WAV DJE € 97,5846 1,57Platinum Global Opportunity $ 14,9565 2,47Erste Total East € 35,2500 -0,59VB High Equity kn 50,1042 0,69KD Nova Europa kn 7,5482 3,14Raiffeisen Emerging M. € 58,9200 1,64OTP indeksni kn 44,1890 -0,81Platinum Blue Chip € 83,7380 0,61C-Zenit kn 51,1711 -0,28MP-Mena HR kn 432,4875 -3,40MP-Bric HR kn 342,3188 3,31OTP meridian 20 € 93,2056 0,62A1 kn 87,2100 -1,51MP-Global HR kn 325,2304 0,96Raiffeisen HR dionice kn 76,3000 -1,92NFD Aureus US Algorithm kn 151,9253 4,12NFD Aureus New Europe kn 115,4389 0,11AC G Dynamic EM € 10,9825 0,03OTP Europa Plus € 116,7737 0,46Ilirika BRIC € 113,3629 3,23VB CROBEX10 kn 108,6685 -0,11KD Energija kn 11,4666 1,51

ZB BRIC+ € 105,7100 2,68Ilirika Gold € 100,0366 3,30

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDSErste Balanced € 124,6800 -1,52ZB global € 150,7700 0,63PBZ Global fond kn 110,0829 -0,76HI-balanced € 10,2336 0,55ICF Balanced kn 117,4203 -0,49Raiffeisen Balanced € 157,4000 -1,66ST Balanced kn 172,2674 -0,19ST Aggressive kn 67,7176 0,53HPB Global kn 101,6561 -0,68OTP uravnoteženi kn 116,4174 -1,52KD Balanced kn 8,4139 0,39Ilirika JIE Balanced € 147,4786 0,21NFD Aureus Emerging Markets Balanced kn 82,0129 -0,63C-Premium kn 5,7030 0,11Agram Trust kn 71,1746 -0,69AC G Balanced EM € 11,0887 -0,05Allianz Portfolio kn 116,8843 -0,29Raiffeisen Prestige € 110,0300 -0,20

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDSZB bond € 159,2400 0,09HI-conservative € 11,4511 0,09Raiffeisen Bonds € 176,4500 0,10PBZ Bond fond € 130,4047 0,00Erste Bond € 131,0900 -0,01Capital One kn 163,5229 0,25HPB Obveznički € 126,1605 -0,31OTP euro obveznički € 128,8045 -0,39

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDSPBZ Novčani fond kn 132,9807 0,04ZB plus kn 163,4809 0,05ZB europlus € 140,3709 0,04PBZ Euro Novčani € 126,4123 0,04Raiffeisen Cash kn 145,8200 0,05Erste Money kn 139,2300 0,04HI-cash kn 139,3586 0,07ST Cash kn 135,9347 0,05PBZ Dollar fond $ 124,9954 0,02HPB Novčani kn 132,8865 0,09OTP novčani fond kn 123,1464 0,08VB Cash kn 117,7938 0,06Agram Cash kn 11,3830 0,05Allianz Cash kn 108,9906 0,05Agram Euro Cash € 10,7362 0,04Platinum Cash kn 102,7645 0,13Erste Euro-Money € 105,9500 0,04Certus Cash kn 100,1006 0,06

Hrvatske telekomunikacije d.d. +0,71% 287,00 16.719.242,95

Ina d.d. +0,41% 3.670,01 10.645.325,61

Adris grupa d.d. (povlaštena) +0,63% 269,70 6.622.688,10

Ericsson Nikola Tesla d.d. +1,81% 1.629,99 4.816.442,07

Dalekovod d.d. -2,33% 252,00 4.745.679,84

HUP - Zagreb d.d. -2,07% 1.280,00 4.518.940,65

Belje d.d. -3,43% 97,74 3.848.234,09

Atlantic Grupa d.d. -0,25% 793,00 3.165.453,03

Ingra d.d. -3,81% 14,15 3.047.036,83

Atlantska Plovidba d.d. -1,40% 747,00 2.925.022,77

Zlatni otok hoteljerstvo d.d. +26,25% 101,00 10.100,00

Hoteli Maestral d.d. +24,98% 100,00 700,00

Puljanka d.d. +18,89% 53,50 267,50

Hoteli Podgora d.d. +15,87% 25,84 5.943,20

Đakovština d.d. +12,87% 9,82 154,64

Karlovačka banka d.d. (povlaštena) +9,90% 77,03 77,03

ZIF Quaestus nekretnine d.d. +9,05% 54,49 57.853,12

Luka Rijeka d.d. +8,80% 246,00 1.172.994,88

Genera d.d. +5,24% 66,30 49.833,56

Tankerska plovidba d.d. +5,17% 1.398,78 281.471,24

Hotel Excelsior d.d. -46,81% 99,99 2.999,70

rvna industrija Spačva d.d. -30,76% 90,00 1.350,00

Transadria d.d. -19,61% 1.045,00 27.734,98

HG Spot d.d. -16,60% 16,08 79.238,42

Montmontaža d.d. -15,30% 11.011,00 11.011,00

Kandit Grupa d.d. -11,88% 155,10 18.396,10

Žitnjak d.d. -11,82% 134,92 5.864,28

IPK Osijek d.d. -10,00% 27,00 1.512,00

Dom Holding d.d. -9,11% 50,00 2.117.430,92

Čakovečki mlinovi d.d. -9,09% 3.500,00 666.648,95