e-pv 3670

privredni vjesnik

3 6 7 0

Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednikUtemeljen 1953.Ponedjeljak, 28. ožujka 2011. Godina LVIII / Broj 3670 .www.privredni.hr

20102010

POSEBAN

PRILOG

EEN info

Što donosi

Enterprise Europe Network

CROTOUR NA VELESAJMU / NELIKVIDNOST / EKO MEĐIMURJE / PREDSTAVLJANJA / HRWWWATSKA / SVIJET FINANCIJA

Zlato u maslinicimaSa 6 milijuna stabala i 7 milijuna litara godišnje, Hrvatska je 19. proizvođač maslinovog ulja u svijetu TEMA TJEDNA

STR. 4-5

Brodogradilišta u fotofinišuZabrana sklapanja novih poslova i dalje vrijedi za Brodotrogir, Kraljevicu i za riječki 3. majAKTUALNO

STR. 8

Lakše do novcaKrediti poduzećima ponovno se kreću prema dugoročnom rastućem trendu, pokazuje analiza HUB-aSVIJET FINANCIJA

STR. 20

INTERVJU: JOSIP MILAVIĆSvi preferiraju svoje robne marke, kaže predsjednik Nadzornog odbora Narodnog trgovačkog lanca i vlasnik omiškog Studenca>> 6-7

USKORO SARAJEVO BUSINESS FORUM!Dolazak na sarajevski susret investitora potvrdilo je više od 300 ulagača, među njima i neki od najbogatijih ljudi svijeta >> 14

AMERIČKO-HRVATSKI EKONOMSKI ODNOSI EKONOMSKI ODNOSI EKONOMSKI ODNOSI

I TI MOŽEŠ INVESTIRATI U HRVATSKU

>>10-11

Hrvatski magazin broj 1Za madeIN pišu: Feđa Vukić, Ljubo Jurčić, Božo Skoko, Ivan Hrstić na 132

stranice!

U prodaji na kioscima tiska i slobodne dalmacije

MALA POVIJEST HRVATSKIH PROSVJEDA

CICO KRANJČAR: Vraćam se u Dinamo

NOVA hrVAtskALjubo Jurčić otkriva novi model države blagostanja

3Broj 3670 , 28. ožujka 2011. UVODwww.privredni.hr

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni,

financijski savjet? pvinfoZa Vas tražimo odgovore > > [email protected]

Ova vlada turizam sma-tra osobito važnom gra-nom hrvatskog gospodar-stva. Mi ćemo učiniti sve da ova turistička sezona bude bolja od prošlogo-dišnje - a prošlogodišnja je bila dobra. Po rezultati-ma smo bili ispred ukupne

turističke godine u Europi: Europa je bilježila rast od tri posto, a Hrvatska pet posto. Imali smo, primjerice, 30 posto više ruskih turista, iz Poljske gotovo osam posto više, iz Slovenije više od šest posto, iz Slovačke više od pet posto, Austrije gotovo četiri posto i iz Njemačke go-tovo tri posto više nego u godini prije.

JADRANKA KOSOR, PREDSJEDNICA VLADE:

Sve za bolju turističku sezonu

S tržišnim udjelom ve-ćim od 25 posto, TDR je vodeći proizvođač ciga-reta u Jugoistočnoj Eu-ropi. Svaki četvrti pušač u regiji potrošač je TDR-ovih proizvoda, a Ronhill je najprodavaniji cigaretni brend u Jugoistočnoj Eu-

ropi. Osim u regiji, TDR svoje proizvode izvozi u Špa-njolsku, Češku, Italiju, Austriju, Ujedinjene Arapske Emirate i Iran, gdje je u tijeku gradnja tvornice. Tvor-nica bi s radom trebala krenuti početkom 2012. godine. Ovom investicijom, vrijednom 30 milijuna eura, TDR se još snažnije pozicionira kao jedan od vodećih hrvat-skih izvoznika.

DAVOR TOMAŠKOVIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE TDR-a:

Dogodine dovršavamo tvornicu u Iranu

S obzirom na vrlo zahtjev-no tržišno okruženje, za-dovoljni smo rezultatima poslovanja u 2010. Vese-li nas porast tržišnih udje-la u segmentu kreditira-nja građana, što dokazuje ispravnost naših poslov-nih modela. U 2011. još ćemo se intenzivnije posvetiti segmentu malog i sred-njeg poduzetništva te ćemo pratiti sve kvalitetne pro-jekte koji mogu pridonijeti rastu zaposlenosti u realnom sektoru. I dalje nam je cilj ostvarivati rast iznad prosje-ka tržišta, a integrirani pristup klijentima i razumijeva-nje njihovih potreba vidimo kao preduvjete čije kvali-tetno ispunjavanje omogućava postizanje tog cilja.

PETAR RADAKOVIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE ERSTE BANKE:

Jača orijentacija na poduzetništvo

U gostiteljstvo je jedna od dje-latnosti koja je

jače od drugih osjetila posljedice globalne kri-ze. Na lošije poslovanje ponajprije utječe smanje-nje platne moći građana te izbjegavanje troškova reprezentacije u tvrtkama kao posljedice smanjenja troškova poslovanja.

Međutim, u sekto-ru ugostiteljstva imamo i druge probleme koji utje-ču na otežano poslovanje ugostiteljskih objekata, od kojih je najizraziti-ji nedovoljno dostupna i educirana radna snaga, primjerice veliki nedosta-tak somelijera. Pogotovo je taj problem izražen u Dalmaciji gdje u nizu ho-tela s tisuću smještajnih jedinica nema somelijera kojeg bi morao imati sva-ki bolji restoran.

Ugostiteljima troš-kove poslovanja pove-ćavaju i cijene energe-nata koje su veće nego u domaćinstvima, tako da se niz vlasnika ugosti-teljskih objekata upravo zbog cijene energenata i radne snage odlučuje na zatvaranje svojih objeka-ta izvan turističke sezo-ne, kada su prihodi osjet-no manji, a rashodi se čak i povećavaju.

Problem nastaje i zbog činjenice što se Hr-

vatska nije nametnu-la kao konkurentan pro-izvođač hrane tako da ugostitelji nisu ni promo-virali hrvatsko jelo. Do-bar primjer za to je Polj-ska koja se nametnula kao ozbiljan proizvođač hrane, a njihovi ugosti-telji su tu činjenicu do-bro iskoristili. Na taj su način iskorištene pred-nosti ekološke hrane, a do izražaja je došla kva-liteta hrane, kreativnost i specifičnost njihove ku-hinje. Moram naglasiti

kako smo u Cehu ugosti-telja pokrenuli inicijativu brendiranja hrvatskih jela gdje bi se istaknule naše posebnosti te gastronom-ska tradicija spremanja jela na bazi ribe, mesa ili povrća, uz korištenje na-ših tradicionalnih začina, maslinova i bučina ulja.

Zbog dugog razdo-blja uspješnih ugostitelj-skih godina kod nas se za razliku od većine ze-malja zanemarilo otvara-nje nacionalnih restora-na. Nešto se u tom smislu pokušalo napraviti s ko-nobama, ali se i u tom se-

gmentu svaštari i nisu se ostvarili prepoznatljivi rezultati.

Brendiranje naših re-storana i kvaliteta usluge na bazi naših kompara-tivnih prednosti i spe-cifičnosti tradicije nije uspješno izvedeno jer smo podlegli utjecaji-ma raznih kuhinja, a svo-ju smo zanemarili. Mi-slim da nije točna tvrdnja da su krivci tome razni objekti brze hrane ili ve-liki trgovački centri, već su isključivi krivci nee-duciranost radne snage u ugostiteljstvu te ekonom-

ski aspekti. Zbog krize se veliki broj ugostiteljskih objekata (zbog velikih troškova) zatvara na sve dulji period, a nerijetko i na osam-devet mjeseci.

Ono što bi bilo po-željno učiniti zajednič-kim akcijama je svakako omogućiti ugostiteljima kreditne linije i potpo-re za pripremu turističke sezone jer je ugostitelj-stvo gotovo jedini turi-stički segment koji nema takav vid potpore. Isto tako, u Cehu ugostitelja inzistirat ćemo na tome da se smanji porez na do-danu vrijednost, odnosno da se uvedu stope koje ima naša konkurencija iz drugih turističkih zema-lja. Primjera radi, ona je u Francuskoj pet posto, u Italiji deset...

Naši ugostitelji su je-dinstveni i po tome što imaju i poseban porez na promet od tri posto što oni u drugim zemljama nemaju. Smanjenjem na-meta i brendiranjem na-ših jela može se puno postići; za to imamo pri-mjere u nekim našim re-storanima. Mi ćemo u Cehu ugostitelja provo-diti razne edukacije na-šega kadra te nastojati promovirati našu autoh-tonu kuhinju, a provodit ćemo i akcije za smanje-nje nameta.

G(H)OST KOMENTATOR: ANTE MIHIĆ, PREDSJEDNIK CEHA UGOSTITELJA HOK-a I VLASNIK LANTERNE VODICE

Niti imamo brendirana jela niti nacionalne restoraneUgostiteljima je potrebno omogućiti kreditne linije i potpore za pripremu turističke sezone jer je ugostiteljstvo gotovo jedini turistički segment koji nema takav vid potpore

Podlegli smo utjecajima raznih

kuhinja, a svoju smo zanemarili

IMPRESUM

GLAVNI UREDNIK: Darko Buković

IZVRŠNE UREDNICE: Vesna Antonić, Andrea Marić

NOVINARI: dr. Uroš Dujšin, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

TAJNICA REDAKCIJE: Maja GoričkiTel: +385 1 4846 233, 5600 000Faks: +385 1 4846 232E-mail: [email protected]

LEKTURA: Sandra Baksa, Nina Lolić

FOTOGRAFIJA: Christian - David Gadler

PV GRAFIKA: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

MARKETING, PRETPLATA I PROMOCIJA:VODITELJICA: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198Faks: +385 1 4923 168E-mail: [email protected]

AŽURIRANJE ADRESARA, PRETPLATA I DISTRIBUCIJA: Tel: +385 1 5600 027E-mail: [email protected]

Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

NAKLADNIK: Privredni vjesnik d.o.o.Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631

DIREKTOR: Nikola Baučić

POMOĆNIK DIREKTORA: Milan Vukelić

TAJNICA GLAVNOG UREDNIKA I DIREKTORA: Ankica ČorakTel: +385 1 5600 001Faks: +385 1 4846 656E-mail: [email protected]

TISAK: Slobodna Dalmacija d.d.

4 Broj 3670 , 28. ožujka 2011. TEMA TJEDNA Privredni vjesnik

Jozo [email protected]

S a šest milijuna sta-bala maslina zasa-đenih na površi-

ni od oko 30.000 hektara i proizvodnjom od sedam milijuna litara maslino-vog ulja, Hrvatska se po proizvodnji maslinovog ulja nalazi na 19. mjestu u svijetu. Kako je u Hr-vatskoj potrošnja masli-novog ulja relativno mala, te iznosi oko dvije litre po glavi stanovnika godišnje, s pravom se može ustvr-

diti da se radi o perspek-tivnoj kulturi i proizvodu kojem može biti osiguran plasman u cijelosti na do-maćem tržištu, kao i pre-ko najkvalitetnijeg oblika izvoza - turizma, kako to voli reći potpredsjednik Vlade i ministar Petar Čobanković.

Prema Čobankoviće-vu mišljenju, ulazak Hr-vatske u Europsku uni-ju neće onemogućiti naše maslinare da okrupne svo-je površine te podižu nove nasade, bez obzira na to što neke zemlje stimulira-ju krčenje maslinika.

“Prema našoj strategi-ji u idućem desetljeću na-mjeravamo imati oko 10 milijuna stabala maslina na oko 50.000 hektara pod maslinicima i popeti se sa

19. na 15. mjesto u svije-tu”, istaknuo je u Vodica-ma Čobanković otvaraju-ći 13. Noćnjak. Pritom je rekao kako hrvatski proi-zvođači maslinovog ulja nemaju što tražiti u proi-zvodnji niskokvalitetnog maslinovog ulja, nego se trebaju okrenuti pro-izvodnji visokokvalitet-nog ekstra djevičanskog maslinovog ulja koje ima kupce bez obzira na svoju visoku cijenu na tržištu, te ekološkoj proizvodnji.

Ekološka proizvodnjaTomislav Petrović, na-čelnik Odjela za eko-lošku i integriranu poljoprivredu pri Mini-starstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog ra-zvoja, otkriva kako je na

kraju prošle godine u Hr-vatskoj zabilježeno 408 hektara ekoloških masli-nika te 92 ekološka ma-slinara.

Na globalnoj kar-ti ekološkog maslinarstva šest država, koje zauzima-ju čak 93 posto svjetskih eko površina, možemo nazvati značajnim proi-zvođačima. To su: Italija, Španjolska, Tunis, Grčka i Portugal. “Hrvatska je još uvijek marginalni proi-zvođač maslina i maslino-va ulja na svjetskom trži-štu. Ono čime se ona mora i može izboriti za svoje mjesto na svjetskom trži-štu provjerena je i dokaza-na kvaliteta proizvoda, a ekološka poljoprivreda je bitan alat u postizanju tog cilja”, mišljenja je Ranko

POČETAK PROLJEĆA U ZNAKU MASLINA

Namjeravamo imati oko 10 milijuna stabala maslina na oko 50.000 hektara i popeti

se na 15. mjesto u svijetu, istaknuo je

Čobanković

broj zasađenih maslina u Hrvatskoj

6 mil stabala(

Novac leži u ekološkoj proizvodnjiHrvatski proizvođači maslinovog ulja nemaju što tražiti u proizv odnji niskokvalitetnog maslinovog ulja, nego se trebaju okrenuti proizvodnji visokokvalitetnog ekstra djevičanskog ulja koje ima kupce, smatra ministar Čobanković

Sanja Plješ[email protected]

T renutačno stanje rezervacija aran-žmana za glavnu

turističku sezonu bolje je nego u isto vrijeme lani. Hrvatska se oslanja na vlastite kvalitete pri čemu se posebice ističe suradnja privatnog i javnog sekto-ra. Kako bi se privuklo još

više stranih turista, ovih dana započet će oglaša-vanje hrvatske turistič-ke ponude na većini emi-tivnih tržišta, što će trajati do lipnja, rekao je mini-star turizma Damir Bajs na Hrvatskom turističkom forumu održanom u sklo-pu međunarodnog turi-stičkog sajma Crotour na Zagrebačkom velesajmu.

I u posljednjem izvje-šću o aktualnostima na turističkom tržištu koje objavljuje European Tra-vel Comission stoji kako će se predstojeća turistička sezona odvijati u gospo-darski povoljnijem ozrač-ju nego lani. No, situacija nije podjednako dobra na

svim emitivnim tržištima.Promatrajući hrvat-

ski turizam, njegove se promjene događaju spo-ro i u nedovoljnoj mjeri što samo ukazuje na tro-most turističkog sustava. To pojašnjava podatak da je prošle godine prvi put u Hrvatsku došlo samo 14 posto novih turista, rekao je Veljko Ostojić, pred-sjednik Kamping udruge Hrvatske. S njim se sla-že i predsjednik Udruge poslodavaca u hotelijer-stvu Hrvatske Kristijan Šustar koji je istaknuo kako unatoč dobrim na-javama u našem turizmu neće biti mnogo poma-ka jer početak turističke sezone još uvijek ovisi o kalendaru te školskim i ostalim blagdanima.

Prirodna prednostUnatoč svemu, jedan od aduta hrvatskog turizma zasigurno je zaštita pri-rodnih resursa, pa sto-ga razvoj turizma tre-

ba prilagoditi održivom upravljanju destinacijom, za što se zalaže i Svjet-ska turistička organizaci-ja (UNWTO) jer Hrvatska kao turističko odredište ima jedinstven potenci-jal i prednost pred ostalim konkurentskim zemljama. “Ako Hrvatska želi biti održiva zemlja, mora za-boraviti na način razmi-šljanja koji ima javni sek-tor budući da je on veoma spor”, rekao je Xavier Font, direktor studija u međunarodnom centru za održivi razvoj Sveu-čilišta u Leedsu. No, na-predak u hrvatskom tu-rizmu pohvalio je Luigi Cabrini, jedan od direk-tora UNWTO-a, koji je rekao kako je u proteklih desetak godina turistič-ki promet u našoj zemlji porastao 5,3 posto. To je, naglasio je, značajno veći rast od prosječnog rasta koji iznosi 2,6 posto u me-diteranskim zemljama u promatranom razdoblju.

OČEKUJE SE DOBRA TURISTIČKA SEZONA

Nova kvaliteta za staru destinacijuJedan od aduta Hrvatske je zaštita prirodnih resursa, pa stoga razvoj turizma treba prilagoditi održivom upravljanju destinacijom

Turistički promet porastao nam je 5,3 posto, tvrdi Luigi Cabrini iz

UNWTO-a

Specijalizirani sajmovi Crotour, Inga, Vinovita i Hotel&Gastroteh održani su proteklog tjedna na Zagre-bačkom velesajmu, a okupili su 525 izlagača i sudioni-ka iz 28 zemalja. Otvarajući te sajmove predsjednica Vlade Jadranka Kosor je istaknula kako će Vlada učini-ti sve što je u njenoj moći da se ove godine ostvare još bolji turistički rezultati nego lani. Svi želimo da sezona traje što dulje te da se turistički revitaliziraju područja koja imaju veliki a neiskorišten turistički potencijal, na-glasila je Jadranka Kosor.

Potaknuti turistički nerazvijena područja

5Broj 3670 , 28. ožujka 2011. www.privredni.hr

Tadić, stručnjak za eko-lošku poljoprivredu pro-jekta COAST.

Primjera radi, Italija ima 139.675 hektara pod ekološkim maslinicima, od čega na regiju Puglia, vodeću talijansku regi-ju u proizvodnji ekološ-kog maslinovog ulja, ot-pada oko 45.000 hektara maslinika.

“Italija je jedna od 10 zemalja u svijetu po bro-ju ekoloških poljoprivred-nih površina koje zauzi-maju 1,1 milijun hektara. Na europskoj razini za-uzima drugo mjesto, po-slije Španjolske”, izjavio je Adolfo Ninni Piange-vino, član Nacionalnog povjerenstva u talijan-skom Institutu za eko-loško i etičko certifici-ranje (Icea). Piangevino je i sam ekološki proizvo-đač. Upravitelj je i vla-snik ekološke farme povr-šine 300 hektara, od čega

se ekološki maslinici pro-težu na 40 hektara.

Charikleia Minotou, predsjednica IFOAM AgriBioMediterranea, regionalne grupe svjet-ske krovne organizaci-je - Međunarodne fede-racije pokreta za razvoj ekološke poljoprivrede na Mediteranu - te vla-snica ekološkog posjeda površine 15 hektara, koja proizvodi maslinovo ulje i vino, istaknula je kako ekološka poljoprivreda u Grčkoj zauzima četiri po-sto površine cjelokupne grčke poljoprivredne pro-izvodnje te bilježi kon-stantan rast.

Sve veće površine u eko uzgojuGrčka je poznata po viso-kokvalitetnim proizvodi-ma od maslina pa 55 posto cjelokupne grčke ekološ-ke poljoprivrede, odnosno 52.000 hektara, otpada na

ekološko maslinarstvo, od čega se 51 posto proi-zvodnje odnosi na masli-novo ulje.

“U svijetu, pa i u Hr-vatskoj, površine pod ekološkim maslinicima u stalnom su porastu. Uloga ekološke poljoprivrede je nezamjenjiva u očuvanju svjetske bioraznolikosti i prirodnih dobara. Projekt

COAST aktivno pridonosi tom cilju poticanjem zele-nog poduzetništva u Dal-maciji, u kojem ekološ-ko maslinarstvo zauzima važno mjesto”, zaključi-la je Snježana Mihinica, suradnica ze ekološku poljoprivredu projekta COAST.

POČETAK PROLJEĆA U ZNAKU MASLINA

Projektom COAST potiče se zeleno poduzetništvo u Dalmaciji

NA 14. SUSRETIMA ULJARA OCJENJIVANO 120 UZORAKA

Oleum olivarum: Sve više vrhunskih uljaU Krasici pokraj Buja u Istri održani su 14. su-sreti Oleum olivarum, a na taj vrlo značajan stručni skup maslinara ove je godine dostavlje-no ukupno 120 uzoraka maslinovog ulja. Senzor-skom ocjenjivanju pod-vrgavaju se samo uzorci koji predstavljaju količinu ulja od najmanje 400 lita-ra te čiji je udio slobod-nih masnih kiselina manji ili jednak 0,80 posto. Tri-deset stručnjaka iz Udru-ge senzornih analitičara maslinovog ulja iz Buja te članovi Znanstveno-ra-

ziskovalnog središča Uni-verze na Primorskem iz Kopra dodijelili su 90 bo-dova i zlatnu medalju tvrt-ki MIH za ulje San Gur-mano te OPG-u Zigante za ulje Leccino.

Zlatnu su medalju sa samo jedan bod ma-nje, odnosno sa 89 bodo-va osvojili OPG Vošten za ulje Buža, Bruno Valenta za svoju Ascolanu, Agro-laguna također za ulje Ascolana, Poljoprivred-ni obrt Čeko za svoje ulje Bjelica, ulje proizvođa-ča Marina Matešića, OPG Flego za svoja ulja Lecci-

no i Pendolino te ulje Fa-milije Kmet. Zlatne me-dalje dobila su još 24 ulja. Tijekom manifestacije or-ganiziran je okrugli stol udruge Gradova ulja pod nazivom Problematika tr-govanja ekstra djevičan-skim maslinovim uljem, a raspravljalo se o trenutnoj

situaciji u proizvodnji i potrošnji maslinovog ulja u svijetu, poziciji koju Hrvatska i Istra zauzima-ju u svijetu, novim zako-nima te kako će oni utje-cati na budući plasman maslinovog ulja. Stručna predavanja održali su Ma-rina Kocijančić i Nenad

Hrelja s temom Višestru-ka sukladnost, izravna plaćanja u poljoprivre-di u 2011. i načela do-bre poljoprivredne prak-se, dok je Vlasta Radoičić održala predavanje na temu Ekološko maslinar-stvo, isplativ model pro-izvodnje. Nekoliko tisu-ća posjetitelja uživalo je u degustiranju vrhunskih maslinovih ulja, kozjeg sira, prirodne čokolade, pršuta i vinske kapljice, a mogli su se upoznati i s kremama Oleatica na bazi maslinovog ulja iz Krasi-ce. (K.S.)

*vijesti

Petrol ojačao opskrbuSlovenski Petrol u proš-loj je godini u Hrvatskoj uspostavio cjelokupni na-bavni lanac za ukaplje-ni naftni plin, od uvoza i skladištenja do distribu-cije u veleprodaji i ma-loprodaji. Kupljen je i 51-postotni udjel u tvrt-ki Jadran plin iz Šibeni-ka, sa skladištem od 1000 prostornih metara. Plin se prodaje na njihovih 79 benzinskih crpki te u pu-nionicama u Unešiću i Križevcima. Prema priop-ćenju iz kompanije, grupa Petrol ostvarila je lani pri-hod od 2,8 milijardi eura, a prodaju naftnih deriva-ta povećala je za 23 posto.

Nava banka povećala temeljni kapital

Nava banka povećala je temeljni kapital za 15 mi-lijuna kuna, a dokapita-lizacija je obavljenja iz-davanjem novih 150.000 povlaštenih dionica seri-je B. Upis i uplata dionica započela je 16. ožujka, a 25. ožujka je dovršen upis svih 100 posto iz raspolo-žive emisije dionica. Upis i uplatu dionica obavili su ulagači iz kruga postoje-ćih dioničara banke.

Drvoprerađivači u BirminghamuNa sajmu graditeljstva The National Homebuilding and Renovating Show koji se održavao od 24. do 26. ožujka u Birminghamu u Velikoj Britaniji, u organi-zaciji Hrvatske gospodar-ske komore te u suradnji s Ministarstvom regional-nog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva predstavilo se sedam hr-vatskih drvoprerađivač-kih tvrtki iz područja pro-izvodnje parketa, prozora, vrata i drvenih kuća. Uz tvrtke Azelija i PPS Ga-leković koje su već po-čele izvoziti na područje Velike Britanije, te tvrtke Soldus koja je već prvog dana sajma ugovorila dis-tribuciju svojih proizvo-da, predstavile su se tvrtke Bilokalnik drvo, Lokve, Drvoproizvod i Domet.

površina pod maslinama godišnja proizvodnja maslinovog ulja

oko 30.000 ha 7 mil litara( (

Novac leži u ekološkoj proizvodnjiHrvatski proizvođači maslinovog ulja nemaju što tražiti u proizv odnji niskokvalitetnog maslinovog ulja, nego se trebaju okrenuti proizvodnji visokokvalitetnog ekstra djevičanskog ulja koje ima kupce, smatra ministar Čobanković

6 Broj 3670 , 28. ožujka 2011. INTERVJU Privredni vjesnik


S Josipom Milavi-ćem, predsjedni-kom Nadzornog

odbora Narodnog trgo-vačkog lanca (NTL) i, prema neslužbenim in-formacijama, glavnim inicijatorom udruživanja hrvatskih trgovačkih la-naca, razgovarali smo o dosadašnjim rezultatima i planovima NTL-a. Mila-vić je vlasnik trgovačkog

lanca Studenac iz Omi-ša pa smo razgovarali i o poslovanju Studenca te o njegovim planovima ve-zanim za hotelijerstvo i turizam.

Zašto su se domaći tr-govci udružili? S kojim ciljem?- Narodni trgovački lanac nastao je spajanjem dviju trgovačkih grupacija NTL i CBA. Naše poveziva-nje je bila nužnost. Udru-živanjem smo se riješili slabosti pojedinih člani-ca, a uspjeli smo ostva-riti i određeni sinergijski učinak. Postali smo snaž-na grupacija na domaćem tržištu i sada se može-mo ravnopravno nositi sa

stranim trgovačkim lanci-ma. U našim prodavaoni-cama i na našim polica-ma u najvećoj su mogućoj mjeri zastupljeni doma-ći proizvodi. Nažalost, mnogi ne shvaćaju da je to tako. Neki ne shvaća-ju da strani trgovački lan-ci preferiraju svoje robne marke, a da samo nuž-no uzimaju hrvatske pro-izvode, i to one bez kojih ne mogu. Suradnja s do-maćim proizvođačima je naša dugoročna strategija, a zadovoljan sam što nas potrošači sve više prepo-znaju.

Kakav je odnos među članicama i kako ste po-zicionirani na tržištu?- Narodni trgovački lanac je samostalna pravna oso-ba. Pojedine njegove čla-nice su također samostal-ne. Mi kroz NTL imamo zajedničku nabavu, zajed-nički marketing i zajednič-ku robnu marku, koja već ima udjel od 10 posto u našoj ukupnoj prodaji. Na-rodni trgovački lanac po-stigao je takav sinergijski učinak da smo danas drugi trgovački lanac po udjelu i planiramo se još više pri-bližiti samom vrhu.

Koliki su vam udjel i prihod?- Dakle, drugi smo la-nac po veličini, odmah iza Konzuma. Imamo pri-hod od 8,3 milijarde kuna godišnje. Zapošljavamo oko 11.000 radnika. Ima-mo oko 1550 prodavao-nica. Trenutačno posluje-mo tako da svaka članica

djeluje samostalno, a do-kapitalizacijom Narodnog trgovačkog lanca jačamo svoju poziciju na tržištu. Primjer nedavno preuze-te hladnjače u Metkovi-ću vrijedne sedam miliju-na eura korak je naprijed prema našem konačnom cilju. Nedavno preuze-ti prostor bit će nam lo-gistički centar za Jadran. Uvozit ćemo banane iz Kuvajta i u sklopu tog prostora urediti zrionicu. Planiramo otkupiti oko 4000 tona voća i povrća iz doline Neretve. Najviše ćemo otkupljivati lubeni-cu, salatu, rajčicu, papri-ku, krastavac i, naravno, mandarine.

JOSIP MILAVIĆ, PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA NAROD NOG TRGOVAČKOG LANCA I VLASNIK TRGOVAČKOG LANCA STUDENAC - OMIŠ

Svi trgovački lanci preferiraju svoje robne markeU našim prodavaonicama i na našim policama u najvećoj su mogućoj mjeri zastupljeni domaći proizvodi. Suradnja s domaćim proizvođačima je naša dugoročna strategija

Naše povezivanje je bila nužnost.

Udruživanjem smo se riješili slabosti

pojedinih članica, te ostvarili sinergijski

učinak

godišnji prihod NTL-a

8,3 mlrd kn(

K ada smo sre-dinom deve-desetih godina

osnovale Krug, u gospo-darstvu je bilo samo 11 posto žena, a u politi-ci osam posto. Danas ih je u gospodarstvu 25 po-sto, a u politici je i dalje taj broj mali. Žene su da-nas vlasnice ili menadže-rice u oko 20.000 tvrtki, kazala je, među ostalim, nova predsjednica Hr-vatske udruge poslov-nih žena Krug Jadran-ka Radovanić, izabrana na Izbornoj skupštini odr-žanoj prošli tjedan. Ja-

dranka Radovanić inače je predsjednica Županij-ske komore Hrvatske gos-podarske komore u Spli-tu te predsjednica Foruma jadransko-jonskih gospo-darskih komora, a zahva-ljujući njezinoj upornosti i entuzijazmu u Hrvatskoj je prije četiri godine za-počet projekt statističkog praćenja ženskog podu-zetništva.

Na Skupštini su iza-brane i nove članice Iz-vršnog odbora te je pod-neseno izvješće o radu, financijsko izvješće te prijedlog plana rada i fi-nancijski plan za ovu go-dinu. Govoreći o svom mandatu i budućem an-gažmanu Kruga, bivša predsjednica Marija Šola kazala je kako je i dalje osnovni zadatak te udru-ge unaprjeđenje ženskog poduzetništva. “Kada ka-žemo žensko poduzetniš-tvo, mislimo na vlasnice i suvlasnice tvrtki te me-nadžerice, kao i one koje žele započeti s takvim po-

duzetništvom”, istaknu-la je, napomenuvši kako bez angažmana Kruga ne bi bilo ni posebne kredit-ne linije za žene u Mini-starstvu gospodarstva, kao ni brojnih drugih pro-jekata. Nadalje, zasluž-ne su i za povezivanje hr-vatskih poslovnih žena s međunarodnim organiza-cijama poslovnih žena, a neke od njih postoje više od 50 godina. Gospodar-ska kriza, ocijenila je ona, pogodila je žene jednako kao i muškarce, i to naj-više u prerađivačkoj indu-striji. Marija Šola je inače i savjetnica Uprave Kar-lovačke banke, te nam je potvrdila i medijske na-pise o prodaji te banke. Novi vlasnik mogao bi se znati potkraj travnja na-kon dubinskog snimanja stanja u toj banci. Kako je rekla, u prodaju se mora ići jer im za daljnji razvoj treba dokapitalizacija, a sudeći po pristiglim po-nudama - zainteresiranih kupaca je mnogo. (J.F.)

IdejaX naziv je novog hr-vatskog festivala ogla-šavanja, nastalog na razvalinama negdašnjeg FESTO-a, premda orga-nizatori ne žele da im se pripisuje pokušaj rekon-strukcije jedne odumrle manifestacije. A organiza-tori su Udruženje društava za tržišno komuniciranje (Hura) i hrvatska podruž-nica Europskog udruženja digitalnog i interaktivnog marketinga (IAB). Mje-sto događaja je Zagrebački velesajam, termin 26. i 27. svibnja ove godine. Plan je organizatora dovesti sedam motivacijskih govornika, uz tri regionalne panel-ra-sprave o aktualnim tema-ma. Na kraju će biti dodije-

ljene nagrade X i Mixx za najbolje oglasne uratke na hrvatskom tržištu, i to u ka-tegorijama tradicionalnih i online medija. Iako je riječ o okupljanju struke i indu-strije, ciljna su skupina za-pravo klijenti, kojima se želi poslati poruka da krea-tivnost može imati najveći utjecaj na brend, kaže Sini-ša Waldinger, predsjednik žirija nagrade X. Za Jana Jileka iz IAB-a novi je fe-stival zapravo prosvjed za

boljitak tržišta, dok An-drea Šumanovac iz Unexa priželjkuje da IdejaX po-takne revitalizaciju poma-lo umrtvljene oglašivačke scene. Organizatori tako očekuju barem 1000 sudi-onika i oko 300 prijavlje-nih radova za nagrade. Ko-tizacija je do 1. svibnja 999 kuna za oba dana, a potom 1499 kuna. Tko se želi na-tjecati za nagrade, mora platiti 749 kuna po prijav-ljenom radu. (D.Ž.)

IZBORNA SKUPŠTINA HRVATSKE UDRUGE POSLOVNIH ŽENA KRUG

NOVI FESTIVAL OGLAŠAVANJA

Žene danas upravljaju s oko 20.000 hrvatskih tvrtki

Prosvjed za boljitak umrtvljenog tržišta

Nova predsjednica Kruga je Jadranka Radovanić, koja je u Hrvatskoj potaknula statističko praćenje ženskog poduzetništva


Hoćete li otkupljivati voće i povrće iz susjed-ne Bosne i Hercegovine? - Riječ je o gotovo istom polju, istim klimatskim uvjetima i sličnoj kvali-teti proizvoda, tako da će o tome presuditi kvalite-ta i cijena proizvoda. Mi otvaramo veliku moguć-nost domaćim proizvođa-čima za plasman njihovih proizvoda. Oni ubudu-će neće morati “tezgariti” uz cestu, nego će se ba-viti uzgojem voća i povr-ća, a proizvode plasirati kod nas. Otvaramo im ve-like mogućnosti i prigodu jer samo u ovoj godini u ovom logističkom centru planiramo otkupiti svje-

žeg voća i povrća u vrijed-nosti 100 milijuna kuna.

Kakvi su vam rezultati u proteklom dvogodiš-njem razdoblju?- Više od 80 posto nabave ide preko NTL-a. Vlasti-tim robnim markama po-krivene su sve robne gru-pe i najvažniji artikli u maloprodaji. Naši zajed-nički marketinški projek-ti pridonijeli su daljnjoj koheziji unutar grupaci-je. Ojačali smo zajednič-ko uvozno poslovanje. Ostvarili smo kvalitetniji daljnji razvoj zajedničke maloprodaje kroz otvara-nje novih prodajnih mje-sta. Evo, započeli smo

proces zajedničke nabave voća i povrća, pokretanje procesa otkupa i distribu-cije voća i povrća. NTL ima četiri zajednička su-permarketa i zajedničku upravnu zgradu.

Koliko je odmaknuo proces još tješnjeg pove-zivanja?- Već su započete pripre-me za kapitalno poveziva-nje unutar Grupe. Naš ko-načan cilj je postati jedno kapitalno povezano druš-tvo, što je prije moguće. Provedeno je već snimanje stanja, a slijedi ishođenje odobrenja od Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja. Svi vlasnici članica NTL-a

izvući će se iz upravljačke strukture Narodnog trgo-vačkog lanca, postojat će zajednički račun...

Bilo je nekoliko među-sobnih preuzimanja tr-govina među članicama unutar grupacije; na-javljivano je bilo čak i preuzimanje jedne zna-čajnije članice NTL-a od strane konkurencije izvan Grupe?- Vjerujte da se ništa spek-takularno nije događalo u tom smislu. Došlo je do prepuštanja pojedinih tr-govina između pojedi-nih članica. Međutim, to su njihovi odnosi. Oni ne utječu na zajednički pro-

jekt. I nadalje okosnicu NTL-a sačinjavaju Ča-kovečki mlinovi, Kerum, Tommy, Studenac, Ga-vrilovićeva Dinova-Dio-na i ostali manji trgovački lanci. Trenutačno je unu-tar NTL-a udruženo 16 tr-govačkih lanaca, odnosno 12 vlasnika. Ako ste mi-slili na Keruma, moram reći da on čvrsto stoji uz projekt NTL-a.

Koliki je kapacitet hlad-njače u Metkoviću?- Hladnjača ima 22 ko-more. Kapaciteta je 3540 tona. Raspolaže ukupnom hlađenom površinom od 3400 metara četvornih te 1550 metara četvornih za-tvorenog manipulativnog prostora. Naš zajednič-ki cilj je povećanje bro-ja maloprodajnih mjesta, a osim ovog logističkog centra planiramo izgrad-

nju još dva logističko-dis-tributivna centra, jedan u okolici Zagreba i jedan u Slavoniji.

Imate li planove za sti-muliranje proizvođača? Kakvi su rokovi plaća-nja?- Za takve opcije smo otvoreni i one su moguće. Pratit će se situacija na te-renu, a cilj nam je da sve strane budu zadovoljne.

Posao je uspio ako su za-dovoljni proizvođač, trgo-vac i kupac. Rokovi pla-ćanja će svakako biti kraći nego do sada.

Što vi mislite, je li doma-ća poljoprivreda u lošem stanju? Prevladava mi-šljenje da nema jedno-lične kvalitete i dovolj-nih količina?- Mislim da takva tvrd-nja ne stoji iako se takve teze proturaju. U Hrvat-skoj postoje kvalitetni po-ljoprivredni prozvođači te respektabilni subjekti unutar prehrambene indu-strije. Iako je pala potroš-nja po glavi stanovnika, kod nas još uvijek ulaze neki strani trgovački lan-ci. Mislim da je to poma-lo izmaklo kontroli. Tu ne vidim klasično opravda-ni poslovni interes ako se njihovi ulasci na naše trži-šte ne stimuliraju.

Ima li NTL planova za izlazak na druga tržišta?- Ne bih u nekoj budućno-sti odbacio ni tu moguć-nost iako mislim da po-sla još uvijek ima kod nas. Mišljenja sam da treba podupirati domaće trgov-ce koji plasiraju proizvo-de domaćih proizvođača.

Kako je protekle godine poslovao Studenac?- Studenac ima 1500 zapo-slenih. Imamo 200 prodaj-nih mjesta i prihod od 1,2 milijarde kuna. Ostvarili smo dobit koju smo reinve-stirali. Imali bismo i veću dobit da nas nije opteretio nepovoljan tečaj eura.

JOSIP MILAVIĆ, PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA NAROD NOG TRGOVAČKOG LANCA I VLASNIK TRGOVAČKOG LANCA STUDENAC - OMIŠ

Svi trgovački lanci preferiraju svoje robne markeU našim prodavaonicama i na našim policama u najvećoj su mogućoj mjeri zastupljeni domaći proizvodi. Suradnja s domaćim proizvođačima je naša dugoročna strategija

Drugi smo lanac po veličini, odmah iza Konzuma. Zapošljavamo oko 11.000 radnika

Bavite se i hotelijerstvom, a prošle godine ste pokuša-li preuzeti Hotel Le Meridien Lav. Gdje je zapelo?- Moj prvi izlet u hotelijerstvo je bio na omiškom području gdje je i sjedište Studenca. Naime, preuzeo sam Hotelsko naselje Ruskamen sa 600 postelja. Vlasnici smo triju loka-cija, imamo ishođene građevinske dozvole za gradnju ho-tela. Moja namjera za preuzimanje Hotela Le Meridien Lav je neslavno završila. Imao sam neugodno iskustvo. Bili smo dogovorili jednu cijenu po završetku bilance, među-tim iskrsnula su još neka potraživanja za koja nisam znao.

Jeste li još zainteresirani za preuzimanje tog hotela?- O tom-potom. Ne bih u potpunosti odbacio tu moguć-nost, ali vam ne mogu ni potvrditi namjeru.

Zašto ste se odlučili za hotelijerstvo koje je niskopro-fitabilan posao?- Istina je da se radi o niskoprofitabilnoj djelatnosti. Međutim, u primorju nemate puno izbora kad je riječ o tome čime se možete baviti. Jedan od mogućih izbo-ra uz trgovinu i poljoprivredu svakako su turizam i ugo-stiteljstvo. Smatram da će se i ova kriza prebroditi. Mo-ramo iz nje izići barem zbog naših nasljednika. Ključ je odgajati ljude u poštovanju rada, jer je odnos prema radu bitan, jer je čovjek ključan u svakom poslovanju.

Kad ste blizu mora, morate misliti o turizmu

prihod Studenca postoji u lancu NTL-a

1,2 mlrd kn 1550 trgovina ( (

8 Broj 3670 , 28. ožujka 2011. AKTUALNO Privredni vjesnik

Drago Živković[email protected]

V išegodišnje na-tezanje oko re-strukturiranja i

privatizacije državnih bro-dogradilišta, koje je ključni uvjet za zatvaranje prego-vora s Europskom unijom u poglavlju Tržišno natje-canje, nije još okončano kako bi se dalo zaključi-ti iz nekih javnih istupa i novinskih napisa. Kao što je poznato, potkraj velja-če Agencija za tržišno na-tjecanje (AZTN) i Europ-

ska komisija odobrile su program restrukturiranja za Brodosplit i Brodogra-dilište specijalnih objeka-ta (BSO). Time je ukinuta i zabrana sklapanja novih poslova u tim brodogra-dilištima, no ta zabrana još vrijedi za Brodotrogir, Kraljevicu i 3. maj. Važno je, međutim, znati, upozo-ravaju u AZTN-u, da odo-brenje za Brodosplit i BSO vrijedi za program koji je podnio njihov potencijal-

ni novi vlasnik, samobor-ski DIV. Ako pregovori iz-među DIV-a i Hrvatskog fonda za privatizaciju (koji se pretvara u Agen-ciju za upravljanje držav-nom imovinom) ne završe privatizacijom brodogra-dilišta, sve se vraća na po-četak.

Potpore za pomorsko dobroDo kraja travnja AZTN i Europska komisija mogli bi dati mišljenja i o progra-mu restrukturiranja Brodo-trogira, a potom početkom svibnja i za Kraljevicu i 3. maj. Kakva će biti ocjena, ovisi i o tome koliko će in-vestitor, poduzetnik Dan-ko Končar, biti spreman na dorade ponuđenih progra-

ma. O nekim stvarima se, ističu u AZTN-u, ne može pregovarati, a među njima su, primjerice, koncesijske naknade, koje su bile pro-pisane natječajnom doku-mentacijom, ali i doprinos investitora, koji ne može biti manji od 40 posto. Mo-guće su i razlike u metodo-logiji obračuna, koje su se pojavile kao problem i u ocjeni programa restruktu-riranja Brodosplita. Iznim-ka među svim brodogra-dilištima je Uljanik, koji jedini nije u poslovnim teš-koćama. Pulsko brodogra-dilište tako više ne dobi-va državne potpore, a i one koje je dobivalo od 2007. do 2009., za koje je AZTN utvrdio da su nezakonite, sada su vraćene kompen-

zacijom za vrijednost po-morskog dobra koje je dr-žava oduzela Uljaniku.

Kazne triput većeIako je AZTN od listopa-da prošle godine dobio i ovlast izricanja novčanih kazni, u sudskom postup-ku su ostale i neke prekr-šajne prijave podnesene prije dobivanja tih ovla-sti. Njihov ishod, isti-ču u Agenciji, potvrđuje opravdanost dosadašnje politike u zaštiti tržišnog natjecanja. Tako su pre-kršajni sudovi u 2009. go-dini izrekli novčane ka-zne u ukupnom iznosu od oko milijun kuna, dok je u 2010. taj iznos pora-stao na 2,9 milijuna. Naj-viša kazna lani je izreče-na Zračnoj luci Zagreb koja je u ugostiteljskim uslugama pokušala zlo-rabiti svoj monopolistič-ki položaj prema Croatia Airlinesu. Proplin je zbog sličnih postupaka kažnjen sa 525.000 kuna, dok je Adria Lada morala platiti globu od 300.000, a Slo-bodna Dalmacija 228.000 kuna. Agencija je dobila i sudsku bitku protiv Agro-kora koji ju je tužio Ustav-nom sudu u sporu oko dis-tribucije dnevnog lista 24 sata na kioscima Tiska, čiji je Agrokor većinski vlasnik.

TRŽIŠNO NATJECANJE I EU

Brodogradilišta u fotofinišuAko pregovori između DIV-a i Hrvatskog fonda za privatizaciju o Brodosplitu ne završe privatizacijom, sve se vraća na početak

Iznimka među brodogradilištima

je Uljanik koji je potpore vratio

kompenzacijom s državom

Agencija za zaštitu tržišnog natjeca-nja, između ostaloga, daje i mišlje-nja u postupku izrade raznih zakona. Takva mišljenja nisu obvezujuća, pa nije rijetkost da konačno zakonsko rješenje bude suprotno stavu Agen-cije. Tako je bilo i u slučaju Zakona o zaštiti od požara iz ljeta prošle godi-ne, koji je sada postao aktualan zbog

potpredsjednika Vlade Ivana Doma-goja Miloševića, inače suvlasnika Pa-stor Grupe, vodećeg domaćeg proi-zvođača protupožarnih aparata. Za Agenciju je sporan bio članak 41. Za-kona o zaštiti od požara, koji proizvo-đačima, pa tako i Pastoru, daje pravo izdavanja ovlaštenja za servisiranje aparata. Takvim se odredbama Agen-

cija općenito protivi jer smatra da pro-izvođači ne mogu biti regulatori na tržištu, nego bi to trebala raditi držav-na tijela, u ovom slučaju MUP. Ipak, u AZTN-u cijelu priču oko Miloševića smatraju ‘’lanjskim snijegom’’, koji se uz to ne tiče samo Pastora, nego i nji-hove konkurencije, uključujući i broj-ne uvoznike protupožarnih aparata.

Nije sporan Pastor, već zakon

ukupne novčane kazne za kršenje tržišnog natjecanja

2,9 mil kn(

*vijesti

TDR: veća prodaja, manji prihodiTDR je u 2010. godi-ni prodao više od 13 mi-lijardi komada cigareta, što je rast od 4,4 posto u odnosu na prethodnu go-dinu. Ipak, rast prodanih količina nije pratio i rast prihoda, koji su smanje-ni sa 231 na 205 miliju-na eura jer je TDR preu-zeo dio rastućih trošarina i smanjio svoj udjel u uku-pnoj cijeni. Gotovo 60 po-sto prodaje TDR ostvaru-je u izvozu, uglavnom u zemlje regije, istaknuo je predsjednik Uprave Da-vor Tomašković. No, taj bi izvoz mogao biti ugro-žen ulaskom Hrvatske u EU jer će se tada Hrvat-ska povući iz Cefte pa će drastično porasti carine za zemlje članice te zone slo-bodne trgovine. Stoga To-mašković očekuje od dr-žave da prije ulaska u EU s članicama Cefte posti-gne bilateralne sporazume o slobodnoj trgovini.

AMC širi poslovanje i zapošljavaTvrtka Auto Management Centar (AMC) u prva dva mjeseca ove godine zapo-slila je 11 novih djelatnika, a prošli tjedan otvorila je i novu poslovnicu rent-a-cara u Splitu. To je 17. po-slovnica AMC rent-a-ca-ra u Hrvatskoj, najvećeg u zemlji, koji će ove godine imati više od 1500 vozila u floti. “Usluga je osno-va onoga što pruža AMC, a odlične usluge nema bez odličnih suradnika. Dobri projekti i proizvodi uvijek nađu svoj put do klijenata. Stoga i 11 novozaposlenih u prva dva mjeseca ove godine predstavlja nasta-vak uspješne poslovne po-litike koju ćemo provoditi i u budućnosti”, istaknuo je Ivan Zubak, potpred-sjednik Uprave AMC-a.

Nel

Pav

letic

/PIX

SELL

Europska komisija je donijela odluku kojom se odobrava povećanje EU sredstava za sufi-nanciranje projekta iz-gradnje Županijskog centra za gospodarenje otpadom Istarske župa-nije Kaštijun, s prethod-nih 4,6 milijuna eura na 18,6 milijuna eura. Pre-ma novoj odluci, ukupna vrijednost projekta iznosi 41,2 milijuna eura. Razli-ka će biti pokrivena sred-stvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učin-kovitost te zajmom Eu-ropske investicijske ban-ke. Uskoro se očekuje potpisivanje novog dvo-stranog sporazuma o pro-jektu između Europske komisije i Vlade, a ubrzo nakon toga bit će raspisan natječaj za odabir izvođa-ča radova.

Komisija je također ne-davno donijela odluku o sufinanciranju projekta izgradnje Centra za gos-podarenje otpadom za Primorsko-goransku žu-paniju Marišćina. U ve-ljači ove godine započe-li su radovi u prvoj fazi izgradnje Centra za gos-podarenje otpadom za Šibensko-kninsku župa-niju Bikarac koji se ta-kođer provodi uz finan-cijsku pomoć Europske unije. Podsjećamo, iz-gradnja ovog regionalnog centra provodit će se u tri faze, pri čemu se završe-tak prve faze sufinancira-ne sredstvima Europske unije iz pretpristupnog programa Ispa očekuje do kraja ove godine. Uku-pna vrijednost investicije iznosi 8,82 milijuna eura, od čega se šest milijuna eura (68 posto) odnosi na sredstva Ispe, 1,57 miliju-na eura (17,8 posto) osi-gurao je Šibenik, a 1,25 milijuna eura (14,2 posto) Vlada putem Fonda za za-štitu okoliša i energetsku učinkovitost. (B.O.)

EK PRIHVATIO SUFINANCIRANJE

18,6 milijuna eura za CGO Kaštijun

9Broj 3670 , 28. ožujka 2011. S MARKOVA TRGAwww.privredni.hr

U siječnju je uku-pan iznos pri-javljenih a

nepodmirenih obveza do-segnuo 36,7 milijardi kuna. U odnosu na mjesec ranije, riječ je o povećanju od 2,5 posto ili 900 mili-juna kuna. Na rast izno-sa, rečeno je na prošlo-tjednoj konferenciji za novinare koju je orga-nizirala Uprava Fine, najviše je utjecalo po-većanje nepodmire-nih obveza poslovnih subjekata u dugotraj-noj blokadi, od 181

do 360 dana, za 540 mi-lijuna kuna te onih iznad 360 dana za 575 milijuna kuna. Istodobno je sma-njen iznos nepodmirenih

o b v e -

za poslovnih subjekata u kratkotrajnoj blokadi do 60 dana, i to za 400 mili-juna kuna.

Manji dio dugovanja, 6,1 milijarda kuna, odno-

si se

na poslovne subjekte koji su u blokadi do 360 dana, a 30,6 milijardi kuna na one koji su u blokadi više od godinu dana. Broj onih koji su u blokadi do 60 dana, u odnosu na isto razdoblje prošle godine,

manji je za 15,7 posto, a iznos njihovih dugova-nja manji je za 20 po-sto što, prema članu

Uprave Fine Anti Ši-munoviću, ipak pokazuje pozitivan trend u kretanju insolventnosti.

Kod pravnih kao i kod fizičkih osoba koje

su u dugotrajnoj blokadi evidentiran je porast bro-ja osoba insolventnih du-lje od 360 dana, za prav-

ne osobe 33,4 posto, a za fizičke osobe 24,2 posto. Također je porastao iznos

njihovih prijavljenih do-spjelih nepodmirenih ob-veza, za pravne osobe 46 posto, a za fizičke osobe 44 posto. Gledano po žu-panijama, nelikvidnost je - očekivano, zbog najve-ćeg broja poslovnih su-bjekata - najveća u Zagre-bu (27,4) posto), potom u Splitsko-dalmatinskoj žu-paniji (10,2 posto), a sve ostale županije u neli-kvidnosti sudjeluju s ma-nje od 10 posto. Najmanja je u Varaždinskoj župani-ji gdje iznosi 3,2 posto.(J.F.)

NEPODMIRENE OBVEZE U SIJEČNJU

Nelikvidnost povećana za 900 milijuna kuna

Iznos dugovanja onih koji su u kratkotrajnoj blokadi u siječnju je smanjen za 400 milijuna kuna

N akon što je prošle godine Vlada donijela

uredbu o smanjenju bro-ja zaposlenih za pet po-sto u javnim poduzećima i tvrtkama u kojima ima više od 50 posto vlasniš-tva, sada je tim poduze-ćima ponovno dopustila novo zapošljavanje. Ali nove radnike smjet će an-gažirati samo ako posluju pozitivno i redovito pod-miruju sve svoje obveze. Uprave poduzeća mora-ju točno navesti koje po-zitivne efekte očekuju od novog zapošljavanja. Kri-teriji su, primjerice, nove investicije u proizvodnju, opremu i razvoj, prošire-nje prodajnih asortima-na i izvoza. Ministar gos-podarstva Đuro Popijač objasnio je da je novo an-gažiranje stručnjaka i dru-gih radnika potrebno i zbog provođenja investi-cijskih projekata u sklopu Vladinog Programa gos-podarskog oporavka.

Vlada je na sjednici utvrdila i nove iznose na-

knada za eksploataciju i istraživanje mineralnih si-rovina. Fiksni dio nakna-de za koncesije za eksplo-ataciju i za istraživanje tzv. neenergetskih mine-ralnih sirovina smanjuju se za 60 posto.

Proračunski prihodi manji 50 milijuna kuna To bi prema riječima mi-nistra Popijača treba-lo znatno pomoći podu-

zećima u ovom sektoru. Prihodi proračuna zbog novih iznosa naknada smanjit će se za oko 50 milijuna kuna godišnje.

Fiksni dio naknade za eksploatacijska polja mineralnih sirovina ma-nja od 20 hektara iznosit

će 800 kuna po hektaru. Ako je površina od 20 do 50 hektara, naknada izno-si 1000 kuna po hektaru, a za polja veća od 50 hek-tara bit će 1200 kuna po hektaru. Naknada za istra-živanje takvih polja kre-tat će se od 600 do 1000

kuna po hektaru. Najveći iznos počinje se plaćati u trećoj godini istražnih ak-tivnosti. Iznosi koncesij-skih naknada za eksploa-taciju nafte i plina ostaju nepromijenjeni.

Kompaniji Aluminij iz Mostara privremeno je

dodijeljen status povla-štenog kupca električne energije jer je riječ o gos-podarskom interesu Re-publike Hrvatske. Mostar-ski Aluminij dobavljač je aluminijskih trupaca i blo-kova koji se ne proizvode u Hrvatskoj, a potrebni

su u proizvodnom proce-su Tvornice lakih meta-la iz Šibenika. Godišnje iz Aluminija stiže 60.413 tona materijala u TLM, a Aluminij dobiva 100 me-gavatsati električne ener-gije po povlaštenoj cije-ni. (I.V)

SJEDNICA HRVATSKE VLADE

DRŽAVNA PODUZEĆA PONOVNO MOGU ZAPOŠLJAVATINove radnike tvrtke će smjeti angažirati samo ako posluju pozitivno i redovito podmiruju sve svoje obveze, dok njhove uprave moraju navesti koje pozitivne efekte očekuju od novog zapošljavanja

Mostarskom Aluminiju

privremeno je dodijeljen status

povlaštenog kupca

10 Broj 3670 , 28. ožujka 2011. PV ANALIZA Privredni vjesnik

Igor Vukić[email protected]

H rvatsko-američ-ki ekonomski odnosi treba-

li bi dobiti snažan zamah na Forumu Rona Browna koji će se pod radnim na-zivom Trgovina i ulaga-nja između SAD-a i Ju-goistočne Europe, idućeg tjedna, od 4. do 6. travnja, održati u Dubrovniku.

Na Forumu bi se tre-balo okupiti oko 230 po-slovnih ljudi i političkih predstavnika iz SAD-a, Hrvatske i zemalja regije. Uz predsjednika Republi-ke Ivu Josipovića bit će tu i predsjednica Vlade Ja-dranka Kosor s ministri-ma zaduženima za gospo-darska pitanja.

Sastanak nosi snažnu simboliku. Obilježit će se 15. obljetnica smrti ame-ričkog ministra trgovi-ne Rona Browna i tride-setak njegovih suradnika u zrakoplovnoj nesreći kraj Dubrovnika. Javnost će se ujedno podsjetiti da je upravo Ron Brown bio inicijator prvih dola-zaka američkih poslovnih

ljudi u Hrvatsku i regiju, kako bi se ekonomskom suradnjom ispravljalo ne-gativno ratno nasljeđe. Organizatori skupa, Vele-poslanstvo SAD-a i Ured predsjednika Republike, potaknut će razgovore o rezultatima dosadašnje suradnje, ali i o prepreka-

ma koje su katkad ometa-le snažniji razvoj gospo-darskih odnosa.

Ranjivi dosadašnji modeli razvoja Razgovarat će se i o novim modelima razvoja ekono-mija u zemljama Južne i Jugoistočne Europe, bu-dući da su se dosadašnji, oslonjeni na inozemno za-duživanje, zbog globalne financijske krize, pokaza-li jako ranjivima. Da Hr-vatskoj treba novi, održi-

vi model razvoja istaknuo je nedavno i James Fo-ley, američki veleposla-nik u Hrvatskoj, sudjelu-jući na konferenciji koju su organizirali Poslovni dnev-nik i časopis Banka. Foley je ustvrdio da je hrvatska ekonomija trenutačno u lo-

šem stanju, da ekonomski model nije održiv, ali se složio i da promjenu mo-dela nije lako izvesti. Fo-ley je naglasio da je Hrvat-skoj potrebno poboljšanje poslovne klime i elimini-ranje birokratskih prepre-ka za strane investitore, posebno na lokalnoj razini.

Nove, privatne investici-je, donijet će i nova radna mjesta, a to će biti i jedna od ideja vodilja dubrovač-kog foruma. Veleposlanik Foley ispričao je, primjeri-ce, da je jedna grupa ame-ričkih investitora u turizam nekoliko godina čekala na rješavanje imovinsko-pravnih odnosa. Naposljet-ku su odustali, razočarani sporošću odgovora koje su na svoje inicijative dobiva-li od lokalnih vlasti.

Predsjednik Josipo-vić očekuje da će na sku-pu biti predstavljene nove mogućnosti ulaganja, za-konska rješenja koja ih ubrzavaju, kao i kadrov-ska rješenja, poput relativ-no novog potpredsjednika Vlade Domagoja Miloše-vića u čiji resor spada pro-mocija ulaganja.

Andrea Doko Jelu-šić, izvršna direktori-ca Američke gospodar-ske komore u Hrvatskoj (AmCham), kaže da američki investitori kao i hrvatski poduzetnici oče-kuju transparentnost po-slovanja, što uključuje transparentnu javnu naba-vu, rješavanje pitanja ko-rupcije, smanjivanje ad-ministrativnih prepreka poslovanju te funkcioni-ranje pravne države.

“Porezna i parafiskal-na opterećenja su česta tema u poslovnim krugo-vima. Gospodarstvo teš-ko podnosi ovakvu situ-aciju i vjerujemo da su nužne promjene. Investi-tori ujedno ističu i pro-bleme na lokalnoj i župa-nijskoj razini, bilo da je riječ o nedostatku ili kaš-njenju odgovora na upi-te, ishođenju dozvola ili neriješenim imovinsko-pravnim odnosima. Kada se uzme u obzir i dugo-

trajnost eventualnog sud-skog postupka, dolazi se do pravne neizvjesnosti i više rizika pri odluci o ulaganju”, ističe Andrea Doko Jelušić.

Američka gospodar-ska komora organizirat će 5. i 6. travnja izravan vi-deoprijenos dubrovačke konferencije u zagrebač-kom hotelu The Regent Esplanade. Sudjelovanje je otvoreno za sve poslov-ne ljude, uz prethodnu na-javu. Prijenos uključuje i mogućnost upućivanja pi-tanja. U AmChamu pod-sjećaju da će Forumu na-zočiti i američke tvrtke koje još nisu prisutne u regiji.

Turizam jedna od glavnih tema?Prema neslužbenim na-javama, turistički sek-tor mogao bi biti jedna od glavnih tema u razgo-

vorima na Forumu. Ame-rička ulaganja dodatno će potaknuti dolazak turista iz SAD-a kojih je prošle godine, prema podacima Državnog zavoda za sta-tistiku, bilo 132.751. Ri-ječ je o povećanju od 11,6 posto. Ove zime kruzeri su u Dubrovnik uplovlja-vali bez uobičajene zim-ske stanke, pa je u siječ-nju broj turista iz SAD-a porastao za čak 23 posto. Došlo ih je 1880, što je najava i dobre turističke sezone. Među sudionici-ma dubrovačkog sastanka bit će i predstavnik Marri-otta, velikog hotelskog lanca. Grupacija Blackard predstavit će svoj projekt dalmatinskog sela koje su, kao repliku bračkog Su-petra, sagradili u Teksa-su. Blackard se spominje i kao mogući ulagač u golf-ske terene u okolici Zadra.

Na Forumu se očekuje

AMERIČKO-HRVATSKI EKONOMSKI ODNOSI

Porezna i parafiskalna opterećenja su česta tema u poslovnim krugovima. Investitori ističu i probleme na lokalnoj razini, bilo da je riječ o dobivanju odgovora, ishođenju dozvola ili imovinsko-pravnim odnosima, kaže izvršna direktorica AmChama

Primjer karlovačkog HS Produkta

pokazuje na koji način hrvatska

poduzeća mogu pronaći mjesto na američkom tržištu

iz SAD-a lani posjetio Hrvatsku uložio CMC u obnovu sisačke Željezare

132.751 turist više od 200 mil $( (

Izvoz Uvoz Ukupno Saldo

2005. 305.145 397.578 702.723 -92.433

2006. 327.191 366.963 694.154 -39.772

2007. 347.497 483.196 830.693 -135.699

2008. 350.328 625.275 975.603 -274.947

2009. 236.201 539.083 775.284 -302.882

Robna razmjena Hrvatske i SAD-a (u dolarima)

Izvor: HGK

Odnosi između Hrvat-ske i SAD-a su odlični i nema otvorenih politič-kih pitanja. Stoga je šte-ta što nisu bolji i na eko-nomskom polju. Nadamo se da će susret u Dubrov-niku pridonijeti da se to promijeni, kaže Derek Westfall, savjetnik za gos-podarstvo u Veleposlan-stvu SAD-a. Westfall sma-tra da uzrok malom broju investicija ne leži samo u

Derek Westfall, savjetnik za gospo darstvo u Veleposlanstvu SAD-a

Očekujemo pro izvodne greenfield investicije

zanimanje američkih ula-gača i za energetski sek-tor, logistiku, investicije u nekretnine, proizvod-nju hrane i druga područ-ja. S obzirom na najavu da će sudjelovati i predstav-nici kompanija kakve su General Electric ili Cuni-

Poslovna utrka s brojnim preponama


održanog u Zagrebu. Tur-bina IPD, poduzeće iz Ko-tor Varoši u BiH, proizvo-di vjetrenjače s okomitom osi. Svoja iskustva s regi-onalnim poduzećima pre-nijet će i predstavnici kor-poracije Parsons. Riječ je o kompaniji iz građevin-skog sektora koja radi u 50 zemalja, s godišnjim prihodom od oko 2,7 mi-lijardi dolara.

Bit će tu predstavni-ci teksaškog CMC-a (Co-mmercial Metals Com-pany), čije ulaganje u Hrvatsku obje strane svr-stavaju u poželjni eko-nomski model. CMC je od 2007. godine uložio više od 200 milijuna do-lara u obnovu Željezare Sisak i osigurao posao za više od 1000 radnika. In-vesticija je uspješno pro-vedena i razvija se, unatoč relativno slaboj podršci lokalnih vlasti u tom pro-jektu. Dugo su s predstav-nicima Grada Siska vođe-ni vrlo tvrdi pregovori o otpisu komunalne nakna-de od milijun kuna. Dogo-vor je naposljetku posti-gnut, a Grad je pristao i na obročnu otplatu dugova-

nja za komunalne dopri-nose od 2,7 milijuna kuna. Nakon što su prikupljene i ostale dozvole, sagrađe-na su nova postrojenja. S njima je Željezara, odno-sno, valjaonica bešavnih cijevi, uskoro postala je-dan od najvećih hrvatskih izvoznika u SAD. Godiš-nji prihod Željezare rast će sa 100 na 350 milijuna dolara i uz strogu kontro-lu troškova stići iduće go-dine u razinu rentabilno-sti, kažu u Sisku.

Vlastitim snagamaIzvozni rezultat Hrvat-ske u SAD za prošlu go-dinu pojačat će i isporu-ka novih šest strojeva za razminiranje, razvijenih i proizvedenih u zagrebač-koj tvrtki Dok-ing. Ispo-ruka je bila dio ugovora iz 2004. kojim je planirana isporuka 53 stroja. U me-đuvremenu je ugovor pro-duljen na još dvije godine i obuhvaća isporuku no-vih 16 strojeva.

I primjer karlovač-kog HS Produkta poka-zuje kako hrvatska po-duzeća mogu pronaći mjesto na američkom tr-

žištu. Treba im prije sve-ga dobar proizvod, a tek potom i linije financira-nja i podrška državnih or-gana. HS Produkt je, pri-mjerice, uglavnom sve

napravio sam. Odlično di-zajnirani poluautomatski pištolj HS2000 postao je apsolutni hit na američ-kom tržištu. Do 2008. go-dine prodano je više od 50.000 komada i postao je dio službenog arsenala FBI-ja. Najveći dio proi-zvoda koje izrađuje više od 1000 radnika HS Pro-dukta i dalje ide u SAD, a američka referenca otvo-rila im je vrata i brojnih drugih tržišta.

Dobro dizajnirani i marketinški osmišljeni proizvodi, poput Agroko-rove vode Jana, također su se izborili za prostor na zahtjevnom američkom tržištu. Ako volumen pro-daje i nije velik, sigurno se dobivaju znatni posred-ni, reklamni i marketinš-ki efekti. Voda Jana otvo-rila je i put za američki izvoz vina iz Agrokorova sve šireg vinskog progra-ma. Zbog izvoza specifič-nih proizvoda smatra se da robnoj razmjeni neće naštetiti odluka američ-kih vlasti da ukinu za Hr-vatsku status povlaštenog partnera koji je imala kao manje razvijena zemlja. Naime, od 1. siječnja Hr-vatska više nema taj status jer je SAD ocijenio da je Hrvatska - napredovala.

AMERIČKO-HRVATSKI EKONOMSKI ODNOSI


Očekuje se zanimanje američkih ulagača i za energetski sektor, logistiku, hranu, nekretnine...

Robna razmjena između SAD-a i Hrvatske vrhunac je do-segnula 2008. godine kada je iznosila 975 milijuna dola-ra. U 2009. obujam je smanjen na 775 milijuna dolara. U SAD se najviše izvoze Plivini lijekovi, zatim pištolji karlo-vačkog HS Produkta te cijevi iz CMC Željezare Sisak. Pre-ma ocjeni Hrvatske gospodarske komore, prostor za suradnju postoji u brodogradnji i proizvodnji tračničkih vo-zila. Određenu suradnju u tom je sektoru ostvario TŽV Gre-delj. U HGK-u napominju da SAD može zainteresiranim ula-gačima u energetiku pomoći i odobravanjem sredstava za studije izvodljivosti putem svojih agencija kao što je TDA (US Trade and Development Agency). Ekonomski odnosi mogli bi se poboljšati i snažnijom suradnjom s hrvatskim iseljenicima kojih u SAD-u ima oko milijun. Njihovi pred-stavnici, članovi Nacionalne federacije američkih Hrvata, sudjelovat će i u radu dubrovačkog Foruma Rona Browna.

Prema podacima Hrvatske narodne banke, ukupna izravna ulaganja iz SAD-a u Hrvatsku od 1993. godi-ne ukupno iznose 115,2 milijuna eura, što SAD stav-lja na 24. mjesto na ljestvici. No treba uzeti u obzir da su neka od većih ulaganja, poput Barrove kupnje Plive, bila obavljena iz Barrove nizozemske podružnice, pa su tako bila i registrirana. Kasnije se Barr povukao iz Plive, prodajući svoj udjel izraelskoj Tevi. Osim CMC Željezare Sisak, među većim ulaganjima nalazi se osnivanje tvor-nice Applied Ceramics, također u Sisku. Tvornica proi-zvodi poluvodiče od silicija, kvarca, safira i keramike i prodaje ih svjetskim IT divovima. Investiciju je ostva-rio Matt Darko Sertić, Amerikanac hrvatskog podrije-tla. Leggett&Platt, multinacionalna kompanija za pro-izvodnju žičanih jezgri za madrace i drugi namještaj, u Prelogu gradi tvornicu na 4000 četvornih metara.

Robna razmjena ni milijardu dolara

U Hrvatsku uloženo 115,3 milijuna eura

pištolja HS2000 HS Produkt prodao do 2008.

više od 50.000 komada (

Izvoz iz Hrvatske u SADVrijednost u dolarima Udjel

Lijekovi 72,111.648 30,53Revolveri i pištolji 55,891.631 23,66Draguljarski predmeti 27,483.261 11,64Bešavne cijevi 8,376.974 3,55Cement 7,289.823 3,09Ukupni izvoz iz RH u SAD 171,153.337

Uvoz iz SAD-a u HrvatskuVrijednost u dolarima Udjel

Brodovi, vatrogasna plovila 97,810.422 18,14Lijekovi 37,110.792 6,88Automobili 21,185.200 3,93Medicinski instrumenti 18,098.952 3,36Koks i bitumen 15,163.430 2,81Ukupni uvoz iz SAD u RH 539,082.585

Izvozni i uvozni proizvodi u 2009.

Izvor: HGK

Derek Westfall, savjetnik za gospo darstvo u Veleposlanstvu SAD-a

Očekujemo pro izvodne greenfield investicijeglobalnoj ekonomskoj kri-zi. S jedne strane, hrvat-sko tržište je malo i nije previše poznato velikim američkim kompanijama. No zajedno sa susjednim zemljama, sa sličnim jezi-kom i ekonomskim razvo-jem, dolazi se do prostora od dvadestak milijuna lju-di, što može lakše privu-ći veće ulagače. SAD želi da regija postane konku-rentnija, da se popravlja

investicijska klima i brže uklanjaju birokratske pre-preke. Sve će to koristi-ti i hrvatskim investito-rima. Najviše prilika leži u turizmu i energetici, ali tu su i brojni drugi sekto-ri. Wesfall zaključuje da bi najbolji efekt Foruma bio rast broja greenfield ula-ganja u proizvodne pogo-ne jer bi to ubrzo povećalo i izvozni potencijal Hrvat-ske i regije.

co Resources, moguća su ulaganja i u sektor metal-ne industrije i rudarstva te visokih tehnologija. Među ostalima, američkim in-vestitorima predstavit će se i Turbina IPD, finalist prošlogodišnjeg natječaja za inovativne proizvode,

komada


Poslovna utrka s brojnim preponama

greenfield investicije

12 Broj 3670 , 28. ožujka 2011. AKTUALNO Privredni vjesnik

Jasminka [email protected]

E ko Međimurje iz Šenkovca ubra-ja se u red velikih

tvrtki, a bavi se proizvod-njom i prodajom dijelova za građevinske strojeve, opeka, plinske tehnike, uređaja za prehrambe-nu industriju... Nastala je

na stoljetnoj tradiciji pro-izvodnje opeke u Međi-murju, a prvi takav po-gon u Šenkovcu osnovala je obitelj Morandini dale-ke 1906. godine. On 1963. ulazi u sastav GK-a Međi-murje, a 25 godina kasni-je djelatnost je proširena i na strojogradnju te plin-sku tehniku, uz snažnu ekspanziju na inozemno tržište. Četiri godine ka-snije tvrtka postaje di-oničko društvo koje je podijeljeno u tri razli-čita segmenta: Radna jedinica (RJ) Opeka, RJ Oprema i Ekocen-tar u kojem je malo-prodaja građevinskog materijala.

Objašnjavajući kako se oporavak europskog gospo-darstva reflektirao na poslovanje ove izvozne tvrtke, predsjed-

nik Uprave Josip Kikelj kazao je kako je tržište na kojem djeluje Radna je-dinica Oprema lani imalo uzlaznu putanju.

Rast u zemljama kupaca“Budući da smo gotovo 100 posto orijentirani na izvoz, najviše u Francu-sku, Njemačku i Austri-ju, nagli rast u zemljama naših kupaca imao je po-zitivne učinke i na našu tvrtku. S jedne smo strane bili suočeni s povećanim narudžbama, a s druge su se, pak, bili pojavili pro-

blemi s k a p a -

citetima proizvodnje. Ka-snili smo u isporuci, što naši kupci nikako nisu bili spremni prihvatiti i pred kraj godine smo bili suo-čeni s mogućnošću otka-zivanja narudžbi. Sve smo poduzeli da se to ne dogo-di, pa smo zaposlili dodat-nih sedamdesetak radni-ka i povećali proizvodne kapacitete na rezanju li-mova, strojnom savijanju, strojnoj obradi, sastavlja-nju, zavarivanju, lakirni-ci...”, istaknuo je Kikelj. Tim su mjerama uspje-li sačuvati povjerenje ku-paca, za što su dobili i brojne pohvale na nedav-nom susretu dobavljača koji je organizirao njihov najveći kupac Liebherr, a na kojemu su bili i svjet-ski poznati proizvođači kao što su Bosch Rexroth, Cummins Deutschland

GmbH... Na domaćem trži-

štu situacija je bit-no drukčija. Rad-na jedinica Opeka,

naime, svoje pro-

izvode najvećim dijelom plasira na tržište Hrvat-ske i Slovenije, na kojem je oko dvadesetak aktiv-nih ciglana. Proizvodnja daleko nadilazi potrebe, a kupcima je izgleda glav-ni kriterij cijena, dok se kvaliteta ne prepoznaje ili ne uvažava u dovolj-noj mjeri. Sve to, uz kri-zu koja je zahvatila gra-đevinarstvo, rezultiralo je padom cijena opeke, a plasman je otežan. To se naravno osjetilo i u rezul-tatu poslovanja, no una-toč tomu, naglasio je naš sugovornik, nisu otpušta-li radnike.

Ništa bez ulaganjaVeći dio radne snage su prebacili na rad u Radnu jedinicu Oprema, a ma-nji dio ostao je raditi na redovnom remontu po-gona. Nisu otpuštali ni u maloprodaji, premda je, u odnosu na godinu rani-je, prodaja pala. Trenutač-no imaju 507 zaposlenih, a prosječna bruto plaća je 6960 kuna. Prihodi su lani bili veći za 55 posto, s tim da je 83,3 posto ostvareno u inozemstvu.

“Mi smo uvijek veli-ku pažnju posvećivali ula-ganju bez kojeg naprosto nema napretka, pogoto-vo na zahtjevnom europ-skom i svjetskom tržištu. Ove smo godine za inve-sticije planirali 2,5 mili-juna eura. Izgradit ćemo veliko postrojenje za laki-ranje, proširiti proizvodni i skladišni prostor te osu-vremeniti strojni park. Projektna je dokumenta-cija gotova i već smo za-počeli s pripremnim ra-dovima, a sve bi trebalo biti gotovo do kraja godi-ne. Uglavnom sve sami fi-nanciramo. Pokušat ćemo od Ministarstva gospodar-stva, rada i poduzetniš-tva dobiti povrat ulaganja u opremu, koji oni daju putem poticaja”, rekao je Kikelj objašnjavajući plan

investicija za ovu godinu. Kada je pak riječ o rokovi-ma plaćanja u zemlji i ino-zemstvu, Kikelj je nagla-sio kako RJ Oprema nema problema s naplatom po-traživanja jer su mu kupci neki od svjetski poznatih kompanija kao što su Lie-bherr, Komatsu, Wirtgen, Bucyrus i W&P, a rok pla-ćanja je do 30 dana. Pro-blem likvidnosti javlja se samo kod domaćih kupa-ca, što se nekada zna pro-tegnuti i do 120 dana.

EKO MEĐIMURJE

Stranci plaćaju u roku, problemi s naplatom samo kod kućeKako bi povećali produktivnost, u Eko Međimurju će do kraja godine u proširenje prostora i novu opremu investirati 2,5 milijuna eura

Tvrtka je lani zaposlila dodatnih

sedamdesetak radnika i povećala

proizvodne kapacitete

Zaposleno je 507 radnika, a prosječna bruto plaća je 6960 kuna

*vijesti

Brendiranje vinske Hrvatske U sklopu prošlotjednog 16. međunarodnog sajma vina i opreme za vinarstvo i vinogradarstvo održala se panel-rasprava Brendi-ranje Hrvatske kao vinske regije i problematika izvo-za vina u organizaciji Mi-nistarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvo-ja, Udruženja vinarstva pri HGK-u i Hrvatske poljo-privredne komore. “Veli-ka je prednost Hrvatske u tome što posjeduje autoh-tone sorte koje su naš ve-liki potencijal te ga treba što učinkovitije iskoristi-ti planskim brendiranjem. U skoroj budućnosti valja artikulirati što atraktivniji brend naših vina te ostva-riti konkurentne cijene uz visoku kvalitetu”, izjavio je Đuro Horvat, predsjed-nik Udruženja vinarstva pri HGK-u.

Bambi na vodećem sajmu obuće Bambi, vodeći hrvatski proizvođač dječje obuće, nakon predstavljanja svo-jih novih kolekcija AMR for Bambi i Zigman for Bambi na manifestaciji Dove Fashion.hr, predsta-vio se i na vodećem inter-nacionalnom sajmu obu-će International Event for Shoes&Accessories GDS u Düsseldorfu. Taj sajam održava se dva puta go-dišnje, u ožujku i rujnu, te traje tri dana. U devet hala izlagalo je 830 izlagača iz 37 zemalja.

Investicije Karlovačke pivovareKarlovačka pivovara predstavila je prošli tje-dan tri velike investicije koje premašuju vrijednost od 65,7 milijuna kuna. Ri-ječ je o tri projekta: prvi se odnosi na modernizaciju varionice, drugi na izgrad-nju pročistača za otpadne vode, a treći na izgradnju novih fermentora. Izgrad-nja fermentora bi trebala početi ubrzo, a njome će se omogućiti povećanje kapaciteta proizvodnje za 14 posto.

ostvareno u inozemstvu porasli prihodi prošle godine

83,3 % prihoda za 55 %( (

Josip Kikelj, predsjednik Uprave Eko Međimurja

13Broj 3670 , 28. ožujka 2011. PREDSTAVLJAMOwww.privredni.hr

Z rakoplovno-teh-nički centar (ZTC) u Velikoj

Gorici nasljednik je Zra-koplovno-tehničkog za-voda, čiji su se radnici sredinom rujna 1991. sta-vili na raspolaganje hr-vatskoj vladi spriječiv-ši popravak zrakoplova bivše JNA. Od prošle go-dine ZTC je samostalno dioničko društvo u vla-sništvu države, koje i da-lje prvenstveno obavlja poslove za Ministarstvo obrane (MORH), ali teži i prodoru na civilno trži-šte. Namjera im je, kako kaže predsjednik Upra-ve Zdravko Delić, po-stati regionalni centar za održavanje zrakoplova. Koliko su u toj namjeri odmakli?

U svibnju prošle go-dine, podsjeća Delić, potpisan je sporazum s MORH-om o preuzima-nju radnika i o poslov-noj suradnji, što su bili preduvjeti za osamosta-ljenje tvrtke. S prvim da-nom srpnja prošle godine od MORH-a su preuze-li 21 radnika, a mjesec dana kasnije njih još 147. U tom trenutku, među-tim, financijske i pravne

poslove te nabavu i pro-daju za njih je obavljao MORH, stoga su do kra-ja 2010. zaposlili još 22 radnika u tim službama. Ukupni broj zaposlenih dostigao je tako 190, što je još uvijek oko 25 posto manje nego prije izdva-janja, kada je ZTC imao 252 zaposlena.

Više posla, manje radnikaUnatoč manjem broju radnika, ZTC u potpuno-sti ostvaruje planove, isti-če Delić, pa su tako do kraja 2010. dva kanadera i dva zračna traktora pri-premljena za ovogodišnju protupožarnu sezonu.

Cijela protupožar-na flota od šest kanadera i šest Air Tractora svake se godine mora servisira-ti i pripremiti za novu se-zonu, kako bi bila na ras-polaganju od svibnja do rujna. S početkom ožuj-ka završeni su radovi i na trećem kanaderu i trećem Air Tractoru za ovu sezo-nu. Ne bude li neugodnih iznenađenja, Delić pred-viđa da će svi avioni biti pripremljeni do 15. svib-nja. Servisirano je i svih 15 kompleta vjedara za

gašenje požara iz heli-koptera, a uz to se u ZTC-u radi i redovito održava-nje vojnih helikoptera Mi-8 i Mi-171, kao i ser-vis zrakoplova Pilatus, te bazno održavanje borbe-

nih zrakoplova Mig. Udio vojnog sektora u ukupnim poslovima ZTC-a lani je još uvijek bio 100-postotan, a i u ovoj godini ostat će ponajpri-je usmjereni na potrebe Ministarstva obrane. Uz ovlaštenje vojnih zrako-plovnih vlasti za održava-nje zrakopova u vojnom registru, ove se godine planira dobiti ovlaštenje i od civilnih zrakoplov-nih vlasti za servisiranje civilnih aviona. Time se otvara mogućnost rado-va u civilnom sektoru, u kojem bi prve ugovore, nada se Delić, ZTC mo-gao sklopiti već iduće go-dine. (D.Ž.)

Kao vlasnik i osni-vač obrta Tehno 2000, u poduzet-

ništvu sam od 1994. godi-ne. S ciljem razvoja novih proizvoda za obnovljive izvore energije (OIE), u si-ječnju 2009. osnovao sam tvrtku Aurora Energetika. U obrtu i tvrtki trenutač-no zapošljavamo 17 dje-latnika, ispričao nam je di-rektor Željko Štignedec pojašnjavajući razvoj tvrt-ke te inovativna rješenja za javnu rasvjetu i LED tehnologiju. Nakon što je

po osnivanju tvrtke osno-vao stručni tim, povezao ga je s Tehničkom školom iz Siska i voditeljem ka-bineta OIE Stevčetom Ar-soskim te potom i s Hrvat-skom stručnom udrugom za sunčevu energiju i nje-nim predsjednikom Lju-bomirom Majdandžićem. Ubrzo su zajednički pokre-nuli Centar solarne i LED tehnologije koji educira i demonstrira mogućnosti primjene OIE i LED teh-

nologije u rasvjeti. Ujedno je i savjetodavno te prodaj-no mjesto za svu opremu iz tog segmenta.

Inovacije za nacionalne parkoveIste godine, dodaje Šti-gnedec, realiziran je novi hrvatski proizvod – so-larni rasvjetni stup za jav-nu rasvjetu koji energi-jom sunca i vjetra napaja LED svjetiljku. LED ra-svjetna tijela imaju viso-ku energetsku učinkovitost jer štede električnu ener-

giju između 50 i 85 po-sto, a imaju i dugi radni vi-jek (do 100.000 sati). Ovu su tehnologiju primijeni-li u pilot-projektu u Tkonu na otoku Pašmanu gdje je osvijetljena ulica u dužini od 400 metara, te u rasvje-ti glavnog sisačkog trga i dviju ulica u produžetku. Inače, ovaj se tip rasvje-te sve više koristi u svije-tu. “Za razvoj proizvodnje LED svjetiljki potrebna su znatna ulaganja. Mi smo

izradili prototip žarulje s grlom E27 za kućanstvo te koncept serije svjetilj-ki za cestovnu rasvjetu, no za sada još nismo pronaš-li tvrtku ili financijsku in-stituciju koja bi se u Hr-vatskoj htjela uključiti u razvoj proizvodnje”, na-glasio je Štignedec pod-sjećajući kako su razvili i solarni info pano koji je postavljen na ulazu u Si-sak i za koji su na prošlo-godišnjem sajmu inovaci-ja Arca osvojili brončanu nagradu. To je idealno rje-šenje za oglašavanje u na-cionalnim parkovima i turističkim mjestima, jed-nako kao i solarni rasvjetni info stup koji će biti izra-đen od bračkog kamena u kamenoklesarskom ate-ljeu Goić na otoku Braču. Pri kraju su s razvojem još jednog ekološkog proizvo-da za transport koji će, na-daju se, koristiti svi kojima je stalo do očuvanja priro-de i održivog razvoja. Ina-če, svi ovi proizvodi proi-zvedeni su i proizvodit će se u domaćim tvrtkama koje imaju znanja i isku-stva u proizvodnji i obradi metala, legura i prirodnih materijala te graditeljstvu. (J.F.)

Vojna ekspertiza za civilno tržište

U službi očuvanja prirode i energije

Udio vojnog sektora u ukupnim poslovima ZTC-a lani je još bio 100-postotan, a ove godine planiraju dobiti ovlaštenje i za servisiranje civilnih aviona

Sisački stručnjaci osmislili su solarni rasvjetni stup za javnu rasvjetu koji se već koristi u Tkonu i Sisku te solarni pano koji se može vidjeti na ulazu u Sisak

Ne bude li iznenađenja, Delić predviđa da će svi protupožarni avioni biti pripremljeni do 15. svibnja

U pripremi je i solarni info stup za nacionalne parkove

i turistička mjesta

zaposleno u ZTC-uel. energije štede LED rasvjetna tijela(( 190 radnikaod 50 do 85%

ZRAKOPLOVNO-TEHNIČKI CENTAR, VELIKA GORICAAURORA ENERGETIKA, SISAK

13PREDSTAVLJAMO

el. energije štede LED rasvjetna tijela

%

14 Broj 3670 , 28. ožujka 2011. HRVATSKA & REGIJA Privredni vjesnik

Zdravko [email protected]

Na prvom Sara-jevo Business Forumu (SBF)

prošle godine u Sarajevu kompanije iz regije po-nudile su investitorima 157 projekata u vrijed-nosti 12,5 milijardi eura. Za drugi susret investito-ra koji će se održati 6.,7. i 8. travnja zasad su kan-didirana 143 projekta, a dolazak je potvrdilo više od 300 ulagača i visokih uzvanika. Među ostalima u Sarajevo dolaze pre-mijer i ministar vanjskih poslova Turske Recep Tayyip Erdogan i Ahmet Davutoglu, premijer Ma-lezije Malaka Dato Ali Rustam na čelu delega-cije od 28 ulagača, Shei-kh Saleh Kamel, jedan od 200 najbogatijih ljudi u svijetu. Potvrđen je dola-

zak premijera Srbije Mir-ka Cvetkovića, a očekuje se potvrda dolaska pred-sjednika Hrvatske Ive Jo-sipovića i Erica Bessona, ministra industrije Fran-cuske.

Uspjeh lanjskog Fo-rumaU Sarajevu će se počet-kom travnja okupiti in-vestitori s Istoka i sa Za-pada, pa i iz SAD-a. Početkom ožujka u Ista-nbulu je u organizaciji Unije privrednih komora Turske, koja okuplja 356 komorskih i gospodar-skih asocijacija, održana promocija SBF-a na kojoj se razgovaralo o moguć-nostima ulaganja u gos-podarstvo zemalja regije, posebno u drvnu industri-ju, poljoprivredu i turi-zam. Turci su poseban in-teres pokazali za suradnju u području obrazovanja,

kako bi na sarajevskim fakultetima studiralo više tisuća turskih studenata.Organizatori SBF-a Bo-sna Bank Internatio-nal i Islamska razvojna banka ocijenili su da je prošlogodišnji SBF bio iznimno uspješan. Re-alizirano je na deset-

ke ponuđenih projekata. Tako je ITC Construc-tor Group Sarajevo, čiji je osnivač ITC Kuwait u vlasništvu jednog od naj-bogatijih Kuvajćana Mo-hammada Amaha Alfare-sija, uložila 7,5 milijuna konvertibilnih maraka

(KM) u projekt Educa-tional hostel for male & female. Izgradnja tog hostela je u tijeku. Ista kompanija investirala je u projekt Investment in Bosnadrvo, drvnu in-dustriju u Kaknju, te u gradnju kompletnog na-selja od 30 kuća u blizi-ni Sarajeva. Ovaj Kuvaj-ćanin investira u još dva projekta vrijedna više od osam milijuna KM. La-tiva je investirala u pro-jekte izgradnje peradar-skih farmi u više općina u BiH. Shakeb Elahi, ge-neralni direktor kompa-nije Ardent Trading, bi-znismen iz Dubaija i jedan od vodećih trgo-vaca farmaceutskih pro-izvoda, nedavno je pot-pisao memorandum o razumijevanju kojim je uspostavljena poslovna suradnja, što ukazuje na to da se poslovi ne skla-

paju samo tijekom odr-žavanja foruma nego či-tave godine.

SBF i u DubaijuNa ovogodišnjoj investi-cijskoj konferenciji vla-snici kapitala posebno zanimanje izrazili su za projekte iz sektora ener-gije, poljoprivrede, infra-strukture, građevinarstva, drvne industrije, turizma, edukacije i financijskog sektora. Ovih dana tim organizato-ra Sarajevo Business Fo-ruma putuje i u Bruxelles, a SBF će početkom trav-

nja biti predstavljen i na konferenciji u Dubaiju.

U Sarajevu je potpi-san i ugovor o formiranju konzorcija pet građevin-skih bosanskohercegovač-kih kompanija koje žele zajedno nastupati na me-đunarodnim natječajima. Nakon zbivanja na sjeve-ru Afrike, gdje su najvi-še štete pretrpjele upravo građevinske kompanije, organizatori skupa uputi-li su poziv građevinarima iz regije da se uključe u ovaj konzorcij kako bi za-jednički lakše došli do ve-likih poslova u svijetu.

2. SARAJEVO BUSINESS FORUM

Stižu investitoris Istoka i ZapadaStvaranje uvjeta za izlazak kompanija iz regije na treća tržišta jedan je od glavnih ciljeva Sarajevo Business Foruma koji će se održati u Sarajevu od 6. do 8. travnja

Lani je ulagačima ponuđeno 157

projekata vrijednih 12,5 milijardi eura;

velik broj njih je realiziran

bit će predstavljena tijekom 2. SBF-a potvrdilo svoj dolazak u Sarajevo

143 projekta više od 300 investitora( (HRVATSKA & REGIJA

(KM) u projekt Educa-

s Istoka i ZapadaStvaranje uvjeta za izlazak kompanija iz regije na treća tržišta jedan je od glavnih ciljeva Sarajevo Business Foruma koji će se održati u Sarajevu od 6. do 8. travnja

potvrdilo svoj dolazak u Sarajevo

300 investitora

Na prvom Business summitu SAD-Balkan održanom na Sveučilištu u Baltimoreu predstavljeni su ciljevi 2. Sarajevo Business Foruma. Ovom skupu nazočile su i delegacije Hrvatske, Slovenije, Crne Gore, Makedoni-je i Albanije, a delegaciju BiH predvodio je član pred-sjedništva BiH i pokrovitelj SBF-a 2011. godine Bakir Izetbegović.

SBF-11 na summitu SAD-Balkan

Ljiljana Lukić[email protected]

N akon posjeta ru-skog premijera Vladimira Puti-

na Beogradu, uz potvrdu suradnje, ostale su i špe-kulacije o tome što zaista sadrži njegova ponuda. Konkretni efekti dogovo-renog možda će biti jasniji sljedećeg tjedna kad stiže delegacija ruskih privred-nika u Beograd ili pak za dva mjeseca, poslije po-sjeta Borisa Tadića Rusi-

ji. Ono što se zna i što je potvrđeno jest: ruska po-drška suverenitetu Srbi-je, jamstva za Južni tok, kredit za infrastruktur-ne projekte, tri potpisana međudržavna sporazuma i najava potpisivanja naj-važnijeg strateškog spora-zuma za nekoliko mjese-ci. Potpisani su sporazumi o znanstveno-tehničkoj suradnji, suradnji u turiz-mu i cestovnom prometu te suradnji Grada Beogra-da i ruske kompanije In-terrao.

Udjel u plinovodu Juž-ni tok trebao bi Srbiji go-dišnje donositi najmanje oko 500 milijuna dolara, a prva količina plina treba-la bi poteći krajem 2015. Rusija je voljna odobri-ti Srbiji i kredit od 800 milijuna dolara, namije-njen pronajprije željezni-ci. No, nisu poznati uvje-ti tog kredita, rok otplate, kamata, kao ni to postoji li obveza da dio posla rade ruske tvrtke. Ono o čemu se ne zna do-voljno su špekulacije o

tome da je Putin ponudio paket od 10 milijardi do-lara, da je dio paketa na-mijenjen vojnoj industri-ji težak nekoliko milijardi dolara, da se na listi na-lazi i ponuda da Rusi na-kon Naftne industrije Srbije preuzmu i Elektro-privredu Srbije. Ovo po-sljednje nailazi na “tvrd” negativan odgovor. Za ra-zliku od investicije u novi stadion Crvene Zvezde (čiji je generalni sponzor Gazprom) od oko pola milijarde eura.

GOSPODARSKI UČINCI PUTINOVA POSJETA SRBIJI

Vojna oprema, tajne i milijarde dolara

15Broj 3670, 28. ožujka 2011.www.privredni.hr

*vijesti

Zaključno o Južnom toku kod KranjaRuski Gazprom i sloven-ski Geoplin potpisali su prošli utorak ugovor o osnivanju zajedničke tvrt-ke za gradnju i korištenje plinovoda Južni tok, na trasi kroz Sloveniju. Potpi-sivanje je obavljeno u na-zočnosti Vladimira Putina čiji je avion sletio na obli-žnji Brnik sat i 15 minuta izvan dogovorene satnice. To je poremetilo planira-ne događaje. Uz ostalo ot-kazan je susret s brojnom skupinom slovenskih gos-podarstvenika koji su se za ovu priliku posebno pripremili kako bi ruskoj strani ponudili proširenje poslova. Uz tradicionalne farmaceutske proizvode slovensko gospodarstvo spremno je proširiti ponu-du automobilskih dijelova. Nudi i slobodne kapacite-te u građevinarstvu. Ruska strana želi nastaviti s ener-getskom suradnjom, a po-kazuje i veliku spremnost za kupnju slovenskih po-duzeća. Putin je u Slove-niji dobio na dar Elanove skije označene njegovim imenom. Ribljom večerom domaćini su željeli poka-zati gostima da je Sloveni-ja i priobalna zemlja.

“Lobisti” kompromitirali europoslanika Thalera Bivši slovenski ministar vanjskih poslova Zoran Thaler, do prošlog pone-djeljka na dužnosti euro-poslanika, morao je dati ostavku na dobro plaćeno mjesto. Uhvaćen je s pr-stima u staklenki s pekme-zom koju su mu namjesti-li novinari Sunday Timesa nudeći 100.000 eura go-dišnjeg honorara za su-radnju s tobožnjom lobi-stičkom tvrtkom. U prvom odzivu na optužbe Thaler je negirao svaku krivnju, rekavši da je žrtva spletke. Nakon razgovora s pred-sjednikom stranke Boru-tom Pahorom optuženi Thaler naglo je promijenio mišljenje i dao ostavku.

Franjo Kiseljak [email protected]

N isu samo u Hr-vatskoj prav-nička pera is-

pisala nebuloze nudeći ih kao rješenje za pro-blem rada na crno. U Slo-veniji je bilo mnogo više zbunjujućih prijedloga na istu temu, još neživot-nijih od hrvatskog “izu-ma” da se međusobno is-pomaganje ima ograničiti na 500 metara susjedstva. Tekstopisci slovenskih zakona nisu se odvaži-li iskolčiti mjeru primje-renog susjedstva, ali su nekim drugim inovaci-jama uznemirili javnost. Prst u oko bila je odredba da se vatrogasni dom u selu ili planinarska kuća ne može graditi onako kako su ih Slovenci gra-dili kroz cijelu prošlost – osobnim radom i bez novčane naknade. Stra-tezi borbe protiv rada na crno sada su se dosjeti-li da dom smije gradi-ti samo ovlašteni izvo-đač, isključivo uz račun. Slovenska javnost poseb-no se nakostriješila na zabranu ispomaganja u špici poljoprivrednih ra-dova. Nema više mōba na planinskim sjenokoša-ma, u voćnjacima i vino-gradima kada dođe vrije-me berbi. Dio ponuđenih mjera ocijenjen je pogub-

nim za određene oblike volonterskog rada.

Najviše fušaju obrtniciMeandrima sive ekonomi-je, procijenila je Gospo-darska zbornica Sloveni-je, valja se 15 do 20 posto slovenskog BDP-a. Stanje nije dobro. Previše fušera kruži Slovenijom viken-dom i poslijepodne na-kon povratka s redovitog posla. Najviše fušaju biv-ši obrtnici koji su otkaza-li obrt, ali nisu okrenuli leđa bivšim mušterijama. Zbog nepodnošljivog sta-nja s radom na crno Obrt-nička zbornica Slovenije

napravila je svojevrsni cir-kus s namjerom da senzi-bilizira javnost, a usput i iznudi od vlade rješenja za problem nelojalne konku-rencije. Da se ovaj put ne šale, obrtnici su pokaza-li nizom prosvjednih ak-cija. Najprije su krenuli gušiti Poreznu upravu ma-sovnim ulaganjem zahtje-va za odgodu poreznih ob-veza. Zatim su krenuli u masovna pražnjenja ban-komata. Prosvjedovali su ispred parlamenta. Na kra-ju su zaprijetili i neplaća-njem poreza i doprinosa.

Pod takvim pritisci-ma vladine službe istrčale su na poprište borbe protiv

rada na crno s više rješenja nego što su ih obrtnici oče-kivali. Nije čudno da se u bujici korektivnih rješenja našlo i poprilično bofla. U međuvremenu teksto-vi problematičnih zakona prošli su kemijsko čišće-nje u radnim tijelima Dr-žavnog zbora. Za vađenje “fleka” zaslužna je sloven-ska javnost koja je prepla-vila javna glasila s neuo-bičajeno velikim brojem komentara i prosvjeda. Po-sebnu težinu imala je jav-na riječ uglednog struč-njaka i profesora Pravnog fakulteta u Ljubljani, dr. Mire Cerara. Sin znanog gimnastičkog olimpijca

istupio je u javnost tvrd-njom da je ograničavanje međususjedskog ispoma-ganja izrazito kontrover-zno te da zadire u temelj-ne društvene odnose.

Nemoralni zakon“Vlast udara tamo gdje će izazvati nepopravljivu štetu na vlastitom druš-tveno moralnom tkivu, koliko ga je još ostalo”, stoji u zapisu dr. Cerara. Njegovo pitanje – smije li vlast onemogućiti gra-đane da u svakodnevnom životu djeluju dragovolj-no i besplatno, pomažući bližnjem kad mu je najte-že – potaknulo je građa-ne na brojna prisjećanja što je sve u prošlosti uči-

njeno besplatnim radom i nesebičnim pomaganjem. Mnogi su zaključili da je smisao za međusobno po-maganje prerastao u važ-nu kariku opstanka.

Slovenske vladajuće elite shvatile su da mora-ju reterirati od dijela po-nuđenih rješenja. Mjere za suzbijanje rada na crno već su posložene na druk-čiji način. Legalni obrtnici nemaju razloga biti neza-dovoljni. Sivu ekonomiju, naime, neće se stjerati u tjesnac samo množenjem novih zakona, i to pored postojećih koji već omo-gućavaju djelotvorno suz-bijanje rada na crno. Na žalost, raspoložive mjere odvraćanja od nelojalnog konkuriranja nisu ni pri-bližno iskorištene.

Slovenija i zaBranjivanje SuSjedSKe pomoći

Cirkus oko rada na crnonebulozni zakoni nisu isključiv privilegij Hrvatske. i u Sloveniji je iskorjenjivanje sivog tržišta započelo problematičnim mjerama

Slovenska javnost posebno se buni na zabranu ispomaganja u špici poljoprivrednih radova

Vlast udara tamo gdje će izazvati nepopravljivu štetu na vlastitom društveno moralnom tkivu, koliko ga je još ostalo.

dr. Miro Cerar, profesor Pravnog fakulteta u Ljubljani

Nakon peripetija s mjerama za suzbijanje rada na crno slovenska vlada uvalila se u još jednu reformsku neu-godnost. Parlament je izglasao reformu mirovinskog osiguranja sa svim malusima za prijevremeno uzmica-nje s radnog mjesta te s neizbježnim produljenjem sta-ža i godina života za redovito umirovljenje. Postrožena su i mjerila za indeksaciju mirovina - sve to sa zadaćom da se mirovinski sustav učini dugoročno održivim. Parla-ment i vlada su napravili svoj dio posla. No, Sindikati su prikupili više od potrebnih 40.000 potpisa na osnovi ko-

jih se zakon mora uputiti na referendum. Padne li, ruši se cijela konstrukcija budućih slovenskih javnih financija. Vlada je zaključila da bi takav ishod bio - protuustavan. Vruć krumpir uvalila je Ustavnom sudu, u nadi da će suci zabraniti referendum u ime zaštite drugih ustavnih pra-va. Ustavni suci dugo su vagali prava da bi na kraju razo-čarali vladu: ipak su dali prednost neposrednom referen-dumskom izjašnjavanju. Mirovinska reforma, dakle, ide na referendum. Je li realno očekivati da će birači glaso-vati za dulji mirovinski staž i manje mirovine?

Mirovinska reforma ide na referendum

“”

16 Broj 3670 , 28. ožujka 2011. STIL Privredni vjesnik

*vijesti

Ugostitelji dobivaju svoj oglasnikTvrtka IBS promocija pre-poznala je problem teškog zapošljavanja turističkih djelatnika u razdoblju pred i posezone kao i nedosta-tak “alata” pomoću kojeg se mogu pretraživati po-slovi vezani isključivo za ugostiteljstvo i hotelijer-stvo. Stoga je nastao por-tal ugostitelj.hr na čijim se stranicama mogu naći ra-zne informacije i moguć-nosti, od zapošljavanja do oglašavanja. Ujedno je to i jedini hrvatski internet-oglasnik koji pokriva sve ugostiteljske potrebe, a na-mijenjen je osobama koje rade i žele raditi u ugosti-teljstvu te onima koje svo-je poslovanje temelje na ugostiteljstvu.

Dan središta svijetaStanovnici Ludbrega od davnina vjeruju da su upra-vo iz tog hrvatskog grada opisani drevni zemaljski krugovi na čijim su obodi-ma smještene sve veće eu-ropske metropole, pa stoga svoj grad nazivaju i “sredi-štem svijeta”. Prema tom vjerovanju, na suprotnoj strani zemaljske kugle na-lazi se ludbreški antipod - južnopacifički otočić An-tipodes. U skladu s tom legendom, Ludbrežani sva-ke godine 1. travnja obilje-žavaju Dan grada koji je ujedno i Dan središta svije-ta te na podu glavnog grad-skog trga dodaju po jednu sličicu koja ima naziv ne-kog od svjetskih gradova.

Chardonnay Aureus 2009. osvojio srebroNa 18. međunarodnom ocjenjivanju najboljih svjetskih vina sorte char-donnay s nazivom Char-donnay du Monde, odr-žanom u Burgundiji, vino Chardonnay Kutjevo, ber-be 2009., osvojilo je sreb-nu medalju u konkurenciji 914 uzoraka iz 38 zema-lja. Nagrađeni kutjevački Chardonnay 2009. iz lini-je Aureus vino je žutoze-lene kristalnobistre boje i voćnih aroma.


J ubilarni 20. ME-TUBES - Među-narodna turistič-

ka burza i sajam turizma, opreme za hotelijerstvo i ugostiteljstvo u crno-gorskoj Budvi okupio je 220 izlagača iz 14 zema-lja. Među izlagačima pri-sutan je bio, što direktno što indirektno, i zamje-tan broj hrvatskih izlaga-ča. Izravno je izlagalo 14 tvrtki iz Hrvatske, a zapa-žen nastup imali su kuhar-ski reprezentativci Saveza kuhara mediteranskih eu-ropskih regija te hrvatski barmeni.

Bolji koncept“Ovogodišnji sajam je is-punio naša očekivanja”, kaže Rajko Bujković, iz-vršni direktor METU-BES-a. “Sudionici su uz mogućnost klasičnog izlaganja imali prigodu u okviru bogatog popratnog i stručnog programa sa-znati nove trendove i upo-znati se sa situacijom u tu-rističkom sektoru. Novost na ovogodišnjem sajmu

je jako uspješan Festival turističkih komunikacija kojem je cilj unaprjeđe-nje sajamske manifestica-je. U okviru Sajma održan je niz okruglih stolova, poslovnih susreta i pre-zentacija - jednom riječ-ju bogat i kvalitetan struč-ni program”, istaknuo je Bujković.

Ovogodišnji Festival održao se pod sloganom Snovi, strasti i uzbuđenja, a u odnosu na prethod-ne godine, koncept mu je unaprijeđen. Sajamska in-dustrija, kaže Bujković, i u ovoj krizi dijeli sudbinu gospodarstva, ali ostaje glavni partner gospodar-stvenicima te njihov naj-značajniji komunikacijski i prezentacijski kanal.

METUBES organi-zira tvrtka Jadranski sa-jam, a njena se poslovna politika, kako objašnja-va Bujković - izvršni di-rektor i te tvrtke, temelji na zadržavanju izlaga-ča. “Ne robujemo povr-šini izložbenog prostora, nego nam je cilj zadrža-ti izlagače. Isto tako, cilj Sajma nije prerastati re-gionalne okvire, već se

naša politika temelji na privlačenju izlagača iz zemalja naše regije”, do-daje ističući kako je bud-vanski sajam specifičan i po tome što ne naplaćuje ulaz posjetiteljima.

Inače, tvrtka Jadran-ski sajam, koja je priva-tizirana i u vlasništvu je dioničara, godišnje orga-nizira 13 sajmova.

Među sudionicima iz Hrvatske ove je godi-ne u Budvi prvi put izla-gala i čakovečka tvrtka Kuzmić Pro, koja za Ju-goistočnu Europu zastu-pa tajvanske aparate za POS opremu - poput či-tača bar koda, terminala osjetljivih na dodir, samo-stojećih displeja za kupce, raznih vrsta vaga, pisa-ča za naljepnice, aparata za identifikaciju pomoću otiska prsta, uređaja koji služe za automatsko otva-ranje vrata te niza dru-gih uređaja. “Na sajmovi-ma izlažemo kako bismo predstavili svoje proizvo-de koji imaju veliku mo-gućnost plasmana u hotel-ske kuće i ugostiteljske te razne gospodarske objek-te. Naš osnovni cilj na

ovom sajmu je pronaći pouzdanog zastupnika za naše proizvode u Crnoj Gori”, istaknuo je Slaven Jambrović, pomoćnik direktora tvrtke Kuz-mić Pro.

Raste prodaja vinaU Budvi je izlagao i dis-tributer hrvatskih vina, tvrtka Vitis iz Podgorice koja zastupa Plenkoviće-va, Krauthakerova, Grgi-ćeva, Krajančićeva te vina Poljoprivredne zadruge Jedinstvo iz Smokvice.

“Godišnje prodamo oko 30.000 boca vina iz Hrvatske, a već ove go-dine procjenjujemo kako ćemo prodati i 50.000 boca jer smo uspjeli ući u neke objekte s kojima

do sada nismo poslovali”, kaže Zdravko Radoše-vić, direktor Vitisa.

Osim brojnih obli-ka turističke ponude koju sačinjavaju hotelijeri, re-storateri, turističke or-ganizacije, turoperato-ri, turističke agencije, na Sajmu su bile zastupljene i brojne tvrtke koje nude opremu za hotelijerstvo i ugostiteljstvo, opremu za wellness i kozmetiku, hotelski softver i inže-njering; bile su tu i obra-zovne institucije, turistič-ka udruženja, oglašivačke agencije, agencije za za-pošljavanje, proizvođa-či suvenira, prijevoznici, stručni časopisi.

Kad je riječ o pred-stojećoj turističkoj sezo-ni, u Budvi nije manjka-lo optimizma. I izvršni direktor Jadranskog saj-ma i METUBES-a Rajko Bujković - na temelju do-sadašnjih nastupa na saj-movima i s obzirom na trenutačno stanje bukinga - procjenjuje kako će ovo biti izrazito dobra turistič-ka sezona na Jadranu, čak i bolja od dosta uspješne prošlogodišnje.

20. MEĐUNARODNA TURISTIČKA BURZA U BUDVI

Snovi, strasti i uzbuđenja uoči turističke sezoneNa tradicionalnoj budvanskoj turističkoj burzi i sajmu turizma, opreme za hotelijerstvo i ugostiteljstvo ove godine nastupilo je čak 14 hrvatskih tvrtki

Cilj Sajma nije prerastati regionalne okvire. Naša se politika temelji na privlačenju izlagača iz zemalja regije, kaže Bujković

okupio sajam u Budvi

220 izlagača iz 14 zemalja(Broj 3670 , 28. ožujka 2011.

Privredni vjesnik

17Broj 3670 , 28. ožujka 2011. HRWWWATSKAwww.privredni.hr

elektronički zlostavljano nikad nije doživjelo e-nasilje

5% učenika 66% učenika ( (*vijesti

U susret IDC ERP Forumu 2011 U zagrebačkom hotelu An-tunović 28. travnja odr-žava se konferencija IDC ERP Forum 2011. IDC na-javljuje kako će konferen-cija okupiti neovisne struč-njake, analitičare, vodeće industrijske stručnjake te krajnje korisnike iz svih sektora gospodarstva u svrhu predstavljanja najno-vijih trendova na području ERP (Enterprise Resource Planning) rješenja. Regi-stracija za ovu konferenci-ju obavljat će se na hrvat-skom i engleskom jeziku i moguća je putem strani-ce: http://www.idc-adriati-cs.com/events/eas2011 ili e-maila [email protected]. Za više informacija po-trebno je nazvati broj tele-fona 01/3040 050.

Brže surfanje na seluVipnet je prošli tjedan predstavio LTE (Long Term Evolution) tehnologi-ju na 800 MHz (megaher-ca) koja će Vip korisnici-ma u ruralnim područjima

omogućiti jednaku kvali-tetu surfanja i znatno veće brzine prijenosa podata-ka, sumjerljive onima u gradskim središtima. Ina-če, prošle godine Vipnet je uložio 48,3 milijuna eura u dugoročnu strategiju osi-guravanja kvalitete usluga i pokrivenosti Vip mrežom te inovativnih proizvoda i usluga.

IBM predstavio uređaje NetezzaIBM Hrvatska i lokalni partner tvrtka Poslovna inteligencija predstavili su prošli tjedan hrvatskom tržištu uređaje za skla-dištenje podataka Nete-zza, jednu od najznačaj-nijih akvizicija IBM-a u posljednje vrijeme u po-dručju upravljanja infor-macijama. Netezza uređa-ji za skladištenje podataka sjedinjuju funkcionalnost poslužitelja, sustava za masovnu pohranu podata-ka i softvera za upravlja-nje bazama podataka.

Boris Odorčić[email protected]

S ukladno poveća-nju broja inter-netskih korisni-

ka i sve većoj dostupnosti mreže svih mreža, raste i opasnost od elektronič-kog nasilja. Ono, naime, uključuje sve oblike više-struko slanih poruka inter-netom ili mobitelom čiji je cilj povrijediti, uznemiriti ili na bilo koji drugi na-čin oštetiti korisnike koji se ne mogu zaštititi od ta-kvih postupaka. Može biti u obliku tekstualnih ili vi-deoporuka, fotografija ili poziva, a nasilje se sve češće odnosi na nekoli-ko oblika komunikacije, uključujući zvuk, slike, animacije i fotografije.

UNICEF je stoga iz-među siječnja i travnja 2010. godine u 23 osnov-ne škole u Hrvatskoj pro-veo istraživanje Iskustva

i stavovi djece, roditelja i učitelja prema elektro-ničkim medijima. Istraži-vanje, koje je obuhvatilo više od 8000 djece, rodite-lja i učitelja, otkriva kako čak 96 posto anketiranih

učenika ima vlastiti mo-bitel. Računalo je prisutno u 95 posto domova, a pri-stup internetu od kuće ima 85 posto učenika i rodite-lja te 91 posto učitelja.

Gotovo polovina uče-nika i nešto manje učitelja ističe kako svakodnevno pristupaju internetu, kao i trećina roditelja. Martina Tomić Latinac iz Ureda UNICEF-a za Hrvatsku istaknula je kako su omi-ljene aktivnosti učenika

na internetu traženje za-bavnih sadržaja (glazba, filmovi, igre), dopisivanje s prijateljima te korištenje specijaliziranih stranica za druženje kao što su Fa-cebook ili MySpace.

Oprezno s društvenim mrežamaOvo istraživanje, koje je predstavljeno proš-li tjedan u Hrvatsko-me Telekomu tijekom stručne rasprave o pre-venciji elektroničkoga na-silja među djecom u Hr-vatskoj, pokazuje kako je elektroničko zlostavljanje doživjelo pet posto uče-nika, sporadično iskustvo nasilja 29 posto učenika, dok 66 posto njih nikada nije doživjelo e-nasilje. Među učenicima koji trpe elektroničko nasilje dva do tri puta mjesečno, da-kle koje zlostavljaju, go-tovo 40 posto djece to do-živi putem Facebooka ili

neke druge stranice spe-cijalizirane za druženje, a više od 30 posto putem SMS poruka.

Djeca koja trpe e-na-silje i zlostavljanje imaju mnogostruke stresne re-akcije. Poteškoće sa spa-vanjem, prehranom, gla-voboljom i trboboljom te izbjegavanje interneta če-šće su reakcije zlostavlja-ne djece nego djece koja povremeno iskuse nasi-lje. Zabrinutost, uznemi-renost, ljutnja i smanjena koncentracija u blagom obliku češće su reakci-je djece koja povreme-no iskuse nasilje, a u snažnom su obliku dale-ko češće kod zlostavlja-ne djece. Blagi osjećaj ne-voljkosti odlaska u školu ima podjednak broj dje-ce koja trpe nasilje i zlo-stavljanje, međutim zlo-stavljana djeca snažnije doživljavaju osjećaj da ne žele ići u školu.

E-ZLOSTAVLJANJE

POTRAGA ZA ZABAVOM, ALI POD POVEĆALOMElektroničko nasilje se sve češće odnosi na nekoliko oblika komunikacije, uključujući zvuk, slike, animacije i fotografije

Djeca koja trpe e-nasilje i

zlostavljanje imaju mnogostruke

stresne reakcije

Nakladnici hrvatskih elektroničkih medija očekuju od politike da ustraje na rješavanju problema ometanja si-gnala u Istri i sjevernoj Dalmaciji, zaključeno je na javnoj sjednici Vijeća za elektroničke medije u Novigradu. To je gospo-darski problem, za koji su odgovorni talijanska drža-va i talijanski nakladnici koji protivno međunarod-nim sporazumima emi-tiraju na hrvatskim fre-kvencijama s pojačanim signalom i tako hrvatskim

televizijskim i radijskim postajama nanose višemi-lijunsku štetu. Predstav-nici Hrvatske agencije za poštu i elektroničke ko-munikacije (HAKOM) te Odašiljača i veza (OIV) istaknuli su da se ometa-nje signala ne može rije-šiti tehnički već samo po-litičkim dogovorom jer bi sva ulaganja u pojačava-nje signala bila uzaludna. Predstavnici hrvatskih na-kladnika u Novigradu su Italiju optužili za medij-sku okupaciju i krađu fre-kvencija, za aroganciju i

nepristojnost nepriličnu dobrosusjedskim odnosi-ma. Čuli su se i prijedlo-zi da se napravi zajednič-ka procjena štete i uputi hrvatskoj vladi koja bi po-tom tu štetu pokušala na-platiti od Italije. Talijanski veleposlanik Alessandro Pignatti, pomalo uvrije-đen silinom optužbi uz-vratio je da je Italija uvijek poštivala sve sporazume i da želi surađivati i u ovom problemu. Jedan digitalni kanal već je oslobođen za hrvatske nakladnike, tvrdi on, i predlaže da se osnuje

zajednička radna skupina koja će usuglasiti tehnič-ke detalje. Veleposlanik je upozorio da nije u redu govoriti o ratu frekvenci-jama dodajući da i Hrvat-ski radio svojim signalom ometa talijanske radiopo-

staje u pokrajini Marche. Predstavnik talijanske na-cionalne manjine Furio Radin složio se da je kriv-nja na Italiji i da problem treba hitno riješiti. Ipak, neopravdanom smatra bojazan da će se ometa-nje signala proširiti na ci-jelu Dalmaciju jer vjeruje da će Italija do tada riješiti problem na svojoj strani. Hrvatski nakladnici oče-kuju da će ometanje signa-la prestati do početka ljeta jer tada problem eskalira zbog promjena vremen-skih uvjeta. (D.Ž.)

PROBLEMI ZBOG OMETANJA SIGNALA U ISTRI I SJEVERNOJ DALMACIJI

Medijska okupacija ili rat frekvencijama

18 Broj 3670 , 28. ožujka 2011. PST! Privredni vjesnik

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

OtpadExcellent Enterprises, Khanna, Indija, traži metalni otpad (HMS-I, HMS-I+II), autootpad (motori, zupčanici...), strojeve za zemljane radove, PET boce (otpad) u balama, granulama, PET pahuljicama u kontejnerima od 20 stopa (6,1 m). Kon-takt: Harinder Singh, [email protected], +91 99143 38223.

Metalni otpadRaško, Zagreb, www.rasko.de.tl. Tvrtka otkupljuje metalni otpad: aluminij, ba-kar, mesing, inox, prokrom, rostfrei, ka-blovi, željezo i ostali otpad. Nudi uslu-ge demontaže. Kontakt: Damir Hokić, [email protected], +385 1 2001143, +385 91 5056310.

Otkup polimernog otpadaEko Velebit, Gračac, www.eko-velebit.hr. Tvrtka otkupljuje polimere PEHD, PELD, PP iz proizvodnog i komunal-nog otpada. Kontakt: Ronald Milanja, [email protected], +385 23 773132, +385 91 3334004.

Tehnološki otpadArcus Prerada, Rijeka. Tvrtka se bavi sa-kupljanjem neopasnog tehnološkog ot-pada (papir i polimeri) koji prerađuje u poluproizvode koje želi ponuditi na tr-žištu EU-a. Kontakt: Ronald Milanja, [email protected], +385 98 9819488.

Otkup metalnog otpadaFerosirovina, Glina. Tvrtka otkuplju-je metalni otpad. Kontakt: Igor Lisac, [email protected], +385 44 882703, +385 98 376616.

Otpadne kemikalijeVarkom, Varaždin, www.varkom.com. Tvrtka nudi otpadne kemikalije nastale u laboratoriju, kojima je prošao rok traja-nja: bakar-sulfat - 200 g, silika gel - 3000 g, borna kiselina - 250 g, kalij-dikromat - 50 g, amonij-peroksidisulfat - 200 g, ka-lij-dihidrogen fosfat - 50 g, amonij-klo-

rid - 10 g, KHP - g, glutaminska kiselina - 20 g. Nudi se i živa iz baždarenih mano-metara od umjeravanja kućnih vodomje-ra. Kontakt: Željka Malec, [email protected], +385 42 351235.

Otkup metalnog otpadaLaura, Šenkovec, www.laurametali.com. Tvrtka kupuje otpadne kabele na bazi bakra i aluminija te otpadni bakar i alu-minij. Kontakt: Sandra Lauš, [email protected], +385 1 3395733.

Pamučne krpeLeondy, Duga Resa. Tvrtka nudi pamuč-ne krpe - ostatak od krojenja. Dimenzija cca. 30x30 cm. Kontakt: Anđelko Blaš-ković, [email protected], +385 47 811055, +385 91 1696093.

Željezo, lim, plastikaKomunalno poduzeće, Križevci. Tvrt-ka nudi aukcijsku prodaju 29 tona razne PET ambalaže i ostale plastike sljedećeg sadržaja: streč folija - 2530 kg (balirana u bale od 290 kg); šarena folija - 6380 kg (balirana u bale od 290 kg); PET ambala-ža, razna - 13.490 kg (balirana u bale od 250 kg); plastika miješana - 1820 kg (ba-lirana u bale od 130 kg); plastika razna - 2500 kg (balirana u bale od 130 kg); plastika razna - 2000 kg (u rinfuzi); 10 tona otpadnog željeza; 4,8 tona otpadnog lima. Navedena količina može varirati na više do 10 posto zbog kontinuiranog pri-stizanja otpadne plastike i PET ambala-že za vrijeme trajanja aukcije. Detaljnije na www.aukcije.komunalno-krizevci.hr. Kontakt: Goran Žarinac, [email protected], +385 48 720911, +385 91 5141111.

Otkup autokatalizatoraOtkup zlata, Cres, www.otkupzlata.hr. Tvrtka otkupljuje autokatalizatore, koji sadrže platinu i paladijum. Rade i reku-peraciju katalizatora nafte i drugih ka-talizatora koji sadrže plemenite me-tale. Kontakt: Jean Louis, [email protected], +385 99 8166300.

IZBOR IZ NADMETANJA

HRVATSKAUređaj za provođenje terapijske hipotermijeKBC Zagreb nabavlja ure-đaj za kontrolirano provo-đenje terapijske hipoter-mije. Rok dostave ponuda je 4. travnja.

Mjerenja sunčeva zračenja i studija izvodljivosti fotonaponske elektraneHEP-Obnovljivi izvori energije – Elektrodalma-cija Split nabavlja uslu-ge mjerenja sunčeva zra-čenja na otoku Hvaru te izradu studije izvodljivo-sti fotonaponske elektra-ne. Rok dostave ponuda je 4. travnja.

VozilaUred za središnju jav-nu nabavu Vlade Repu-blike Hrvatske nabavlja šest vozila za inspektore cestovnog prometa. Rok dostave ponuda je 7. trav-nja.

Audionaglavne slušaliceHrvatska kontrola zračne plovidbe nabavlja audio-naglavne slušalice za kon-trolore zračnog prometa. Rok dostave ponuda je 7. travnja.

REGIJAVozilaJP Autoceste Federaci-je Bosne i Hercegovine u

Mostaru nabavlja putnič-ka vozila. Rok dostave ponuda je 18. travnja.

Računala i računalna opremaRepublička uprava za ge-odetske i imovinskoprav-ne poslove Banja Luka nabavlja računala i raču-nalnu opremu. Rok dosta-ve ponuda je 22. travnja.

Briefing e-servisi d.o.o.tel.: 01/5501-511fax.: 01/[email protected] www.briefing-nadmetanja.hr

JOHN MCCORMICKRAZUMJETI EUPalgrave Macmillan/Mate

Sa 27 država članica i gotovo pola milijarde stanovnika, EU je značajan akter na svjetskoj pozornici. Ipak, EU je če-sto predmet nerazumijevanja, a mnogi Europljani još su uvijek neodlučni - i zbunjeni glede njegove uloge u svojim životima. Ova uspješnica Johna McCormicka namijenjena je svima onima koji trebaju kratak i jasan uvod u EU, te predstavlja jedinstvenu kombinaciju konciznosti i širo-kog pregleda funkcioniranja Unije.

JONATHAN FRANZENSLOBODAV.B.Z.

Kao da je izišao iz Tolstojeva šinjela, Franzen je napisao roman koji pokriva sve što je nesloboda u današnjem svijetu: ekološko razaranje, pohlepa, korporacije, rat (u Iraku), kapitalizam, a s njima i najvažnije međuljudske odnose - rodbinske relacije, prijateljstvo, ljubav, seks, preljub. Opisi kapitalističkih/korporacijskih makinacija i djelovanja novca za njega nisu samo poligon razotkriva-nja velikih prevara u suvremenom svijetu nego i područje na kojem se izoštruje moral pojedinca.

LARS FR. H. SVENDSEN FILOZOFIJA DOSADETIMpress

Knjiga propituje prirodu dosade, zašto nas pogađa i zašto je snagom volje ne možemo prevladati. Svendsen spaja zapažanja iz filozofije, književnosti, psihologije, teologije i popularne kulture, ispitujući predromaničke manifesta-cije dosade u srednjem vijeku, filozofska razmatranja do-sade od Pascala do Nietzschea te moderna istraživanja otuđenosti i transgresije umjetnika 20. stoljeća, od Bec-ketta do Warhola.

HANS FALLADASVATKO UMIRE SAMZnanje

U jednom od i najpotresnijih romana iz vremena Drugoga svjetskog rata opisuje se život malih običnih ljudi u Berli-nu, njihovom buntu i borbi protiv Hitlerova režima. Služeći se i zapisima Gestapoa, tajne državne policije, Fallada sli-jedi sudbine muža i žene, nakon pogibije sina jedinca, koji u zgradama širom Berlina ostavljaju dopisnice antiratnog i antihitlerovskog sadržaja. Njihova opasna djelatnost po-vući će u zatvore i ludnice ne samo njih nego i sve njihove rođake i prijatelje.

JULIA GREGSONISTOČNO OD SUNCANaklada Ljevak

Tri žene putuju u Indiju u nadi da će započeti novi život: Rose, lijepa ali naivna buduća mladenka, nestrpljiva da napusti obitelj i uda se za čovjeka kojeg jedva poznaje; Victoria, Roseina djeveruša, sretna što može pobjeći od svoje majke i odlučna da u Indiji pronađe muža; i Viva, njihova neiskusna pratiteljica, u potrazi za Indijom iz svojeg djetinjstva. Vivi je na brigu povjeren Guy Glover, labilni šesnaestogodišnjak koji će dovesti u opasnost sve tri žene.

KNJIGOMETARPripremila: Vesna Antonić


STEČAJEVINEKRETNINEDRAŽBE

Klijet s vinogradom i šuma za 8600 kunaVinograd s klijeti i šuma, ukupne površine 1129 če-tvornih metara u Rasinji, Koprivničko-križevačka županija, procijenjene vri-jednosti 8600 kuna. Draž-ba se održava 29. ožujka u 8 sati u sobi 21/I. na Op-ćinskom sudu u Koprivni-ci. Nekretnine se ne mogu prodati za cijenu nižu od dvije trećine procijenje-ne vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto procijenje-ne vrijednosti. Oranica i livada, ukupne površine 38.383 četvorna metra u Budrovcu Lukač-kom, Bjelovarsko-bilogor-ska županija, procijenje-ne vrijednosti 74.704 kune. Dražba se održava 30. ožujka u 8.30 sati u sobi 24 na Općinskom sudu u Virovitici. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od dvije trećine proci-jenjene vrijednosti. Jamče-vina iznosi 10 posto proci-jenjene vrijednosti.

Dvorište ukupne površi-ne 1259 četvornih metara, u Ilici 425, Grad Zagreb, procijenjene vrijednosti 1,8 milijuna kuna. Draž-ba se održava 31. ožujka u 11 sati u sobi 90/II. na Trgovačkom sudu u Za-grebu. Na dražbi mogu su-djelovati samo one oso-be koje su prethodno dale osiguranje i dokaz o tomu dostavile najkasnije na ročište za javnu dražbu. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti te ju je potrebno uplatiti na na žiro-račun broj 2390001-1300000460 pri Hrvatskoj poštanskoj banci s pozi-vom na broj 05 256-05. Razgledavanje moguće uz prethodni dogovor sa ste-čajnim upraviteljem na te-lefon 01/2338 534.

Zgrada, dvorište i par-kiralište, ukupne povr-šine 11.997 četvornih

metara u Pregradi, Kra-pinsko-zagorska župani-ja, procijenjene vrijednosti 11.967.984,72 kune. Draž-ba se održava 1. travnja u 10 sati u sobi 94/II. na Tr-govačkom sudu u Zagrebu. Jamčevina iznosi 10 po-sto utvrđene vrijednosti ne-kretnine te ju je potrebno uplatiti na račun sudskog depozita broj 2390001-1300000460 pri Hrvatskoj poštanskoj banci i dokaz o tome predočiti stečajnom sucu prije početka dražbe. Razgledavanje moguće na-kon dogovora sa stečajnim upraviteljem na broj mobi-tela 098/855 370.

Pašnjak i put, ukupne po-vršine 629 četvornih meta-ra, u naselju Šikići, Pula, Istarska županija, procije-njene vrijednosti 100.000 kuna. Dražba se održava 1. travnja u 12 sati na Tr-govačkom sudu u Pazinu. Jamčevina iznosi 10 posto procijenjene vrijednosti. Razgledavanje je moguće uz dogovor nakon poziva na broj mobitela 098/313 008.

Poslovni prostor, ukupne površine 77 četvornih me-tara u Čakovcu, Međimur-ska županija, procijenjene vrijednosti 332.033 kune. Dražba se održava 4. trav-nja u 12.30 sati u sobi 232/II. na Trgovačkom sudu u Varaždinu. Pravo sudje-lovanja na dražbi imaju samo one pravne i fizičke osobe koje su prethodno dale osiguranje u vidu pla-ćene jamčevine i originalni dokaz o tomu dostavile na sudski spis pozivom na broj St-20/05 najkasnije dva dana prije ro-čišta za javnu dražbu. Osigu-ranje u iznosu od 10 posto počet-ne cijene upla-ćuje se na žiro-

račun stečajnog dužnika na broj 2392007-1100041023 kod Međimurske banke s naznakom - Uplata osigu-ranja u predmetu broj St-20/05. Nekretnina se može razgledati uz prethodnu na-javu stečajnoj upraviteljici Mariji Holetić na broj mo-bitela 098/494 017.

Oranica, ukupne površi-ne 712 četvornih metara u Biogradu na Moru, Za-darska županija, procije-njene vrijednosti 122.500 kuna. Dražba se održava 5. travnja u 9 sati u sobi 224/II. na Trgovačkom sudu u Varaždinu. Kao kupci mogu sudjelova-ti samo osobe koje su naj-kasnije dva dana prije ro-čišta za dražbu jamčevinu u iznosu od 10 posto utvr-đene vrijednosti uplatile na račun stečajnog dužnika broj 2489004-1131203136 kod Vabe. Potvrdu o upla-ti jamčevine svaki sudionik dužan je predočiti prije po-četka dražbe. Zainteresira-ne osobe mogu razgledati predmetne nekretnine i do-kumentaciju koja se odno-si na ovu imovinu uz pret-hodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na broj mobi-tela 091/2010 001.

Kuća i dvorište, uku-pne površine 275 četvor-nih metara u Zvonarskoj 2 u Vinkovcima, Vuko-varsko-srijemska župani-ja, procijenjene vrijednosti 315.824,73 kune. Draž-ba se održava 4. travnja u 8.45 sati u sobi 9 na Op-ćinskom sudu u Vinkovci-

ma. Nekretnina se ne može proda-ti za cijenu nižu od dvije trećine

procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto utvr-đene vrijed-nosti.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

dr. Uroš Dujšin

C ijena nafte ima u z n e m i r u j u ć e svojstvo da potre-

se svjetsku privredu, pri čemu je Bliski istok često služio kao detonator - pod-sjeća Economistov uvod-ničar. Arapski embargo iz 1973., iranska revolucija

u 1979., Saddamova inva-zija na Kuvajt 1990. bol-ni su podsjetnici kako za-paljiva smjesa geopolitike i geologije ovog područ-ja može prouzročiti nevo-lje. Hoće li nemiri koji tre-su čitavo područje Arabije dovesti do još jednog naf-tnog šoka u 2011.? Pitanje je na mjestu i ima razloga za zabrinutost. Bliski istok i Sjeverna Afrika proizvo-de više od trećine svjetske proizvodnje nafte. Borbe u Libiji pokazuju kako je lako poremetiti opskrbu naftom. Širenje nemira u čitavoj ovoj regiji prijeti dodatnim poremećajima.

Ekonomisti (još) ne brinuReakcija tržišta bila je re-lativno mirna. Kada su iz-bili nemiri u Libiji cijena sirove nafte Brent skoči-la je 24. veljače na 120 do-lara za barel. No ubrzo je obećanje Saudijske Ara-bije da će povećati proi-zvodnju srušilo cijenu na 116 dolara početkom ožuj-ka, što je za petinu manje nego početkom godine. I znatno niže od maksimu-

ma u 2008. Na sve ovo većina ekonomista je pri-lično mirna, procjenjujući da bi se globalni privred-ni rast mogao usporiti tek za nekoliko promila. No ta procjena ispušta iz vida dva velika rizika. Prvi je da bi ozbiljniji poreme-ćaj opskrbe naftom mo-gao dovesti do naglog ra-

sta cijena, a drugi je da bi skuplja nafta mogla ubr-zati inflaciju i izazvati re-akciju monetarnih vlasti – koja bi opet mogla ugroziti oporavak.

Zasad su poremećaji u opskrbi naftom bili relativ-no mali. Rat u Libiji sma-njio je svjetsku proizvod-nju nafte za samo jedan posto. U 1973. on je izno-sio 7,5 posto, a k tome da-nas postoje državne rezer-ve kojih 1973. nije bilo – a i komercijalne su zali-he veće no što su bile kada su cijene dosegle svoj maksimum iz 2008. Sau-dijska Arabija ima dovolj-no rezervnih kapaciteta da nadomjesti cjelokupnu li-bijsku proizvodnju, a sa-udijske su vlasti dale zna-ti da su spremne povećati proizvodnju. Ipak, dodatni se poremećaji ne mogu u potpunosti isključiti. Naf-tna je industrija veoma složena – za nju je bitno isporučiti pravu vrstu naf-te na pravo mjesto u pravo vrijeme. A što se tiče Sa-udijske Arabije, ona ima niz obilježja koja su iza-zvala nerede u njenom su-

sjedstvu, uključujući i ve-lik broj frustriranih mladih ljudi. Nemiri bi izazvali paniku na tržištu nafte.

Manja ovisnost, ali...No čak i bez poremeća-ja u opskrbi, cijene naf-te su pod pritiskom zbog postupnog nestajanja slo-bodnih kapaciteta. Uz brzi rast svjetske privre-de potražnja za naftom daleko nadmašuje pove-ćanja u raspoloživoj po-nudi. Na taj način će svi potresi s Bliskog istoka ubrzati i potencirati rast cijena koji je ionako već prisutan. Doduše, izvje-snu utjehu pruža činjeni-ca da je svjetska privre-da manje osjetljiva na rast cijena nafte no što je bila u sedamdesetima. Global-na proizvodnja je manje

ovisna o nafti; inflacija je niža i manje je vjerojatno da će nadnice slijediti rast cijena izazvan skupljom naftom. No manja ovi-snost ne znači i imunitet.

Empirijsko je pravi-lo da 10 posto povećanja cijene nafte smanjuje glo-balnu stopu rasta za 0,25 posto. Uz sadašnju glo-balnu stopu rasta od 4,5 posto tek bi skok cijene nafte na 150 dolara za ba-rel mogao dovesti u pi-tanje privredni oporavak – iako bi i manji porast usporio rast i ubrzao infla-ciju. Možda su svi ovi ri-zici prilika da se svijet su-oči sa svojom ranjivošću u odnosu na naftu i Bli-ski istok, tvrdi Economist. Ako je tako, tada bi naf-tni šok iz 2011. mogao, kao i oni raniji, preobrazi-ti svjetsku privredu.

Globalna proizvodnja danas je manje ovisna o nafti. No manja ovisnost ne znači i imunitet

POGLED U SVIJET

Čeka li nas naftni šok?

20 Broj 3670 , 28. ožujka 2011. SVIJET FINANCIJA Privredni vjesnik


Proteklu godinu obilježio je po-četak oporavka

kreditiranja poduzeća uz smanjenje kamatnih sto-pa. Za razliku od kredi-ta stanovništvu, kredi-ti poduzećima ponovno se kreću prema dugoroč-nom rastućem trendu, po-kazuje 29. analiza Hrvat-ske udruge banaka (HUB) Rast kreditiranja poduze-ća u krizi: što leži iza po-zitivnih brojki.

Zoran Bohaček, di-rektor HUB-a, ističe kako je ovaj segment po-duzeća u 2010. porastao za 8,8 posto u odnosu na 2009. godinu te je bio na razini 2008., inače zadnje pretkrizne godine. “Već u 2009. godini smo imali smanjenje tog rasta. Stoga se može reći kako se kre-ditiranje poduzeća vraća u svoje normalne trendo-ve”, objašnjava Bohaček.

Ovaj oporavak, među-tim, nije bio slučajan. Na njega su utjecali posebni kreditni programi koje su putem HBOR-a pokrenu-le Svjetska banka, Europ-ska investicijska banka i Vlada (model A). Kroz te su im programe ponuđena kreditna sredstva po rela-tivno povoljnim uvjetima.

Ako se pak analizira ovaj segment, primjeću-je se kako su upravo ve-lika poduzeća odgovor-na za cijeli rast, dok su mala i srednja poduzeća (SME) bila blizu nule te su im i kreditna potraži-vanja bila blago smanje-na. “Glavni razlog tomu bila je njihova rizičnost. Uz to, prosječni loši pla-smani u SME bili su na razini između 16 i 17 po-sto. Dakle, svaki šesti kre-dit je ocijenjen kao loš. No to nije bilo zbog nji-

hovih gubitaka, već zbog problema s otplatom pa su stoga bili klasificirani kao loši”, napominje on te dodaje kako su još proš-le godine banke bile opti-mistične u davanju kredita malim i srednjim poduzet-nicima jer su smatrale da ih treba kapitalno ojača-ti. Zbog toga su navele i

nekoliko poticajnih mje-ra te, među ostalim, pred-ložile da se dobit malih i srednjih poduzeća ne opo-rezuje ako je opet ulože u kapital čime bi takve tvrt-ke ponovno ojačale. Je-dan od prijedloga bio je i taj da se u hrvatsko zako-nodavstvo prenese europ-ska Direktiva o kasnim plaćanjima kako bi se u SME segmentu smanjila nelikvidnost. No u proš-loj godini većina tih mjera

i prijedloga nije ugledala svjetlo dana. “Nadam se da će ove godine te mje-re biti redefinirane i da će imati više uspjeha”, na-glašava Bohaček.

Daljnji rast loših plasmanaNadalje, analiza pokazu-je kako su i kamatne sto-pe bile u padu u svim segmentima. U nekim di-jelovima bile su na razi-ni 2008. godine što je još uvijek bilo više u odno-su na povijesni minimum od prije nekoliko godi-na. “Taj trend smanjenja se nastavlja, međutim br-zina pada kamatnih stopa ovisi o puno faktora. HUB je u nekoliko analiza ista-knuo tri glavna elementa kamatnih stopa. Ponajpri-je, to je cijena izvora sred-stava kod koje trenutačno najveću ulogu ima rizik zemlje, a on ovisi o rejtin-gu Hrvatske. Zatim, dru-gi element je regulatorni trošak koji je sada srećom smanjen, a treće je rizik dužnika koji ovisi o lošim kreditima jer banka mora ugraditi premiju za rizik”, kaže on. Sva predviđanja

za ovu godinu otkriva-ju kako će loši plasmani vjerojatno malo rasti, ali ne u takvoj mjeri kao do sada. Njihovo smanjenje, prema Bohačekovim rije-čima, započet će u 2012. godini.

Banke su prošle go-dine nastavile povećavati izloženost prema državi. Potraživanja od središnje države zabilježila su rast od 13,7 posto ili 6,1 mili-jarde kuna.

Usporavanje pada BDP-a u drugoj polovini 2010. velikim se dijelom može objasniti povezano-šću kredita i ekonomske aktivnosti zdravoga dijela gospodarstva. Međutim, prošlogodišnji podaci ta-kođer pokazuju da krediti (odnosno banke) ne mogu sami pokrenuti gospodar-ski rast. Kreditni je im-puls preslab da bi nado-mjestio izostanak rješenja za druge strukturne slabo-sti koje i dalje optereću-ju hrvatsko gospodarstvo. Kreditna ekspanzija više nikada neće moći “prekri-ti” strukturne slabosti kao što je bio slučaj sredinom prošloga desetljeća.

HUB ANALIZA

Kreditiranje poduzeća vraća se u normalu Na oporavak su utjecali posebni kreditni programi koje su putem HBOR-a pokrenule Svjetska banka, Europska investicijska banka i Vlada (model A)

Sva predviđanja za ovu godinu otkrivaju kako će loši plasmani vjerojatno malo rasti

Na zadnjoj sjednici Vijeća za zaštitu tržišnog natje-canja naknadno su odo-brene državne potpore za zapošljavanje, a produ-ljena je i primjena privre-mene referentne kamatne stope u razdoblju gos-podarske krize. Naime,

osnov-na referentna stopa

od 4,1 posto te privreme-na osnovna referentna sto-pa od 3,54 posto i nadalje će se primjenjivati. Budući da prosječna kamatna stopa na trezorske zapise zabilje-žena u prosincu 2010. te si-ječnju i veljači 2011. ne od-stupa više od ±15 posto od stope utvrđene 1. siječnja,

te će se stope primjenjiva-ti i nakon 1. travnja. Pod-sjetimo, referentna stopa primjenjuje se kao granič-na kamatna stopa pri utvr-đivanju je li određeni kre-dit odobren pod uvjetima koji su povoljniji od tržiš-nih, a izračunava se teme-ljem prosječne kamatne stope na trezorske zapise Ministarstva financija s ro-kom dospijeća od 364 dana zabilježene u prethodna tri mjeseca. Sukladno privre-menim pravilima o držav-nim potporama kojima se hrvatskim poduzetnicima omogućava lakši pristup kapitalu u razdoblju gos-podarske krize, privremena osnovna referentna stopa i dalje se primjenjuje u 2011. i na taj način ublažava ne-gativne posljedice global-ne ekonomske i financijske krize za hrvatsko gospo-darstvo. (B.O.)

VIJEĆE ZA ZAŠTITU TRŽIŠNOG NATJECANJA

I dalje privremena referentna kamatna stopa

*vijesti

CO: zbog poplava isplaćeno 14,98 milijuna kunaCroatia osiguranje je u 2010. godini građanima i poduzetnicima za šte-te na njihovoj imovini na-stale zbog poplava ispla-tilo 14,98 milijuna kuna. Zbog učestalih poplava ti-jekom prošle godine štete su povećane za 17,79 po-sto u odnosu na 2009. go-dinu. Zbog rasta rizika od poplava, Croatia osigu-ranje povećalo je krajem prošle godine i pričuve za ovu vrstu osiguranja za 38 posto u odnosu na kraj 2009. godine. Građani su za osiguranje kućanstava lani izdvojili 33,78 miliju-na kuna.

HAAB kreditira Terme JezerčicaKrapinsko-zagorska žu-panija i Hypo Alpe-Adria-Bank potpisale su ugovor za pokretanje novog inve-sticijskog ciklusa Termi Jezerčica. Ukupna inve-sticija iznosi 2,8 miliju-na eura, a sa Županijom je dogovorena subvenci-ja kredita od pet milijuna kuna. Kamatnu stopu sub-vencionirat će Ministar-stvo gospodarstva, rada

i poduzetništva te Kra-pinsko-zagorska župani-ja i Grad Donja Stubica. Ovom investicijom mo-dernizira se poslovanje te poboljšava ukupna ponu-da Termi Jezerčica, a oče-kuje se i zapošljavanje 17 novih radnika.

50 godina Raiffeisen stambene štedionice

Raiffeisen stambena šte-dionica u Austriji (Rai-ffeisen Bausparkasse) u Beču je prošli tjedan pro-slavila 50 godina postoja-nja i rada. Među više od 600 uzvanika bio je i Hans Christian Vallant, pred-sjednik Uprave RSŠ-a u Hrvatskoj. “Iznimno smo ponosni što smo dio ovako uspješne i priznate kompa-nije. Raiffeisen stambena štedionica u Hrvatskoj već 12 godina uspješno nudi različite modele stambene štednje i kredita te me ve-seli što nas brojni klijen-ti prepoznaju kao najbo-ljeg partnera za rješavanje stambenih pitanja”, izjavio je Vallant.


N akon uspješ-no obavljenog izdanja držav-

nih obveznica na američ-kom tržištu od 1,5 mili-jardi dolara, Hrvatska će ove godine još dvaput iz-davati državne obveznice, doznaje se u Ministarstvu financija. Ukupne potrebe

za refinanciranje državnih dugova ove godine iznose gotovo 28 milijardi kuna pa će stoga biti potrebno ponovno izlaziti na obve-zničko tržište. Planira se jedan set obveznica pro-dati, vjerojatno prije lje-

ta, na europskom tržištu, dok bi drugi bio plasiran na domaćem.

Američke obvezni-ce izdane su uz zaštitu od valutnog rizika. To znači da je njihova dolarska vri-jednost pretvorena u eure pa će 2020. i biti vraćene u eurima, uz kamatu od 6,664 posto.

U Ministarstvu fi-nancija američko izdanje smatraju dobro provede-nom operacijom. Trenu-tak izdanja naglo je po-stao nepovoljan zbog potresa na financijskim tržištima koji je izazva-la japanska prirodna ka-tastrofa.

Velik interes Ipak, interes je na pred-stavljanju ponude po-kazalo više od 300 in-vestitora. Obveznicu je

naposljetku upisalo 58 posto američkih ulaga-ča, 20 posto ih je iz Ve-like Britanije, 19 posto iz kontinentalnog dijela Eu-ropske unije, a tri posto iz Azije. Ulagači su time pokazali solidno povjere-nje u osnovne ekonom-ske pokazatelje zemlje. Gotovo sva pitanja odno-sila su se upravo na tzv. ekonomske fundamente, dok proces priključivanja Hrvatske Europskoj uni-ji nije bio u žarištu inte-resa.

Novac prikupljen ovomobveznicom iskoristit će se za vraćanje ranijih du-gova, ali i za podmirenje tekućih troškova držav-nog proračuna. U Mini-starstvu financija doznaje se da državni financija-ši raspolažu i sa 350 mi-lijuna dolara ušteđenih iz

prošle godine. U među-vremenu je kratkoročnim zaduživanjem kod doma-ćih banaka (Zaba, RBA, Hypo i Erste) premošte-na isplata obveznice od 750 milijuna eura koja je dospjela 14. ožujka. Nova dva izdanja obveznica bit će potrebna i zbog otpla-te tog kratkoročnog zadu-ženja.

Ministarstvo financija uskoro će objaviti i podat-ke o priljevu prihoda dr-žavnog proračuna u ve-ljači. Iz Ministarstva se upozorava da pri ocjenji-vanju tih podataka treba uzeti u obzir da ove go-dine nema izvanrednih prihoda, poput prošlogo-dišnjih uplata dugovanja Ine (700 milijuna kuna), ili prihoda od kriznog po-reza, oko dvije milijarde kuna. (I.V.)

Erste&Steiermärkische Bank je u 2010. ostva-rio povećanje priho-da iz redovnog poslova-nja za 9,4 posto, sa 1,92 milijarde kuna u 2009. na lanjskih 2,1 milijar-du kuna. Neto dobit u 2010. godini iznosila je 610 milijuna kuna, što je za 0,5 posto više u odnosu na godinu ranije, čime je banka i u ovim težim vre-menima zadržala stabilnu razinu profitabilnosti.

Iako nešto smanje-nom dinamikom u od-nosu na ranija razdoblja, prije svega s obzirom na smanjenu potražnju, Er-

ste banka nastavila je s kreditnim aktivnostima te su krediti i potraživa-nja od klijenata porasli na 35,02 milijarde kuna, što je za 7,9 posto više u od-

nosu na kraj 2009., kada su iznosili 32,45 milijar-di kuna. U razdoblju od 2007. do 2010. godine krediti gospodarstvu uve-ćani su za čak 47,7 po-

sto. Uspoređujući prošlu sa 2009. godinom, kre-diti gospodarstvu pora-sli su za 10,9 posto te su u 2010. iznosili 19,9 mili-jardi kuna.

Kamate smanjivane više puta Ukupna aktiva banke 31. prosinca 2010. iznosila je 50,51 milijardu kuna, što je 3,2 posto više u odno-su na kraj 2009. kada je iznosila 48,94 milijar-de kuna. Prinos na akti-vu (RoA) u 2010. iznosio je 1,25 posto, a povrat na kapital (RoE) 10,56 po-sto. Banka je nastavila s

racionalizacijom troškov-ne strane poslovanja što je rezultiralo i daljnjim sma-njenjem omjera troško-va i prihoda, sa 41,5 po-sto u 2009. na 38,2 posto u 2010. godini.

Banka je 2010. u više navrata smanjivala ka-matne stope na nove kre-dite. Tako su početkom srpnja 2010. smanjene kamatne stope na veći-nu modela novoodobre-nih gotovinskih kredita u prosjeku za 1,1 postotni bod. Sredinom kolovoza smanjena je kamatna sto-pa i za određene modele novoodobrenih stambe-

nih kredita, u prosjeku za 0,3 postotna boda. Banka je u 2010. uspješno finali-

zirala značajan IT projekt, migraciju na novu infor-matičku platformu, što joj sada osigurava još kvali-tetnije tehnološke uvjete za ostvarivanje uspješnih poslovnih rezultata u bu-dućnosti. (B.O.)

ZADUŽIVANJE

ERSTE&STEIERMÄRKISCHE BANK

Ove godine još dva izdanja državnih obveznica

Lanjski profit 610 milijuna kuna

Tijekom 2011. treba refinancirati oko 28 milijardi kuna državnih dugova pa će stoga trebati ponovno izlaziti na obvezničko tržište

U Ministarstvu financija američko

izdanje smatraju dobro provedenom

operacijom

Banka je 2010. godine u više navrata smanjivala kamatne stope na nove kredite

pokazalo interes za njih

više od 300 (Broj 3670 , 28. ožujka 2011.

Boris

Sci

tar/

PIXS

ELL

izdanje obveznica na američkom tržištu

1,5 mlrd $ teško (

22 Broj 3670 , 28. ožujka 2011. SVIJET FINANCIJA Privredni vjesnik

P onuda novca na novčanom tržištu i dalje je izrazi-

to visoka. Zbog skromne potražnje viškovi likvid-nosti svakodnevno se na kraju dana usmjeravaju u središnju banku kao noćni polog. Početkom prošlog tjedna stupila je na sna-gu nova odluka Hrvatske narodne banke na temelju koje je kamatna stopa na prekonoćne depozite sma-

njena sa 0,5 posto na 0,25 posto. Unatoč tako niskoj kamatnoj stopi i dalje je ovo rješenje zanimljivo depozitnim institucijama dok ne pronađu bolji na-čin upravljanja dnevnim viškovima likvidnosti. U ovome je razdoblju, pre-

ma očekivanju, došlo do daljnjeg smanjenja kamat-ne stope. Prosječna tjedna prekonoćna stopa iznosila je 0,36 posto.

Ministarstvo financi-ja prošli je utorak održalo aukciju trezorskih zapisa, koja je ponovno izazva-

la veliki interes sudionika. Ovoga puta aukcija je odr-žana samo na rokove dos-pijeća od 182 i 364 dana. Planirani iznos izdanja bio je 450 milijuna kuna, a su-dionici su pokazali interes za upisom 1,878 milijardi kuna. Zbog velikog inte-

resa sudionika došlo je do daljnjeg blagog smanjenja kamatne stope na zapise. Na rok od 182 dana upi-sano je 100 milijuna kuna po kamatnoj stopi od 2,9 posto i na rok od 364 dana 400 milijuna kuna po ka-matnoj stopi od 3,4 po-

sto, odnosno ukupno 500 milijuna kuna trezorskih zapisa. Za trezorske za-pise u eurima od planira-nih pet milijuna eura upi-sano je 4,2 milijuna eura s rokom dospijeća od godi-ne dana i uz kamatnu sto-pu od 2,9 posto. Kamatne stope su, u skladu s našim očekivanjem, nastavile padati. Zbog izrazito do-bre likvidnosti i u idućem razdoblju je realno očeki-vati visoku ponudu nov-ca uz vrlo skromnu potra-žnju. Potražnja za novcem neće jačati ni zbog potre-be održavanja obvezne pričuve depozitnih insti-tucija budući da ovo raz-doblje održavanja traje do 13. travnja.

Objava američkog tele-komunikacijskog diva AT&T-a da će od Deutsche Telekoma kupiti T-Mobile USA za 39 milijardi dola-ra te smirivanje situacije u

japanskoj nuklearnoj elek-trani Fukushima početkom prošlog tjedna ohrabrilo je ulagače na svjetskim bur-zama. Sredinom tjedna na svjetskim tržištima kapita-

la ulagalo se oprezno zbog situacije u Japanu i Libiji, nemira na Bliskom istoku te financijskih problema u Portugalu. Kraj tjed-na promatrani su burzov-

ni indeksi završili u plusu. Tako je vrijednost američ-kog Dow Jonesa od proš-log ponedjeljka do pet-ka uvećana za 1,73 posto. Rast vrijednosti zabilježili su tehnološki indeks Nas-daq koji je na prošlotjed-noj razini uvećan za 2,53 posto te indeks Tokijske burze Nikkei čija je vrijed-nost narasla za 3,24 posto. Istodobno, rast vrijedno-sti zabilježio je i frankfurt-ski DAX, koji je u spome-nutom razdoblju ojačao za 2,1 posto, indeks Pariške burze CAC40 koji je uve-ćan za 1,87 posto te indeks Londonske burze FTSE za 2,23 posto.

TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB

Niža kamata na prekonoćne depozite

Prema tečajnici Hrvatske narodne banke, kuna je prošlog tjedna u odnosu na euro ojačala za blagih

0,06 posto. U razdoblju od prošlog ponedjeljka do petka vrijednost do-maćeg platnog sredstva

HRVATSKO DEVIZNO TRŽIŠTE

Kuna ojačala u odnosu na euro, dolar i franak

MEĐUNARODNO TRŽIŠTE KAPITALA

Burzovni indeksi tjedan završili u plusu

Vrijednost obračunske jedinice prosječnog obveznog mi-rovinskog fonda Mirexa prošlog je petka dosegnula razi-nu od 160,5441 boda. Uspoređujući njegovu vrijednost s pretprošlim petkom, primjećuje se rast na tjednoj razini od gotovo 0,7 posto.

MIROVINSKI FONDOVI

Rast vrijednosti Mirexa

Izvor: HNB primjena od 26. ožujka 2011. 21.3. 22.3. 23.3. 24.3. 25.3.

7.40

7.39

7.38

7.37

7.36

7.35

EUR 5.23

5.21

5.19

5.17

5.15

4.13

USD 5.78

5.76

5.74

5.72

5.70

5.68

CHF

21.3. 22.3. 23.3. 24.3. 25.3. 21.3. 22.3. 23.3. 24.3. 25.3.

je u usporedbi s američ-kim dolarom uvećana za gotovo 0,03 posto. Tako-đer, kuna je u odnosu na

švicarski franak u nave-denom razdoblju ojača-la za nešto manje od 0,9 posto.

5400

5560

5720

5880

6040

6200

25.3.24.3.23.3.22.3.21.3.

11500

11700

11900

12100

12300

12500

25.3.24.3.23.3.22.3.21.3.

2400

2500

2600

2700

2800

2900

25.3.24.3.23.3.22.3.21.3.

2500

3000

3500

4000

4500

5000

25.3.24.3.23.3.22.3.21.3.

6400

6600

6800

7000

7200

7400

25.3.24.3.23.3.22.3.21.3.

8500

8800

9100

9400

9700

10000

25.3.24.3.23.3.22.3.21.3.

FTSE 100 Dow Jones NASDAQ

CAC40 DAX NIKKEI 225

valuta Srednji tečaj za devize

AUD australski dolar 5,333247

CAD kanadski dolar 5,344832

JPY japanski jen (100) 6,415563

CHF švicarski franak 5,709891

GBP britanska funta 8,392163

USD američki dolar 5,213466

EUR euro 7,381747

Jelena Drinković

21.3.-25.3.2011.

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

2

1,5

1

0,5

0ponedjeljak utorak srijeda četvrtak petak

u % 14.3.-18.3.2011.

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

300

200

100

021.3.2011. 22.3.2011. 23.3.2011. 24.3.2011. 25.3.2011.

u mil. kn Ponuda Potražnja Promet

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

162

160

158

156

MIREX - mjesečni

24.2. 3.3. 13.3. 24.3.

MIREX - tjedni162

160

158

15621.3. 22.3. 23.3. 24.3.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 24.3.2010.

Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi)

AZ obvezni mirovinski fond 161,7773

Erste Plavi obvezni mirovinski fond 165,3875

PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond 153,5220

Raiffeisen obvezni mirovinski fond 160,7087

MIREX 160,5441

Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi)

Otvoreni DMF-ovi

AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond 167,4116

AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond 199,0753

Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond 139,6199

Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond 133,0966

Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond 157,0106

Zatvoreni DMF-ovi

AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 186,9085

AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 182,1638

AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 195,6041

AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 141,3823

Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond 120,4994

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla 163,1178

Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata 170,8814

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR 150,0546

Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara- Raiffeisen 120,3712

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT 133,4608

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-Mobile 122,5315


Kraš većinski vlasnik Karoline

Kraš i Lorenz Bahlsen Snack World iz Klagen-furta zaključili su Ugovor o prijenosu i stjecanju po-slovnog udjela. Zaklju-čenjem tog ugovora Kraš u Karolini, tvornici kek-sa, vafla i slanica Osijek, postaje vlasnik poslov-nog udjela koji predstav-lja 99,57 posto temeljnog kapitala. Vrijednost tran-sakcije iznosi 7,3 milijuna eura, objavljeno je na in-ternetskim stranicama Za-grebačke burze. Preuzima-nje Karoline dio je Kraševe inicijative za konsolidaci-ju hrvatskog konditorskog tržišta pokrenute prije ne-koliko godina, pa se ovom akvizicijom namjerava na-staviti razvoj kompanije u cjelini.

AD Plastik podnio ponudu za kupnju francuske tvrtke Sealynx

Solinski AD Plastik pod-nio je ponudu Trgovač-kom sudu u Nanterreu u Francuskoj, preko stečaj-nog upravitelja, za kup-

nju imovine francuske tvrtke Sealynx Automoti-ve Transieres SAS. Kup-njom imovine tvrtke AD Plastik kupuje sve dionice rumunjske tvrtke Sealynx Automotive. Sealynx se u Francuskoj, kao i Rumunj-skoj, bavi proizvodnjom brtvenih sustava za auto-mobilsku industriju. Kako je dio proizvodnog pro-grama AD Plastika pro-izvodnja statičkih brtvi, preuzimanjem komple-mentarnog programa Seal-ynxa solinska tvrtka bi po-stala globalnim razvojnim dobavljačem brtvenih su-stava.

HFP-u kredit od 100 milijuna kuna

Vlada je dala suglasnost Hrvatskom fondu za pri-vatizaciju za kreditno za-duženje kod Privredne banke Zagreb u iznosu od 100 milijuna kuna. Riječ je o kratkoročnom kun-skom okvirnom kredi-tu. Upravni odbor HFP-a donio je u veljači odluku kojom je odobrio Fondu kreditno zaduženje kod poslovne banke, s time da se sredstva osiguraju pu-tem javnog natječaja, su-kladno odredbama Zakona o javnoj nabavi. Privred-na banka Zagreb odabrana je kao najpovoljnija od tri pristigle ponude.

*vijestiINVESTICIJSKI FONDOVI

Najuspješniji dionički fond bio je Ilirika Gold

Redovni dionički pro-met na Zagrebačkoj bur-zi prošli tjedan je iznosio 107,63 milijuna kuna što je pad od 20,35 posto u od-

nosu na tjedan ranije. In-deks Crobex porastao je za 1,83 posto te je njegova posljednja vrijednost izno-sila 2.302,05 bodova, dok je Crobex10 tjedan završio na 1.278,72 boda što je po-rast od 2,11 posto. Najviše

se trgovalo dionicom Hr-vatskih telekomunikacija kojom je ostvareno 38,294 milijuna kuna prometa, a trgovanje je završila na 297 kuna što je porast od 4,25 posto. Najveći porast među najtrgovanijima zabilježi-

la je dionica Dom Holdin-ga koja je porasla za 20,65 posto te je trgovanje zavr-šila na 61,05 kuna, a njo-me je trgovano u vrijedno-sti od 7,640 milijuna kuna.

Najveći pad među 10 naj-trgovanijih imala je dioni-ca Uljanik plovidbe koja je pala za 3,27 posto te je tr-

govanje završila na 620,01 kuni, a njome je trgovano u vrijednosti od 2,227 miliju-na kuna.

BURZA

Pad redovnog dioničkog prometa

Top 10 po prometu

tjedna promjena zadnja cijena promet

UKUPAN TJEDNI PROMET: 519,741 milijuna kunaTJEDNI DIONIČKI PROMET: 107.630.069,61 kn

index zadnja vrijednost tjedna promjenaCrobex 2.302,05 +1,83%Crobex10 1.278,72 +2,11%Crobis 96,74 -0,04%

10 dionica s najvećim rastom cijene

tjedna promjena zadnja cijena promet 10 dionica s najvećim

padom cijenetjedna

promjena zadnja cijena promet

Marko Repeckiwww.hrportfolio.com

Karlovačka banka d.d. +33,66% 86,88 174.241,18

Valamar grupa d.d. +30,77% 61,50 747.822,92

Elektropromet d.d. +24,95% 24,99 1.249,50

Hoteli Podgora d.d. +20,73% 26,56 8.600,62

Dom Holding d.d. +20,65% 61,05 7.640.899,67

Sunčani Hvar d.d. +20,29% 58,34 962.875,18

Badel 1862 d.d. +18,62% 70,00 47.265,97

Banka Brod d.d. +16,67% 3.500,00 10.500,00

Maistra d.d. +14,07% 68,49 83.584,34

Hoteli Maestral d.d. +13,86% 91,09 9.109,00

Hrvatske telekomunikacije d.d. +4,35% 297,00 38.294.423,87

Ina d.d. +1,39% 4.010,07 13.850.160,87

Dom Holding d.d. +20,65% 61,05 7.640.899,67

Atlantic Grupa d.d. -0,63% 799,94 6.494.866,33

Ericsson Nikola Tesla d.d. +1,24% 1.630,00 5.706.913,95

Adris grupa d.d. (povlaštena) +1,47% 273,96 4.885.567,20

Atlantska plovidba d.d. +2,47% 750,00 2.985.553,48

Uljanik Plovidba d.d. -3,27% 620,01 2.227.631,17

Ingra d.d. -0,50% 14,02 2.085.133,30

Jadranska banka d.d. +4,88% 2.150,00 1.839.946,06

Hoteli Cavtat d.d. -79,60% 51,00 765,00

Nava banka d.d. -48,00% 39,00 23.400,00

Hotel Excelsior d.d. -39,99% 60,00 2.880,00

Transadria d.d. -16,67% 1.000,00 2.000,00

Hrvatska poštanska banka d.d. -16,02% 2.310,00 4.620,00

Đakovština d.d. -14,85% 7,80 8.369,71

Hoteli Živogošće d.d. -14,29% 24,00 2.400,00

Imunološki zavod d.d. -12,86% 122,00 6.746,00

Jamnica d.d. -8,60% 45.700,00 91.400,00

Arenaturist d.d. -6,67% 56,00 57.344,04

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI od 17. do 24. ožujka 2010. godine

Naziv(fond) Valuta Vrijednost udjela*Tjedna

promjena [%]Naziv(fond) Valuta Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDSVB SMART € 97,3704 0,91

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDSKD Victoria kn 14,3390 1,05ST Global Equity kn 45,0868 1,53HI-growth € 8,3544 1,21ZB trend € 131,8300 1,93KD Prvi izbor kn 12,8315 2,64Raiffeisen World € 106,6600 2,71ZB euroaktiv € 105,5900 3,48FIMA Equity kn 76,1836 0,73Ilirika JIE € 164,8400 2,73Raiffeisen C. Europe € 66,8100 1,14PBZ Equity fond kn 89,2749 0,55HPB Dionički kn 91,3371 0,74Erste Adriatic Equity € 94,6300 1,49NFD Aureus Global Developed kn 94,1541 0,79ZB aktiv kn 105,7400 0,78HPB Dynamic kn 50,7193 1,44Prospectus JIE kn 63,8363 1,94AC Rusija € 45,8050 1,58NFD Aureus BRIC € 27,0352 0,87Capital Two kn 78,7586 1,47Ilirika Azijski tigar € 52,2532 2,95PBZ I-Stock kn 71,0239 2,39HPB Titan € 72,9205 0,82Poba Ico Equity kn 5420,6300 1,90HPB WAV DJE € 95,6555 2,82Platinum Global Opportunity $ 14,2076 0,37Erste Total East € 35,7600 0,85VB High Equity kn 48,1927 1,88KD Nova Europa kn 7,5133 1,82Raiffeisen Emerging M. € 57,6700 1,02OTP indeksni kn 45,5792 1,83Platinum Blue Chip € 81,0960 2,76C-Zenit kn 50,7025 2,17MP-Mena HR kn 434,5411 -1,36MP-Bric HR kn 334,7664 0,45OTP meridian 20 € 94,9014 3,23A1 kn 90,0000 3,13MP-Global HR kn 314,6189 2,16Raiffeisen HR dionice kn 77,3300 1,71NFD Aureus US Algorithm kn 139,1757 1,93NFD Aureus New Europe kn 118,3808 1,11AC G Dynamic EM € 10,8114 0,41OTP Europa Plus € 115,6475 3,13Ilirika BRIC € 108,0000 2,82VB CROBEX10 kn 112,7225 1,58KD Energija kn 11,1176 1,48

ZB BRIC+ € 103,1900 2,18Ilirika Gold € 96,2797 4,11

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDSErste Balanced € 126,3600 1,04ZB global € 148,1700 0,92PBZ Global fond kn 110,6475 0,41HI-balanced € 10,0563 0,86ICF Balanced kn 117,7097 0,94Raiffeisen Balanced € 156,8400 -0,10ST Balanced kn 171,4726 1,27ST Aggressive kn 67,0581 1,00HPB Global kn 102,5915 1,03OTP uravnoteženi kn 116,2856 2,43KD Balanced kn 8,3024 0,60Ilirika JIE Balanced € 149,3258 2,37NFD Aureus Emerging Markets Balanced kn 79,1111 -0,49C-Premium kn 5,6479 1,37Agram Trust kn 70,7279 1,61AC G Balanced EM € 10,9361 0,51Allianz Portfolio kn 117,2020 1,10Raiffeisen Prestige € 109,7600 0,07

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDSZB bond € 159,7100 0,11HI-conservative € 11,5581 0,09Raiffeisen Bonds € 177,1700 0,34PBZ Bond fond € 130,9614 0,02Erste Bond € 132,4800 0,29Capital One kn 164,8271 0,25HPB Obveznički € 127,5039 0,20OTP euro obveznički € 128,8384 0,06

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDSPBZ Novčani fond kn 133,1468 0,04ZB plus kn 163,7713 0,06ZB europlus € 140,5263 0,05PBZ Euro Novčani € 126,5770 0,04Raiffeisen Cash kn 146,1300 0,08Erste Money kn 139,4300 0,04HI-cash kn 139,6154 0,06ST Cash kn 136,1675 0,06PBZ Dollar fond $ 125,0231 0,01HPB Novčani kn 133,0813 0,05OTP novčani fond kn 123,4389 0,05VB Cash kn 117,9790 0,05Agram Cash kn 11,4007 0,05Allianz Cash kn 109,1468 0,05Agram Euro Cash € 10,7521 0,05Platinum Cash kn 102,7642 0,01Erste Euro-Money € 106,4300 0,36Certus Cash kn 100,4042 0,03

Iza nas je odličan tjedan u kojem je čak 90 od uku-pno 93 fonda zabilježilo porast vrijednosti udjela. Rezultati fondova kretali su se u rasponu od -1,36 posto pa do +4,11 posto, a 45 fondova zabilježilo je rast veći od jedan po-sto. Najuspješniji dionič-ki fond protekloga tjed-

na bio je fond Ilirika Gold kojem je vrijednost po-rasla za 4,11 posto. Jedi-ni gubitnik kod dioničkih fondova bio je fond MP Mena HR kojem je vrijed-nost smanjena za 1,36 po-sto. Kod mješovitih fon-dova najveći dobitnik je OTP uravnoteženi koji je ostvario porast vrijedno-

sti od 2,43 posto. Najve-ći pad kod mješovitih fon-dova zabilježio je fond NFD Aureus Emerging Markets Balanced kojem je vrijednost smanjena za 0,49 posto, a iza njega je Raiffeisen Balanced s pa-dom od 0,1 posto. Najve-ći dobitnik kod obveznič-kih fondova je Raiffeisen

Bonds (0,34 posto), a sli-jedi ga Erste Bond (0,29 posto). Kod obvezničkih fondova nijedan fond pro-tekloga tjedna nije imao pad vrijednosti. Novčani fondovi imali su također pozitivne rezultate, a naj-uspješniji je bio Erste Eu-ro-Money s porastom od 0,36 posto. (M.R.)

infoenterprise europe

Broj 35, 28. ožujka 2011.

U Tehnološkom parku Varaždin pot-pisani su ugovori s osam poduzet-nika korisnika bespovratne potpo-re drugog kruga Programa provjere inovativnog koncepta (PoC). Uku-pno je u dva kruga tog programa u samo 10 mjeseci 16 tvrtki iz Tehno-loškog parka Varaždin dobilo goto-vo pola milijuna eura bespovratnih sredstava. Program provjere ino-vativnog koncepta podupire pret-komercijalne aktivnosti istraživača i poduzetnika na putu razvoja no-vih proizvoda, usluga i tehnoloških procesa, u ranoj fazi razvoja inova-cije, kako bi se pomogao i usmjerio daljnji razvoj i smanjio rizik investi-cije u kasnijoj fazi. U drugom kru-gu Programa ukupno 1,6 milijuna kuna dodijeljeno je tvrtkama Top Element, MKP, Altpro, Mala radioni-ca interneta, Intesis, Veski, Rast i ra-zvoj, te MediaTrend i Viking.

Vladina agencija za provedbu pro-grama potpora tehnologijskog ra-zvoja Poslovno-inovacijski centar Hrvatske BICRO potpisala je nove ugovore u okviru programa potica-nja istraživanja i razvoja IRCRO, ko-jim se financijski pomaže malim i srednjim poduzećima koja žele in-vestirati u istraživanje i razvoj kroz poslovnu suradnju sa znanstvenim ustanovama.

Za istraživačko-razvojne aktivnosti po-duzeću Bioterra, Lens i Pro Integris odo-breno je financiranje projekata u uku-pnom iznosu većem od 1,1 milijun kuna što je više od polovine ukupnih troško-va projekata.

Pomoć poduzeću Bioterra u projektu Razvoj i unaprjeđenje kapsuliranih proi-zvoda na bazi ekstrakata bilja osigurat će Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek. Cilj projekta je razvoj kapsulira-nih proizvoda na bazi ekstrakata bilja, kao i proizvoda na bazi biljnih mješavi-na primjenom suvremene tehnologije. Istraživanja tržišta pokazala su da po-trošnja proizvoda na bazi bilja ima ten-denciju rasta kako u svijetu, tako i u Hr-vatskoj.

Tvrtka Lens će projekt TEMP LINE IN - su-stav za nadzor procesa u prehrambenoj in-dustriji raditi u suradnji s Prehrambeno-biotehnološkim fakultetom i Fakultetom strojarstva i brodogradnje iz Zagreba. Projektom se želi nastaviti razvoj temp line in sustava nadzora procesa u pre-hrambenoj industriji. Stupanjem na sna-gu paketa zakona i pravilnika iz područja hrane Hrvatska je preuzela obveze i pra-va iz EU legislative. Jedna od obveza sva-kog subjekta u poslovanju s hranom je prilagodba poslovanja prema HACCP-u (sustavu kontrole zdravstvene isprav-nosti hrane) koji propisuje svakodnev-ne kontrole određenih procesa te samim time dodatni ljudski angažman. Sustav temp line in omogućava putem bežične tehnologije kontinuiran nadzor, kontrolu zapisa i alarmne opcije za određene pro-cese, te jednostavnu primjenu i moguć-nost prilagodbe specifičnim potrebama pojedinih korisnika. Primjenom sustava smanjuje se potreba za dodatnim ljud-skim angažmanom kao i mogućnost po-greške uzrokovane ljudskim faktorom.

Projektu pod nazivom Akvizicijsko-prila-godna jedinica (Merging unit - MU) po-duzeća Pro Integris pomoć će osigurati Fakultet elektrotehnike, strojarstva i bro-

dogradnje iz Splita. Cilj projekta je razvoj uređaja tj. akvizicijsko-prilagodne jedi-nice čiji koncept predstavlja sučelje za mjerne veličine prema uređajima zašti-te, upravljanja i obračunskog mjerenja. Koncept MU pruža mogućnost nezavi-snog proizvoda primjenjivog u elektroe-nergetskim (EE) postrojenjima srednjeg i visokog napona bez obzira na konfigu-raciju. Primjena uređaja, između osta-log, omogućava bržu tranziciju EE mreže prema viziji smart grid i olakšava projek-tiranje i implementaciju modernih ure-đaja/elemenata sustava automatizacije EE postrojenja. Proizvod osim elektropri-vrednim tvrtkama i sistem integratorima može biti interesantan i proizvođačima konvencionalnih mjernih transformatora i nekonvencionalnih senzora.

IRCRO

Novi ugovori za tri projektaDodijeljena

sredstva iz PoC-a Za tri projekta istraživanja i razvoja tvrtki u suradnji sa znanstvenim ustanovama potpisani su ugovori o nanciranju vrijedni 1,1 milijun kuna

enterprise europe

Elektronički sustavi za marketing u po-ljoprivredi (Ref: 09 RU 86FG 3FQF) · Ru-sko poduzeće (Kaliningrad) traži sustav za e-marketing podršku poljoprivrednih poduzeća u obliku elektroničke razmje-ne dobara, usluga i kadrova. Poduzeće traži tehničko savjetovanje na izradi su-stava u okviru ugovora o tehničkoj su-radnji ili komercijalni ugovor s tehnič-kom pomoći.

Učinkovita tehnologija za proizvod-nju tvrdih sireva (Ref: 09 MK 82EW 3FAB) · Makedonsko poduzeće specijali-zirano za proizvodnju mlijeka i mliječnih proizvoda traži tehnologiju za proizvod-nju tvrdih sireva tipa gauda, za potre-be uvođenja novih proizvoda i širenja na nova tržišta. Tvrtka traži partnere koji imaju iskustva s tehnologijom proizvod-nje i obrade mlijeka za ugovor o proi-zvodnji i komercijalni ugovor koji uklju-čuje transfer nove tehnologije, tehničko inženjerstvo, ugradnju i održavanje.

Mjerna tehnologija za brzo mjerenje sadržaja pepela u proizvodnji peleta (Ref: 10 PL 62AP 3IRW) · Poljska tvrt-

ka za proizvod-nju peleta tra-ži tehnologiju za mjerenje po-stotka pepela u talogu. Pele-

ti kao visokoorgansko gorivo proizvode se od piljevine, iverja, strugotine drveta, prešane pod visokim tlakom, bez doda-taka kao što su lakovi i ljepila. Tvrtka je u potrazi za mjernom tehnologijom koja bi omogućila brzo mjerenje sadržaja pe-pela u proizvodnji peleta. Traži se gotova tehnologija (komercijalni ugovor s teh-ničkom pomoći).

Sustav za uzbunu kod situacije uta-pljanja (Ref: 10 NL 60AH 3HW9) · Ni-zozemska tvrtka aktivna u razvoju i pro-izvodnji kabina operatora i kabinskih komponenata za dizalice, specifična vo-

zila i strojeve diljem svijeta, traži tehnolo-giju za detektiranje utapljanja. Tvrtka je u potrazi za sustavom koji se može integri-rati u njihovim kabinama ili postaviti na operatora i, ako je potrebno, sinkronizi-rati na specifične aspekte zadatka opera-tora. Traži se komercijalna suradnja s teh-ničkom pomoći.

Inovativni sustav u realnom vremenu za mjerenje dioksina proizvedenog u procesu izgaranja (Ref: 08 IT-53V2 0IX5) · Talijanska tvrtka traži tehničko-tehnološko znanje u području tretiranja onečišćujućih tvari, proizvedene u pro-cesu izgaranja. Zainteresirani su za zajed-nički razvoj tehnološkog procesa za mje-renje u realnom vremenu.

Razvoj alata za donošenje odluka u no-gometu (Ref: 10 FR 31I8 3H7O) · Fran-cuska tvrtka razvija alat za mjerenje i ana-lizu individualnog ili kolektivnog učinka, s fokusom na fizičku pripremu, tehničku

kvalitetu, taktiku i strategiju, u prvom redu za nogomet, ali i sve kolektivne i indivi-dualne sportove na otvorenom. Tvrtka je u potrazi za tehničkom suradnjom ili par-tnerom za licenciranje kako bi dovršila ra-zvoj tehnologije.

Gumene cijevi različitih netipičnih veličina i oblika (Ref: 10 PL 63AZ 3GHR) · Polj-ska tvrtka tra-ži pružatelje tehnologije za p r o i z v o d n j u gumene zrač-nice različitih netipičnih veličina i obli-ka. Tvrtka traži partnere za tehničku su-radnju, zajedničko ulaganje, proizvodnju ili komercijalni ugovor s tehničkim spo-razumom. Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na jravlic@ hgk.hr uz broj šifre ponude.

Potražnja za tehnologijama

Tera Tehnopolis je potpisao par-tnerski ugovor za provedbu pro-jekta PROCEED - Promoviranje i ko-ordinacija istraživanja iz područja zaštite okoliša za održivi razvoj u Središnjoj i Istočnoj Europi uz podrš-ku Enterprise Europe Networka.

Predviđeno trajanje projekta je 36 mje-seci u razdoblju od 2011. do 2013. go-dine, a financira se kroz FP7 Program (Seventh Research Framework Progra-mme). Projektom će se integri-rati postojeći razvojno istraži-vački projekti za zaštitu okoliša, ispitati primjenjivost istraživač-kih rezultata u praksi i identifici-rati učinkoviti modeli komunikacije i diseminacije istraživačkih rezul-tata. Za provedbu projekta u Hr-vatskoj zadužen je Tera Tehnopo-lis, a ostale ze-mlje članice kon-

zorcija u projektu su Italija, Rumunjska, Grčka, Bugarska, Slovenija, Crna Gora, Makedonija, Srbija, Grčka, Latvija, Litva, Poljska i Danska. Osim sudjelovanja u europskim pro-jektima, Tera Tehnopolis se još bavi i razvojem tehnologija, komercijalizaci-jom javno financiranih istraživanja, in-kubacijom te zaštitom intelektualnog vlasništva. Provedba projekta PRO-CEED usko je povezana s provedbom

drugog FP7 projekta - EN-VIMPACT, što je omogući-

lo da se pojedine aktivno-sti oba projekta udruže, a prikupljanje podataka

proširi na dodatni teritorij - u Mađarsku, Njemačku, Belgi-

ju, Luksemburg i Češku. Konzorcij projekta ENVIM-PACT ukupno obuhvaća 12 ze-malja.

Hrvatska bi se trebala moći nosi-ti s pritiscima konkurencije u Uni-ji pod uvjetom da provede temelj-ne strukturne reforme kao što su rezanje javne potrošnje, reforma radnog prava i poboljšanje poslov-ne klime, kazao je veleposlanik Paul Vandoren, šef Delegacije Europske unije u Hrvatskoj na međunarodnoj konferenciji Obrtništvo u Europskoj uniji, održanoj u Hrvatskoj obrtnič-koj komori.

Vandoren je kazao kako država mora otvoriti prostor za izravna strana ulaga-nja te poboljšati ukupnu investicijsku klimu u zemlji. Govoreći o procesu in-tegracije Hrvatske na jedinstveno trži-šte EU-a, obrtnicima i poduzetnicima je poručio da ulože više napora u istraži-vanje svojih mogućnosti i analizu trži-šta EU-a kako bi definirali specijalizirane segmente tržišta u kojima imaju kom-parativne prednosti.

Predsjednik Hrvatske obrtničke komo-re Dragutin Ranogajec je istaknuo kako je u ovom trenutku, kada je riječ o spre-mnosti za ulazak u EU, hrvatsko obrt-ništvo na pola puta. Najavio je i novi projekt odobren Hrvatskoj obrtničkoj komori, vrijedan četiri milijuna kuna u okviru programa Ipa. Riječ je o projek-tu prekogranične suradnje Hrvatske i Slovenije u kojem će hrvatski i sloven-ski obrtnici razmjenjivati poslovna isku-stva i tehnologiju u području obnovlji-vih izvora energije.

Štefan Pavlinjek, predsjednik Obrtno-podjetniške zbornice Slovenije ista-knuo je kako obrtnici u Uniji mogu koristiti strukturne fondove, jeftini-ji im je i brži pristup novim tehnolo-gijama i znanjima, a prednost je i uki-danje carinskih i ostalih troškova na granicama, lakša trgovina i promet, kao i više platne discipline i poslov-ne etike.

7. okvirni program Obrtništvo u EU-u

Tera Tehnopolis ušao u EU projekt PROCEED

I obrtnici se moraju pripremiti za EU

3www.een.hr 28. ožujka 2011.

2

Lada Stipić[email protected]

Nakon godine dana od osnivanja, Ulagački okvir za zapadni Balkan (WBIF) potvrdio je korisnost ideje da se sva inicijalna razvojna sredstva za regiju stave na jedno mjesto i da se fi-nancijske institucije uključene u sve ove poslove koordiniraju, razmatraju-ći u kojoj će kombinaciji izvući najviše koristi od uloženog novca ne smeta-jući jedna drugoj u natjecanju tko će više učiniti.

Strategija koordinacije ulaganja smatra se inovativnom i kao koncept će se pri-mjenjivati u nekim drugim slučajevima s doprinosima iz proračuna EU-a, europ-skih razvojnih banaka ili donatorskih pri-loga. Nakon regije JI Europe prvi je ozbi-ljan kandidat sjever Afrike. Ulagački okvir za zapadni Balkan na hrpu, u jedan lonac, stavlja sredstva na raspolaganju poten-cijalnim kandidatima i kandidatima za članstvo u EU-u. On spaja pretpristupni program EU-a (Ipa), doprinos iz CEB-a

(Razvojna banka Vijeća Europe), EBRD-a (Europska banka za obnovu i razvoj) i Eu-ropska investicijska banka (EIB). Komple-tiraju ih bilateralni donatori Austrija, Ka-nada, Češka, Danska, Finska, Njemačka, Grčka, Mađarska, Irska, Italija, Luksem-burg, Nizozemska, Norveška, Poljska, Slovačka, Slovenija, Španjolska, Šved-ska i Velika Britanija. Oni su lani osigu-rali 25,8 milijuna eura, najkrupniji su do-natori Velika Britanija, Švedska, Austrija i Norveška. Sveukupno je odobren 81 po-ticaj u vrijednosti od 139,2 milijuna eura s potencijalom privlačenja investicija kroz različite vrste kreditnih aranžmana (od EIB-a i MMF-a pa nadalje) u vrijedno-sti od 6,8 milijardi eura – ili na svaki daro-vani euro dolaze 44 eura privučenih ula-ganja. Trenutačno za 12 projekata koji su ušli u fazu realizacije za svaki euro sred-stava iz proračuna EU-a osigurana su po 2,2 eura ostalih članova fonda.

Prvi novac za energiju promet i okolišU prvoj punoj godini rada fond se ba-vio infrastrukturom, glavnina je investici-

ja išla na energiju, promet i okoliš. U regiji je 45 gradova dobilo nepovratnu pomoć za izradu studija otpadnih voda za što je izdvojeno 55 milijuna eura. Koridor V.c u BiH ili studije rehabilitacije željezničkih pruga također su uzeli udjela u raspodje-li sredstava tvoreći podlogu za ozbiljne investicije u modernizaciju prometnica.

Novi ciklus projekata na red dolazi u pr-vom kvartalu ove godine sa skorim ras-pisivanjem natječaja i obećanjem da se odluke o tome koga podržati donesu na sastanku Upravnog odbora WBIF-a u lip-nju. Prema najavama iz Europske komi-sije, u utvrđivanju prioriteta slijedit će se strategija EU-a u oporavku od gospodar-ske krize stavljanjem naglaska na potpo-ru malom i srednjem poduzetništvu i to je nesporni novitet. Razmotrit će se i za-mjetniji ulazak privatnog kapitala, slično obrascima kakve primjenjuje Europska investicijska banka za velike europske in-frastrukturne zahvate.

Proces dobivanja sredstava odvija se u etapama. Zainteresirane države podno-

se aplikacije putem nacionalnih koordi-natora Ipa programa (program pretpri-stupne pomoći). Ako projekt ne dobije zeleno svjetlo nacionalnoog koordina-tora (NIPAC), nema izgleda ići u dalju proceduru. Projekt se potom pretresa; ako je dobio pozitivnu procjenu, prijed-log o davanju potpore za njegovo po-kretanje ide na Upravni odbor WBIF-a koji će kasnije pratiti kako mu se odvi-ja realizacija. Zanimljivo je da je Svjetska banka redovan gost sastanaka Uprav-nog odbora – ali kao promatrač. Proš-le je godine Upravni odbor identificirao, pretresao i procijenio 62 ulagačka pro-jekta te proslijedio 36 zahtjeva za nepo-vratnu pomoć.

Većina novca u projekte Srbije, Kosova i AlbanijeRaspodjela sredstava iz fonda na prvi je pogled neravnomjerna – glavnina nov-ca otišla je za start projekata u Srbiji (17 posto), Kosovu (21 posto) te u Albani-ji (26 posto). To je stoga što kandidat-ske zemlje koriste druge vidove pomo-ći. Ovo naročito vrijedi za Hrvatsku koja je dobila tek jedan posto sveukupnih WBIF-ovih sredstava. Druga kandidatska zemlja, Makedonija, primila je tri posto.

U Hrvatskoj je podržan samo jedan pro-gram novog zatvora u Šibeniku. Za pri-premu projekta WBIF je izdvojio 0,8 mili-juna eura kao start za ukupnu investiciju od 72 milijuna eura. Predstavnik Razvoj-ne banke Vijeća Europe ističe ovo kao primjer ulaganja u socijalnu infrastruk-turu budući da su standardi u zatvori-ma također dio obveza zemalja – člani-ca VE. “Projekt je u skladu s prioritetima navedenim u analizama napretka EK-a i u SAA sporazumu iz listopada 2001. go-dine”, citirana je Nataša Mikuš Žigman (Ured za koordinaciju fondova EU-a), uz isticanje da će projekt osloboditi prostor u centru grada za druge socio-ekonom-ske svrhe, pridonoseći tako gospodar-skom razvoju.

EUROPSKI FOND ZA ZAPADNI BALKAN

Sav novac u jedNom LoNcuUlagački okvir za zapadni Balkan potvrdio je korisnost ideje da se sva sredstva za razvoj stave na jedno mjesto. Iz njega je odobren 81 poticaj u vrijednosti od 139,2 milijuna eura s potencijalom privlačenja investicija od 6,8 milijardi eura

U utvrđivanju prioriteta slijedit će se strategija EU-a u oporavku od gospodarske krize stavljanjem naglaska na potporu malom i srednjem poduzetništvu

enterprise europe


Svako društvo koje je u svojoj povijesti doživjelo brzi rast industrije i potrošnje suočilo se s pitanjem održivog gospo-darenja otpadom. U Europi to je pitanje izazvalo veliku zabrinutost. Zbog toga Europska unija predano radi na sma-njenju stvaranja otpada, no bez uspje-ha. Valja naglasiti kako su 2006. godine ze-mlje EU27 proizvele otprilike tri milijarde

tona otpada – ili u prosjeku šest tona po osobi. Značajne su razlike u stvaranju ot-pada među zemljama članicama, čak i do 39 puta, ponajprije zbog njihove industrij-ske i društveno gospodarske strukture. Ta-kođer, stvaranje komunalnog otpada, koji je u EU27 u 2008. godini u prosjeku izno-sio 524 kilograma per capita, razlikuje se za 2,6 puta od jedne do druge zemlje. U po-rastu je i stvaranje otpada iz građevinskih aktivnosti i rušenja, kao i ambalažnog ot-pada. Vremenski podaci za električni i elek-tronski otpad ne postoje, međutim, nedav-ne prognoze pokazuju kako je ovo jedan od najbrže rastućih tokova otpada. Količina opasnog otpada, koja je 2006. godine u ze-mljama EU27 iznosila tri posto od ukupno stvorenog otpada, također raste te ostaje ključnim problemom. K tomu, u zemljama zapadnog Balkana postoje neki specifični problemi s otpadom koji proizlaze iz prak-se u prošlosti, poput nezbrinutog otpada iz rudnika, obrade nafte, kemijske i cemen-

tne industrije te posljedica sukoba s počet-ka 1990-ih godina.

Gospodarenje otpadom ipak se poboljša-lo gotovo u svim zemljama EU-a, objavila je Europska agencija za okoliš u Europskom izvješću o okolišu – stanje i izgledi 2010.: Sin-teza, budući da se sve više otpada opora-blja, a manje odlaže. Unatoč tomu, u 2006. godini još se uvijek polovina od tri milijar-de tona ukupno stvorenog otpada u EU27 deponirala. Ostatak je oporabljen, recikliran i ponovno upotrijebljen ili spaljen.

Raste izvoz opasnog otpadaGospodarenje otpadom u Europi temelji se na načelima hijerarhije otpada, a to su spr-ječavanje njegova nastanka, ponovna upo-raba proizvoda, recikliranje, oporaba (uklju-čujući energiju dobivenu spaljivanjem) te najzad zbrinjavanje. Otpad se, dakle, sve više smatra proizvodnim resursom i izvo-rom energije. Međutim, ovisno o regional-nim i lokalnim uvjetima, ove aktivnosti gos-podarenja otpadom mogu različito utjecati na okoliš. Iako je učinak zbrinjavanja otpa-da na okoliš znatno smanjen, još ima pro-stora za daljnje poboljšanje, ponajprije cje-lovitom provedbom postojećih propisa, a zatim i širenjem postojećih strategija o ot-padu kako bi se potaknule prakse održi-ve potrošnje i proizvodnje s učinkovitijom uporabom dobara.

Iako kvalitetno gospodarenje otpadom smanjuje negativan utjecaj na okoliš, ono stvara i nove gospodarske izazove. Proci-jenjeno je da otprilike 0,75 posto BDP-a u EU-u korespondira s gospodarenjem otpa-dom i njegovom oporabom. Sektor opora-be, prema procjenama, ima promet od 24 milijarde eura te zapošljava oko pola miliju-

na ljudi. EU, stoga, drži oko 30 posto udje-la u svjetskoj eko industriji te 50 posto u in-dustriji otpada i recikliranja.

Otpadom se sve više trguje preko grani-ca, uglavnom zbog oporabe ili korištenja u svrhu ušteda na energiji. Na ovakav ra-zvoj utjecala je politika EU-a, koja zahtije-va minimalni stupanj oporabe za određene tokove otpada, ali i gospodarski čimbeni-ci. Naime, više od desetljeća cijene sirovi-na su visoke ili u porastu, što čini otpadne tvari sve vrjednijim resursom. Istodobno, izvoz rabljene robe (primjerice, automobi-la) i njihovo kasnije neodgovarajuće zbri-njavanje kao otpada u zemljama primatelji-cama može pridonijeti značajnom gubitku dobara.

Zatim, sve se više izvozi opasni, ali i druge vrste problematičnog otpada. Podaci ot-krivaju kako je izvoz tog otpada između 1997. i 2005. godine porastao gotovo če-tiri puta. Glavnina opasnog i drugog pro-blematičnog otpada prenosi se iz jedne u

drugu članicu EU-a, a na kretanja utječe do-stupnost kapaciteta za njegovo tretiranje u pojedinim zemljama, različiti standardi za-štite okoliša te troškovi. A porast nelegalnih pošiljki otpada, primjerice, električne i elek-tronske opreme, trend je koji treba suzbijati.

Selidba okolišnih problemaRecikliranje otpada (i sprječavanje njego-va nastanka) usko se povezuje s uporabom

materijala. U prosjeku se godišnje koristi 16 tona materijala po glavi stanovnika u EU-u, od čega se glavnina prije ili kasnije pretvori u otpad. Tako je od šest tona ukupno proi-zvedenog otpada per capita godišnje, oko 33 posto nastalo u aktivnostima gradnje i rušenja, oko 25 posto u rudnicima i kame-nolomima, 13 posto u proizvodnji, a osam posto u kućanstvima. Međutim, izravne

veze između uporabe resursa i stvaranja otpada teško je brojčano procijeniti teme-ljem postojećih pokazatelja zbog metodo-loških razlika u njihovom obrazloženju du-goročnog vremenskog niza podataka.

Porast ukupne uporabe dobara i stvaranja otpada u Europi usko je povezan s gospo-darskim rastom i sve većim bogatstvom. Uporaba prirodnih dobara porasla je za 34 posto između 2000. i 2005. godine u ze-mljama EU12. Od 8,2 milijarde tona mate-rijala upotrijebljenih 2005. godine u EU27, više od polovine činili su minerali i metali, a fosilna goriva i biomasa otprilike četvrtinu. Kategorija uporabe dobara, koja je najviše

EUROPSKO IZVJEŠĆE O OKOLIŠU

OTPAD se sve više smatra proizvodnim resursom i IZVOROM ENERGIJEPorast ukupne uporabe dobara i stvaranja otpada u Europi usko je povezan s gospodarskim rastom i sve većim bogatstvom

Gospodarenje otpadom poboljšalo se gotovo u svim zemljama EU-a

Sektor oporabe otpada, prema procjenama, ima promet od 24 milijarde eura


4

EUROPSKO IZVJEŠĆE O OKOLIŠU

OTPAD se sve više smatra proizvodnim resursom i IZVOROM ENERGIJEPorast ukupne uporabe dobara i stvaranja otpada u Europi usko je povezan s gospodarskim rastom i sve većim bogatstvom

porasla od 1992. do 2005. godine, su mine-rali u građevinarstvu i industrijskoj upora-bi. Među čimbenike koji određuju uporabu dobara po osobi ubrajaju se klima, gusto-ća stanovništva, infrastruktura, dostupnost dobara, razina gospodarske razvijenosti te struktura gospodarstva.

Istodobno, problemi okoliša povezani s iskorištavanjem i obradom brojnih materi-jala i prirodnih dobara premještaju se iz Eu-rope na druge regije. Kao posljedica toga, europski utjecaj potrošnje i uporabe do-bara na globalni okoliš raste. Budući da je uporaba dobara iznad mogućnosti koje pruža sama Europa, ovisnost i konkuren-tnost Starog kontinenta u dobrima iz dru-gih krajeva svijeta nameću pitanje sigurno-sti dugoročne opskrbe dobrima, a u sebi nose i potencijal za sukobe u budućnosti. Nedostatno smanjenje stakleničkih plinovaZbog svega ovoga, perspektive europ-skog okoliša su različite, ali sveukupno gle-dano, ipak postoje mogućnosti za poduzi-manje aktivnosti koje bi pridonijele boljoj prilagodbi okoliša mogućim rizicima i pro-mjenama u budućnosti. To podrazumije-va uključivanje do sada nepovezanih teh-nologija i podataka o okolišu, spremnost na razvijanje novih metoda proračuna ka-paciteta prirodnih resursa i obnavljanje opredjeljenja za načela opreza i prevencije te nadoknade šteta i principa “onečišćivač plaća”. Ove sveobuhvatne spoznaje potkri-jepljene su sa 10 ključnih poruka koje je ta-kođer Europska agencija za okoliš objavila u ovom izvješću. Tako se među tim ključ-nim porukama ističe kako će stalno iscr-pljivanje zaliha prirodnih vrijednosti i uslu-ga eko sustava Europe u konačnici narušiti

europsko gospodarstvo i ugroziti socijalnu koheziju. Zatim, Europska unija je smanjila emisije stakleničkih plinova te je trenutač-

no na putu smanjenja svojih obveza prema Kyoto protokolu. No, europsko i svjetsko smanjenje stakleničkih plinova daleko je od dostatnog da bi se prosječni porast tempe-rature u svijetu zadržao ispod dva stupnja Celzijusa u odnosu na predindustrijsko raz-doblje. Onečišćenje vode i zraka smanju-je se, no nedovoljno za postizanje zadovo-ljavajuće ekološke kakvoće svih voda ili za osiguravanje dobre kakvoće zraka u svim gradskim područjima. Nadalje, prostorno planiranje, raspolaganje izvorima te uskla-đivanje sektorskih politika i njihova pro-vedba na svim razinama mogu pridonije-ti uspostavi ravnoteže između potrebe za očuvanjem prirodnog bogatstva i njegove upotrebe u poticanju gospodarstva. Tran-sformacija prema “zelenijoj” europskoj eko-nomiji omogućit će dugoročnu održivost okoliša u Europi i široj regiji. U tom kontek-stu važnu će ulogu imati promjene stavova. Stoga zakonodavci, poslovni subjekti i gra-đani zajedno mogu na širem planu sudje-lovati u upravljanju prirodnim bogatstvom i uslugama eko sustava, osmišljavati nove i inovativne metode učinkovite uporabe re-sursa te pravednih fiskalnih reformi. Ipak se u izvješću tvrdi kako je politika zaštite oko-liša u EU-u i susjednim zemljama dovela do značajnih poboljšanja u stanju okoliša. No, ako se istaknuti glavni problemi ne riješe, posljedice za Europu bit će značajne.

Transformacija prema “zelenijoj” europskoj ekonomiji omogućit će dugoročnu održivost okoliša

U Europi danas djeluje više od dva mi-lijuna društvenih poduzeća, što čini 10 posto ukupnog broja poduzeća, te ona zapošljavaju 11 milijuna ljudi, što je 6,7 posto svih zaposlenih. No ta poduze-ća imaju i više od 160 milijuna članova (kooperanata socijalnih zadruga), što znači da se radi o daleko većem broju ljudi uključenih u takav oblik društve-no-gospodarskog djelovanja.

Inicijativa ESENSEE (Eco Social Economy Network South and East Europe) je ne-davno predstavljena regionalna mreža organizacija koja promiče kulturu druš-tveno-gospodarske suradnje i napretka kroz načela i vrijednosti eko društvene ekonomije. Konzorcij partnera te inicija-tive čine Zdravi grad iz Splita, Slap iz Osi-

jeka i Autonomni centar iz Čakovca, ES-COOP– European Social Cooperatives iz Italije, Grupa 484 iz Srbije, ORT iz Make-donije i Little People of Kosovo iz Koso-va, te kao pridružena institucija pojav-ljuje se UNDP - Project COAST. Projekt je podržala Europska unija kroz Social Eco-nomy Partnership Grant shemu, DG En-largement te su odobrena financijska sredstva za projekt u iznosu od 453.000 eura. Ukupni proračun projekta je veći od 670.000 eura, a većina pilot-aktivno-sti odradit će se u Hrvatskoj. Dodatna fi-nancijska sredstva prikupit će se kroz poticajne programe koji potiču razvoj društveno odgovornih institucija, tvrtki i pojedinaca.

Projektom se želi promovirati održivi razvoj u skladu sa 3P načelom UN-a: people-pla-net-profit (ljudi-planet-profit), smanjiti broj nezaposlenih i siromašnih te educirati sve interesne skupine o humanoj/eko društve-noj ekonomiji. Projektom se želi i potaknu-ti samozapošljavanje, malo poduzetništvo, inovativni oblici poslovnog udruživanja (inovativna društvena poduzeća, zadruge, eko društveni klasteri...) te promicati druš-tvenu odgovornost u poslovanju.

Humana ekonomija

Mreža za eko društvenu ekonomiju

se sve više smatra proizvodnim

enterprise europe

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a

EU NATJEČAJIDonosimo pregled dijela aktualnih EU natječaja koji su otvoreni za naba-vu robe, pružanje usluga i obavljanje radova u zemljama EU-a te zemljama kandidatima u kojima mogu sudjelo-vati tvrtke iz Hrvatske. Informacije o ostalim natječajima za javnu naba-vu u zemljama EU-a dostupne su pri-javom na TSS uslugu na http://www. een.hr/?hr/ javne-nabave/15/.

KOMUNIKACIJSKA OPREMA Swissgrid SA, Frick, Švicarska, traži naba-vu komunikacijske opreme. Natječaj je otvoren do 22. travnja, a prijave na en-gleskom jeziku predaju se do 22. trav-nja na Swissgrid SA Dammstrasse 3 Attn: Zentraleinkauf, 5070 Frick, Switzerland, [email protected]. Više poda-taka o nadmetanju na istoj adresi.

ARHITEKTONSKE USLUGE Statsbygg Hovedkontor, Oslo, Norveš-ka, traži arhitektonske usluge. Natje-čaj je otvoren do 8. travnja, a prijave na engleskom ili norveškom jeziku preda-ju se na Statsbygg Hovedkontor Biskop Gunnerusgt. 6, Postboks 8106 Dep Attn: Anne Mette Raaholt, 0032 Oslo, Norway, [email protected]. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

LOŽ ULJE, UGLJEN I NAFTNI DERIVATI

Rikiskaup Reykjavik, Island, traži nabavu lož ulja, ugljena i naftnih derivata. Natje-čaj je otvoren do 26. travnja, a prijave na engleskom ili islandskom jeziku predaju se na Rikiskaup (The State Trading Cen-tre) Borgartun 7c Attn: Sveinsdottir, 105 Reykjavik, Iceland, utbod@rikiskaup. is. Više podataka o nabavi na istoj adresi.

DIZELSKO GORIVODirectorate of Compulsory Reserves of Oil and Oil Derivatives, Makedonija, tra-ži nabavu dizelskog goriva. Natječaj je otvoren do 11. svibnja, a prijave na ma-kedonskom jeziku predaju se na Direc-torate of Compulsory Reserves of Oil and Oil Derivatives Orce Nikolov street no. 71 Attn: Stanisha Nikolovski 1000 Skopje FRY Macedonia, [email protected]. Više podataka o nad-metanju na istoj adresi.

UREDSKI NAMJEŠTAJCentrale d’achats et d’ingénierie bio-médicale des hôpitaux universitaires Vaud-Genève, Ženeva, Švicarska, tra-ži nabavu uredskog namještaja. Na-tječaj je otvoren do 5. svibnja, a prija-ve na francuskom jeziku predaju se na Centrale d’achats et d’ingénierie bio-médicale des hôpitaux universitaires Vaud-Genève avenue de la Roseraie 70, 1205 Genève, Switzerland. Više po-dataka o nadmetanju na http://www.simap.ch/shabforms/ser vlet/web/DocumentSearch?NOTICE_NR=601371.

TELEKOMUNIKACIJSKA OPREMASNCF - direction des achats, Lyon, Fran-cuska, traži nabavu telekomunikacijske opreme i potrošnog materijala. Natje-čaj je otvoren do 13. travnja, a prija-ve na francuskom jeziku predaju se na SNCF - direction des achats 120 bou-

levard Vivier Merle Contact: A-DDSO-ASC-P - services centralisés-prestati-ons Attn: Pascale Garbati, 69502 Lyon Cedex 03 France, [email protected]. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

LIJEKOVI

Ministarstvo zdravstva Republike Make-donije traži nabavu lijekova. Natječaj je otvoren do 15. travnja, a prijave na ma-kedonskom jeziku predaju se na Mini-stry of Health, 50 divizija No6 Contact: Mr. Betim Lamallari 1000 Skopje, FRY Macedonia, betim.lamallari@zdravstvo. gov.mk. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Ovi i drugi natječaji mogu se prona-ći na web stranicama službenog gla-snika Europske unije na http:// ted. europa. eu.

EU NATJEČAJI

Na internetskoj stranici www.een. hr svakog mjeseca možete pronaći naj-noviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterprise Eu-rope Network (EEN) i koje traže po-slovne partnere u Hrvatskoj. Ispu-njavanjem obrasca na internetskoj stranici moguće je i svoju tvrtku uvr-stiti u europsku bazu. Ako vas zani-ma neka od ponuda za suradnju, po-šaljite upit na [email protected] uz broj šifre ponude za koju ste zainteresi-rani.

ORGANIZACIJA VINSKIH DOGAĐANJA, SAJMOVA, IZLOŽBI (20110322014)

Rumunjska tvrtka specijalizirana za or-ganiziranje vinskih događanja, sajmova, izložbi, kongresa, konferencija nudi se kao vanjski suradnik.

PRIRODNI KAMEN (20110311032)Grčka tvrtka specijalizirana u sektoru pri-rodnog kamena traži partnera koji nudi

usluge trgovačkog posrednika. Tvrtka ta-kođer nudi podugovaranje.

SOFTVERSKA RJEŠENJA (20110311019)Grčka tvrtka specijalizirana za softverska rješenja zahtijeva trgovačko-posrednič-ke usluge. Također traži partnera za joint venture ugovor.

SUSTAVI ZA SORTIRANJE OTPADA (20110301007)Njemačka tvrtka specijalizirana za proda-ju i servisiranje sustava za sortiranje otpa-da traži partnere za suradnju u Istočnoj Europi. Zainteresirani su za trgovačko-posredničke usluge i otvoreni za podu-govaranje.

PLASTIČNA AMBALAŽA, RJEŠENJA ZA PAKIRANJE (20110311024)Grčka tvrtka, uključena u proizvodnju i trgovinu plastične ambalaže koja pokri-va širok spektar profesionalnih rješenja za pakiranje, zainteresirana je za komercijal-ne ugovore te traži trgovačke posrednike (agente i distributere) za svoje proizvode.

PROIZVODI OD MRAMORA I OBRADA (20110311015)Grčka tvrtka specijalizirana za proizvod-nju i obradu raznih proizvoda od mra-mora traži partnera koji nudi trgovačko-posredničke usluge i usluge transporta i

logistike. Također traži partnera za reci-pročnu suradnju.

NEKRETNINE (20110304019)Bosanska tvrtka koja se bavi nekretnina-ma nudi prodaju kompletne tvrtke ili di-jela.

JEDNOKRATNE PELENE, HIGIJENSKI ULOŠCI (20110302001)Turska tvrtka specijalizirana za proizvod-nju jednokratnih pelena za bebe, higijen-skih uložaka i drugih higijenskih proizvo-da nudi trgovačko-posredničke usluge, zajedničko ulaganje i uzajamnu proi-zvodnju.

ORGANSKA HRANA (20110301029)Austrijska tvrtka za proizvodnju visoko-kvalitetne organske hrane traži distribu-tere.

TRADICIONALNI I MODERNI TEPISI (20110228011)Armenska tvrtka specijalizirana za pro-izvodnju tradicionalnih i modernih te-piha traži trgovačke posrednike. Tvrtka također nudi/traži joint venture i reci-pročnu proizvodnju.

PRIKOLICE ZA KAMIONE (20110226001)Turska tvrtka za proizvodnju prikolica za kamione traži partnere za trgovačko-

posredničke usluge, transport i logistiku te nudi i traži zajedničko ulaganje i reci-pročnu proizvodnju.

ODVJETNIČKE USLUGE (20110303012 )Njemačka odvjetnička tvrtka koja pru-ža profesionalne usluge (pravni savjeti i zastupanja u njemačkom zakonodav-stvu, nacionalnom i međunarodnom poslovnom zakonodavstvu, zakono-davstvu Europske unije i zakonu o jav-noj nabavi) traži partnere za suradnju u vezi s podugovaranjem/eksternalizira-njem aktivnosti.

DIZALICE, LIFTOVI (20110224012)Poljska tvrtka, proizvođač i distributer svih vrsta dizalica i liftova, traži partnere za međunarodnu suradnju. Tvrtka nudi usluge agenta, zastupnika, otvorena je za podugovaranje, recipročnu proizvod-nju te traži investitore.

PRIRODNA KOZMETIKA (20110222011)Francuska tvrtka specijalizirana za dizaj-niranje i distribuciju prirodne kozmetike traži partnere koji pružaju trgovačko-po-sredničke usluge u inozemstvu.

IGRAČKE (20110221031)Turska tvrtka, specijalizirana za prodaju igračaka traži trgovačke posrednike.

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a


66

Europski dan agro i eko inovacijaMeđunarodna konferencija i poslov-ni razgovori koji će okupiti tvrtke iz Ma-đarske, Poljske, Srbije, Slovenije i Bosne i Hercegovine prateći su događaji Če-tvrtog međunarodnog sajma inovaci-ja, eko ideja, proizvoda i tehnologija u poljoprivredi i prehrambenoj industriji - Agro arca 2011., koji će se održati od 6. do 8. svibnja 2011. u Slatini. Agro arca najvažniji je međunarodni događaj u toj grani industrije u Hrvatskoj, a 2010. go-dine okupio je više od 250 izlagača. Razgovorima se može pristupiti pu-tem prijave na www.enterprise-europe-network.ec.europa.eu/public/bemt/re-gistration.cfm?eventid=2617&layout=3 najkasnije do 22. travnja. Nakon registra-cije zaprimit ćete podatke za prijavu radi daljnje obrade profila vaše tvrtke.Zahvaljujući opisu tvrtki, profili suradnje omogućuju posjetiteljima sajma i izla-gačima da odaberu potencijalne par-tnere za uspostavu poslovnih kontakata. Izaberite tvrtke koje odgovaraju vašim interesima, obavijestite nas o svom iz-boru putem interneta, a mi ćemo za vas izraditi osobni raspored poslovnih raz-govora.Više informacija o poslovnim razgovo-rima u HGK-u (tel: 01/4561 761) ili na www.een.hr/?hr/kalendar, a o sajmu na www.agro-arca.com.hr.

INTEL CHALLENGE EUROPE 2011

Intel Challenge Europe (ICE) je projekt kojim se želi pridonijeti poduzetničkom pokretu kreirajući interes i razvoj tehno-loških projekata s velikim poslovnim po-tencijalom. Unaprjeđujući tehnološko poduzetništvo, ICE pomaže projekte koji kreiraju proizvodnju s dodanom vrijed-nošću. Prijave se šalju putem interneta do 1. svibnja. Na natječaj se primaju projekti koje rade studenti ili nedavni diplomanti na bilo kojoj razini formalnog akademskog stu-dija (bakalaureat, diplomirao ili diplom-ski). Projekti moraju biti u fazi radnog prototipa i imati poslovni plan na en-

gleskom jeziku. Prijedlozi trebaju biti usmjereni na razvoj bežične računalne tehnologije, digitalnog doma, razvoj po-duzeća, softvera, energije, nanotehnolo-gije, poluvodiča, zdravlja i biotehnologi-je. Projekti nisu ograničeni samo na ova područja.Ocjenjivat će se tehnološka inovativ-nost i ostvarivost projekta, koliko je pro-jekt zanimljiv tržištu te solidnost poslov-nog plana. Više podataka o natječaju na www.intelchallenge.eu.

Savjetodavne usluge – projekt GREEN Projekt GREEN, punog naziva „GReening business through the Enterprise Europe Network“, europski je projekt pokrenut iz potrebe za poboljšanjem ekoloških performansi malih i srednjih poduze-ća u Europi. Predviđeno trajanje projek-ta je 24 mjeseca u periodu od 2010. do 2012. godine, a financira se iz programa CIP/EIP (Entrepreneurship and Innovati-

on). Za provedbu projekta u Hrvatskoj je zadužen Tera Tehnopolis, a ostale ze-mlje članice konzorcija u projektu su Ita-lija, Rumunjska, Grčka, Bugarska, Slove-nija, Crna Gora, Hrvatska, Makedonija, Srbija i Turska. GREEN u svojoj provedbi uspostavlja mrežu lokalnih sustava za koordinira-nje tzv. pružateljima ekoloških usluga, kako bi se malim i srednjim poduze-ćima omogućio pristup besplatnim ili vrlo povoljnim uslugama i edukaciji. Na taj način se osigurava potpora za stje-canje novih znanja i ekološke svijesti, uz poboljšanje ekoloških performansi proizvodnje, nove poslovne mogućno-sti i porast ugleda poduzeća uključenih u projekt. U tu svrhu u Ljubljani je odr-žan trodnevni trening u području zašti-te okoliša. Partneri uključeni u projekt prošli su edukaciju za pružanje savjeto-davnih usluga u spomenutom područ-ju. Projekt je ponajprije usmjeren prema prehrambenoj industriji i proizvodnji građevinskog materijala. Navedeni pri-mjeri industrije imaju vrlo velik utjecaj na stanovništvo, a prepuni su proble-ma poput velikih količina otpada i velike potrošnje energije. Sljedeći korak u pro-vedbi je sklapanje ugovora s tvrtkama koje su aktivne u području zaštite oko-liša kako bi i same pružale savjetodavne usluge na spomenutu temu. Svi zainteresirani koji se žele uključi-ti u projekt, posebice poduzetnici koji trebaju informacije na spomenute teme, mogu nas kontaktirati na telefon 031/251 000 ili e-mail [email protected]. Više informacija na www.green-eu.net.

Kalendar događanja u suorganizaciji EEN-a Hrvatska i europskih EEN konzorcijaHrvatsKa 30. ožujka: Mogućnosti financiranja kroz pretpristupne i strukturne fondove 2012.-2013. za MSP, Krapina6. travnja: Mogućnosti financiranja kroz pretpristupne i strukturne fondove 2012.-2013. za MSP, Dubrovnik8. travnja: Zagrebački energetski tjedan - Mogućnosti financiranja projekata i razvoja investicija u energetici15. travnja: Mogućnosti financiranja kroz pretpristupne i strukturne fondove 2012.-2013. za MSP, Zagreb18. travnja: Poziv na gospodarski match-making susret u Moskvi, rusija 19. travnja: Mogućnosti financiranja kroz pretpristupne i strukturne fondove 2012.-2013. za MSP, Karlovac27. travnja: Mogućnosti financiranja kroz pretpristupne i strukturne fondove 2012.-2013. za MSP, Zadar28. travnja: Mogućnosti financiranja kroz pretpristupne i

strukturne fondove 2012.-2013. za MSP, split2. svibnja: Nacionalni info dan CIP Eko-inovacije, Zagreb5. svibnja: Međunarodna konferencija i poslovni razgovori Europski dan agro i eko inovacija, višnjica

EuroPa30. ožujka: Međunarodni B2B softverski dani - Beč (austrija)13. travnja: Gospodarski susret s fokusom na nanoznanost i mikrotehnologiju - Bilbao, Španjolska15. travnja: Gospodarski susret Cleantech 2011, Fribourg (Švicarska)15. travnja: International Wine Brokerage Event28. travnja: B2B LoCo FP7 projekt - radionica i poslovni susreti12. svibnja - Web X.o – ICt poslovni susreti, Porto (Portugal)3. svibnja - European seafood Exposition (EsE), Bruxelles (Belgija)

Europska komisija usvojila je Radni program podrške politikama za pri-mjenu informacijskih i komunikacij-skih tehnologija (ICT PSP) Okvirnog programa za konkurentnost i inovativ-nost vrijedan 115,5 milijuna eura. Po usvajanju Radnog programa 1. ožuj-ka objavljen je poziv za podnošenje CIP ICT PSP prijedloga projekata, koji će biti otvoren do 1. lipnja ove godine.

Peti poziv za podnošenje projekata usmjerava se na sljedećih pet tema i 15 vezanih ciljeva:1. Informacijsko-komunikacijska tehno-

logija za niskougljičnu ekonomiju i di-gitalnu mobilnost (24 milijuna eura)

1.1. Inovativni svjetlosni sustavi utemelje-ni na Solid State rasvjeti SSL (pilot B)

1.2. ICT za energetsku učinkovitost u jav-nim zgradama (pilot B)

1.3. Pametno povezana elektromobilnost (pilot B)

2. Digitalni sadržaj (38 milijuna eura)2.1. Sakupljanje sadržaja na Europeani,

mreži najbolje prakse2.2. Digitalizacija sadržaja za Europeanu

(pilot B)2.3. Podizanje razine svijesti o Europeani i

promocija njene uporabe mreža naj-bolje prakse

2.4. E-learning (pilot B)

3. Informacijsko-komunikacijska tehno-logija za zdravlje, ugodno starenje i uključivost (18 milijuna eura)

3.1. ICT rješenja za prevenciju pada te ICT i mreža starenja (pilot B)

3.2. Digitalne kompetencije i socijalna uključivost (pilot B)

3.3. E-dostupnost (pilot B)3.4. Osnaživanje pacijenata i podrška ši-

rokoj primjeni telemedicinskih uslu-ga i tematska mreža (pilot B i temat-ska mreža)

4. Informacijsko-komunikacijska tehno-logija za inovativno upravljanje i jav-ne usluge (21,5 milijuna eura)

4.1. Prema oblaku javnih usluga (pilot B) 4.2. Prema jedinstvenom europskom po-

dručju e-identifikacije i autorizacije (pilot A)

4.3. Pilotiranje nadogradnje iPv6 za elek-troničke usluge uprave u Europi (pi-lot B)

5. Otvorene inovacije za buduće usluge omogućene putem interneta u ‘’pa-metnim gradovima’’ (14 milijuna eura)

5.1. Otvorene inovacije za buduće usluge omogućene putem interneta u ‘’pa-metnim gradovima’’ (pilot B)

Više informacija na:http://ec.europa.eu/information_society/activities/ict_psp/participating/calls/call_proposals_11/ind

Objavljen poziv za podnošenje CIP ICT PSP prijedloga projekata

8 28. ožujka 2011. enterprise europe

Europska poduzetnička mreža ima svoje urede i u najmnogoljudnijoj ze-mlji svijeta, Kini. Nju čini 14 institucija raspoređenih po cijeloj zemlji. Otva-ranjem ovih kontakt-točaka potkraj

prošle godine europske male i sred-nje tvrtke dobile su lakši pristup tom atraktivnom tržištu.

Jačanju konkuretnosti europskih tvrtki, posebice u vrijeme krize, može pomo-ći i izlazak na velika izvaneuropska trži-šta jer, prema statistikama, čak četvrti-na malih i srednjih poduzeća u Europi

bavi se izvozom te je u protekle tri go-dine surađivala s tvrtkama ili prodava-la proizvode izvan zajedničkog tržišta Unije. Sa 589 partnerskih organizacija u 47 zemalja, uključujući svih 27 država

članica EU-a, Mreža djeluje kao inova-tivan i jedinstven kanal za pomoć ma-lim i srednjim poduzetnicima u njiho-vom poslovanju. Jedan od uspješnih primjera izlaska europskih proizvoda na kinesko tržište dolazi iz Švedske. Tamoš-nja tvornica čokolade htjela je proširiti svoje poslovanje u Kini. Preko najbližeg ureda EEN-a u Borlängu povezali su se s uredom u kineskom Wuhanu i zahvalju-jući toj suradnji pronašli partnera za dis-

tribuciju i promociju svog brenda na ki-neskom tržištu.

Europsku poduzetničku mrežu pokre-nula je Europska komisija u veljači 2008. godine. Ona je ključni dio europskih projekata za povećanje konkurentno-sti i inovacija. Preko nje njeni korisnici - više od dva milijuna europskih malih i srednjih poduzeća - dobivaju podršku i savjete kako bi im se pojačala konku-rentnost i pomoglo na međunarodnom tržištu koje uključuje zemlje članice Eu-ropske unije, zemlje kandidate za član-stvo, te tržišta Sjedinjenih Američkih Država, Rusije, Kine, Meksika i Južne Ko-reje.

Usluge mreža daje preko 589 specijali-stičkih, poslovnih i tehnoloških organi-zacija s više od 3000 stručnjaka. Mreža pruža i informacije o EU zakonodavstvu i financiranju iz europskih fondova, nudi savjete o tome kako razviti inovativne ideje i pomaže tvrtkama da povećaju svoje šanse za uspjeh kada se prijavljuju za EU financiranje.

EEN KINA

Mreža na Dalekom istokuEuropsku poduzetničku mrežu na području Kine čini 14 institucija raspoređenih po cijeloj zemlji

PRILOG EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA

GLAVNI UREDNIKDarko Buković

UREDNIK PRILOGAKrešimir Sočković

Švedska tvornica čokolade proširila je svoje poslovanje na tržište Kine tražeći partnere preko ureda EEN-a u švedskom Borlängu i kineskom Wuhanu

China Council for the Promotion of International Trade, Hunan Sub-CouncilHunan International Commerce Centre Building 16th floor, Section nr 1139, Dong Er Huan410016 Changsha, Hunan Province, [email protected], www.hnccpit.org

Center of International Scientific Exchanges5th floor, Technology Mansion, Yuelu Avenue, Yuelu Dist., 410013 ChangshaHunan Province, [email protected]/pub/gingbao

China Council for the Promotion of International Trade Fujian Sub Council11th Floor Pingdong Building, 139 Hualin Road350003 Fuzhou, [email protected], www.ccpitfujian.org

Fujian Productivity Promotion Centren° 7 Hudong Road, 350003 Fuzhou, [email protected]

China Council for the Promotion of International Trade Hainan Sub Council6th Floor n° 1 Building Hainan Plaza n° 69 Guoxing Avenue, 570203 Haikou, [email protected]

China Council for the Promotion of International Trade Guangdong Sub CouncilRoom 1808, 18th Floor Huaxin Centre Building, n° 450 East Hu, 510075 Guangzhou, Chinawww.gdefair.com

China Council for the Promotion of International Trade Guangxi Sub Council3rd Dongge Road, 530022 Nanning, Chinawww.ccpitgx.org

China Council for the Promotion of International Trade Zhejiang Sub Council6-7 n° 466 Yan’An Road, 310006 Hangzhou, Chinawww.ccpitzj.gov.cn

Northern Technology Exchange Market (NTEM)248 Baidi Road, 300192 Tianjin, [email protected], www.ntem.com.cn

Trade Promotion Center of Tianjin Economic Technological Development Area (TEDA TPC)300457 Tianjin, [email protected], www.tradeteda.org

Tianjin TEDA International Business Incubator (TTIBI)12, Taihua Road Fifth Avenue TEDA300457 Tianjin, [email protected], www.innovateda.org

Huanbohai Area Enterprise Cooperation & Promotion Association (HAECPA)Tasly TCM Garden, 2, Pujihe East road Beichen District, 300410 Tianjin, [email protected], www.hbhqc.org

Wuhan Science & Technology Exchange and Technology Transfer Center14th floor, Wuhan Science and Technology Building, 164 FaZhan Avenue, Hankou430023 Wuhan, Hubei Province, [email protected], [email protected][email protected], www.hottech.org.cn

Xiamen Torch High Tech Industrial Zone Xiamen TorchTorch Building Torch High Tech Zone361000 Xiamen, [email protected]

Članice konzorcija

Promotion of International Trade, Hunan Sub-Council

Commerce Centre Building 16th floor, Section nr 1139, Dong

410016 Changsha, Hunan Province, [email protected], www.hnccpit.org

Članice konzorcija

Documents

e-pv 3670