e-pv 3681

privredni vjesnik

3 6 8 1

Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednikUtemeljen 1953.Ponedjeljak, 13. lipnja 2011. Godina LVIII / Broj 3681 .www.privredni.hr

20102010

100 GODINA KRAŠA / NAGRADE ZLATNA BILANCA / PREDSTAVLJANJA TVRTKI / HRWWWATSKA / SVIJET FINANCIJA

Pregovori konačno gotoviEuropska komisija će do samog pristupanja pratiti što se zbiva s pravosuđem i tržišnim natjecanjemTEMA TJEDNA

STR. 4-5

Dan poduzetnikaHrvatski poduzetnici učinili su sve što su mogli u borbi s krizom. Sad su na redu i drugi - posebice VladaAKTUALNO

STR. 6-7

Zbogom, jeftina kvalitetoDomaća proizvodnja medicinskih pomagala uskoro bi mogla postati posve neisplativaAKTUALNO

STR. 14-15

DOMAGOJ SAJTER, DOKTOR ZA STEČAJEVEKada bi se sutra zaključilo 45.000 stečajeva, nijedan radnik ne bi ostao bez posla. Kako to - objašnjava docent iz Osijeka>> 12-13

TROŠIT ĆEMO VIŠE I ŽIVJETI NA KREDITU EU-u ćemo biti u preraspodijeljenom ekonomskom ropstvu, smatra Željko Brigljević, direktor tvrtke Makromikro >> 14

HRVATSKU DRVNU INDUSTRIJU OČEKUJE ČVRSTI EUROPSKI ZAGRLJAJ

ŠTO ĆE (I KOME) OSTATI OD DRVNOG

SEKTORASa zapada dolaze ulagači koji

nisu zainteresirani za proizvodnju namještaja nego za ulaganje u

energetski sektor i korištenje biomase

>>16-17

6 . međunarodni sajam zaštite okoliša, ekotehnologija i komunalne opreme

9. međunarodni sajam energetike, elektronike i automatizacije

10. međunarodni sajam zaštite osoba i imovinePrijave i informacije: tel. + 1 6503 557, 6503 341 • fax. + 1 6503 393 • mail: [email protected]

TEHNIČKA DIJAGNOSTIKA I MONITORING U INDUSTRIJI

nakladnik: KIGENformat: 170 x 240 mmopseg: 292 str.

cijena269,00 kn299,00 kn

Izbor iz PV prodaje! POGLED U ZVJEZDANO NEBOKIGEN

KRIZA SE PRODUBLJUJEKIGEN

JEZIK TIJELAKIGEN

ETIČKA KLOPKAMitovi o društvenoj odgovornosti poduzećaTIMpress

ODNOSI S JAVNOŠĆUTeorija i praksaSynopsis

HRVATSKE POSEBNOSTITeorija i praksa identitetskih sustavaPrivredni vjesnik

EUROPSKO LOBIRANJENovum

ODNOSI S JAVNOŠĆUTeorija i praksaSynopsis

EKONOMSKA DIPLOMACIJAMenadžerski pristupSynopsis

STRATEGIJA IZBORNIH KAMPANJASynopsis

PRIRUČNIK ZA ODNOSE S JAVNOŠĆUHUOJ

KOMUNIKACIJSKI PLANHUOJ

KORPORATIVNI RAZGOVORIHUOJ

PRIRUČNIK ZA POLITIČKE KAMPANJEHUOJ

EUROPSKI MENADŽMENTEuropsko poduzeće u globalnoj ekonomijiSynopsis

306,00 kn

81,00 kn

149,00 kn

314,00 kn

306,00 kn

171,00 kn

216,00 kn

117,00 kn

117,00 kn

117,00 kn

117,00 kn

144,00 kn

170,00 kn

134,00 kn

134,00 kn

ZAKON O RADUs komentarima i tumačenjima

nakladnik: TIMpressformat: 165 x 234 mmopseg: 486 str.


O RAAAADUUUDUDUUUUUUUUUDUUarima i tumačmačenjjenjimaimaima

INDUSTRIJSKI ODNOSI U HRVATSKOJ



SOCIJALNA PRAVA KAOKAO TEMELJNA LJUDSKA PRAVA



SOCIJALNI DIJALOG IKOLEKTIVNO PREGOVARANJEU HRVATSKOJ



KULTURA U IZLOGU

nakladnik: Meandarmediaformat: 125 x 200 mmopseg: 128 str.


VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE KUĆNOG BUDŽETA I RAČUNOVODSTVA

nakladnik: Rifinformat: 117 x 220 mmopseg: 152 str.


VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE PODUZETNIŠTVA



PLIVATI S ISO-OM I OSTATI ŽIV

nakladnik: Kigenformat: 170 x 240 mmopseg: 168 str.


VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE INVESTIRANJA U FINANCIJSKU IMOVINU



HRVATSKI DIZAJN SADCroatian Design Now

nakladnik: UPI-2M PLUSformat: 215 x 255 mmopseg: 304 str.


OTKRIVANJE ODNOSA S JAVNOŠĆU

nakladnik: HUOJformat: 195 x 265 mmopseg: 722 str.


Knjige možete naručiti putem: t: 01/5600 022 f: 01/4846 656 e: [email protected]

privredni vjesnik

3Broj 3681 , 13. lipnja 2011. UVODwww.privredni.hr

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni,

financijski savjet? pvinfoZa Vas tražimo odgovore > > [email protected]

I dalje sam vrlo optimi-stičan i nadam se pozi-tivnom ishodu pregovora jer vjerujem u dosadašnji rad svih djelatnika i Upra-ve koji su u teškoj gos-podarskoj situaciji uspje-li poslovati pozitivno. Tu moram istaknuti sve naše

ideje i inovativnost koju smo uveli u poslovanje, što do-kazuju podaci IDC-a i istraživanje hrvatskog IT tržišta prema kojem je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na 2010. prodaja prijenosnih računala u Hrvatskoj pala za 45 posto, a HGspot je u istom kvartalu rastao 41 po-sto, što u odnosu na tržište iznosi čak 158 posto.

HRVOJE PRPIĆ, SUOSNIVAČ I SAVJETNIK UPRAVE HGSPOTA:

Vjerujem u opstanak HGspota

Šume su najkompleksniji ekosustav na Zemlji. Sta-nište su biljnih i životinj-skih vrsta, daju ekološku zaštitu, pružaju gospodar-ske i društvene pogodno-sti. Sa 48 posto teritori-ja pod šumom, Hrvatska spada u srednje šumovite

zemlje iznimna bogatstva šumskih vrsta. Iako neizmjer-no važne, šume su, nažalost, podložne negativnim ljud-skim aktivnostima. Poznavanje života šume preduvjet je i najbolji način da svi mi, a posebno generacije sutraš-njice, šumu počnemo sagledavati na ispravan način jer šuma može bez čovjeka, ali čovjek ne može bez šume.

MILAN ORŠANIĆ, DEKAN ŠUMARSKOG FAKULTETA U ZAGREBU:

Čovjek ne može bez šume

Do sada se odgovaralo samo za neplaćanje pore-za iz zakonite, registrirane djelatnosti. No, ako ste ra-dili nešto ilegalno, onako u fušu, dosad niste treba-li plaćati porez. Sada tome kažemo - ne. I onaj koji radi ilegalno mora platiti porez, a ako prihod ne prijavljuje, čini kazneno djelo. Kod odmjeravanja visine poreza primjenjuje se slobod-na ocjena. Naravno, tu je osnovno pitanje otkrivanja ta-kvog djela. Taj problem smo imali i u bivšem sustavu sa sakupljačima starih krpa. Poprilično su zarađivali, ali nikad nisu plaćali porez.

PETAR NOVOSELEC, AUTOR POGLAVLJA O GOSPODARSTVU NOVOG KAZNENOG ZAKONA:

Utaja poreza u fušu je kazneno djelo

C ilj klastera kao oblika udruživa-nja je povećanje

konkurentnosti u žesto-koj borbi protiv global-nih igrača. Mali i srednji gospodarski subjekti koji nisu dovoljno jaki ili tr-žišno prepoznatljivi mo-raju udruživanjem oja-čati svoju pregovaračku poziciju i svoju tržišnu vidljivost. No, udruživa-nje nije samo proces re-zerviran za mala i sred-nja poduzeća - u njemu sudjeluju i veliki igrači i globalne kompanije kako bi što spremnije dočekale sve oštriju tržišnu borbu i osigurale svoj opstanak.

Mnogo je različitih definicija klastera, među-tim, najvažniji je njegov sadržaj. Prema nekim po-dacima, u Hrvatskoj po-stoji šezdesetak klastera. Mnogi se nazivaju kla-sterom, ali u svom sadr-žaju su plitko povezani ili horizontalno ili verti-kalno. Puni sadržaj kla-stera podrazumijeva i ho-rizontalnu, i vertikalnu, ali i dijagonalnu poveza-nost. To znači da mora postojati i sprega sa zna-nošću, a ne samo s isto-rodnim poduzećima. Po-anta klastera je, dakle, upravo u raznorodnosti i povezanosti s inovacija-ma, razvojem i znanošću; ako to postignemo, tada imamo klaster u njego-

vu suštinskom značenju. Uostalom, mi klaster pre-vodimo kao grozd i kada ga pogledamo, on zaista ima tu višestruku pove-zanost.

Međutim, članicama klastera mora biti jasno da svoje dnevne proble-me neće i ne mogu rješa-vati članstvom u klaste-ru. Klaster nije trka na sto metara. Klaster je mara-ton. Klaster može i treba pomoći u restrukturiranju i inoviranju, u pozicioni-ranju tvrtke kako bi po-

stala spremnija za global-nu utakmicu koja slijedi ulaskom Hrvatske u Eu-ropsku uniju.

Shvaćajući značaj znanosti u ukupnom ra-zvoju, Klaster poljome-hanizacije ima ugovore s osječkim Ekonomskim fakultetom, sa Zavodom za mehanizaciju Poljo-privrednog fakulteta u Osijeku, s Tehnologij-skim razvojnim centrom, a uskoro očekujemo da nam se pridruži i Poljo-privredni fakultet iz Za-greba. Poanta je u tome da mi sada moramo tra-žiti svoje sudjelovanje u

strukturnim fondovima i projektima koji dola-ze tek punopravnim član-stvom u EU-u. U tom smislu je dobrodošla i nedavno donesena Stra-tegija klasterizacije RH, što predstavlja preduvjet određenih radnji u koji-ma ćemo u budućnosti kao klasteri moći bolje participirati.

Ovaj klaster je po-krenut potkraj 2007., a do 2009. sve smo članice uspjeli povezati i umreži-ti. Tako je i nastao Kla-ster poljomehanizacije s osam članica osnivača i 15 pridruženih članica.

Od početka prošle godi-ne intenzivno smo radili ne projektu internaciona-lizacije tržišta, a do re-zultata svih tih aktivnosti došlo je potkraj travnja ove godine kada smo pot-pisali šest vrijednih ugo-vora o izvozu proizvoda članica Klastera u Maro-ko. Ukupna vrijednost tih ugovora je oko tri miliju-na eura.

Rezultati postignu-ti u Maroku pokazuju da se sinergijskim učinkom i zajedništvom može nešto napraviti. Pritom valja istaknuti kako tek slije-di ulazak u najznačajnije razdoblje, a to je razdo-blje postprodaje. Potpisi-vanjem ugovora otvorena su vrata, ali posao još nije obavljen. On će biti do-bro obavljen ako isporu-čimo kvalitetnu robu, ako osiguramo opskrbu rezer-vnim dijelovima i servis, ako budemo u jamstve-nom roku pravodobno i valjano rješavali rekla-macije... U tom smislu, dohodak se seli iz proda-je u postprodaju, a to je dugoročni proces. Tu se mjeri zadovoljstvo kup-ca. Stoga otvorena vra-ta želimo dugoročno za-držati otvorenima. I to ne samo u Maroku i mogu-ćem širem afričkom tr-žištu, nego planiramo osvojiti i druga značajna inozemna tržišta.

G(H)OST KOMENTATOR: MR. SC. ŽELJKO ERKAPIĆ, DIREKTOR KLASTERA POLJOMEHANIZACIJE

Klaster nije trka na sto metara nego maratonČlanicama klastera mora biti jasno da svoje dnevne probleme neće i ne mogu rješavati članstvom u klasteru

Puni sadržaj klastera

podrazumijeva i spregu sa znanošću

IMPRESUM

GLAVNI UREDNIK: Darko Buković

IZVRŠNE UREDNICE: Vesna Antonić, Andrea Marić

NOVINARI: dr. Uroš Dujšin, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac,Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

TAJNICA REDAKCIJE: Bruna Ivić BajamićTel: +385 1 4846 233, 5600 000Faks: +385 1 4846 232E-mail: [email protected]

LEKTURA: Sandra Baksa, Nina Lolić

FOTOGRAFIJA: Christian - David Gadler

PV GRAFIKA: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović,Siniša Paulić

MARKETING, PRETPLATA I PROMOCIJA:VODITELJICA: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198Faks: +385 1 4923 168E-mail: [email protected]

AŽURIRANJE ADRESARA, PRETPLATA I DISTRIBUCIJA: Tel: +385 1 5600 000E-mail: [email protected]

Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

NAKLADNIK: Privredni vjesnik d.o.o.Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631

DIREKTOR: Nikola Baučić

POMOĆNIK DIREKTORA: Milan Vukelić

TAJNICA GLAVNOG UREDNIKA I DIREKTORA: Ankica ČorakTel: +385 1 5600 001Faks: +385 1 4846 656E-mail: [email protected]

TISAK: Slobodna Dalmacija d.d.

4 Broj 3681 , 13. lipnja 2011. TEMA TJEDNA Privredni vjesnik

Lada Stipić[email protected]

N akon gotovo šest godina ra-zličitog radnog

tempa, od dosade i čeka-nja na uklanjanje (navod-no nepostojeće) sloven-ske blokade, usklađivanja novog sustava superfilte-ra koji će u zajednicu ubu-duće pripuštati samo do-kazano spremne zemlje, preko hrvatskog nateza-nja s Haagom ili haaškog sa Zagrebom, do negativ-no intoniranog prijelaznog izvješća početkom ožuj-ka koji je hrvatskoj vladi objasnio da je vrijeme pri-jeći s riječi na djela i za-novijetanja dijela članica veoma rezerviranih prema dokazano najuspješnijoj politici EU-a - proširenju - Europska je komisija zavr-šila svoj dio posla i prijed-log za zatvaranje preostala četiri poglavlja poslala dr-žavama članicama. Hrvat-ska je finalizirala prvi dio

maratona uvjerivši EK, a valjda i članice, da su dva najtvrđa preduvjeta, refor-ma pravosudnog sustava i antikorupcija, nepovrat-ni procesi. Europska ko-misija je procijenila da su promjene dostigle “kritič-nu masu”, kako se očito-vao povjerenik za prošire-

nje Štefan Füle, te je stoga jedini raspoloživi korak predložiti članicama za-tvaranje pregovora. Pre-ma povjereniku, raspolo-ženje u prijestolnicama je pozitivno, svi su spremni potvrditi prijedlog EK-a,

zatvoriti preostala poglav-lja i objaviti datum ula-ska. Jedina je nepoznani-ca hoće li se u ovoj općoj žurbi u finišu skoro šesto-godišnjeg maratona drža-ve pokazati dovoljno hi-trima uhvatiti rokove za mađarskog predsjedanja - ono završava s ovim mje-secom - omogućivši ljet-nom summitu EU-a 23. i 24. lipnja da objavi kraj pregovora.

Pregovori kao katalizator

Füle primjećuje da je šest godina promijenilo Hrvat-sku, “transponiravši je u demokraciju temeljenu na slovu zakona, društvo je snažnije i dinamičnije”. Za to nisu zaslužni pregovo-ri, oni su pomogli ubrzati proces “djelujući kao ka-talizatior reformi” i “do-kazavši da su pripreme za članstvo težak posao - sre-đivanje kuće jest bolno no vrijedno je truda i Hrvat-ska je to potvrdila”.

Europska komisija je s francusko-njemačkim pa-pirima u rukama iznašla okvir nadzora i računa da će se s njim složiti sve čla-nice. Komisija će sve do zadnjeg dana uoči pristu-panja (doslovno!) pratiti napredak, svakih šest mje-seci slagati izvještaj o dva najteža poglavlja, Pravo-suđu i Tržišnom natjecanju kome će prethoditi učestale stručne misije u Hrvatsku. Priznato je da je restruk-turiranje brodogradilišta u uvjetima recesije nemo-guća misija i za njega je ostavljeno nešto prostora.

Višestrani monitoring kretat će od ovojesenske analize napretka, pravni mu okvir daje slovo SSP-a, Sporazuma o stabiliza-ciji i pridruživanju. EK uvjerava da nije riječ o novitetima – kakvima su u ovom krugu proširenja bila mjerila za otvaranje i zatvaranje pregovarač-kih poglavlja te striktniji uvjeti uz neke specifične

PRIJELOMNA TOČKA PRISTUPNIH PREGOVORA

Šest godina koje su promijenile Hrvatsku

Nakon odluke Europske komisije da smo, barem što se njih tiče, završili pregovore, Hrvatska preko noći postaje atraktivnijom za ulaganja, a od svega profitira i regija koja prima impuls za nastavak procesa proširenja. A on bi sada, za druge, trebao ići brže

Priznato je da je restrukturiranje

brodogradilišta u uvjetima recesije nemoguća misija

i za njega je ostavljeno nešto

prostora

potrošačko tržište Europske unijeoko 500 mil ljudi(

Broj 3681 , 13. lipnja 2011. Privredni vjesnik

Zagrebački velesajam najavio je održavanje nove manifestacije, Za-grebačkog poslovnog tjedna, koji od 27. do 30. rujna ove godine oku-plja tri specijalizirana sajma. EMAT je specijali-zirani bijenalni sajam na-mijenjen proizvođačima i ponuđačima opreme za gospodarenje vodama i ot-padom, zaštitom tla i zra-ka te komunalnih vozila i opreme. Interprotex je je-dini specijalizirani sajam zaštite u Hrvatskoj koji bi-jenalno okuplja tvrtke iz područja zaštite osoba i imovine te objedinjuje te-matska područja zaštite na radu, zaštite od poža-ra, tehničke, mehaničke i tjelesne zaštite te zaštite podataka. Pokrovitelj saj-ma je Ministarstvo unutar-njih poslova, a partner je Hrvatski ceh zaštitara. U okviru Interprotexa održat će se i prvi regionalni fo-rum o urbanoj sigurnosti, u organizaciji Udruge hr-vatskih menadžera sigur-nosti, uz predavače i goste iz institucija EU-a te uz

sudjelovanje više od 200 stručnjaka za upravljanje procesima urbane sigur-nosti i prevencije krimi-naliteta iz regije. Najavlje-no je održavanje i devetog Međunarodnog natjeca-nja ekipa hitne medicin-ske pomoći CRORESCU, pod pokroviteljstvom Mi-nistarstva zdravstva i soci-jalne skrbi i Grada Zagre-ba. Treći sajam u sklopu Zagrebačkog poslovnog tjedna je Energetika, spe-cijalizirani poslovni sajam koji kroz izložbeni i struč-ni program analizira gos-podarenje u energetskom sektoru, utjecaj energeti-ke na gospodarski razvoj, ekološke aspekte razvoja energetskog sektora te pri-kazuje moguća energetska rješenja bazirana na suvre-menim znanstvenim spo-znajama. (D.Ž.)

NA JESEN NOVA MANIFESTACIJA

Poslovni tjedan na Velesajmu

Ina obnavlja crpkeNa benzinskoj postaji Ga-ližana Zapad predsjednik Uprave Ine Zoltán Áldott i izvršni direktor za trgovi-nu na malo Darko Marko-tić predstavili su program modernizacije malopro-

dajne mreže. Do kraja idu-će godine Ina će moder-nizirati pedesetak postaja, uvesti nova goriva, bežič-ni internet i proširiti gastro ponudu. U projekt će biti uloženo više stotina mili-juna kuna, od čega u 2011. godini oko 200 milijuna.

Vina u New Yorku U New Yorku se 13. lip-nja održava kušanje hr-

vatskih vina u jednome od ponajboljih njujorških re-storana, Hudson Terrace na Manhattanu, a u orga-nizaciji Udruženja vinar-stva HGK-a. Predstavit će se 34 hrvatske vinarije, a uzvanici će kušati i masli-novo ulje, paški sir i tar-tufe. Udruženje vinarstva osnovano je početkom ove godine, a predsjed-nik mu je Đuro Horvat iz Agrokor vina.

Lakši izvoz u Libanon Hrvatska banka za obno-vu i razvitak (HBOR) i osiguravateljsko društvo The Lebanese Credit In-surer (LCI) potpisali su u Bejrutu sporazum o surad-nji. HBOR i LCI surađivat će u izdavanju garancija i osiguranju izvoza, usluga-ma naplate potraživanja, u poticanju trgovine i inve-sticija između Libanona i Hrvatske, te u zajednič-kim projektima na tržišti-ma trećih zemalja.

*vijesti

5Broj 3681 , 13. lipnja 2011. www.privredni.hr

za Hrvatsku poput povrat-ka izbjeglica ili surad-nje s kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju. Sustav nadzora viđen je u rani-jim proširenjima - s iznim-kom Pravosuđa i praćenja tzv. track recorda, doka-

za iz prakse da su se tra-žene promjene iz zakona i politika preselile u praksu. Kako bi članice bile posve mirne, ne toliko za Hrvat-sku nego da bi se stvorio predložak nastavku proši-renja u kojem čeka vrući krumpir Turske, poglavlje 35, ono s općim pitanji-ma, sadrži sigurnosne mje-

re u slučaju problema. Su-stav monitoringa naime pretpostavlja slanje pisma upozorenja krenu li stvari na suprotnu stranu (“mada nemamo apsolutnog razlo-ga sumnjati u Hrvatsku”, ograđuje se Füle), a prav-na se podloga mjere vuče iz sadržaja zajedničke pravne stečevine, tako da EU ima opravdanje zašto to čini baš na takav način.

Zamoreni zamorac

Kritična je masa promje-na ispunjena zadnjih ne-koliko mjeseci. Dužnosni-ci EK-a rezultate opisuju “spektakularnima” uspo-redivši ih s mrcvarenjem koje im je prethodilo. Oči-to je da je negativno pri-jelazno izvješće iz ožuj-ka osvijestilo Zagreb te se doslovno preko noći, čim je procese potaknula poli-tička volja, dogodilo pro-cesuiranje ratnih zločina u domaćim sudovima, anti-korupcijski rezultati, pro-mjene u Zakonu o javnim

nabavama, Zakon o finan-ciranju stranaka, imeno-vanje sudaca... Prema mi-šljenju EK-a, proces ovog trenutka označavaju prvi ozbiljni, pouzdani obrisi potvrda da mijene zaživ-ljavaju u praksi, a vrijeme do ulaska Hrvatske u EU će se upotrijebiti i da se skeptične članice uvjere u njihovu nepovratnu narav.

Bit će zanimljivo pra-titi hoće li poslovično spo-rovozne nacionalne ad-ministracije tijekom ovog tjedna zaista uspjeti pro-baviti poslate im dosjee – što će, u slučaju da se do-godi, biti iznimka koja potvrđuje pravilo.

Izravne korisne po-sljedice odluke idu u dva smjera – Hrvatska postaje atraktivnijom za ulaganja, a regija, smještena u čeka-onici, prima značajan im-puls nastavku procesa. Za koji se previđa ubrzavanje sada, kada je vježba novih uvjeta odrađena na prvom raspoloživom zamorcu.

Šest godina koje su promijenile Hrvatsku

Nakon odluke Europske komisije da smo, barem što se njih tiče, završili pregovore, Hrvatska preko noći postaje atraktivnijom za ulaganja, a od svega profitira i regija koja prima impuls za nastavak procesa proširenja. A on bi sada, za druge, trebao ići brže

Kritična je masa promjena ispunjena zadnjih nekoliko mjeseci. Dužnosnici EK-a rezultate opisuju “spektakularnima”

Hrvatska bi trebala postati članicom EU-a2013. godine(

Lada Stipić[email protected]

P oglavlje 13. Ri-barstvo konačno je privremeno za-

tvoreno nakon dugogodiš-njeg natezanja - i to na tri-naestoj po redu pristupnoj konferenciji. Još se ne zna koliko je točno sredstava Europskog ribarskog fon-da namijenjeno Hrvatskoj, no brojka će se kretati ne-što iznad 30 milijuna eura godišnje. Bitnije od eura je da se ribarska industri-ja u Hrvatskoj uklapa u je-dan relativno uhodan su-stav s dosta ograničenja skrojenih za održivi ribo-lov, uz poštivanje zahtje-va zaštite mora kao resur-sa. Ulazak industriji daje novu šansu za razvoj – o hrvatskoj strani ovisi ko-liko će je iskoristiti. Indu-strija će djelovati u bolje definiranim pravnim okvi-rima, uz nadzor koji neće biti samo hrvatski nego i europski. Još je jedan ele-ment značajan, a to je da ulaskom u zajednicu ma-rikultura može računati na dodatni poticaj kao trajna, pouzdana alternativa sve slabijem ulovu u europ-skim vodama.

Iza zatvorenog po-glavlja velik je trud, po-gotovo stručnjaka čiji su argumenti uspjeli nadgla-sati političare i politikan-

te u ovom visokoispoliti-ziranom poglavlju.

Zadovoljni susjediIspregovarani aranžmani po pravilu su pažljivo ka-librirana sredina tako da su slovenski ribari izrazili za-dovoljstvo (mada ne i pro-glasili “pobjedu”) – a hr-vatska je strana također ocijenila da je postigla ve-oma dobar maksimum, po-gotovo vezan uz kočarenje uz obale Istre gdje domaći ribari imaju pravo kočariti milju i pol od obale umje-sto minimuma od tri milje iz europskih pravila. Izu-zeće će vrijediti prvu go-dinu članstva. Isto tako, brodovi kraći od 15 meta-ra moći će ribariti do mi-lju od obale – s izuzetkom nekih kanala, što reguli-ra domaće zakonodavstvo.

Ribarski dio bilateralnog sporazuma Slovenije i Hr-vatske (SOPS) suspendi-ran je do trenutka kada se konačno razriješi pitanje razgraničenja, predano na arbitražu. Nakon toga se

slovenskim ribarima otva-raju vode do Vrsara, uz go-dišnju kvotu izlova, a hr-vatskima slovenske vode, no ne spominje se “povije-sno pravo izlova”.

Privilegirani otociDugi otok, Vis, Lastovo i Mljet dobili su status po-vlaštenih, s pravom su-financiranja projekata iz sredstava Europskog ri-barskog fonda, pri čemu se financiraju svi oblici ri-barske industrije. Za pro-

jekte na povlaštenim oto-cima Fond osigurava 80 posto sredstava, u dru-gim je slučajevima učešće novca iz EU-ove blagaj-ne niže. Ostatak će nami-riti država ili tvrtke. Riječ je o još jednoj formalnoj šansi poticanju revitaliza-cije najdaljih otoka.

Većina tradicionalnih ribarskih alata, specifičnih za vode hrvatskog Jadra-na, ušla je u izuzeća. Nije riječ o visokokomercijali-ziranim tehnikama već o stoljetnoj tradiciji s poten-cijalom turističke atrak-cije; to je dakle još jed-na moguća razvojna šansa koja može računati na pot-poru fondova EU-a artiku-lira li se na pravi način.

U izjavi na završetku pregovora Hrvatska se po-ziva na poštivanje odluke o suspenziji “svih aspeka-ta ZERP-a za brodice iz EU-a (...) dok se ne nađe zajednički dogovor u eu-ropskom duhu”.

ODRAĐENO I RIBARSTVO

Okvir za bolju industriju Ulaskom u zajednicu marikultura može računati na dodatni poticaj kao trajna, pouzdana alternativa sve slabijem ulovu u europskim vodama

Dugi otok, Vis, Lastovo i Mljet dobili su status povlaštenih, s pravom sufinanciranja

dobivat ćemo iz Europskog ribarskog fondaoko 30 mil € godišnje(

Značajna je i konačna regulacija tzv. malog ribolova. Ove kategorije nema u europskom zakonodavstvu koje Hr-vatska prihvaća ulaskom u EU. Naslijeđe je devedesetih, hibrid je između rekreativnog i profesionalnog ribarenja zamišljen kao olakšica u financijski teškim vremenima. Registrirano je 13.000 malih ribara, no nove licencije neće se izdavati, a stare se ne mogu nasljeđivati; u pr-voj godini članstva 3500 malih ribara promijenit će sta-tus u profesionalne, a do dana ulaska u EU Hrvatska se obvezuje da neće imati više od 2000 registriranih malih ribara. Oni će tijekom prve godine članstva morati odlu-čiti na koju će stranu, rekreativnu ili komercijalnu.

Mali ribari moraju odlučiti

5

mil € godišnje

6 Broj 3681 , 13. lipnja 2011. AKTUALNO Privredni vjesnik

*vijesti

Končar-D&ST gradi novi pogon Končar-Distributivni i specijalni transformato-ri (D&ST) potpisao je sa splitskim Brodomerku-rom i Končar-Inženjerin-gom za energetiku i tran-sport ugovor o izgradnji visokonaponskog labora-torija za ispitivanje sred-njih energetskih tran-sformatora, te proširenju proizvodnih, skladišnih i uredskih prostora s pripa-dajućom opremom. Gra-đevinski dio investici-je vrijedan je 60 milijuna kuna, a s opremanjem i dokumentacijom ukupno 86 milijuna. Puštanje u probni rad planirano je u lipnju 2012. godine.

Nikad više putnikaCroatia Airlines prevezao je od početka siječnja do kraja svibnja ove godine ukupno 634.867 putnika, što je 18 posto ili gotovo 100.000 putnika više nego u istom razdoblju lani. To je rekordan broj preveze-nih putnika u prvih pet mjeseci godine od počet-ka komercijalnog letenja 1991. godine. U među-narodnom prometu Cro-atia Airlines prevezao je 445.625 putnika, 20 posto više nego lani, a na do-maćim letovima 176.201 putnika, što je porast od 13 posto. Za sezonske le-tove u lipnju dosad je re-zervirano 66 posto kapa-citeta, a za srpanj 67 posto ponuđenih kapaciteta.

T-HT u utrci za kosovski telekom

T-Hrvatski Telekom ispu-nio je uvjete za pretkvali-fikaciju u postupku Pošte i Telekomunikacija Ko-sova i sada je pretkvalifi-cirani kandidat. PTK pru-ža usluge nepokretne i pokretne telefonije te po-štanske usluge kroz svo-je brendove Telekom Ko-sova, Vala i Pošta Kosova. Očekuje se da će biti pro-dan samo telekomunika-cijski dio poslovanja kada vlada Kosova bude proda-vala svoj udjel od 75 posto u PTK-u.

Igor Vukić[email protected]

H rvatski poduzet-nici učinili su sve što su mo-

gli u borbi s krizom. Po-vukli smo brojne poteze koji nisu bili laki, ali mo-rali smo se mijenjati kako bismo preživjeli. Sad su na redu i drugi, osobito sadašnja i buduća vlada koja neće imati uobičaje-nih 100 dana za prouča-vanje stanja. Treba raditi brzo jer reforme neće doći same od sebe. Treba imati volje za nepopularne pote-ze koji će na dulji rok svi-ma u državi donijeti ko-rist. Poduzetnici se zalažu za brže reforme i rado će ih podržati jer teret koji nose postaje nepodnošljiv.

Poručio je to Ivan Er-gović, predsjednik Hr-vatske udruge posloda-vaca, na prošlotjednom Danu poduzetnika. Tra-dicionalna HUP-ova ma-nifestacija održana je ove godine pod sloganom Po-slodavci na prekretnici. Među glavnim struktur-nim problemima Ergović je naveo rigidno radno za-konodavstvo, neefikasnu i glomaznu javnu upravu,

preveliko porezno optere-ćenje i druge visoke po-duzetničke troškove. Er-gović je dodao da čarobni štapić u promjeni takvog modela ne treba tražiti od Europske unije. Ulaskom u EU problemi hrvatskih poduzetnika još će se i za-oštriti, a bit će izloženi još snažnijoj međunarodnoj konkurenciji.

Potrebna stroga fiskalna disciplina Za promjenu sadašnjeg modela HUP je ponudio program pod nazivom Za razvoj Hrvatske 2011.-

2015., kapital i radna mjesta ‘ruku pod ruku’. Smatraju da bi njegovom provedbom bilo mogu-će postići ekonomski rast od četiri posto. Stopa ne-zaposlenosti pala bi ispod

osam posto, a na kraju razdoblja bilo bi 1,6 mili-juna zaposlenih, 200.000 više nego sada.

Prema riječima HUP-ova direktora Davora Majetića, na razini ma-kroekonomskog okvi-ra Hrvatskoj je potrebna stroga fiskalna disciplina. To znači nominalno zamr-zavanje državnih rasho-da opće države u 2011. i 2012. te realno zamrzava-nje rashoda, odnosno rast jednak stopi inflacije, od 2013. do 2015.

Postupni prijelaz u zonu proračunskog sufi-cita omogućit će bolji kre-ditni rejting i jeftinije kre-dite za državu, ali i za sve sudionike na tržištu. To će omogućiti i smanje-nje poreznog opterećenja rada i kapitala, smatra-ju u HUP-u. Tada bi bilo moguće smanjiti i snažnu progresivnost pri opore-zivanju plaća, što Hrvat-sku sada čini nekonkuren-tnom kada se radi o višim plaćama za visokostručni rad, posebice u visokoteh-nološkom sektoru.

Majetić je poručio da realne plaće mogu rasti samo onoliko koliko raste produktivnost rada. Do-

datna povećanja standar-da moguća su jedino pore-znim rasterećenjem rada. Zbog malog tržišta hr-vatski poduzetnici mora-ju biti usmjereni na izvoz. Uz državne poticaje treba im i produljenje roka pla-

ćanja PDV-a sa 30 na 60 dana i plaćanje carine sa 10 na 30

dana. Tržište treba oslobodi-

ti i reformom prevelikog sustava javnih i držav-nih poduzeća koja treba restrukturirati i nastavi-ti proces privatizacije na svim razinama. Treba im postaviti jasne financijske i operativne ciljeve i prati-ti ih u usporedbi sa sličnim poduzećima u razvijenim zemljama. Broj zaposle-nih u javnim i državnim

poduzećima trebalo bi, po mišljenju HUP-a, smanjiti sa sadašnjih 12,5 posto od ukupnog broja zaposlenih na ispod 10 posto. Uz na-stavak smanjenja nepore-znih nameta, poduzetnici traže jačanje HBOR-a kao izvozne banke, poticaj-ne mjere za mala i srednja poduzeća, jednostavni-je procedure kod privat-nih investicija u energet-ski sektor i slično. Detalji HUP-ova programa mogu se pronaći na www.hup.hr.

Prihvatljivi HUP-ovi prijedlozi Predsjednica Vlade Ja-dranka Kosor ocijeni-la je HUP-ove prijedloge prihvatljivima i podsjeti-la da je Vlada neke od ta-kvih mjera već provela i

DAN PODUZETNIKA

REFORME NEĆE DOĆI S AME OD SEBETreba imati volje za nepopularne poteze koji će na dulji rok svima u državi donijeti korist. Poduzetnici se zalažu za brže reforme i rado će ih podržati jer teret koji nose postaje nepodnošljiv, poručio je Ivan Ergović, čelnik HUP-a

Ulaskom u EU problemi hrvatskih

poduzetnika još će se i zaoštriti, a bit će izloženi

još snažnijoj konkurenciji

pala bi stopa nezaposlenosti u 4 godineispod 8% (

moguće postići do 2015., misle u HUP-u rast od 4% (

U izbornoj godini možda nije iznenađe-nje da su na okruglom stolu Dana podu-zetnika sudjelovali uglavnom političari. Političari kao političari, razbacivali su se obećanjima. Tako je Gordan Maras u ime SDP-a obećao da će poduzetnicima, dođu li na vlast, vratiti pet milijardi kuna kroz smanjenje troška rada za osam postot-nih bodova, od čega će pola ostati poslo-davcima, a pola ide u mirovinski sustav. Maras bi i produljio rok plaćanja PDV-a na 45 dana, a carine na 30 dana. Ovo zadnje, tvrdi ministar gospodarstva Đuro Popi-jač, bilo bi protivno praksi Europske uni-je, ali HDZ nije nesklon produljenju roka

plaćanja PDV-a kada se promijeni struktura pri-hoda proračuna. Popijač se oštro usprotivio onima koji tvrde da se u Hrvatskoj ništa ne proizvo-di i ništa ne izvozi. Za predsjednika HSS-a Josipa Friščića najveći problem je 16 mi-lijardi kuna deficita u mirovinskom su-stavu, dok Dragan Kovačević iz HNS-a upozorava da se u toj brojci nalazi i se-dam milijardi koje ondje ne spadaju. Na to se nadovezao Josip Budimir iz HSLS-a koji predlaže da se za početak povlašte-ne mirovine prestanu isplaćivati iz prvog mirovinskog stupa.

Okrugli stol: mirovinske i carinske dileme

im i produljenje roka pla-ćanja PDV-a sa 30 na

60 dana i plaćanje carine sa 10 na 30

dana. Tržište treba oslobodi-

ti i reformom prevelikog hoda proračuna. Popijač se oštro usprotivio onima koji


one daju prve rezultate. Istaknula je da je unatoč smanjivanju i zamrzava-nju proračunskih rasho-da ove godine osigurano 408 milijuna kuna za poti-canje poduzetništva. Oko 670 milijuna kuna ulože-no je u opremanje gospo-darskih zona u kojima je vrijednost darovanog ze-mljišta veća od milijardu kuna. Smanjeni su nepo-rezni nameti do 25 posto, što nije napravila nijedna ranija vlada.

Skraćeni su rokovi plaćanja javnih poduzeća sa 72 dana u 2010. na 42 dana u 2011. godini. Po-duzetnicima se pomaže i reprogramom poreznog duga za što je dosad izda-no 50 rješenja, a zanimanje je izrazilo oko 700 podu-

zetnika s ukupnim dugom od milijardu kuna. Premi-jerka je iznijela i optimi-stične brojke o rastu izvo-za. Ukupan hrvatski izvoz

u travnju od 921 milijuna eura najveći je mjesečni rezultat u zadnje tri godi-ne. Porastao je i promet u trgovini za 3,7 posto, kao i proizvodnost rada za 2,2 posto. Zbog toga, a i gos-podarskih kretanja u ovom dijelu godine, broj neza-poslenih opet je pao ispod

300.000 (na točno 298.719 osoba). “Kad je 2003. go-dine rast BDP-a bio četiri-pet posto, nezaposlenih je bilo više nego danas”, uz-vratila je premijerka svo-jim kritičarima.

Predsjednik Repu-blike Ivo Josipović tako-đer je podržao poduzetni-ke u njihovim zahtjevima. Upozorio ih je da u stjeca-nju dobiti i investicijama ne zaborave i na pravi-la društveno odgovornog poslovanja. Složio se s potrebom bržih reformi javne uprave i državnih institucija i ocijenio da se u postupcima racionaliza-cije i spajanja pojedinih državnih tijela često samo mijenjaju pločice s imeni-ma institucija, a sadržaj i trošak ostaju isti.

REFORME NEĆE DOĆI S AME OD SEBETreba imati volje za nepopularne poteze koji će na dulji rok svima u državi donijeti korist. Poduzetnici se zalažu za brže reforme i rado će ih podržati jer teret koji nose postaje nepodnošljiv, poručio je Ivan Ergović, čelnik HUP-a

Realne plaće mogu rasti onoliko koliko raste produktivnost rada, ocijenio Davor Majetić

osigurano za poticanje poduzetništva

408 mil kn (

K raš, prehram-bena industri-ja d.d., najve-

ći i najpoznatiji hrvatski proizvođač konditorskih proizvoda slavi 100. ro-đendan. Povijest Kraša započinje 1911. godine utemeljenjem tvornice čo-kolada i bombona Union u Zagrebu. Već od samog početka tvornica posta-je službeni carski i kra-ljevski dobavljač za dvor u Beču. Godine 1923. u Zagrebu, na Savskoj ce-sti, tvrtka Bizjak započi-nje proizvodnju dvopeka, keksa i vafla. Zahvalju-jući umješnosti svog vla-snika, tvrtka je ubrzo na tržištu šire regije postala poznata po svojim doma-ćim keksima. Spajanjem tih dviju poznatih tvorni-ca i nekoliko manjih pro-izvođača konditorskih proizvoda nastaje tvorni-ca koja dobiva ime Josip Kraš, po antifašističkom borcu i istaknutom ruko-vodiocu tadašnjeg sindi-kalnog pokreta.

Nove generacije stručnjakaUbrzo po osnivanju Kraš preuzima poziciju najve-ćeg proizvođača kondi-torskih proizvoda u jugo-istočnom dijelu Europe. Svoj razvoj bazira na sve tri grupe konditorskih proizvoda: kakao proi-zvoda, keksa i vafla te

bombonskih proizvoda. Nove generacije Kraševih stručnjaka na temeljima originalnih konditorskih receptura primjenjuju nova znanja u izradi sla-stica, zahvaljujući koji-ma se sustavno povećava ponuda asortimana i da-lje zadržava vodeća po-zicija na prostoru regije. Od 1992. godine Kraš je u vlasništvu malih dioni-čara.

Od tada pa do danas Kraš se razvija kao suvre-meno organizirana i tržiš-no orijentirana kompanija

čiji su proizvodi prisut-ni i priznati na svjetskim tržištima. Pri tome, kako ističu u toj tvrtki, poštu-ju i njeguju svoju bogatu prošlost temeljenu na vr-hunskoj kvaliteti proizvo-da koje su svojom vjerno-šću nagradile generacije potrošača. O Krašu najbo-lje govore njegovi brendo-

vi poput Bajadere, Griotte deserta, Dorina čokolade, Životinjskog carstva, Do-maćice, Napolitanki, Kiki i Bronhi bombona te osta-li proizvodi dobro poznati brojnim potrošačima.

Veliki izvoznikGodišnja proizvodnja Društva premašuje 33.000 tona konditorskih proi-

zvoda, od kojih se gotovo polovina uspješno izvo-zi na sva svjetska tržišta. Razvojni planovi usmje-reni su na snažan izvoz, uz naglasak na jačanje vo-deće pozicije na tržištima regije, na kojima Kraš već posluje putem vlastitih komercijalnih podružni-ca i Mire - tvornice keksa i vafla u Prijedoru. Od-nedavno Kraš je većinski vlasnik osječke Karoline.

Povodom 100. rođen-dana Kraš je okupio svo-je poslovne partnere i zaposlenike u Eko par-ku Bratina, u koji je ulo-žio 3,5 milijuna eura. Ri-ječ je o parku s drvenim kućicama u kojima može boraviti oko 60 osoba, a zamišljen je kao svo-jevrsni hommage Živo-tinjskom carstvu. (PV)

100. ROĐENDAN KRAŠA

Od bečkog dvora do svjetskog tržištaTvornica Union u Zagrebu započela je s radom 1911. kao prvi industrijski proizvođač čokolade u Jugoistočnoj Europi

Od 1992. godine Kraš je u vlasništvu malih dioničara

8 Broj 3681 , 13. lipnja 2011. Privredni vjesnikAKTUALNO

Krešimir Sočković[email protected]

Z agrebački Hotel Dubrovnik uku-pni je pobjednik

među dobitnicima nagra-de Zlatna bilanca za 2010. godinu. Nagradu Fina do-djeljuje posljednje tri go-dine najuspješnijim po-duzetnicima u pojedinim djelatnostima, a u izbor su uključene tvrtke koje su predale financijska izvje-šća za prošlu godinu. U iz-bor za ovogodišnju Zlatnu bilancu od 96.758 podu-zetnika obveznika poreza na dobit - koji ne uključu-je banke i osiguravateljska društva - ušlo je 2976 ma-lih, srednjih i velikih podu-zetnika koji su ostvarili po-zitivne poslovne rezultate i ispunili druge kriterije za ulazak među 11 najboljih.

Cijene će još rastiKriza je pokazala kako više nije moguć gospodar-ski rast utemeljen na dr-žavnoj potrošnji i visokim državnim investicijama, istaknula je na dodjeli na-grada ministrica financi-ja Martina Dalić. “Takav model je doveo do rasta vanjskog duga i poveća-nja proračunskog deficita do razine koja je onemo-gućila državnu interven-ciju kad je bilo najpotreb-nije. Stoga je država na krizu morala odgovori-ti štednjom kako bi osigu-rala stabilnost i pristup fi-nancijskom tržištu”, rekla je ministrica. Najavila je da će politika Vlade i dalje biti racionalno upravljanje javnim financijama i stro-ga financijska disciplina.

Gospodarski rast ove godine trebao bi iznositi 1,3 posto, a iduće 2,4 po-sto, procjene su Ekonom-skog instituta koje je izni-jela njegova ravnateljica Sandra Švaljek. “Potro-šačke cijene ove godine trebale bi rasti 2,7 posto, a u 2012. godini 2,9 posto”, dodala je Sandra Švaljek. Istaknula je kako su novi sektori počeli vući hrvat-sko gospodarstvo. Zabi-lježen je snažan pad pri-hoda građevinarstva i povezanih djelatnosti, a rast se pojavio u neoče-kivanim sektorima - proi-zvodnji strojeva i uređaja, tekstila i odjeće te poljo-privredi i ribarstvu.

Sandra Švaljek je upozorila kako je u pro-vođenju programa gos-podarskog oporavka pro-pušteno promijeniti radno zakonodavstvo, snaž-nije konsolidirati jav-ne rashode, u potpunosti primijeniti OIB, privati-zirati trgovačka društva u državnom vlasništvu, pri-premiti teritorijalni pre-ustroj te ostvariti veće financijske učinke zdrav-stvene reforme.

Kakve investicije nam trebajuHrvatskoj trebaju bilo ka-kve investicije jer ćemo bez njih teško izaći iz krize, rekla je Ivana Šo-ljan, glavna izvršna di-rektorica Jupiter Adrije, tvrtke koja se bavi inve-stiranjem u turizam, na okruglom stolu održanom u okviru Fina foruma. Na-ziv okruglog stola bio je Kakve investicije treba-ju Hrvatskoj i na njemu

su financijski stručnjaci i gospodarstvenici govori-li o procjeni kvalitete in-vesticija, odnosu privat-nih i državnih investicija te pitanjima vezanim uz neefikasnost realizaci-je ulaganja u Hrvatskoj. “Trenutak je da uvjeri-mo investitore, koji su do sada u mnogim navratima ostali razočarani, da smo zemlja koja drži do vrijed-nosti i odrađuje projekte”, kaže Ivana Šoljan. Dodaje kako procedure, dozvole i lokalne vlasti koče i ote-žavaju investicije.

Teško možemo oče-kivati pomake bez stranih ulaganja, rekao je Mar-ko Lesić, direktor tvrt-ke Nexus Private Equ-ity Partner. “Investicije moraju ići u sektore koji mogu biti konkurentni u regiji te one koje stvaraju izvozničku klimu. Važna je i brzina jer su strani in-vestitori obično objektiv-niji, donose brze odluke, ali i brzo idu dalje”, doda-je Lesić.

Važno je identificirati investitore po tome dono-se li nove vrijednosti i zna-nja, ističe Krešimir Kva-ternik, član Uprave Fine. “Trebaju nam investicije koje stvaraju multiplika-cijski efekt u gospodarstvu te one koje su dugoročno održive”, kaže Kvaternik.

Moramo biti zavodlji-vi kako bismo privukli in-vesticije, smatra Dražen Matiegka, predsjednik Uprave Eurocable Gru-pe. “Ne koristimo sve mo-guće ponuđene resurse, no nužni su nam i dobri

projekti kako bi povukli sredstva iz Europske uni-je”, naglasio je Matiegka. Tomislav Čorak, vodi-telj projekata u A.T. Ke-arneyu, ističe pak kako u pogledu investicija ne možemo biti previše iz-birljivi. “Ipak moramo imati smjer razvoja te se usredotočiti na to da po-nudimo investitorima po-sebne kompetencije i prednosti. Prednost tre-baju imati oni koje pove-ćavaju zaposlenost, imaju izvozni potencijal i uklju-čuju ulaganja u infrastruk-turu”, kaže Čorak.

NAGRADE ZA POZITIVNE POSLOVNE REZULTATE

HOTEL DUBROVNIK NAJBOLJI OD NAJBOLJIHU okviru Fina foruma posvećenog ulaganjima dodijeljene su nagrade Zlatna bilanca najuspješnijima u pojedinim djelatnostima prema profitabilnosti, likvidnosti, zaduženosti, aktivnosti i ekonomičnosti

Sandra Švaljek je istaknula kako

se rast pojavio u neočekivanim

sektorima - proizvodnji

strojeva i uređaja, tekstila i odjeće

te poljoprivredi i ribarstvu

bilo u izboru za Zlatnu bilancu ove godine2976 poduzetnika(

po pet glavnih kriterija11 nagrađenih(

DOBITNICI ZLATNE BILANCEZlatna bilanca je nagrada koju dobivaju najuspješniji podu-zetnici u pojedinoj djelatnosti prema ukupnom rangu dobive-nom temeljem rangiranja prema profitabilnosti, likvidnosti, zaduženosti, aktivnosti i ekonomičnosti.

DOBITNICI PO SEKTORIMA:

poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo:

PPK, Nova Gradiška

rudarstvo i vađenje:

Pag 91, Pag

prerađivačka industrija:

PAB Akrapović, Buzet

opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija:

Termo servis, Zagreb

opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpa-

dom te djelatnosti sanacije okoliša:

CE-ZA-R, Zagreb

građevinarstvo:

MIK-Eling, Zagreb

trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikla:

Jak, Čakovec

prijevoz i skladištenje:

Croatiašped-pilot, Rijeka

pružanje smještaja te pripreme i usluživanja hrane:

Hotel Dubrovnik, Zagreb

informacije i komunikacije:

Ekobit, Zagreb

stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti:

Zagrebačke otpadne vode - upravljanje i pogon, Zagreb

najuspješnije poduzeće prema ukupnom financijskom rejtingu:

Hotel Dubrovnik, Zagreb

9Broj 3681 , 13. lipnja 2011. S MARKOVA TRGAwww.privredni.hr

Igor Vukić[email protected]

Z grade u turistič-kim naseljima na obalnom području

moći će se etažirati, pred-ložila je Vlada u izmjena-ma Zakona o prostornom uređenju i gradnji. Ta će promjena omogućiti i pro-daju pojedinačnih apar-tmana sagrađenih u iz-dvojenim građevinskim područjima izvan naselja.

Izmjenom zakona do-puštena je i gradnja građe-vina za potrebe obiteljskih poljoprivrednih gospodar-stava na udaljenosti od 100 metara od mora (na otocima 50 metara), dok je dosad ta udaljenost morala biti najmanje 300 metara. Te građevine mogu imati prizemlje do 400 četvornih metara (dosad 200 kva-drata) i ukopan podrum do 1000 četvornih meta-ra. Time će se, primjerice, omogućiti gradnja vinskih podruma u pojedinim vi-nogradima. Dosadašnjim propisima je uz ostalo spr-ječavan razvoj vinarstva, pogotovo onog zasnova-nog na domaćim, autoh-tonim sortama. Prema no-vom zakonskom rješenju, u zaštićenom obalnom pojasu moći će se gradi-ti i pojedinačne smještajne građevine (hoteli, pansio-ni, prenoćišta) i s više od 80 kreveta.

Plati pa zadržiIzmjene Zakona o gradnji i prostornom uređenju tre-bale bi znatno pridonijeti razvoju turističke djelat-nosti, ocijenio je ministar turizma Damir Bajs. Po-

jednostavljuju se također i druge procedure za dobi-vanje dozvola za gradnju i donošenje prostorne do-kumentacije, što bi treba-lo potaknuti investicijsku aktivnost u građevinskom sektoru, dodao je mini-star graditeljstva Bran-ko Bačić.

Vlada je donijela i na-javljeni zakon o legaliza-ciji bespravne gradnje po kojem se mogu legalizi-rati nezakonite građevine nastale prije 30. studenog 2009. Njihovi vlasnici moraju platiti komunalni i vodni doprinos. Zatim, uz zahtjev za legalizacijom, trebaju podnijeti i geodet-ski elaborat ovjeren u ge-odetskom uredu, arhitek-tonsku snimku zgrade te mišljenje inženjera gra-đevinarstva o stabilnosti zgrade.

Vlasnici će morati pla-titi i posebnu naknadu za “zadržavanje nezakoni-te zgrade u prostoru”. Vi-sinu naknade odredit će Vlada posebnom ured-bom. Ministar Bačić obja-snio je da vlasnici nezako-nitih zgrada moraju platiti sve ono što su platiti i gra-

ditelji legalnih objekata kako ne bi bili u povoljni-jem položaju. Novac pri-kupljen “naknadom za zadržavanje” Vlada na-mjerava potrošiti za ure-đenje katastarskog sustava i za poboljšanje infrastruk-ture u nelegalnim naselji-ma. Dio sredstava uložit će se i u državni program podizanja energetske efi-kasnosti obiteljskih kuća. Primjerice, najavljeno je subvencioniranje postav-ljanja toplinskih fasada. Vlada procjenjuje da će ovim zakonom biti legali-zirano više od 150.000 ne-zakonitih objekata. Lega-lizaciju neće moći dobiti objekti sagrađeni u zašti-ćenim područjima i naci-onalnim parkovima. Na pomorskom dobru do 70 metara od mora moći će se legalizirati samo objek-ti koji se koriste za stalno stanovanje i za pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga.

Investicijsku aktivnost u infrastrukturnim projek-tima Vlada nastoji pota-knuti i odlukom da neće naplaćivati naknade za prava građenja ili stjecanja

vlasništva između države i državnih poduzeća, odno-sno, između države i jedi-

nica lokalne samouprave. Naplata tih naknada dosad je često usporavala grad-nju velikih infrastruktur-nih projekata, a financij-skih efekata u proračunu od naknada faktično nije bilo. Slična je praksa i u Europskoj uniji.

Popust za dužnikeHrvatske šume moći će prema odluci Vlade svo-ja potraživanja od dužni-ka namirivati preuzima-njem imovine, primjerice, građevinskog zemljišta, poslovnog prostora ili stanova. S druge strane, dužnici koji svoja dugo-vanja nastala do 31. pro-sinca 2010. podmire jed-nokratno, dobit će popust do 30 posto.

SJEDNICA HRVATSKE VLADE

Omogućeno etažiranje apartmana u turističkim naseljimaIzmjenom zakona dopuštena je i gradnja za potrebe obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava na udaljenosti od 100 metara od mora (na otocima 50 metara)

Ovim promjenama omogućit će se i gradnja vinskih podruma u pojedinim vinogradima

moći će se legalizirati bespravno sagrađeni objekti

do 70m od mora(

U Badelovoj vinariji Benkovac predstavljena su vina dobivena iz no-vog vinograda s Korlata, sorti merlot, syrah i ca-bernet sauvignon berbe 2008. godine. Radovi na vinogradu Korlat u ben-kovačkom kraju započeli su u ožujku 2004., a zbog težine terena priprema je trajala sve do proljeća 2005. godine. Iste godine posađeno je prvih 73 hek-tara cjepova loznih sadni-ca, a sljedeće ostalih 30 hektara. Ukupno je zasa-đeno 550.000 loznih cje-pova, a vrijednost investi-cije od pripremnih radova

iznosi gotovo 30,5 milju-na kuna.

Badel 1862 prvi je kod nas započeo sadnju vino-grada u kamenitom terenu na ovako velikoj površini. U samo nekoliko mjese-ci od svečanog predstav-ljanja prve berbe 2007. u listopadu prošle godi-ne, vina Badela s Korla-ta oduševila su ne samo hrvatsko tržište, nego i svjetske poznavatelje vina. Naime, samo u prvih nekoliko mjeseci ove go-dine vina Badela s Korla-ta berbe 2007. osvojila su tri zlatne, četiri srebrne i nekoliko brončanih meda-lja na svjetskim ocjenjiva-njima vina u Francuskoj, Italiji i Luksemburgu, kao i brončane medalje na svjetskom ocjenjiva-nju Decanter World Wine Awards, najuglednijeg svjetskog časopisa posve-ćenog vinima. (J.V.)

U uredu potpredsjed-nika Vlade za investici-je Domagoja Ivana Mi-loševića prikupljeno je čak 277 mogućih inve-sticija ukupne vrijed-nosti oko 150 milijardi kuna. Ipak, većina tih in-vesticija u ranoj je fazi ili tek na razini ideje, dok su najbliže realizaciji već po-znati projekti poput trećeg bloka termoelektrane Plo-min, za koji bi uskoro tre-bao biti raspisan natječaj. Gostujući na radnom ruč-ku Američke trgovinske komore, Milošević je na-javio da će do kraja lipnja biti smanjena vodna na-knada, a investitorima bi od velike pomoći trebao biti i novi zakon o prostor-nom uređenju i gradnji, čiji je prijedlog Vlada po-slala Saboru. Veliki broj projekata planiran je u po-dručju obnovljive energi-je, a Milošević ističe da se u realizaciji tih projekata blisko surađuje s Hrvat-skom elektroprivredom i Hrvatskim šumama, koji

bi treba-li ubrzati svoje pro-cedure i po jedno-staviti pra-vilnike. Uz Plomin, blizu je realizacije i projekt hi-droelektrane Ombla, kao i druga faza izbora kon-cesionara Zračne luke Za-greb. Najsloženiji je pro-jekt Brijuni rivijere, ali on bi, uspije li ga se pro-vesti, mogao biti putokaz za slične projekte u tu-rizmu, vjeruje Milošević. Uz energiju, prijevoz, tu-rizam i vodoopskrbu, što su glavna područja ulaga-nja, potpredsjednik Vlade vidi velike mogućnosti i u poljoprivredi i drvnoj in-dustriji. Upozorava, me-đutim, da Hrvatska nije zemlja jeftine radne sna-ge niti će to biti, pa inve-stitorima treba ponuditi neke druge komparativne prednosti poput promet-nog položaja ili obrazova-nih radnika. (D.Ž.)

PREPREKA INVESTICIJAMA

PREDSTAVLJENA NOVA BADELOVA VINA

Uskoro manje vodne naknade

Vina s krša osvajaju svijet

10 Broj 3681 , 13. lipnja 2011. PREDSTAVLJAMO Privredni vjesnikPREDSTAVLJAMO

SIM-TAM EKSPRES, ZAGREB

T reba vam netko da skokne prijaviti ili odjaviti radnika

na Zavod za mirovinsko ili zdravstveno osiguranje, ili možda ode u Poreznu upravu, Finu, po mobitel sa servisa, ali i da u istom danu isporuči pozivnice, dostavi cvijeće, paket ili ugovor poslovnim partne-rima? Sve to, ali i mnogo toga drugog (primjerice, izbaviti partnera kojeg ste greškom zaključali u sta-nu!), u roku od 90 minuta može riješiti kurirska služ-ba tvrtke Sim-tam Ekspres iz Zagreba. Riječ je o obi-teljskoj tvrtki, osnovanoj prošle godine, a osnivači - dva brata i otac - odlučili su se na pokretanje vlasti-te tvrtke nakon višegodiš-njeg iskustva u obavljanju poštanskih i kurirskih dje-latnosti.

“Glavna djelatnost tvrtke je hitna distribuci-ja raznih vrsti pošiljaka na području Grada Zagre-ba i Zagrebačke župani-je tj. isporuka po sistemu od vrata do vrata uz pot-pis primatelja prilikom preuzimanja pošiljke. Ova usluga na području gra-

da postoji već niz godina, a konkurentske tvrtke su brojne. Međutim, uvidje-li smo da se konkurentnim cijenama, a ponajviše kva-litetnom i fleksibilnom uslugom kreiranom pre-ma specifičnim potrebama klijenata, možemo izbori-ti za dio tržišta”, kazao je vlasnik i direktor tvrtke Marko Đuretić. Od sa-mog početka imaju vrlo jasan cilj: kvalitetnom uslugom, zapošljavanjem kvalificiranih djelatnika i konstantnim prilagođava-njem potrebama klijena-ta - ostati u samom vrhu ponude po omjeru cijene i kvalitete usluge.

Prihodi u porastu Trenutačno posluju s pe-desetak poduzeća iz ra-znih grana gospodarstva i bilježe kontinuiran porast broja zadovoljnih korisni-ka i prihoda iz poslovanja. Ovisno o potrebama, is-poruke se obavljaju sku-terima, automobilima i lakim teretnim vozilima. “Naše usluge koriste po-duzeća mnogih djelatno-sti, odvjetnički i javno-bilježnički uredi, tiskare,

dizajnerski studiji, marke-tinške i turističke agencije, stomatološke ordinacije, zubotehnički i medicin-ski laboratoriji, cvjećarni-ce... Zapravo, svi čije po-slovanje ovisi o žurnoj i profesionalnoj distribuci-ji njihove poslovne doku-mentacije, proizvoda, rad-nog materijala...”, ističe Đuretić. Korištenje usluga

je vrlo jednostavno. Pozi-vom na broj tvrtke klijent stupa u kontakt s dispeče-rom i dogovara mjesta pri-kupa i isporuke, rok is-poruke, način plaćanja (gotovinom ili virmanom), te druge moguće uvjete is-poruke. Nakon toga dispe-čer angažira kurira s ade-kvatnim vozilom i šalje ga na adresu prikupa dosta-ve. Isporuka se, ovisno o zahtjevima klijenta, može obaviti već u roku od 90 minuta od zaprimljene na-rudžbe. (J.F.)

( 90 min nakon narudžbe

O biteljsko poljo-privredno gospo-darstvo Bošnjak

iz Sičice (Općina Vrbje) kod Nove Gradiške pro-izvodi domaće pivo već desetak godina. U počet-ku je proizvodnja bila primitivna i s puno im-provizacija, ali u zadnje tri-četiri godine ozbiljnije su se prihvatili posla. Da-

nas imaju modernu opre-mu za kuhanje i cijeđenje pivarskog slada, tanko-ve za fermentaciju i odle-žavanje piva, kao i hlad-njaču za čuvanje mladog piva. Pivo OPG-a Boš-njak je drukčije od veći-ne domaćih piva, nefiltri-rano je, bogatog, pomalo grubog okusa, s izraže-nim ječmenim aromama. Proizvode ga ponajprije za vlastito seljačko gos-podarstvo i kušaonicu do-maćeg piva i služe uz bo-gatu ponudu slavonskih

specijaliteta. Među njiho-vim tekućim specijaliteti-ma ističu se rakije od piva i kukuruza, a među jeli-ma kruh na listu kupusa i namaz od svinjske masti. Uz sve to idu, naravno, potoci domaćeg piva, jer se OPG Bošnjak od dru-gih sličnih seljačkih gos-podarstava razlikuje upra-vo po promoviranju piva.

Od proizvodnje piva stva-raju prepoznatljivi turi-stički proizvod kroz ku-šanje piva u kušaonici, organizaciju kratkih teča-jeva kuhanja piva, festival izvornog piva i druge slič-ne manifestacije poveza-ne s pivom.

Kirvajsko i s logomIako proizvode pivo pr-venstveno za vlastite po-trebe, u OPG-u Bošnjak pivo se može kupiti i u bačvama za razne prigo-de poput svadbi, rođenda-

na ili kirvaja, uz dostavu piva i prateće opreme na adresu kupca. Pivo može biti i prigodno (božićno, svatovsko, kirvajsko ili s logom tvrtke) u atraktiv-noj ambalaži ili kao su-venir. Kratki tečaj kuha-nja piva održavaju dva puta mjesečno, a uz upo-znavanje sa sirovinama i tehnikama dobivanja piva tečaj traje oko osam sati. Demonstriraju i pečenje rakije od kukuruza, tzv. komadare, srodne viski-ju, što traje oko jedan sat. Kuriozitet OPG-a Boš-njak je i mogućnost igra-nja turnira u tzv. beer pon-gu ili pivskom stolnom tenisu. Za igru su potreb-ni stol, čaše s pivom i lop-tice za stolni tenis. Iako pravila beer ponga vari-raju i dobrim dijelom su stvar dogovora, igra obič-no počinje sa šest čaša piva poslaganih u istostra-nični trokut. Cilj je ubaci-ti lopticu u čašu koju onda treba iskapiti. Tko prvi isprazni sve čaše, pobjed-nik je. Može se, naravno, igrati i na tri dobivene, ali to je već malo zahtjevnija varijanta. (D.Ž.)

Uz rakiju od piva hrana bolje kliziDemonstriraju i pečenje rakije od kukuruza, tzv. komadare, srodne viskiju, što traje oko jedan sat. Kuriozitet OPG-a Bošnjak je i mogućnost igranja turnira u tzv. beer pongu ili pivskom stolnom tenisu

Od proizvodnje piva OPG Bošnjak stvara

prepoznatljivi turistički proizvod

OPG BOŠNJAK, NOVA GRADIŠKA

moguća je isporukatraje tečaj kuhanja piva

8 sati(

Trenutačno posluju s pedesetak poduzeća iz raznih grana gospodarstva

Osim dostave poslovne dokumentacije ili raznih proizvoda, djelatnici ove tvrtke mogu skoknuti i u Poreznu upravu, Finu, Zavod za mirovinsko ili zdravstveno osiguranje...

Brza dostava - rješenjeza mnoge probleme

11Broj 3681 , 13. lipnja 2011. PRIČA S RAZLOGOMwww.privredni.hr

Boris Odorčić[email protected]

I zgradnja IT sustava jedan je od najvaž-nijih koraka u poslo-

vanju neke tvrtke. Među-tim, velik broj poslovnih subjekata svoju neučin-kovitost i visoku cijenu izlaznih proizvoda može zahvaliti lošoj IT infra-strukturi koja u tom slu-čaju služi kao uteg poslo-vanju. Trenutačno, kad tvrtke na sve načine po-kušavaju umanjiti poslje-dice krize i nametnuti se tržištu, sve je jasnije da će opstati oni poduzetnici

koji nude kvalitetnu uslu-gu, brza rješenja i profe-sionalan pristup. U ostva-renju tih zahtjeva nužan je odgovarajući IT sustav, koji će omogućiti lakšu organizaciju poslovanja i brz pristup potrebnim in-formacijama. Jedna od tvrtki koja je među prvi-ma prepoznala važnost iz-gradnje IT sustava u Hr-vatskoj je Zel-Cos koji ove godine slavi 20 go-dina postojanja. Tvrtka je specijalizirana za izgrad-nju i održavanje IT susta-va, odnosno projektiranje, izvedbu, uspostavu i odr-žavanje složenih i cjelovi-tih informatičkih rješenja, te tehničku podršku i ser-vis informatičke opreme. “Zel-Cos je u protekla dva desetljeća postao jed-

na od vodećih hrvatskih tvrtki u tom segmentu. Danas ima 25 zaposlenih koji kontinuirano prola-ze stručna usavršavanja te tako stječu certifika-te i diplome kojima doka-zuju svoje široko tehničko znanje potrebno za kvali-tetan i profesionalan ser-vis informatičke opreme te kompetentnost za odr-žavanje IT sustava”, kaže Dubravko Puhelek, di-rektor Zel-Cosa.

Suradnja s institucijamaNa popisu klijenata tvrt-ke nalaze se ministarstva, zavodi, agencije, banke, obrazovne i zdravstvene ustanove te brojne renomi-rane domaće i strane tvrt-ke. Njima Zel-Cos omogu-ćava da na jednom mjestu dobiju cjelovito rješenje - od projektiranja, preko na-bave opreme i izgradnje infrastrukture do tehničke podrške. Također, manjim i start-up tvrtkama nudi, uz nabavu poslužitelja, i

cjelokupno podešavanje u skladu s njihovim potreba-ma, te brojne dodatne po-godnosti. “Uz pomoć no-viteta moderne tehnologije te implementacijom rješe-nja koja Zel-Cos predla-že nakon temeljite analize situacije, tvrtke unaprje-đuju učinkovitost i razinu sigurnosti poslovnih po-dataka, a djelatnicima osi-guravaju neprestan protok informacija te im olakša-vaju suradnju na različi-tim projektima”, napomi-nje Puhelek.

Osim usluga izgradnje i održavanja računalnih sustava, tvrtka je i ovlašte-ni serviser prijenosnih ra-čunala Lenovo, HP, Sam-sung, Acer i Viewsonic. Uz to je i ovlašteni servi-ser stolnih računala Acer i HP, poslužitelja IBM, mo-nitora Viewsonic, Acer i Fujitsu te pisača HP, Ep-son i Samsung. Kao IBM partner Zel-Cos je dobio ekskluzivno pravo na ser-vis Lenovo poslužitelja te su prvi i trenutačno jedi-

ni servisni centar za njih. Uz to, tvrtka je i Microsoft Gold Certified Partner na području mrežnih tehno-logija i informacijskih su-stava, što predstavlja naj-viši stupanj partnerstva koji neka informatička tvrtka može ostvariti s tim najvećim i najpoznatijim svjetskim proizvođačem softvera.

Personalizirani modeli uslugaTvrtka, nastavlja Puhelek, mjesečno prima i poprav-lja više od 1200 uređa-ja od čega prosječno 680 prijenosnih računala (go-tovo 55 posto), što govo-ri o velikoj zastupljeno-sti prijenosnih računala u ukupnoj prodaji osobnih računala. Zel-Cos je vo-deći servis u tom segmen-tu uz uspješnost poprava-ka od 95 posto.

Pokrenuli su i uslu-gu One stop shop, kojom klijentima nude potpu-nu izgradnju IT sustava na jednom mjestu kroz tri

personalizirana modela, ovisno o njihovim potre-bama. “One stop shop je najbolje rješenje za brzu informatizaciju tvrtke – sve što korisnik treba uči-niti jest definirati svoje potrebe u poslovanju. Za-tim ga stručnjaci savjetu-ju te zajednički odlučuju o odabiru modela uslu-ge”, napominje prvi čo-vjek ove tvrtke. Nakon toga Zel-Cos u potpuno-sti na sebe preuzima brigu o nabavi i isporuci opre-me i softvera, povlačenju mrežnih kabela te imple-mentaciji i optimizaciji poslužiteljske infrastruk-ture. Svi korisnici paketa usluga ostvaruju i besplat-no informatičko savje-tovanje i izradu rješenja prilagođenog njihovim poslovnim zahtjevima, kao i prednosti poput po-voljnijih mogućnosti i ci-jena nabave informatičke opreme i softvera, priori-teta u rješavanju proble-ma u radu te povlaštene usluge servisa.

20 GODINA ZEL-COSA

Kad imate IT u malom prstuOne stop shop je najbolje rješenje za brzu informatizaciju tvrtke – sve što korisnik treba učiniti jest definirati svoje potrebe u poslovanju, kaže direktor Zel-Cosa Dubravko Puhelek

Kao IBM partner Zel-Cos je dobio

ekskluzivno pravo na servis Lenovo

poslužitelja

zapošljava Zel-Cos Zel-Cos popravlja mjesečno

25 djelatnika više od 1200 uređaja ( (*vijesti

Odobrene potpore HAMAG-a Vijeće Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja odo-brilo je državne potpore u obliku jamstava za male i srednje poduzetnike, sadr-žane u prijedlogu Pravil-nika o izdavanju jamsta-va Hrvatske agencije za malo gospodarstvo. Dr-žavna potpora, kako je to propisano prijedlogom Pravilnika, odgovara ra-zlici između minimalne godišnje premije za rizik i stvarno zaračunate go-dišnje premije koju HA-MAG određuje posebnim aktom. Minimalne godiš-nje premije za rizik izno-se između 0,4 i 3,8 posto.

Tržište automobila u porastu U prvih pet mjeseci ove godine registrirano je 18.516 novih osobnih vo-zila, što je za 17,5 posto više nego u istom razdo-blju lani, prema podacima redovitog mjesečnog istra-živanja Promocije plus. U svibnju je prodano 3875 novih automobila, 224 više nego u istom mjese-cu prošle godine. Najpro-davanija marka u prvih pet mjeseci je Volkswagen, s udjelom od 11 posto, sli-jedi Renault sa 10,5 posto, Opel sa 9,99 posto i Škoda sa 8,18 posto.

Razvoj carinskog laboratorija

Carinska uprava počela je twinning projekt razvoja carinskog laboratorija, vri-jedan 500.000 eura, koji se provodi u suradnji s Pore-znom agencijom Španjol-ske. Cilj projekta je po-većanje naplate carine i poreza ispravnim utvrđi-vanjem vrste, tarifne ozna-ke, podrijetla i vrijednosti robe, pružanje podrške u sprječavanju nezakonitog prometa roba i pripremi Carinske uprave za efika-sno upravljanje zajednič-kom poljoprivrednom po-litikom EU-a. Projekt traje do 27. lipnja 2012., a finan-cira se iz nacionalnog IPA programa za 2007. godinu.

12 Broj 3681 , 13. lipnja 2011. INTERVJU Privredni vjesnik

Svetozar Sarkanjac [email protected]

I ako su mu tek 32 godine, docen-ta s osječkog Eko-

nomskog fakulteta Do-magoja Sajtera mnogi smatraju jednim od kom-petentnijih stručnjaka za pitanja stečaja. Upravo o toj temi smo razgovarali s njime.

Prema nekim podacima, lani je 1300 hrvatskih tvrtki otišlo u stečaj, go-tovo 24 posto više nego 2009. godine. - Zakoni kažu: onaj tko je blokiran dulje od 60 dana, mora u stečaj, a ako ste-čaj ne otvori na vrijeme, može ga se kazniti i s dvi-je godine zatvora. No, u Hrvatskoj postoji više od 63.000 poslovnih subjeka-ta koji duguju više od 32 milijarde kuna, blokira-nih dulje od godine dana, a nad njima se ne otvara stečaj. Od tih 63.000 njih 45.000 su tzv. zombi-po-duzeća, odnosno nemaju ni jednog zaposlenog, a to praktično znači da kada bi se sutra otvorilo i zaklju-čilo 45.000 stečajeva, ni jedan hrvatski građanin ne bi ostao bez posla! Stoga, u brojnim slučajevima ne stoji argument da se ste-čajevi ne otvaraju kako bi se sačuvala radna mjesta. Nažalost, ni ovdje ne za-vršavaju tragične brojke, jer u statistici dugotraj-no blokiranih poslovnih subjekata daleko najve-ći udio (41 posto) imaju oni koji su blokirani dulje

od pet godina. Dakle, nji-hova blokada traje i više nego 30 puta dulje nego što je dopušteno, ali se njihovi stečajevi svejed-

no ne otvaraju. I, na kra-ju, moram ispraviti poda-tak iz vašeg pitanja o tome da je prošle godine u Hr-vatskoj bilo 1300 stečaje-va. Naime, taj je broj bit-no manji. Nasuprot ovih desetaka i desetaka tisu-ća blokada stoji minornih 422 stečaja zaista otvore-nih u cijeloj Hrvatskoj ti-jekom 2010. godine.

Zašto se stečajevi ne otvaraju?- Postoji mnogo razloga, iznijet ću samo neke od njih. Prvo, opseg posla je impozantan. U Hrvatskoj radi 113 trgovačkih suda-ca i sudskih savjetnika; kad bi se na te pravosud-ne djelatnike raspodijeli-lo 63.000 poslovnih su-bjekata blokiranih dulje od godine dana, svaki od njih na stol bi dobio 560 predmeta.

Osim toga, ne posto-ji motivacija vjerovni-ka za pokretanje stečaja. Prvo, vjerovnici su svje-sni da se ni u stečaju če-

sto neće moći naplatiti jer su u brojnim slučaje-vima vlasnici iz dužnika već ‘isisali’ svu vrjedni-ju imovinu, i tvrtki osta-vili samo dugove. Dru-go, troškovi postupka nisu zanemarivi. Mora se platiti sudska pristojba, zatim posebna pristoj-ba od 10.000 kuna, pa predujam troškova pret-hodnog postupka, onda enormno visoki troškovi odvjetnika, kao i preduj-mi za troškove održava-nja posebnih ročišta. Što zauzvrat dobiva vjerov-nik koji je sve to platio? Apsolutno ništa: u pot-puno je jednakom polo-žaju kao i svi ostali vje-rovnici. Dakle, vjerovnik A koji pasivno proma-tra kako vjerovnik B pla-ća sve te troškove, ima u stečajnom postupku jed-naka prava kao i vjerov-nik B. Jasno, u tako defi-niranoj igri malo tko želi biti naivčina koja će sno-siti troškove za druge.

Zašto je bitno pokretati stečajeve?- Stečajevi su nužan i ne-izbježan preduvjet odr-žanja fer tržišne igre. Naime, kada sudac u no-gometu pokaže igraču cr-veni karton jer je igrao ru-kom, to može biti stoga jer je taj igrač namjerno igrao protivno pravilima ili što je zbog neiskustva napra-vio glupost. U svakom slučaju, isključivanjem s terena stvara se predu-vjet za nastavak normalne igre, i šalje se poruka da se nefer postupanje neće

DOMAGOJ SAJTER, DOCENT NA EKONOMSKOM FAKULTETU U OSIJEKU

Stečajevi su nužan i neizbježan preduvjet održanja fer tržišne igreStečaj ne mora nužno biti ‘smrt’ pravne osobe, već postupak posvemašnje reorganizacije nakon koje dužnik nastavlja poslovati u više ili manje izmijenjen om obliku

Neplaćanje se promatra

kao normalno ponašanje jer

su akteri sve redom ‘ugledni’

poduzetnici, članovi ‘visokog’ društva

duguje 63.000 poslovnih subjekata više od 32 mlrd kn(

Prema najnovijoj anke-ti koju među poslodav-cima već tradicionalno provodi Hrvatski za-vod za zapošljavanje u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komo-rom, Hrvatskom udru-gom poslodavaca i Hr-vatskom obrtničkom komorom, 976 posloda-vaca ili 50,9 posto an-ketiranih planira u ovoj godini zaposliti ukupno 13.169 radnika, uglav-nom na određeno vrije-me (73,8 posto).

Najveće potrebe za radnicima imaju privat-nici (78,9 posto). Čak 34 posto anketiranih (652 poslodavca) izjasnilo se da će, barem prema sadaš-njim očekivanjima, pove-ćati broja radnika.

Nasuprot tome, 404 poslodavca ili 21,1 po-sto anketiranih najavilo je smanjenje broja zaposle-nih. “Od 1918 anketiranih poslodavaca njih 862 ili 44,9 posto nije odgovori-lo na postavljeno pitanje, bilo zato što ne očeku-ju promjenu broja zapo-slenih ili ne mogu pred-vidjeti situaciju na tržištu koja se, naravno, odraža-

va i na njihovo poslova-nje”, navodi se u istraži-vanju HZZ-a.

Otkazi zbog gubitka tržištaNajveće povećanje broja radnika očekuje se u dje-latnosti trgovine, poprav-ku motornih vozila i moto-cikala te administrativnim i pomoćnim uslužnim dje-latnostima, dok se najveća smanjenja očekuju u gra-

đevinarstvu i prerađivač-koj industriji. Poslodavci su kao glavne razloge za otpuštanje naveli reorga-nizaciju proizvodnje/rad-nog procesa, smanjenje proizvodnje, gubitak trži-šta i drugo. Tako se izja-snilo 258 tvrtki ili 63,9 posto od ukupnog bro-ja anketiranih. Potenci-jalni višak pretežito čine radnici starije dobi (25,5 posto) te radnici niže razi-

ne stručnosti (19,1 posto). Zanimanja koja bi se po-najprije mogla pojaviti na popisu viškova su - tran-sportni radnik, administra-tivni službenik, radnik vi-sokogradnje i čistačica.

Poteškoće s prona-laženjem radnika ima-lo je 258 poslodavaca ili 13,5 posto. Dio posloda-vaca (485 ili 25,3 posto) iskazao je potrebu za do-datnim obrazovanjem po-

stojećih radnika, i to u dje-latnosti gdje su potrebna uža strukovna i tehnička znanja. Kad je pak riječ o suradnji s HZZ-om, i da-lje najveći broj poslodava-ca koristi njegove usluge i to kroz objavu potrebe za radnikom na web strani-ci HZZ-a (77,2 posto), te kroz objavu u dnevnom biltenu, dnevnom listu ili na oglasnoj ploči HZZ-a (64,2 posto). (J.F.)

ANKETA HZZ-a MEĐU POSLODAVCIMA

Nezaposleni se mogu nadati samo privremenom posluNešto više od 50 posto anketiranih poslodavaca najavilo je zapošljavanje, ali uglavnom na određeno vrijeme

Poteškoće s pronalaženjem

radnika imalo je 13,5 posto poslodavaca

privatnih tvrtki među poslodavcima

78,9%(


tolerirati. Kada bi statisti-ka pokazala da nogomet-ni suci daju vrlo malo cr-venih kartona, to bi moglo značiti ili da je igra posta-la vrlo ‘nevina’ (odno-sno, bez realnih razloga za strogo kažnjavanje), ili da suci toleriraju igru pro-tivnu pravilima. Posljedi-ca ovog drugog bilo bi da se nogomet igra i rukama.

Upravo ovo posljed-nje događa se u Hrvat-skoj: tržišna igra je po-stala potpuno suprotna suštinskoj ideji tržišta. Ako tržište služi razmje-ni, te nakon preuzimanja robe ili usluga suprotna strana ne plati tu robu ili usluge, odnosno ne ispu-ni svoju obvezu, onda ta strana ne igra prema pra-vilima. Stečaj je mehani-zam naplate neispunjenih obveza i, slično kao crve-ni karton, ima dvostruku ulogu: signalizira svim sudionicima da se nepla-ćanje obveza ne toleri-ra, te daje zadovoljštinu oštećenima. Ako se gol da rukom, mora biti po-ništen. Isto tako, ako po-jedinac sagradi poslovno carstvo preko leđa do-bavljača i radnika koji-ma ne isplaćuje plaće i doprinose, ti dobavljači i radnici (kao i svi ostali vjerovnici) moraju ima-ti na raspolaganju meha-nizam koji će ih obešte-titi. Ako taj mehanizam ne funkcionira, dolazi do apsolutne perverzije i izopačenja tržišne igre, jer se golovi počinju da-vati rukama, a da nitko na to ne reagira.

Kakve su sankcije protiv onih koji ne poštuju za-konske odredbe? - Slabe ili nikakve. Pre-ma podacima iz Županij-skog državnog odvjetniš-tva u Osijeku, za stečajna kaznena djela na područ-ju istočne Hrvatske u ci-jeloj 2010. zaprimljena je jedna prijava. Iste godi-ne za kazneno djelo nepo-kretanja stečaja doneseno je 17 osuđujućih presu-da, od čega je njih pet do-bilo samo uvjetne kazne. Ista je tendencija i u dru-gim hrvatskim regijama - neplaćanje se proma-tra kao normalno, uobi-čajeno ponašanje. Zašto je to tako? Zato što su ak-teri sve redom ‘ugledni’ poduzetnici, članovi ‘vi-sokog’ društva, tzv. elita. Malo tko ima hrabrosti vi-knuti: ‘Car je gol! Zgrnuli ste imovinu na račun vje-rovnika, a iza sebe imate more neplaćenih računa i paralelnih tvrtki u dugovi-ma’. Kada voda dođe do grla, ti poduzetnici jedno-stavno otvore novu tvrtku i ponašaju se kao da se ni-kad ništa nije dogodilo… Možemo se samo nada-ti da će ovi problemi doći na red ulaskom u EU, jer je očito da ih sami ne rje-šavamo.

Kakvi su primjeri rješa-vanja pitanja stečaja u zemljama EU-a? - Tendencija u zemljama EU-a je promocija postu-paka restrukturiranja u ste-čaju. Naime, mnogi još nisu svjesni kako stečaj ne mora nužno biti ‘smrt’

pravne osobe, već postu-pak posvemašnje reorga-nizacije nakon koje dužnik nastavlja poslovati u više ili manje izmijenjenom obliku. Istraživanja poka-zuju kako se restrukturi-ranjem u stečaju uspijeva sačuvati bitno veći posto-tak imovine nego likvida-cijom, odnosno raspro-dajom. Nažalost, postoje brojne prepreke restruktu-riranju, od nesposobnosti vjerovnika da se dogovore o svojim potraživanjima, do otezanja s otvaranjem stečaja tijekom kojega ‘ne-staje’ vrijedna imovina.

Stoga zakonodavci uvode zakonska rješenja koja po-mažu dužnicima prebrodi-ti oluje, a ne ih još dodat-no opteretiti i time potopiti. Ne postoji nekakav europ-ski standard stečajnog po-stupka, te nas nakon ula-ska u EU ne očekuje novi stečajni sustav. No, s dru-ge strane, kad nam se otvo-re vrata tog tržišta, čisto sumnjam da će vjerovni-ci iz EU-a tolerirati nepla-ćanje, odnosno otezanja u plaćanju kao što to doma-ći nevoljko čine. Stoga se nadam uređenijem i stabil-nijem sustavu koji će funk-cionirati u korist svih, a ne samo nekih.

DOMAGOJ SAJTER, DOCENT NA EKONOMSKOM FAKULTETU U OSIJEKU

Stečajevi su nužan i neizbježan preduvjet održanja fer tržišne igreStečaj ne mora nužno biti ‘smrt’ pravne osobe, već postupak posvemašnje reorganizacije nakon koje dužnik nastavlja poslovati u više ili manje izmijenjen om obliku

U brojnim slučajevima ne stoji argument da se stečajevi ne otvaraju kako bi se sačuvala radna mjesta

duguje 63.000 poslovnih subjekata na 1 pravosudnog djelatnika ako se pokrenu stečajevi 560 predmeta (

nema ni jednog zaposlenog45.000 zombi-tvrtki(

Aktualni hrvatski stečajni zakon zapravo je preuzet iz njemačkog zakonodavstva. Zašto tamo funkcionira, a kod nas ne? - Često se kaže da ne treba izmišljati to-plu vodu, i da je dovoljno samo prevesti tuđi zakon pa će se problemi valjda rije-šiti sami od sebe. Zamislimo jedan sta-ri sat koji visi na zidu nekog švicarskog urara. Taj je fini i precizni mehanizam bio u uporabi stoljećima, a da bi uredno funkcionirao, moralo ga se redovno ser-visirati, popravljati, i po potrebi mijenjati neke dijelove. Pretpostavimo da je netko taj sat prenio beduinima u pustinju, koji su čuli za sat, znaju kako satovi izgleda-ju i što rade, ali nikada nisu zaista ima-li jedan takav mehanizam. Kako u šato-rima nema zidova, uslijed neodržavanja i loših uvjeta on je vrlo brzo prestao radi-

ti. Nitko od beduina nije imao ni znanja, ni vještine, ni iskustva da bi ga popra-vio. I što se dogodilo? Zurili su u taj sat koji nije funkcionirao, divili se njegovom finom i složenom mehanizmu, i čudi-li se kako je stoljećima sasvim lijepo ra-dio u Švicarskoj, a kod njih ne kuca. Slič-no ovoj pričici, prepisali smo složeni i fini njemački stečajni mehanizam, koji kod nas nikada zapravo nije proradio, i ne-prestano se čudimo kako taj isti aparat uredno funkcionira u Njemačkoj. Tran-sfer jednog tako bitnog zakona je ujed-no i transfer kulture i mentaliteta koji je iznjedrio originalni zakon, a Hrvati oči-to nemaju isti mentalitet ni kulturu kao Nijemci, pri čemu ne želim rangirati dva naroda, već samo konstatirati kako smo jednostavno različiti.

Transfer zakona može, ali mentaliteta - teško

14 Broj 3681 , 13. lipnja 2011. AKTUALNO Privredni vjesnik

Jasminka [email protected]

U ovom trenutku Hrvatska ima najjeftinija i naj-

kvalitetnija ortopedska po-magala u regiji, a usudio bih se reći i u svjetskim okvirima. To je zato što se tom djelatnošću u pravilu bave male obiteljske tvrt-ke koje su mnogo godina nabavljale opremu i usva-jale znanje i iskustvo u tom poslu. Temeljem pregovo-ra s “velikima”, pri čemu se gledalo na veličinu po kriteriju prometa i dobiti, stvari pomalo kreću u dru-gom smjeru. Sada sve kal-kulacije govore da je uku-pna knjigovodstvena dobit u ovom poslu oko pet po-sto od ukupnog prome-ta, rekao je Saša Boban, direktor splitske tvrtke Protetika. S Bobanom, kao i direktoricom riječ-ke tvrtke ORT ED Pro-tetika Elizabetom Čuli-nom, razgovarali smo o uvjetima proizvodnje or-topedskih pomagala u Hr-vatskoj te novom pravilni-ku koji će Hrvatski zavod za zdravstveno osigura-nje (HZZO) uskoro usvo-jiti i s kojim će se, sasvim je sigurno, dosta toga pro-mijeniti. S postojećim su inače jako nezado-voljni brojni

pacijenti, a s novim će – po svemu sudeći – još neza-dovoljniji biti proizvođači.

Pritužbe sa svih strana“Sudeći po pritužbama koje se mogu čuti sa svih strana, a posebice od paci-jenata, sadašnji način do-bivanja medicinskih po-magala nije dovoljno

dobro reguliran i od HZ-ZO-a se očekuju nova rje-šenja. Međutim, mislim da proizvođači ne treba-ju imati iluzija o značaj-nijim povećanjima cije-na. HZZO-u je cilj ušteda sredstava koja daje za tu namjenu a koja su 2010. iznosila oko 750 miliju-na kuna, za razliku od 640 milijuna kuna potrošenih 2009., uz zadržavanje ili

čak povećanje postojećeg standarda pacijentima. To znači da će proizvođači i distributeri pomagala ima-ti slične uvjete poslovanja kao farmaceuti koji su pri-siljeni stalno snižavati ci-jene. Mislim da će to više pogoditi veće proizvođa-če, tj. one koji proizvo-de za šire tržište, dok oni koji izrađuju pomagala po mjeri neće osjetiti veće promjene”, kazao je Saša Cvetojević, predsjednik Udruge ljekarnika u Hr-vatskoj udruzi posloda-vaca i član Upravnog vi-jeća HZZO-a. “Pad cijena pomagala uz zadržavanje istih troš-kova koji su, nažalost, ne-izbježni znači daljnji pad dobiti za 50 posto”, kaže Saša Boban. “S obzi-rom na to da će nova ci-jena biti fiksna u duljem vremenskom razdoblju, za očekivati je da će naša djelatnost vrlo brzo posta-ti neprofitabilna. Jedini izlaz je u smanjenju troš-kova proizvodnje što u ovom slučaju znači otpu-štanje radnika, prestanak investiranja u proizvod-nju i selekcija proizvod-nje na najprofitabilnija pomagala. Nakon toga sli-jedi selekcija u proizvod-

nji na ona pomagala koja se privat-

U PRIPREMI NOVI PRAVILNIK O ORTOPEDSKIM POMAGALIMA

Hoće li proizvodnja medicinskih pomagala postati neisplativa?

Proizvođači i distributeri

pomagala imat će slične uvjete kao

farmaceuti koji su prisiljeni stalno

snižavati cijene, rekao je Cvetojević

za medicinska pomagala dao HZZO u 2010.

oko 750 mil kn(

Mali proizvođači ortopedskih pomagala smatraju kako svjetski pro izvođači mogu “uskočiti” na tržište s daleko manjim cijenama, ali samo do trenutka dok se ne ugasi domaća proizvodnja. Kada se to dogodi, najavljuju, cijene pomagala višes truko će se povećati

S direktorom Ma-kromikra Želj-kom Brigljevi-

ćem razgovarali smo u vrijeme objave financij-skih pokazatelja tvrtki. Kako je rekao, s rezultati-ma se ne želi hvaliti, treba biti svjestan ukupnog sta-nja u gospodarstvu, a ono nije dobro i sve je gore. Makromikro je nastao pri-je 21 godinu u kućnoj ra-dinosti, a danas zapošlja-va 82 radnika. Temeljna djelatnost tvrtke je trgovi-na informatičkih kompo-nenti i gotovih proizvoda (računala, printera...), te reciklaža potrošenih ink i toner kazeta koju rade s najsuvremenijom tehno-logijom. Zaposlenici su za taj posao dodatno edu-cirani u Austriji.

Kako se gospodarska kriza reflektirala na Vaše poslovanje? - Vidi se da je besparica. To je konstanta, a bit će i još gore. Međutim, nitko ništa konkretno ne poduzi-ma da se kriza počne rje-šavati. O tome se svakod-nevno govori i donose se razni zaključci, no u stvar-nosti se samo još jače ope-terećuje krajnji potrošač. Sve se prikriva ulaskom u Europsku uniju i dnevno-političkim događajima ko-jima se zabavljaju mase. Zato se u medijima plasi-raju teme o izručenju Hr-vatskoj bivšeg premije-ra Ive Sanadera, dolazak Pape, a po potrebi navo-di se i nepravedna presuda generalima...

Kakvi su uopće uvje-ti poslovanja u Hrvat-skoj? - Ne treba čuditi što nema stranih investitora. Uvje-ti su i do sada bili loši, a sada su još gori. Primjeri-ce, da bih produljio jednu dozvolu čije izdavanje sto-ji 1000 kuna, moram pret-hodno prikupiti raznu do-

kumentaciju za što moram potrošiti više od 20.000 kuna. I to sada već tra-je više od sedam mjese-ci. Država na taj način do-datno zapošljava ljude po ministarstvima i agencija-ma te pogoduje javnim bi-lježnicima i odvjetnicima. Najteže je to besmisleno lamatanje političara koji se utapaju u živom pijesku i svako malo po hitnom postupku izglasaju novi zakon ne bi li nečim na-dopunili državnu blagaj-nu. Tako su lani usred ljeta donijeli Zakon o eviden-ciji radnog vremena koji je neprovediv, ali oni su to shvatili tek za nekoliko mjeseci. Inspektori su, na-ravno, u međuvremenu iz-mrcvarili poduzeća. Gos-podarstvenici su uložili novac i vrijeme da se pri-lagode, ali, eto, nakon ne-koliko mjeseci – više ništa od toga nije bitno.

Kako ocjenjujete hrvat-sko ICT tržište? - Naše se tržište svodi na zabavnu elektroniku i te-lekomunikacije, te održa-vanje postojeće IT infra-strukture. IDC Hrvatska objavila je kako 28.000 IT tvrtki radi 30 posto pri-hoda, a telekomunikacije ostalo, i jedine imaju mo-gućnost razvoja i ostvari-vanja profita. Međutim, u zemlji gdje ne postoji pro-izvodna potrošnja i gdje je sve temeljito uništeno,

sve se svodi samo na odr-žavanje postojećeg stanja.

Kakva je onda perspek-tiva mladih ljudi koji se obrazuju za taj sektor?- Veseli to što se svaki dan rađa dovoljno mladih po-tencijala koji svoja sof-tverska rješenja plasiraju putem interneta za neke segmente poslovnih za-htjeva. Imamo dosta pa-metnih ljudi, no nema mogućnosti organizira-no ih i funkcionalno za-posliti.

Što tržište očekuje na-kon ulaska u EU?- Ništa što već nismo vi-djeli, samo puno profesi-onalnije zapakirano. Glo-balna pljačka ispast će

kao spas pri stvaranju bo-lje rang-liste suvremenog robovlasničkog odnosa. Nekad se on zasnivao na osnovnim građanskim slo-bodama. U EU-u ćemo biti u preraspodijeljenom eko-nomskom ropstvu. Mediji će još jače ispirati mozgo-ve i ljudi će sve više raditi ono što marketinški mago-vi korporacija žele - trošit će sve više onog što im ne treba i sve više živjeti na kredit. (J.F.)

ŽELJKO BRIGLJEVIĆ, DIREKTOR TVRTKE MAKROMIKRO

Bit će nam gore kad uđemo u EUNitko ništa konkretno ne poduzima da se kriza počne rješavati. Sve se prikriva ulaskom u EU i dnevnopolitičkim događajima kojima se zabavljaju mase

Ljudi će trošiti sve više onog što im

ne treba i sve više živjeti na kredit


U PRIPREMI NOVI PRAVILNIK O ORTOPEDSKIM POMAGALIMA

Hoće li proizvodnja medicinskih pomagala postati neisplativa?

no naručuju i brže napla-ćuju sa slobodnim formi-ranjem cijene. Sada smo već vrlo blizu prestanku izrade proteza za HZZO, te orijentaciji na ortoped-ske uloške na slobodnom tržištu, laku ortotiku kao podršku privatnoj medici-ni te izradi visokosofisti-ciranih proteza za privat-ne naručitelje”, naglasio je Boban.

I tu dolaze korporacijeTakvim razvojem događa-ja, dodao je, proizvodnju pomagala za HZZO po-malo će preuzimati među-narodne velike korpora-

cije kojima nije problem podnijeti određene gubit-ke u svrhu postupnog pre-uzimanja tržišta. Štoviše, s obzirom na to da imaju nabavu na svjetskoj razi-ni i distribuciju modulnih dijelova i repromaterijala koji proizvode, gubitke će kompenzirati kroz manju nabavnu cijenu materija-la. Onog momenta kad hr-vatskih malih proizvođača više ne bude, a to će naža-lost biti u vrlo skoroj bu-dućnosti, hrvatska država

i HZZO će biti suočeni s puno tvrđim pregovarači-ma o cijenama i uvjetima isporuke nego što je to ša-čica malih obiteljskih tvrt-ki koje ni ne mogu zapri-jetiti obustavom isporuke jer ne bi financijski pre-živjele ni kraće razdoblje. Dakle, cijena pomagala će se višestruko povećati i doći na onu razinu koja je svjetski prihvaćena.

“Kome odgovara da se unište domaći proizvo-đači i njih zamijeni onima koji će to raditi puno sku-plje i beskrupuloznije, što se može vidjeti na primje-ru telekomunikacija, ba-naka...?”, pita se Boban. Najtragičnije od svega je, ističe, što je riječ o zapra-vo minornim troškovima u sustavu osiguranja, tako da ovu pojavu šira javnost neće ni primijetiti. Me-đutim, kad se rade male štete na mnogim mjesti-ma, onda dobijemo veli-

ku štetu i tako kvalitetno uništenu ekonomiju da ju je nemoguće u budućno-sti oporaviti. Tako je pro-pala proizvodnja štaka u Hrvatskoj. Njihova cije-na bila je takva da su se uvozile sa Zapada i u jed-nom dijelu proizvodile u Hrvatskoj. Snižavanjem cijene u HZZO-u dobili smo jeftine štake s Dale-kog istoka, a hrvatska pro-izvodnja je propala. Kada bi se napravila dublja ana-liza, kazao je Boban, vi-djelo bi se da je ukupnoj ekonomiji napravljena veća šteta nego korist.

Ne može sve iz KineNe mogu se, međutim, svi proizvodi zamijeni-ti uvozom iz Kine. Pri-mjerice, protezama je ne-moguće smanjiti cijenu na takav način jer se one mogu raditi samo po eko-nomski održivoj cijeni rada na domaćem tržištu.

S obzirom na sveukupnu situaciju, to će moći ra-diti samo svjetski “igra-či”, a ne domaće tvrtke.

Zato je, zaključuju i Boban i Elizabeta Čuli-na, novi pravilnik potpuni promašaj koji će dugoroč-no izazvati pad kvalitete i strahoviti porast troškova u tom segmentu proizvodnje. Smatraju kako bi HZZO pod hitno trebao odvoji-ti individualno proizvede-na pomagala u posebnu grupu proizvoda i provesti ugovaranje i dogovaranje ukupnog postupka propi-sivanja, izrade, aplikacije i naplate takvih proizvoda s kompetentnim predstav-nicima tih proizvođača. To ne mora uroditi poveća-njem nego, naprotiv, sma-njenjem troškova u tom segmentu opskrbe jer je primarni interes domaćih malih proizvođača očuva-nje proizvodnje i štednja sredstava HZZO-a.

Proizvodnju pomagala za HZZO pomalo će preuzimati korporacije kojima nije problem podnijeti gubitke radi preuzimanja tržišta, kaže Boban

u istu svrhu HZZO dao 2009.640 mil kn(

Mali proizvođači ortopedskih pomagala smatraju kako svjetski pro izvođači mogu “uskočiti” na tržište s daleko manjim cijenama, ali samo do trenutka dok se ne ugasi domaća proizvodnja. Kada se to dogodi, najavljuju, cijene pomagala višes truko će se povećati

Iako je društveno od-govorno poslovanje (DOP) u Hrvatskoj na daleko višoj razini nego prije desetak godina,puno je još prostora da ono zaživi u pravom smislu, kako u poslov-nom tako i u javnom i civilnom sektoru. To se, naime, moglo zaključiti iz brojnih izlaganja na Dru-goj nacionalnoj konferen-ciji o DOP-u koju je u su-radnji s partnerima prošli tjedan u Zagrebu orga-nizirao Global Compact Hrvatska, koji djeluje u okviru UN-a.Da bi tvrtke trebale biti društveno odgovornije, upozorili su i predsjed-nik Republike Ivo Josipo-vić i državni tajnik u Mi-nistarstvu gospodarstva,

rada i poduzetništva Ru-đer Friganović, kao i sudi-onici okruglog stola koji je održan u sklopu konfe-rencije. Govoreći o važ-nosti DOP-a, Josipović je kazao kako je uvjeren da tvrtke koje u svoj po-slovni plan ne budu imale ugrađen koncept DOP-a na tržištu neće dobro pro-laziti. One koje su u svo-je poslovanje integrirale smjernice DOP-a imaju bolje poslovne rezulta-te, a zaposleni bolje radne uvjete, istaknuo je pred-sjednik. Friganović je pak kazao kako je DOP “je-zik” Europe, i ako hrvat-ske tvrtke ne budu govori-le tim jezikom, tj. ne budu li usvajale te standarde, ispast će iz kruga koji po-sluje s Europom. (J.F.)

GLOBAL COMPACT HRVATSKA

Josipović: Tvrtke bi trebale biti društveno odgovornije

*vijesti

Dalmacija - vječna inspiracija

Marketinška agencija McCann Erickson i žu-panijska Agencija za ra-zvoj dovršile su Strateški plan brendiranja Splitsko-dalmatinske županije. Ge-neratori razvoja trebali bi biti slow travel, medicin-ski, kulturni, eko-agrarni i pustolovni turizam, te ko-rištenje obnovljivih izvora energije. Krovni slogan je Dalmacija. Vječna inspi-racija!, a sekundarni Dal-macija. Za dušu. Za tilo.

Na energiji ušteđeno 7,4 milijuna kuna Provedbom Vladina pro-grama poticanja energet-ske efikasnosti ušteđe-

no je 7,4 milijuna kuna, dok su radom potaknu-te uštede od 12,9 milijuna kuna godišnje. Potencijal za uštede je 129 miliju-na kuna godišnje, izjavila je Vlasta Zanki, voditelji-ca programa Dovesti svo-ju kuću u red, na prvom od četiri regionalna skupa tehničkog osoblja. Malom promjenom navika, pak, moguće je smanjiti po-trošnju za 10 posto.

Calcit gradi tvornicu u Gospiću Hrvatski i slovenski pre-mijeri u Gospiću su posta-vili kamen temeljac za iz-gradnju tvornice kalcitnih punila, slovenske tvrtke Calcit. U izgradnju tvorni-ce Calcit će uložiti 15 mi-lijuna eura, a predviđena godišnja proizvodnja bit će 150.000 tona. Tvornica zadovoljava najviše eko-loške standarde, a zaposlit će 35 radnika.

16 Broj 3681 , 13. lipnja 2011. PV ANALIZA Privredni vjesnik

Krešimir Sočković[email protected]

D rvna industrija još uvijek proživlja-va krizu, kažu u

tom sektoru. Izgubljena su mnoga radna mjesta, najvi-še 2008. godine kada je ot-pušteno više od 8000 rad-nika, a prihodi su pali za gotovo trećinu. Mnoge tvrtke tresu se u temeljima i izgubljen je žar kojim se donedavno tražila bolja i jeftinija sirovina, jeftinija električna energija ili izdaš-nije državne potpore. No utješno je to što je bilan-ca drvne industrije dobra. U prva četiri mjeseca ove go-dine porasla je na 127 mili-juna dolara, dok je u cijeloj prošloj godini ipak izveze-no više nego što je uveze-no - i to za 100 milijuna do-lara. Vrlo je vjerojatno da će se ove godine

dosegnuti izvoz od milijar-de dolara - gotovo 200 mili-juna više nego u prošloj go-dini.

Prosječne plaće u sek-toru su i dalje jako niske. Najveći dio od 19.000 za-poslenih u drvnoj industriji prima samo 2100 kuna mi-nimalca, a uvjeti rada nisu u skladu sa sigurnosnim standardima. I statistički podaci o sektoru nisu pouz-dani pa je teško dobiti pot-punu i realnu sliku stanja i usporediti je s drugim eu-ropskim državama.

Hrvatska drvna indu-strija u ukupnom izvozu u prošloj godini sudjelo-vala je s osam posto. Pro-

sječan prihod po hektaru šume u Hrvatskoj je samo 302 eura što je gotovo 10 puta manje nego u Europ-

skoj uniji, a prihod po za-poslenom je samo 27.000 eura što je znatno manje od europskog prosjeka od 213.000 eura.

Mnogi u sektoru upo-zoravaju kako je vjerojatna

budućnost drvne indu-strije prodaja strancima. Da je to doista vjerojat-no, govore i činjenice

kako se u sektor investira ali samo nužno, a sa zapa-da dolaze ulagači koji nisu

zainteresirani za proizvod-nju namještaja nego za ula-ganje u energetski sektor i korištenje biomase. U proš-loj godini ulaganja u ovom sektoru iznosila su u Eu-ropskoj uniji 650 miliju-na eura, a u ovoj godini se očekuje čak 900 milijuna.

Što nas čekaKako kaže direktor Drv-nog klastera Marijan Ka-vran, upravo Ikeina kupo-vina tvornice u Plaškom i njihovi zahtjevi za 400.000 kubika sirovine pokazuju što nas čeka. “Stora Enso ili UPM, finski giganti koji po-jedinačno ostvaruju priho-de veće od naše drvne in-dustrije, već rade u Austriji i susjedstvu i dobro prate što se događa u Jugoistoč-noj Europi”, dodaje Ka-vran. Hrvatsku drvnu in-dustriju očekuje europski zagrljaj i upravo zbog toga su, u organizaciji časopisa Drvo&Namještaj i Drvnog klastera Delnice, na Osmoj drvno-tehnološkoj konfe-renciji govorili o spremnosti drvne industrije za Europu.

Konkurentnost hrvat-skih izvoznika opada, kaže predsjednik udruženja drvno-prerađivačke in-dustrije pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Zdravko Jelčić. “Osnov-ni razlozi zašto je to tako su u gospodarskom položa-ju izvoznika i nepovoljnom tečaju za izvoz, previso-kim poreznim opterećenji-ma, previsokoj cijeni rada, visokim imputima, visokim kamatama, premalim poti-

cajima i broju investicija. Od 1994. godine do danas izvoz se udvostručio, no uvoz je učetverostručen”, ističe Jelčić.

Drvari smatraju kako ne postoji razvojna strategi-ja, ne samo njihovog sekto-ra nego i drugih industrija.

Nije nam problem tr-žište nego administraci-ja, kaže Mirko Jakovčić, vlasnik TPS-a Sveti Ivan Žabno i Javora Križevci. “Nama nije problem naći tržište jer imamo kvalite-tan proizvod koji zadovo-ljava kupce čak i u Šved-

skoj. Veći nam je problem dobiti kvalitetnu sirovinu u Hrvatskoj pa umjesto iz obližnjih šuma moramo do-voziti drvo s istoka Slavo-nije”, kaže Jakovčić. Rje-šenje trenutnog stanja po njemu je vrlo jednostavno. “Svi se trebamo prihvatiti posla i raditi, a Vlada mora odraditi svoj dio i osigurati nam mogućnost za razvoj”, kaže Jakovčić.

Hrvatske šume kao partnerHrvatska makroekonom-ska politika nije bila naklo-

njena industriji pa tako ni drvnoj, ističe predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević. “Ono što je pozitivno je do-bra suradnja s državom i sustavan rad na promoci-ji drva u Hrvatskoj i svije-tu. No brend se ne stvara preko noći. Akcija Kupuj-mo hrvatsko traje 13 godi-na, a slična akcija u Austri-ji više od 70 godina”, ističe Vidošević.

Naglasio je kako svi moraju biti dionici jed-ne politike, Hrvatske šume ne mogu biti krava muzara

HRVATSKU DRVNU INDUSTRIJU OČEKUJE ČVRSTI EUROPSKI ZAGRLJAJ

Vjerojatna budućnost: veći dio drvnog sektora u stranom vlasništvuU prva četiri mjeseca ove godine bilanca drvne industrije porasla je na 127 milijuna dolara, a prošle godine izvezeno je robe za 100 milijuna dolara više nego što je uvezeno. Domaća drvna industrija bi ove godine mogla dosegnuti izvoz od milijarde dolara - ili oko 200 milijuna više nego lani

U ovoj godini potpore drvnom

sektoru iznose 65 milijuna kuna,

istaknuo je ministar Pankretić

imamo i po hektaru šume i po zaposlenom u hrvatskoj drvnoj industriji

10 puta manji prihod nego u EU 19.000 zaposlenih( (

17Broj 3681, 13. lipnja 2011.www.privredni.hr

nego partner, a vertikalnih poticaja ne bi smjelo biti. “Ne mogu neki proizvođači ne plaćati poreze godinama,

dok oni drugi koji plaćaju zaostaju po konkurentno-sti”, smatra Vidošević.

Drvna industrija ima budućnost i to nije spor-no, no ono o čemu trebamo razgovarati je brzina ko-jom se nešto može ostvari-ti, kaže ministar regional-nog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva Bo-židar Pankretić. “Nema-mo čarobni štapić koji će moći riješiti probleme na-gomilavane više od 20 godina. Prema operativ-

nom planu do 2011. godi-ne, drvnom sektoru je na raspolaganju 285 milijuna kuna, a u ovoj godini pot-pore su 65 milijuna kuna. Slažem se da je to nedo-voljno, no svi trebamo biti realni i reći koliko može-mo”, kaže Pankretić.

Profesor Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Hrvoje Turku-lin rekao je kako i stanje u znanstvenoj zajednici ne ide u prilog drvnoj indu-striji.

“Postoje akreditira-ni laboratoriji, no stručni rad bi nam trebao biti po-sljednji problem, a nor-malna bi stvar trebala biti da industrija treba servis sSveučilišta. Nije lako ra-diti na Šumarskom fakul-tetu na kojem je tijekom obnove stavljena PVC sto-larija. Mnogi još ne shvaća-ju kako drvo nije samo za-nimljiv materijal. Drvo je strast”, kaže Turkulin.

Vjerojatna budućnost: veći dio drvnog sektora u stranom vlasništvuU prva četiri mjeseca ove godine bilanca drvne industrije porasla je na 127 milijuna dolara, a prošle godine izvezeno je robe za 100 milijuna dolara više nego što je uvezeno. Domaća drvna industrija bi ove godine mogla dosegnuti izvoz od milijarde dolara - ili oko 200 milijuna više nego lani

Nije lako raditi na Šumarskom fakultetu na kojem je stavljena PVC stolarija, kaže profesor Turkulin

Udruženje drvno-prerađivačke industrije pri Hrvatskoj gospodarskoj komori predložilo je niz mjera kojim bi se osigurao brži rast ovog sektora u Hrvatskoj. Prema njiho-vom prijedlogu potrebno je otkloniti monetarne škare (ra-zlika između stvarnog tečaja i tečaja valute koji slijedi in-flaciju), jače podupirati izvoz i to s najmanje 250 milijuna kuna godišnje - ponajprije za razvojne investicije, te ojača-ti suradnju znanosti i gospodarstva. Drvari predlažu i akci-je za promociju domaćeg namještaja i drvnih proizvoda i društveno odgovorniju javnu nabavu. Uređenjem područ-ja obnovljivih izvora energije i ubrzavanjem procedura osi-guralo bi se brže investiranje u ovaj sektor. Drvna indu-strija želi transparentniji obračun električne energije na temelju stvarne potrošnje. Nužnim smatraju i nultu stopu tolerancije na neplaćanje kao i bolju suradnju Hrvatskih šuma i industrije ponajprije kroz dugogodišnje ugovore za sirovinu i povoljnije uvjete plaćanja.

Dušanka Šimunović iz Hrvatske komore arhitekata upozo-rava kako se drvo ne koristi dovoljno. “Ne postoji sinergija nas arhitekata i domaće proizvodnje drva. Ne treba nam sku-pi uvozni know how jer stvara ovisnost. Treba nam domaće znanje i domaći proizvodi i sirovine”, kaže Dušanka Šimuno-vić. Javna nabava je i pitanje društvene odgovornosti, ističe Lji-ljana Rukonić Arbutina, suvlasnica Duka interijera. “Kroz specifikacije se može osigurati da ne prolaze jeftini kineski laminati i talijanski stolovi. Članak 70 Zakona o javnim na-bavama to dozvoljava. Dio proračunskih sredstava mora se vratiti u industriju i to se mora osigurati”, sma-tra ona. Nikola Radeljković, nagrađivani pro-dukt dizajner, ističe kako nije teško postići Ikein dizajn. “Dizajneri, drvoprerađivači i trgovci moraju ra-diti zajedno. Imamo kvalitetne proizvođače kao i

kvalitetne dizajnere, no prodavatelji proizvoda su u krizi”, kaže Radeljković.Hrvatske proizvođače uglavnom smatraju loan proizvođači-ma čija dodana vrijednost u proizvodima završava na stra-nom tržištu, dodaje Radeljković i naglašava kako je hrvatski jeftini proizvod preskup. “Najlakše je preko izvoza zatvoriti krug - brendirati se u izvozu i takav jaki izvozni proizvod vra-titi u Hrvatsku”, zaključuje Radeljković.

Mjere za brži rast Domaće znanje plus domaći proizvodi i sirovine

600

500

400

300

200

100

0

700

600

500

400

300

200

100

0

2008. 2009. 2010.

2008. 2009. 2010.

Drvo i drvni proizvodi

Drvo i drvni proizvodi

Izvor: DZS, obrada HGK

Pokućstvo, nosači madraca, oprema za krevete i slični proizvodi

Pokućstvo, nosači madraca, oprema za krevete i slični proizvodi

Uvoz (u mil. USD)

Izvoz (u mil. USD)

u hrvatskoj drvnoj industriji prima većina zaposlenih u drvnom sektoru drvne industrije u ukupnom izvozu 2010.

19.000 zaposlenih samo 2100 kn minimalca udjel od 8%( (

18 Broj 3681 , 13. lipnja 2011. Privredni vjesnikHRVATSKA & REGIJA

*vijesti

Generalni štrajk željezničara RS-aŽeljezničari u Željeznica-ma Republike Srpske su ponovno, drugi put ove godine, stupili u general-ni štrajk koji će trajati do ispunjenja njihovih za-htjeva upućenih vladi RS-a. Sindikalne organiza-cije željezničara donijele su jedinstvenu odluku o štrajku jer vlada RS-a nije ispunila obećanja dana 15. veljače nakon čega je okončana prva ovogodiš-nja obustava prometa. Za-dnju plaću željezničari su dobili za siječanj, i to u visini od 70 posto bez to-plog obroka. Na ime pri-manja željezničarima se duguje više od 20 miliju-na konvertibilnih maraka. Sindikati su prvo izjavi-li da će ispoštovati mini-mum procesa rada te da će i dalje prometovati te-retni vlakovi (kako štete ne bi imale druge kompa-nije) i međunarodni put-nički vlakovi. Međutim, nakon odluke uprave da pokrene postupak protiv pojedinih štrajkaša, sin-dikat je 8. lipnja preki-

nuo sav promet na pruga-ma RS-a.

Vlakom od Sarajeva do Ploča

Prvi put od 1966. kada je izgrađena, željeznička pru-ga Sarajevo-Ploče doži-vjela je generalni remont. Završen je remont 53 kilo-metra pruge na prvoj dio-nici, od hrvatske granice i Čapljine do Mostara i Raš-ke Gore, a radovi su na-stavljeni na drugoj dionici od Raške Gore do Konji-ca i Sarajeva. Kad se kra-jem godine završi remont, vlakovi će od Sarajeva do Ploča voziti prosječnom brzinom od 100 kilometa-ra na sat. Ukupna vrijed-nost investicije iznosi 51 milijun eura, a sredstva su osigurana putem kredi-ta EBRD-a i EIB-a iz Luk-semburga, dok je EK doni-rao četiri milijuna eura.

Zdravko [email protected]

V lasti Kosova naja-vile su da od lip-nja uvode carine

od 10 posto za proizvode iz BiH i Srbije, kao reci-pročnu mjeru jer ove dvi-je zemlje ne priznaju ko-sovske carinske pečate. Službeni Beograd, nai-me, Kosovo smatra sa-stavnim dijelom Srbije, a Republika Srpska blokira-la je namjeru BiH da pri-zna Kosovo kao suverenu državu. Politika tako i da-lje destruktivno utječe na poslovnu i trgovinsku su-radnju među članicama Cefte. Bosanske gospo-darstvenike odluka Prišti-ne dodatno je zabrinula jer s tom zemljom BiH ima pozitivnu platnu bilancu. Koliku, to se može sazna-ti samo “preko veze” jer u priopćenjima Agencije za statistiku BiH o vanjskotr-govinskom prometu nema podataka za Kosovo, pa ni ukupno za članice Cefte.

A trebalo je biti lakšeNo, odluka Kosova o se-lektivnom uvođenju ca-rina nije i jedini problem koji tišti članice Cef-te, konstatirano je na ne-davno održanom Foru-mu gospodarskih komora

Cefte u Sarajevu. Cefta je osnovana s ciljem da se olakša trgovina i ukinu sve izvancarinske barije-re do kraja 2010. godine, a to nije učinjeno do po-lovine ove godine niti se zna kada će carinske ram-

pe biti visoko podignute. Naprotiv, pojedine čla-

nice, posebno Srbija i Hr-vatska, kako su ustvrdili predstavnici Vanjskotrgo-vinske komore BiH, uvo-de nove barijere koje su mimo sporazuma o Cef-ti i mimo pravila Europ-ske unije, tako da su tvrtke iz BiH dodatno financij-ski opterećene i prisilje-ne kasniti s isporukama roba. Privredna komora Crne Gore ima istovjetne primjedbe kao i bosanska, a glavni problem vide u međusobnom nepriznava-nju certifikata, kao i u ne-dovoljnoj suradnji vlada

koje bi te probleme mo-gle brzo riješiti. Crnogor-ci su ustvrdili da nema-ju problema u trgovanju s BiH, ali barijere postoje na granicama Srbije i Hr-vatske. Predstavnici neko-liko bosanskohercegovač-kih tvrtki ustvrdili su kako njihovi proizvodi ispunja-vaju sve europske standar-de, posjeduju odgovaraju-će certifikate i znak CE, te da nesmetano izvoze u ze-mlje EU-u. Zatražili su od državnih vlasti uvođenje protumjera, ali ni osam mjeseci nakon općih izbo-ra nije konstituirano vije-će ministara BiH, barem ne još dok ovo pišemo, a stara vlada radi u tehnič-kom mandatu, bolje reče-no – ne radi.

Raste uvoz iz HrvatskeVeć godinama najveći tr-govinski debalans BiH ima upravo s Hrvatskom i Srbijom. Tijekom četiri mjeseca ove godine uvoz iz Hrvatske dostigao je vrijednost od 691,9 mili-juna konvertibilnih ma-raka (KM) uz trend rasta od 20,5 posto, dok su kon-traisporuke iznosile 397,7 milijuna KM uz trend ra-sta od 33,2 posto. Izvoz u Srbiju je iznosio 333,6 milijuna KM uz trend ra-

sta od 25,3 posto, a uvoz iz Srbije vrijedio je 432 milijuna KM uz rast od 3,3 posto. Karakteristično je da pokrivenost uvoza izvozom Republike Srp-ske sa Srbijom iznosi 55,2 posto, dok Federacija BiH sa Srbijom ima pozitivnu bilancu. Federalna gospo-darska komora, izjavio je njen predsjednik Jago La-sić, zatražila je prije dva mjeseca od države da pri-vremeno zabrani uvoz određenih poljoprivred-no-prehrambenih proi-zvoda koji se proizvode u dovoljnim količinama za potrebe domaćeg tržišta i za izvoz, međutim, dr-žavne vlasti u tehničkom mandatu do sada nisu re-agirale iako bi ta mjera pridonijela rastu domaće proizvodnje i smanjenju negativne vanjskotrgovin-ske bilance. Naime, ova komora je predlagala da se od svibnja do rujna pri-vremeno zabrani ili ogra-niči uvoz voća i povrća, kaže Lasić i sugerira dr-žavi da mjerama koje nisu u suprotnosti s Ceftom us-pori rast uvoza, a stimu-lativnim mjerama poveća izvoz, jer je u četiri mje-seca BiH ostvarila deficit od 1,8 milijardi maraka, a pokrivenost uvoza izvo-zom iznosi 59,74 posto.

KOSOVO UVODI CARINE ZA PROIZVODE IZ BIH I SRBIJE

Na Forumu gospodarskih komora Cefte utvrđeno je da su se bescarinske barijere među članicama morale ukinuti još lani, a sredinom ove godine pojavljuju se nove - i ne samo bescarinske

Gospodarska komora Federacije BiH zatražila je od

države uvođenje privremene zabrane uvoza voća i povrća,

no BiH još nema novu vladu

uvoz iz Hrvatske u BiH u 4 mjeseca 2011.691,9 mil KM (rast 20,5%)(

SVI ZA CEFTU,SVI PROTIV CEFTE

mil KM (rast

Samo tri mjeseca otka-ko je u ožujku kompa-nija Meggle preuzela tvrtku Mlekara Mladost iz Kragujevca u Srbi-ji, ovih je dana potpisan ugovor s tvrtkom Te-tra pak, čime su započe-le investicije najavljene prilikom preuzimanja kragujevačke mljekare. Vrijednost ove investicije iznosi dva milijuna eura, a sastoji se od investicije u opremu za procesnu li-niju te liniju za punjenje UHT proizvoda, prije sve-ga trajnog mlijeka. Uz ovu investiciju Meggle će do listopada u Mlekaru Mladost uložiti dodatnih dva milijuna eura u ob-navljanje infrastrukture, restrukturiranje proizvod-

nih pogona te osigurava-nje novih skladišnih kapa-citeta. Uz veliki tehnički i tehnološki napredak, ove nove investicije znače i proširenje postojećih ka-paciteta mljekare. “Na svečanosti preuzima-nja mljekare u ožujku ove godine direktor Meggle AG-a Sil van der Ploeg najavio je značajne inve-sticije u mljekaru već ove godine. U skladu s naja-vama Meggle je već u pu-nom zamahu obnavljanja proizvodnih pogona mlje-kare, a ovogodišnje će in-vesticije biti tek početak ulaganja”, podsjeća Sanja Šijanec, voditeljica odje-la razvoja ljudskih poten-cijala i odnosa s javnošću iz Megglea. Te investicije u kraguje-vačkoj mljekari donijet će i inovaciju u ambalaži na srbijanskom tržištu – novo pakiranje, tzv. kva-drat, na policama se oče-kuje početkom listopada. (S.S.)

PRVE INVESTICIJE MEGGLEA U SRBIJI

Četiri milijuna eura u kragujevačku mljekaru


*vijesti

Slovenija povećava isporuke TogliattijuRuski Avtovaz zadovoljan je dugogodišnjom surad-njom sa slovenskim Heli-osom koji već dugo ispo-ručuje lakove za njegove automobile. Eduard Vai-no, drugi čovjek Avtova-za, inače supredsjednik Slovensko-ruskog poslov-nog savjeta, u okviru prve konferencije održane ovih dana na Bledu potvrdio je da Avtovaz sa sloven-skom tvrtkom TPV osniva zajedničko poduzeće koje će u Togliattiju proizvo-diti sjedala za novi model Lade. Poprilično tehnolo-gije Avtovaz je kupio i od slovenskog Rika.

Rebalansom protiv 70 milijuna eura kazneŠto nakon neobičnog re-ferenduma na kojem su se slovenski građani nedvoj-beno odredili o sljedećem: da žele što prije u mirovi-nu i da ne prihvaćaju da ih se do tada ometa u radu na crno? Poražena vlada od-mah je najavila interven-cijski zakon kojim bi vra-tila iznos uštede izgubljen odbacivanjem mirovinske reforme. Međutim, veći-na u Sloveniji smatra da je vlada izgubila povjere-nje te da neće biti u pri-lici ispravljati reformske promašaje novim reform-skim pokušajima. Tvrdi se da Borut Pahor može izvesti još samo munje-vit rebalans državnog pro-računa zbog previsokog proračunskog manjka koji je dosegao zabrinjavaju-ćih pet posto BDP-a. Slo-venija je obećala Bruxe-llesu da će manjak vratiti na tri posto BDP-a. Zbog takvog obećanja vlada je

prinuđena skratiti ovogo-dišnje proračunske izdat-ke najmanje za 500 mi-lijuna eura. Ne uspije li ukrotiti proračunski ma-njak, Slovenija će već u 2013. godini platiti Eu-ropskoj komisiji 70 mili-juna eura kazne.

Franjo [email protected]

S tečajni tsunami kroz koji prolazi slovensko građe-

vinarstvo pokazao je da propadaju redom najve-će tvrtke koje su sebi do-pustile financirati teku-će poslovanje iz budućih prihoda. Opasnu igru za-ustavila je kriza koja je u međuvremenu drama-tično presjekla dotok bu-dućih prihoda. Slovenija sada nijemo gleda kako se poput čunjeva na kuglani ruše građevinski velikani.

Građa za tajkunske imperijeOd šest najvećih građevin-skih poduzeća u 2009. go-dini stečaj je već pokopao Cestno podjetje Maribor, velenjski Vegrad i GP Gro-suplje. Najveći SCT, podu-zeće građevinskog baruna Ivana Zidara, trenutačno prolazi ritualno sanacij-

sko šamaranje. Svima je jasno da se i vodećoj slo-venskoj građevinskoj tvrt-ki, sa 10.000 zaposlenih na vrhuncu autocestne eu-forije, također broje čavli

za zakucavanje u stečajni lijes. Saldo je deprimira-jući: u rujnu 2008. godine u slovenskom građevinar-stvu radilo je 91.590, a u ožujku ove godine samo 68.880 ljudi. Preostali rad-nici nisu sigurni da se neće morati pridružiti kolega-ma na burzi. Ako se u dvi-je godine opseg posla u slovenskom građevinar-stvu doslovno prepolovio, malo je vjerojatno da broj zaposlenih može proći be-zazlenija kresanja.

Zašto su baš velike tvrtke “prešaltale” poslo-vanje na buduće priho-de? Bile su privlačna gra-đa za gradnju tajkunskih imperija. Sve posrnule tvrtke preusmjerile su ti-jekove novca u novo pre-slagivanje vlasničke struk-ture. Znajući što javnost misli općenito o sloven-skoj tajkunizaciji, koali-cijska vlast nije se usudila na mjesto privatizacijskog karambola poslati ekipu hitne pomoći. Demisioni-rani ministar gospodarstva Matej Lahovnik svojedob-no je javno govorio za gra-đevinare – neka kusaju što su skuhali! Zbog takve po-litike slovensko građevi-narstvo previše je krvarilo i sada je to težak pacijent, daleko još od ozdravljenja. Ivan Zidar brani se osob-nim bolestima od izlaska na sud. Hildu Tovšak, koja se iz Vegrada povukla na hacijendu u Savinjsku do-linu, tek čeka izlazak pred

suce kojima treba objasniti kako je mogla za svoja taj-kunska bajpasiranja isko-ristiti čak i 10.000 eura po-smrtne pripomoći koju su radnici solidarno prikupili za obitelj poginulog kole-ge u Bosni i Hercegovini.

Oporavak nije na vidikuKriza slovenskog građe-vinarstva ima višestruke kolateralne žrtve. Otpu-šteni radnici u Vegradu, pretežito iz BiH, mora-li su osnovati Udrugu ne-vidljivih radnika kako bi izborili ostanak u samač-kom hotelu gdje žive u so-bama s po četiri kreveta, a za svaki se plaća 100 eura mjesečne naknade. Gra-đevinsko poduzeće iz Aj-dovščine nakon 57 godina neprekinutog pomaganja povlači se iz pokrovitelj-stva nad tamošnjim nogo-

metnim prvoligašem koji je već zbog besparice iz-gubio licenciju za igranje u bilo kojem slovenskom ligaškom natjecanju.

Jože Pernar, direktor Zbornice graditeljstva i industrije građevnog ma-terijala, smatra da se slo-vensko građevinarstvo neće oporaviti ove godi-ne. Bit će dobro presta-ne li “slobodni pad” slje-deće godine. Otežavajuća je okolnost što se građe-vinarstvo predugo osta-vilo pod vodom, a još je nezgodnije što akciju spa-šavanja vodi koalicijska vlast za koju nitko ne zna dokle će biti za kormilom. Vlada je prošla tešku koa-licijsku eroziju. Doživjela je i debakl s mirovinskom reformom. Oporba, sindi-kati i dio kritičke javnosti ne prestaju zazivati prije-vremene izbore.

DRAMA SLOVENSKOG GRAĐEVINARSTVA

Poput čunjeva na kuglani Kriza je presjekla dotok budućih prihoda na kojima je građevinarstvo temeljilo poslovanje i sada se najveće građevinske tvrtke koprcaju u stečajnom glibu

Propadaju tvrtke koje su financirale tekuće poslovanje iz budućih prihoda

u građevinarstvu u rujnu 2008. godine 91.590 zaposlenih (

radilo u ožujku ove godine 68.880 ljudi (

Nakon očitog rasula slovenska vlada od-lučila je pripremiti sklop mjera za spas građevinske djelatnosti. U kratkoroč-ne mjere uključen je mehanizam za hit-ni prijenos radova na druge izvođače, za slučaj da osnovni nositelj posla zavr-ši u stečaju. Sva ministarstva skoncen-trirat će raspoloživa investicijska sred-stva na projekte spremne za izvedbu, a pripremit će se i novi investicijski ci-klus. Ministarstvo financija priprema za-kon o porezu na bilančnu svotu banaka i štedionica, nadajući se da će time po-taknuti banke na veće kreditiranje gos-podarstva. U tijeku je javni natječaj za energetsku sanaciju objekata vrijedan

80 milijuna eura. U sklopu dugoročnih mjera važno je obećanje ministra finan-cija Franca Križaniča da će vlada spaša-vati građevinski sektor dodatnim jam-stvima. Protagoniste javnih narudžbi ministar je već pozvao da ne tjeraju gra-đevinare dublje u cjenovni dumping. Mi-nistarstvo za okoliš preuređenjem od-govarajućih zakona omogućit će lakše ishođenje građevinskih dozvola te po-jednostaviti postupak u fazi pripreme objekta za gradnju. U razradi je i repozi-cioniranje Republičkog stambenog fon-da što bi u kombinaciji s drugim mje-rama trebalo bitno povećati gradnju stanova za iznajmljivanje.

Mjere za reanimaciju građevinarstva

zaposlenih

20 Broj 3681 , 13. lipnja 2011. Privredni vjesnikPOSLOVNA IZVJEŠĆA

IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM POLOŽAJU (BILANCA)na dan 31. prosinca 2010. godine

IZVJEŠTAJ O SVEOBUHVATNOJ DOBITI (RAČUN DOBITI I GUBITKA) ZA RAZDOBLJE 01.01.2010. - 31.12.2010.

Uprava društva: Zdravko Zrinušić, predsjednik; Silvana Ivančić, članica


IZVJEŠTAJ O NOVČANOM TIJEKU za razdoblje od 1.01.2010. do 31.12.2010.


u 000 kuna

Oznaka pozicije

Opis pozicije 31.12.2009. 31.12.2010.

AKTIVA

A NEMATERIJALNA IMOVINA 7.124 11.455

B MATERIJALNA IMOVINA 1.284.357 1.252.688

C ULAGANJA 4.974.818 5.244.751

1.Ulaganja u zemljišta i građ. objekte koji ne služe za prov. djelatnosti

653.700 677.015

2.Ulaganja u pod.,pridruž. društva i sudjelovanje u zajedničkim ulaganjima

451.135 436.931

3. Ostala financijska ulaganja 3.869.983 4.130.805

D ULAGANJA ZA RAČ. I RIZIK POL. ŽIVOT. OS. 22.328 22.375

E UDIO REOSIGURANJA U TEHNIČKIM PRIČUVAMA 313.844 306.083

F ODGOĐENA I TEKUĆA POREZNA IMOVINA 594 10.188

G POTRAŽIVANJA 969.442 830.818

1. Potraživanja iz neposrednih poslova osiguranja 722.425 650.756

2. Potraživanja iz poslova suosiguranja i reosiguranja 13.834 0

3. Ostala potraživanja 233.183 180.062

H OSTALA IMOVINA 41.552 38.817

1. Novac u banci i blagajni 15.888 19.041

2. Ostalo 25.664 19.776

IPLAĆ. TROŠK. BUDUĆEG RAZDOBLJA I NED. NAPL. PRIHODA

21.044 43.315

UKUPNO AKTIVA: 7.635.103 7.760.490

J IZVANBILANČNI ZAPISI 662.611 646.552

PASIVA

A KAPITAL I PRIČUVE - VLASTITI KAPITAL 1.535.448 1.653.193

1. Upisani kapital 442.887 442.887

2. Revalorizacijske rezerve 462.272 530.698

3. Rezerve 423.895 443.931

4. Prenesena (zadržana ) dobit 136.704 192.073

5. Dobit tekuće godine 69.690 43.604

B TEHNIČKE PRIČUVE 5.594.096 5.624.090

1. Prijenosne premije , bruto iznos 1.052.556 971.450

2. Matematička pričuva osiguranja, bruto iznos 1.636.192 1.770.878

3. Pričuva šteta , bruto iznos 2.890.948 2.867.005

4. Ostale osigurateljno - tehničke pričuve, bruto iznos 14.400 14.757

CPOSEBNA PRIČ. ZA OSIG. IZ SKUPINE ŽIVOTNIH OSIG KOD KOJIH UGOVARATZELJ OSIGURANJA PREUZIMA INVEST. RIZIK

22.328 22.375

D OSTALE PRIČUVE 78.872 80.546

E ODGOĐENA I TEKUĆA POREZNA OBVEZA 144.131 125.399

F FINANCIJSKE OBVEZE 191 150

G OSTALE OBVEZE 199.205 201.014

H ODGOĐENO PLAĆANJE TROŠK. I PRIHOD BUD. RAZDOBLJA 60.832 53.723

UKUPNO PASIVA: 7.635.103 7.760.490

I IZVANBILANČNI ZAPISI 662.611 646.552

u 000 kuna

Oznaka pozicije

Opis pozicije 31.12.2009. 31.12.2010.

I ZARAĐENE PREMIJE (prihodovane ) 2.650.837 2.467.296

II PRIHODI OD ULAGANJA 487.515 315.900

III PRIHODI OD PROVIZIJA I NAKNADA 29.734 27.068

IV OST. OSIGURATELJNO-TEHNIČKI PRIHOD, NETO OD REOS. 29.324 36.314

V OSTALI PRIHODI 36.537 41.942

UKUPNI PRIHODI 3.233.947 2.888.520

VI IZDACI ZA OSIGURANE SLUČAJEVE, NETO 1.663.333 1.484.115

1. Likvidirane štete 1.731.722 1.504.028

2. Promjena pričuva za štete -68.389 -19.913

VII PROMJENA OSTALIH TEH. PRIČUVA, NETO OD REOSIG. 138.987 135.045

1. Promjena matematičke pričuve osiguranja 138.787 134.688

2. Promjena ostalih tehničkih pričuva,neto od reosiguranja 200 357

VIIIPROMJENA POSEBNE PRIČUVE ZA OSIG. IZ SUPINE ŽIVOTNIH OSIG. KOD KOJIH UGOVARATELJ OSIG. PREUZIMA INVESTICIJSKI RIZIK, NETO OD REOS.

6.412 -1.918

IXPOSLOVNI RASHODI ( izdaci za obavljanje djelatnosti), NETO

1.067.143 960.002

X TROŠKOVI ULAGANJA 155.922 180.281

XI OSTALI TEHNIČKI TROŠKOVI, NETO OD REOSIGURANJA 104.405 73.922

XII OSTALI TROŠKOVI, UKLJUČUJUĆI VRIJEDNOSNA USKLAĐ. 741 302

UKUPNI RASHODI 3.136.943 2.831.749

XIII DOBIT OBRAČUNSKOG RAZDOBLJA PRIJE POREZA 97.004 56.771

XIV POREZ NA DOBIT 27.314 13.167

XV DOBIT OBRAČUNSKOG RAZDOBLJA POSLIJE POREZA 69.690 43.604

XI OSTALA SVEOBUHVATNA DOBIT 359.865 68.426

XII UKUPNA SVEOBUHVATNA DOBIT 429.555 112.030

u 000 kuna

O P I S P O Z I C I J EI Z N O S

2009. 2010.

I NOVČANI TIJEK IZ POSLOVNIH AKTIVNOSTI 9.407 266.968

1. Novčani tijek prije promjene posl. imovine i obveza -56.166 162.315

1.1. Dobit/gubitak prije poreza 97.005 56.771

1.2. Usklađenja: -153.171 105.544

2. Povećanje/smanjenje poslovne imovine i obveza 75.677 145.401

3. Plaćeni porez na dobit -10.104 -40.748

II NOVČANI TIJEK IZ ULAGAČKIH AKTIVNOSTI -38.661 -269.339

III NOVČANI TIJEK IZ FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI -950 -988

ČISTI NOVČANI TIJEK -30.204 -3.359

IV UČINCI PROMJENE TEČAJEVA STRANIH VALUTA NA NOVAC I NOVČANE EKVIVALENTE

95 624

V NETO POVEĆANJE/SMANJENJE NOVCA I NOVČANIH EKVIVALENATA -30.109 -2.735

1. Novac i novčani ekvivalenti na početku razdoblja 71.661 41.552

2. Novac i novčani ekvivalenti na kraju razdoblja 41.552 38.817


IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA KAPITALA za razdoblje 01.01.2010. do 31.12.2010.


MIŠLJENJE NEZAVISNOG OVLAŠTENOG AKTUARA O STANJU TEHNIČKIH PRIČUVA OSIGURANJA ZA CROATIA OSIGURANJE d.d.Na dan 31.12.2010. godine

Predmet revizijeObavili smo reviziju priloženih finan-cijskih izvještaja društva CROATIA OSIGURANJE d.d., Zagreb /“Društvo“) koji obuhvaćaju izvještaj o financij-skom položaju (bilancu) na dan 31. prosinca 2010. godine, izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti (račun dobiti i gubitka), izvještaj o stanju i promje-nama kapitala i izvještaj o novča-nom toku za tada završenu godinu, te sažetak značajnih računovod-stvenih politika i ostalih bilješki s objašnjenjima.Reviziju financijskih izvještaja Druš-tva za godinu koja je završila 31. prosinca 2009. godine obavila je druga revizorska kuća koja je u svom izvješću od 16. ožujka 2010. izrazila pozitivno mišljenje na financijske izvještaje Društva za 2009. godinu.

Odgovornost Uprave za financijske izvještajeUprava je odgovorna za sastavlja-nje i objektivnu prezentaciju tih financijskih izvještaja u skladu s Međunarodnim standardima finan-cijskog izvještavanja odobrenim za primjenu u Republici hrvatskoj. Ta odgovornost uključuje: oblikovanje, uvođenje i održavanje internih ko-

trola relevantnih za sastavljanje i objektivnu prezentaciju financijskih izvještaja bez materijalno značajnih pogrešaka u prikazu, kao posljedica prijevare ili pogreške; izbor i primje-nu prikladnih računovodstvenih po-litika te davanje računovodstvenih procjena koje su primjerene danim okolnostima.

Odgovornost revizoraNaša je odgovornost izraziti mišlje-nje o tim financijskim izvještajima zasnovano na obavljenoj reviziji. Reviziju smo obavili u skladu s Me-đunarodnim revizijskim standar-dima. Ti standardi zahtijevaju da postupamo u skladu sa zahtjevima etike, te reviziju planiramo i obav-ljamo kako bismo stekli razumno uvjerenje o tome da li su financijski izvještaji bez značajnih pogrešnih prikaza.Revizija uključuje obavljanje po-stupka radi pribavljanja dokaza o iznosima i objavama u financijskim izvještajima. Izbor odabranih po-stupaka ovisi o prosudbi revizora, uključujući procjenu rizika značaj-nih pogrešnih prikaza o financijskim izvještajima uslijed prijevara ili po-grešaka. Pri procjenjivanju rizika,

revizor razmatra interne kontrole važne za subjektovo sastavljanje i objektivnu prezentaciju financijskih izvještaja kako bi oblikovao revi-zijske postupke koji su prikladni u danim okolnostima, ali ne i za izra-žavanje mišljenja o učinkovitosti internih kontrola Društva. Revizija također obuhvaća ocjenu prikladno-sti primijenjenih računovodstvenih politika i razboritosti računovod-stvenih procjena Uprave, kao i ocje-nu cjelokupne prezentacije financij-skih izvještaja.

Vjerujemo da su revizijski dokazi koje smo prikupili dostatni i čine pri-kladnu osnovu za izražavanje našeg revizorskog mišljenja.

MišljenjePrema našem mišljenju, financijski izvještaji pružaju realan i objektivan prikaz financijskog položaja društva CROATIA OSIGURANJE d.d., Zagreb na dan 31. prosinca 2010. godine te re-zultate njezina poslovanja i njezine novčane tokove za tada završenu godinu u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvješta-vanja odobrenim za primjenu u Re-publici Hrvatskoj.

Poseban naglasakSkrećemo pozornost na činjenicu da politika u određenim klasama ulaga-nja koju je Društvo provodilo u pret-hodnim obračunskim razdobljima, zbog promijenjenih tržišnih uvjeta, može imati utjecaj na nemogućnost ostvarivanja očekivanih prinosa u budućnosti . Naime, postojeći di-jelovi portfelja ulaganja u uvjetima pada prihoda od uložene imovine i smanjenog volumena prodaje, mogu otežati promjenu strukture ulaga-nja Društva u kratkom roku, a time i umanjiti sposobnost Društva u ostvarivanju očekivanih prinosa od takvih ulaganja.

U Zagrebu, 28. ožujka 2011. godine

BDO Croatia d.o.o.Trg J.F. Kennedy bb10 000 Zagreb

Ines Rožić, ovlašteni revizor

Jeni Krstičević, predsjednica uprave

BDO Croatia d.o.o.Trg J.F. Kennedy bb

10 000 Zagreb

IZVJEŠTAJ NEOVISNOG REVIZORAVlasnicima i Upravi Društva Croatia osiguranje d.d., Zagreb

Na osnovi podataka koje sam dobila i za koje odgovara Uprava CRO-ATIA OSIGURANJA d.d. utvrdila sam da je na dan 31.12. 2010. godine CROATIA OSGIURANJE d.d. formiralo sijedeće tehničke pričuve:

1. Pričuve za prijenosne premije2. Pričuve šteta3. Druge tehničke pričuve osiguranja4. Pričuvu za kolebanje šteta5. Matematičku pričuvu6. Posebnu pričuvu životnih osiguranja kod kojih osiguranik pre-

uzima na sebe investicijski rizik (posebnu pričuvu za naknade osigurane ugovorom o osiguranju koje su direktno vezane za vrijednost ulaganja).

Stoga temeljem članka 9. Pravilnika o strukturi i sadržaju financij-skih izvještaja društava za osiguranje, odnosno društava za reosi-guranje (NN 119/09) i članka 155. stavka 2. Zakona o osiguranju (NN 151/05, 87/08 i 82/09) kao nezavisni ovlašteni aktuar dajem sljedeće mišljenje o stanju tehničkih pričuva CROATIA OSIGURANJA d.d.

Smatram da su tehničke pričuve CROATIA OSIGURANJA d.d. na dan 31.12.2010. godine obračunate korektno, u skladu s Pravilnikom o minimalnim standardima, načinu obračuna i mjerilima za izračun tehničkih pričuva osiguranja (NN 97/09, 135/09 i 150/09), načeli-ma struke osiguranja i aktuarske struke. Stoga potvrđujem pozitivno Mišljenje o obračunu tehničkih pričuva imenovanog ovlaštenog ak-tuara CROATIA OSIGURANJA d.d.

Pula, 26. travnja 2011. godine

Iva Tkalac, prof.mat. i inf.Ovlašteni aktuar

u 000 kuna

Redni broj

Opis pozicije

Raspodjeljivo vlasnicima maticeRaspodjeljivo

nekontrolirajućim interesima

Ukupno kapital i rezerve

Uplaćeni ka-pital (redovne i po-

vlaštene dionice)

Premije na emitirane dionice

Revalorizacij-ske rezerve

Rezerve (za-konske, statutarne,

ostale)

Zadržana do-bit ili preneseni

gubitak

Dobit / gubi-tak tekuće godine

Ukupno kapi-tal i rezerve

I. Stanje na 01. siječnja prethodne godine 442.887 102.406 405.233 147.556 64.911 1.162.993 1.162.993

1. Promjena računovodstvenih politika -56.122 -56.122 -56.122

2. Ispravak pogreški prethodnih razdoblja

II. Stanje na 01. siječnja prethodne godine (prepravljeno) 442.887 102.406 405.233 91.434 64.911 1.106.871 1.106.871

III. Sveobuhvatna dobit ili gubitak prethodne godine 359.866 69.690 429.556 429.556

1. Dobit ili gubitak razdoblja 69.690 69.690 69.690

2. Ostala sveobuhvatna dobit ili gubitak prethodne godine 359.866 359.866 359.866

2.1.Nerealizirani dobici ili gubici od materijalne imovine (zemljišta i građevinski objekti)

288.442 288.442 288.442

2.2.Nerealizirani dobici ili gubici od financijske imovine raspoložive za prodaju

52.389 52.389 52.389

2.3.Realizirani dobici ili gubici od financijske imovine raspoložive za prodaju

19.035 19.035 19.035

2.4. Ostale nevlasničke promjene kapitala

IV. Transakcije s vlasnicima (prethodno razdoblje) 18.662 45.269 -64.911 -980 -980

1. Povećanje/smanjenje upisanog kapitala

2. Ostale uplate vlasnika

3. Isplata udjela u dobiti/dividenda -980 -980 -980

4. Ostale raspodjele vlasnicima 18.662 45.269 -63.931

V. Stanje na zadnji dan izvještajnog razdoblja u prethodnoj godini 442.887 462.272 423.895 136.703 69.690 1.535.447 1.535.447

VI. Stanje na 01. siječnja tekuće godine 442.887 462.272 423.895 136.703 69.690 1.535.447 1.535.447

1. Promjena računovodstvenih politika

2. Ispravak pogreški prethodnih razdoblja

VII. Stanje 1. siječnja tekuće godine (prepravljeno) 442.887 462.272 423.895 136.703 69.690 1.535.447 1.535.447

VIII. Sveobuhvatna dobit ili gubitak tekuće godine 68.426 6.696 43.604 118.726 118.726

1. Dobit ili gubitak razdoblja 43.604 43.604 43.604

2. Ostala sveobuhvatna dobit ili gubitak tekuće godine 68.426 6.696 75.122 75.122

2.1.Nerealizirani dobici ili gubici od materijalne imovine (zemljišta i građevinski objekti)

-5.357 5.357

2.2.Nerealizirani dobici ili gubici od financijske imovine raspoložive za prodaju

-12.151 -12.151 -12.151

2.3.Realizirani dobici ili gubici od financijske imovine raspoložive za prodaju

85.934 85.934 85.934

2.4. Ostale nevlasničke promjene kapitala 1.339 1.339 1.339

IX. Transakcije s vlasnicima (tekuće razdoblje) 20.036 48.674 -69.690 -980 -980



3. Isplata udjela u dobiti/dividenda -980 -980 -980

4. Ostale transakcije s vlasnicima 20.036 48.674 -68.710

X. Stanje na zadnji dan izvještajnog razdoblja u tekućoj godini 442.887 530.698 443.931 192.073 43.604 1.653.193 1.653.193

22 Broj 3681 , 13. lipnja 2011. Privredni vjesnikPOSLOVNA IZVJEŠĆA

GRUPA

KONSOLIDIRANI IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM POLOŽAJU (BILANCA) na dan 31. prosinca 2010. godine

KONSOLIDIRANI IZVJEŠTAJ O SVEOBUHVATNOJ DOBITI (RAČUN DOBITI I GUBITKA) ZA RAZDOBLJE 01.01.2010. - 31.12.2010.

Uprava društva: Zdravko Zrinušić, predsjednik; Silvana Ivančić, članica Uprava društva: Zdravko Zrinušić, predsjednik; Silvana Ivančić, članica


KONSOLIDIRANI IZVJEŠTAJ O NOVČANOM TIJEKU za razdoblje od 01.01.2010. do 31.12.2010.

u 000 kuna

Oznaka pozicije

Opis pozicije 31.12.2009. 31.12.2010.

AKTIVA

A NEMATERIJALNA IMOVINA 62.099 68.608

B MATERIJALNA IMOVINA 1.638.414 1.556.568

C ULAGANJA 5.660.086 5.929.691

1.Ulaganja u zemljišta i građ. objekte koji ne služe za prov. djelatnosti

800.366 816.718

2.Ulaganja u pod.,pridruž. društva i sudjelovanje u zajedničkim ulaganjima

19.221 19.140

3. Ostala financijska ulaganja 4.840.499 5.093.833

D ULAGANJA ZA RAČ. I RIZIK POL. ŽIVOT. OS. 22.328 22.375

E UDIO REOSIGURANJA U TEHNIČKIM PRIČUVAMA 151.033 170.589

F ODGOĐENA I TEKUĆA POREZNA IMOVINA 6.156 11.455

G POTRAŽIVANJA 1.297.020 1.092.179

1. Potraživanja iz neposrednih poslova osiguranja 805.833 731.209

2. Potraživanja iz poslova suosiguranja i reosiguranja 63.913 29.146

3. Ostala potraživanja 427.274 331.824

H OSTALA IMOVINA 88.487 85.213

1. Novac u banci i blagajni 61.866 65.437

2. Ostalo 26.621 19.776

IPLAĆ. TROŠK. BUDUĆEG RAZDOBLJA I NED. NAPL. PRIHODA

47.816 67.397

UKUPNO AKTIVA: 8.973.440 9.004.076


PASIVA

A KAPITAL I REZERVE 1.786.104 1.935.295

1. Upisani kapital 442.887 442.887

2. Revalorizacijske rezerve 492.571 560.772

3. Rezerve 423.895 443.931

4. Prenesena (zadržana ) dobit 274.247 402.755

5. Dobit tekuće godine 152.504 84.950

B MANJINSKI INTERES 62.855 68.598

C TEHNIČKE PRIČUVE 6.180.830 6.233.096

1. Prijenosne premije , bruto iznos 1.248.997 1.177.184

2. Matematička pričuva osiguranja, bruto iznos 1.739.462 1.877.152

3. Pričuva šteta , bruto iznos 3.140.702 3.117.026

4.Pričuve za povrate premija ovisne i neovisne o rezult. (bonusi i popusti), bruto iznos

9.759 5.977

5. Druge tehničke pričuve osiguranja, bruto iznos 41.910 55.757

DPOSEBNA PRIČ. ZA OSIG. IZ SKUPINE ŽIVOTNIH OSIG. KOD KOJIH UGOVARATELJ OSIGURANJA PREUZIMA INVEST. RIZIK

22.328 22.375

E OSTALE PRIČUVE 83.488 87.864

F ODGOĐENA I TEKUĆA POREZNA OBVEZA 145.210 129.439

G FINANCIJSKE OBVEZE 232.369 161.207

H OSTALE OBVEZE 353.612 303.470

IODGOĐENO PLAĆANJE TROŠK. I PRIHOD BUD. RAZDOBLJA

106.644 62.732

UKUPNO PASIVA: 8.973.440 9.004.076


u 000 kuna

Oznaka pozicije

Opis pozicije 31.12.2009. 31.12.2010.

I ZARAĐENE PREMIJE (prihodovane ) 3.137.234 2.966.615

II PRIHODI OD ULAGANJA 512.092 348.992

III PRIHODI OD PROVIZIJA I NAKNADA 48.994 45.993

IVOST. OSIGURATELJNO-TEHNIČKI PRIHOD, NETO OD REOS.

35.968 40.375

V OSTALI PRIHODI 307.815 246.578

VI IZDACI ZA OSIGURANE SLUČAJEVE, NETO 1.987.769 1.779.635

1. Likvidirane štete 2.040.330 1.809.405

2. Promjena pričuva za štete -52.561 -29.770

VIIPROMJENA MATEM. PRIČ. I OSTALIH TEHNIČKIH PRIČ, NETO OD REOS.

163.198 150.354

1. Promjena matematičke pričuve osiguranja 158.804 136.507

2.Promjena ostalih tehničkih pričuva,neto od reosiguranja

4.394 13.847

VIIIPROMJENA POSEBNE PRIČ. ZA OSIG. IZ SKUP. ŽIVOTNIH OSIG. KOD KOJIH UGOVARATELJ OSIG. PREUZIMA INVESTICIJSKI RIZIK, NETO OD REOS.

6.412 -1.918

IXIZDACI ZA POVRATE PREMIJA (BONUSI I POPUSTI), NETO

139 -3.614

XPOSLOVNI RASHODI ( izdaci za obavljanje djelatnosti), NETO

1.219.327 1.136.358

XI TROŠKOVI ULAGANJA 93.198 176.042

XIIOSTALI TEHNIČKI TROŠKOVI, NETO OD REOSIGURANJA

115.729 82.484

XIIIOSTALI TROŠKOVI, UKLJUČUJUĆI VRIJEDNOSNA USKLAĐ.

257.850 210.162

XIV DOBIT OBRAČUNSKOG RAZDOBLJA PRIJE POREZA 198.481 119.050

XV POREZ NA DOBIT 42.867 30.751

XVIDOBIT OBRAČUNSKOG RAZDOBLJA POSLIJE POREZA

155.614 88.299

1. PRIPISANO IMATELJIMA KAPITALA MATICE 152.504 84.950

2. PRIPISANO NEKONTROLIRAJUĆIM INTERESIMA 3.110 3.349

XVII UKUPNI PRIHODI 4.042.103 3.648.553

XVIII UKUPNI RASHODI 3.843.622 3.529.503

XIX OSTALA SVEOBUHVATNA DOBIT 362.363 80.693

XX UKUPNA SVEOBUHVATNA DOBIT 517.977 168.992

1. PRIPISANO IMATELJIMA KAPITALA MATICE 514.478 164.844

2. PRIPISANO NEKONTROLIRAJUĆIM INTERESIMA 3.499 4.148

u 000 kuna

O P I S P O Z I C I J EI Z N O S

2009. 2010.

I NOVČANI TIJEK IZ POSLOVNIH AKTIVNOSTI 151.908 273.729

1. Novčani tijek prije promjene posl. imovine i obveza 160.900 284.065

1.1. Dobit/gubitak prije poreza 198.481 119.050

1.2. Usklađenja: -37.581 165.015

2. Povećanje/smanjenje poslovne imovine i obveza 16.665 44.001

3. Plaćeni porez na dobit -25.657 -54.337

II NOVČANI TIJEK IZ ULAGAČKIH AKTIVNOSTI -109.676 -178.277

III NOVČANI TIJEK IZ FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI -107.615 -99.539

ČISTI NOVČANI TIJEK -65.383 -4.087

IV UČINCI PROMJENE TEČAJEVA STRANIH VALUTA NA NOVAC I NOVČANE EKVIVALENTE

942 812

VNETO POVEĆANJE/SMANJENJE NOVCA I NOVČANIH EKVIVALENATA

-64.441 -3.275

1. Novac i novčani ekvivalenti na početku razdoblja 152.928 88.487

2. Novac i novčani ekvivalenti na kraju razdoblja 88.487 85.212



KONSOLIDIRANI IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA KAPITALA za razdoblje 01.01.2010. do 31.12.2010.

Predmet revizijeObavili smo reviziju priloženih konsolidiranih financijskih izvještaja grupe CROATIA OSIGURANJE, Zagreb (“Grupa“) koji obuhvaćaju izvještaj o konsolidiranom financijskom položaju (bilancu) na dan 31. prosinca 2010. godine, izvještaj o konsolidiranoj sveobuhvatnoj dobiti (račun dobiti i gubitka), konsolidirani izvještaj o stanju i promje-nama kapitala i konsolidirani izvještaj o novčanom toku za tada završenu godinu, te sažetak značajnih računo-vodstvenih politika i ostalih bilješki s objašnjenjima.Reviziju konsolidiranih financijskih izvještaja Grupe za godinu koja je završila 31. prosinca 2009. godine obavila je druga revizorska kuća koja je u svom izvješću od 16. ožujka 2010. izrazila pozitivno mišljenje na konsolidira-ne financijske izvještaje Grupe za 2009. godinu.

Odgovornost Uprave za konsolidirane financijske izvještajeUprava je odgovorna za sastavljanje i objektivnu prezen-taciju tih financijskih izvještaja u skladu s Međunarod-nim standardima financijskog izvještavanja odobrenim za primjenu u Republici Hrvatskoj. Ta odgovornost uklju-

čuje: oblikovanje, uvođenje i održavanje internih kotrola relevantnih za sastavljanje i objektivnu prezentaciju financijskih izvještaja bez materijalno značajnih pogre-šaka u prikazu, kao posljedica prijevare ili pogreške; izbor i primjenu prikladnih računovodstvenih politika te davanje računovodstvenih procjena koje su primjerene danim okolnostima.

Odgovornost revizoraNaša je odgovornost izraziti mišljenje o tim financijskim izvještajima zasnovano na obavljenoj reviziji. Reviziju smo obavili u skladu s Međunarodnim revizijskim stan-dardima. Ti standardi zahtijevaju da postupamo u skladu sa zahtjevima etike, te reviziju planiramo i obavljamo kako bismo stekli razumno uvjerenje o tome da li su fi-nancijski izvještaji bez značajnih pogrešnih prikaza.Revizija uključuje obavljanje postupka radi pribavljanja dokaza o iznosima i objavama u financijskim izvješta-jima. Izbor odabranih postupaka ovisi o prosudbi revi-zora, uključujući procjenu rizika značajnih pogrešnih prikaza o financijskim izvještajima uslijed prijevara ili pogrešaka. Pri procjenjivanju rizika, revizor razmatra

interne kontrole važne za subjektovo sastavljanje i objektivnu prezentaciju financijskih izvještaja kako bi oblikovao revizijske postupke koji su prikladni u danim okolnostima, ali ne i za izražavanje mišljenja o učinkovitosti internih kontrola Društva. Revizija tako-đer obuhvaća ocjenu prikladnosti primijenjenih raču-novodstvenih politika i razboritosti računovodstvenih procjena uprave, kao i ocjenu cjelokupne prezentacije financijskih izvještaja.

Vjerujemo da su revizijski dokazi koje smo prikupili do-statni i čine prikladnu osnovu za izražavanje našeg revi-zorskog mišljenja.

MišljenjePrema našem mišljenju, konsolidirani financijski izvje-štaji pružaju realan i objektivan prikaz financijskog po-ložaja grupe CROATIA OSIGURANJE, Zagreb, na dan 31. prosinca 2010. godine te rezultate njezina poslovanja i njezine novčane tokove za tada završenu godinu u skla-du s Međunarodnim standardima financijskog izvješta-vanja odobrenim za primjenu u Republici Hrvatskoj.

Poseban naglasakSkrećemo pozornost na činjenicu da politika u određenim klasama ulaganja koju je Grupa provodila u prethodnim obračunskim razdobljima, zbog promijenjenih tržišnih uvjeta, može imati utjecaj na nemogućnost ostvarivanja očekivanih prinosa u budućnosti. Naime, postojeći dijelo-vi portfelja ulaganja u uvjetima pada prihoda od uložene imovine i smanjenog volumena prodaje, mogu otežati promjenu strukture ulaganja Matice u kratkom roku, a time i umanjiti sposobnost Matice u ostvarivanju očeki-vanih prinosa od takvih ulaganja.

U Zagrebu, 31. ožujka 2011. godine

BDO Croatia d.o.o.Trg J.F. Kennedy bb10 000 Zagreb

Ines Rožić, Jeni Krstičević,ovlašteni revizor predsjednica uprave

IZVJEŠTAJ NEOVISNOG REVIZORAVlasnicima i Upravi Društva Croatia osiguranje d.d., Zagreb

u 000 kuna

Redni broj

Opis stavke

Raspodjeljivo vlasnicima maticeRaspodjeljivo

nekontrolira-jućem interesu


Uplaćeni kapital (redovne i

povlaštene dionice)

Premije na emitirane dionice

Revalorizacijske rezerve

Rezerve (zakonske, statutarne, ostale)

Zadržana dobit ili preneseni gubitak

Dobit/gubitak tekuće godine


I. Stanje 1. siječnja prethodne godine 442.887 130.859 405.233 289.593 61.131 1.329.703 56.557 1.386.260

1. Promjena računovodstvenih politika -56.123 -56.123 -56.123

2. Ispravak pogreški prethodnih razdoblja -263 263 4.821 4.821

II. Stanje 1. siječnja prethodne godine (prepravljeno) 442.887 130.596 405.233 233.734 61.131 1.273.580 61.378 1.334.958

III. Sveobuhvatna dobit ili gubitak prethodne godine 361.974 152.504 514.478 3.499 517.977

1. Dobit ili gubitak razdoblja 152.504 152.504 3.110 155.614

2. Ostala sveobuhvatna dobit ili gubitak prethodne godine 361.974 361.974 389 362.363

2.1. Nerealizirani dobici ili gubici od materijalne imovine (zemljišta i građevinski objekti)

287.036 287.036 287.036

2.2. Nerealizirani dobici ili gubici od financijske imovine raspoložive za prodaju

52.777 52.777 329 53.106

2.3. Realizirani dobici ili gubici od financijske imovine raspoložive za prodaju

19.035 19.035 19.035

2.4. Ostale nevlasničke promjene kapitala 3.126 3.126 60 3.186

IV. Transakcije s vlasnicima (prethodno razdoblje) 18.662 40.512 -61.131 -1.957 -2.022 -3.978



3. Isplata udjela u dobiti/dividenda -1.957 -1.957 -2.022 -3.978

4. Ostale raspodjele vlasnicima 18.662 40.512 -59.174

V. Stanje na zadnji dan izvještajnog razdoblja u prethodnoj godini 442.887 492.570 423.895 274.246 152.504 1.786.102 62.855 1.848.957

VI. Stanje 1. siječnja tekuće godine 442.887 492.570 423.895 274.246 152.504 1.786.102 62.855 1.848.957

1. Promjena računovodstvenih politika 907 907 1.746 2.653

2. Ispravak pogreški prethodnih razdoblja -7.526 -6.134 -13.660 836 -12.825

VII. Stanje 1. siječnja tekuće godine (prepravljeno) 442.887 485.044 423.895 269.019 152.504 1.773.349 65.437 1.838.786

VIII. Sveobuhvatna dobit ili gubitak tekuće godine 75.728 4.167 84.950 164.845 4.148 168.992

1. Dobit ili gubitak prethodnog razdoblja 84.950 84.950 3.349 88.299

2. Ostala sveobuhvatna dobit ili gubitak tekuće godine (AOP 025 do 028)

75.728 4.167 79.895 799 80.693

2.1. Nerealizirani dobici ili gubici od materijalne imovine (zemljišta i građevinski objekti)

-3.245 5.357 2.112 2.112

2.2. Nerealizirani dobici ili gubici od financijske imovine raspoložive za prodaju

-7.747 -7.747 246 -7.501

2.3. Realizirani dobici ili gubici od financijske imovine raspoložive za prodaju

85.934 85.934 85.934

2.4. Ostale nevlasničke promjene kapitala 785 -1.190 -405 553 148

IX. Transakcije s vlasnicima (tekuće razdoblje) (AOP 030 do 033) 20.036 129.569 -152.504 -2.899 -987 -3.886

1. Povećanje/smanjenje temeljnog kapitala


3. Isplata udjela u dobiti/dividenda -2.899 -2.899 -987 -3.886

4. Ostale transakcije s vlasnicima 20.036 129.569 -149.605

X. Stanje na zadnji dan izvještajnog razdoblja u tekućoj godini 442.887 560.772 443.931 402.755 84.950 1.935.294 68.598 2.003.892

BDO Croatia d.o.o.Trg J.F. Kennedy bb, 10 000 Zagreb

24 Broj 3681 , 13. lipnja 2011. STIL Privredni vjesnik

Potaknut odjekom koji je imao prošlogodišnji prvi Međunarodni festi-val sira, Ured Hrvatske gospodarske komore za područja posebne držav-ne skrbi Knin u suradnji s Gradom Drnišom i ove godine organizirao je Fe-stival sira u Drnišu. Oku-pilo se čak 60 izlagača, pri-sutni su bili i proizvođači sira iz Bosne i Hercegovi-ne, a u ponudi se uz razne vrste sireva našao i drniški pršut, razni suveniri i vina.

Povjerenstvo za ocje-njivanje sireva pri Agro-nomskom fakultetu u Za-grebu temeljem analize uzoraka sireva ocijenilo je da su zlatne plakete zaslu-žili Ante Petrović iz Pako-va Sela za Polutvrdi ov-čji sir i Ovčji sir iz mišine, Krunoslav Vidas iz Nova-lje za Paški sir i Mladenka

Vukušić iz Mirlović Polja za Kravlji sir iz mišine.

Cilj ove manifestacije je promocija sirarske pro-izvodnje Šibensko-knin-ske županije kao dijela po-nude sirarske proizvodnje Dalmacije ali i cijele Hr-vatske. Ovaj festival daje i izravan poticaj stvaranju brenda tradicijskih sireva, posebice sira iz mišine.

Pokrovitelji manifesta-cije su Šibensko-kninska županija i Ministarstvo po-ljoprivrede, ribarstva i ru-ralnog razvoja. (J.V.)

2. MEĐUNARODNI FESTIVAL SIRA DRNIŠ 2011

Sir iz mišine - novi stari hit

Otkrijte kontinentalnu HrvatskuOtkrijte kontinentalnu Hr-vatsku ili Discover the heart of Croatia je pi-lot-projekt niza partnera kojemu je cilj poticanje stranih turista na “još je-dan” dolazak u Hrvatsku

izvan glavne sezone, ali i privlačenje novih gosti-ju. Stranim turistima nudi se paket-aranžman koji uključuje nekoliko dana boravka u hotelu u Zagre-bu ili Zagorju, posjet oko-lici, jednom od muzeja te obrok u restoranu ili agro-turizmu ili pak odlazak u wellness u zagorskim to-plicama. Promotivni le-tak s ponudom turistič-kih paket-aranžmana s popustom od 10 posto za područje Zagreba te Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije dijelit će se na graničnim prije-lazima, predstavništvima HTZ-a, turističkim saj-

movima u svijetu te info uredima.

Obnovljeni hotel LafodiaNa otoku Lopudu nakon tri godine obnove ponov-no je otvoren hotel La-fodia koji sada ima kate-goriju četiri zvjezdice. U njegovu su obnovu vlasni-ci, talijanska obitelj Ma-razzi, uložili 40 milijuna eura. Hotel Lafodia zapo-šljava sedamdesetak dje-latnika, a već bilježi do-bru popunjenost.

U nacionalnim parkovima 22.444 posjetiteljaU prvom tromjesečju ove godine sedam nacionalnih parkova u Hrvatskoj po-sjetilo je ukupno 22.444 posjetitelja, od čega ih je najviše bilo na Plitvič-kim jezerima i to 12.097. Iz Državnog zavoda za statistiku kažu kako ovo-godišnji statistički poda-ci nisu usporedivi s istim lanjskim razdobljem jer je tada statistikom bilo obu-hvaćeno šest nacionalnih parkova. Naime, prošle godine nije bilo podataka za nacionalni park Mljet.

*vijesti

Sanja Plješ[email protected]

S vjetska gospodar-ska kriza uspo-rila je potrošnju,

a upravo se povećanom kupnjom može ojača-ti hrvatsko gospodarstvo i neutralizirati negativ-ni utjecaj recesije. Iako se mnogima u ovo doba ži-vot na visokoj nozi čini kao neodsanjani san, eu-ropskim ali i hrvatskim uglednicima iz gospodar-skog, poslovnog, politič-kog i društvenog života on je na dohvat ruke. Nai-me, neke kartičarske kuće u svom inovativnom pri-stupu izdale su kreditne kartice namijenjene kori-snicima više platne moći, koji u nemilosrdnoj utr-ci za brojnim obvezama i poslom nemaju vreme-na sebi i svojim najdra-žima organizirati odlazak u kazalište, na koncerte, modne revije, putovanja... Kako bi im se to olakšalo, PBZ Card je prije sedam godina u svoje poslovanje uveo The Platinum Card American Express. PBZ Card prema svojim pra-vilima određuje tko može postati korisnik te kartice, a u Hrvatskoj je ima više tisuća osoba.

Bez ograničenjaKorisnici The Platinum Carda su brojni ugledni-ci iz društvenog i gospo-darskog života koji uz tu karticu dobivaju razne po-godnosti. To su, primje-rice, potrošnja bez una-prijed određenog limita, podizanje gotovine, reali-zacija potrošačkih kredita, mogućnost obročne otpla-

te bez kamata i naknada, zaštita u slučaju gubit-ka ili krađe kartice, sigur-nost pri online kupnji, su-djelovanje u Membership Rewards i My Cards pro-gramima te online usluga-ma pregleda i ispisa svih troškova.

Jedna od mogućno-sti koje pruža The Plati-num Card svojim kori-snicima je ekskluzivno

korištenje usluga u jed-nom od hotela iz svjet-ski poznatog lanca luk-suznih hotela i restorana Relais&Châteaux. Hote-li i restorani iz tog lanca nalaze se na lokacijama u 58 zemalja na pet konti-nenta, a poznati su po vr-hunskim kuharima i indi-vidualiziranoj usluzi koja

gostima omogućava pr-vorazredan doživljaj.Bez ograničenja

Snaga kartice“The Platinum Card ima razne programe među ko-jima se posebice izdvaja 24-satna podrška korisni-cima sedam dana u tjed-nu i tijekom cijele godine. Postoji i Platinum Travel Service tj. posebna služ-ba za cjelovitu organiza-ciju svih vrsta putovanja prema potrebama i želja-ma pojedinog korisnika”, rekla je Irena Markolini, direktorica Sektora ra-zvoja odnosa s korisni-cima i marketinga PBZ Carda. Na upit Privred-

nog vjesnika o tome ko-lika je prosječna godiš-nja potrošnja po Platinum kartici, Irena Markolini objasnila je kako je to po-slovna tajna. Svaka AmEx kartica ima svoje točno određene pogodnosti i ka-rakteristike, a neke od njih imaju uži opseg pogodno-sti od onoga što nudi plati-nasta kartica. No, ukupno gledajući, u Hrvatskoj po-stoji više od 500.000 kori-snika AmEx-a.

O tome kolika je sna-ga tih kartica dovoljno govori podatak da je vri-jednost brenda American Expressa lani u svijetu procijenjena na 14 mili-jardi američkih dolara.

THE PLATINUM CARD - NOĆ U KAZALIŠTU POD ZVIJEZDAMA

Kada san postane javaI na hrvatskom tržištu prihvaćena je inovativna kartica namijenjena onima koji rado troše, mnogo putuju i vode bogat društveni i kulturni život

Platinastu karticu American Expressa

u Hrvatskoj ima više tisuća osoba

Svake godine PBZ Card organizira Platinum noć, pa je tako proteklog tjedna organizirano sedmo tradicional-no događanje za korisnike The Platinum Carda. Ovogo-dišnji The Platinum Card Party odvijao se pod nazivom Noć u kazalištu pod zvijezdama, a duh kazališne čaro-lijenastojao se dočarati baletnim točkama i koncertom Tonyja Cetinskog.

Platinum pod zvijezdama

korisnika American Express kartice u Hrvatskoj

više od 500.000(

25Broj 3681 , 13. lipnja 2011. HRWWWATSKAwww.privredni.hr

*vijesti

Rješenje za HGspot? Nakon što je prošli tjedan tvrtka Microline, vjerov-nik HGspota, podnijela Tr-govačkom sudu prijedlog za otvaranje stečajnog po-stupka HGspota, sve činje-nice i dugotrajni pregovori Uprave davali su nazna-ke da je njegov stečaj ne-minovan. Međutim, nakon prvih vijesti o otvaranju stečajnog postupka, po-novno su otvoreni prego-vori za pronalazak dugo-trajnog rješenja i nastavak rada HGspota. “U ovom trenutku mogu potvrdi-ti da su i vjerovnici i do-bavljači spremni za prona-lazak dugotrajnog rješenja na obostranu korist i zado-voljstvo”, istaknuo je suo-snivač i savjetnik Uprave HGspota Hrvoje Prpić.

Rast dobiti Optima TelekomaUkupni prihodi Optima Telekoma u travnju su po-

rasli za 14 posto u odnosu na isto razdoblje lani, dok je bruto dobit povećana za čak 39 posto. Operativna dobit (EBITDA) značaj-no je poboljšana i iznosi nešto više od 6,1 milijun kuna, što je 43 posto bolji rezultat u odnosu na onaj iz prošle godine. Trenu-tačni broj potencijalno do-stupnih priključaka popeo se na 677.548, što je 44,3 posto ukupno dostupnih priključaka na tržištu. Prema tome je Optima Te-lekom iznad prosječnog udjela koji alternativni te-lekom operatori imaju na razvijenim tržištima.

Usluga mPBZ i na AndroiduUsluga mobilnog bankar-stva Privredne banke Za-greb već je dulje vrije-me dostupna na iPhone i iPad uređajima koji rade na Appleovom operativ-nom sustavu te na mobite-lima koji podržavaju Java ME MIDP 2.0 CLDC 1.1., a odnedavno i na uređaji-ma s operativnim susta-vom Android. Aplikacija se može preuzeti s Andro-id Marketa.

Boris Odorčić[email protected]

K onsolidacija hr-vatskog teleko-munikacijskog

tržišta se nastavlja. Nai-me, Vipnet je prošli tje-dan preuzeo B.net. Uku-pna operativna vrijednost transakcije, uključujući i preuzimanje duga, izno-si 93 milijuna eura (što je trenutačno oko 690 mi-lijuna kuna). Završetak transakcije se očekuje u drugoj polovini ove godi-ne, a podložna je odobre-nju Agencije za zaštitu tr-žišnog natjecanja.

Mladen Pejković, predsjednik Uprave Vi-pneta, ističe kako je B.net tvrtka s odličnim poslovnim rezultatima, vrhunskom tehnologijom, jasnom vizijom rasta i ra-zvoja, vođena vrhunskim profesionalcima. “Ovime dodatno osnažujemo svo-ju poziciju u ukupnoj vri-

jednosti telekom tržišta te možemo korisnicima ponuditi i napredne tele-vizijske usluge. B.net je bio logičan izbor za nas jer ima naprednu i vlasti-tu infrastrukturu čime je osigurana neovisnost po-slovanja”, smatra prvi čo-vjek tog privatnog mobil-nog operatora.

Adrian Je-žina, pred-sjednik Upra-ve B.neta, napominje kako je ova akvizicija dio prirodne i očekiva-ne konsolidacije tele-komunikacijskog tržišta u Hrvatskoj. “Vipneto-vo dugogodišnje tržišno iskustvo, inovativnost i prepoznatljivost osi-gurava B.netu, vodećem alter-nativnom i naj-brže rastućem telekom operato-ru u Hrvatskoj, stabil-nost i daje dodatni poti-

caj za daljnji rast i razvoj”, kaže on.

Satelitska pokrivenostMeđu prednostima pre-uzimanja ističe se kako podatkovni promet po-sljednjih godina bilježi eksponencijalni rast, ja-čajući potra-

žnju za raznolikim uslu-gama koje se baziraju na snažnom rastu podatkov-nih usluga i payTV-a. K tomu, B.net nudi najna-predniju tehnologiju na tržištu za fiksni broad-

band i televizij-ski sadržaj, dok je nacionalna pokri-venost postignu-ta satelitskom po-

nudom. Podsjećamo kako je

sporazumom između britanskog investi-cijskog fonda Mid Europa Partners i Bewaga, B.net 1.

prosinca 2010. preu-

zeo operacije Total TV-a u Hrvatskoj. Total TV je regionalna DTH (direct to home) satelitska platfor-ma, tj. kabelska televizija koja se emitira putem sa-telita Eutelsa. Kako B.net pokriva gotovo 270.000 hrvatskih kućanstava pu-tem vlastite mreže u najvećim nacionalnim zemljopisnim i gospodar-skim sjedištima (Osijeku, Rijeci, Solinu, Splitu, Ve-likoj Gorici, Zadru i Za-grebu), Total TV je tom integracijom postao sate-litska platforma B.neta, najvećeg domaćeg kabel-skog operatora koji nudi fiksnu telefoniju.Vipnetova kupnja B.neta prema vrijednosti je vi-šestruko premašila zadnje veliko preuzimanje na hr-vatskom telekomunikacij-skom tržištu, ono iz 2006. godine, kada je Hrvat-ski Telekom kupio Isko-nInternet za 100 milijuna kuna.

KONSOLIDACIJA HRVATSKOG TELEKOMUNIKACIJSKOG TRŽIŠTA

Vipnet kupio B.net Među prednostima preuzimanja ističe se kako B.net nudi najnapredniju tehnologiju za fiksni broadband i televizijski sadržaj

Ovime osnažujemo svoju poziciju

u ukupnoj vrijednosti

telekom tržišta, kaže Mladen

Pejković

Nedavnim pridruživa-njem dvaju novih čla-nova - tvrtki LabNet iz Osijeka i Par-am iz Za-greba - IN2 Grupa je obogatila ponudu apli-kativnih proizvoda i pri-padajućih usluga na po-dručju zdravstvenog i javnog sektora. BioNET LIS-om, rješenjem za in-formatizaciju laboratorija u sklopu bolnica, domova zdravlja i privatnih labo-ratorija, LabNet je postao vodeća domaća tvrtka u tom specijaliziranom tr-žišnom segmentu, dok je Par-am poznat po softver-

skim rješenjima u područ-ju veterine. IN2 će do kra-ja godine integrirati obje tvrtke, a LabNet će biti te-melj novoosnovanog ure-da IN2 Grupe u Osijeku, u sklopu njihovog sektora zdravstva.

“Smatramo da rece-sija ne dozvoljava pasiv-nost tako da otežani uvjeti poslovanja ujedno pred-stavljaju izazov i šansu. IN2 Grupa svojom veli-činom, izvoznom orijen-tacijom i regionalnom prisutnošću omoguća-va daljnji razvoj i prodor izvan lokalnog tržišta ma-

lim softverskim tvrtkama koje imaju kvalitetna rje-šenja. Drago nam je da su

to neke tvrtke prepoznale. U zadnje tri godine imali smo pet akvizicija i vje-rujem da će ih biti još jer je to bitna odrednica na-šeg rasta. Posebno smo ponosni što kriza na to

nije utjecala”, istaknuo je Ante Mandić, predsjed-nik Uprave IN2.

LabNetovo rješenje BioNET LIS predstav-lja integrirani informa-tički sustav za biokemij-ske laboratorije koji uz upravljanje podacima i informacijama u sklopu

središnje baze podataka osigurava automatizira-ni pristup i komunikaci-ju s laboratorijskom opre-mom. Među Par-amovim rješenjima ističu se sof-tverska rješenja Mala praksa (za doktore vete-rinarske medicine u am-bulantama za male živo-tinje), Velika praksa (za doktore veterinarske me-dicine u praksi za velike životinje), te Lysacan (re-gistar cijepljenih pasa za Upravu za veterinarstvo u sklopu Ministarstva po-ljoprivrede, ribarstva i ru-ralnog razvoja). (B.O.)

IN2 KUPIO DVIJE HRVATSKE SOFTVERSKE TVRTKE

Recesija ne dozvoljava pasivnost

U zadnje tri godine imali smo pet

akvizicija, kaže Ante Mandić, predsjednik

Uprave IN2

platio Vipnet za B.net

93 mil eura(platio HT za Iskon 2006. godine

100 mil kn(

26 Broj 3681 , 13. lipnja 2011. PST! Privredni vjesnik

ROBERT PERIŠIĆUVOD U SMIJEŠNI PLES Profil

Odrastanje u okružju turizma, brucoški dolazak u veliki grad, socijaliziranje i vječno adaptiranje u metežu podsta-narstva, seljakanja i putovanja, specifični oblici gradskog života - poput kafića, koji su ovdje dobili svoju unikatnu (sub)teoriju - neke su od tema u kojima će mnogi prepo-znati i dio svog iskustva. U ovom dinamičnom non-ficti-onu autobiografsko se miješa s esejističkim, refleksija s pričom, melankolično sa smiješnim.

DEBORAH HARKNESSOTKRIVANJE VJEŠTICA Fraktura

Otkriće alkemičarskog rukopisa u Oxfordu povjesničarku Dianu Bishop, inače moćnu vješticu koja ne želi upotre-bljavati svoje moći i jedinu osobu na svijetu koja ga može otvoriti, odvest će u potragu za podrijetlom. Snažna magi-ja oslobođena iz izgubljene knjige u Oxford privlači vješti-ce, vampire i demone. Diana Bishop u životnoj je opasno-sti, a pomoći će joj genetičar Matthew Clairmont, vampir star više od 1500 godina. No ljubav vještice i vampira zabranjena je od davnina...

C.S.LEWIS VELIKA RASTAVAVerbum

Ova algorična priča vodi nas na putovanje kroz raj i pakao i upoznaje nas s anđelima i nadnaravnim bićima koja mi-jenjaju način našeg razmišljanja o dobru i zlu. Zamišljajući se u snu - u autobusu koji vozi između pakla i raja - Lewis započinje pripovijest o vječnim pitanjima postojanja pa-kla i raja, mogu li oni postojati jedan bez drugoga te izazi-va znatiželju o životu nakon smrti, istodobno izoštravaju-ći svijest o ovome svijetu.

STÉPHANE HESSELPOBUNITE SE!V.B.Z.

Stéphane Hessel, heroj francuskog Pokreta otpora, di-plomat te jedan od sastavljača UN-ove Opće deklaracije o pravima čovjeka, kratko, jasno i gromoglasno progova-ra pozivajući građane svijeta na otpor. Stojeći na braniku humanističkih i demokratskih principa, on zagovara nuž-nost dizanja vlastitog glasa, nužnost borbe protiv svih mogućih eksploatacijskih mehanizama koji, nauštrb pra-va naroda, rade u korist besprizornog bogaćenja manjine.

BRUNO ŠIMLEŠALJUBAVOLOGIJANaklada Ljevak

Šimleša nas u ovoj knjizi uči kako izgraditi zdrave, sretne i strastvene odnose s drugima. Bilo da je riječ o partner-skoj ljubavi ili obiteljskim, prijateljskim i poslovnim odno-sima, autor upozorava na uobičajene zablude i pogrešna očekivanja koja namećemo jedni drugima, ali isto tako predlaže i rješenja koja će vratiti povjerenje i zadovoljstvo u ova najbitnija područja života. Kad bi postojala znanost o ljubavi, onda bi ova knjiga bila udžbenik!

KNJIGOMETARPripremila: Vesna Antonić

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Voda Bijela voda, Sarajevo, Bo-sna i Hercegovina. Tvrtka ima novu, modernu pu-nionicu vode u potpu-no ekološkom okruženju, bez ikakvih ekoloških za-gađenja u krugu od 100 kilometara oko tvornice. Voda je na izvoru kemij-ski i bakteriološki u pot-punosti prikladna za po-trošnju. Ponuda je veoma povoljna i predstavlja do-bru priliku za potencijalne ulagače koje pozivaju da ih posjete te se upoznaju s njihovim proizvodima. U ponudi imaju 0,25 l boce od stakla (pc) - 0,26 eura; 0,5 l pet boce (pc) - 0,26 eura; 1,5 l pet boce (pc) - 0,31 euro; 5-litarske pet boce (pc) - 0,46 eura; 18,9 litara - galon (ambalaža i komentar) (pc) -1,97 eura. Punionica je udaljena 62 kilometra od Sarajeva, na nadmorskoj visini od 1200 metara. Punionica posjeduje certifikate HA-CCAP, ISO 9001:2004 i u cijelosti je u skladu s europskim standardima. Kontakt: Haris Peki, [email protected].

Dodaci prehrani Shan Dong Longlive Bi-oTech, Quingdao, Kina, www.longlive.cn. Tvrt-ka nudi razne sastojke i dodatke prehrani. Zasla-đivači: dekstroza, malto-

zni sirup, glukozni sirup, maltitol u prahu i sirup, sorbitol u prahu i sirup, manitol prah, natrijev sa-harin, natrijev ciklamat, aspartam. Konzervansi: benzoatna kiselina, natri-jev benzoat, kalijev sor-bat, sorbinska kiselina, kalcijev sorbat, kalcijev propionat. Regulator ki-selosti: limunska kiseli-na. Obogaćenje prehrane: taurin, vitamin A, askor-binska kiselina, inozitol. Okus: vanilin, etil vanilin. Zgušnjivači: maltodek-stroza DE-8-38, izolat so-jinog proteina, CMS, poli-dekstroza, škrob tapioke... Kontakt: Vincent Lee, [email protected], +86 532 85769515, +86 13573820386.

Troslojni parket Callere, Sisak, www.callere.hr. Tvrtka nudi tro-slojni parket. Kontakt: Je-lena Žiha, [email protected], +385 98 9746932, +385 99 7998542.

Ukrasno i vrtno bilje Plantist, Sekarya, Turska www.plantist. com. Tvrt-ka se bavi uzgojem vrt-nog i ukrasnog bilja i nudi svoje proizvode. Kontakt: Mehmet Caglar, [email protected], +90 5326331154.

Konzultantske usluge HHB Danismanlik Orga-nizasyon, Ankara, Turska, www.hhb-expo.com. Tvrt-ka je specijalizirana za po-maganje inozemnim tvrt-kama koje žele proširiti svoje poslovanje na tursko tržište te nudi svoje usluge.

Kontakt: [email protected], +90 312 2322305.

Zastupstvo za brend Moj izziv, Maat Enterta-inment, Kranj, Slovenija, www.maatentertainment.com. Tvrtka traži kori-snike licencije/proizvođa-če/distributere za hrvat-sko i bosansko tržište, na

području odjeće, prehra-ne i pića, mobilnih sadr-žaja, igračaka, knjiga te ostalih dječjih proizvoda pod brendom Funny face. Kontakt: Matjaž Frelih, [email protected], +386 590 94000.

Savjetovanje za ulazak na japansko tržište Hello-Global.com, Tokio, Japan, www. hello-global.com. Tvrtka pruža usluge savjetovanja i istraživanja tržišta inozemnim tvrtka-ma koje žele ući na japan-sko tržište. Usluge uklju-čuju: prodajno strateško planiranje, financijsko praćenje, praćenje i detek-tiranje konkurencije, pra-ćenje industrije, poslovno pregovaranje, kvalitativno i kvantitativno istraživa-nje, interpretacija/prevo-đenje. Hello-Global.com je u vlasništvu i pod upra-vom Hello G Co.&Ltd-a iz Shizuokea, Japan. Kon-takt: Kanako Nakamura, [email protected], +813 6721 8114.

IZBOR IZ NADMETANJA

HRVATSKAOsobna vozilaOsječko-baranjska župa-nija nabavlja osobna vo-zila putem operativnog leasinga. Rok dostave po-nuda je 24. lipnja.

Kombinezoni za šumske požareDržavna uprava za zašti-tu i spašavanje nabavlja kombinezone za šumske požare. Rok dostave po-nuda je 21. lipnja.

Oprema za učioniceGrad Virovitica nabav-lja opremu za učionice u

OŠ Ivana Brlić Mažura-nić. Rok dostave ponuda je 17. lipnja.

Bar kod čitačiHrvatska pošta nabavlja 447 bar kod čitača. Rok do-stave ponuda je 27. lipnja.

REGIJAPlasteniciOpćina Stari Grad Sara-jevo nabavlja plastenike. Rok do stave ponuda je 20. lipnja.

AlkotestoviMinistarstvo unutarnjih poslova Republike Slove-

nije nabavlja alkotestove. Rok dostave ponuda je 5. srpnja.

Informatička opremaMinistarstvo za pravosu-đe i upravu Zeničko-do-bojskog kantona nabav-lja informatičku opremu. Rok dostave ponuda je 7. srpnja.

Briefing e-servisi d.o.o.tel.: 01/5501-511fax.: 01/[email protected] www.briefing-nadmetanja.hr


POGLED U SVIJET

Razvoj: iz klompe u papuču?dr. Uroš Dujšin

J oš otkako je da-leke 1940. bri-tanski ekono-

mist Colin Clark knjigom Conditions of Economic Progress utemeljio poli-tičku ekonomiju privred-nog napretka, znalo se: put napretka trasiran je od poljoprivrede preko prera-đivačkih djelatnosti da bi se na kraju završio u eko-nomiji usluga. Logika toga je jasna: razvojni proces znači premještanje radni-ka iz sektora s niskom pro-duktivnošću (seljačka po-

ljoprivreda) u sektore s visokom produktivnošću. To su prerađivačke djelat-nosti koje omogućavaju specijalizaciju i korištenje ekonomije razmjera. Pre-rađivačke djelatnosti ubr-zavaju razvoj i stoga što se njihovi proizvodi mogu izvoziti. Usluge, naprotiv, gotovo da nemaju moguć-nosti postizanja ekonomi-je razmjera, jer se – poput usluga brijača ili konoba-ra u restoranu - obavljaju neposredno i ne mogu se izvoziti. Ljudi troše više usluga onda kada su im druge potrebe zadovoljene.

Uslužna djelatnost prednjači Sve ovo navelo je još u 1960-ima Williama Ba-umola da ustvrdi kako će bogate zemlje, sklo-nije korištenju usluga, zbog toga trpjeti od opa-danja opće produktivno-

sti. No sada je tu konven-cionalnu mudrost osporio zbornik radova u redakci-ji Ejara Ghanija iz Svjet-ske banke. Autori tvrde da tehnologija i outsour-cing omogućuju usluga-ma da prevladaju rani-ja ograničenja. Moderne usluge kao trgovina, hote-lijerstvo, razvoj softvera, pozivni centri i niz dru-gih usluga, poput obrade odštetnih zahtjeva u osi-guranju, koriste obrazova-ne zaposlenike, ostvaruju ekonomije razmjera i, po-put materijalnih proizvo-da, mogu ići u izvoz. Ako

je tako, i siromašne zemlje bi glatko mogle prijeći iz poljoprivredničke klom-pe u kompjuterašku papu-ču, preskačući prerađivač-ko čistilište. Tu je Indija najbolji primjer, no isto se događa u Pakistanu, Šri Lanki i Nepalu. U tim je zemljama produktivnost viša no u industriji – u Ne-palu čak triput viša. I u si-romašnim zemljama u cje-lini uslužne su djelatnosti pridonijele privrednom razvoju više no industrija. Za razliku od Jugoistočne Azije čiji se razvoj teme-lji na industriji, u Južnoj Aziji obilježja razvoja su sličnija onima u Irskoj ili Norveškoj. Kao pokretač privrednog napretka izvoz usluga siromašnih zema-lja porastao je od šest po-sto njihove proizvodnje u 1985. na 10 posto u 1995. Burundi, Swaziland i Ru-anda su od 1995. do 2008.

ostvarile stopu rasta izvo-za usluga od čak 25 posto godišnje.

Usluge nisu rješenje za sve U odnosu na materijal-nu proizvodnju uslužne djelatnosti imaju nekoli-ko prednosti. U njima se lakše mogu zapošljava-ti žene. Vezane za velike gradove ubrzavaju urba-nizaciju i manje zagađu-ju okoliš, a i manje su izložene protekcionizmu nego materijalna dobra.Ipak, usluge nisu rješe-nje za razvoj svih zema-lja. Zemlje Južne Azije u tom pogledu imaju neko-liko prednosti. Najvažni-je izvoznike softvera iz Indije razvili su inženjeri obrazovani u Americi, a opća upotreba engleskog jezika omogućuje pla-sman u brojnim zemlja-ma tog govornog po-dručja. K tome, moderne usluge zahtijevaju obra-zovane zaposlenike kojih u siromašnim zemljama i nema mnogo. Za obav-

ljanje tih poslova nužno je barem srednjoškolsko ako ne i visoko obrazo-vanje. U Indiji je tek dva milijuna ljudi od ukupno 1,2 milijarde zaposle-no u uslužnim djelatno-stima, zbog čega Indija i dalje potiče razvoj indu-strije. Izgleda da je stoga konvencionalna mudrost ipak prava stvar: prerađi-vačka industrija obećava daleko veći broj pristoj-no plaćenih radnih mje-sta. Radnička cipela nije kompjutoraška papuča, ali je ipak bolja od seljač-ke klompe.

Put napretka trasiran je od poljoprivrede preko prerađivačkih djelatnosti da bi završio u ekonomiji usluga

STEČAJEVINEKRETNINEDRAŽBE

Kvadrat pašnjaka 60 kn, kvadrat skladišta 390 knAsfaltna baza WKM tip 130 u kamenolomu Miro-nja u Podimoću, Dubro-vačko-neretvanska župani-ja, procijenjene vrijednosti 1.760.000 kuna. Jamčevi-na je 10 posto i dostavlja se zaključno do 14. lipnja. Dodatne informacije kod stečajnog upravitelja na broj 091/7854 372. Dražba se održava 16. lipnja u 9 sati na Trgovačkom sudu u Splitu, Stalna služba u Du-brovniku, Dr. Ante Starče-vića 23, sudnica 2.

Asfaltna baza WIBAU tip WHC 60-45, drobilič-no postrojenje, sekundar-na drobilica, mosna ce-stovna vaga i utovarivač u kamenolomu Mironja u Podimoću, Dubrovač-ko-neretvanska županija, procijenjene vrijednosti 2.448.000 kuna. Jamčevi-na je 10 posto i dostavlja se zaključno do 14. lipnja. Dodatne informacije kod stečajnog upravitelja na broj 091/7854 372. Draž-ba se održava 16. lipnja u 9.30 sati na Trgovačkom sudu u Splitu, Stalna služ-ba u Dubrovniku, Dr. Ante Starčevića 23, sudnica 2.

Kompleks skladišta u naselju Santalezi, Opći-na Sveta Nedelja, Istarska županija, ukupne površine 19.017 četvornih metara i procijenjene vrijednosti 7.400.000 kuna. Jamčevi-na je 10 posto, a dodatne informacije i razgled ne-kretnine uz prethodni do-govor na telefon 052/855 133. Pisane ponude se pre-daju do 17. lipnja, a otva-ranje ponuda je 21. lipnja s početkom u 10 sati, u La-binu, Vinež b.b.

Industrijska hala i dvo-rište, gospodarska zgra-da i zemljište u Labinu, ukupne površine 5753 če-tvorna metra i procijenje-

ne vrijednosti 12.600.000 kuna. Jamčevina iznosi 837.216,43 kune, što je pet posto od utvrđene vrijed-nosti nekretnine. Dodatne informacije i razgled ne-kretnina uz prethodni do-govor na telefon 098/367 040. Dražba se održava 17. lipnja u 12 sati u zgradi Trgovačkog suda u Pazinu, Dršćevka 1, soba broj 1.

Bivša prodavaonica u prizemlju, te stanovi na prvom i drugom katu u Drnišu, ukupne površi-ne 354 četvorna metra i procijenjene vrijednosti 1.411.846 kuna. Jamčevi-na je 10 posto, a razgleda-vanje je moguće po pret-hodnoj najavi na mobitel 098/1616 906. Pisane po-nude se predaju do 15. lip-nja, a njihovo otvaranje i usmeno javno nadmeta-nje u slučaju više ponuda održat će se 17. lipnja u 10 sati u sobi 212 Trgovačkog suda u Zadru, Stalne služ-be u Šibeniku.

Pašnjak u Gaćelezima kod Vodica, Šibensko-kninska županija, ukupne površi-ne 4091 četvorni metar i procijenjene vrijednosti 250.000 kuna. Jamčevina je 10 posto, a razgledava-nje je moguće po najavi na mobitel 098/1616 906. Pi-sane ponude prikupljaju se do 15. lipnja, a njihovo otvaranje i usmeno nadme-tanje u slučaju više ponuda održat će se 17. lipnja u 11 sati u sobi 212 Trgovačkog suda u Zadru, Stalne služ-be u Šibeniku.

Maloprodajni prostor na prvom katu trgovačko-poslovnog centra u Gra-du Krku, površine 24 če-tvorna metra i procijenjene vrijednosti 180.000 kuna. Jamčevine nema, a nekret-nina nije opterećena hipo-tekom. Razgledavanje uz

prethodni telefonski do-govor na telefon 098/313 008. Pisane ponude dosta-viti najkasnije do 15. lipnja na adresu: Stečajni upravi-telj SIMM d.o.o. Markovi-ći 21, 51000 Rijeka.

Poslovni prostor u Za-grebu površine 112,55 če-tvornih metara, s tri garaž-na mjesta ukupne površine 70,55 četvornih metara, u podrumu dviju stambeno-poslovnih zgrada, procije-njene vrijednosti 252.400 eura, prema srednjem te-čaju HNB-a na dan pla-ćanja. Jamčevina je 10 posto, a na nekretnini po-stoji založno-razlučno pravo u korist Hypo Al-pe-Adria banke. Razgle-davanje prema dogovoru sa stečajnim upraviteljem na telefon 099/7039 907, radnim danom od 12 do 15 sati. Usmena javna dražba održava se 14. lipnja u 12 sati u Trgovačkom sudu u Splitu, Sukoišanska 6, soba broj 10.

Poslovni prostor, čajna kuhinja i sanitarni čvor u Splitu, površine 107 če-tvornih metara i procije-njene vrijednosti 199.200 eura, prema srednjem teča-ju HNB-a na dan plaćanja. Jamčevina je 10 posto, a na nekretnini postoji založ-no-razlučno pravo u korist

Raiffeisen banke. Razgle-davanje prema dogovo-ru sa stečajnim upravite-ljem na telefon 099/7039 907, radnim danom od 12 do 15 sati. Usmena javna dražba održava se 14. lip-nja u 12 sati u Trgovačkom sudu u Splitu, Sukoišanska 6, soba broj 10.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

28 Broj 3681 , 13. lipnja 2011. SVIJET FINANCIJA Privredni vjesnik

pravnih osoba su iz sektora gospodarstva

33.677 blokiranih (

Vesna Antonić[email protected]

P rema podaci-ma Financijske agencije (Fina),

u travnju ove godine broj poslovnih subjeka-ta u kratkotrajnoj blokadi, znači do 60 dana, smanjen je za 3,2 posto u odno-su na kraj 2010., dok je

iznos neizvršenih osnova za plaćanje manji za 26,1 posto. Na godišnjoj razi-ni, iznos je ovogodišnje-ga travnja manji za 12,6 posto, dok je broj neli-kvidnih poslovnih subje-kata povećan 4,6 posto. Osim toga, nastavljen je rast broja insolventnih po-slovnih subjekata blokira-nih dulje od 360 dana, kao i rast vrijednosti blokada starijih od 360 dana. To je istodobno i glavni uzrok porasta ukupne vrijedno-sti nepodmirenih obveza. Vrijednost blokada stari-

jih od 360 dana povećana je u odnosu na ožujak za 2,4 posto ili nominalno za 757,2 milijuna kuna. Ina-če, ukupna vrijednost ne-podmirenih obveza u trav-nju iznosi 39,1 milijarda kuna. Više od 77 posto poslovnih subjekata u blo-kadi je više od 360 dana, a iznos njihove blokade čini 84 posto iznosa ukupnog duga. Kod poslovnih su-bjekata koji su u dugotraj-noj blokadi, dulje od go-dinu dana, dominiraju oni koji su blokirani pet i više godina, njih je 41,5 posto. Zbog nepodmirenih obve-za u razdoblju do 60 dana bile su blokirane 2043 pravne osobe, a njihov je dug premašivao 740 mili-juna kuna.

Nepodmirene obveze će rasti Podaci jasno pokazuju kako je povećanje ukupne vrijednosti nepodmirenih obveza rezultat učinkovi-tosti reforme sustava ovr-ha nad novčanim sredstvi-ma i povećanja točnosti izvješćivanja, dok se ne-likvidnost mjerena bloka-dama kraćim od 60 dana smanjuje. Za očekivati je stoga da će i u nadolaze-ćem razdoblju rasti uku-pna vrijednost nepodmi-renih obveza, ali učinke

INSOLVENTNOST

Nepodmirene obveze u travnju 39,1 milijarda kunaViše od 73 posto pravnih osoba, njih 19.637, koje su u dugotrajnoj blokadi, nemaju zaposlenih radnika i njihov ukupan dug iznosi 13,3 milijarde kuna. Kod fizičkih osoba koje su dugotrajno blokirane njih 70 posto ili 26.154 također nemaju zaposlenih, dok im je dug dosegao 4,2 milijarde kuna

Povećanje vrijednosti

nepodmirenih obveza rezultat je učinkovitosti

reforme sustava ovrha

Iznosi u tisućama kuna

Trajanje blokade Broj blokiranih pravnih osoba

Struktura u %

Broj zaposlenih kod blokiranih pravnih

osoba

Struktura u %

Iznos prijavljenih neizvršenih osnova

za plaćanje

Struktura u %

do 30 dana 1.075 3,2 5.928 13,1 401.984 1,3

31 - 60 dana 872 2,6 3.099 6,9 334.177 1,1

61 - 180 dana 2.378 7,1 7.654 17,0 1.489.517 4,8

181 - 360 dana 3.410 10,1 6.338 14,1 2.889.932 9,4

više od 360 dana 25.942 77,0 22.034 48,9 25.765.684 83,4

UKUPNO 33.677 100,0 45.053 100,0 30.881.294 100,0


Trajanje blokade Broj blokiranih pravnih osoba

Struktura u %

Broj zaposlenih kod blokiranih pravnih

osoba

Struktura u %

Iznos prijavljenih neizvršenih osnova

za plaćanje

Struktura u %

do 30 dana 56 5,2 185 23,7 2.054 0,6

31 - 60 dana 40 3,7 50 6,4 6.436 2,0

61 - 180 dana 102 9,6 54 6,9 5.427 1,7

181 - 360 dana 134 12,6 198 25,4 46.222 14,4

više od 360 dana 734 68,9 293 37,6 261.315 81,3

UKUPNO 1.066 100,0 780 100,0 321.454 100,0


Trajanje blokade Broj insolventnih pravnih osoba

Struktura u %

Broj zaposlenih kod insolventnih pravnih

osoba

Iznos prijavljenih neizvršenih osnova za

plaćanje

Struktura u %

više od 360 dana 19.637 73,6 0 13.338.040 51,2

7.039 26,4 22.327 12.688.959 48,8

UKUPNO 26.676 100,0 22.327 26.026.999 100,0


Trajanje blokade Broj insolventnih pravnih osoba

Struktura u %

Broj zaposlenih kod insolventnih pravnih

osoba

Iznos prijavljenih neizvršenih osnova za

plaćanje

Struktura u %

više od 360 dana 26.154 70,0 0 4.156.790 59,8

11.228 30,0 17.432 2.790.843 40,2

UKUPNO 37.382 100,0 17.432 6.947.633 100,0

Pregled broja blokiranih pravnih osoba u sektoru gospodarstva, broj zaposlenih i iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje, na dan 30. travnja 2011.

Pregled broja blokiranih pravnih osoba izvan sektora gospodarstva, broj zaposlenih i iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje, na dan 30. travnja 2011.

Broj insolventnih pravnih osoba više od 360 dana, broj zaposlenih i iznos prijavljenih dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje, na dan 30. travnja 2011.

Broj insolventnih fizičkih osoba više od 360 dana, broj zaposlenih i iznos prijavljenih dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje, na dan 30. travnja 2011.

Izvor: FINA

njihov nepodmireni dug

30,9 mlrd kn(*vijesti

Vraćeno 644 milijuna kuna poreza Povrat poreza na doho-dak za prošlu godinu do 7. lipnja dobilo je više od 372.000 hrvatskih građa-na, a vraćeno im je goto-vo 644 milijuna kuna po-reza, prema podacima Ministarstva financija. Od gotovo 864.000 zapri-mljenih prijava poreza na dohodak za 2010. obra-đeno je njih 46,5 posto ili 402.255 prijava. Prvi po-vrati poreza na dohodak za prošlu godinu krenuli su 18. travnja. Na temelju podnesenih prijava, u Mi-nistarstvu financija oče-kuju da će biti isplaćeno 1,7 milijardi kuna povra-ta. Lani je bilo isplaćeno oko 1,8 milijardi kuna po-vrata poreza.

Kreditiranje stagnira Kreditna aktivnost bana-ka u travnju je u odno-su na ožujak stagnirala, a mjesečni rast kreditiranja poduzeća gotovo je po-ništen padom kredita sta-novništvu i državi, prema analizi RBA temeljenoj na podacima HNB-a. Na kraju travnja ukupni kre-diti banaka iznosili su 279,2 milijarde kuna, što je tek 0,04 posto više nego u ožujku. Godišnja stopa rasta je 7,9 posto, slično kao i prethodnih mjeseci. Krediti podu-zećima na kraju travnja su dosegnuli 111 milijar-di kuna, što je 2,6 posto više nego na kraju 2010.

Krediti stanovništvu čiji udio u ukupnim kreditima iznosi 45 posto, na kraju travnja su iznosili 125,6 milijardi kuna, što je 1,5 posto manje nego na kra-ju prošle godine. Stam-beni krediti zabilježili su pad od dva posto.


reforme i povećanu toč-nost izvješćivanja ne treba miješati s kretanjem neli-kvidnosti, ističu u Fini.

Posljednjega dana ovogodišnjega travnja broj nelikvidnih poslov-nih subjekata do 60 dana smanjen je na godišnjoj razini za 4,6 posto. Još je povoljniji trend kreta-nja iznosa prijavljenih a nepodmirenih osnova za plaćanje, koji je u travnju u odnosu na lanjski prosi-nac manji za 26,1, a u od-nosu na travanj 2010. za 12,6 posto.

Po trajanju bloka-de dominiraju poslov-ni subjekti blokirani du-lje od godinu dana, kako po broju tako i po izno-su blokade. Najmanji je iznos prijavljenih dospje-lih nepodmirenih osno-va za plaćanje nelikvidnih pravnih osoba do 60 dana, a najveći pravnih osoba u blokadi neprekidna traja-nja više od 360 dana i koji premašuje 26 milijardi.

Od 34.743 blokirane pravne osobe, njih 33.677 ili 96,9 posto odnosi se na pravne osobe iz sekto-ra gospodarstva, dakle na trgovačka društva, banke, društva za osiguranje, za-druge, inozemne osniva-če, investicijska društva, kreditne unije i zajednič-ke financijske institucije. Na pravne osobe iz sek-tora gospodarstva odnosi se 30,9 milijardi ili 99 po-sto nepodmirenih dugova-nja, dok na pravne osobe koje nisu svrstane u sek-tor gospodarstva (ustano-

ve, neprofitne organiza-cije, lokalna samouprava, političke stranke), otpada 321,5 milijuna kuna ili je-dan posto.

Više od 77 posto po-slovnih subjekata u blokadi je više od 360 dana, a iznos njihove blokade čini 84 po-sto iznosa ukupnoga duga. Kod poslovnih subjekata koji su u dugotrajnoj blo-kadi, dulje od godinu dana, dominiraju oni koji su blo-

kirani pet i više godina, a kojih je 41,5 posto.

Gleda li se insolven-tnost prema trajanju blo-kade i vrsti poslovnih su-bjekata, pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju regi-striranu djelatnost, očito je da dominiraju pravne i fizičke osobe u blokadi od 360 i više dana. Gotovo 77 posto blokiranih prav-nih osoba odnosi se na one koje su blokirane du-lje od godinu dana. S dru-ge pak strane, neznatno je veći udio fizičkih osoba u dugotrajnoj blokadi - 77,7 posto.

Više od 73 posto prav-nih osoba, njih 19.637, koje su u dugotrajnoj blo-kadi, nemaju zaposlenih radnika. Njihov ukupan dug iznosi 13,3 milijarde kuna. Kod fizičkih oso-

ba koje su dugotrajno blo-kirane njih 70 posto ili 26.154 nemaju zaposle-nih, dok im je dug dose-gao 4,2 milijarde kuna.

I kod pravnih i kod fi-zičkih osoba u dugotraj-noj blokadi, u odnosu na stanje prije godinu dana, evidentiran je porast bro-ja insolventnih osoba više od 360 dana, pravnih za 31,5, a fizičkih 24,1 po-sto. Također je porastao

iznos njihovih prijavlje-nih dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje, kod pravnih osoba za 39,1 po-sto, a kod fizičkih 46,4.

Povećanje dugotrajnih blokadaZbog neizvršenih osnova za plaćanje u razdoblju do 60 dana, bile su blokirane 2043 pravne osobe, čiji je dug premašivao 740 mi-lijuna kuna. U odnosu na stanje prije godinu dana, broj blokiranih pravnih osoba smanjen je za 21,3 posto, a iznos njihovih ne-ispunjenih obveza nepre-kidna trajanja do 60 dana za 13,9 posto. Trend sma-njenja broja pravnih oso-ba u kratkotrajnoj blokadi i iznosa njihovih dugo-vanja nastavljen je i pre-ma kraju 2010. godine,

pa je tako broj blokiranih pravnih osoba smanjen za 25,2, a iznos njihovih blo-kada za 29,4 posto.

Na godišnjoj razini, broj fizičkih osoba u krat-kotrajnoj blokadi pove-ćan je za 34,3 posto, ali je iznos njihova duga sma-njen za 4,7 posto. Zadnje-ga dana travnja ove go-dine, zbog nepodmirenih osnova za plaćanje u raz-doblju do 60 dana, bilo je blokirano 3029 fizič-kih osoba, čije su eviden-tirane prijavljene dospje-le, a nepodmirene obveze iznosile 135,6 milijuna kuna. U odnosu na kraj lanjskoga prosinca, broj blokiranih fizičkih oso-ba u blokadi do 60 dana povećan je za 20,9 posto, dok se iznos njihovih ne-podmirenih obveza malo smanjio (0,2 posto).

Prezentirani poda-ci o poslovnim subjekti-ma ukupno, i promatrano posebno pravne i fizičke osobe, pokazuju trend po-većanja dugotrajnih blo-kada, 360 i više dana, te smanjenje kratkotrajnih blokada, do 60 dana, što je potvrda pozitivnog trenda u kretanju nelikvidnosti, kažu u Fini i ističu kako je taj trend prisutan kroz dulje promatrano razdo-blje, a očekivanja su da će se nastaviti i idućih mje-seci zahvaljujući podu-zetim mjerama na suzbi-janju nelikvidnosti koje su osim Zakonom o pro-vedbi ovrhe na novčanim sredstvima propisane i no-vim Ovršnim zakonom.

Više od 77 posto poslovnih subjekata blokirano je više od 360 dana, a iznos

njihove blokade čini 84 posto duga

njihov nepodmireni dug

U najnovijem izdanju publikacije Internatio-nal Risk&Payment Revi-ew koja obuhvaća rizike poslovanja u 132 drža-ve svijeta, najstarija bo-nitetna kuća u svijetu Dun&Bradstreet i da-lje Hrvatsku svrstava u zemlje s blagim rizikom ulaganja, prenosi bo-nitetna kuća Bon Line, inače ekskluzivni zastu-pnik D&B-ja za područ-je Republike Hrvatske te Bosne i Hercegovine. D&B ocjenjuje kako će hrvatski ekonomski opora-vak i dalje biti veoma spor, a kao rizike navodi slabu domaću potražnju, visoku stopu nezaposlenosti, po-većanje cijena nafte te in-direktni utjecaj dužničke krize u eurozoni. U idu-ćim mjesecima ne može-mo očekivati rast domaće potražnje, a visoka neza-poslenost će kočiti osob-nu potrošnju, dok će zbog opreza banaka kreditna ak-tivnost i dalje biti slaba te će privatne investicije biti ograničene. Isto tako, in-flatorni pritisci zbog rasta cijena nafte također mogu negativno utjecati na do-maću potražnju.

Vlada planira poduze-ti nekoliko poteza kako bi se potaknuo ekonom-ski oporavak i otvorila nova radna mjesta. Neki od njih su, primjerice, ras-pisivanje više natječaja u turizmu i infrastrukturnim projektima, te porezne olakšice na nova radna mjesta. No, D&B smatra kako će efekti tih poteza biti ograničeni.Također, veliki rizik za hrvatsku ekonomiju je slaba fiskalna pozicija, te povećanje zaduženo-sti zemlje. Unatoč Vladi-nim optimističnim plano-vima smanjenja deficita u iduće dvije godine, ne-dostatak ozbiljnog plana za fiskalnu konsolidaciju može imati negativne po-sljedice na troškove zadu-živanja, zaključuje D&B. (V.A.)

S obzirom na trend po-stupnog opadanja ka-matnih stopa na novča-nom i kreditnom tržištu, Savjet Hrvatske narod-ne banke na prošlotjed-noj je sjednici odlučio smanjiti eskontnu (dis-kontnu) stopu s devet na sedam posto godiš-nje. Iako ova stopa nema značajniji izravni utje-caj na naša novčana kre-tanja, ovo smanjenje tre-balo bi dodatno utjecati na snižavanje kamatnih stopa u odnosima između pravnih osoba i u odnosi-ma između pravnih i fizič-kih osoba, stoji u priopće-nju HNB-a objavljenom na njegovoj internetskoj stranici. Prema Zakonu o obve-znim odnosima eskontna

stopa služi za izračun za-konske zatezne kamate, koja se određuje za sva-ko polugodište iznova, a zakonska zatezna kama-ta polazna je veličina za određivanje najviše do-puštene ugovorne kamat-ne stope. To znači da će, slijedom donesene odluke i odredbi Zakona o obve-znim odnosima, od 1. srp-nja 2011. zakonska zate-zna kamata u poslovnim odnosima između prav-nih osoba biti 15 posto, a u odnosima između prav-nih i fizičkih osoba 12 po-sto godišnje, te da najviša ugovorna kamatna stopa u poslovima između prav-nih osoba može iznosi-ti 22,5 posto, a između pravnih i fizičkih osoba 12 posto. (V.A.)

DUN&BRADSTREET

HRVATSKA NARODNA BANKA

I dalje spor ekonomski oporavak

Eskontna stopa smanjena na sedam posto

30 Broj 3681 , 13. lipnja 2011. SVIJET FINANCIJA Privredni vjesnik

U prošlome je tjednu bila smje-na razdoblja odr-

žavanja obvezne pričuve depozitnih institucija, koja se redovito obavlja svake druge srijede u mjesecu. Početak novog razdoblja održavanja na novčanom tržištu nije izazvao nika-kve promjene. Uz visoku likvidnost sustava smje-ne razdoblja nemaju goto-vo nikakav odraz na odnos ponude i potražnje novca kao ni na visinu kamatne stope. Na samom početku razdoblja iznimno veliki viškovi likvidnosti krajem dana deponiraju se u sre-dišnju banku kao preko-

noćni depozit po kamatnoj stopi od 0,25 posto. Aktu-alna kretanja na novčanom tržištu, kojima je glavno obilježje opadanje kamat-ne stope, potaknula su sre-dišnju banku da donese od-luku o smanjenju eskontne stopu s devet na sedam po-

sto. Trend na novčanom tr-žištu i transparentno objav-ljivanje podataka koristi svim pravnim i fizičkim osobama koje će ubudu-će imati priliku ugovarati niže kamatne stope. Stanje likvidnosti sudionika za-sigurno će poticati daljnje

snižavanje svih ostalih ka-matnih stopa. Ministarstvo financija u utorak je održa-lo aukciju trezorskih zapi-sa. Interes sudionika bio je dvostruko veći od pla-niranog izdanja. Stoga su prinosi na zapise po svim rokovima dospijeća zabi-

lježili pad. Planirani iznos izdanja kunskih trezorskih zapisa bio je 800 milijuna kuna, dok je upisano 1,148 milijardi kuna. Na rok dos-pijeća od 91 dan upisano je 170 milijuna kuna po ka-matnoj stopi od 1,45 po-sto, na 182 dana upisano je

178 milijuna kuna po ka-matnoj stopi od 2,25 po-sto, a na 364 dana upisano je 800 milijuna kuna po ka-matnoj stopi od 2,64 posto. Na ovoj aukciji je udio ne-bankarskog sektora u uku-pnom iznosu emisije bio veći, osobito na rok dos-pijeća od 91 dan i to 70,59 posto. Za trezorske zapi-se u eurima nije pokazan veći interes. Od planiranih 10 milijuna kuna upisa-no je 800.000 eura na rok od 364 dana po kamatnoj stopi od 2,5 posto. Sljede-ću aukciju Ministarstvo je najavilo za utorak 14. lip-nja. Slična kretanja na novčanom tržištu očekuje-mo i u idućem razdoblju, a to znači visoku ponu-du novca i nisku kamat-nu stopu. Rast potražnje koji bi promijenio trend za sada se ne naslućuje.

Trendovi na svjetskim burzama proteklog su tjedna bili vrlo slični od New Yorka preko Londo-na do Frankfurta, a jedina je iznimka bio Nikkei koji

je zadržao putanju rasta. Burzovni analitičari nisu optimistični: u idućih ne-koliko tjedana očekuje se više negativnih nego po-zitivnih vijesti. Raste, na-

ime, zabrinutost ulaga-ča kako se približava kraj programa “kvantitativ-nog opuštanja” (zapravo tiskanja novca) američ-kog Feda. Unatoč Fedo-

vom ubrizgavanju više od dva bilijuna dolara svje-žeg novca u financijski su-stav, američko gospodar-stvo ne uspijeva zadržati trend rasta. Globalne ula-gače dodatno brinu i poda-ci o padu njemačkog izvo-za i uvoza. Dobra je vijest rast kineskog izvoza i uvo-za u svibnju, ali uz rastući trgovinski višak koji je do-stigao 13 milijardi dolara. Kako se zemlje OPEC-a opet nisu mogle dogovori-ti o proizvodnim kvotama, očekuje se nastavak ra-sta cijene nafte. Sličan je trend i sa cijenom zlata koja je već debelo prema-šila 1500 dolara po unci.

TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB

Stanje likvidnosti potiče smanjenje kamata

Iako prošli tjedan na tečaj-nici HNB-a nije bio pretje-rano turbulentan, za duž-nike u stranim valutama

nema dobrih vijesti. Švi-carski franak čvrsto se drži iznad šest kuna, dok euro pliva na granici oko 7,45

HRVATSKO DEVIZNO TRŽIŠTE

Franak čvrsto iznad šest kuna

MEĐUNARODNO TRŽIŠTE KAPITALA

Puno novca, malo optimizma

Mirex, obračunska jedinica prosječnog obveznog mi-rovinskog fonda, potkraj prošlog tjedna spustio se na vrijednost od 162,7484 boda. To je minimalan pad za 0,07 posto u odnosu na tjedan ranije kada je iznosio 162,8569 bodova.

MIROVINSKI FONDOVI

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 9. lipnja 2011.

Mirex stagnira

Izvor: HNB primjena od 11. lipnja 2011. 6.6. 7.6. 8.6. 9.6. 10.6.

7.46

7.45

7.44

7.43

7.42

7.41

EUR 5.125

5.115

5.105

5.095

5.085

5.075

USD 6.10

6.09

6.08

6.07

6.06

6.05

CHF

6.6. 7.6. 8.6. 9.6. 10.6. 6.6. 7.6. 8.6. 9.6. 10.6.

164

163

162

161

MIREX - mjesečni

9.5. 18.5. 29.5. 9.6.

MIREX - tjedni164

163

162

1616.6. 7.6. 8.6. 9.6.

kuna. Svojevrsno iznena-đenje tjedna je neuobičaje-no stabilan američki dolar koji se s minimalnim osci-

lacijama vrti oko 5,1 kune. Uzorno je stabilna bila i druga inače prevrtljiva va-luta, britanska funta.

5700

5760

5820

5880

5940

6000

10.6.9.6.8.6.7.6.6.6.

11900

11980

12060

12140

12220

12300

10.6.9.6.8.6.7.6.6.6.

2520

2580

2640

2700

2760

2820

10.6.9.6.8.6.7.6.6.6.

3000

3300

3600

3900

4200

4500

10.6.9.6.8.6.7.6.6.6.

6840

6960

7080

7200

7320

7440

10.6.9.6.8.6.7.6.6.6.

9000

9200

9400

9600

9800

10000

10.6.9.6.8.6.7.6.6.6.

FTSE 100 Dow Jones NASDAQ

CAC40 DAX NIKKEI 225

valuta Srednji tečaj za devize

AUD australski dolar 5,441752

CAD kanadski dolar 5,25622

JPY japanski jen (100) 6,388796

CHF švicarski franak 6,080252

GBP britanska funta 8,346061

USD američki dolar 5,121892

EUR euro 7,415475

Jelena Drinković

Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi)AZ obvezni mirovinski fond 165,1646

Erste Plavi obvezni mirovinski fond 167,5166

PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond 155,1171

Raiffeisen obvezni mirovinski fond 161,6870

MIREX 162,7484

Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi)Otvoreni DMF-oviAZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond 170,8340

AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond 204,1014

CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond 122,9608

Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond 141,0686

Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond 135,5631

Zatvoreni DMF-oviAZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 191,6516

AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 187,0728

AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 200,7394

AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 145,5664

Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond 123,5018

CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 107,7207

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe 111,6586

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta 120,8966

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata

171,3324

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen

121,3774

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE

108,7792

6.6.’11. - 3.6.’11.

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

3

2

1

0ponedjeljak utorak srijeda četvrtak petak

u % 30.5.’11. - 3.6.’11.

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

500

400

300

200

100

06.6.2011. 7.6.2011. 8.6.2011. 9.6.2011. 10.6.2011.

u mil. kn Ponuda Potražnja Promet


Nexe izdao obveznice za 120 milijuna eura Nexe Grupa uspješno je iz-dala najveće korporativno izdanje obveznica u povije-sti hrvatskog tržišta kapita-la u visini od 120 milijuna eura, na 30 mjeseci uz ku-pon od 7,825 posto. Agent izdanja bio je Auctor. Ob-veznice su kupile brojne banke, mirovinski fondo-vi, investicijski fondovi, osiguravateljska društva te ostali institucionalni in-vestitori. Nexe Grupa je u prva četiri mjeseca ove go-dine, unatoč još uvijek teš-koj situaciji u građevin-skom sektoru, ostvarila rast prihoda od 22,58 posto, na 312,4 milijuna kuna. Dobit prije kamata i poreza pora-sla je više od šest puta, na 30,9 milijuna kuna.

Telegra dokapitalizira Dalekovod

Uprava Dalekovoda do-nijela je odluku o poveća-nju temeljnog kapitala sa 270,25 milijuna na 286,7 milijuna kuna, uplatom 164.753 nove dionice po cijeni od 245 kuna po di-onici. Sve nove dionice u vrijednosti od oko 16,5 mi-lijuna kuna uplatit će tvrtka Telegra iz Svete Nedelje, proizvođač inteligentnih sustava za upravljanje i kontrolu prometa na auto-

cestama i u tunelima. Osta-li dioničari isključeni su iz kupnje dionica. Nove dio-nice daju ista prava kao i ostale redovne dionice Da-lekovoda.

Turisti na Visi potrošili 829 milijuna dolara Strani su turisti putem Visa kartica u Hrvatskoj 2010. godine potrošili 829,1 mi-lijun dolara, prema poda-cima Vise. Njemačka je bila vodeće tržište za hr-vatski turizam u 2010. go-dini, s potrošnjom od 80,7 milijuna dolara, što je po-rast od 10,1 posto u odnosu na 2009. godinu. Italija je prošle godine pala na treće mjesto po potrošnji sa 75,8 milijuna dolara, a na drugo mjesto izbili su gosti iz Ve-like Britanije s potrošnjom od 78,4 milijuna dolara. Slijede Norvežani sa 58,9 milijuna dolara i Francuzi sa 52,5 milijuna dolara.

Imex banka: 12,1 milijun kuna dobiti Imex banka u prvih pet mjeseci ove godine bilje-ži dobit od 12,1 milijuna kuna, što je porast od 9,43 posto u odnosu na isto raz-doblje lani. Ukupna aktiva u porastu je za 26,77 posto i iznosi 1,78 milijardi kuna. Depoziti bilježe porast od 25,65 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godi-ne i iznose 1,42 milijarde kuna. Štednja građana čini 74 posto ukupnih depozi-ta i porasla je za 33,52 po-sto. Ukupni prihodi veći su za 11,59 posto i iznose 61,2 milijuna kuna.

*vijesti

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI od 2. do 9. lipnja 2011. godine

Proteklog tjedna prevla-davali su negativni rezul-tati, te je 61 od ukupno 92 fonda zabilježio pad vri-jednosti udjela. Rezulta-ti su se kretali u raspo-nu od -6,44 posto pa do +2,10 posto. Najveći po-rast kod dioničkih fondo-va zabilježili su AC Ru-sija (+2,10 posto) i VB

Crobex10 (+1,45 posto). Najveći gubitnik kod di-oničkih fondova bio je fond Platinum Global Opportunity kojem je vrijednost smanjena za -6,44 posto, a slijedi ga NFD Aureus US Algorit-hm s padom od 6,04 po-sto. Kod mješovitih fon-dova najveći dobitnik je

NFD Aureus Emerging Markets Balanced s pora-stom od 0,34 posto, a sli-jedi ga Allianz Portfolio s porastom od 0,14 posto. Najveći pad kod mješo-vitih fondova zabilježio je fond ZB global kojem je vrijednost smanjena za 2,11 posto, a iza njega je HI-balanced s padom

od 1,09 posto. Najveći dobitnik kod obveznič-kih fondova je ZB bond (+0,07 posto), dok je naj-veći pad zabilježio OTP euro obveznički (-0,63 posto). Novčani fondo-vi imali su pozitivne re-zultate, a najuspješniji je bio Platinum Cash s pora-stom od 0,07 posto.

INVESTICIJSKI FONDOVI

Dvije trećine fondova u minusu

Proteklog je tjed-na redovni dionič-ki promet na Za-

grebačkoj burzi iznosio 132,053 milijuna kuna što

je porast od 3,79 posto u odnosu na tjedan ranije. Indeks Crobex porastao je za 0,23 posto te je nje-gova posljednja vrijednost 2.275,04 boda, dok je Cro-bex10 tjedan završio na 1.245,04 boda, što je po-

rast od 0,39 posto. Najviše se trgovalo dionicom Ingre kojom je ostvareno 16,378 milijuna kuna prometa, a trgovanje je završila na 16,86 kuna, što je porast od 0,78 posto. Uvjerljivo najveći porast imala je di-

onica Đuro Đaković Hol-dinga koja je porasla za 18,06 posto, a trgovanje je završila na 61,39 kuna uz promet od 10,277 mili-juna kuna. Najveće pado-ve među najtrgovanijima

imale su dionice Dom Hol-dinga i AD Plastika koje su pale za 7,51 odnosno 7,18 posto. Svih 10 najtr-

govanijih dionica imalo je promet veći od tri miliju-na kuna, a sedam ih je za-bilježilo porast cijene.

BURZA

Đuro Đaković šlager tjedna

Top 10 po prometu

tjedna promjena zadnja cijena promet

UKUPAN TJEDNI PROMET: 431,660 milijuna kunaTJEDNI DIONIČKI PROMET: 132.053.281,30 kn

index zadnja vrijednost tjedna promjenaCrobex 2.275,04 +0,23%Crobex10 1.245,04 +0,39%Crobis 97,54 -0,36%

10 dionica s najvećim rastom cijene

tjedna promjena zadnja cijena promet 10 dionica s najvećim

padom cijenetjedna

promjena zadnja cijena promet

Marko Repeckiwww.hrportfolio.com

Naziv(fond) Valuta Vrijednost udjela*Tjedna

promjena [%]Naziv(fond) Valuta Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDSVB SMART € 96,0175 -1,01

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDSKD Victoria kn 14,7227 0,25ST Global Equity kn 43,1794 -0,26HI-growth € 8,1622 -2,38ZB trend € 126,7400 -2,24KD Prvi izbor kn 12,4026 -1,67Raiffeisen World € 101,3800 -1,75ZB euroaktiv € 105,5000 -0,99FIMA Equity kn 78,6793 -0,34Ilirika JIE € 158,5544 -0,30Raiffeisen Central Europe € 63,3600 -0,75PBZ Equity fond kn 88,9920 -1,27HPB Dionički kn 94,3923 -1,62Erste Adriatic Equity € 95,3200 -1,21NFD Aureus Global Developed kn 91,2391 -1,01ZB aktiv kn 101,6500 -2,36HPB Dynamic kn 52,4873 -1,61Prospectus JIE kn 60,6071 -1,40AC Rusija € 42,7945 2,10NFD Aureus BRIC € 25,8672 -2,93Capital Two kn 79,9244 0,26Ilirika Azijski tigar € 49,4372 -2,78PBZ I-Stock kn 69,2234 -0,44HPB Titan € 71,4002 -4,06POBA ICO Equity kn 5348,4700 -2,24HPB WAV DJE € 97,1662 -1,54Platinum Global Opportunity $ 13,4387 -6,44Erste Total East € 36,0700 -2,96VB High Equity kn 47,1202 -1,86KD Nova Europa kn 7,1745 0,35Raiffeisen Emerging Markets € 54,8900 -1,61OTP indeksni kn 45,9953 0,37Platinum Blue Chip € 80,8897 -2,45C-Zenit kn 51,9901 -0,47MP-Mena HR kn 447,0136 -1,10MP-Bric HR kn 323,6119 -2,60OTP MERIDIAN 20 € 93,8171 -1,01A1 kn 91,4500 -0,12MP-Global HR kn 310,5198 -2,16Raiffeisen hrvatske dionice kn 78,0100 0,68NFD Aureus US Algorithm kn 124,9503 -6,04NFD Aureus New Europe kn 113,5432 -0,01AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) € 10,5186 -1,49OTP Europa Plus € 111,5157 -1,52Ilirika BRIC € 101,2758 -1,38VB CROBEX10 kn 111,3710 1,45KD Energija kn 10,3700 -1,60

ZB BRIC+ € 97,7800 -1,14

Ilirika Gold € 86,5002 -3,40

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDSErste Balanced € 129,3100 -1,08

ZB global € 141,2000 -2,11

PBZ Global fond kn 110,6942 -1,01

HI-balanced € 9,9596 -1,09

ICF Balanced kn 124,2749 -0,40

Raiffeisen Balanced € 151,5900 -0,50

ST Balanced kn 165,3855 -0,36

HPB Global kn 104,5487 -0,60

OTP uravnoteženi kn 116,2746 -0,89

KD Balanced kn 8,1107 -0,93

Ilirika JIE Balanced € 146,0025 -0,34

NFD Aureus Emerging Markets Balanced kn 78,6668 0,34

C-Premium kn 5,6965 -0,86

Agram Trust kn 69,9698 -0,67

AC Global Balanced Emerging M (GBEM) € 10,6866 -1,06

Allianz Portfolio kn 119,0652 0,14

Raiffeisen Prestige € 108,6300 0,08

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDSZB bond € 161,2200 0,07

HI-conservative € 11,7109 -0,13

Raiffeisen Bonds € 177,6600 0,01

PBZ Bond fond € 131,6621 -0,10

Erste Bond € 134,5700 -0,05

Capital One kn 166,7744 0,02

HPB Obveznički € 128,5412 -0,08

OTP euro obveznički € 125,1252 -0,63

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDSPBZ Novčani fond kn 133,7725 0,04

ZB plus kn 164,6177 0,04

ZB europlus € 141,1105 0,03

PBZ Euro Novčani € 127,2109 0,04

Raiffeisen Cash kn 146,8700 0,03

Erste Money kn 140,1400 0,04

HI-cash kn 140,6964 0,05

ST Cash kn 136,9499 0,05

PBZ Dollar fond $ 125,2380 0,01

HPB Novčani kn 133,7356 0,03

OTP novčani fond kn 124,0699 0,02

VB Cash kn 118,7230 0,06

Agram Cash kn 11,4852 0,05

Allianz Cash kn 109,7733 0,05

Agram Euro Cash € 10,8180 0,05

Platinum Cash kn 104,2136 0,07

Erste Euro-Money € 107,2100 0,04

Certus Cash kn 100,8739 0,03

Ingra d.d. +0,78% 16,86 16.378.407,65

Hrvatske telekomunikacije d.d. +0,80% 258,35 15.013.371,21

Podravka d.d. -1,95% 322,00 10.453.009,92

Đuro Đaković Holding d.d. +18,06% 61,39 10.277.728,74

Belje d.d. +5,50% 105,51 8.010.479,50

Petrokemija d.d. +4,49% 182,96 5.689.200,72

Adris grupa d.d. (povlaštena) +0,37% 273,00 5.436.625,29

Dom Holding d.d. -7,51% 85,00 4.703.673,94

AD plastik d.d. -7,18% 133,66 4.667.634,36

Končar EI d.d. 0,00% 670,00 3.553.381,05

Božjakovina d.d. +65,79% 199,00 39.876,50

IPK Osijek d.d. +36,55% 25,03 2.252,70

Atlas turistička agencija d.d. +32,43% 19,93 59,79

Transadria d.d. +27,57% 855,99 28.892,04

ZIF Quaestus nekretnine d.d. +24,73% 49,89 27.504,46

Brodogradilište Viktor Lenac d.d. +19,46% 10,99 3.077,20

Genera d.d. +18,35% 71,00 206.410,22

Đuro Đaković Holding d.d. +18,06% 61,39 10.277.728,74

Proficio d.d. +17,90% 22,99 79.340,33

Laguna Novigrad d.d. +16,20% 12,41 1.815.160,56

Jadran tvornica čarapa d.d. -19,98% 100,03 700,21

Hoteli Podgora d.d. -19,56% 24,10 4.458,21

Dubrovnik - Babin kuk d.d. -18,13% 140,00 42.199,40

Solaris d.d. -14,97% 280,59 30.583,76

Magma d.d. -12,50% 14,00 581.711,53

Zlatni rat d.d. -12,10% 65,00 1.300,00

HG Spot d.d. -11,99% 14,17 409.025,63

Lucidus d.d. -11,26% 26,56 23.992,05

Uljanik d.d. -10,71% 75,00 17.100,00

Finvest Corp d.d. -9,39% 270,00 74.980,36

Lijepa naša

Sava

MINISTARSTVO REGIONALNOG RAZVOJA,ŠUMARSTVA I VODNOGA GOSPODARSTVAR E P U B L I K A H R V A T S K A

M I N I S T A R S T V O M O R A , PROMETA I INFRASTRUKTURER E P U B L I K A H R V A T S K A

— organizacija u sklopuLipanjskih susreta

— bogat kulturno-umjetnickiprogram uz nastup

kulturno-umjetnickih društavasavskog kraja

— predstavljanje tradicijskihobrta, zanata i rukotvorina

savskog kraja— degustacija tradicijskih jela i pica

savskog kraja— obrazovno-zabavna radionica

“Vidljivi i nevidljivi svijet u vodi”

— organizacija u sklopuLipanjskih susreta

— bogat kulturno-umjetnickiprogram uz nastup

kulturno-umjetnickih društavasavskog kraja

— predstavljanje tradicijskihobrta, zanata i rukotvorina

savskog kraja— degustacija tradicijskih jela i pica

savskog kraja— obrazovno-zabavna radionica

“Vidljivi i nevidljivi svijet u vodi”

Savski sajam u SiskuStari grad, 18. lipnja

od 16 do 20 sati

Savski sajam u SiskuStari grad, 18. lipnja

od 16 do 20 sati

VRATIMO SE SAVI!VRATIMO SE SAVI!

Documents

e-pv 3681