privredni vjesnik

3 6 9 9

Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednikUtemeljen 1953.Ponedjeljak, 17. listopada 2011.Godina LVIII / Broj 3699.www.privredni.hr

20102010

IzraVna strana ULaGanja / arca / jadran rIBa: PastrVe Iz mora / stIL / hrwwwatska / reGIja / sVIjet fInancIja

Invest in croatiaturizam, energetika, infrastruktura, prehrambena industrija i It sektor mogli bi privući najviše ulaganjatema tjedna

str. 4-5

Prerano za veseljekonačno je zabilježen i pad nezaposlenosti među mlađima, no još je rano reći da se tržište rada oporavljasVIjet fInancIja

str. 20

hBor za poduzetnikedulji poček i rok otplate uz manje kamate dodatne su mjere kojima se olakšava kreditiranjesVIjet fInancIja

str. 21

Povlastice za zaPadni balkan do 2015.europski parlament odobrio je trgovinske povlastice za proizvode iz zemalja zapadnog balkana na tržištu eU-a>> 6

>>10-11

Javni liniJski promet

linijski brodari sPremni dočekUjU

konkUrencijU

poseBan

priloG

een info

Što donosi

Enterprise Europe Network

intervjU: marin tadićFokusirani smo na velike privatne tvrtke i lani smo ostvarili rast prometa od 15 posto, kaže direktor oraclea Hrvatska>> 6-7

3Broj 3699, 17. listopada 2011. UVODwww.privredni.hr

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni,

financijski savjet? pvinfoZa Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Europska unija stalno na-glašava važnost lokalnih uprava, općina i županija u uspješnoj provedbi proje-kata koje financira. Dobro korištenje sredstava struk-turnih fondova je izazovan zadatak koji zahtijeva dvo-smjernu komunikaciju sa

svim ciljnim skupinama te između nacionalnih i lokal-nih uprava, a rano započeta priprema je ključna. Učenje na uspješnim primjerima iz zemalja EU-a vrlo je korisno za poticanje novih ideja o korištenju strukturnih fondova.

RICHARD MASA, ŠEF ODJELA ZA PROVEDBU PROJEKATA PRI DELEGACIJI EU-a U RH:

Ključna je rano započeta priprema

Odluka da proširimo po-slovanje na tržišta Eu-ropske unije je nužan i očekivan korak u našem razvoju. Osnivanjem po-družnice u Londonu moći ćemo ponuditi viši stupanj izvrsnosti u pripremi, vo-đenju i realizaciji projeka-

ta za nove klijente s EU tržišta, posebice kada Hrvatska uđe u punopravno članstvo i postane dio zajedničkog tr-žišta. Do sada je udio izvoza u našim prihodima bio oko 40 posto, ali radilo se uglavnom o prihodima iz naše re-gije. Očekujemo kako ćemo već od sljedeće godine ba-rem 30 posto prihoda od rješenja i usluga ostvarivati od korisnika iz EU država.

DRAŽEN OREŠČANIN, PREDSJEDNIK UPRAVE POSLOVNE INTELIGENCIJE:

Nužan i očekivan korak

Naše ulaganje u proizvod-nju bakrene žice ulaganje je u najvišu kvalitetu fi-nalnog proizvoda i ponu-de moderne te konkuren-tne usluge na tržištima Srednje i Istočne Euro-pe. Eurocable Group kon-trolira cjelokupan proces proizvodnje kabela, što nam omogućuje ekonomičnije poslovanje, izravan pristup ponudi i potražnji na među-narodnom tržištu bakra te kontrolirano podrijetlo robe. Vjerujem kako jedino ovakvom visokom kvalitetom usluge možemo konkurirati na europskom tržištu.

DRAŽEN MATIEGKA, PREDSJEDNIK UPRAVE EUROCABLE GROUPA:

Proizvodnja bakrene žice

K ada sam prije 20 godina za-počeo s proi-

zvodnjom PVC stolarije, bili smo prvi proizvođači toga u Zagrebu s jasnom vizijom stvaranja tvrtke koja će biti ne samo res-pektabilan poslovni par-tner već i poželjan poslo-davac. Odgovornost za nastavak uspješnog tvrtki-nog poslovanja preuzeo je prije 13 godina moj stariji sin Ante i doveo je u sam vrh ove industrije u Hrvat-skoj. Trenutačno u IKS-u Pavić radi 47 zaposlenika, od kojih polovina u proce-sima izravne proizvodnje. Svi zaposlenici neprekid-no se usavršavaju, prate razvoj i trendove u bran-ši jer jedino na taj način mogu kompetentno sudje-lovati u tržišnoj utakmici, posebice na zahtjevnim tr-žištima Zapadne Europe.

Činjenica je da je u današnje vrijeme najteže proizvoditi, no svi koji ra-dimo u IKS-u Pavić “za-raženi” smo razvojem novih proizvoda, podiza-njem njihove kvalitete, ali i stalnim unaprjeđenjem svih radnih procesa. U proteklih nekoliko godina stvoren je snažan prodajni tim, ojačan je marketing, a mnogo truda uloženo je u kontrolu kvalitete proi-zvoda i usluga.

Ključ uspjeha i op-stanka, posebice u vre-menima koja su teško po-

godila sve u graditeljstvu, leži s jedne strane u do-bro postavljenim ciljevi-ma razvoja tvrtke koji po-drazumijevaju upornost, strpljenje i spremnost na preuzimanje rizika kada je to potrebno, a s dru-ge strane u visokoj razi-ni lojalnosti zaposlenika i ulaganju dodatnih napora svakog pojedinca.

Sigurno nije bilo lako probuditi se jedno ju-tro s činjenicom da je iz-gubljeno više od 50 po-sto tržišta, a upravo se to dogodilo potkraj 2009. godine kada je kriza na velika vrata ušla u Hrvat-sku. Unatoč naglom padu prometa, ubrzali smo i in-

tenzivirali aktivnosti na plasmanu proizvoda u ze-mljama Zapadne Europe tako da danas bilježimo konkretne izvozne rezul-tate u Austriji, Njemač-koj i Švicarskoj. Tržište Zapadne Europe je veli-ko, ali i zahtjevno, inzisti-ra se na svakom i najma-njem detalju. Upravo to čini osnovnu razliku iz-među domaćeg i izvoznog tržišta. Na domaćem trži-

štu prvo i jedino prego-vara se o cijeni. Svijest o ekologiji, uštedi energije i održivom razvoju koji-ma kvalitetna PVC stola-rija itekako može pridoni-jeti nije još ušla na velika vrata u Hrvatsku. Propisi doduše postoje, ali goto-vo nitko ih ne primjenju-je jer ne postoji sustav-na i adekvatna kontrola. Veliki broj tvrtki registri-ran je za ovu djelatnost ali, na žalost, velika ve-ćina njih radi na zastarje-lim strojevima, ne uvode nove tehnologije ni pro-izvode, nemaju atestira-ne i certificirane proizvo-de, čime ruše čitavu sliku o PVC stolariji kao kvali-

tetnom proizvodu. Tako-đer, ne postoje poticaji za niskoenergetsku, pasiv-nu ili zelenu gradnju, koji su na razvijenim tržištima dali novi zamah i oživje-li čitavu građevinsku in-dustriju. Nema razloga da tako ne bude i kod nas, ali za sad, osim pojedinačnih slučajeva, nema konkret-ne inicijative ni razumi-jevanja za takvo rješenje. Usporedbe radi, u Austriji za objekt građen sukladno normama niskoenergetske gradnje investitor dobi-va poticaj od 200 eura po četvornom metru po za-vršetku gradnje, kada se pregledom objekta utvrdi da zadovoljava norme. Ja-sno je da će se investitori zbog poticaja odlučiti za gradnju takvih objekata. IKS Pavić u svom asorti-manu nudi proizvode za pasivne, niskoenergetske pa i za tzv. pametne kuće i u svakodnevnom kontak-tu s klijentima promovira prednosti koje takvi proi-zvodi i objekti imaju. Ta-kođer treba naglasiti da, unatoč tome što prema statistici gotovo 80 posto novoizgrađenih objekata ima ugrađenu PVC stola-riju, ne postoji formalno obrazovanje koje bi ospo-sobljavalo radnike za rad u toj industriji. Čak se i arhitekti i projektanti, da-kle ljudi iz struke, s PVC stolarijom susreću tek na terenu.

G(H)OST KOMENTATOR: NEDJELJKO PAVIć, VLASNIK TVRTKE IKS PAVIć

“Zaraženi” razvojem novih proizvodaIKS Pavić u svom asortimanu nudi proizvode za pasivne, niskoenergetske, pa i za tzv. pametne kuće

Kod nas ne postoje poticaji za niskoenergetsku, pasivnu ili zelenu

gradnju

IMPRESUM

GlavnI UREdnIk: Darko Buković

IzvRšnE UREdnIcE: Vesna Antonić, Andrea Marić

novInaRI: dr. Uroš Dujšin, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac,Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

TajnIca REdakcIjE: Bruna Ivić BajamićTel: +385 1 4846 233, 5600 000Faks: +385 1 4846 232E-mail: redakcija@privredni.hr

lEkTURa: Sandra Baksa, Nina Lolić

FoToGRaFIja: Christian - David Gadler

Pv GRaFIka: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović, Siniša Paulić

MaRkETInG, PRETPlaTa I PRoMocIja:vodITEljIca: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198Faks: +385 1 4923 168E-mail: marketing@privredni.hr

ažURIRanjE adRESaRa, PRETPlaTa I dISTRIbUcIja: Tel: +385 1 5600 000E-mail: pretplata@privredni.hr

Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

nakladnIk: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631

dIREkToR: Nikola Baučić

PoMoĆnIk dIREkToRa: Milan Vukelić

TajnIca GlavnoG UREdnIka I dIREkToRa: Ankica ČorakTel: +385 1 5600 001Faks: +385 1 4846 656E-mail: uprava@privredni.hr

TISak: Slobodna Dalmacija d.d.

4 Broj 3699, 17. listopada 2011.TEMA TJEDNA Privredni vjesnik

Igor Vukić Drago Živković

H rvatska ima sve – sjajan geo-politički polo-

žaj, očuvanu i raznoliku prirodu, obrazovanu rad-nu snagu, isticali su mno-gi sudionici prošlotjednog foruma Invest in Croatia. Ipak, nešto nedostaje da zemlja ostvari svoj inve-sticijski potencijal i posti-gne zadovoljavajuće sto-pe razvoja. Odgovor na to pitanje tražilo je više od 500 sudionika iz inozem-stva i Hrvatske, o tome se raspravljalo na panelima o industriji, turizmu, ener-giji, i razmjenjivalo isku-stva u neformalnim susre-tima.

Opisivale su se pre-preke i ulagačke prilike, a rasprave su manje-više dolazile do istog zaključ-ka: dovršetak pregovora s Europskom unijom Hr-vatsku je potvrdio kao ze-mlju vrijednu ulaganja. Hrvatska izlazi na tržište od 500 milijuna potroša-ča, a standardi ujednače-ni s EU-om jamstvo su za sigurnost ulaganja. Usto, ključni politički faktori u zemlji snažno podupiru uklanjanje prepreka ino-zemnim ulagačima. Vi-djelo se to i u organizaciji: dvodnevni skup zajednič-ki su organizirali Vlada Republike Hrvatske, Hr-vatska gospodarska ko-mora, Hrvatska udruga poslodavaca i Ministar-stvo gospodarstva. Me-dijski pokrovitelji bili su

Financial Times i agenci-ja Bloomberg, a forum je podržala i velika austral-ska investicijska banka Macquarie.

Naši prijatelji investitoriInvestitore u Hrvatskoj smatramo prijateljima, istaknula je premijer-ka Jadranka Kosor, na-vodeći primjere izmjena zakona u korist ulagača i borbu protiv korupcije namijenjenu utvrđivanju jasnih pravila igre. Pot-predsjednik Vlade za in-vesticije Domagoj Milo-šević u prednosti Hrvatske

ubrojio je ljudski kapital i smanjivanje ulaznih troš-kova za ulagače. Davor Majetić, direktor HUP-a, dodao je da se mnogo toga u ulagačkoj klimi po-pravilo u posljednje dvije godine: “Javna rasprava o preprekama za ulagače urodila je plodom”.

Nadan Vidošević, predsjednik HGK-a, re-kao je da je Hrvatska na svjetskoj sceni “mali miš, ali i takva ima šanse među globalnim slonovima ako iskoristi svoj povoljni ge-ostrateški položaj”. To po-najprije znači izgradnju i razvoj hrvatskih luka, koje ne smiju konkurira-

ti jedna drugoj, već se na svjetskom tržištu trebaju pojaviti zajedno s Trstom i Koprom kao konkuren-cija sjevernoeuropskim lukama kao što su Rotter-dam i Hamburg. Uz pro-metnu infrastrukturu, Vi-došević vidi priliku za strane ulagače u neiskori-štenom šumskom zemlji-štu i vodama.

Turizam, energetika, infrastruktura, prehram-bena industrija i IT sek-tor najčešće su spominja-ni kao područja koja bi mogla u idućim godina-ma privući najviše ula-ganja. S time se složio i šeik Muhamed Altha-

ni, predsjednik Qua-ttar Connecta, za kojeg se čulo da je obnovio za-nimanje za gradnju LNG terminala u Omišlju. Pre-ma njegovim riječima, u pojedinim sektorima važ-na je uloga države, no in-vestitore će prije svega privući sigurnost ulaga-nja, dobra radna snaga i vjerojatnost da će ostvari-ti profit.

“Ne smijete čekati svoje ulagače i kupce, već morate ići k njima i uvje-riti ih da ovdje vrijedi ula-gati”, nadovezao se Fe-rit Šahenk, predsjednik turske Doguš grupe. Ša-henk je rekao da se na fo-

rumu osjeća kao domaći ulagač jer je stekao isku-stvo investirajući u brodo-gradilište i marinu NCP u Šibeniku, marinu u Zadru, a sprema se graditi hotel sa 100 soba u Primoštenu.

Otvorenost plus specijalizacijaFrank Stronach, vlasnik Magne, najvećeg svjet-skog proizvođača autodi-jelova, za Hrvatsku ima poruku od tri riječi: kva-liteta, kvaliteta, kvali-teta. Smatra da specija-liziranjem u pojedinim područjima i suradnjom s inozemnim ulagačima i proizvođači s malih tržišta

FOrum INvest IN CrOatIa

Kraj pregovora s EU- om znak je za start:vrijeme je za velike poslove u HrvatskojTurizam, energetika, infrastruktura, prehrambena industrija i IT sektor najčešće su spominjani kao područja koja bi mogla u idućim godinama privući najviše ulaganja. S time se složio i šeik Muhamed Althani, predsjednik Quattar Connecta, za kojeg se čulo da je obnovio zanimanje za gradnju LNG terminala u Omišlju

Na turizam otpada gotovo pola

projekata koji se dolaze predstaviti

Vladi

Muhamed Althani, Quattar Connect

“Osjeća se ovdje veliki entuzijazam i podrš-ka stranim ulagači-ma. U takvim prilika-ma ne volim kad se spominje korupcija, čak ni kad se radi o uspješnoj borbi protiv tog problema. Radije razgovarajmo što za-jedno možemo učini-ti na jačanju ulagačke suradnje.”

Petar Ćorluka, predsjednik Uprave Violete

“Dosad sam u Hrvat-skoj uložio 12 miliju-na eura i zadovoljan sam. Planiramo 200 milijuna kuna prihoda ove godine, od čega će 50 posto biti izvoz u EU. Proučavam mo-gućnost ulaganja u solarne kolektore koje bih postavio na krov tvornice.”

Danko Končar, predsjednik Kermas Mining Funda

“Ne odustajem od ulaganja u brodo-gradilišta, ali bio bih sretan da mi neka viša sila kaže da ne može, odmah bih za-palio svijeću na Ka-menitim vratima. Zabluda je da me brodogradilišta zani-maju samo zbog ze-mljišta jer pomorsko dobro ionako ostaje državi.”

dosad u Hrvatsku uložio Petar Ćorluka ulaganje ICTSI-ja u Luku Rijeka

12 mil € 70 mil € ( (

5Broj 3699, 17. listopada 2011.www.privredni.hr

imaju mjesta na svjetskoj pozornici.

Hrvatska ima velike šanse u proizvodnji zdra-ve hrane, samo joj tre-ba bolji marketing, sma-tra Salamon Berkowitz, vlasnik mađarske kom-panije Traubi. Ajit Sin-gh, ulagač iz Indije u tvornicu Lukaps iz Lud-brega, koja proizvodi kapsule za lijekove, vje-ruje kako Hrvatska ima mogućnosti, uz dobru or-ganizaciju, i za masovnu proizvodnju po konku-rentnim cijenama. Jedna od prednosti joj je i blizi-na zapadnog tržišta pa se može natjecati i s nekim

dalekoistočnim proizvo-đačima.

Ulazak u EU u pravilu donosi ubrzani gospodar-ski rast, ali to nije automa-tizam, već je nužno ispu-niti neke preduvjete, a to su prije svega otvorenost gospodarstva i trajne re-forme institucija, istaknuo je Andrew Scott, zamje-nik dekana Londonske poslovne škole. Upra-vo je Hrvatskoj otvore-nost posebno važna jer je domaća potražnja prema-la za domaću industriju i usluge. Pritom Scott sa-vjetuje specijalizaciju jer je nerealno očekivati da će svi sektori gospodar-

stva profitirati na europ-skom tržištu. Dijaspora ulaže u Hrvatsku djelomi-ce iz romantičnih razloga, ali u konačnici je to raci-onalna odluka, složili su se Davor Lukšić, Danko Končar i Petar Ćorluka, Hrvati koji su novac zara-đen u inozemstvu uložili u domovini. U slučaju Luk-šića riječ je zapravo o do-movini njegovih predaka, s obzirom na to da je on pripadnik treće generacije najbogatije čileanske obi-telji Lukšić. Oni su u Hr-vatskoj u 17 godina inve-stirali 600 milijuna eura u djelatnosti u kojima imaju iskustva, a to su hotelijer-stvo i Karlovačka pivova-ra, koju su u međuvreme-nu prodali.

Zadovoljni ulagač u Luku RijekaDanko Končar tehnički se ne smatra dijasporom, ali je novac koji želi uložiti u brodogradilišta i turizam ipak zaradio u inozem-stvu, što ga čini stranim in-vestitorom. Isto vrijedi i za Hrvata iz BiH Petra Ćorlu-ku, koji je novac zarađen u susjednoj državi uložio u tvornicu toaletnog pa-pira Violeta u Svetoj Ne-delji. Najsvježija veća investicija u prometnu in-frastrukturu u Hrvatskoj je strateško partnerstvo Luke Rijeka s američkom tvrt-kom International Con-tainer Terminal Services (ICTSI), čije je sjedište na Filipinima. Predsjednik ICTSI-ja Enrique Ra-zon vrlo je zadovoljan do-

sadašnjim tijekom investi-cije vrijedne 70 milijuna eura, kao i hrvatskim rad-nicima, koji su vrlo otvo-reni za stjecanje novih znanja. Zato ICTSI traži nove investicije, pri čemu su posebno zainteresirani za željezničko poveziva-nje Rijeke s Mađarskom. Hrvatska treba iskoristi-ti i investicijske potencija-le u energetici, ali pritom treba kombinirati različi-te izvore energije, ugljen, plin, vjetar i sunce, predla-že direktor RWE East Karl Kraus.

Ulagati treba i u prije-nos, ne samo u proizvod-nju energije, savjetuje Andreas Chollet, gene-ralni direktor WPD Eu-rope, kojemu smetaju ad-ministrativne prepreke, zbog kojih je njima tre-balo pet godina da projekt vjetroelektrane preba-

ce s jedne na drugu tvrt-ku. Ruski Lukoil u Hrvat-skoj sada drži šest posto tržišta naftnih derivata, a planira osvojiti 10 do 12 posto, najavio je pot-predsjednik kompani-je Vadim Vorobjov, dok je Aleksandar Kožurin,

zamjenik generalnog di-rektora Zarubježnjef-ta – vlasnika rafinerije u Bosanskom Brodu – ista-knuo dobre odnose s vla-dama zemalja u koji-ma ulažu, te podsjetio na čvrste veze koje su ruske kompanije imale s kom-panijama s područja bivše Jugoslavije.

Grand finaleFinale foruma bio je po-svećen turizmu, na koji ot-pada gotovo pola projeka-ta što se dolaze predstaviti u kabinet potpredsjednika Vlade Domagoja Miloše-vića. Postojeći i potenci-jalni ulagači smatraju da se u Hrvatskoj treba bo-lje upravljati destinaci-jom i produljiti turističku sezonu. S više hrabro-sti treba dopustiti gradnju objekata i pratećih sadr-žaja, kakvi su golf igrali-šta i kockarnice. Prostora ima gotovo u svakom se-gmentu, od gradnje hote-la s pet zvjezdica do ma-rina za luksuzne jahte. “S ovakvim morem i obalom Hrvatska može imati bolji turizam nego što je igdje drugdje”, naglasio je Fe-tah Tamindže, predsjed-nik uprave hotelskog lanca Rixos. Ta grupaci-ja pokazuje veliko zani-manje za projekt Brijuni Rivijera, koji bi, prema ri-ječima Williama Crewd-sona iz investicijskog fonda IO Adria, mogao značiti ključni pozitivni impuls razvoja istarskog, ali i cjelokupnog hrvat-skog turizma.

FoRum Invest In CRoatIa

Kraj pregovora s EU- om znak je za start:vrijeme je za velike poslove u HrvatskojTurizam, energetika, infrastruktura, prehrambena industrija i IT sektor najčešće su spominjani kao područja koja bi mogla u idućim godinama privući najviše ulaganja. S time se složio i šeik Muhamed Althani, predsjednik Quattar Connecta, za kojeg se čulo da je obnovio zanimanje za gradnju LNG terminala u Omišlju

Najsvježija veća investicija u prometnu infrastrukturu je strateško partnerstvo Luke Rijeka s američkim ICTSI-jem

Enrique Razon, predsjednik ICTSI-ja

“Investicije dolaze u ze-mlje s najboljom gos-podarskom politikom, a ne u zemlje koje se najjeftinije prodaju. Hrvatska se ne treba uspoređivati s osta-lim europskim zemlja-ma, već treba graditi svoj put. Mi smo ovdje imali jedno od najbo-ljih iskustava u privati-zaciji. ”

Salamon Berkowitz, kompanija Traubi

“Rado bismo uložili u Badel i Dalmacijavino jer vidimo velik po-tencijal. Uvjeti natje-čaja trebaju biti jasni, a mi imamo razumi-jevanja za prijedloge radnika i uprave, oso-bito u Badelu. Spre-mni smo i radnike uključiti u privatiza-cijski proces i projekt ESOP-a.”

Fettah Tamindže, Rixos

“Ne bojte se gradnje novih hotela. Više ho-tela, pokazalo se kod nas u Turskoj, privla-či i više gostiju. Jača konkurencija pobolj-šava ponudu i usluge i privlači turiste. Reci-te nam gdje možemo graditi. Volio bih u Hr-vatskoj napraviti ho-tel po kojem bi postala poznata u cijelom svi-jetu.”

Lukšić Grupa investirala u Hrvatsku u 17 godina

600 mil € (

6 Broj 3699, 17. listopada 2011.Privredni vjesnikINTERVJU

Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

K a l i f o r n i j s k a k o m p a n i j a Oracle već više

od 30 godina proizvodi i razvija poslovni softver te hardver. Smatra se jednim od kamena temeljaca u ra-zvoju i izgradnji Silicij-ske doline. Danas se nje-ni proizvodi koriste u više od 370.000 tvrtki u 145 zemalja diljem svijeta. U Hrvatskoj je ured otvorila 1994. godine.

Marin Tadić već 10 godina vodi Oracle u Hr-vatskoj. Smatra kako je, od tvrtke koja je bila po-znata po bazama podata-ka, uspjela postati kompa-nija koja trenutačno ima najšira poslovna rješenja za sve industrije, uz sna-žan lokalni tim stručnjaka koji znaju svoj posao.

Kako ocjenjujete poslo-vanje Oraclea u Hrvat-skoj?- Trenutačno je zadovolja-vajuće, tim više što kao tr-žište prolazimo kroz teš-ko razdoblje. Prije dvije godine smo doživjeli pad prometa, ali kroz reorga-

nizaciju koju smo prove-li u siječnju 2009. stvori-li smo sve preduvjete za sadašnje dobro poslova-nje. Primjerice, u prošloj smo godini imali rast pro-meta u visini od 15 po-sto. Izrazito smo foku-sirani na velike privatne uspješne tvrtke, posebi-ce one koje žele optimi-zirati troškove i kroz nova moderna rješenja poveća-ti profitabilnost, učinkovi-tost te zadržati postojeće i pridobiti nove korisnike.

Potezi koje smo povukli prije dvije godine bili su u neku ruku rizični. Nai-me, minimizirali smo na-pore prema javnoj upra-vi, dok smo se posvetili velikim privatnim tvrtka-ma za koje smo vjerovali da će, i u težim ekonom-skim vremenima, ulagati u najbolja softverska rje-šenja. Osim reorganizaci-

ji, poboljšanje poslovanja svakako trebamo zahvaliti i svome repozicioniranju.

Općenito gledajući, ka-kvo je hrvatsko softver-sko tržište, je li u dovolj-noj mjeri razvijeno ili ne, pratimo li svjetske trendove?- Načelno, hrvatsko sof-tversko tržište slabo je ra-zvijeno, naročito u jav-nom sektoru. Izuzetak su tvrtke-predvodnice u pri-vatnom sektoru koje su svjesne da jedino s na-prednim softverskim rje-šenjima mogu biti konku-rentne na međunarodnom tržištu.

Je li edukacija ICT stručnjaka u nas na za-dovoljavajućoj razini? - Informatičko obrazova-nje u Hrvatskoj je vrlo ne-ujednačeno što potvrđu-ju i brojne analize koje su objavljene u protekle dvi-je godine. Na žalost, pre-poruke koje te analize do-nose u Hrvatskoj se ne prepoznaju, tj. ne provo-de se potrebna usklađenja. S druge strane, edukaci-ja koju obavljaju same in-formatičke tvrtke kvalite-

MARIN TADIĆ, DIREKTOR TvRTKE ORACLE HRvATSKA

Načelno, hrvatsko softversko tržište slabo je razvijeno, naročito u javnom sektoru. Izuzetak su tvrtke-predvodnice u privatnom sektoru koje su svjesne da jedino s naprednim softverskim rješenjima mogu biti konkurentne na međunarodnom tržištu

Stručnjak koji je certificiran, ali

nema iskustva na projektima - nije

konkurentan

u 145 zemalja koristi Oracleove proizvode više od 370.000 tvrtki (

Hrvatsko gospodarstvo premalo je okrenuto internetu

B ez inovacija nema uspjeha na svjetskom tržištu,

a ulaganje u znanje ljudi budućnost je svake naci-je. Jedna od najznačajnijih poluga rasta i razvoja neke tvrtke u današnjem gospo-darstvu je portfelj intelek-tualnog vlasništva, rekao je Stjepan Car, predsjed-nik Udruge inovatora Hrvatske na prošlotjed-noj Devetoj međunarod-noj izložbi inovacija Arca 2011. održanoj u Zagre-bu. Na toj ključnoj mani-festaciji inovativnog stva-ralaštva predstavilo se 128 izlagača iz zemlje i ino-zemstva s više od 250 ino-vacija. Kako je istaknuo Car, upravo su inovatori pokretači trajnih promje-na, a prema nekim pro-cjenama udio intelektual-nog vlasništva u najvećim svjetskim tvrtkama veći

je od 75 posto tvrtkine tr-žišne vrijednosti. Upravo osmišljenim korištenjem vlastitog intelektualnog vlasništva i hrvatske tvrt-ke mogu ostvarivati kon-kurentsku prednost, širi-ti svoje tržište, steći bolju

prepoznatljivost te pove-ćati prihode, dobit i uku-pnu vrijednost tvrtke, na-glasio je Car.

Da hrvatske inovato-re u njihovim izumima podupire i država, uka-zuje podatak da je Mi-nistarstvo gospodar-stva, rada i poduzetništva (MINGORP) u progra-

mu Inovacijama do kon-kurentnosti, provedenom u razdoblju od 2008. do 2011., dodijelilo 800 pot-pora u vrijednosti višoj od 28 milijuna kuna, rekla je Tihana Kraljić, državna tajnica u MINGORP-u.

U sklopu devete Arce odr-žana je i druga konferen-cija Inovacijama do kon-kurentnosti na kojoj je prezentirano 25 referata u sklopu tema Okruženje za kreativnost i inovacije, Akademsko obrazovanje i gospodarstvo, Inovacije i poduzetništvo te Primje-ri iz dobre prakse. (S.P.)

MEđuNARODNA IzLOžBA INOvACIjA ARCA

Inovatori su pokretači trajnih promjena

Predstavilo se 128 izlagača iz zemlje i inozemstva s više od 250 inovacija

O dbor za vanjsku trgovinu Europ-skog parlamen-

ta, a potom i Parlament, na plenarnoj sjednici potvrdi-li su trgovinske povlasti-ce za proizvode iz zemalja zapadnog Balkana na unu-tarnjem tržištu EU-a do kraja 2015. godine. Prefe-rencijalni status proizvoda iz regije u sadašnjem obli-ku na snazi je od 2005., a primjenjivao se svojedob-no na sve zemlje obuhva-ćene procesom stabilizaci-je i priduživanja (Albaniju, BiH, Hrvatsku, Makedoni-ju, Kosovo, Crnu Goru i Srbiju). S obzirom na to da

se robna razmjena između zemalja sa sređenom bila-teralom s EU-om odvija temeljem SSP-ova, spora-zuma o stabilizaciji i pri-druživanju, u koje su ugra-đene kao dio aranžmana, paket mjera s povlastica-ma se sada aplicira samo na BiH, Srbiju i Kosovo. Time je nastavljena pri-mjena sustava povlastica kojima je gotovo sva roba iz zemalja regije uvezena na unutarnje tržište EU-a oslobođena carinskih da-vanja sa svrhom revitaliza-cije gospodarstava regije i njihovog bržeg uključiva-nja u Europu. Izglasavanje

odluke trajalo je godinu dana, što u EP-u tumače novim stilom rada institu-cija utemeljenom na Spo-razumu iz Lisabona. Uobi-čajenog je sukoba stavova i interesa bilo oko količi-ne povlastica. Na kraju je EP prihvatio dosta prijed-loga Komisije koja je htje-la da se u aranžman une-su neka (načelna) dodatna jamstva i kaznene mje-re, poput suspenzije susta-va povlastica u slučajevi-ma ozbiljnijih poremećaja na tržištu EU-a. Izmjene su se dogodile u kvotama za neke proizvode – koji su iznimka od općeg pra-vila neograničenog izvoza u EU. Kvote vrijede za te-letinu (baby beef), šećer i proizvode od šećera, neke vrste vina te ribe i ribljih proizvoda. Parlamentarci su opetovano upozoravali Komisiju i Vijeće kako bi potpuno ukidanje povla-stica, pogotovo u vremeni-ma gospodarske krize, oz-biljno ugrozilo ekonomski oporavak u zemljama regi-je. (L.S.N.)

Eu I zAPADNI BALKAN

Povlastice do 2015. godine

Zabrinjava me inertnost u provedbi projekata

Što očekujete od ulaska Hrvatske u Europsku uniju?- Europska unija nam kroz IPA i ostale fondove omoguća-va da snažnije pokrenemo val projekata u javnom sekto-ru. Svi zajedno dosta očekujemo od EU-a. Međutim, moje mišljenje je da smo inertni u provedbi projekata i to me zabrinjava. Poznat je podatak da u prosjeku koristimo svega 15 posto omogućenih IPA fondova, što je poraža-vajuća brojka. Nadam se kako će se to u bliskoj buduć-nosti promijeniti.

7Broj 3699, 17. listopada 2011.www.privredni.hr

tom je identična onima u zemljama Europske unije.

Jeste li zadovoljni dje-latnicima u Hrvatskoj?- S timom stručnjaka koji rade u Oracleu Hrvatska izuzetno sam zadovoljan. U našem slučaju riječ je o pedesetak stručnjaka koji su pomno odabrani tije-kom zadnjih desetak go-

dina. Njihova kvaliteta je prepoznata i u regiji, te je to naša glavna kompara-tivna prednost na hrvat-skom tržištu.

Promatrajući širu sli-ku, nažalost, prisutan je problem manjka kapa-citeta usvajanja napred-nih softverskih rješenja na hrvatskom tržištu. To za rezultat ima da domaći

stručnjaci postaju sve ne-konkurentniji na susjed-nim tržištima jer struč-njak koji je certificiran, ali nema iskustva na projekti-ma - nije konkurentan.

Što hrvatske tvrtke mogu ponuditi ICT in-dustriji?- Bojim se da vas moj ko-mentar tu neće razvese-

liti – u smislu konkuren-tnosti naša ponuda je sve manja i zapravo se bazira na industrijskim nišama poput rješenja u segmen-tu maloprodaje i distribu-cije, nišama iz područja osiguravateljskih dru-štava, fondova... Razina naše konkurentnosti na-žalost plaća danak situa-ciji na tržištu.

Koliko je hrvatsko gos-podarstvo okrenuto in-ternetu?- Iako je internet prepo-znat kao vitalan dio pri-sutnosti tvrtke na tržištu, smatram da je hrvatsko gospodarstvo premalo okrenuto internetu. Bez sumnje, kvaliteta prisut-nosti će stalno rasti, me-đutim taj rast bismo tre-bali snažnije poticati kroz dodatnu edukaciju i infor-matizaciju cjelokupnog

društva – stanovništva, tvrtki i čitavog niza javnih servisa. Dakle, vraćamo se ponovno na javni sek-tor, Vladu i njenu ulogu u osmišljavanju, ali i pro-vođenju strategije. Doima se da je tržište trenutačno prepušteno samo sebi.

Kojem segmentu ICT poslovanja u budućnosti

predviđate rast, kojem stagnaciju, a kojem pad?- Izuzetan rast predvi-đamo u svim standar-dnim gotovim rješenjima za potrebe javne uprave, te očekujemo val CRM (Customer Relationship Management) aplikacija u svim industrijama. Ta-kođer, očekujemo ponudu softvera kao usluge tj. clo-ud computinga.

Koliko je Oracle do sada uložio u Hrvatsku i raz-mišlja li o investiranju u neku drugu gospodar-sku granu izvan ICT-a?- Vrlo je teško izmjeriti ko-liko investiramo, ali riječ je o značajnim sredstvima. Izrazitu pažnju posveću-jemo investicijama u oda-brane lokalne IT tvrtke ko-jima želimo pomoći da postanu što konkurentni-je na regionalnom tržištu. Želja i osobni cilj mi je da jednog dana, kada se osvr-nem i sagledam svoj dosa-dašnji rad, mogu nabrojati pet velikih lokalnih IT tvrt-ki koje će uspješno djelo-vati u regiji te postati inku-bator Oracle kompetencija.

Na korporativnoj ra-zini, Oracle, a time i naš ured, ostat će dosljedan dosadašnjoj strategiji, a to je biti lider u tzv. en-terprise segmentu, u do-meni softvera i hardvera. Ne vjerujem u iskorake u neke druge industrije.

Koja je važnost države za razvoj ICT-a?- Ako znamo da živimo u zemlji u čijoj gospodar-

skoj aktivnosti država i tvrtke u vlasništvu drža-ve sudjeluju s oko 60 po-sto ukupne gospodarske aktivnosti, tada je jasno kako je i uloga države u razvoju IT sektora gole-ma. Slažem se s izjava-ma Vlade da je njen za-datak osigurati pravni okvir djelovanja IT indu-strije, međutim zasigurno se može napraviti i koji korak više. Problem ov-dje nije jednostran, odno-sno odgovornost za takvu situaciju je podijeljena. S jedne strane sama in-dustrija nedovoljno ja-sno artikulira vlastite po-trebe, dok s druge strane Ured eHrvatske manj-kom dijaloga i spremno-sti na komunikaciju s in-dustrijom ne kanalizira te potrebe. U takvoj konste-laciji odnosa teško da je moguće unaprijediti tre-nutačnu situaciju, a kada uzmete u obzir da su sof-tverska rješenja i IT jedi-ni put kojim hrvatska jav-na uprava može postati učinkovitija, onda je dr-žavni manjak sluha i di-jaloga još neshvatljiviji.

Vode li velike svjetske kompanije u Hrvatskoj istu politiku kao i u dru-gim zemljama ili ne?- Kad je riječ o korporaci-ji Oracle, sva pravila po-slovanja su potpuno glo-balizirana i identična za cijeli svijet uz uvažava-nje lokalnih zakona. Naše ime nećete naći ni u jed-noj aferi. Tu smo izrazito pažljivi.

Načelno, hrvatsko softversko tržište slabo je razvijeno, naročito u javnom sektoru. Izuzetak su tvrtke-predvodnice u privatnom sektoru koje su svjesne da jedino s naprednim softverskim rješenjima mogu biti konkurentne na međunarodnom tržištu

Softverska rješenja i IT jedini su put kojim javna uprava može postati učinkovitija

otvoren ured u Hrvatskoj 1994. god (

lanjski rast prometa 15% (

Hrvatsko gospodarstvo premalo je okrenuto internetu

8 Broj 3699, 17. listopada 2011.AKTUALNO Privredni vjesnik

Igor Vukić vukic@privredni.hr

I zravna inozemna ulaganja u Hrvatsku od 1993. do 2011.

godine ukupno su bila vrijedna 24,3 milijarde eura, podaci su Hrvatske narodne banke. Vrhunac je dosegnut 2008. godine, kada su ulaganja iznosi-la 4,2 milijarde eura. U 2009. godini vrijednost inozemnih ulaganja bila je 2,1 milijardu eura, no u 2010. neto ulaganja izno-sila su samo 226 milijuna eura. U prvom tromjeseč-ju ove godine zabilježena je vrijednost od 128 mili-juna eura.

Prema ocjeni Nadana Vidoševića, predsjedni‑ka Hrvatske gospodar‑ske komore, najveći dio inozemnih ulaganja bio je usmjeren na preuzimanje hrvatskog tržišta. Stran-ci su kupovali hrvatske banke, cementare, teleko-munikacijske kompanije,

pivovare, naftne kompa-nije, farmaceutsku indu-striju... “Sada je vrijeme da se okrenu greenfield ulaganjima”, istaknuo je Vidošević na prošlotjed-nom forumu Invest in Croatia.

Podaci HNB-a potvr-đuju Vidoševićevu ocje-nu. Od 1993. do 2011. godine u hrvatsku finan-cijsku industriju, pretež-no banke, uloženo je 8,5 milijardi eura. Više od 90 posto hrvatske bankar-ske industrije u vlasniš-

tvu je inozemnih bankar-skih grupacija. Kapital je dolazio iz Italije, Austri-je, Njemačke i Mađarske. Unatoč mnogim kritika-ma, banke dokapitalizi-rane inozemnim novcem bile su i jedan od stupova makroekonomske stabil-nosti u Hrvatskoj u vrije-me najjače recesije.

Naftni sektor prodan strancimaDrugi veliki ulagački sek-tor bila je trgovina. U 18 godina u Hrvatsku je ulo-ženo oko 2,7 milijardi eura. Tu bi se već moglo govoriti i o djelomičnom greenfield ulaganju. Inoze-mni trgovački lanci najče-šće su kupovali nekretnine, odnosno zemljišta na ko-jima su gradili svoje trgo-vačke centre. Vjerojatno i zato je odjeljak inozemnih ulaganja koji se odnosi na nekretnine (četvrto mjesto na listi djelatnosti s najve-ćim ulaganjem) dosegnuo 1,5 milijardi eura.

Na trećem mjestu na-laze se investicije u naf-tnu industriju. Trend za-počinje 2003. godine međunarodnim natječa-jem za prodaju 25 po-sto plus jedne dionice Ine. Povijest je pozna-ta, MOL je dao najviše, 505 milijuna dolara, od-nosno 440 milijuna eura, i time je počelo njegovo, katkad napeto partner-stvo s državom. U među-vremenu su strane vlasni-ke dobili i Tifon (također MOL), Crobenz i Euro-pa Mil (Lukoil) te riječki Europetrol, koji je prešao u vlasništvo slovenskog Petrola. U telekomuni-kacijski sektor uloženo je 1,2 milijarde eura, a u sektor kemikalija tako-đer oko 1,2 milijarde. Tu spadaju i velika ulaganja

u farmaceutsku industri-ju (Pliva).

Otpor prema ulaganjimaGlobalna ekonomska kri-za, a i nedostatak novih prilika za ulaganje, do-veli su do pada izravnih investicija. Ekonomist Branko Vukmir, poseb‑ni savjetnik UNCTAD‑ a, ocjenjuje da u Hrvatskoj usto vlada inercija i sta-novit otpor prema novim ulaganjima. Prošlogo-dišnji pad izravnih stra-nih ulaganja Hrvatsku u regiji smješta iza Srbije (1,3 milijarde), Albanije i Crne Gore. Ukupnih če-tiri milijarde eura ulože-nih u regiju prilično je ra-zočaravajuće, istaknuo je Vukmir. Izravna ulaganja u svijetu prošle su godine

iznosila ukupno 1,24 bili-juna dolara, što je 34 po-sto manje u odnosu na re-kordnu 2007.

Vukmir dodaje da bi se uz lagani oporavak svjetskog gospodarstva ukupni iznos ovogodiš-njih ulaganja mogao kre-tati između 1,4 do 1,6 bi-lijuna dolara. Na stare razine moglo bi se doći 2013. i kasnije. Iako su Sjedinjene Američke Dr-žave i dalje pri vrhu ze-malja koje privlače ulaga-nja (223 milijarde dolara) i same ulažu (329 milijar-di), najviše stranih ulaga-nja ove godine privući će Kina. Nakon SAD-a, naj-više stranog kapitala stići će i u druga rastuća gos-podarstva kao što su In-dija, Brazil, Rusija i Polj-ska, ocijenio je Vukmir.

IzravNa INOzemNa ulagaNja u Hrvatsku

Preuzimanje tržišta završeno, vrijeme je za greenfield investicijeProšle godine neto ulaganja dosegnula su samo 226 milijuna eura, a u prvom tromjesečju ove 128 milijuna eura. Po izravnim stranim ulaganjima Hrvatska se u regiji smješta iza Srbije, Albanije i Crne Gore

Ino ulaganja u nekretnine

dosegnula su 1,5 milijardi eura

ponajprije stoga što su strani trgovački

lanci kupovali zemljišta za svoje trgovačke centre

izravna strana ulaganja u Hrvatsku od 1993. do 2011. 24,3 mlrd €(

iznos ulaganja rekordne, 2008. godine4,2 mlrd €(

Inozemna izravna ulaganja u Hrvatsku po

djelatnostima (u milijunima eura)

Financijsko posredovanje 8484,3

Trgovina 2724,6

Naftna industrija 1529,4

Nekretnine 1456,3

Telekomunikacije 1246,9

Kemikalije 1216,4

Maloprodaja 1175,2

Proizvodnja plina 775,1

Minerali i nemetali 742,9

Ukupno 24.357,20

Inozemna izravna ulaganja po

zemljama (u milijunima eura)

Austrija 6129,9

Nizozemska 3692,1

Njemačka 3064,9

Mađarska 2242,7

Luksemburg 1407,3

Francuska 1361,2

Italija 1193,6

Slovenija 1137,8

Nizozemski Antili 880,3

Belgija 535,9

Izravna ulaganja u

posljednih 10 godina

2001. 1467,5

2002. 1137,9

2003. 1762,4

2004. 949,6

2005. 1467,9

2006. 2768,3

2007. 3679,1

2008. 4215,9

2009. 2064,7

2010. 226

IZVOR: HNB

9Broj 3699, 17. listopada 2011. S MARKOVA TRGAwww.privredni.hr

troškovi dovršetka koridora V.c kroz Hrvatsku

150,4 mil € (

Igor Vukić vukic@privredni.hr

D vije godine na-kon uvođenja, Vlada je odluči-

la ukinuti porez na SMS i MMS poruke poslane u telekomunikacijskim mrežama. Porez je uve-den radi povećanja priho-da proračuna smanjenih zbog ekonomske krize. Iznosio je šest posto od prihoda telekomunikacij-skih tvrtki ostvarenih tim uslugama.

U prvih devet mjeseci ove godine u proračun se tako slilo oko 205 miliju-na kuna, oko 13 posto ma-nje nego u istom razdoblju prošle godine. Prema rije-čima ministrice financija Martine Dalić, prihodi iz tog izvora bili su iz mje-seca u mjesec sve manji. S druge strane, telekomu-nikacijske kompanije pro-svjedovale su zbog poreza tvrdeći da im novac koji moraju plaćati smanjuje investicijski kapacitet. Je-dan od razloga za ukida-nje poreza je i činjenica da su hrvatski telekomunika-cijski operatori dio europ-skih kompanija, koje u drugim zemljama nemaju

takvo porezno optereće-nje. Porez će se ubirati još do 1. siječnja 2012.

Na prošlotjednoj sjed-nici Vlada je prihvatila i niz ugovora o kreditima i jamstvima za kredite, na-mijenjenih financiranju komunalnih i infrastruk-turnih radova. Potvrđen je ugovor o jamstvu za kre-dit Europske banke za ob-novu i razvoj za moder-nizaciju kontrole zračne plovidbe. Kredit je vri-jedan 47 milijuna eura, a rok otplate je 12 godina. Kreditom Europske inve-sticijske banke od 25 mi-lijuna eura, podignutim na 20 godina, obnavljat će se luke, vodoopskrbni susta-vi i druga infrastruktura na otocima i priobalju.

Dogradnja Luke PločeIz proračunskih izvora Republika Hrvatska dat će dodatno za tu svrhu svo-jih 25 milijuna eura. Sa 50 milijuna eura posuđenih od Međunarodne banke za obnovu i razvoj dogradit će se Luka Ploče. Prema riječima ministra pro-meta Božidara Kalmete, projekt podržava i Svjet-ska banka, a u luci će se

graditi terminal za rasu-te terete, kontejnerski ter-minal. Produbit će se i gaz luke kako bi mogla pri-hvatiti veće brodove. Rok otplate je 23 godine.

Hrvatske vode ima-ju u planu velike projekte u sektoru vodnokomunal-ne infrastrukture. Radovi će se protegnuti do 2023. godine, a ukupno bi tre-bali biti teški 3,2 milijar-de eura. Ministar regio-nalnog razvoja Božidar Pankretić rekao je da će se graditi na 294 lokacije u Hrvatskoj. Radovi će se financirati pretežno nov-cem iz europskih struk-turnih i regionalnih fon-dova. No Hrvatska mora sudjelovati u financira-nju pa stoga od Europ-ske investicijske banke u prvoj fazi izvedbe proje-kata podiže kredit od 75 milijuna eura. Dodatnih 75 milijuna posudit će se

od EIB-a za projekt ko-munalne infrastrukture u 13 županija u unutraš-njosti Hrvatske. Do 2018. godine u tim će se rado-vima utrošiti 1,3 milijar-de kuna.

Vlada je izdala jam-stvo i za kredit Europske investicijske banke od 60 milijuna eura, kojim će se financirati izgradnja au-toceste na koridoru V.c. Tako će se zatvoriti finan-cijska konstrukcija grad-nje 3,5 kilometara auto-ceste od Sredanaca do granice s Bosnom i Her-cegovinom te devet kilo-metara južne dionice od čvora Ploče do granice s BiH. Ukupni troškovi do-vršetka koridora V.c kroz Hrvatsku procijenjeni su na 150,4 milijuna eura.

Prihvaćen je i Ko-načni prijedlog zakona o strancima, usklađen s EU-om. Prema tom zakonu, stranci-vlasnici poduzeća ili oni koji rade u tvrtka-ma koje su dobile poticaje za razvoj moći će jedno-stavnije regulirati boravak i rad u Hrvatskoj. Podu-zeća koja protuzakonito zapošljavaju strance pla-tit će kaznu od 50.000 do 150.000 kuna.

SjednIca HrVatSke Vlade

Ukida se porez na SMS porukeOd poreza uvedenog radi povećanja prihoda proračuna smanjenih zbog ekonomske krize, u prvih devet mjeseci ove godine u državnu blagajnu se slilo oko 205 milijuna kuna

Poduzeća koja protuzakonito zapošljavaju strance platit će kaznu od 50.000 do 150.000 kuna

*vijesti

Dani hrvatskog turizmaU hotelskom kompleksu Solaris u Šibeniku od 19. do 21. listopada održava-ju se Dani hrvatskog tu-rizma. U sklopu događa-nja održava se Hrvatski turistički forum na temu Destinacija i odgovorni turizam, a bit će dodijelje-ne i nagrade i priznanja za kvalitetu odredišta, tvrt-ki i pojedinaca. Dane hr-vatskog turizma organizi-raju Ministarstvo turizma, Hrvatska gospodarska ko-mora, Hrvatska radiotele-vizija i Hrvatska turistička zajednica.

Milijarde za voduHrvatske vode su u pro-tekle četiri godine osigu-rale 50 milijuna eura bes-povratnih sredstava iz pretpristupnog fonda IPA. Istovremeno, ta državna agencija osigurala je dvije milijarde kuna kojima su lokalne zajednice izgradi-le sustave vodoopskrbe i odvodnje. “Osigurane su i

3,2 milijarde kuna za odr-žavanje sustava obrane od poplava”, istaknuo je Ja-dranko Husarić, generalni direktor Hrvatskih voda, na obilježavanju 135 go-dina organiziranog uprav-ljanja vodama.

Jubilarni tanker u OmišljuNa Janafovom termina-lu Omišalj prihvaćen je Sea Queen, jubilarni 2000. tanker sa sirovom naf-tom. Prvi tanker s naftom u Omišlju je prihvaćen 25. listopada 1979. godine, a zvao se Slaviša Vajner Čiča. Tijekom 32 godine rada terminala prihvaćeno je i prekrcano 161,5 mi-lijuna tona sirove nafte. Terminal i luka Omišalj, smještena na sjevernoj strani otoka Krka, ideal-na je za prihvat i otpremu nafte. Dva veza s dubinom mora od 30 metara mogu bez ograničenja prihvatiti najveće tankere u koje se može ukrcavati i iskrcavati nafta 24 sata na dan.

Vijeće Agencije za za-štitu tržišnog natjecanja (AZTN) odobrilo je dr-žavne potpore za restruk-turiranje Brodogradili-šta Kraljevica i 3. maj, koje je izradila tvrtka Ja-dranska ulaganja. Time je AZTN dovršio proces ocjene programa restruk-turiranja hrvatskih brodo-gradilišta budući da je već ranije odobrio državne potpore odnosno progra-me restrukturiranja Bro-dosplita i Brodotrogira.Upravo donesenim rješe-njima AZTN-a, kao i odo-brenjem Europske unije, ispunjeni su zakonski pre-duvjeti za uspješno okon-čanje procesa restrukturi-ranja i opstanak hrvatskih brodogradilišta. Potpora odobrena za 3. maj izno-si nešto više od 5,3 mili-jarde kuna, dok je za Bro-dogradilište Kraljevicu taj iznos nešto veći od 1,6 milijardi kuna. Odobre-ne potpore za oba brodo-gradilišta obuhvaćaju raz-doblje od 1. ožujka 2006.

do kraja procesa restruk-turiranja koji će se pro-voditi pet godina od pot-pisivanja privatizacijskog ugovora. Potpore se sasto-je od subvencija, državnih jamstava, otpisa te Vladi-nog preuzimanja dugova. Programima su u oba bro-dogradilišta utvrđeni uku-pni troškovi restrukturira-nja. Za 3. maj oni iznose nešto iznad devet milijar-di kuna, dok je u Brodo-gradilištu Kraljevica taj trošak 2,8 milijardi kuna. Od toga vlastiti doprinos brodogradilišta, odnosno investitora u 3. maju izno-si 3,6 milijardi kuna ili 40 posto, a u Kraljevici 1,2 milijarde kuna ili 44 po-sto. (B.O.)

aZtn: ZelenO SVjetlO Za kraljeVIcU I 3. Maj

Brodogradilištima odobrene državne potpore

10 Broj 3699, 17. listopada 2011.Privredni vjesnikPV ANALIZA

Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

S ustavom javnog linijskog prome-ta obuhvaćena su

43 hrvatska otoka. Sustav čine 53 državne linije - 27 trajektnih, 16 brzobrod-skih i 10 klasičnih brod-skih linija. Temeljem kon-cesijskih ugovora održava se trenutačno 19 linija, od kojih najviše, ukupno 10, održava nacionalni bro-dar Jadrolinija iz Rijeke, a po tri linije Linijska na-cionalna plovidba iz Splita i G&V Line iz Dubrovni-ka. Ostale linije održavaju

se bez koncesijskih ugovo-ra pa je u tijeku postupak koncesioniranja većine tih linija. To je sada glavna za-daća Agencije za obalni li-nijski pomorski promet. U javnom linijskom prometu plovi ukupno 76 brodova, od kojih je 50 u vlasništvu nacionalnoga brodara, Ja-drolinije, koja u svojoj flo-ti ima četiri velika putnička trajekta za dužobalnu i me-đunarodne linije, 33 trajek-ta u lokalnom putničkom prometu, osam katamara-na, jedan hidrobus i četi-ri klasična broda, ukupnog kapaciteta 3808 vozila i 27.220 putnika. Slijedi Li-

nijska nacionalna plovidba iz Splita sa šest brodova i Rapska plovidba s četiri broda, te ostali brodari.

Liberalizacija tržištaLinijski brodari bit će do 2016. godine izuzeti iz strogih propisa Europske unije o zaštiti tržišnog na-tjecanja, priopćila je Eu-ropska komisija. Tako će na natječajima od počet-ka 2016. godine moći su-djelovati i strani linijski brodari što bi umnogome moglo ugroziti poslova-nje domaćih tvrtki. Zato je ključno pitanje pripre-maju li se i kako naši li-nijski brodari za dolazak ozbiljnije konkurencije iz inozemstva te u čemu su konkurentni u odnosu na moćne brodare iz Italije, Grčke, Španjolske...

Rapska plovidba odr-žava trajektnu liniju Ja-blanac-Mišnjak od 1963. godine. Prosječna starost njena četiri trajekta je de-vet godina.

“Smatramo da mo-žemo konkurirati europ-skim linijskim brodarima jer imamo brodove i po-morce, a jedna od naših prednosti je to što na bro-dovima plove domaći lju-di, otočani. Uz to, tvrtka je u vlasništvu sadašnjih i bivših zaposlenika. Naš osnovni problem je poslo-vanje izrazito sezonskog karaktera. U dva sezonska mjeseca ostvari se pre-ko 50 posto ukupnog pri-hoda pa je godišnja isko-rištenost kapaciteta mala, a održavanje hladnog po-

gona skupo”, istaknuo je Dragan Andrić, direk-tor Rapske plovidbe iz Raba.

Kupnjom još jednog trajekta Rapska plovidba planira daljnje pomlađi-vanje i povećanje kapaci-teta flote. “Osim obučenih pomoraca i modernih bro-dova, za odvijanje trajek-tnog prometa potrebne su odgovarajuće opremlje-ne trajektne luke kojima gospodare lučke uprave. Stoga je nužno da one u svojim planovima prate planove brodara”, ističe Andrić. Rapska plovidba se, prema njegovim riječi-

ma, ne namjerava javiti na natječaj izvan linije koju već održava, a ne namje-rava se natjecati ni na trži-štu drugih zemalja.

Vrijeme je za mlađeProsječna starost brodova iz flote Linijske nacional-ne plovidbe je oko 30 go-dina. U skorijoj budućno-sti planiraju kupnju novih brodova, mlađe generaci-je, ponajprije zbog kon-kurentnosti, ali i radi su-djelovanja na budućim natječajima za trajektne i brzobrodske linije.

Linijska nacionalna plovidba u prošloj godini

prevezla je oko 202.000 putnika i oko 27.000 vozi-la. Do kraja kolovoza ove godine prevezla je oko 200.000 putnika i 30.000 vozila. Riječ je o poveća-nju broja putnika od 28 posto i 37 posto vozila.

“S obzirom na to da je Linijska nacionalna plo-vidba prisutna gotovo 15 godina u obalnom linij-skom pomorskom prije-vozu, te da kontinuirano ulaže u razvoj tvrtke, obu-ku pomoraca i obnovu flo-te, neupitan je naš konku-rentan položaj u odnosu na europske linijske broda-re. Osnovna prednost Li-

nijske nacionalne plovidbe je dugogodišnje iskustvo u obalnom pomorskom li-nijskom prometu, ali i pro-fesionalan upravljački i pomorski kadar koji je u prvom redu servis putnici-ma na linijama na kojima plove naši brodovi. Zato se planiramo javiti na natje-čaj za održavanje još više linija, a očekujemo ravno-pravne uvjete za sve bro-dare, bez pogodovanja bilo kome, a posebno držav-nom brodaru koji je iona-ko u financijskoj i tehnič-koj prednosti u odnosu na privatne brodare”, istaknu-la je Antonija Mišura, di-

JaVni LiniJski promet

Linijski brodari spremni dočekuju inozemnu konkurencijuSmatramo da možemo konkurirati europskim linijskim brodarima jer imamo brodove i pomorce, a jedna od naš ih prednosti je to što na brodovima plove domaći ljudi, kaže direktor Rapske plovidbe Dragan Andrić

U javnom linijskom prometu plovi

ukupno 76 brodova, od kojih je 50 u vlasništvu

Jadrolinije

obuhvaćena sustavom javnog linijskog prometa prevezeno lani na liniji Zadar-Preko

43 otoka 1.657.065 osoba( (

11Broj 3699, 17. listopada 2011.www.privredni.hr

rektorica Linijske nacio-nalne plovidbe.

Proces raspisivanja natječaja je u tijeku. Tako je 22. kolovoza 2011. ras-pisan natječaj za koncesije na četiri klasične brodske linije (415 Vrgada-Pako-štane-Biograd, 505 Vo-dice-Prvić-Zlarin-Šibe-nik, 614 Orebić-Korčula i 807 Šipan-Lopud-Kolo-čep-Dubrovnik). Od 21. rujna 2011. raspisan je na-tječaj za brzobrodsku lini-ju 9502 Žirje-Kaprije-Ši-benik, koju je do raskida ugovora održavao brodar Ivante iz Zlarina. Usko-ro se očekuje raspisivanje

natječaja za trajektne lini-je na Jadranu.

Rast prometaPri raspisivanju tih natje-čaja potrebno je imati na umu da je tijekom pristu-pnih pregovora za ula-zak Republike Hrvatske u Europsku uniju hrvat-ska strana izborila odgodu pristupa stranih brodara u sustav javnog obalnog li-nijskog pomorskog pro-meta do konca 2016. go-dine. Točnije, u skladu s usvojenim amandmanima na Direktivu EU 3577/92, svi ugovori o koncesijama vrijede do 31. prosinca 2016. godine, nakon čega će se raspisati novi natje-čaji na kojima će moći su-djelovati zainteresirani brodari iz zemalja EU-a.

U javnom obalnom li-nijskom prometu na Ja-dranu prvu polovinu 2011. godine obilježio je zamje-

tan rast prometa i na tra-jektnim i na brodskim, a posebno na brzobrodskim linijama. Prema podacima koje je obradila Agencija za obalni linijski pomor-ski promet, u razdoblju od 1. siječnja do 30. lip-nja 2011. godine ukupno je prevezeno više od četi-ri milijuna putnika i goto-vo milijun vozila. Točnije, putnika je bilo 4.120.286

ili 3,2 posto više nego u prvih šest mjeseci 2010. godine, a vozila 982.522 ili čak 4,6 posto više.

Osobito je impresi-van rast prometa na 14 državnih brzobrodskih linija na kojima je preve-zen 431.601 putnik što je 47.587 osoba ili 12,5 po-sto više nego lani. U uku-pnom prometu i putnika i vozila u prvoj polovini 2011. godine Jadrolinija sudjeluje sa 89 posto.

Promet prošle godineNa brodskim, brzobrod-skim i trajektnim linijama između kopna i hrvatskih otoka u 2010. godini pre-vezeno je 11.148.412 put-nika i 2.747.363 vozila, što je neznatno manje nego go-dinu prije. Promet putnika je bio slabiji za 1,3 posto, a vozila za dva posto u odno-su na 2009. godinu. Podaci Agencije za obalni linijski pomorski promet pokazu-ju da je to smanjenje bilo posljedica pada prometa na gotovo svim trajektnim linijama, dok je i na brzo-brodskim i na klasičnim brodskim linijama putnika bilo više nego u 2009. go-dini. Na 26 trajektnih linija prevezen je 9.212.891 put-nik i 2.747.363 vozila, što je 2,1 posto putnika i dva posto vozila manje nego u 2009. godini. Dvije su li-nije i dalje uvjerljivo naj-prometnije na Jadranu - po broju vozila Split-Supe-tar sa 314.200 vozila, a po broju putnika Zadar-Pre-ko na kojoj je prevezeno 1.657.065 osoba.

Linijski brodari spremni dočekuju inozemnu konkurencijuSmatramo da možemo konkurirati europskim linijskim brodarima jer imamo brodove i pomorce, a jedna od naš ih prednosti je to što na brodovima plove domaći ljudi, kaže direktor Rapske plovidbe Dragan Andrić

Na natječajima će od 2016. godine moći sudjelovati i strani linijski brodari

Kolika je prosječna sta-rost Jadrolinijine flote i koji su vaši planovi za pomlađivanje?- Jadrolinija raspolaže sa 50 brodova prosječ-ne starosti 24,8 godina. U zadnjih sedam godina Jadrolinija je znatno po-mladila svoju flotu, i to s osam novih trajekata iz-građenih u našim brodo-gradilištima te tri trajekta mlađa od pet godina na-bavljena u inozemstvu. Jadrolinija i dalje nastoji poboljšati kvalitetu svo-je flote te planira nabavi-ti jedan brod za međuna-rodnu liniju, a time bi se znatno povećala i uzdu-žobalna linija Rijeka-Du-brovnik, te tri trajekta ka-paciteta između 100 i 150 vozila za najfrekventni-je trajektne linije. Među-tim, želje su jedno, a mo-gućnosti drugo. Uvelike ovisimo o raspoloživim sredstvima te o natječaju o dodjeli koncesija koji će uskoro biti raspisan.

Kakva je bila ovogodiš-nja sezona?- Do 31. kolovoza 2011. brodovima Jadrolinije prevezena su 7.470.952 putnika što je 1,6 po-

sto više nego lani, te 1.888.266 vozila ili dva posto više nego lani. Bu-dući da je promet u ruj-nu ove godine bio znatno veći nego prošle, do kra-ja godine očekujemo da ćemo prevesti 9.889.000 putnika i 2.478.000 vozi-la, ili 2,5 posto više nego prošle godine. Ovogodiš-njom smo sezonom vrlo zadovoljni, ali i nismo iznenađeni. Sve prognoze do 15. kolovoza su ostva-rene, a nakon toga promet je i pojačan.

Može li Jadrolinija biti konkurentna europskim linijskim brodarima kada uđu na naše trži-šte? Planirate li vi izla-zak na druga tržišta?- Pitanje je hoće li i žele li europski brodari ući na naše tržište. Baš nema puno primjera u Europi da strani brodari održa-vaju kabotažu. Pogotovo ne u uvjetima gdje je ve-lika većina linija nerenta-bilna i za čije održavanje država izdvaja sredstva iz proračuna, a koja su iz godine u godinu sve ma-nja. Jadrolinija apsolutno može konkurirati gotovo svim europskim broda-

rima. Mi smo još uvijek tvrtka u vlasništvu drža-ve, pa odluku o tome hoće

li konkurirati na stra-nom tržištu može donije-ti samo vlasnik.

Koje su prednosti Ja-drolinije u odnosu na druge brodare?- Osim tradicije, znanja i iskustva, najveće predno-sti Jadrolinije u odnosu na domaće i strane brodare su vlastiti školovani i od-lično obučeni kadar te vi-soka kvaliteta flote čije je održavanje iznad europ-ske razine.

Što očekujete od najno-vijih natječaja koje ras-pisuje Agencija za obal-ni linijski promet?- Najnoviji natječaji mogu biti dobro polazište za stjecanje iskustava svih uključenih u ovu djelat-nost, te pokazatelj spre-mnosti brodara za tržišnu utakmicu. (J.V.)

SlAvko loNčAR, pReDSjeDNik UpRAve jADRoliNije, RijekA

Pitanje je mogu li inozemni brodari kod nas održivo poslovatiNajveće prednosti jadrolinije u odnosu na domaće i strane brodare su vlastiti školovani i odlično obučeni kadar te visoka kvaliteta flote

jadrolinija može konkurirati svim europskim brodarima

čini 27 trajektnih, 16 brzobrodskih i 10 klasičnih brodskih linija održava se temeljem koncesijskih ugovora

53 državne linije 19 linija( (

12 Broj 3699, 17. listopada 2011.PRIČA S RAZLOGOM Privredni vjesnik

Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

N akon dese-tak godina ra-zrade projekta

koji je započet u partner-stvu s Norvežanima, tvrt-ka Jadran riba započe-la je izgradnju uzgajališta za proizvodnju kalifornij-ske pastrve i to u Velebit-skom kanalu. Investicija bi trebala biti u potpunosti dovršena 2013. godine, a njena ukupna vrijednost je oko 10 milijuna eura.

Tvrtka Jadran riba je specifična po tome što je započela uzgajati kalifor-nijsku pastrvu u moru. Njeno uzgajalište nalazi se u podnožju Velebita, od-nosno u neposrednoj blizi-ni Lukovog Šugarja i ka-pacitet mu je 1000 tona kalifornijske pastrve go-dišnje. Osim ovog uzga-jališta tvrtka ima i drugi ugovor o koncesiji s Lič-

ko-senjskom županijom na lokaciji kod Jablanca. Na svakoj poziciji Jadran riba ima dozvolu i uzgoj-ni kapacitet za 1000 tona godišnje.

“Smatramo da ćemo bez problema s obzirom na malu konkurenciju u svijetu imati osiguran pla-sman. Tvrtka se od ove godine prvi put ozbiljni-je pojavljuje na domaćem tržištu. Do sada smo pro-izvode plasirali samo u restorane, a uskoro kre-će plasman smrznute ka-

lifornijske pastrve uzgo-jene u moru i u trgovačke lance. Pastrva se na trži-šte plasira očišćena i za-mrznuta. Naš cilj i nije bio plasman samo na hr-vatsko tržište jer je po-trošnja u Hrvatskoj svega desetina od naših planira-nih kapaciteta koji iznose 2000 tona. Puni kapacitet tvrtka bi trebala dosegnuti već 2013. godine. Uz eu-ropsko, najzanimljivije tr-žište je svakako rusko te japansko gdje je moguć-nost plasmana gotovo ne-

ograničena”, ističe Duško Pilja, direktor tvrtke Ja-dran riba.

Uzgoj u moruPo proizvodnji pastrve iz mora tvrtka je jedinstve-na, i to ne samo na Medi-teranu. Naime, pastrva se u moru uzgaja još jedino u Čileu i u Norveškoj te u manjoj mjeri i u ostalim skandinavskim zemljama.

“Kad je riječ o uzgo-ju u moru, mogu reći da sve funkcionira u najbo-ljem redu i da bez proble-ma uklanjamo sve otegot-ne okolnosti koje nastaju kod prilagodbe na mor-sku vodu. Hrvatska ima mogućnost značajni-jeg povećanja proizvod-nje, pogotovo u tri najve-ća uzgajališta pastrva, a to su na izvoru rijeka Une, Rude i Gacke. Ta tri uzga-jališta bi nam svojim ka-pacitetom mogla osigurati dovoljnu količinu mlađi.

I nadalje će biti potreb-no uvoziti jajašca jer su za uzgoj u moru, radi lak-še prilagodbe, nužna ona čiji su roditelji boravili u moru. Sve ostalo moguće je proizvesti u Hrvatskoj”, pojašnjava Pilja. Uzgoje-na pastrva prodaje se na burzama ribe tako da kod njenog plasmana vladaju pravila burze. Konkuren-tni ste onoliko koliko vas prepoznaju i koliko se za vas zainteresiraju, a trgu-je se cijenama koje defini-ra burza.

Poticaji na kraju“Ovakav vid uzgoja po-tiče se onoliko koliko se i inače potiče uzgoj pa-strva. Poticaje dobijete na kraju, a do tada mora-te proći trnoviti put jer se radi o golemoj investici-ji”, smatra Pilja.

Direktor tvrtke ne vidi problem u sustavu potica-ja nego u tome što proi-

zvođači iz konkurentnih zemalja proizvode u drža-vama kojima je marikul-tura strateška grana. “U takvim uvjetima je mno-go lakše poslovati i uvijek imate vjetar u leđa. Kod nas to nije tako, jer mi gotovo ni u čemu nema-mo strategiju, a pogotovo je nemamo u marikulturi. Ipak, griješio bih kada ne

bih priznao da imamo vrlo dobru suradnju s Ličko-senjskom županijom koja nas podržava”, pojašnja-va Duško Pilja. U Jadran ribi trenutačno radi 10 za-poslenika od kojih je šest visokoobrazovanih.

Jadran riba, Karlobag

Bez problema uklanjaju sve otegotne okolnosti koje nastaju kod prilagodbe na morsku vodu

Razlog zbog kojeg se tvrtka Jadran riba odlučila na uz-goj u moru jest svakako brži rast i napredak pastrve. Uz-goj u slatkoj vodi provodi se do težine od 300 do 400 grama, a uzgoj u moru od dva do šest kilograma.“Naš je cilj da od ribe u fazi smolta u što kraćem vremen-skom razdoblju dobijemo veliku konzumnu kalifornijsku pastrvu mase preko tri kilograma. Uzgoj u moru odvija se u Velebitskom kanalu, dijelu Jadrana u kojem nema nikakve industrije niti izraženije turističke djelatnosti ti-jekom ljeta”, ističe Pilja.

Zašto uzgoj u moru

ukupna vrijednost projektagodišnji kapacitet uzgajališta

oko 10 mil €1000 t kalifornijske pastrve ((

Cilj proizvodnje nije samo plasman na hrvatsko tržište jer je potrošnja u Hrvatskoj svega desetina od planiranih 2000 tona kapaciteta

Kalifornijska pastrva iz Velebitskog kanala

infoenterprise europe

Broj 49, 17. listopada 2011.

Robot za obradu betona

U Zagrebu je predstavljena komerci-jalna inačica robota R Jet - 062 - pro-jekt poduzeća Inteco sufinanciran sredstvima iz programa IRCRO Po-slovno-inovacijskog centra Hrvatske BICRO.Robot je namijenjen hidrodinamičkoj obradi betonskih i metalnih površina i rezultat je petogodišnjeg intenzivnog razvoja u suradnji s Fakultetom elek-trotehnike i računarstva iz Zagreba. Zahvaljujući naprednim sustavima vođenja te malim dimenzijama i teži-ni, robot se može penjati stepenica-ma i prolaziti kroz standardne građe-vinske otvore. Može ga se koristiti u malim i skučenim prostorima, na ske-lama i platformama, u cjevovodima i tunelima, kontaminiranim sredinama, te u uvjetima gdje čovjek ili strojevi ne mogu raditi. R Jet – 062 umjesto ustaljenih hidrauličkih rješenja koristi elektropogone i vodu kao radni me-dij te je bitno ekonomičniji i fleksibil-niji od konkurentskih proizvoda.

Ojačati prisutnost u EuropiPovodom održavanja Otvorenih dana Devetog tjedna regija i gradova od 8. do 13. listopada u Bruxellesu se oku-pilo više od 5000 predstavnika regi-ja, gradova, općina i županija iz cijele Europe među kojima su i brojni pred-stavnici hrvatskih gradova i županija.

U predstavništvu Hrvatske gospodarske komore 12. listopada održani su poslovni susreti predstavnika Hrvatske poslovne mreže i predstavnika hrvatskih instituci-ja, gradova i županija. Susret je organizi-ralo predstavništvo HGK-a u Bruxellesu u suradnji sa Županijskom komorom Pula kako bi se povezale i učvrstile pozicije hr-vatskih proizvođača kvalitetnih proizvo-da na belgijskom tržištu.

Ovaj susret predstavlja izvrsnu platfor-mu za još kvalitetnije uključivanje gos-podarskih subjekata iz naše zemlje na zahtjevno EU tržište, kaže direktorica predstavništva HGK-a i koordinatorica Hrvatske poslovne mreže u Bruxellesu Dragica Martinović. ”Predstavništvo or-ganizira studijske posjete Bruxellesu i Belgiji za predstavnike tvrtki, regional-ne i lokalne uprave Republike Hrvat-

ske, kao i predstavnike strukovnih udru-ženja. Ti posjeti organiziraju se u skladu s interesima i zahtjevima korisnika te uključuju posjete relevantnim europ-skim institucijama i udruženjima kao i drugim interesnim predstavništvima u Bruxellesu. Za sudionike izaslanstva iz Hrvatske organiziraju se i predavanja o europskim politikama i/ili specifičnim temama europske problematike, kao i promocije gospodarskih i investicijskih

potencijala hrvatskih tvrtki pred europ-skim poslovnim dionicima”, istaknula je Dragica Martinović.

Na skupu je potvrđen zajednički inte-res za organizaciju bilateralnih poslovnih susreta u suradnji s partnerskim komora-ma iz Belgije na kojima bi hrvatski proi-zvođači ojačali poslovne pozicije i ostva-rili nove poslovne kontakte s belgijskim tvrtkama.

U predstavništvu HGK-a u Bruxellesu održani su poslovni susreti predstavnika Hrvatske poslovne mreže i predstavnika hrvatskih institucija, gradova i županija

OtvOREni dani pREdstavništva HGK-a u BRuxEllEsu

Sanja Plješa

U 27 zemalja Europske unije unutar ugostiteljskog sektora posluje 1,7 mi-lijuna poduzeća sa 9,5 milijuna djelat-nika koji su lani ostvarili 195 milijar-di eura dodane vrijednosti. Važno je napomenuti kako je turizam treći najvažniji sektor u Europi, a to često političari zaborav-ljaju, rekla je Anna Maria Torres iz Europske udru-ge hotelijera, restora-tera i vlasnika kafića (HOTREC) na nedavno održanom 14. kongresu hotelijera Hrvatske.

HOTREC je udruga koja oku-plja 43 članice iz 23 zemlje, među kojima su neke iz Eu-ropske unije, ali i neke pri-družene poput Turske. Anna

Maria Torres je napomenula kako su za turizam najvažnije male i srednje tvrt-ke koje imaju manje od 50 zaposlenih djelatnika. “Sve one bilježe 62 posto od ukupne ostvarene dodane vrijednosti u turizmu što znači da bilježe veću doda-nu vrijednost nego velike tvrtke. U HO-

TREC-u pratimo sve trendove EU-a koji mogu utjecati na

razvitak turizma te koordinira-mo mišljenja svojih člano-va”, istaknu-la je. Kako bi

imali ujedinje-ni glas u Uni-ji, pokušava-ju koordinirati i uskladiti staja-lišta svojih čla-nica. Još jedno

područje na kojem HOTREC djeluje je lobiranje, pa stoga ta udruga ima svoj stalni ured u Bruxellesu.

Pozicioniranje hrvatskog turizma na europskom tržištuGovoreći o područjima kojima se HO-TREC bavi te na koji bi nam način član-stvo u toj udruzi pomoglo prije službe-nog ulaska Hrvatske u EU, Anna Maria Torres je rekla kako se ta pomoć odnosi na lobiranje i razmjenu iskustva. Dok ne uđemo u EU, u HOTREC-u možemo ima-ti statust promatrača, a prilikom ulaska u Uniju automatski postajemo redovni članovi te turističke udruge. Već nekoli-ko godina institucije EU-a imaju nadlež-nost za predlaganje određenih propisa u turizmu, no ipak postoji ograničenje tzv. načelo supsidijarnosti. To znači da one članice EU-a koje su se dokazale kao turističke zemlje mogu same izra-đivati svoje propise te ih stoga i provo-

diti. HOTREC je pokrenuo inicijativu za poboljšanje kvalitete u turizmu te je u tijeku izrada oznake koju će dobiti hote-li u Europi koji zadovolje određene kri-terije te udruge. No, kakvi su to točno kriteriji, Anna Maria Torres nije precizi-rala. “Bit će to jedinstveni sustav kojim se žele uskladiti kriteriji za klasifikaciju hotela. Za sada to radi svaka država za sebe, no HOTREC bi htio da se uvede je-dinstveni sustav za sve, a tu su inicijati-vu pohvalile institucije EU-a”, istaknula je Anna Maria Torres.

Članstvo Hrvatske u toj udruzi, prema njenim riječima, omogućilo bi nam po-većanje konkurentnosti jer svaki naci-onalni turistički sektor povećava svoju konkurentnost ako je dio neke veće “tu-rističke obitelji”. Hrvatski turizam mora se strateški pozicionirati unutar europ-skog tržišta, a upravo u tome mu može pomoći članstvo u HOTREC-u.

EUROpSKA UDRUGA HOTEliJERA, RESTORATERA i VlASNiKA KAfićA - HOTREC

Turizam je treći najvažniji sektor u EuropiČlanstvo Hrvatske u HOTREC-u omogućilo bi nam povećanje konkurentnosti jer svaki nacionalni turistički sektor povećava svoju konkurentnost ako je dio neke veće “turističke obitelji”

enterprise europe

Od ljeta 2012. jedna carinska isprava za cijeli eUHrvatski špediteri već dugo znaju da će biti možda i najveći gubitnici pri-stupanja Hrvatske EU-u jer ulaskom u carinsku uniju gube poslove na za-padnim i sjevernim granicama. Mno-gi, međutim, možda ne znaju da crni dan za špeditere nije 1. srpnja 2013., već najmanje godinu dana ranije, 1. srpnja 2012.

Do tada, naime, Hrvatska mora pristupiti Europskoj konvenciji o zajedničkom pro-voznom postupku, kojom se uvodi jed-na isprava za tranzit robe kroz sve zemlje članice EU-a i četiri članice EfTA-e (lih-tenštajn, Norvešku, island i Švicarsku). pomoćnik ravnatelja Carinske uprave Bo-siljko Zlopaša istaknuo je na Međuna-rodnoj konferenciji o intermodalnom prijevozu, održanoj u HGK-u, da će špe-

diteri imati velikih problema budući da od sredine iduće godine granični prijela-zi prema EU-u postaju tranzitne isposta-ve. Zato Carina namjerava od početka 2012. organizirati seminare za špedite-re, kako bi se što bolje pripremili za pro-mjene. Kako se EU roba može cariniti u bilo kojoj članici Unije, hrvatska Carinska

uprava, ako se dobro organizira i podi-gne konkurentnost, može postati služ-ba izbora i za strane poduzetnike. Tako bi se, primjerice, roba za Mađarsku mo-gla cariniti u luci Rijeka, a 25 posto EU carine ostalo bi Hrvatskoj kao članici. Za promjene u tranzitu robe moraju se pri-premiti i hrvatske poslovne banke s ob-

zirom na to da će njihova jamstva ubu-duće morati vrijediti na području cijele Unije, a možda i zemalja EfTA-e. Zlopa-ša je također pozvao poduzetnike da se u većem broju prijave za pojednostavlje-ni carinski postupak kakav je od 1. kolo-

voza uveden, primjerice, za HŽ Cargo. U pojednostavljenom postupku poduzet-nik sam vodi evidenciju provoza robe, a carina je samo nadzire. prve učinke uvo-đenja pojednostavljenog postupka u HŽ Cargu Zlopaša očekuje u sljedećem vo-znom redu, kroz ubrzanje teretnog pro-meta. (D.Ž.)

Kako se EUroba može cariniti u bilo kojoj članici Unije, hrvatska Carinska uprava, ako se dobro organizira i podigne konkurentnost, može postati služba izbora i za strane poduzetnike

ŠPediterima Se crnO PiŠe

Roba za Mađarsku mogla bi se cariniti u Rijeci, a 25 posto EU carine ostalo bi Hrvatskoj

Nužno je usmjeriti se na prioritete, a glavni je cilj podizanje konkurentno-sti malog i srednjeg poduzetništva, istaknula je potpredsjednica Hrvat-ske gospodarske komore Vesna Tr-nokop Tanta otvarajući konferenci-ju Iskustva malih i srednjih poduzeća nakon ulaska u EU.

”U protekle četiri godine HGK je organi-zirao 1900 tečajeva, radionica i seminara na kojima je bilo gotovo 70.000 polazni-

ka. Učinili smo sve kako bismo pripre-mili male i srednje poduzetnike za kori-štenje pogodnosti koje im se pružaju iz EU-a. Jačanju konkurentnosti poduzetni-ka svakako mogu pomoći usluge pred-stavništva HGK-a u Bruxellesu i Europske poduzetničke mreže EEN koja djeluje pri HGK-u”, istaknula je Vesna Trnokop Tanta. Konferenciju je u okviru Europskog tjed-na malih i srednjih poduzeća organizira-la Europska poduzetnička mreža, a tema konferencije je izabrana pred skorašnji ulazak Hrvatske u EU. Događanje je bilo namijenjeno svim hrvatskim gospodar-stvenicima, a mogla su se čuti i europska iskustva tvrtki koje su iskoristile predno-sti jedinstvenog tržišta EU-a.

Šef Odjela za politička, gospodarska i tr-govinska pitanja, tisak i informiranje De-legacije EU-a u Republici Hrvatskoj Paolo Berizzi smatra kako je konferencija jed-na od brojnih dobrih incijativa u pripre-manju poduzetnika za članstvo u Uniji. ”Vrijeme do punopravnog članstva treba iskoristiti kako bi se tvrtke temeljito pri-premile. Malo i srednje poduzetništvo u EU-u zamašnjak je izlaska iz globalne kri-ze i oporavka gospodarstva, a to je važno i za Hrvatsku. Hrvatski poduzetnici na je-

dinstvenom europskom tržištu imaju veli-ke mogućnosti koje se mogu, ali i ne mo-raju iskoristiti. Potrebno je razmotriti kako ući na to tržište, tražiti poslovnog partne-ra, kakva su na njemu pravila... Ulaskom u EU povećat će se i konkurencija te će se gospodarstvenici morati puno više trudi-ti. Stoga trebaju nastupiti ofenzivnije i ko-ristiti dostupne alate kako bi se informirali te saznali koji su najbolji načini za stjeca-nje koristi”, istaknuo je Berizzi.

Hrvatske male i srednje tvrtke profiti-rat će od ulaska u EU, procjenjuje savjet-nik direktora za poduzetništvo i politiku MSP-a iz Opće uprave za poduzetništvo i industriju Europske komisije Christian Weinberger.

”Europska komisija inače ima vrlo malo ovlasti u području malih i srednjih podu-zeća, no ima ulogu katalizatora jer go-tovo 60 posto gospodarskog prometa dolazi baš od malih i srednjih poduze-ća koja zapošljavaju dvije trećine svih zaposlenih. Paket mjera koji se provodi u državama članicama sadrži 93 mjere, a ciljevi su poticanje cjelovitog pristupa poduzetništvu, smanjivanje birokratskih prepreka te promocija razvoja. MSP-ima

se pruža mogućnost sudjelovanja u jav-noj nabavi, kao i pristupu fondovima. Pa-ket će biti primjenjiv i u Hrvatskoj nakon njena pristupa EU-u, a kroz njih se daju i poticaji regijama u razvijanju i promo-viranju poduzetništva”, istaknuo je We-inberger. Za poticanje malog i srednjeg poduzetništva u sedmogodišnjem pro-gramu predviđeno je 58 milijardi eura, a razmišlja se i o novom programu do 2020. godine s većim proračunom. Tako-đer će se sa 75 posto financiranja ići i na stopostotno financiranje projekata.

Gospodarski savjetnik u Veleposlanstvu Češke Republike u Hrvatskoj Tomáš Ku-chta govorio je o prednostima EU član-stva za češke tvrtke. ”Unatoč najavama velikog rasta cijena nakon ulaska Češke u EU, to se nije dogodilo, inflacija je osta-la na istoj razini. Ali zato je došlo do rasta izvoza već prve godine i sada Češka 85 posto ukupnog izvoza plasira u zemlje EU-a. Ulaskom u Uniju povećane su ba-rijere prema trećim tržištima kojih prije nije bilo - kao prema zemljama Cefte”, re-kao je Kuchta.

Češko gospodarstvo, koje je otvoreno, konkurentno i izvozno orijentirano, do-

bro se pripremilo za ulazak u EU i trgo-vinska se klima bitno poboljšala, a rasla su i ulaganja. BDP je porastao nakon ula-ska u EU, a proizvodnja je pala tek u glo-balnoj krizi.

Predstavljeni su i primjeri triju tvrtki iz Češke, Poljske i Slovenije, i tri sektora poslovanja - savjetovanja o EU fondovi-ma, medicinske opreme te razvoja sof-tvera. Predstavnici češke tvrtke Eurovi-sion, poljske ZTS Hagmed te slovenske tvrtke Arctur na svojim su primjeri-ma objasnili kako su iskoristili predno-sti poslovanja na jedinstvenom tržištu EU-a. (K.S.)

KONfERENCiJA iSKUSTVA MAliH i SREDNJiH PODUZEćA NAKON UlASKA U EU

Prioritet - podizanje konkurentnostiHrvatske tvrtke trebaju iskoristiti vrijeme do punopravnog članstva kako bi se dobro pripremile i ojačale svoju konkurentnost. Zajedničko tržište pruža mnogo prilika i one se mogu, ali i ne moraju iskoristiti

Ulaskom u EU povećat će se i konkurencija te će se gospodarstvenici morati puno više truditi. Stoga trebaju nastupiti ofenzivnije i koristiti dostupne alate kako bi se informirali te saznali koji su najbolji načini za stjecanje koristi

Malo i srednje poduzetništvo u EU-u zamašnjak je izlaska iz globalne krize i oporavka

gospodarstva, a to je važno i za Hrvatsku

3www.een.hr 17. listopada 2011.

2

Rujana Pavlic

U Zagrebu je 9. listopada završilo 68. međunarodno zasjedanje Europskog parlamenta mladih (EPM-a), koje je od 30. rujna na 10 dana u grad dovelo više od 250 mladih iz 35 europskih zemalja. Simulirajući rad Europskog parlamenta, 15 je odbora raspravljalo o aktualnim pitanjima u politici Europske unije, od vanjske i sigurnosne politike, do gospo-darske politike i društvenih pitanja.

Od trenutka usvajanja na Generalnoj skup-štini zasjedanja 7. i 8. listopada, rezoluci-je ovih 15 odbora uživaju službeni status savjetodavnog mišljenja mladih u Europ-skom parlamentu. Zasjedanje je održa-no pod pokroviteljstvom predsjednika Ive Josipovića i Vlade RH, uz podršku Dele-gacije EU-a. Projekt su financijski podržali MOBMS, program EU-a Mladi na djelu, Grad Zagreb, MVPEI, Vijeće Europe, Allianz, Za-klada Robert Bosch i brojni drugi partneri. Organizator projekta je Europski parlament mladih Hrvatske (EMPH).

Zasjedanja EPM-a jedinstvena su po tome što okupljaju stotine mladih iz gotovo svih europskih zemalja i što na 10 dana stvaraju međunarodno okruženje u kojem se mno-

gi mladi često prvi put susreću s radom i razmjenom ideja na stranom jeziku. Mno-gima je to također prva prilika za raspravu o aktualnim europskim i općenito politič-kim pitanjima. EPM im daje glas u dono-

šenju odluka o tim pitanjima, jer rezolucije koje oni usvoje Europski parlament uzima u razmatranje. Uz EuroVillage, predstav-ljanje Europe u malom na kojem je sva-ka zemlja predstavila svoje kulturne i ga-

stro zanimljivosti, održan je i EuroConcert u kongresnom centru Hypo na kojem su su-dionici izveli tradicionalne skladbe i pleso-ve svojih zemalja te vlastite klasične i pop skladbe, uz nazočnost gradonačelnika Gra-da Zagreba Milana Bandića.

Iz svake zemlje, uključujući i Hrvatsku, na zasjedanju je sudjelovala delegacija od šest do 10 članova, a kako bi što više učenika hrvatskih srednjih škola sudjelovalo u radu zasjedanja, EMPH je organizirao web strea-ming rada odbora u 10 škola diljem zemlje, u Krapini, Labinu, Puli, Rijeci, Sisku, Viroviti-ci i Zagrebu. Plenarna sjednica također se prenosila uživo putem službenih stranica Gradske skupštine.

Kako rade odboriPrije svoje rasprave i usvajanja rezolucije, nekoliko odbora imalo je priliku čuti uvod-no izlaganje i savjetovati se sa stručnjacima o svojoj temi. Tako se Ružica Gajić, kao HT-ov menadžer za zaštitu okoliša, obratila Od-boru za industriju, istraživanja i energiju II, koji je raspravljao o ulozi energetske učin-kovitosti i tehnološkog razvoja u borbi pro-tiv klimatskih promjena. Odbor je u svojoj raspravi izrazio zabrinutost zbog ovisnosti Europske unije o fosilnim izvorima i uvozu energije, a u rezoluciji pružio podršku Pla-nu energetske učinkovitosti 2011., koji je predložila Europska komisija s ciljem op-timizacije korištenja energije u Europi pu-tem povećanja energetske učinkovitosti u

ZAVRšEnO 68. MEđUnARODnO ZASJEDAnJE EUROPSKOG PARLAMEnTA MLADIH U ZAGREBU

Mladi PaRlaMentaRci doselili Europu u Zagreb Iz svake zemlje, uključujući i Hrvatsku, na zasjedanju Parlamenta sudjelovala je delegacija od šest do 10 članova, a kako bi što više učenika hrvatskih srednjih škola sudjelovalo u radu zasjedanja, EMPH je organizirao web streaming rada odbora u 10 škola diljem zemlje

Zvonimir Radovečki, zamjenik ravna-telja Zavoda za zaštitu informacijskih sustava, razgovarao je s Odborom za sigurnost i obranu koji je raspravljao o politici sigurnosti u kontek-stu cyber-prijetnji. U svojoj rezoluciji, Odbor je izrazio zabrinutost zbog učestalosti cyber sabotaže, špijunaže i subverzije, pogotovo u smislu uzrokovanja kvarova na nacionalnoj razini na električnim mrežama, sustavima jav-

nog i putničkog prijevoza te bankovnih i financijskih sustava. Kao veliku opasnost Odbor je prepoznao i činjenicu da je ha-

kere koji stoje iza ova-kvih napa-da teško pronać i , kao i da su same v l a d e i voj-

ne, ener-getske, fi-

n a n c i j s k e i promet-

ne strukture nesvjesne vlastite ranjivosti pred cyber napadima. Osnovni prijedlog Odbora je da jedinstvena politika EU-a prema cyber prijetnjama bude obram-bena, ne ofenzivna, te da cyber sigurnost bude u zajedničkoj nadležnosti EU-a i po-jedinih država članica. Odbor također po-tiče usvajanje protokola o postupanju prema cyber prijetnjama i napadima od strane svih kritičnih struktura, kao što su vlade, vojska i ostale ugrožene struktu-re. Preporučio je i vladama zemalja člani-ca EU-a da osiguraju zasebno djelovanje vladinih informacijskih mreža, izvan su-stava interneta.

Marko Marić, stručnjak za električno inženjerstvo iz Siemensa, razgovarao je s Odborom za okoliš, koji je govorio o ispunjavanju ciljeva energetske učin-kovitosti EU-a zadanih za 2020. Od-bor je u svojoj raspravi izrazio zabrinutost zbog pretjeranog korištenja neobnovljivih izvora energije i neučinkovitog korištenja energije u industriji, prijevozu i domaćoj potrošnji. U tom smislu, Odbor je prepo-znao manjak poticaja različitim sektori-ma industrije za veću energetsku učinko-vitost i predložio porezne i druge olakšice s ciljem promicanja učinkovitosti energije i recikliranja. Odbor je također pozvao in-

Sigurnost na internetu Briga za okoliš

Vlade ni ne znaju koliko su ranjive pred hakerima

Stop neučinkovitom korištenju energije

Usvojene rezolucije imaju status savjetodavnog mišljenja mladih u Europskom parlamentu

enterprise europe

Mladi parlaMentarci doselili Europu u Zagreb Iz svake zemlje, uključujući i Hrvatsku, na zasjedanju Parlamenta sudjelovala je delegacija od šest do 10 članova, a kako bi što više učenika hrvatskih srednjih škola sudjelovalo u radu zasjedanja, EMPH je organizirao web streaming rada odbora u 10 škola diljem zemlje

zgradarstvu, prijevozu i industriji. Odbor je također pozvao vlade zemalja članica EU-a na promicanje energetske učinkovitosti putem progresivnog oporezivanja potro-šačkih dobara s obzirom na njihov utjecaj na okoliš. Založio se i za moderne metode očuvanja i skladištenja energije, kao što je termalno skladištenje energije te je predlo-žio daljnja ulaganja u nuklearnu fuziju.

Marc Puig, savjetnik za gospodarstvo i sta-tistiku pri European Savings Bank Grupi i World Savings Bank Institutu, ponudio je Odboru za financijsku, gospodarsku i soci-jalnu krizu tri osnovna rješenja za rješava-nje zaduženosti u Grčkoj, Irskoj i Portugalu. Vlade tih zemalja trebale bi se jednostavno

manje zaduživati i dogovoriti smanjen iznos duga sa svojim vjerovnicima ili pak produ-ljiti razdoblje otplate, rekao je. Puig smatra da su mediji znatno prenapuhali ozbiljnost krize i da se situacija pogoršava još jedino u Grčkoj. Španjolska bi se, kaže, uskoro trebala oporaviti, a Italija se može pohvaliti jednim od najmanjih deficita u Europskoj uniji. Od-bor je u svojoj rezoluciji izrazio zabrinutost zbog manjka kredibilnosti eurozone, za koju vjeruje da je jedan od glavnih uzroka krize, i zbog činjenice da je Europska središnja ban-ka (ECB) otkupila previše vladinih obveznica prezaduženih članica eurozone. Kao jednu od preventivnih mjera Odbor je predložio da ECB jamči za dug svih zemalja članica eu-rozone koje su solventne i da prepusti otkup

vladinih obveznica Europskom fondu za fi-nancijsku stabilnost te da se sama koncentri-ra na provedbu monetarne politike.

pomoć koja stvara ovisnostO koracima koje bi EU trebao poduzeti u kontekstu sve većih zahtjeva za pružanjem dugoročne i kratkoročne razvojne pomoći raspravljao je Odbor za razvoj, a njemu se obratio Denis Redžepagić, savjetnik pri UN-DP-u i asistent na Ekonomskom institutu u Zagrebu. Odbor je u svojoj rezoluciji kritizi-rao dugoročnu razvojnu pomoć zbog me-todologije kojom stvara ovisnost zemalja korisnica prema razvijenim zemljama. Kao pozitivan primjer Odbor je pohvalio UN-ov projekt Milenijska sela koji se u Africi provo-

di od 2006. i čiji je cilj obnova pojedinih sela u suradnji s lokalnom samoupravom. Kao jedan od problema razvoja prepoznate su i teškoće privlačenja ulagača u nerazvijene zemlje, s obzirom na sigurnosne rizike i ne-

transparentnost poslovanja. Odbor se zalo-žio za balans između kratkotrajnih rješenja za situacije kao što su prirodne katastrofe i glad te dugotrajnih rješenja za razvoj koja bi se trebala fokusirati na smanjenje ovi-snosti zemalja korisnica o vanjskoj pomo-ći i poticanju gospodarskog rasta. Odbor je također oštro osudio direktnu financijsku pomoć vladama najmanje razvijenih zema-lja i pozvao na kontrolu korištenja sredsta-va razvojne pomoći od strane nepristranih stručnjaka. Također je predložio programe mikrofinanciranja i širenje geografskog po-dručja djelovanja programa Milenijska sela, kao i direktna ulaganja EU-a i pojedinih ze-malja članica u infrastrukturu najsiromašni-jih zemalja.

stitucije EU-a da revidiraju ciljeve za 2020. na način da usvoje zasebne ciljeve za in-dustriju, prijevozni sektor i kućanstva te je pozvao zemlje članice da uspostave naci-onalne stručne odbore koji bi u svakoj ze-

mlji pomogli definirati i provesti najrele-vantnija rješenja. Jedna od mjera također je i trgovina certifikatima za korištenje svih neobnovljivih izvora energije, koja već po-stoji za emisije CO2

.

Odbor za građanske slobode, s kojim je razgovarao profesor i politički analitičar Žarko Puhovski, raspravljao je o etnič-kom nacionalizmu u kontekstu trenda jačanja ekstremne desnice u nekoliko zemalja Europske unije. Odbor je u svojoj rezoluciji prepoznao da su vjerski ekstremi-zam i terorističke aktivnosti pobudile anti-islamske stavove diljem Europe kao i raši-renu ksenofobiju, kojom se koriste stranke ekstremne desnice. Kao posebnu opasnost Odbor je istaknuo činjenicu da se politič-ke stranke srednjeg spektra sve više koriste retorikom desnice, te da ta retorika, s obzi-rom na svoju popularnost, postaje sve više

društveno prihvatljiva. U sklopu predlože-nih mjera, Odbor se, među ostalim, založio za opće vjersko obrazovanje u osnovnim školama, pro-grame međukulturne stu-dijske razmjene, reformu procesa screeninga imi-granata, bolje korištenje fondova socijalne pomo-ći, te jačanje europskog identiteta održavanjem referenduma o važnim pitanjima diljem EU-a, kao i nastave o EU-u u srednjim školama.

Briga za okoliš Građanske slobode

Stop neučinkovitom korištenju energije

Zastrašujući trend jačanja ekstremne desnice

Europska središnja banka otkupila je previše vladinih obveznica prezaduženih članica eurozone, smatraju mladi parlamentarci

5www.een.hr 17. listopada 2011.

4

enterprise europeenterprise europe

EU NATJEČAJIPregled EU natječaja koji su otvo-reni za nabavu robe, pružanje uslu-ga i obavljanje radova u zemljama EU-a te zemljama kandidatima u ko-jima mogu sudjelovati tvrtke iz Hr-vatske. Informacije o ostalim natje-čajima za javnu nabavu u zemljama EU-a dostupne su prijavom na TSS uslugu na http://www.een.hr/?hr/ javnenabave/15/.

SPECIJALNO VOZILO I KAMERE

JP Makedonska radiotelevizija, Skopje, Makedonija, traži nabavu vozila za pri-jenos programa i studijskih kamera. Na-tječaj je otvoren do 28. listopada. Prijave na makedonskom jeziku predaju se na JP Makedonska radiotelevizija, Bul. Goce Delcev bb, Contact: Laze Noveski Attn: JP Makedonska radiotelevizija 1000 Sko-pje FYR Macedonia, tenderi@mrt.com. mk. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

ZAŠTITNA ODJEĆA I OBUĆA Commission intercantonale des EPI VD, FR, GE DIV. entretien, Laussane, Švicar-ska, traži zaštitnu odjeću i obuću. Natje-čaj je otvoren do 21. listopada, a prijave na francuskom predaju se na Commissi-on intercantonale des EPI VD, FR, GE DIV. entretien, place de la Riponne 10, Attn: Thierry Pucci, 1014 Lausanne, Switzer-land, thierry.pucci@vd.ch. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

KONZULTANTSKE USLUGE DFIDIndia, New Delhi, Indija, traži savjeto-davne usluge u zdravstvu. Natječaj je otvoren do 4. studenoga, a prijave na engleskom jeziku predaju se na DFID India, British High Commission, B-28 Tara Crescent, Qutab Institutional Area, For the attention of: Danny D’Souza, 110062 New Delhi, India, td-dsouza@dfid.gov.uk. Više podataka o natječaju na https://supplierportal.dfid.gov.uk/selfservice/.

MODEMI EDPDistribuição - Energia, Lisabon, Portu-gal, traži nabavu GSM modema. Natječaj je otvoren do 31. listopada, a prijave na portugalskom jeziku predaju se na EDP Distribuição - Energia, SA Praça Marquês

de Pombal, 13 1250-162, Lisboa, Portu-gal, bizgov@saphety.com. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

IZGRADNJAADSDP, Skopje, Makedonija, traži izvođa-ča radova na izgradnji multifunkcijskih objekata. Natječaj je otvoren do 26. stu-denoga, a prijave na makedonskom je-ziku predaju se na: Joint-stock compa-ny for construction and management of residential and commercial properti-es significant to the country - Skopje 138 Orce Nikolov Str. Contact point(s): Lidija Miceva For the attention of: 1000 Sko-pje FRY Macedonia, lidija.miceva@ad-sdp.mk. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

GRAĐEVINSKI RADOVINordlandssykehuset HF Bodø, Bodø, Norveška, traži izvođača radova na dovr-šenju bolnice. Natječaj je otvoren do 22. studenoga, a prijave na norveškom je-ziku predaju se na Nordlandssykehuset HF Bodø, Senter for utbygging For the attention of: Sekretærtjenesten, 8092 Bodø, Norway, utbygg@nlsh.no. Više po-dataka o nadmetanju na istoj adresi.

INFO PANELI

Administrador de Infraestructuras Ferro-viarias, Madrid, Španjolska, traži nabavu informacijskih panela. Natječaj je otvo-ren do 28. studenoga, a prijave na špa-njolskom jeziku predaju se na Admini-strador de Infraestructuras Ferroviarias – Dirección de Contratación y Coordina-ción Comercial de la Dirección General de Explotación de la Infraestructura C/ Agustín de Foxá, s/n; Estación de Cha-martín, edificio 21 For the attention of: Jefatura de Gabinete de Contratación, 28036 Madrid, Spain, vgallegomendez@adif.esenombela@adif.es. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

AUTOMOBILIAkciju sabiedrība Latvenergo, Riga, La-tvija, traži putnička vozila. Natječaj je otvoren do 24. listopada, a prijave na en-gleskom ili latvijskom predaju se na Ak-ciju sabiedrība Latvenergo, Pulkveža Bri-eža iela 12, For the attention of: Gundars Pulveris Rīga, LV-1230 Latvia, gundars. pulveris@latvenergo.lv. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Ovi i drugi natječaji mogu se prona-ći na web stranicama službenog gla-snika Europske unije na http://ted. europa.eu.

EU NATJEČAJI

POSLOVNE PONUDE IZ EU-aNa internetskoj stranici www.een. hr svakog mjeseca možete pronaći naj-noviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterprise Europe Network (EEN) i koje traže poslovne partnere u Hrvatskoj. Ispunjavanjem obrasca na internetskoj stranici mo-guće je i svoju tvrtku uvrstiti u eu-ropsku bazu. Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na jravlic@hgk.hr uz broj šifre ponude za koju ste zainteresirani.

ORGANSKA ANTI-AGE KOZMETIKA (20110809039) Francuska tvrtka specijalizirana za or-ganske anti-age kozmetičke proizvode za njegu kože, distribuciju i opskrbu or-ganske kozmetike ovjerene ECOCERT certifikatom traži distributere kako bi proširila svoj proizvodni asortiman u inozemstvu.

PRERAĐIVAČ MESA (20110816007)Srbijanski prerađivač mesa traži trgovač-kog posrednika i nudi usluge podugo-varanja.

UVOZ/IZVOZ FARMACEUTSKIH LIJEKOVA (20110808021) Njemačka tvrtka specijalizirana za uvoz i izvoz farmaceutskih lijekova traži par-tnere za trgovačko posredništvo. Tvrtka također nudi i traži podugovaranje.

BOLNIČKA OPREMA I NAMJEŠTAJ OD NEHRĐAJUĆEG ČELIKA (20110808017)Poljska tvrtka je specijalizirana za pro-jektiranje i proizvodnju proizvoda od nehrđajućeg čelika namijenjenih za zdravstvene potrebe. To je bolnička oprema i namještaj koji se koriste u operacijskim dvoranama, endoskop-skim laboratorijima, sterilizacijskim so-bama, ljekarnama, laboratorijima... Tvrt-ka traži napredne i iskusne kooperante (podugovaratelje) za komplicirane ele-mente od nehrđajućeg i na kiseline ot-pornog čelika.

IZGRADNJA NISKOENERGETSKIH KUĆA (DRVO-GLINA) (20110804021)Austrijska tvrtka s patentiranim susta-vom za izgradnju niskoenergetskih kuća u drvo-glina izgradnji traži dobavljače drvenih dijelova za izgradnju unutarnjih zidova.

PRIRODNI KAMEN (20110804015)Turska tvrtka specijalizirana za rudarstvo, preradu i trgovinu prirodnim kamenom (mramor i travertin) nudi i traži trgovač-ko posredništvo. Tvrtka također želi su-radnju u obliku zajedničkog podugova-ranja. Pruža i konzultantske te agencijske usluge trgovcima koji se bave trgovin-skom djelatnošću ili je namjeravaju imati u Turskoj u području prirodnog kamena.

ČOKOLADNI PROIZVODI (20110902011)Belgijska tvrtka specijalizirana za proi-zvodnju čokoladnih proizvoda kao što su školjke, praline... traži distributere/uvoznike. Ovi proizvodi se mogu proda-vati pod svojim imenom (brendom) ili pod privatnim oznakama.

HIDRAULIČKA OPREMA (20110901020)Francuska tvrtka, specijalizirana za pro-jektiranje, proizvodnju i distribuciju hi-drauličke opreme i drugih strojeva, tra-ži partnere za outsourcing aktivnosti i podugovaranje, kao kooperant ili glav-ni izvođač.

DIJETETSKI DODACI, MEDICINSKI UREĐAJI (20110901018) Srbijanska tvrtka specijalizirana za di-jetetske dodatke, medicinske uređaje i robu široke potrošnje traži uvoznike, dis-

tributere i agente. Tvrtka također nudi mogućnost proizvodnje pod privatnom oznakom te sirovinu.

EKOLOŠKI PRIHVATLJIVA TEHNOLOGIJA ZA SPRJEČAVANJE KAMENCA (20110831016 )Grčka tvrtka s ekološki prihvatljivom teh-nologijom nudi proizvode za sprječava-nje kamenca stvorenog tzv. tvrdom vo-dom. Proizvod se također može koristiti za uštedu gotovo svih goriva (benzin, teška goriva, prirodni plin...) uz istodob-no smanjenje emisije štetnih plinova. Grčka tvrtka traži partnere za prodaju u inozemstvu.

TJESTENINA, ŠEĆER I ULJE (20110830001)Ciparska tvrtka specijalizirana za proi-zvodnju i prodaju tjestenine, šećera i je-stivog ulja traži distributera za svoje proi-zvode i nudi trgovačko posredništvo.

GRAĐEVINSKI MATERIJAL (20110908018)Belgijska tvrtka specijalizirana za prodaju proizvoda za graditeljstvo nudi trgovač-ko-posredničke usluge za proizvođače ili izravno dobavljače građevinskog ma-terijala i građevinskih materijala za pro-jekte velikih razmjera. Ova tvrtka tako-đer traži trgovačko-posredničke usluge za svoje proizvode.

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a

RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi su-stav za obavještavanje o svim opa-snim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske i medicinske proizvode. Omogućava brzu raz-mjenu informacija među zemlja-ma članicama preko nacionalnih kontakt točaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za spr-ječavanje prodaje ili uporabe pro-izvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupa-ca. Tjedna izvješća iz kojih su izvu-čeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http://ec.europa.eu/ consumers/dyna/rapex/rapex_ archives_en. cfm

Dječja pletena jaknica Dragonfly, brand Tuc Tuc, Ref. 41904; Barcode: 8474190401336, kineskog porijekla. Pro-izvod predstavlja rizik za djecu jer ima duge vezice koje mogu stegnuti vrat djeteta. Proizvod nije u skladu sa stan-dardom EN 14682. (slika 1)

Dječji bicikl Minnie, BMX 12; Barcode: 5998230 309893, nepoznatog porijekla. Proizvod predstavlja rizik za djecu jer sta-

tička snaga sjedalice nije dovoljna, štit-nik lanca ne pokriva cijeli lanac, pomoćni kotači su preblizu okviru pa je moguće prevrtanje te proizvod nije u skladu sa standardom EN 14765. (slika 2)

Masserati Quatroporte (brojevi sastavlja-nja 42685 -4495) i Gran Turismo (broje-vi sastavljanja 42686 -4957), spojevi na stražnjem dijelu ovjesa nisu u skladu sa standardima i mogu puknuti. (slika 3, 4)

Pretvarač električne energije ProPlus, 450073 Barcode: 8 717568 792705, na-mijenjen pretvaranju 12-voltne isto-smjerne struje u 220-voltnu izmjeničnu. Proizvod nema dobru izolaciju kontak-tnog spoja pa korisnik može dodirnuti žicu pod naponom pri spajanju i odvaja-nju električnih uređaja. (slika 5)

Mercedes-Benz Sprinter, tip 906, proi-zveden između 25. i 29. srpnja 2011. Pro-izvod predstavlja rizik za kupca jer zbog krivog programiranja kontrolnih jedinica može doći do zatajenja sustava kontro-le proklizavanja ESP-a i aktiviranja susta-va zračnih jastuka. (slika 6)

Produžni električni kabel, brand SLM, nepoznatog porijekla. Predstavlja rizik

za kupca jer nedostaje žica uzemljenja i provodnici su izravno spojeni na preki-dač što nije u skladu sa standardom EN 60884. (slika 7)

Proizvod za posvjetljivanje kože Clear-N-Smooth – H Organic Brightener, barco-de: 4093900053. Proizvod sadrži zabra-njene kemijske spojeve. (slika 8)

LED svje-tiljka, LED e n e r g i e 936742; Barcode: 6 430035 360338. Pro-izvod predstavlja rizik za kupca jer je na proizvodu nedovoljan razmak između žice pod naponom i ostalih dijelova pro-izvoda. Proizvod nije u skladu sa standar-dom EN 60968. (slika 9)

RAPEX izvjEšćE RAPEX izvjEšćE

PotRAžnjA zA tEhnologijAmAistraživanje kvalitete predmetno ori-jentiranog prijema prijenosa digitalne televizije (Ref: 10 lv 58AD 3jB7) · Kon-zorcij sastavljen od istraživačkog institu-ta i MSP-a iz Latvije traži partnera koji ima metodologiju i tehnologiju za izvođenje istraživanja kvalitete subjektno orijenti-ranog prijama u tehnologiji prijenosa di-gitalne televizije. Ponuđena metodologi-ja i tehnologija može biti ili u fazi razvoja ili već plasirana na tržište. Konzorcij traži zajedničko tehničko istraživanje i adap-taciju tehnologije i metodologije speci-fičnim potrebama.

znanje i stručnost u dizajnu i proi-zvodnji ugljikovih struktura (Ref: 11 nl 60Ah 3l3Y) · Nizozemska tvrtka tra-ži stručnjake za dizajn i proizvodnju lakih, na ugljiku baziranih struktura i kompo-nenti za automobilsku industriju. Prefe-riraju kontakte s njemačkim i belgijskim proizvođačima. Krajnji cilj nizozemskog partnera je financijsko sudjelovanje.

Razvoj tehnologije za proizvodnju obloga za industrijske peći s radnom temperaturom 1800ºC (Ref: 11 RU 86Fg 3lvB) · Inovativna ruska kompa-nija iz Sankt Peterburga provodi istraži-vačke radove na vatrostalnim materijali-ma od staklenih vlakana. Kompanija traži

partnere među I&R institucijama i tehno-loškim tvrtkama za razvoj pojačanih to-plinskih obloga za industrijske peći.

Specijalizirani stroj za brašno i obradu sirovina (Ref: 11 SK 69CU 3lSt) · Slovač-ki MSP iz sektora prehrambene industrije traži inovativni stroj za preradu brašna i si-rovina koji bi trebao biti jednostavan za korištenje i prikladan za velike količine ulaznih materijala. Tvrtka je u potrazi za partnerima kroz transfer tehnologije uz tehničku pomoć.

traži se inovativni softver i hardver za ugradnju u kioske (Ref: 10 gB 46P4 3j2Q) · MSP za proizvodnju samousluž-nog kioska sa sjedištem u Škotskoj traži inovativne aplikacije i hardver za kioske za ugradnju u njihova inovativna kiosk rješenja, npr. specifičan softver za tržišne aplikacije, tehnologiju plaćanja, hardver za instaliranje kioska u posebnim uvjeti-

ma ili na posebnim mjestima. Tvrtka traži licenciju i sporazum o tehničkoj suradnji te uzajamne marketinške ugovore.

RFiD-aplikacije u industrijskoj proi-zvodnji i logističkom planiranju (Ref: 11 SE 67Cg 3KRF) · MSP iz sjeverne Švedske razvija touch-free sustav za pra-ćenje i bilježenje strojeva, predmeta i proizvoda za optimiziranje podataka o proizvodnji i logističku kontrolu procesa i proizvodnih performansi teške industri-je. Tvrtka je u potrazi za state-of-the-art tehnologijom u RFID aplikacijama i proi-zvodima u odnosu na raspon, potrošnju energije, trajnost i cijenu. Tvrtka želi pro-naći partnera za razvoj specifičnih apli-kacija u aplikacijama za tešku industriju.

Rješenje za sigurni internet transakcij-ski protokol (Ref: 11 ES 27F3 3l1i) · Špa-njolska tvrtka, specijalizirana za devizne usluge za individualne brokere, traži go-

tova rješenja za protokol međunarodnih transakcija koja će moći provoditi u vlasti-toj internet platformi usluga. Traži se li-cencni sporazum ili tehnička suradnja s prilagodbom specifičnim potrebama.

novi poslovno komunikacijski sof-tver za upravljanje (Ref: 11 il 80EP 3lRY) · Izraelski MSP za istraživanje i ra-zvoj razvio je BCM platformu za automa-tizaciju uredske komunikacije i produk-tivnosti. BCM (1. beta verzija) uključuje aplikacije za instantnu izmjenu poruka i alate kao što su e-mail, glasovna, chat i videokonferencija, osnažena CRM-om. Tvrtka traži industrijske partnere zainte-resirane za daljnji razvoj tehnologija ve-zanih uz multikomunikaciju, VoIP, i clo-ud komponente i module, za PC, tablete i mobitele.

Upite o ovim ponudama i potražnja-ma možete uputiti na een@bicro.hr.

PotRAžnjA zA tEhnologijAmA

1

4

7

2

5

3

6

98

www.een.hr 17. listopada 2011.6 7

8 17. listopada 2011.enterprise europe

Prvi korak četvrtog poziva za dostavu projektnih prijedloga u okviru Programa transnacionalne suradnje Jugoistočne Europe (SEE) otvoren je od 10. listopa-da do 25. studenog 2011. godine. Poziv je otvoren za sve prioritete i mjere, a do-stupna IPA sredstva iznose 10,3 milijuna eura.

Prioriteti programa su sljedeći: 1. Olak-šavanje inovacija i poduzetništva 2. Zaštita i poboljšanje okoliša 3. Pobolj-šanje pristupačnosti 4. Razvoj tran-snacionalne sinergije za održivi razvoj područja. Program je namijenjen ne-profitnim organizacijama i institucija-ma koje žele raditi na prekograničnom projektu s najmanje jednim prekogra-ničnim partnerom. Projektne aktivno-sti moraju pridonositi ciljevima pro-

grama i njihovim prioritetima te se moraju odvijati u programski prihvat-ljivim područjima. Više o programu možete pronaći na web stranicama Agencije za regionalni razvoj (www.arr.hr).

Više informacija o samom pozivu te aplikacijski paket možete pronaći na stranicama programa http://www.se-eu.net/en/downloads_section/calls/fourth_call/.

Prilog EEN info ZA EEN HrVATSKA PriPrEMA

glAVNi urEdNiKdarko Buković

urEdNiK PrilogAKrešimir Sočković

Kalendar događanja u organizaciji EEN-a

Ü19. listopada - gospodarski susreti Tech Fruits & Vegetable

2011 - 3rd Ediction, Parma, italija

Ü21. listopada - gospodarski susreti B2B@SASofair, Split

Ü21. listopada - radionica „Kako do financijskih sredstava iz Eu

fondova za turistički sektor“, u sklopu manifestacije „dANi HrVATSKog TuriZMA “, Solaris, Šibenik

Ü28. listopada - radionica o financiranju iz venture fondova za

mala i srednja poduzeća, Zagreb

Ü9.-12. studenog - izložba Budi uzor i međunarodni salon

inovacija inova, Zagreb

Ü10. studenog - gospodarski susreti greening business

through the Enterprise Europe Network; Zagreb

Ü30. studenog - Poslovni susreti na temu zelene ekonomije, Sajam

Pollutec Horizon, Pariz, Francuska

Prema podacima međunarodnog istraživanja Eurostudent provedenog u 25 europskih zemalja, Hrvatska je u akademskoj godini 2009./2010. po međunarodnoj mobilnosti studena-ta bila na dnu europske ljestvice. Od ukupne studentske populacije samo je dva posto studenata navelo kako je do sada imalo iskustvo studiranja u inozemstvu, dok je u europskim zemljama taj udio prosječno četi-ri puta veći. Hrvatski studenti navo-de dodatne troškove vezane uz studij kao najveću prepreku za studij u ino-zemstvu. Navode i podatak da je stu-dentima koji su uspjeli studirati u ino-zemstvu glavni izvor financiranja bila obitelj.

Sajam stipendija i prateće obrazovne ponude, koji organizira Institut za razvoj obrazovanja 19. listopada u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, pred-stavlja mogućnosti studija i stipendira-nja u devet različitih zemalja.

Početak ovog stoljeća obilježen je ra-stom broja mobilnih studenata na glo-balnoj razini - 2007. godine tri milijuna studenata studiralo je izvan svoje ze-mlje što je u usporedbi sa 1,74 milijuna u 1999. godini 72,4 posto više. Najviše sto-pe mobilnosti studenata u Europi su u zemljama poput Finske (14 posto) i Ni-zozemske (13 posto), a najmanje u Tur-skoj (tri posto), Poljskoj (dva posto) i Hr-vatskoj (dva posto).

Hrvatska je započela sustavan rad na razvoju međunarodne mobilnosti u vi-sokom obrazovanju, i to ne samo zbog povećanja odlazne mobilnosti hrvatskih studenata i profesora, nego i privlače-nja stranih studenata i profesora. Hrvat-ska je u međuvremenu ušla u program

Erasmus Europske unije preko kojega je u inozemstvu u 2010./2011. boravilo više od 500 hrvatskih studenata. U okviru programa u ovoj godini očekuje se raz-mjena više od 1100, a u 2012./2013. više od 1300 mobilnih hrvatskih studenata. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i špor-ta osnovalo je međuresornu radnu skupi-nu za otklanjanje prepreka i jačanje me-đunarodne mobilnosti u obrazovanju, čiji je zadatak predlaganje izmjena i nadopu-na zakonske regulative te preporučivanje pojednostavljenja i promjena procedura vezanih za međunarodnu mobilnost. Više informacija o stipendiranju mo-guće je naći na www.stipendije.info i www.facebook.com/trazim.stipendiju.

MObIlNOST

razmjena znanja je važnaHrvatski studenti nedovoljno studiraju na stranim sveučilištima. O mogućnostima za nastavak studija u inozemstvu moći će saznati na sajmu stipendija

Komercijalizacija inovacija je izuzetno složen posao, a kako bi se postigla što bolja učinkovitost potrebna je suradnja svih koji su uključeni u taj proces. Tera Tehnopolis i ove godine u suradnji s Hr-vatskom udrugom inovatora-poduzet-nika (HUIP), organizira Sedmu među-narodnu izložbu inovacija, prototipova i studentskih poslovnih planova Budi uzor 2011.

I ove godine izložba budi uzor organi-zira se zajedno s međunarodnim salo-nom inovacija Inova. Zajednički nastup donosi iskustvo Inove i orijentaciju pre-ma studentima i poduzetništvu te dina-

mizam koji prati budi uzor. Inova i budi uzor predstavljaju najveću manifestaci-ju ovakvog tipa u Hrvatskoj. U okviru Eu-ropske poduzetničke mreže-EEN održat će se bilateralni poslovni susreti u po-dručju unaprjeđenja ekoloških perfor-mansi s naglaskom na sljedeće sekto-re: prehrambena industrija, proizvodnja građevinskog materijala, obnovljivi izvo-ri energije i IT sektor. Kroz ovaj događaj želimo omogućiti međunarodnu surad-nju hrvatskih malih i srednjih poduzeća s mađarskim i slovenskim tvrtkama.

Termin održavanja izložbe je od 9. do 12. studenog na Zagrebačkom vele-

sajmu. Ostale informacije o izložbi mo-žete dobiti na broj telefona 031/251 000 ili na službenoj web stranici www.tera.hr.

Kao podršku inovativnom poduzet-ništvu, Tera Tehnopolis zajedno s Poslovno-inovacijskim centrom Hr-vatske bICRO, Hrvatskom gospo-darskom komorom, Tehnološkim parkom Varaždin, Mariborskom ra-zvojnom agencijom, Zakladom za razvoj poduzetništva županije Zala te Gospodarskom komorom pokra-jine Pecs-baranya organizira bilate-ralne poslovne susrete (brokerage event) Greening business through the Enterprise Europe Network koji će se održati u sklopu izložbe budi uzor, 10. studenog na Zagrebačkom vele-sajmu.

Kontakt: Ana Nikšić, aniksic@tera.hr. Tel.: +385 31 251002. Fax: +385 31 251005, www.tera.hr

Otvoren četvrti poziv u okviru Programa transnacionalne suradnje Jugoistočne Europe (SEE)

Izložba inovacija

Poslovni susreti za Zeleno poslovanje

13Broj 3699, 17. listopada 2011. PREDSTAVLJAMOwww.privredni.hr

P rva zemljoradnič-ka zadruga, kako se tada nazivala,

osnovana je u baranjskom selu Jagodnjak davne 1904. godine. Upravo na temeljima takve bogate tra-dicije zadrugarstva 1984. osnovana je Poljoprivred-na zadruga (PZ) Naše selo, koja danas okuplja stoti-njak zadrugara i stalno za-pošljava 40 radnika koji se na 110 hektara vlastite

i još 200 hektara zemlje u zakupu, bave ratarstvom – proizvodnjom pšenice, ku-kuruza, suncokreta, soje i ječma. U svom sustavu PZ ima pet maloprodajnih tr-govina i pet poljoprivred-nih ljekarni u cijeloj Bara-nji, a bave se i prodajom poljoprivredne mehaniza-cije. Raspolažu vlastitim silosima u Jagodnjaku i Si-lašu kapaciteta 6500 tona, a bave se i proizvodnjom stočne hrane, koje godišnje proizvedu između 4000 do 5000 tona. Dio te hrane ko-riste za vlastiti tov svinja

koji je organiziran u koo-peraciji od oko 10.000 tov-ljenika godišnje, ovisno o stanju na tržištu.

Prema riječima Anđel-ka Balabana, ravnatelja Zadruge, trenutačno u tur-nusu imaju rekordnih 6000 tovljenika. Kada je o svi-njogojstvu riječ, dodaje, protekle gotovo tri godine, zbog velikog uvoza svinj-skog mesa iz Europe i Juž-ne Amerike - bile su raz-

doblje čistog akumuliranja gubitaka. Sada je trend la-ganog rasta cijene svinja, tako da ove godine očeku-jemo pozitivu u svinjogoj-stvu, kaže Balaban.

Uzgojene svinje PZ prodaje mnogim hrvat-skim prerađivačima mesa. No, kako kažu, cilj je za-okružiti čitav proizvodni ciklus proizvodnjom viso-kokvalitetnih suhomesna-tih autohtonih proizvoda – kulena, kobasica, slani-ne, čvaraka... finalnih proi-zvoda koji donose najveću dobit. To će ostvariti iz-

gradnjom vlastitog pogona za proizvodnju suhome-snatih proizvoda s nagla-skom na tradicionalni ba-ranjski, jagodnjački kulen.

Tko želi kulenČitav projekt je vrijedan 16 milijuna kuna, a sam pogon za proizvodnju 10 milijuna kuna. Kapacitet proizvod-nje je baziran na preradi i proizvodnji 170 tona su-homesnatih proizvoda go-dišnje. “Obavili smo sve predradnje za realizaciju ovog projekta te smo do-bili i građevinske dozvo-le. Međutim, iako nam se godišnji prihod posljednjih godina kreće između 50 i 70 milijuna kuna, riječ je o investiciji koju u sadaš-njim okolnostima ne mo-žemo samostalno završiti”, objašnjava Balaban.

Stoga u PZ-u Naše selo izražavaju zainteresi-ranost za suradnju s tvrtka-ma koje se svojom djelat-nošću mogu nadovezati na sadašnju proizvodnju za-druge, posebice onih otvo-renih za partnerstvo u pro-jektu izgradnje pogona za proizvodnju kulena. Time će, uvjereni su, spremni-je dočekati žestoku konku-renciju koja sve hrvatske poljoprivrednike očekuje ulaskom u EU. (S.S.)

A malgam je tvrtka specijalizirana za dizajn druš-

tvenih igara. Ima tri za-poslena, a s radom je za-počela prije nešto više od godinu dana.

Filip Fučić, direktor Amalgama, ističe kako osim tiska vlastitih igara tvrtka pruža cjelokupnu uslugu za tržište igara, od dizajna i razvoja igara za proizvođače do stručnog

prijevoda društvenih iga-ra za uvoznike. “Danas se, osim za zabavu, igre dizajniraju za niz svrha - od edukativnih do mar-ketinških. Mi možemo pokriti bilo koju zadanu svrhu ili tematiku. Naše usluge koriste suvreme-na poduzeća svjesna da je svjetsko tržište prije 20 godina preraslo Monopo-ly i Rizik kao vrhunce in-dustrije igara. Naše pro-izvode, kao i one koje proizvode naši klijenti, mahom koriste moderne obitelji koje osim dobre zabave za ekranom žele i

dobru zabavu u stvarnom društvu, ali i zaljubljenici u igre bez obzira na spol ili dob”, objašnjava.

Prva vlastita igra, Uskoci, čiji je razvoj bio financiran iz njihovih dže-pova, objavljena je lani za Božić. “Uskoci su kartaš-ka igra o povijesnim hr-vatskim gusarima. Doži-vjela je velik uspjeh i već se tiska nova verzija jer ih je u trgovinama ostalo vrlo malo”, pojašnjava on.

Sajam u EssenuOvaj je sektor, nastavlja Fučić, u povojima, a kup-ci se s mukom odvajaju od zastarjelih koncepata i usuđuju isprobati nešto novo. No srećom, kada se predomisle i krenu no-vim putem, postaju veliki zagovornici

društvenih igara kao hobi-ja za sebe ili svoju djecu.

Ono što izdvaja ovu tvrtku od konkurenci-je su tržišno-ekonomska znanja uz ona tehnološ-ko-dizajnerska, pa se pri obavljanju zadanog po-sla izbjegavaju nepotreb-ni nesporazumi, gubljenje vremena i trošak.

Za razvoj trgovač-ke marke Amalgam, kaže Fučić, ova i sljedeća go-dina bit će iznimno važne. “U suradnji s partnerima Uskoci doživljavaju novo izdanje, namijenjeno regi-ji, a isto će se dogoditi s barem još jednom igrom prije Božića. Sporadični izvoz u SAD i Njemačku poslužio je za testiranje proizvoda na mnogo ra-zvijenijim i zahtjevnijim

tržištima. Tragom tih rezultata Amalgam će se sredinom listopa-da predstaviti svjet-skom tržištu na saj-mu Spiel u Essenu. Osim vlastitih iga-ra, na tržištu će se pojaviti pet do de-set projekata koje radimo sa ili za poslovne partne-re u zemlji i ino-zemstvu”, za-ključuje Fučić. (B.O.)

Složni zadrugari u potrazi za partnerima

Zabava u stvarnom društvu

Cilj je zaokružiti proizvodni ciklus proizvodnjom visokokvalitetnih suhomesnatih autohtonih proizvoda – kulena, kobasica, slanine, čvaraka...

Tvrtka pruža cjelokupnu uslugu za tržište igara, od dizajna i razvoja za proizvođače do stručnog prijevoda društvenih igara za uvoznike

U PZ-u traže partnere za projekt

izgradnje pogona za proizvodnju

kulena

Kartaška igra Uskoci doživljava

novo izdanje, namijenjeno regiji

investirano u novi projekt ( 16 mil kn

posluje Amalgam( 1 godinu

PoljoPrivredna zadruga naše selo, jagodnjakaMalgaM, zagreB

14 Broj 3699, 17. listopada 2011.HRVATSKA & REGIJA Privredni vjesnik

Ljiljana Lukić ljiljana.lukic@pregled.rs

Z aključkom o su-radnji završen je Summit 100 biznis

lidera Jugoistočne Euro-pe koji je održan u srbijan-skom Aranđelovcu od 6. do 8. listopada. Summit su otvorili predsjednici Srbi-je i Slovenije, Boris Tadić i Danilo Türk, a podršku skupu pismom je uputio i predsjednik Hrvatske Ivo Josipović. Pomoćnica generalnog tajnika UN-a i direktori-ca europskog ureda Pro-grama za razvoj UN-a (UNDP) Kori Udovički ocijenila je kako je skup u Aranđelovcu bio veoma važan korak prema uspo-stavljanju dijaloga između različitih poslovnih sekto-ra s političkim liderima. Ona smatra kako nema jednostavnih odgovora te da je u reagiranju na krizu potrebna volja, ocjenjuju-ći kako je povezivanje in-teres zemalja regije, i ne

mora ovisiti o politici, već inicijativa treba biti u ru-kama gospodarstva. Zbog nazočnosti politi-čara prvog su dana do-minirale političke teme u funkciji ekonomije, ali su glavne poruke stigle u za-vršnici koja je bila predvi-đena isključivo za sudioni-ke iz sektora gospodarstva i ekonomije. Privrednici su u panel-diskusijama i

na plenarnim skupovima, gdje su u fokusu bili infra-struktura, energetika i par-tnerstvo za nastup na no-vim tržištima, poručili da su zemljama Jugoistočne Europe nužna veća i brža ulaganja u infrastrukturu

kako bi privrede bile efi-kasnije i konkurentnije.

Gdje su uska grlaTo je formulirao pred-sjednik Uprave beograd-skog Rudnapa Vojin La-zarević ocjenjujući da je “elektroenergetska infra-struktura usko grlo u eko-nomskom razvoju regije”. U regiji je, smatra on, una-prijeđena pravna regulati-va o elektroenergetskoj in-frastrukturi, ali su objekti u tom sektoru u lošem sta-nju zbog sukoba na prosto-ru bivše Jugoslavije. Vlade u regiji moraju shvatiti da je ulaganje u in-frastrukturu nužno jer “ni razvoj obnovljivih izvo-ra energije nije moguć bez investiranja u mrežne su-stave za prijenos struje dobivene na konvencio-nalni način”, rekao je La-zarević i dodao da je za razvoj energetike u regi-ji jedna od šansi i namje-ra Italije da uvozi struju iz Crne Gore i potencijalno iz okolnih zemalja.

Potpredsjednik Agroko-ra Damir Kuštrak osvr-nuo se na drugi aspekt ove problematike ukazujući na to da je veliki problem za infrastrukturu u regiji to što je ona gotovo sto po-sto u državnom vlasništvu. Suštinski, privredi nije bit-no tko će biti vlasnik žica ili asfalta, već tko opera-tivno upravlja tim susta-vima infrastrukture. Po-trebno je utvrditi stanje i vlasništvo u infrastruktu-ri zemalja regije kako bi se utvrdili prioriteti, ističe Kuštrak.

S tim ocjenama složio se i direktor ureda Europske investicijske banke (EIB) za zapadni Balkan An-dreas Beikos. On smatra kako “bez političke vizije lidera regije neće biti mo-guć razvoj tog sektora”, te da vlade moraju napravi-ti dobro poslovno okruže-nje kako bi privukle izrav-ne strane investicije koje bi omogućile financira-nje velikih infrastrukturnih projekata.

Ipak na dobrom putuPotpredsjednik Europ-ske investicijske banke za zapadni Balkan Dario Scannapieco naveo je da je EIB u zadnjih 10 godi-na u regiju uložio 70,5 mi-lijardi eura i ocijenio da je “regija na dobrom putu”, ali da u sljedećoj etapi tre-ba sagledati potencijale, provedene reforme i pra-vosuđe kako bi se pomo-gla borba protiv korupcije. Smatra i da bi na listu pri-oriteta trebala doći ulaga-nja u razvoj, obrazovanje te nove i čiste tehnologije. Na to koliko je povezi-vanje važno ukazao je i

predsjednik Izvršnog od-bora Erste banke Slavko Carić navodeći pozitivan primjer te banke čija pred-stavništva u regiji razvijaju zajedničku IT infrastruktu-ru koja pojednostavljuje i pojeftinjuje poslovanje. U planu je i uvođenje direk-tnog platnog prometa iz-među zemalja regije bez dodatnih operativnih troš-kova, najavio je on. Na završnom panelu predsjednik Uprave slo-venske tvrtke Gorenje Franjo Bobinac ustvr-dio je kako je dobro što političari danas podrža-vaju suradnju gospodar-stvenika, a još je važnije da sami gospodarstveni-ci nađu put za suradnju. I podsjetio na činjenicu da privrede regije nikada nisu prestale surađivati, unatoč ratu i raspadu Ju-goslavije. Samo je pitanje vremena kada će sve ze-mlje regije postati člani-ce Europske unije i zato je bitno da gospodarstve-nici zapadnog Balkana zajednički nastupaju na tržištu EU-a, poručio je Bobinac.

SummIt 100 lIdera JuGoIStočne europe

U fokusu infrastruktura, energetika i razvoj Samo je pitanje vremena kada će sve zemlje regije postati članice Europske unije i zato je bitno da gospodarstvenici Zapadnog Balkana zajednički nastupaju na EU tržištu, sažeo je poruku skupa Franjo Bobinac, predsjednik Uprave Gorenja

Veliki problem za infrastrukturu

u regiji je to što je gotovo 100

posto u državnom vlasništvu, rekao je

Kuštrak

uložio EIB u poslovanje tvrtki zapadnog Balkana70,5 mlrd € u 10 godina(

“Volio bih da, kad su u pitanju Srbija i Hrvatska, ima više jasnih dokaza pri-vredne suradnje”, kazao je predsjed-nik Srbije Boris Tadić navodeći da zna za više investicija hrvatskih poduzeća u Srbiji, ali da mu je poznata samo jed-na investicija srbijanske kompanije u Hrvatskoj.“Politika mora stvarati uvjete za pri-vredni rast, ali je on bez ekonomske misli i privrednika nemoguć”, rekao je Tadić dodajući kako u proteklih 20 go-dina nije bilo zajedničkih projekata pri-vrednika Srbije, Slovenije i Hrvatske, te kako smatra da je suradnja moguća

u energetici, poljoprivredi, infrastruk-turi i novim tehnologijama.Tadić je izjavio da daje punu podršku povratku imovine hrvatskih poduzeća u Srbiji, pod uvjetom da se u istom tre-nutku vrati i imovina srbijanskih podu-zeća u Hrvatskoj.Predsjednik Uprave Nexe Grupe i pred-sjednik Hrvatske udruge poslodavaca Ivan Ergović kazao je da velik problem u regiji predstavlja zatvorenost pojedi-nih velikih kompanija koje žele raditi na zatvorenim tržištima i ne žele kon-kurenciju, što na dulji rok nije dobro ni za te kompanije.

Govoreći o neravnoteži ulaganja iz-među Srbije i Hrvatske, ocijenio je kako je do nerazmjera došlo zato što nema dovoljno hrabrosti i odlučno-sti poslovodstava pojedinih tvrtki da ulože u drugu zemlju, zato što posto-je politički problemi, ali i zato što je privatizacja u Hrvatskoj krenula pri-je nego u Srbiji. Poslodavci u Hrvat-skoj bili bi sretni da ima više investi-cija u tu zemlju zato što konkurencija utječe na brži napredak tvrtki, a srbi-janske investicije u Hrvatskoj bi do-datno olakšale poslovanje, ocijenio je Ergović.

Srbijansko-hrvatski blok

15Broj 3699, 17. listopada 2011.www.privredni.hr

Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

O bjava središnje banke da isprav-lja projekcije

gospodarskog rasta Slo-venije sa 1,8 na 1,3 u ovoj i sa 2,7 na samo 1,7 po-sto u sljedećoj godini, ra-splamsala je rasprave o novoj vladi i njenoj od-govornosti za reforme u problematičnom mirovin-skom i zdravstvenom su-stavu te u državnoj upra-vi. Javni diskurs ovaj put dograđen je spoznajom da kriza i oklijevanje s protumjerama nisu jedi-ni razlog slovenskog za-ostajanja za uspješnijim zemljama područja Eu-ropske unije. Slovenija posrće i pod teretom pro-mašenih ulaganja u drža-ve s područja bivše Ju-goslavije. Nekad tema za diku i samohvalu, da-nas tinktura od koje trnu zubi. Pokazalo se, naime, da je bilo previše proma-šaja u kapitalskom zapo-sjedanju bivšeg jugosla-

venskog tržišta. Javnost sada nestrpljivo zahtijeva objašnjenja zašto se pri-ča o predvodničkoj ulo-zi Slovenije u regiji koju “znamo bolje nego itko od konkurencije”, pretvo-rila u svojevrsni debakl.

Rasprave o (ne)uspješnim ulaganjima u tržišta “na kojima smo doma” ulaze u svojevrsni krešendo. Oguljen do ko-sti problem se za Sloven-ce postavlja u obliku pita-nja: jesmo li naivni, glupi ili samo – pokvareni?! Sa-svim je moguće da je ka-kav posao na Balkanu vo-dio naivac. Mogućnost za to utoliko je veća što agre-sivni nastupi nisu bili uvi-jek pokriveni stvarnim znanjima i sposobnosti-ma. Moguće je i to da je

netko doista glupo ulagao novac. Ipak, slovenska javnost najviše je zaoku-pljena pokvarenošću kao trećim mogućim razlo-gom za previše proble-matičnih ulaganja.

Za tango je potrebno dvojePostupno na površinu izra-njaju dokazi da je poprilič-no slovenskih ulaganja na Balkanu bilo impregnira-no snažnim privatnim in-teresima. Za tango je po-trebno dvoje – najmanje toliko i za sumnjive poslo-ve. Netko je morao znati i odobravati poslove nad kojima se danas čudi naj-veći dio Slovenije.

Nova uprava Nove Ljubljanske banke nije mogla drugo nego pozva-ti forenzičare da pomognu u raspetljavanju spornog slučaja u Sarajevu gdje tamošnja tvrtka Profin In-vest sprema tužbu protiv NLB-a zbog odustajanja od gradnje dviju poslov-nih zgrada u vrijedno-sti 44,5 milijuna eura.

Vodstvo banke brani se da je projekt precijenjen, a prostor u gradnji pre-

velik za potrebe b a n k e .

Armin Mulahusić pripre-majući tužbu u ime Pro-fin Investa uzvraća da se nikad ne bi upustio u tako veliki projekt bez privole rukovodstva NLB-a. Tuž-bom namjerava naplatiti 22,5 milijuna eura štete, uz objedu da su pojedin-ci iz NLB-a u tom poslu “namjeravali pospremi-ti u džep veliku zaradu”.

Bermudski trokutNovac nestaje u troku-tu Hrvatska-BiH-Srbija, dokazuju slovenski cini-ci koji vide olakšanje u činjenici da su u Hrvat-

skoj, BiH i Srbiji zbog EU-propuha sve manje

raspoloženi za mutne poslo-ve te da Koso-vo, Crna Gora i Makedonija zbog strožeg nadzora me-đunarodne za-

jednice nisu baš prikladne oaze kamo bi slovenski profiteri sklanjali svoj pli-jen. Dakle, bit će bolje. Tuđom zaslugom.

Slovenija: KaPiTalSKo ZaPoSjeDanje BalKana

Saldo iznevjerenih očekivanjaU sve većoj nervozi traži se odgovor zašto je Slovenija loše kapitalizirala blizinu i dobro poznavanje bivšeg jugoslavenskog tržišta

Netko je morao znati i odobravati

poslove nad kojima se danas čudi

najveći dio Slovenije

*vijesti

oporezovati imovinu, a ne plaćeVodeći slovenski gospo-darstvenici protive se ve-ćem oporezivanju plaća. Predlažu da se nedostajući novac za sanaciju javnih financija prikupi oporezi-vanjem imovine. Slove-nija nema najvišu stopu poreza na dohodak, ali njeni porezni obveznici brzo upadaju u najviši ra-zred oporezivanja. Najvi-šom stopom (41 posto) u Sloveniji oporezuje se go-dišnju zaradu od 15.269 eura. U najviši porezni ra-zred ulazi se na Malti sa 19.500 eura, u Poljskoj sa 21.435, u Španjolskoj sa 175.000 i u Njemačkoj sa 250.730 eura.

PKo se pristojno zahvalio na ponudiPredstavnici poljske ban-ke PKO Bank Polski otišli su iz Ljubljane uz pristoj-nu zahvalu i objašnjenje da zasad nisu spremni do-kapitalizacijom uzeti 10 posto udjela u NLB-u. PKO je pozvan u Ljublja-nu u završnici priprema za Skupštinu NLB-a na kojoj bi 27. listopada trebalo sa 400 milijuna eura nove dokapitalizacije popraviti financijsku sliku te banke. Boravak Poljaka u Lju-bljani dovodi se u vezu sa smekšavanjem otpora bel-gijske banke KBC, četvr-tinskog vlasnika koji ne pokazuje previše volje za sudjelovanjem u novom krugu dokapitalizacijske sanacije.

Utjerivanje duga na parkiralištuUz prethodno objašnjenje da su došli utjerati dug, dva zasad nepoznata na-padača pretukla su 48-go-dišnjeg Borisa Dolamiča, direktora propalog građe-vinskog poduzeća iz Gro-suplja. Policijska uprava potvrdila je informaciju o napadu koji se dogodio usred dana, na parkiralištu u Ljubljani ispred Kristal-ne dvorane BTC-a. Pretu-čeni Dolamič morao je za-tražiti liječničku pomoć.

Tko je sve izvukao kraći kraj

nova projekcija gospodarskog rasta namjerava naplatiti Profin Invest iz BiH od NLB-a

sa 1,8 na 1,3% 22,5 mil € štete( (

Ima u Makedoni-ji, Albaniji, BiH, na Kosovu i u Hr-vatskoj 14 ovi-snih društava čija sredstva za-jedno dosežu 368 milijuna eura. Zbog milijunskih popravaka rezul-tata poslovanja kosovskog IPKA (preuzetog u 2006. godini) i make-donskog ONA (preuzetog 2009. go-dine), Telekom Slovenije završio je prošlu godinu sa 210 milijuna eura čistog gubitka.

Ne posustaje od ula-ganja u Jugoistoč-nu Europu iako su pojedine balkanske kćeri zbog lošeg po-slovanja u prošlosti kapitalski izrazito pothranjene. Nužnu dokapitalizaciju Triglav namjerava izve-sti kreditom IFC-a, člana Svjetske banke. Pregovara se o 25 milijuna eura doka-pitalizacije za koju bi se IFC-u prepusti-lo 20 posto udjela u društvu Triglav INT koje bi objedinilo suvlasništvo nad osi-guravateljskim kućama s Balkana.

Njene inve-sticije na po-dručju biv-še Jugoslavije premašuju 500 milijuna eura. NLB djeluje kroz 300 poslovnica – ne baš uvijek uspješno, jer se za mnogim poslovima vuku nez-godni repovi s milijunskim tužba-ma i pozamašnim štetama. Osim spornog posla na dvjema poslov-nim zgradama u Sarajevu, foren-zičari trebaju odgonetnuti tko je

kriv i za sporno kreditiranje Agro-živa u Srbiji u kojem je NLB izgu-bio 30 milijuna eura. Mariborski Montavar za približ-no isti iznos tuži upravu NLB-a, navodeći da ga je nagovarala na kupnju precijenjenog Bosnaputa. NLB je za tu akviziciju dao i kre-dit koji je poslije 630 zaposlenika Montavara bacio u stečaj. U Lju-bljani se govori da NLB stoji loše i u milijunskom sporu sa suvla-snicima Optima Leasinga u Hr-vatskoj.

TELEKOM SLOVENIJE ZAVAROVALNICA TRIGLAV NOVA LJUBLJANSKA BANKA

16 Broj 3699, 17. listopada 2011.STIL Privredni vjesnik

*vijesti

Međunarodni festival vina i kulinarstvaŠesti zagrebački me-đunarodni fetival vina i kulinarstva Vino.com održat će se 25. i 26. stu-denoga u zagrebačkom hotelu The Regent Espla-nade. To je događanje zamišljeno kao najveće okupljanje vinara, eno-loga, ugostitelja, some-

lijera, hotelijera te osta-lih zaljubljenika u vino i gastronomiju. I ove, kao i proteklih godina, na fe-stivalu će sudjelovati i proizvođači vina iz ino-zemstva. U sklopu festi-vala održat će se okrugli stolovi, humanitarna ve-čer s vinskom aukcijom te posebne vinske pre-zentacije.

U Zagrebu 14 posto više turističkih dolazakaU Zagrebu je u rujnu ostva-reno 82.179 turističkih do-lazaka što je 14 posto više

na godišnjoj razini. Istodob-no je zabilježeno 139.640 noćenja, 13 posto više nego lanjskoga rujna, pokazu-ju podaci zagrebačke Turi-stičke zajednice. Od uku-pnog broja dolazaka stranci su ostvarili 68.035 ili 16 po-sto više, te 112.734 noćenja što je 14 posto više nego u rujnu 2010. Najviše dolaza-ka zabilježili su Nijemci, a

slijede Španjolci, turisti iz SAD-a, Japana i Francuske.

Mali Lošinj ostvario više noćenja nego laniNa području Turističke zajednice Malog Lošinja u devet mjeseci ove godi-ne ostvareno je 2,15 mili-juna noćenja što je sedam posto više nego 2010. Pri-tom su domaći gosti za-

bilježili više od 307.000 noćenja. Kako kažu u ta-mošnjem TZ-u, provedba kvalitetnog destinacijskog menadžmenta, suradnja s Gradom Malim Loši-njem, ostalim turističkim institucijama, ali i svim stanovnicima tog otoka izravno je utjecala na ra-zvoj turizma i ovogodišnji turistički uspjeh.

Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

Z a ugodan bo-ravak turista u odredištima čije

se turističke i ugostitelj-ske usluge prije svega vežu uz prirodne ljepo-te potrebna je i udobna “soba s pogledom”. Su-vremeni turisti danas tra-že novu kvalitetu i pre-

poznatljivost tih usluga, a turizam smatraju - tu-rizmom doživljaja. Sto-ga i sobe u turističkim objektima moraju biti opremljene namještajem od prirodnih materija-la te interijerom usklađe-ne s vanjskom okolinom. Iako u našoj zemlji po-stoji veliko iskustvo u proizvodnji namještaja, ta industrija već godina-ma sustavno nazaduje. S druge pak strane, edu-ciraju se mladi dizajneri namještaja čiji se kreativ-ni potencijal ne prepo-znaje, a hotelska i ugosti-teljska oprema uglavnom se uvoze. Kako bi u ho-telskim objektima bilo što više domaćeg namje-štaja, nedavno je zapo-čela suradnja studenata Studija dizajna sa zagre-

bačkog Arhitektonskog fakulteta te klastera Hr-vatski interijeri, koji oku-plja 10 vodećih hrvatskih tvrtki s raznih područ-ja proizvodnje namješta-ja i opremanja interijera. Tim partnerstvom nastao je projekt Dizajnom do identiteta - hrvatska ho-telska soba ili kraće reče-no Šest pogleda na sobu.

Šest pogleda na sobuU sklopu tog projekta pokušat će se dobiti od-govori na pitanja koja struktura turista dolazi u Hrvatsku, što ih moti-vira i privlači te što čini hrvatski identitet. Su-kladno tome izradit će se namještaj za turistič-ke objekte. “Naravno, ti odgovori moraju pra-titi suvremene potrebe, a rješenja treba tražiti u originalnosti, autohto-nosti i tradicionalnosti”, istaknula je Tatjana Kos, voditeljica projek-ta za Hrvatske interije-re. Pritom je dodala kako taj projekt tek treba zaži-vjeti u gospodarskom i kulturološkom smislu.

Kako bi se uredio in-terijer soba u turistič-kim objektima, pri čemu posebno treba istaknu-ti bogatstvo i regionalnu posebnost hrvatske gra-diteljske baštine i likov-nog izričaja, partneri u ovom projektu osmislili su šest osnovnih katego-rija hotelskih soba koje će biti kompletno opremlje-

ne namještajem domaćih proizvođača.

U tim su kategorija-ma tzv. dizajn frei ili di-zajn namještaja za ho-telske sobe i apartmane, sustavi namještaja za ho-stele, opremanje luk-suznih hotelskih soba, small&friendly hotelske sobe, sobe za eko turizam te za wellness i zdravstve-ni turizam. Prvi od njih, projekt dizajn frei, zasno-

van je na zamisli o susta-vu koji se može uklopi-ti u postojeće prostorne dimenzije i tlocrtne ras-porede soba i apartma-na kategorije tri i četiri zvjezdice. Takve će sobe biti opremljene samosto-jećim elementima i zid-nim oblogama koje se mogu kombinirati s već postojećim namještajem. Sustavi namještaja za ho-stele uključuju opremanje

sobe s obveznim elemen-tima te opcijom nadograd-nje i proširenja sadržaja unutar same sobe. Vlasnik hostela ima mogućnost u sklopu osnovnog elemen-ta, kreveta na kat, riješiti sve ostale potrebe turista.

Luksuz plus prirodaLuksuzna hotelska soba uređena je u maksimal-nom skladu s vanjskom okolinom i turističkim

odredištem u kojem se na-lazi. Za hotele s tri i četi-ri zvjezdice, a koji uglav-nom primaju poslovne goste, osmišljena je ka-tegorija small&friendly meetings hotelska soba. Soba u takvom hotelu omogućit će sistematič-nu, praktičnu i ekonomič-nu organizaciju privreme-nog boravka poslovnog gosta, a da pritom prostor ne gubi na svojim vrijed-nostima. Hotelska soba u wellness hotelima obliko-vat će se kao ambijent koji educira gosta o zdrav-lju. “Budući da je Hrvat-ska prepoznata i kao ze-mlja eko turizma, glavni cilj projekta Šest pogle-da na sobu bio je napravi-ti kvalitetan hrvatski eko namještaj te time pridoni-jeti razvoju ponude i isko-rištavanju novih potenci-jala. Inspiracija za to bili su kulturni i prirodni oko-liš Gorskog kotara i Like kao područja s najviše po-tencijala za razvoj eko tu-rizma”, rekla je Tatjana Kos.

Hrvatska HoteLska soba s pogLedoM

Dizajnom do identitetaPartneri u projektu Šest pogleda na sobu osmislili su osnovne kategorije hotelskih soba koje će biti opremljene namještajem domaćih proizvođača

Inspiracija za eko namještaj bili su

kulturni i prirodni okoliš Gorskog

kotara i Like

17Broj 3699, 17. listopada 2011. HRWWWATSKAwww.privredni.hr

*vijesti

Nova Vipnetova donacija

Ovogodišnja Vipnetova donacija Zakladi Hrvat-ska bez mina u iznosu od 800.000 kuna namijenjena je za razminiranje 70.000 četvornih metara Tulovih greda u Parku prirode Ve-lebit. Vipnet je u 11 godina ukupno donirao 10 miliju-na kuna te je i dalje najveći privatni donator za razmi-niranje u Hrvatskoj. Ula-ganje u razminiranje ključ-na je strateška odrednica Vipnetovog društveno od-govornog programa Kreta-nje. Komunikacija. Život.

Kreće Info RestartNa Zagrebačkom velesaj-mu se od 9. do 12. stude-noga u okviru Sajma glaz-be i multimedije održava Info Restart. Riječ je o manifestaciji kojom ZV želi obnoviti dugu tradi-ciju regionalnog infor-matičkog sajma, a koji je doživio temeljitu moder-nizaciju. Na ovogodišnjoj manifestaciji naglasak je na malim, agilnim infor-matičkim tvrtkama, a one će na Info Restartu pred-staviti sebe, kao i svoje proizvode. Posjetitelje pak očekuje niz predavanja i okruglih stolova na temu informacijske tehnologije.

Iskon na FoursquareuIskon je otvorio službe-ni profil na Foursqua-reu, najraširenijoj druš-tvenoj lokacijskoj mreži koja u svijetu bilježi više od 10 milijuna korisnika te preko tri milijuna prija-va dnevno. Za svaku prvu prijavu na Foursquare po-sjetitelji mogu na devet lokacija u Hrvatskoj za-tražiti neke od Iskonovih promo materijala. Iskon planira u budućnosti omo-gućiti i druge pogodnosti koje će biti dostupne pu-tem ove društvene mreže.

Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

P romocija i etabli-ranje Hrvatske kao jedne od glo-

balnih destinacija zdrav-stvenog turizma temeljni je cilj CroMedicor plat-forme (www.cromedicor.com). Ovaj portal, nai-me, povezuje zdravstve-ne ustanove, liječnike i tretmane s mnoštvom tu-rističkih i ostalih sadrža-ja koje Hrvatska pruža svom gostu.

Marko Ladika, je-dan od osnivača CroMe-dicora, objašnjava nam kako je ova platforma na-stala zbog velikog poten-cijala hrvatskog turizma, posebice u zdravstve-nom dijelu. “CroMedicor omogućava korisnicima dostupnost informacija o tretmanima na jednom mjestu kao i mogućnost za slanje izravnih upita, bookinga tretmana i cjelo-kupnih paketa zdravstve-nog turizma”, ističe.

CroMedicor je s ra-dom započeo u rujnu 2010. godine. “Vijest o pokretanju, kao i o otva-ranju tržišta zdravstve-

nog turizma u Hrvatskoj, pojavila se na vodećim svjetskim portalima za zdravstveni turizam kao što su The International Medical Travel Journal i Treatment Abroad”, na-pominje on.

Portal se razvijao od jeseni 2009. do jeseni 2010. godine. U tom raz-doblju uporedo se radi-lo na tehničkom razvoju te dizajnu kao i na ispiti-vanju koncepta i istraži-vanju tržišta. Od jeseni 2010. godine CroMedi-

cor je u potpunosti ak-tivan, a s tehničke stra-ne dodana je mogućnost online bookinga tretma-na i smještaja. Trenutač-no je na ovoj platformi okupljeno 37 zdravstve-nih ustanova, 13 hotela, pet prijevoznika te je na njoj moguće pronaći in-formacije i bukirati 47 specifičnih zdravstvenih

tretmana. “Ovako širo-kim skupom partnera na-stojimo stvoriti novi hr-vatski izvozni proizvod, zdravstveni turizam”, na-glašava.

Razvoj nove uslugeRazvoj CroMedicora nije bio lak jer je područje dje-lovanja u zdravstvenom turizmu u Hrvatskoj ne-iskorišteno, gotovo ne-otkriveno. A to, smatra on, ne bi smjelo biti jer se zdravstveni turizam na ovim prostorima razvio već u 19. stoljeću.

Za pokretanje posla bilo je potrebno istražiti sve vrste zakona i propisa koji djeluju unutar zdrav-stva i turizma. “Prem-da naši zakoni prepozna-ju zdravstveni turizam, on još nije dovoljno jasno određen i opisan”, otkri-va on. Drugim riječima, kada bi se orijentiralo pre-ma postavljenim propisi-ma i važećim zakonima, zdravstveni turizam po-stoji kao jedan od tipova turizma pored ostalih, kao što su ruralni, sportski ili ribolovni.

Valja naglasiti kako su tijekom najranije faze ra-zvoja osnivači bili u stal-noj komunikaciji s po-tencijalnim partnerima iz svih područja. Također, važno je bilo i prisustvo-vati na svim većim kon-ferencijama i događanji-ma na području zdravstva i turizma.

Ladika ističe kako tre-nutačno nije upoznat s ne-kim servisom, platfor-mom ili tvrtkom koja se bavi zdravstvenim turiz-

mom na ovakav način. Većina domaćih inicija-tiva potekla je iz zdrav-stvenih ustanova koje odrađuju promociju i pro-nalaženje korisnika za vlastite potrebe. “Naša prava konkurencija su okolne države poput Slo-venije, Mađarske i Turske koje su puno razvijenije. Godišnje u Europi putu-je više od 20 milijuna ko-risnika zdravstvenog tu-rizma i pritom ostvaruje 120 milijuna noćenja. U Hrvatskoj je 2010. godi-ne ukupno ostvareno 56,4 milijuna noćenja od čega na zdravstveni turizam otpada otprilike 200.000 što je svega 0,35 posto od ukupnog broja noće-nja. Pogledamo li Slove-niju, tamo je 2010. godine ostvareno čak oko 2,7 mi-

lijuna noćenja zdravstve-nog turizma”, ističe.

Među novim potezi-ma Ladika najavljuje na-pore u povećanje prisut-nosti na stranim tržištima. “Ponajprije ciljamo na tr-žišta Zapadne Europe i SAD-a, a u budućnosti se nadamo i prisutnosti na ruskom i dalekoistočnom tržištu. K tomu, naša nova usluga koju trenutačno ra-zvijamo je izrada specija-liziranih turističkih pake-ta zdravstvenog turizma. Takav bi se paket aran-žman sastojao od turistič-kog i zdravstvenog dijela, a uključivao bi obavlja-nje jednog ili više tretma-na, rezervaciju smještaja, usluge prijevoza te turi-stičke aktivnosti poput ra-zgledavanja i izleta”, za-ključuje on.

CROMEDICOR

Zdravlje i odmor na jednom mjestu Portal povezuje zdravstvene ustanove, liječnike i tretmane s mnoštvom turističkih i ostalih sadržaja koje Hrvatska pruža gostu

Ciljamo na tržišta Zapadne Europe i SAD-a, kaže Marko Ladika

moguće bukirati na platformi47 tretmana(

na CroMedicoru37 zdravstvenih ustanova(

18 Broj 3699, 17. listopada 2011.PST! Privredni vjesnik

KNJIGOMETARPripremila: Vesna Antonić

Kami Garcia & marGaret StohlDiVNa StVoreNJaNaklada Ljevak

Ethan Wate, zvijezda školskog košarkaškog tima, jedva čeka da završi srednju školu i napusti južnjački gradić u kojem je odrastao. Život mu je postao težak otkako mu je umrla majka, a otac se povukao u svoju radnu sobu i po-svetio pisanju knjiga. Tada u njegov život ulazi Lena Duc-hannes - neobična djevojka koja mu se neko vrijeme po-javljivala u snovima ili, bolje reći, u noćnim morama. Ona pripada obitelji čarnika, čiji su članovi oduvijek posjedovali natprirodne moći...

h. P. loVecraftPotraGa za NezNaNim KaDathom Zagrebačka Naklada

Riječ je o priči o Randolphu Carteru, mistiku, koji može ući u mitski svijet kroz svoje snove. No on nije zadovoljan samo mističnim iskustvom u svijetu snova, nego želi pronaći Ka-dath, tvrđavu u kojoj bogovi žive i zabavljaju se. Cartera po-traga vodi u beskrajne pustolovine između ljepote i užasa, dobra i zla, s fantastičnim stvorenjima između sna i jave. Zajedno s njim istražite nepoznati grad Zemlje snova, glav-ni grad zaboravljenih bogova, demona i nevjerojatnih čuda.

DimitriJe PoPoVićSmrt DaNila KišaV.B.Z.

U novoj narativnoj avanturi Dimitrije nas časti zbirkom od 14 tematski najrazličitije uokvirenih kratkih proza. Nije teško povući paralelu između njih i autorova likovnoga rada: u oba slučaja odlikuje ih zanatska suverenost te sklonost neobičnim, izglobljenim motivima i naracijama, kao i sveprisutan otklon prema nekim teže dohvatljivim sferama – bilo da se radi o nadrealističkim postupcima tretiranim svakodnevnim pojavama i stanjima svijesti ili uvrgavanju transcendenciji.

DaViD GraNNizGUBlJeNi GraD zProfil

Otkako se Francisco de Orellana sa svojim konkvistadori-ma spustio niz Amazonu 1542., ni jedno mjesto nije tako raspaljivalo maštu i mamilo ljude u smrt. Najviše ushita izazivao je El Dorado, no svaka ekspedicija koja ga je po-kušala pronaći okončala je katastrofom. Britanski pukov-nik P. H. Fawcett bio je siguran da postoji legendarno kra-ljevstvo te ga je nazvao grad Z. Njegov nestanak 1925. u amazonskoj prašumi potresao je čitav svijet. U potragu za Fawcettom prije nekoliko godina krenuo je i Grann...

JohN BaXter/thomaS atKiNSVatra S NeBaAGM

Ovo je uzbudljiva priča o velikoj sibirskoj eksploziji, jed-nom o najintrigantnijih neriješenih misterija suvremenog doba. Ona počinje s izvješćima prvih ekspedicija koje su područje eksplozije posjetile 1927., kad su znanstvenici tražili krater meteora koji bi objasnio eksploziju, ali ga nisu našli, a nastavlja se u nuklearno/svemirsko doba. Napeta poput detektivske priče, “Vatra s neba” prikaz je istraživa-nja najmoćnije neobjašnjene eksplozije u znanoj povijesti ljudskog roda.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Namještaj po mjeri i uređenje poslovnih prostora Tarbor, Zagreb, www.tarbor.hr. Tvrtka se bavi izradom namještaja po mjeri. Ure-đuju i poslovne prostore. Kontakt: Hrvo-je Tkalčec, hrvoje.tkalcec@zg.t-com.hr +385 1 6553769, +385 98 331804.

otkup metala Ferosirovina, Glina. Tvrtka se bavi sa-kupljanjem i preradom starog željeza te obojenih metala. Raspolažu kamioni-ma s utovarnim dizalicama te zapošlja-vaju više djelatnika koji su osposobljeni za poslove plinskog rezanja. Za otku-pljene količine metala izdaju urednu do-kumentaciju o zbrinjavanju. Otkupljuju stare neispravne elektromotore 1,5 kn/ kg, staro željezo: E3 (prva klasa) 1,0 kn/ kg E1(druga klasa) 0,70 kn/kg. Kontakt: Igor Lisac, ferosirovina@sk.t-com.hr, +385 44 882703, +385 98 376616.

Distribucija Feyyaz Mobilya Malzemeleri Sanayi Ti-caret, Bursa, Turska, www.feyyazticaret. com. Tvrtka je izvoznik ploča od iverice, melamin iverice, MDF ploča, MDF mela-mina, MDF visokog sjaja te ostalih pro-izvoda od drva. Traže kupce i distribu-tere za svoje proizvode. Kontakt: info@feyyazticaret.com, +90 224 7117588.

Usluge prijevoza Lehnert & Co., Hof, Njemačka. Tvrtka je internacionalna špedicija koja se bavi transportom. Traži prijevoznike za kom-pletne utovare i dotovare iz Njemačke za krajnje destinacije ili iz tih zemalja za Njemačku (zemlje bivše Jugoslavije, ze-mlje Istočne Europe, Baltik, Španjolska, Portugal). Kontakt: Heumann, anita@ost-europa.de, +49 9281 1401926.

Proizvodi od plodova mora Porto-Muinos, Cambre, Coruna, Špa-njolska, www.portomuinos.com. Tvrtka je proizvođač raznih proizvoda od plo-dova mora kao što su proizvodi od mor-ske trave (tartar, salate), tjestenine, laza-nje, školjke, jetrica od ribe fratar, ikre... Tvrtka je zainteresirana za prodaju svo-

jih proizvoda na hrvatskom tržištu. Kon-takt: Laura Huerga, muinos@telefonica. net, +34 981 671224.

radilice za motore SAGE Crankshaft Ind., Konya, Turska, www.sagecrank.com. Tvrtka nudi razli-čite vrste radilica od 1 do 8 cilindara za dizel i benzinske motore. Kontakt: Mu-rat Can, sales@sagecrank.com, +90 332 3452712, +90 544 8292181.

oprema za miješalice i sisaljke za beton Merit Otomotiv, Istanbul, Turska, www.meritautomotive.com. Tvrtka je izvoznik i veletrgovac raznih dijelova i opreme za miješalice i sisaljke za beton. Tvrtka prodaje kvalitetne proizvode po konku-rentskim cijenama. Asortiman proizvoda uključuje: stezaljke i spojnice 5.5”, gu-mene proizvode za brtvljenje 5.5”, spu-žvaste lopte za čišćenje, zavarene prste-nove, vodene pumpe, gumene klipove, kabele, koljena, cijevi, gumena crijeva... Kontakt: info@meritautomotive.com, +90 216 4816643.

Stroj za rezanje vodenim mlazom

Dekojet, Merkez, Antalya, Turska, www.dekojet.com. Tvrtka nudi svoj proizvod CNC Waterjet - CNC stroj za rezanje vo-denim mlazom. Ovim strojem mogu se rezati različite vrste materijala - mra-mor, granit, staklo, aluminij, čelik, ti-tan... Kontakt: info@dekojet.com, +90 242 2217185-86.

Sušene gljiveGljive Chun Bao Foodstuffs, Shenzhen, Guangdong, Kina. Tvrtka nudi sušene re-zane vrganje, šampinjone i shiitake gljive. Kontakt: Feng Lin, chunbaofoodstuffs@ gmail.com, +86 13410882004.

IZBOR IZ NADMETANJA

hrVatSKamorska sol za posipanje cestaVG Komunalac nabavlja morsku sol za posipanje cesta. Rok dostave ponu-da je 25. listopada.

osobna vozilaZagrebački holding na-bavlja osobna vozila za Gradsku plinaru Zagreb. Rok dostave ponuda je 7. studenoga.

akumulatoriAutocesta Rijeka-Za-greb nabavlja akumulato-re. Rok dostave ponuda je 24. listopada.

Brojači za papirnati novacHrvatska pošta nabavlja brojače za papirnati no-vac. Rok dostave ponuda je 28. listopada.

reGiJamunicijaFederalno ministarstvo unutrašnjih poslova BiH u Sarajevu nabavlja munici-ju. Rok dostave ponuda je 28. listopada.

Balistički šljemovi s navlakomMinistarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske u Banjoj Luci nabavlja 100 balističkih šljemova

s navlakom. Rok dostave ponuda je 25. listopada.

oprema za vojskuMinistarstvo odbrane Crne Gore u Podgorici na-bavlja opremu za vojsku koja se upućuje na misiju u ISAF. Rok dostave po-nuda je 7. studenoga.

Briefing e-servisi d.o.o.tel.: 01/5501-511fax.: 01/5501-555nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

19Broj 3699, 17. listopada 2011.www.privredni.hr

STEČAJEVINEKRETNINEDRAŽBE

Prodaju se stanovi, kuće, hotel...Kuća, dvor i oranica, ukupne površine 1117 četvornih metara, Daru-

var, Bjelovarsko-bilogor-ska županija, procijenje-ne vrijednosti 665.982,31 kunu. Dražba se održa-va 19. listopada u 13.10 sati na Općinskom sudu u Daruvaru. Nekretnina se ne može prodati za ci-jenu nižu od dvije trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 po-sto vrijednosti nekretni-ne. Razgledavanje mogu-će uz prethodni dogovor s ovrhovoditeljem i ovrše-nikom.

Poslovni prostor i dvo-rište, ukupne površi-ne 119 četvornih metara, Križnog puta 11e, Nu-štar, Vukovarsko-srijem-ska županija, procijenje-ne vrijednosti 148.373,90 kuna. Dražba se održa-va 18. listopada u 8.30 sati na Trgovačkom sudu u Vinkovcima, soba 12/I. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od jedne trećine procijenje-ne vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti.

Proizvodna hala u iz-gradnji, ukupne površi-ne 5507 četvornih meta-ra, Gospodarska bb, Sveti Martin na Muri, Međimur-ska županija, procijenjene vrijednosti 506.543 kune. Dražba se održava 21. li-stopada u 9.20 sati na Op-ćinskom sudu u Čakov-cu, soba 21. Nekretnina se ne može prodati za ci-jenu nižu od trećine pro-cijenjene vrijednosti. Kao kupci mogu sudjelovati osobe koje najkasnije tri

dana prije ročišta za pro-daju daju jamčevinu od 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine. Jamčevina se uplaćuje na račun Općin-skog suda u Čakovcu broj 2390001-1300000701, poziv na broj 2483-09.

Poslovna zgrada, dvori-šte i oranica, ukupne po-vršine 9056 četvornih me-tara, Svilajska 31, Osijek, Osječko-baranjska župa-nija, procijenjene vrijed-nosti 7.924.345,70 kuna. Dražba se održava 24. li-stopada u 12 sati na Trgo-vačkom sudu u Osijeku. Prodaja se obavlja po na-čelu “viđeno-kupljeno”. Jamčevina iznosi 10 po-sto prodajne cijene. Ra-zgledavanje moguće, ali uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem i pozivom na broj mobitela 098/1639 925.

Kuća površine 1770 če-tvornih metara, Privla-ka, Vukovarsko-srijemska županija, procijenjene vri-jednosti 178.722,50 kuna. Dražba se održava 25. li-stopada u 9.30 sati na Op-ćinskom sudu u Vinkovci-ma, soba 15/I. Nekretnina se ne može prodati za ci-jenu nižu od dvije trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti.

Hotel površine 846 če-tvornih metara, Šipanska

Luka, Dubrovnik, Dubro-vačko-neretvanska župa-nija, procijenjene vrijed-nosti 31.334.767,24 kune. Dražba se održava 25. li-stopada u 11 sati na Op-ćinskom sudu u Dubrov-niku, soba 8. Nekretnina

se ne može prodati za ci-jenu nižu od trećine pro-cijenjene vrijednosti. Kao kupci mogu sudjelova-ti samo osobe koje naj-kasnije na dan ročišta za dražbu daju jamčevinu od 10 posto utvrđene vrijed-nosti nekretnina. Jamče-vina se uplaćuje na račun Općinskog suda u Du-brovniku broj 2390001-1300000120, poziv na broj 59810, a kupac je po-tvrdu o uplati jamčevine dužan predočiti sucu pri-je nego što pristupi dražbi.

Stan površine 51 četvorni metar, Frana Belulovića 18, Rijeka, Primorsko-go-ranska županija, procije-njene vrijednosti 310.000 kuna. Dražba se održava 26. listopada na Trgovač-kom sudu u Rijeci. Proda-ja se obavlja po principu “viđeno-kupljeno” i na-knadni prigovori i rekla-macije se ne uvažavaju. Jamčevina iznosi pet po-sto prodajne cijene. Osta-le informacije i razgle-danje predmeta prodaje moguće je obaviti samo uz prethodni dogovor na telefon 051/251 355 i 051/251 175.

Poslovni prostor površi-ne 38 četvornih metara, Augusta Šenoe 1, Varaž-din, Varaždinska župani-ja, procijenjene vrijedno-sti 282.285 kuna. Dražba se održava 26. listopada u 8.30 sati na Trgovač-kom sudu u Varaždinu, soba 232/II. Nekretnine se prodaju po načelu “viđe-no-kupljeno”. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti te ju je potreb-no uplatiti najkasnije do 24. listopada. Nekretni-ne koje su predmet proda-je mogu se razgledati uz prethodnu najavu stečaj-nom upravitelju na broj mobitela 098/494 017.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Pogled u svijet

opet 2008.?

dr. uroš dujšin

E uropljani gura-ju globalni ban-karski sustav na

rub ponora – upozora-va Economist. Europski bankari već tjednima go-vore kako je sve u redu, iako im njihova izlože-nost prezaduženim ze-mljama eurozone zatva-ra pristup prikupljanju kapitala. Doduše, Euro-pa nije jedini problem s kojim su suočene zapad-ne banke. Dugi popis ne-volja sadrži i stavke kao što je anemični privredni rast, opsežna nova regu-lacija i navala tužbi pro-izašlih iz američkog slo-

ma stambene izgradnje. K tome, jedan loše konci-piran zakonski prijedlog usmjeren na kažnjavanje Kine zbog manipulacija s tečajem još je jedan do-kaz da se Amerika baš ne može ponositi dostignu-ćima u ekonomskoj poli-tici. No najveća opasnost je mogućnost da bi serija stečajeva mogla izazvati katastrofu i otuda velike gubitke u portfeljima dr-žavnih obveznica.

Ponovno spašavati bankePočetkom godine se čini-lo kako su izgledi za po-navljanje sloma sličnog onome Lehman Brother-sa maleni. No zahvaljuju-ći očitim promašajima eu-ropskih vođa nakon toga, sličnosti sa 2008. postaju uznemirujuće realne.

Vlade su i opet prisi-ljene spašavati svoje ban-ke. Francuska i Belgija će garantirati dugove Dexia banke, već spašavane pri-je tri godine, a koju sada opterećuju dugovi s peri-ferije eurozone. Hoće li se strahovanja 2011. pre-tvoriti u novu paniku kao 2008. godine? U jednom razumnom svijetu to ne bi trebao biti slučaj. Vlasti sigurno neće ponoviti ta-dašnje greške kada su do-pustile propast jedne veli-ke banke. Ključna aktiva sadašnje faze financijske krize – državni dugovi – mogu se znatno lakše pro-cijeniti nego hipotekarne obveznice u Americi.

No, gordijski čvor eu-ropskih dužnika morat će presjeći Europljani. Duž-nička kriza traje već go-dinu i pol, a jedino čime su se kroz to vrijeme ista-knuli europski čelnici bila je njihova nesposobnost. To se pokazuje i sada kada neki od njih priznaju da je na dnevnom redu radikal-no restrukturiranje grčkog duga, dok drugi isključuju mogućnost moratorija. To je najgori mogući rezultat: dodatna nesigurnost za banke koje su kreditirale Grčku i još više nepotreb-ne štedljivosti za posrnulu grčku privredu. Stoga je nužan jasan plan forsira-ne rekapitalizacije banaka u eurozoni. Postoji niz ra-zloga zbog kojih treba ža-liti što banke ponovno tre-ba podići na noge putem državnog novca. Bilo bi

znatno bolje da se u prote-kle tri godine više učinilo na povećanju likvidnosti banaka i na mehanizmi-ma kojima bi gubitke ba-naka prebacili vjerovnici-ma, a ne građanima. No ovoga puta pojedinačnim. Pristup rekapitalizaciji po pojedinim zemljama ovog puta neće biti djelotvoran. Francuska i Belgija mogu spasiti Dexiju, no spaša-vanje čitavog bankarskog sustava nadilazi moguć-nosti mnogih vlada.

Gadan scenarijEuropski fond za financij-sku stabilnost mora što pri-je početi s injekcijama ka-pitala u banke eurozone, a i središnje banke se moraju priključiti vatrogasnoj bri-gadi. To naročito znači na-javljeno davanje neograni-čenih injekcija Europske središnje banke. No nika-kva rekapitalizacija neće biti dovoljna da spasi ban-ke od serije moratorija u eurozoni. Nema važnijeg zadatka od stvaranja zaštit-nog zida oko zemalja po-put Italije i Španjolske. No

Europska središnja banka ovoga puta oklijeva s ku-povanjem državnih obve-znica, kao što ni Europski stabilizacijski fond ne želi financijski pomoći.

U 2008. godini vlade su bile vjerodostojni za-štitnici svojih banaka, a FED, središnja banka u epicentru krize, učinio je sve da povrati povjerenje javnosti. Sada su problem državni dugovi, a pomoć ECB-a je ograničena i uvjetna. Gadan scenarij, zar ne?

Francuska i Belgija mogu spasiti dexiju, no spašavanje čitavog bankarskog sustava nadilazi mogućnosti mnogih vlada

20 Broj 3699, 17. listopada 2011.SVIJET FINANCIJA Privredni vjesnik

K reditna aktiv-nost banaka u kolovozu je ne-

što oslabjela u odnosu na srpanj, dok je godiš-nja stopa rasta nešto niža nego u srpnju, ali ne od-skače mnogo od stopa već viđenih ove godine. Me-đutim, godišnji je rast pod utjecajem valutnih kreta-nja pa je rastu na godiš-njoj razini zasigurno pri-donijelo i slabljenje kune u odnosu na euro i švi-carski franak, smatraju analitičari RBA. Prema zadnjim podacima Hrvat-ske narodne banke uku-pni krediti banaka pot-kraj kolovoza iznosili su 282,4 milijarde kuna, što je 0,1 posto manje nego

potkraj srpnja te 6,3 posto više nego potkraj lanjsko-ga kolovoza.

Godišnjem rastu kre-dita pridonijeli su svi sek-tori, a ponajviše podu-zeća, tvrde oni. Naime, potražnja poduzeća za kreditima počela se opo-ravljati još tijekom proš-le godine nakon oporavka izvoznih tržišta. Potkraj

kolovoza krediti poduze-ćima iznosili su 113,5 mi-lijardi kuna, što je 8,2 mi-lijarde kuna ili 7,8 posto više nego u istom mje-secu godinu dana rani-je. Krediti državi, koji su na kraju kolovoza iznosili 36,3 milijarde kuna, pora-

sli su u odnosu na srpanj za 832 milijuna kuna, a viši su i na godišnjoj razi-ni 7,8 posto.

Stambeni krediti - 60 milijardi kuna Krediti stanovništvu, pak, tijekom kolovoza blago su

se smanjili u odnosu na sr-panj te iznose 129,4 mili-jarde kuna. Na godišnjoj razini rast je blago uspo-rio u odnosu na srpanj, pri čemu je rastu značajno pridonio rast stambenih kredita, što je u velikoj mjeri posljedica slablje-nja švicarskog franka te u nešto manjoj mjeri eura u odnosu na kunu. Naime, na godišnjoj razini švicar-ski franak je u odnosu na kunu oslabio 13,9 posto, a euro 2,7 posto. Stambe-ni krediti potkraj kolovo-za iznosili su 60 milijardi kuna, što je 3,9 milijardi kuna ili sedam posto više na godišnjoj razini.

Ove godine analitiča-ri RBA očekuju tek blagi

oporavak kreditiranja, i to primarno kao posljedica potražnje poduzeća. Me-đutim, povećanje potra-žnje uglavnom se odnosi na velika poduzeća s bo-ljim mogućnostima napla-te potraživanja od kupaca, dok u segmentu srednjih te posebice malih podu-zeća i dalje prevladava pesimizam zbog čega se ne odlučuju na investira-nje u dugotrajnu imovinu ili povećanje proizvodnje, pa potražnja za kreditima stagnira. U sektoru sta-novništva potražnja za kreditima je ograničena pesimizmom potrošača te upitnom održivošću real-nih primitaka u srednjem ili dugom roku. (V.A.)

RBA

Pad kreditiranja, ali blagiPrema zadnjim podacima HNB-a ukupni krediti banaka potkraj kolovoza iznosili su 282,4 milijarde kuna, što je 0,1 posto manje nego potkraj srpnja te 6,3 posto više na godišnjoj razini

Očekuje se blagi oporavak

kreditiranja, i to primarno kao

posljedica potražnje poduzeća

iznosili su krediti tvrtkama potkraj kolovoza 113,5 mlrd kn (

dosegli krediti stanovništvu 129,4 mlrd kn (

P rema evidenciji Hrvatskog zavo-da za zapošljava-

nje, u rujnu je registrirano 283.667 nezaposlenih oso-ba, što je 1678 osoba ili 0,6 posto manje nego u kolo-vozu te 5836 osoba ili dva posto manje na godišnjoj razini. Nakon 31 mjeseca, u rujnu je napokon zau-stavljen rast broja nezapo-slenih na godišnjoj razini, no pri tom valja imati na umu da je godišnjem padu nezaposlenosti uvelike pri-donijelo znatno veće za-pošljavanje na sezonskim poslovima te visoki godiš-nji rast zaposlenih u javnoj upravi i obrani.

Iz evidencije neza-poslenih u rujnu je izašlo 33.107 osoba, što je 43,2 posto više nego lanjsko-ga rujna, dok je u eviden-

ciju nezaposlenih prijav-ljeno 31.429 osoba ili 7,3 posto više na godišnjoj ra-zini. Gotovo 60 posto oso-ba evidenciju je napustilo zbog zapošljavanja, koje je 49,5 posto više nego u ruj-nu 2010. Valja napomenuti

da je najveći rast zapošlja-vanja zabilježen u prera-đivačkoj industriji, po-tom obrazovanju, trgovini na veliko i malo te javnoj upravi i obrani.

Rast prijavljenih u evidenciju nezaposlenih posljedica je rasta ulaza-ka po svim osnovama (iz radnog odnosa i drugih po-slovnih aktivnosti, iz redo-vitog školovanja i iz ne-aktivnosti). Ipak, najveći godišnji rast zabilježen je kod ulazaka u evidenciju nezaposlenih iz neaktivno-sti, ističu analitičari RBA.

Iako je u rujnu zabilje-ženo smanjenje broja ne-zaposlenih na godišnjoj

razini, pri čemu je konač-no zabilježen i pad neza-poslenosti u dobi od 25. do 34. godine, još je pre-rano reći da se tržište rada oporavlja.

Sezonci ublažili negativne trendoveTijekom ljeta i rujna se-zonsko je zapošljavanje znatno ublažavalo nega-tivne trendove (u odnosu na rujan prošle godine na sezonskim je poslovima zaposleno 2,5 puta više radnika), no ostaje vidje-ti kakva će kretanja biti nakon izostanka pozitiv-nog doprinosa sezonskog zapošljavanja, što bi se

moglo po-kazati već u listopadskoj statistici, smatraju analitičari.

Pretpostavka za oporavak tr-žišta rada jest oporavak re-alnog sekto-ra, no očekiva-ni blagi rast gospodarstva u drugoj polovini godi-ne ipak je preslab da bi se potaknulo snažnije zapo-šljavanje i bitno popravilo trendove na tržištu rada, dodaju oni i napominju kako pozitivnim kretanji-ma u rujnu nije pridonijelo smanjenje nezaposlenosti

visokoobrazovane radne snage (stručni studij, viša škola, fakultet, akademi-ja, magisterij, doktorat) u kojoj je jedinoj zabilježen nastavak rasta broja neza-poslenih na godišnjoj ra-zini. (V.A.)

NAkoN 31 mjeSecA zAuStAvljeN RASt BRojA NezApoSleNih

Napokon pad

Broj nezaposlenih visokoobrazovanih osoba i dalje raste

Očekivani blagi rast gospodarstva u drugoj polovini godine ipak je preslab da bi se potaknulo snažnije zapošljavanje i bitno popravilo trendove na tržištu rada, smatraju analitičari RBA

21Broj 3699, 17. listopada 2011.www.privredni.hr

Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

P remda je u prvih devet mjeseci ove godine odobreno

gotovo milijardu kuna više za investicije nego lani, što znači da su se investi-tori ohrabrili i to posebi-ce u metaloprerađivačkoj,

prehrambenoj i drvopre-rađivačkoj industriji te tu-rizmu (57 posto investicij-skih kredita odobreno je za te djelatnosti), Hrvat-ska banka za obnovu i ra-zvitak predstavila je prošli tjedan dodatne mjere koji-ma se olakšava kreditira-nje. Kako je kazao pred-sjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev, podu-zetnicima se s olakšava-njem uvjeta po pojedinim kreditnim programima, i to produljenjem poče-ka i roka otplate te sma-njenjem kamatnih stopa, još jednom želi pomoći u

održanju konkurentnosti i prebrođivanju teškoća u gospodarskoj krizi.

Programi i uvjeti kreditiranja Tako je po programu Za-štita okoliša poček produ-ljen s dvije na tri godine, a rok otplate sa 12 na 14 godina. Isti poček vrije-di i za program Gospodar-stvo, a rok otplate produ-ljen je sa 10 na 12 godina. Za Turizam poček je pove-ćan s dvije na četiri godi-ne, a rok otplate sa 15 na 17 godina. Poček za Po-ljoprivredu i ujednačen ra-zvoj te Otoke produljen je s dvije na tri godine, dok je rok otplate produljen sa 12 na 14 godina. To vrije-di i za programe Početni-ci i Pronalasci (inovacije). Malom i srednjem podu-zetništvu poček je produ-ljen s dvije na tri godine, a rok otplate sa 10 na 12 go-dina. Što se pak tiče godiš-njih kamatnih stopa, one su smanjene po progra-mu Zaštita okoliša sa šest na četiri posto ili 3M EU-RIBOR + dva posto. Isto vrijedi i za program Infra-struktura, dok je za ino-vacije (Pronalasci) koje znače konkurentnost na tržištu kamata svega dva

posto. Za dio tog progra-ma kamata će i dalje izno-si četiri posto.

Od ostalih izmjena iz-dvajamo mogućnost ugo-varanja kredita u kunama po programima Restruk-turiranje, Otoci, Poljopri-vreda i ujednačeni razvoj, Početnici i Pronalasci, po-tom ujednačavanje roka otplate kredita za naba-vu opreme i strojeva s ro-kovima otplate za ostale namjene po programima Gospodarstvo, Turizam, MSP, Otoci, Poljoprivre-da i ujednačeni razvoj, Početnici, Pronalasci i Žene poduzetnice. Nada-lje, povećan je udjel na 100 posto predračunske vrijednosti investicije kod kreditiranja jedinica lo-kalne uprave i samoupra-ve te je proširena namjena kredita po programu In-frastruktura – mogućnost uključivanja troškova ka-tastarskih izmjera i kredi-tiranje katastarskih izmje-ra u svrhu izrade katastra nekretnina. Uvedeni su i novi prihvatljivi korisnici po programu Pronalasci: to su društva koja poslu-ju i dulje od dvije godine pod uvjetom da u bilan-ci za prethodno razdoblje imaju iskazanu stavku -

nematerijalna imovina - izdaci za razvoj. Odo-brena je i mogućnost kre-ditiranja većeg postotka trajnih obrtnih sredstava za djelatnosti razvoja pro-gramske podrške računa-lima.

U društvu 19 razvojnih banakaPredstavljajući IDFC (In-ternational development finance club) koji je osno-valo 19 razvojnih bana-ka među kojima i HBOR, Kovačev je naglasio kako je cilj IDFC-a značaj-no pridonijeti poticanju iskorištavanja potencija-la na području energetske učinkovitosti i ublažava-nja klimatskih promjena u zemljama u kojima su njegovi članovi aktivni. Također može pridonije-ti i iskorištavanju GCF-a (UN-ovog fonda Green Climate koji je težak ne-koliko desetaka milijar-di eura) ako se u odnosu na njega dobro pozicioni-ra, tj. ako ima zajedničku strategiju i kvalitetne pro-jekte. Inače, HBOR je u prvih devet mjeseci odo-brio više od 1200 poje-dinačnih kredita, ukupne vrijednosti oko 5,2 mili-jarde kuna.

HBOR

Lakše do kreditaUvjeti kreditiranja povoljniji su za malo i srednje poduzetništvo, turizam, zaštitu okoliša, poljoprivredu, poduzetnike početnike i inovatore

Pojedinim programima

produljen je poček i rok otplate, a smanjene su i

kamate

odobrio HBOR u 9 mjeseci 2011.

više od 1200 kredita(U prvoj polovini ove go-dine Merkur osiguranje blago je povećalo tržiš-ni udjel u životnim i ne-životnim osiguranjima u odnosu na isto razdoblje lani, čime se čvrsto pozi-cioniralo na treće mjesto u Hrvatskoj. Kako su pri-likom prošlotjednog obi-lježavanja 15. obljetnice te austrijske osiguravatelj-ske kuće kazali general-ni direktor Rat Alois Sun-dl te predsjednik Uprave Merkur osiguranja u Hr-vatskoj Milan Krizma-nić, rast u neživotnim osi-guranjima je 4,7 posto, a u životnim je udjel pove-ćan sa 10,56 na 10,61 po-sto. Dobit Društva izno-sila je 17 milijuna kuna ili 55,6 posto više nego u istom razdoblju lani. Uku-pna aktiva je 1,95 milijar-di kuna, a solventnost 154 posto. U Merkurovom po-slovnom uspjehu sudje-luju i osiguranici - još od 1999. im se u kontinuite-tu pripisuje dobit po poli-cama životnog osiguranja.

U Merkur osiguranju je samo ove godine zapo-sleno 68 radnika, pa je nji-hov ukupan broj zaposle-nih u Hrvatskoj sada 238. Inače, u cijelom koncer-nu nastalom prije 213 go-dina, ukupno je zaposleno 1280 radnika. Cilj Mer-kur osiguranja je i u slje-dećim godinama otvara-ti nova prodajna mjesta na područjima gdje još nisu prisutni i zapošljava-ti nove djelatnike, a trenu-tačno posluju u svim su-sjednim državama, osim u Makedoniji i Kosovu. Za-jedno s Merkur Versiche-rungom iz Graza, u Zagre-bu investiraju u poslovni centar površine 6000 če-tvornih metara koji će biti dovršen početkom sljede-će godine. (J.F.)

Tijekom devet ovogodiš-njih mjeseci 26 društa-va za osiguranje zaraču-nalo je bruto premiju od 6,985 milijardi kuna, ili 1,2 posto manje u odno-su na isto razdoblje lani.

U skupini neživot-nih osiguranja zaračunata je bruto premija u iznosu od 5,261 milijarde kuna ili 1,1 posto manje. Naj-zastupljenija vrsta u ovoj skupini je osiguranje od odgovornosti za upotre-bu motornih vozila sa za-računatom bruto premi-jom od 2,245 milijardi kuna. Tu je bruto premija veća je za 1,8 posto u od-

nosu na prvih devet mje-seci lani, pokazuju podaci Hrvatskog ureda za osigu-ranje. Kod obveznog osi-guranja od automobilske odgovornosti za štete na-nesene trećim osobama premija je porasla za 1,8 posto te iznosi 2,226 mi-lijardi kuna. Porast pre-mije u skupni neživotnih osiguranja bilježe, među ostalim, osiguranje jam-stava (170,1 posto), osi-guranje troškova pravne zaštite (14,9 posto) te osi-guranje kredita (11,4 po-sto).

Skupina životnih osi-guranja bilježi pad od 1,4 posto uz zaračunatu bruto premiju od 1,72 milijarde kuna. Po strukturi, najveći udio ima klasično život-no osiguranje s premijom manjom za 1,9 posto, u iznosu od 1,479 milijardi kuna. (B.O.)

MeRkUR OsigURanJe

HRvatski URed za OsigURanJe

Prihod veći za 55,6 posto

Manja premija od osiguranja

22 Broj 3699, 17. listopada 2011.SVIJET FINANCIJA Privredni vjesnik

P očetkom prošlog tjedna pala je po-tražnja za preko-

noćnim pozajmicama što je bilo očekivano s ob-zirom na kraj razdoblja održavanja obvezne pri-čuve. Istovremeno je po-tražnja za pozajmicama na dulje rokove započe-la izrazitije rasti. Prošle srijede je započelo novo razdoblje održavanja ob-vezne pričuve depozitnih institucija, kada je ujedno povučena 3,1 milijarda kuna u skladu s odlukom središnje banke o rastu stope obvezne pričuve sa 13 na 14 posto. Stoga je od sredine prošlog tjed-

na započela i napetost u trgovanju sudionika iza-zvana smanjenom ponu-dom i povećanom potra-žnjom za svim vrstama pozajmica. Rast potra-žnje očekivano je pota-knuo rast kamatne stope. Unatoč povećanoj potra-

žnji i rastu kamatnih sto-pa, zbog neravnomjerno raspoređene likvidnosti u sustavu dio sudionika plasira višak likvidnosti kao prekonoćni depozit u središnju banku po ka-matnoj stopi 0,25 posto, iako je kamatna stopa na

novčanom tržištu znatno viša. Prosječna tjedna ka-matna stopa za prošli tje-dan bila je 2,5 posto, dok je prekonoćna kamatna stopa iznosila 1,81 posto.

Ministarstvo finan-cija u ovome razdoblju nije održalo aukciju tre-

zorskih zapisa. Budu-ći da u utorak na naplatu dospijeva 302 milijuna trezorskih zapisa u ku-nama i 26 milijuna u eu-rima, izvjesno je da će aukcija biti održana. Su-deći prema sadašnjim kretanjima na novčanom

tržištu, prinosi na trezor-ske zapise mogli bi na-staviti trend rasta.

I u idućem razdoblju očekujemo zadržavanje potražnje koja će zasigur-no poticati trgovanje su-dionika i podržavati do-segnutu razinu kamatne stope. Ovo razdoblje odr-žavanja zahtijeva od de-pozitnih institucija veće izdvajanje i održavanje obvezne pričuve, te će na-petost u trgovanju potra-jati barem u prvoj deka-di razdoblja. Uobičajeno je da na svaku monetar-nu mjeru sudionici burno reagiraju budući da ona snažno utječe na odnos ponude i potražnje novca na novčanom tržištu.

Najave francuskog pred-sjednika Nicolasa Sar-kozyja i njemačke kan-celarke Angele Merkel kako će do kraja listo-pada predstaviti plan

za ublažavanje dužnič-ke krize u eurozoni i do-kapitalizacije banaka ohrabrili su početkom prošlog tjedna ulagače. Sredinom tjedna optimi-

zam ulagača nakratko je poljuljao slovački parla-ment koji je u prvom gla-sovanju odbio prijedlog zakona o proširenju mo-gućnosti Europskog fon-

da za financijsku stabil-nost (EFSF). Kraj tjedna većina pro-matranih burzovnih in-deksa završila je u plusu. Tako je vrijednost američ-kog Dow Jonesa od proš-log ponedjeljka do petka uvećana za 1,3 posto. Rast vrijednosti zabilježili su tehnološki indeks Nasdaq (3,2 posto), frankfurtski DAX (2,6 posto), indeks Pariške burze CAC40 (dva posto) te indeks Lon-donske burze FTSE (1,4 posto). S druge pak stra-ne, indeks Tokijske burze Nikkei od utorka do petka oslabio je za nešto manje od 0,3 posto.

TržišTe novca Zagreb

Napetost u trgovanju će potrajati

Prema tečajnici Hrvat-ske narodne banke, kuna je prošlog tjedna u odnosu na euro ojačala za 0,2 po-

sto. U razdoblju od proš-log ponedjeljka do petka vrijednost domaćeg plat-nog sredstva je u uspored-

HrvaTsko deviZno TržišTe

Pad vrijednosti eura, dolara i franka

Međunarodno TržišTe kapiTala

Dobitna kombinacija Merkel-Sarkozy

Mirovinski fondovi

Mirex oslabio

Izvor: HNB primjena od 15. listopada 2010. 10.10. 11.10. 12.10. 13.10. 14.10.

7.50

7.49

7.48

7.47

7.46

7.45

EUR 5.53

5.50

5.47

5.44

5.41

4.38

USD 6.07

6.06

6.05

6.04

6.03

6.02

CHF

10.10. 11.10. 12.10. 13.10. 14.10. 10.10. 11.10. 12.10. 13.10. 14.10.

bi s američkim dolarom uvećana za 1,9 posto. Ta-kođer, kuna je u odnosu na švicarski franak u navede-

nom razdoblju ojačala za 0,2 posto.

5200

5300

5400

5500

5600

5700

14.10.13.10.12.10.11.10.10.10.

11000

11200

11400

11600

11800

12000

14.10.13.10.12.10.11.10.10.10.

2500

2540

2580

2620

2660

2700

14.10.13.10.12.10.11.10.10.10.

3000

3100

3200

3300

3400

3500

14.10.13.10.12.10.11.10.10.10.

5700

5800

5900

6000

6100

6200

14.10.13.10.12.10.11.10.10.10.

8600

8680

8760

8840

8920

9000

14.10.13.10.12.10.11.10.

FTSE 100 Dow Jones NASDAQ

CAC40 DAX NIKKEI 225

valuta Srednji tečaj za devize

AUD australski dolar 5,551319

CAD kanadski dolar 5,327383

JPY japanski jen (100) 7,035154

CHF švicarski franak 6,040284

GBP britanska funta 8,545617

USD američki dolar 5,418522

EUR euro 7,4748510

Jelena drinković10.10.’11. - 14.10.’11.

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

4

3

2

1

0ponedjeljak utorak srijeda četvrtak petak

u % 3.10.’11. - 7.10.’11.

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

400

300

200

100

010.10.2011. 11.10.2011 12.10.2011. 13.10.2011. 14.10.2011.

u mil. kn Ponuda Potražnja Promet

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 13.10.2011.

MIREX - tjedni

10.10. 11.10. 12.10. 13.10.

Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi)AZ obvezni mirovinski fond 159,7871

Erste Plavi obvezni mirovinski fond 157,1669

PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond 148,2165

Raiffeisen obvezni mirovinski fond 155,3972

MIREX 156,1905

Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi)Otvoreni DMF-oviAZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond 164,3374

AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond 189,6732

CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond 118,2725

Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond 130,2321

Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond 133,5870

Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond 148,7016

Zatvoreni DMF-oviAZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 181,2088

AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 174,9356

AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 188,0632

AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 135,1069

Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond 117,7451

CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 103,7752

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla 160,9719

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe 107,6780

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta 117,8852

Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata 167,4968

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR 148,4432

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Sindikata hrvatskih Željezničara- Raiffeisen

119,8872

Zatvoreni dobr. mirovinski fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE 105,7192

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT 134,7538

160

158

156

154

160

158

156

154

MIREX - mjesečni

13.9. 24.9. 3.10. 13.10.

Vrijednost obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda Mirexa prošlog je petka dosegnu-la razinu od 156,1905 bodova. Uspoređujući njegovu vrijednost s pretprošlim tjednom, primjećuje se pad od 0,3 posto.

23Broj 3699, 17. listopada 2011.www.privredni.hr

Dobit Imex banke

Imex banka, prema finan-cijskim izvještajima na dan 30. rujna, bilježi dobit koja iznosi 23,5 milijuna kuna, što je porast od 78 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Ukupna ak-tiva u porastu je 28 posto te iznosi gotovo 1,9 milijardi kuna. Štednja građana čini 74 posto ukupnih depozita, bilježi porast od 32 posto te iznosi 1,1 milijardu kuna. Ukupni plasmani kredi-ta iznose nešto manje od 1,4 milijarde kuna od čega krediti pravnim osobama i obrtnicima iznose 1,2 mi-lijarde kuna i u porastu su 42,7 posto. Ukupni prihodi bilježe porast od 19,3 po-sto te iznose 118,4 miliju-na kuna.

Medika stekla dioniceMedika je prijavila stje-canje 825 vlastitih dioni-ca koje čine 2,73 posto te-meljnog kapitala. Nakon tog stjecanja, ovo društvo za trgovanje lijekovima i sanitetskim materijalom posjeduje 1584 vlastite di-onice koje čine 5,25 posto temeljnog kapitala. Dioni-ce su stečene po cijeni od 7309,83 kune po komadu, objavljeno je na internet-skim stranicama Zagrebač-ke burze.

Rast cijena dobara i uslugaCijene dobara i usluga u rujnu, mjerene indeksom potrošačkih cijena, pora-sle su za 0,4 posto u odno-su na kolovoz, podaci su Državnog zavoda za stati-stiku. U odnosu na lanjski rujan cijene dobara i uslu-ga bile su veće za 2,2 po-sto. Promatrano po glav-nim skupinama prema namjeni potrošnje, u ruj-nu u odnosu na kolovoz najviše su porasle cijene odjeće i obuće, koje su u prosjeku više za 9,3 po-sto, te cijene obrazovanja, koje su u prosjeku više za jedan posto.

Smanjenje temeljnog kapitala izdavatelja

U godišnjem izvještaju o korporativnom upravlja-nju koji je objavila Hrvat-ska agencija za nadzor fi-nancijskih usluga (Hanfa) stoji kako je temeljni kapi-tal 216 izdavatelja vrijed-nosnica uvrštenih na Za-grebačku burzu na kraju 2010. iznosio 66,05 mili-jardi kuna te je bio manji za 4,9 posto u odnosu na 2009. godinu. Na Zagre-bačkoj burzi potkraj 2010. godine bile su uvrštene 233 dionice od kojih su 182 bile aktivne.

*vijesti

Fondovi su protekloga tjedna ostvarivali odlične rezultate te je 74 od uku-pno 92 fonda zabilježilo porast vrijednosti udjela. Među dioničkim fondo-vima najuspješniji su bili AC Rusija (+6,51 posto) i MP Bric HR (+6,22 posto). Osam dioničkih fondova zabilježilo je pad vrijed-

nosti, a najveći pad imao je fond MP Mena HR ko-jem je vrijednost smanjena za -1,85 posto. Kod mješo-vitih fondova najveći po-rast zabilježili su fondovi AC GBEM (+2,26 posto) i Erste Balanced (+1,04 po-sto). Najveći pad kod mje-šovitih fondova zabilježio je fond NFD Aureus Emer-

ging Markets Balanced ko-jem je vrijednost smanjena za 2,08 posto, a iza njega je Agram Trust s padom od 0,96 posto. Najuspješ-niji obveznički fond pro-tekloga tjedna je ZB bond kojem je vrijednost po-rasla za 0,57 posto, a iza njega je Erste Bond s po-rastom od 0,29 posto. Naj-

veći pad kod obvezničkih fondova zabilježio je Capi-tal One kojem je vrijednost smanjena za 0,38 posto, a slijedi ga OTP Euro obve-znički s padom od 0,27 po-sto. Najuspješniji novča-ni fondovi bili su ST Cash i Raiffeisen euroCash, oba s porastom od 0,07 posto. (M.R.)

INVESTICIJSKI FONDOVI

Fondovi ostvarivali odlične rezultate

Glavno obilježje prošlo-tjedne trgovine na Zagre-bačkoj burzi je značajan porast redovnog dioničkog prometa, od 37,19 posto, te

je on iznosio 79,293 mili-juna kuna, a u središtu po-zornosti bila je dionica Be-lja. Oba dionička indeksa zabilježila su porast te je Crobex tjedan završio na 1.823,50 bodova što je po-rast od 0,07 posto, dok je

Crobex10 porastao za 0,34 posto te je njegova posljed-nja vrijednost 1.007,14 bo-dova. Najviše se trgovalo dionicom Belja kojom je ostvareno 29,057 miliju-na kuna prometa, a cijena joj je pala za 4,44 posto te

je trgovanje završila na 86 kuna. Tjedni dobitnik, kad je riječ o najtrgovanijim iz-danjima, je dionica Dom Holdinga koja je porasla za 10,66 posto te je trgova-

nje završila na 72,89 kuna, uz promet od 2,689 miliju-na kuna. Najveći pad zabi-lježila je povlaštena dioni-

ca Croatia osiguranja koja je pala za 12,73 posto te je trgovanje završila na 4800 kuna.

BURZA

Dionica Belja u središtu pozornosti

Top 10 po prometu

tjedna promjena zadnja cijena promet

UKUPAN TJEDNI PROMET: 223,616 milijuna kunaTJEDNI DIONIČKI PROMET: 79.293.342,26 kn

index zadnja vrijednost tjedna promjenaCrobex 1.823,50 +0,07%Crobex10 1.007,14 +0,34%Crobis 92,14 -0,71%

10 dionica s najvećim rastom cijene

tjedna promjena zadnja cijena promet 10 dionica s najvećim

padom cijenetjedna

promjena zadnja cijena promet

Marko Repecki www.hrportfolio.com

Lucidus d.d. +33,36% 18,75 528,75

Bilokalnik-ipa d.d. +31,85% 95,00 760,00

Kutjevo d.d. +16,67% 35,00 140,00

HG Spot d.d. +11,57% 9,45 8.332,40

Dom Holding d.d. +10,66% 72,89 2.689.659,51

Transadria međunarodna špedicija d.d. +10,60% 261,01 261,01

TEP-tvornice elektroteh. proizv. d.d. +9,30% 29,51 619,71

Valamar grupa d.d. +9,29% 60,00 74.716,90

Ledo d.d. +9,24% 4.610,00 947.389,24

Validus d.d. +8,89% 6,00 25.192,89

Belje d.d. -4,44% 86,00 29.057.679,54

Hrvatske telekomunikacije d.d. +1,97% 248,00 16.292.916,21

Atlantska plovidba d.d. -1,23% 408,77 2.823.866,08

Dom Holding d.d. +10,66% 72,89 2.689.659,51

AD Plastik d.d. +3,65% 103,76 2.412.603,16

Ericsson Nikola Tesla d.d. -3,22% 1.045,21 2.039.889,08

Croatia osiguranje d.d. (povlaštena) -12,73% 4.800,01 1.669.500,01

Ingra d.d. +1,22% 9,11 1.667.974,63

Podravka d.d. +3,28% 258,30 1.624.206,50

Adris grupa d.d. (povlaštena) +0,74% 204,50 1.530.911,33

ZIF Quaestus nekretnine d.d. -22,43% 29,40 176,80

Agromeđimurje d.d. -22,11% 700,00 18.200,00

Magma d.d. -21,33% 2,95 51.199,83

Varteks d.d. -19,95% 15,21 9.648,70

Jadransko osiguranje d.d. -18,88% 2.750,00 8.250,00

Viadukt graditeljsko d.d. -17,60% 131,00 235.482,55

Montmontaža d.d. -14,28% 8.401,00 16.802,00

Croatia osiguranje d.d. (povlaštena) -12,73% 4.800,01 1.669.500,01

Institut IGH d.d. -12,23% 860,10 863.078,41

Medika d.d. -9,69% 6.999,00 13.998,00

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI od 7. do 13. listopada 2011. godine

Naziv(fond) Valuta Vrijednost udjela*Tjedna

promjena [%]Naziv(fond) Valuta Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDSVB SMART € 92,0893 -0,04

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDSKD Victoria kn 12,4074 -0,56

ST Global Equity kn 37,0522 2,19

HI-growth € 7,5338 1,63

ZB trend € 122,0200 0,51

KD Prvi izbor kn 10,5796 2,56

Raiffeisen World € 95,9800 0,54

ZB euroaktiv € 94,5200 2,45

FIMA Equity kn 68,9566 -0,30

Ilirika JIE € 130,1443 2,13

Raiffeisen Central Europe € 48,7400 1,10

PBZ Equity fond kn 71,6009 0,81

HPB Dionički kn 83,9865 0,09

Erste Adriatic Equity € 78,5900 0,92

NFD Aureus Global Developed kn 85,1753 -0,13

ZB aktiv kn 90,6800 -0,25

HPB Dynamic kn 49,5555 0,35

Prospectus JIE kn 46,1781 2,76

AC Rusija € 32,2867 6,51

NFD Aureus BRIC € 21,3991 5,58

Capital Two kn 66,1851 1,00

Ilirika Azijski tigar € 44,7479 3,07

PBZ I-Stock kn 56,6111 2,96

HPB Titan € 64,2040 0,91

POBA ICO Equity kn 4657,6500 -1,26

HPB WAV DJE € 85,4312 3,07

Platinum Global Opportunity $ 11,1565 3,48

Erste Total East € 29,5000 1,76

VB High Equity kn 43,3929 1,23

KD Nova Europa kn 5,7365 4,02

Raiffeisen Emerging Markets € 47,2200 0,34

OTP indeksni kn 37,6540 0,47

Platinum Blue Chip € 76,2413 0,94

C-Zenit kn 46,0016 1,21

MP-Mena HR kn 427,2245 -1,85

MP-Bric HR kn 271,1966 6,22

OTP MERIDIAN 20 € 73,9322 2,32

A1 kn 75,5900 1,54

MP-Global HR kn 277,7702 1,27

Raiffeisen hrvatske dionice kn 61,3400 1,17

NFD Aureus US Algorithm kn 111,0613 -0,96

NFD Aureus New Europe kn 86,9148 1,51

AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) € 9,6152 2,42

OTP Europa Plus € 95,1129 0,94

Ilirika BRIC € 85,2809 5,39

VB CROBEX10 kn 91,1189 0,03

KD Energija kn 8,8797 0,45

ZB BRIC+ € 85,4600 0,85

Ilirika Gold € 91,8896 -0,62

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDSErste Balanced € 112,4900 1,04

ZB global € 128,0900 -0,28

PBZ Global fond kn 96,2629 0,44

HI-balanced € 9,4925 0,78

ICF Balanced kn 114,5463 0,89

Raiffeisen Balanced € 130,9000 1,02

ST Balanced kn 152,9295 0,47

HPB Global kn 97,7280 0,19

OTP uravnoteženi kn 96,9209 -0,87

KD Balanced kn 7,5380 0,66

NFD Aureus Emerging Markets Balanced kn 79,7709 -2,08

C-Premium kn 5,2436 0,88

Agram Trust kn 66,6926 -0,96

AC Global Balanced Emerging M (GBEM) € 9,6306 2,26

Allianz Portfolio kn 110,5748 -0,07

Raiffeisen Prestige € 100,3500 0,81

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDSZB bond € 157,8100 0,57

HI-conservative € 11,3812 0,27

Raiffeisen Bonds € 173,0400 0,24

PBZ Bond fond € 129,0250 0,16

Erste Bond € 132,3000 0,29

Capital One kn 165,1477 -0,38

HPB Obveznički € 125,1556 -0,04

OTP euro obveznički € 111,8388 -0,27

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDSPBZ Novčani fond kn 134,6229 0,04

ZB plus kn 165,6637 0,02

ZB europlus € 141,9616 0,03

PBZ Euro Novčani € 128,2632 0,05

Raiffeisen Cash kn 147,8500 0,03

Erste Money kn 141,1600 0,04

HI-cash kn 141,8026 0,05

ST Cash kn 138,3445 0,07

PBZ Dollar fond $ 125,6281 0,03

HPB Novčani kn 134,7214 0,05

OTP novčani fond kn 124,8558 0,04

VB Cash kn 118,2188 0,05

Agram Cash kn 11,6025 0,06

Allianz Cash kn 110,7686 0,05

Agram Euro Cash € 10,9269 0,06

Platinum Cash kn 105,1057 -0,03

Erste Euro-Money € 108,1700 0,05

Certus Cash kn 101,3588 0,03

Raiffeisen euroCash € 100,2600 0,07