e-pv 3700

privredni vjesnik

3 7 0 0

Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednikUtemeljen 1953.Ponedjeljak, 24. listopada 2011.Godina LVIII / Broj 3700.www.privredni.hr

20102010

nema zatVaranja rafInerIje sIsak / PoVLaštene mIroVIne / PredstaVLjanja tVrtkI / stIL / reGIja / sVIjet fInancIja

što možemo ponuditi kinido kolovoza ove godine Hrvatska je izvezla u kinu robe za 30 milijuna, a uvezla za 915 milijuna dolaraaktUaLno

str. 8

dani hrvatskog turizmaU idućih 20 godina ukupan broj turista u svijetu će se udvostručiti, a mi ćemo ciljati na tržišta dalekog istokatema tjedna

str. 4-7

ambientadomaći proizvođači namještaja i proizvoda od drva zabilježili su rast izvoza od 11 postoaktUaLno

str. 14-15

agensove etikete za cijeli svijetsigurnosne naljepnice na lijekovima pravi su hit: pomažu u sprječavanju krivotvorina, čuvaju zdravlje ali i prihode>> 11

>> 16-17

KONJUNKTURNI TEST: 3. TROmJESEčJE 2011.

ne brinite, bit će goreSvi pokazatelji konjunkturne klime, kako za Hrvatsku tako i za EU i europodručje, ukazuju na skoro pogoršanje ionako loše gospodarske situacije

intervju: tomislav PoPovićPredsjednik uprave maistre govori o rezultatima ulaganja 2,2 milijarde kuna, luksuznom turizmu i daljnjim planovima>> 12-13

Institut za javnu upravu organizira savjetovanje na temu

LOKALNA I REGIONALNA SAMOUPRAVA IZMEĐU GOSPODARSKE KRIZE I ČLANSTVA U EU

Urednici: dr. sc. Vedran Đulabić (Pravni fakultet u Zagrebu) i Nives Kopajtich Škrlec (Udruga gradova u RH)

Srijeda, 16. studenog 2011., od 9,00 do 16,30Zagreb, Velika dvorana HGK, Rooseveltov trg 2

Prijavnicu za savjetovanje možete pronaći na web stranici www.iju.hr

institut zajavnu

upravu

3Broj 3700, 24. listopada 2011. UVODwww.privredni.hr

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni,

financijski savjet? pvinfoZa Vas tražimo odgovore > > [email protected]

Unatoč procjeni poveća-nja BDP-a od 0,5 posto u 2011. godini, taj rast i smanjenje deficita platne bilance nisu ostvareni na razvojno perspektivan na-čin. Zato ekonomija ne ra-ste, nego se prilagođava eksternom šoku. Prilago-

đivanje nije zahvatilo javni sektor, zbog čega javni dug ubrzano raste, što financijska tržišta tumače kao nespre-mnost zemlje da provodi reforme. Ne promijeni li se si-tuacija, izvjestan je gubitak kreditnog rejtinga. Hrvat-ska konačno mora provesti bolne rezove, za što nova vlada mora biti spremna odmah.

Željko RohaTiNski, guVeRNeR hNB-a:

Hrvatska mora provesti bolne rezove

Kako naša ekonomija ne bi ponovno utonula u re-cesiju koja prijeti velikom broju zemalja, potrebno je naći prostor za rast in-vesticija u javnom sekto-ru od barem tri milijarde kuna ili kroz prihode od privatizacije ili kroz dalj-

nje smanjenje tekućih rashoda. To znači da se tekući proračunski rashodi trebaju smanjiti za sedam do 10 milijardi kuna - sedam budu li se sredstva za investici-je nalazila putem privatizacije ili 10 ako ne bude priva-tizacijskih prihoda.

Željko loVRiNčeVić, pRemijeRkiN saVjeTNik i člaN saVjeTa hNB-a:

Rashode smanjiti za sedam do 10 milijardi kuna

U Hrvatskoj nije potreban radikalan zaokret u miro-vinskom sustavu, ali ga je potrebno mijenjati i otklo-niti mnoge intervencije do kojih je došlo u posljed-njih desetak godina. Ideja o otvaranju drugog stupa i davanju prava na dodatak povratnicima u prvi stup bila je jako loša jer će stvoriti velike deficite u javnim financijama na dugi rok. Osim toga, ljude se stavilo u neravnopravan položaj i onda im se ponudilo da biraju. To nije nikakav izbor.

ZoRaN aNušić, Viši saVjeTNik u hRVaTskom uRedu sVjeTske BaNke:

Ne trebamo radikalne promjene

I ndustrija osigura-nja u Hrvatskoj, pre-ma Hanfinim poda-

cima, zabilježila je 1,86 posto manju ukupnu za-računatu bruto premiju u prvih osam mjeseci ove godine u odnosu na isto prošlogodišnje razdo-blje. Prosječan je Hrvat u 2010. godini izdvajao 2090 kuna za osigura-nje, dok je za usporedbu u Europskoj uniji premi-ja po stanovniku iznosila 1879 eura, što ukazuje na visoki potencijal rasta do-maćeg tržišta osiguranja.

Mada je rast tržišta osiguranja u Hrvatskoj zadnjih godina osjetno usporen, mi u Izvor osi-guranju vidimo svijetlu perspektivu, pogotovo segmenta dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja koji će biti naša dugoroč-na i strateška orijentacija.

Relativno maleno tr-žište sa sobom donosi i oštru konkurenciju pa je važno izdvojiti se vi-sokokvalitetnom uslu-gom, osobnim pristu-pom i transparentnošću poslovanja. Mi se trudi-mo upoznati klijenta sa svim aspektima osigura-vateljskog pokrića, pravi-ma koja proizlaze iz ugo-vora o osiguranju te svim ograničenjima.

Dobri rezultati Izvor osiguranja u prvih devet mjeseci poslovanja ohra-bruju nas i pokazuju da prostora za rast ima.

U interesu je svih su-dionika industrije osigu-ranja informirati građa-ne o važnosti financijske zaštite kroz osiguranje. Krovne organizacije osi-guravatelja trebaju pozi-vati i državu da se aktiv-nije uključi u edukaciju stanovništva. Država bi, u krajnjoj liniji, imala veli-ku korist od poticanja in-dustrije osiguranja koja je važan institucionalni in-vestitor, ali koja ujedno djeluje u interesu zaštite osiguranika odnosno sta-novništva od nepredvi-divih financijskih rizika. Pohvalno je to da se da-

nas u velikoj mjeri radi na edukaciji djelatnika u osiguranju. Svako ozbilj-no društvo svjesno je da u trenutku prodaje posao tek počinje te da je zadr-žavanje osiguranika na te-melju dugoročne partner-ske suradnje uz obostranu korist jedini put prema ozbiljnom konkuriranju na tržištu. Prodaja je op-ćenito jedan od stresni-jih poslova, ali primijeti-la sam da brojni uspješni agenti u osiguranju vole svoj posao i odgovara

im njegova dinamičnost. Osiguravateljsko društvo treba prodajnim agenti-ma maksimalno olakša-ti posao pružajući im ad-ministrativnu podršku i radnu atmosferu u kojoj će se cijeniti i vrjednova-ti njihov rad te kontinui-rano unaprjeđivati njiho-va znanja.

U Izvor osiguranju dajemo prednost djelat-nicima s dugodišnjim iskustvom u prodaji osi-guranja i ponosni smo na činjenicu da zapošlja-vamo profesionalce koji imaju zadatak dati kvali-tetnu i točnu informaciju. Važno nam je uspostavi-ti brze i fleksibilne veze s klijentom nakon što se šteta dogodi kako bismo maksimalno zaštitili osi-guranika.

U ponudi Izvora na-lazi se paleta usluga osi-guranja – imovinska osiguranja, osiguranja motornih vozila, osigu-ranje od nezgode i odgo-vornosti, a nedavno smo dobili dozvolu Hrvat-ske agencije za nadzor financijskih usluga i za prodaju osam drugih vr-sta osiguranja koje ćemo uskoro predstaviti široj javnosti.

U planu je i uvođenje usluge zdravstvenog osi-guranja te uporedo s tim otvaranje poliklinika u većim gradovima Hrvat-ske, a kroz partnerski od-nos sa Specijalnom bol-nicom Sveta Katarina u Zaboku moći ćemo svo-jim osiguranicima ponu-diti vrhunsku zdravstve-nu uslugu.

Izvor osiguranje po-sluje već 10 mjeseci pa smo kao mlado društvo spremni i sposobni za uvođenje inovacija. Brzo reagiramo na promje-ne, osluškujemo potrebe osiguranika i vjerujemo da će naš transparentni i osobni pristup biti prepo-znat.

Ne izbjegavamo či-njenicu da smo još uvi-jek za veliki dio hrvatskih građana nepoznanica, no u dugoročnom planu de-finirali smo korake koji će donijeti prednost za naše osiguranike i time nas vrlo brzo izdvojiti od konkurencije.

g(h)osT komeNTaToR: iVaNa aNdaBak, pRedsjedNica upRaVe iZVoR osiguRaNja ZagReB

prostor za rast je velikRelativno maleno tržište donosi i oštru konkurenciju pa je važno izdvojiti se visokokvalitetnom uslugom, osobnim pristupom i transparentnošću poslovanja

segment dobrovoljnog zdravstvenog

osiguranja će biti naša strateška

orijentacija

IMPRESUM

GlavnI UREdnIk: darko Buković

IzvRšnE UREdnIcE: Vesna antonić, andrea marić

novInaRI: dr. uroš dujšin, jasminka Filipas, Franjo kiseljak, Zdravko latal, ljiljana lukić, Boris odorčić, sanja plješa, svetozar sarkanjac,krešimir sočković, lada stipić-Niseteo, jozo Vrdoljak, igor Vukić, drago Živković

TajnIca REdakcIjE: Bruna ivić BajamićTel: +385 1 4846 233, 5600 000Faks: +385 1 4846 232e-mail: [email protected]

lEkTURa: sandra Baksa, Nina lolić

FoToGRaFIja: christian - david gadler

Pv GRaFIka: stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović, siniša paulić

MaRkETInG, PRETPlaTa I PRoMocIja:vodITEljIca: dea olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198Faks: +385 1 4923 168e-mail: [email protected]

ažURIRanjE adRESaRa, PRETPlaTa I dISTRIbUcIja: Tel: +385 1 5600 000e-mail: [email protected]

privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

nakladnIk: privredni vjesnik d.o.o. kačićeva 9, 10000 Zagreb, p.p. 631

dIREkToR: Nikola Baučić

PoMoĆnIk dIREkToRa: milan Vukelić

TajnIca GlavnoG UREdnIka I dIREkToRa: ankica čorakTel: +385 1 5600 001Faks: +385 1 4846 656e-mail: [email protected]

TISak: slobodna dalmacija d.d.

4 Broj 3700, 24. listopada 2011.Privredni vjesnik DANI HRVATSKOG TURIZMA

Sanja Plješa [email protected]

H rvatski turi-zam dio je glo-balnog turizma,

industrije koja po važno-sti zauzima četvrto mjesto na svijetu. Turisti iz stoti-njak zemalja svake godine posjećuju našu zemlju, pa stoga moramo znati u ko-jem smjeru ide svjetski, ali i hrvatski turizam, rekao je ministar turizma Damir Bajs na Danima hrvat-skog turizma održanima od 19. do 21. listopada u šibenskom Solarisu.

Europa smanjuje svoj tržišni udio u turizmuNa toj godišnjoj turistič-koj manifestaciji sudje-lovalo je više od 1500 predstavnika domaćeg i međunarodnog turistič-kog sektora koji su raz-

mijenili svoja iskustva te raspravljali o ključnim te-mama u turizmu. Hrvatski turistički djelatnici susre-li su se i s predstavnici-ma hrvatske vlade s koji-ma su ocijenili rezultate ovogodišnje turističke se-zone, ali i naznačili cilje-ve i aktivnosti za turistič-ku 2012. godinu. I ove su godine najboljima u turi-stičkom sustavu dodijelje-ne nagrade i priznanja, i to u akciji Hrvatske turistič-ke zajednice (HTZ) Pla-vi i Zeleni cvijet te Djelat-nik godine u turizmu, kao

i u akciji Hrvatske gos-podarske komore (HGK) i Hrvatske radiotelevizi-je (HRT) Turistički cvijet-Kvaliteta za Hrvatsku.

Kako je istaknuto na stručnom skupu Turizam za 21. stoljeće, u idućih 20 godina ukupan broj tu-rističkih dolazaka u svije-tu će se udvostručiti, ali se također očekuje kako će Europa smanjiti svoj tržiš-ni udio u ukupnom svjet-skom turizmu. No, kako bi hrvatski turizam bio što konkurentniji, mora se predstavljati i na dalekim tržištima, primjerice Indi-ji, Brazilu, Kini i Japanu, istaknuo je Bajs. Kako bi to potkrijepio podacima, ministar je naglasio da je pravo predstavljanje na-šeg turizma tek prije dvi-je godine krenulo na ki-neskom tržištu kada smo počeli takoreći od nule, a

sada nas posjećuje 10.000 turista iz te države.

Hrvatski turizam pre-poznat je u Europi i svije-tu, a često na to ukazuju i podaci Svjetske turističke organizacije (UNWTO). Ta organizacija, čiji je Hr-vatska dugogodišnji član, nedavno je izradila doku-ment Misija turizma do 2030. godine. Podaci iz te studije prezentirani su na Danima hrvatskog tu-rizma što je svojevrstan presedan jer je to prvi put u povijesti da je jed-na UNWTO-va studi-ja predstavljena u sklopu neke turističke manifesta-cije u drugoj zemlji. Stu-dija je rađena dvije godine i u njoj su navedene opće procjene za sve turistič-ke zemlje za razliku od prethodne studije od pri-je desetak godina u kojoj su bile navedene procjene

za svaku turističku zemlju pojedinačno. Prema poda-cima iz prijašnje studije, navedeno je kako je pri-je 15 godina u svijetu bilo registrirano 528 miliju-na turističkih dolazaka, a prošle je godine ta brojka narasla na 940 milijuna. Kako je istaknuo izvrš-ni direktor UNWTO-a Marcio Favilla Lucca de Paula, nova studija Mi-sija turizma do 2030. go-dine napravljena je kako bi članice te organizacije prilagodile svoje turistič-ke strategije prema nave-denim podacima. Naime, Europa se sastoji od četi-ri podregije. Svakoj turi-stičkoj zemlji će podaci iz studije pomoći pri izradi njenih turističkih plano-va, a bilo bi dobro da one te svoje planove prilago-de svjetskim turističkim trendovima.

Azija i Pacifik najbrže rastuća tržištaMarcio Favilla Lucca de Paula je istaknuo kako je do sada godišnji rast me-đunarodnih turističkih dolazaka iznosio 4,2 po-sto, dok je u zadnje dvi-je godine taj rast pao na oko tri posto. U idu-ćih 20 godina očekuje se prosječni godišnji rast dolazaka od oko 3,2 po-sto ili 43 milijuna turi-stičkih dolazaka više što je, primjera radi, godiš-nji broj dolazaka turista u Italiju. Prije 20 godi-na u svijetu je bilo zabi-lježeno 277 milijuna tu-rističkih dolazaka, prošle godine 940 milijuna, a 2012. godine se očekuje oko jedna milijarda. Pre-ma procjeni UNWTO-a, do 2030. očekuje se malo niži godišnji rast, ali se pritom procjenju-

je da će svijet dosegnu-ti oko 2,8 milijardi turi-stičkih dolazaka.

Govoreći o trendovi-ma u turizmu u svijetu, De Paula je istaknuo kako će najviše profitirati Azi-ja i Pacifik jer su to naj-brže rastuća tržišta. Uspo-redbe radi, u Europi će se u idućih 20 godina bilje-žiti oko 41 posto među-narodnih turističkih dola-zaka. No, iako se smanjio tržišni udio Europe u uku-pnom svjetskom udjelu u turizmu, doći će do pora-sta broja dolazaka turista. “Iako će u sljedećim go-dinama Europa rasti po stopi od dva posto, a pri-

mjerice Azija i Pacifik po stopi od pet posto, ona će i nadalje biti najveće emi-tivno turističko tržište”, naglasio je De Paula.

No, prema njegovim riječima, postoje dva sce-narija da se to sve (ne) do-godi. Jedan je pesimistič-ni prema kojem bi se u sljedećim godinama bi-lježio mnogo niži rast tu-rističkih dolazaka od pro-cijenjenog zbog sporog gospodarskog oporavka, dok je drugi scenarij op-timističan i prema njemu bi se 2030. u svijetu bi-lježilo oko dvije milijar-de dolazaka turista. “Uz umjerenu stopu rasta na-stavit će se globalni rast turističkih dolazaka u go-dinama koje dolaze jer tu-risti imaju priliku putovati u zemlje u koje žele”, za-ključio je izvršni direktor UNWTO-a.

DAni hrvAtskog turizmA

U sljedećih 20 godina broj turističkih dolazaka u svijetu će se udvostručiti, a Europa će smanjiti svoj tržišni udio u ukupnom svjetskom turizmu

Iduće se godine očekuje oko milijardu turističkih dolazaka

turističkih dolara 2010. rast dolazaka u idućih 20 godina

940 mil 3,2% godišnji ( (

Izazovi razvoja turizma

Dusk

o Ja

ram

az/P

IXSE

LL

Prema procjeni UNWTO-a, do

2030. će svijet dosegnuti oko 2,8 milijardi turističkih

dolazaka

5Broj 3700, 24. listopada 2011.www.privredni.hr

TURISTIČKI PRVAK HRVATSKE 2011. – GRAd RAb

nAj mjESTo nA jAdRAnU - s do 5000 ležaja: Grad Rab - s od 5000 do 10.000 ležaja: općina bol, otok brač - s više od 10.000 ležaja: Grad Krk

nAj mjESTo KonTInEnTAlnE HRVATSKE: općina Fužine

nAj dESTInAcIjA S ToPlIcAmA: daruvar

nAj mARInA - marina godine: marina Frapa, Rogoznica

nAj KAmP - mali (do 300 osoba): Kamp Palme, Kućište – Pelješac - srednji (301 – 1500 osoba): Kamp oaza mira, drage – Pakoštane

- veliki (više od 1501 osobe): Kamp Straško, novalja – Pag

nAj HoTEl - najbolji mali hotel: Vestibul Palace, Split - najbolji mali hotel kontinentalne hrvatske: Frankopan, ogulin - najbolji hotel hrvatskog jadrana sa 5*: Excelsior, dubrovnik - najbolji hotel hrvatskog jadrana sa 4*: Grand Hotel 4 opatijska cvijeta, opatija - najbolji hotel hrvatskog jadrana sa 3*: Valamar Koralj Romantic, Krk

- najbolji hotel kontinentalne hrvatske sa 5*: The Regent Esplanade - najbolji hotel kontinentalne hrvatske sa 4*: Hotel International, Zagreb - najbolji hotel kontinentalne hrvatske sa 3*: nisu dodijeljene nagrade

nAj PlAŽA - resort plaža hrvatskog jadrana: Plaža orašac – Soderini - urbana/mjesna plaža hrvatskog jadrana: Gradsko kupalište crikvenica - ruralna/udaljena plaža hrvatskog jadrana: Uvala Saharun, dugi otok

nagrađena turistička odredišta, tvrtke i pojedinci u akciji HGK-a i HRT-a 15. Turistički cvijet – kvaliteta za Hrvatsku 2011.

Dani hrvatskog turizma

Jozo Vrdoljak [email protected]

S vjetski turizam se očito nakon teške 2009. i 2010. go-

dine oporavlja. Prema ri-ječima Márcia Faville Lucce de Paule, izvršnog direktora Svjetske turi-stičke organizacije koji je bio gost na otvaranju Dana hrvatskog turizma, u idućoj godini prvi put se u svijetu očekuje mili-jarda turističkih dolazaka. Turizam je rastući sektor, a De Paula rast sektora očekuje posebice u idu-ćem desetljeću.

Prema podacima Svjetske turističke orga-nizacije, u prvoj polovini ove godine međunarodni turizam rastao je po stopi od 4,4 posto. U Europi je taj rast iznosio 6,6 posto, dok je u Hrvatskoj izno-sio 12 posto. “To je izu-zetan rezultat hrvatskog turizma. Hrvatska je za-hvaljujući turističkim re-zultatima zadnjih 10 godi-na postala priča o uspjehu čak i izvan granica Medi-terana”, istaknuo je De Pa-ula. Izvršni direktor Svjet-

ske turističke organizacije se nada da složeni među-narodni odnosi i proble-mi u svijetu neće nega-tivno utjecati na razvoj turizma. Iskoristio je pri-godu naznačiti i koliki je značaj turizma u svijetu. “Turizam direktno utječe

na razvoj mnogih malih i srednjih tvrtki iz drugih sekltora. U turizmu se za-pošljava veliki broj žena, a veliki broj mladih ljudi svoje prvo zaposlenje pro-nalazi upravo u toj gospo-darskoj grani”, napominje De Paula.

odličan drugi kvartalOtvarajući manifestaciju Dani hrvatskog turizma, ministar turizma Damir Bajs istaknuo je kako je prelazak hrvatskog BDP-a u pozitivan rast od 0,8 posto posljedica odlič-

nog turističkog rezulta-ta u drugom kvartalu ove godine kada je udio tu-rizma u BDP-u porastao za 1,7 posto. “Pravovre-mena i temeljita priprema posljednje četiri turistič-ke godine, kvalitetna više-godišnja suradnja javnog i privatnog turističkog sek-tora te kontinuirano ulaga-nje i podizanje kvalitete u hrvatskom turizmu prido-nijeli su tome da Hrvat-ska iz teške gospodarske situacije, koja je zahvati-la svijet, izlazi sa 1,2 mi-lijuna turista više i četvr-tu godinu zaredom ostvari bolje turističke rezulta-te od europskih zemalja”, istaknuo je Bajs. U hrvat-ski turizam u posljednje četiri godine uloženo je oko šest milijardi eura, od čega je pola uložio privat-ni sektor.

ostvareni ciljeviBajs je istaknuo je kako je turizam najkonkuren-tniji dio hrvatskog gospo-darstva i da je naš turizam uspio ponajviše zahvalju-jući odličnoj suradnji jav-nog i privatnog sektora. “Dosad ostvareni rezulta-

ti u turističkoj 2011. go-dini su iznad očekivanja, a Hrvatska je ove godi-ne uspjela ostvariti svoja tri cilja. Uspjela je obra-niti povećan tržišni udio na međunarodnom tržištu jer je u prvih devet mje-seci ove godine ostvari-la i više nego dvostruko bolje rezultate od očeki-vanog europskog prosje-ka za ovu godinu”, rekao je. U prvih devet mjese-ci posjetilo nas je gotovo 700.000 više stranih tu-rista ili osam posto više u odnosu na isto razdo-blje prošle godine, koji su

ostvarili više od 56 mili-juna noćenja što je sedam posto više.

“Uspjeli smo vratiti domaćeg gosta u hrvatska odredišta, tako da je u pr-vih devet mjeseci zabilje-ženo 44.000 više dolazaka domaćih gostiju ili četiri posto u odnosu na prošlu godinu. Ostvaren je i tre-ći cilj, a to je produljiva-nje sezone jer je u prvih šest mjeseci u našoj zemlji ostvareno 300.000 više tu-rističkih dolazaka u odno-su na isto razdoblje 2010. godine, dok je u prvih de-vet mjeseci zabilježeno

čak 740.000 više dolaza-ka turista u odnosu na isto lanjsko razdoblje”, naveo je Bajs. Ministarstvo tu-rizma je uputilo Vladi ak-cijski plan za 2012. u ko-jem je poseban naglasak na dalekoistočnim tržišti-ma. “Posebnim mjerama usmjerenim prema avio-kompanijama i turopera-torima poticat ćemo do-lazak turista iz Japana, Kine, Indije...”, istaknuo je Bajs, dodavši kako je ove godine ostvaren re-kordan upis učenika u ugostiteljske i turističke škole.

U hrvatski turizam je u posljednje četiri godine uloženo oko šest milijardi eura, od čega je pola uložio privatni sektor

U prvih devet mjeseci zabilježeno 44.000 više dolazaka domaćih gostiju

turizma u 6 mjeseci 2011.

4,4% rast(u Hrvatskoj u istom razdoblju

12% povećanje(

Dusk

o Ja

ram

az/P

IXSE

LL

BUdUćnost sVJetskog i HrVatskog tUrizma

ključ uspjeha: suradnja javnog i privatnog turističkog sektora

marcio Favilla lucca de Paula, damir bajs, Vesna Trnokop Tanta

6 Broj 3700, 24. listopada 2011.Privredni vjesnik DANI HRVATSKOG TURIZMA

Turistički cvijet – Kvaliteta za Hrvatsku 2011.

Jozo Vrdoljak [email protected]

U Hrvatskoj je ove godine otvoreno osam

kampova više nego lani pa su kampiste dočeka-la ukupno 243 kampa. U kampovima je ove godine na raspolaganju turistima bilo 229.000 kreveta, što je udio od 27 posto u uku-pnim smještajnim kapaci-tetima Hrvatske, rečeno je na stručnom skupu europ-skih autoklubova koji je održan u sklopu Dana hr-vatskog turizma.

U prvih osam ovogo-dišnjih mjeseci, prema podacima Državnog za-voda za statistiku, u kam-povima je ostvareno dva milijuna dolazaka što je šest posto više nego proš-le godine, a ostvareno je 13,5 milijuna noćenja ili 6,5 posto više nego lani.

Razvojem kamping turizma sve više dolazi do izražaja njegova poveza-

nost s cestovnim prome-tom. Oko 84 posto gostiju u kamp dolazi automobi-lom, a samo njih osam po-sto dolazi avionom.

“Ta je povezanost du-boka i složena jer cestovni promet omogućuje veli-kom broju ljudi prelaže-nje prostornih razdaljina s relativno malo ograniče-

nja, a s mnoštvom moguć-nosti. Cestovni promet je stoga jedan od najvažni-jih čimbenika koji mogu unaprijediti ili ograniči-ti razvoj neke destinaci-je. To posebno vrijedi za kamping turizam jer je za poticanje dolaska kampi-sta potrebno zadovoljiti specifične potrebe kao što

su sigurnost i razvijenost prometne mreže, spre-mnost pružanja usluga u slučaju nezgoda i kvaro-va, informiranje o stanju u prometu, mogućnost na-bave goriva, odmor duž glavnih prometnih pra-vaca, što sve pridono-si kvaliteti i atraktivno-sti turističkih odredišta”, istaknuo je Ivo Bikić, predsjednik Hrvatskog autokluba, na skupu eu-ropskih autoklubova.

Prema istraživanji-ma, više od 90 posto po-sjetitelja hrvatskih kam-pova čine strani gosti koji na odmor u naše kampove rijetko dolaze organizira-no. Riječ je o individual-nim i visokoobrazovanim gostima, ujedno i velikim zaljubljenicima u prirod-ne ljepote. Prema posljed-njem istraživanju Tomas iz 2010. godine, o sta-vovima i potrošnji turi-sta u Hrvatskoj, prosječna dnevna potrošnja po osobi u kampu iznosi 47 eura.

TrendoVi u kamPing Turizmu

Kampove pune i dobre cesteoko 84 posto gostiju u kamp dolazi automobilom, a njih osam posto avionom

O drživi razvoj ko-risti prirodne su-stave kao resurs

rasta proizvodnje i potroš-nje, ali ih i čuva za budu-će generacije. Odgovor-ni turizam viši je stupanj održivog razvoja turiz-ma i, prema riječima Zo-rana Klarića iz Instituta za turizam, podrazumije-va poštivanje načela odr-živog razvoja destinacije.

A jedan od najvećih problema koji mogu ugro-ziti održivi razvoj u Hr-vatskoj je izgradnja na obalnom pojasu. Hrvo-je Hrabak, predsjednik Udruženja hrvatskih ar-hitekata, smatra da posto-jeće turističke zone imaju golemi razvojni potenci-jal i dovoljno kapaciteta

za drastičan razvoj hrvat-skog turizma. “Hrvatskoj ne trebaju investicije duž obalnog pojasa u kojima je osnovna namjera inve-stitora trgovanje nekretni-nama. Isto tako elitni turi-zam ne može biti temeljna odredba hrvatskog turiz-ma jer mi za takvo što nemamo dovoljno kapa-citeta. Nama su u ovom trenutku nužnija manja ulaganja poput uređenja fasada, vrtova...”, upozo-rio je Hrabak.

Državni tajnik u Mi-nistarstvu turizma Ivo Mujo smatra da se u hr-vatski turizam u posljed-nje vrijeme dosta investi-ralo, posebice u podizanje kvalitete usluga postoje-ćih objekata, kao i u nove

objekte. “Ulaskom Hrvat-ske u Europsku uniju inte-res za ulaganje će svaka-ko porasti. Država mora stvoriti pretpostavke za nove investicije, ali mora i pripremiti stanovništvo za

projekte koji će biti temelj razvoja. Inače, kompletan razvoj turizma može se vidjeti u prostornim pla-novima. Lokalna zajed-nica je najodgovornija za razvoj destinacije. Jedi-no dobrim dijalogom i od-govornim sagledavanjem

mogućnosti možemo su-stavnije pristupiti rješenju ovih problema”, mišljenja je državni tajnik.

Potpredsjednica Hr-vatske gospodarske ko-more Vesna Trnokop Tanta napomenula je kako je u HGK-u rađena analiza o tome koji će sektori gos-podarstva biti najviše po-gođeni nakon ulaska u EU.

“Turizam bi trebao imati najmanje problema. Trebamo raditi na tome da budemo bolji nego do sada te poboljšati komuni-kaciju svih dionika u de-stinaciji. Potrebno je edu-cirati lokalno stanovništvo jer nije dovoljno informi-rano o pojedinim projekti-ma”, rekla je Vesna Trno-kop Tanta.˝ (J.V.)

HrVaTski TurisTički forum - desTinaciJa i odgoVornosT

Kako se razvijati i pritom sačuvati prostor, okoliš i kulturuHrvatskoj ne trebaju investicije duž obalnog pojasa u kojima je osnovna namjera trgovanje nekretninama, kaže arhitekt Hrvoje Hrabak

odgovorni turizam je viši stupanj

održivog razvoja turizma

Najbrojniji turisti koji su boravili u našim kampovima su Nijemci (25 posto stranih dolazaka) i Slovenci (21 po-sto). Na trećem mjestu su Talijani sa 13 posto. Prosječ-na iskorištenost kampova iznosila je 58,8 dana, a turisti su u njima prosječno boravili 6,7 dana.

Najbrojniji gosti: Nijemci

NAGRADE I POSEBNA PRIZNANJA HOTELSKIM WELLNESS CENTRIMA GALA WELLNESS 2011.

- mali hotelski wellness centar: Villa Astra - wellness centar: Wellness Centar Bluesun hotela Soline - wellness hotel: Hotel Terme Tuhelj - gradski wellness centar: Wellness Centar hotela Maestral, Novigrad

POSEBNO PRIZNANJE ZA KVALITETU I RAZNOVRSNOST UGOSTITELJSKO-TURISTIČKE PONUDE

- na priobalnom ruralnom prostoru Hrvatske: Turističko seljačko gospodarstvo obitelji Radović, Šumber - Nedešćina - na ruralnom prostoru dalmatinskog zaleđa: Turističko seljačko gospodarstvo obitelji Kalpić, Radonić - na ruralnom prostoru kontinentalne Hrvatske: Turističko seljačko obiteljsko gospodarstvo Antin stan, Ivankovo

POSEBNA PRIZNANJA - za višegodišnju kvalitetu u kategoriji najbolje

turističko mjesto kontinentalne Hrvatske: Grad Varaždin

- za višegodišnju kvalitetu u kategoriji marina hrvatskog Jadrana: Marina Punat, Punat

- za najbolju marinu u kategoriji do 250 vezova u moru: Marina Vrsar, Vrsar

- za najbolju marinu u kategoriji od 250 do 450 vezova u moru: ACI marina Dubrovnik

- za najbolju marinu u kategoriji preko 450 vezova u moru: ACI marina Cres

- za najbolju otočnu marinu na hrvatskom Jadranu: ACI marina Korčula

- za višegodišnju kvalitetu u kategoriji najbolji mali hoteli hrvatskog Jadrana: Hotel San Rocco, Brtonigla

- za višegodišnju kvalitetu u kategoriji najbolji mali hoteli unutrašnjosti Hrvatske: Hotel Korana Srakovčić, Karlovac

- za višegodišnju kvalitetu u kategoriji najbolji hoteli unutrašnjosti Hrvatske sa 3*: Hotel Terme Tuhelj, Tuheljske Toplice

KATEGORIJA: POJEDINCI 2011. - za izuzetan doprinos u očuvanju prirodne baštine

hrvatskog turizma: Udruga za očuvanje prirodne baštine otoka Paga Suhozid

- gradonačelnik godine: Pjerino Bebić, Grad Hvar

OZNAKA KVALITETE U KULTURNOM TURIZMU “DOŽIVI HRVATSKU - EXPERIENCE CROATIA” - POBJEDNICI 2011.: grad Zadar, Memorijalni centar “Nikola Tesla”(Smiljan), Rabska fjera

NACIONALNI POBJEDNIK EUROPSKE DESTINACIJE IZVRSNOSTI (EDEN) ZA 2010./2011.

Pustara Višnjica


preko 10.000 stanovnika: OPATIJA

od 3000 do 10.000 stanovnika: KRK

od 1000 do 3000 stanovnika: NIN

do 1000 stanovnika: MLINI

POSEBNO PRIZNANJEza najveći pomak u uređenju mjesta: FAŽANA

preko 30.000 stanovnika: VELIKA GORICA

od 10.000 do 30.000 stanovnika: ĐAKOVO

od 5000 do 10.000 stanovnika: NAŠICE

do 5000 stanovnika: GROŽNJAN

POSEBNO PRIZNANJEstanovnicima NuŠTRA za doprinos u uređenju mjesta i cijele Općine

Plavi cvijet 2011. - pobjednici Zeleni cvijet 2011. - pobjednici


T urizam je najkon-kurentniji dio hr-vatskog gospo-

darstva, a predviđa se kako će vrlo brzo sa sa-dašnjih 1,9 posto poveća-ti svoj tržišni udio na 2,3 posto na ukupnom europ-skom turističkom tržištu. Još prije tri godine Hr-vatska se nalazila na 38. mjestu na ljestvici najpo-pularnijih turističkih ze-malja, a ove je godine po-pravila taj status za četiri mjesta, pa se sada nalazi

na 34. mjestu, rečeno je na tradicionalnom susre-tu turističkih djelatnika s predstavnicima Vlade održanom u sklopu Dana hrvatskog turizma. Tom je prigodom ministar tu-rizma Damir Bajs ista-knuo kako će naš turi-zam dobiti priliku povući novac iz strukturnih fon-dova Europske unije pri-likom ulaska Hrvatske u punopravno članstvo Unije. “Važno je naglasi-ti kako je za hrvatske tu-rističke projekte odobre-no oko 120 milijuna eura iz tih fondova. To nika-

ko ne smijemo propusti-ti”, rekao je Bajs. Dodao je kako je iz hrvatskog državnog proračuna tu-rizmu namijenjeno samo dva promila ili 200 mi-lijuna kuna. Usporedbe radi, za razvitak turizma u Španjolskoj iz tamoš-njeg državnog proraču-na godišnje se izdvaja čak više od 800 milijuna eura.

Osnova za povećanje konkurentnostiKako bi se ostvarila ra-zvojna vizija hrvatskog turizma, trenutno se izra-đuje glavni plan i stra-

tegija razvoja turističke djelatnosti. Taj će doku-ment biti osnova za pove-ćanje konkurentnosti na-šeg turizma. “Ujedno je to

i prva prava strategija ra-zvitka domaćeg turizma koja će sadržavati meha-nizme za njenu provedbu i monitoring tj. nadzor nad tom provedbom. Ključno je dati odgovor na pitanje

kakav turizam želimo ra-zvijati te na koje tržišne niše želimo ciljati”, rekao je Siniša Horak sa zagre-bačkog Instituta za turi-zam čiji djelatnici izrađu-ju strategiju.

Taj bi dokument tre-bao dati smjernice o tome kako riješiti probleme izrazite turističke sezonal-nosti u našoj zemlji. No, treba istaknuti kako i osta-le turističke zemlje imaju taj problem jer su rijetke zemlje koje ostvaruju cje-logodišnju turističku dje-latnost, naglasio je Horak. Cilj strategije je stvara-

nje proizvodnih, ljudskih, institucionalnih i organi-zacijskih pretpostavki za postizanje trajne privlač-nosti Hrvatske kao turi-stičke zemlje u svijetu.

Govoreći o turistič-koj potrošnji u našoj ze-mlji, Horak je rekao kako je lani uprihodovano 7,28 milijardi eura od čega je inozemna potrošnja izno-sila oko 6,23 milijarde eura, a domaća 1,05 mili-jardi eura. Stoga bi strate-gija trebala dati i smjerni-ce na koji način povećati turističku potrošnju u Hr-vatskoj.

SuSret turiStičkih djelatnika S predStavnicima vlade

Kakav turizam želimo razvijati?Strategija razvitka hrvatskog turizma prvi je dokument koji će sadržavati mehanizme za njenu provedbu i nadzor nad tom provedbom

Prihod od turističke potrošnje lani je bio 7,28 milijardi eura

za hrvatske turističke projekte odobreno iz EU fondova

oko 120 mil €(iz hrvatskog proračuna namijenjeno turizmu

200 mil kn ili 0,02%(

U sklopu Dana hrvatskog turizma održan je dan posve-ćen zemlji gostu na toj manifestaciji, a ove je godine to bila Slovačka. Predstavnici turističkih institucija iz Hr-vatske i Slovačke tom su prigodom potpisali protokol s bilateralnog sastanka. Na sastanku je naglašeno kako je Slovačka lani po broju ostvarenih noćenja turista u na-šoj zemlji zauzela osmo mjesto. Prema podacima susta-va turističkih zajednica, u devet mjeseci ove godine u Hrvatskoj je zabilježeno oko 336.000 turističkih dolaza-ka sa slovačkog tržišta ili 6,5 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Istodobno su slovački turisti ostva-rili više od 2,3 milijuna noćenja ili 8,5 posto više nego lani. Prema nekim anketama, ove je godine svaki 16. građanin Slovačke svoj godišnji odmor proveo u Hrvat-skoj, a prosječna duljina boravka Slovaka iznosila je oko sedam dana.

Svaki 16. Slovak u hrvatskoj

8 Broj 3700, 24. listopada 2011.AKTUALNO Privredni vjesnik

Igor Vukić [email protected]

L adislav Preži-galo, pročelnik Odjela za gos-

podarstvo Grada Za-greba, ponudio je ulaga-čima iz kineskog grada Guangzhoua da preuzmu projekt gradnje Sveuči-lišne bolnice. “Osim bol-ničkih kapaciteta, dijelo-vi tog kompleksa mogli bi se iskoristiti za razli-čite komercijalne svrhe”, istaknuo je Prežigalo u petak na Hrvatsko-kine-skom poslovnom forumu koji je organizirala Hrvat-ska gospodarska komora.

Zanimanje za projek-te u Hrvatskoj potvrdio je Chen Mingde, zamjenik gradonačelnika 13-mi-lijunskog Guangzhoua. Mingde je predvodio iza-slanstvo od 40 poduzetni-ka i predstavnika snažnih kompanija iz tog lučkog grada, kroz koji je samo prošle godine prošlo robe u vrijednosti 100 milijar-di dolara. Prežigalo se nije zaustavio samo na Sveu-čilišnoj bolnici. U ime za-grebačke gradske upra-ve predložio je gostima iz Kine da u Zagrebu sagra-de kongresni centar i obrt-nički dom te investiraju u gradnju podzemnih gara-ža i poslovno-stambenih kompleksa. Istaknuo je da bi Zagreb rado vidio kine-ske ulagače i u dugo najav-ljivanom projektu vodnih

stepenica u Savi, kojima bi se regulirao tok rijeke, spriječila vjerojatnost po-plave i navodnjavanjem dobile velike poljoprivred-ne površine. Prežigalo je spomenuo i mogućnost gradnje sportskih centara u Zagrebu, odlagališta ot-pada i drugih projekata za koje gradska uprava ima spremna idejna rješenja.

Zanima ih i brodogradnjaQian Cangyong, voditelj Ureda za gospodarstvo i trgovinu pri Veleposlan-stvu Kine u Hrvatskoj, dodao je da osim projeka-ta u glavnom gradu, ula-gače iz njegove zemlje zanimaju i hrvatska bro-dogradnja, zračne i mor-ske luke, sudjelovanje u obnovi željezničke mreže,

ulaganje u petrokemijsku industriju i telekomuni-kacije. Mogli bi se, tako-đer, naći ulagači za daljnji razvoj mreže autocesta, gradnju mostova i drugih infrastrukturnih objekata.

Na forumu su potpi-sani i memorandumi o ra-zumijevanju između Hr-vatske obrtničke komore,

HGK-Komore Zagreb i Kineskog vijeća za pro-micanje međunarodne tr-govine Grada Guangzho-ua. Tim su dokumentima definirani načini razmjene informacija i podrška po-duzetničkim projektima u obje zemlje. Održani su i izravni susreti s predstav-nicima tridesetak hrvat-skih tvrtki. Kinesko iza-slanstvo će u Europi osim Hrvatske posjetiti i Ru-munjsku i Poljsku.

Poduzetnici i pred-stavnici javne uprave iz Guangzhoua imaju veliko iskustvo u razvoju investi-cijskih projekata. Grad u pokrajini Kanton, na ušću Biserne rijeke u Južnoki-nesko more, bio je među prvim kineskim gradovi-ma što su se prije 30 go-dina otvorili prema svije-tu. Njegovom modernom zračnom lukom sada go-dišnje prođe 40 miliju-na putnika. Kroz morsku

luku se u kontejnerima preveze 400 milijuna tona robe, što je šesti rezultat na svijetu.

BDP od 10.000 USDU Guangzhou su došli ulagači iz više od 10.000 svjetskih kompanija i grad je postao centar za proizvodnju i razvoj au-tomobilske industrije, autodijelova, visoke teh-nologije, elektronike... Honda, Toyota, Nissan i druge tvrtke ondje će do 2015. dosegnuti proizvod-nju od tri milijuna automo-bila godišnje. Tu je i oko

1400 kompanija iz farma-ceutskog sektora i broj-ne elektroničke tvrtke. Ra-zvoj proizvodnog sektora i logistike, u stopu prati i sektor usluga pa je u gra-du 191 financijska institu-cija i 3000 poslovnica ba-naka. Oko 360.000 ljudi radi u kreativnoj industri-ji: u industrijskom dizaj-nu, proizvodnji animacija i pratećeg softvera. Takvim razvojem bruto doma-ći proizvod po stanovni-ku u toj regiji dosegnuo je 10.000 dolara. Sunčanica Skupnjak-Kapić, direk-torica Sektora za među-

narodne odnose HGK-a, ocijenila je da bi Hrvat-ska mogla biti zanimljiva destinacija turistima iz te sve bogatije regije. To po-tvrđuje i dvoznamenkasti rast broja dolazaka turista iz Kine posljednjih godina. Ulaskom u Europsku uniju Hrvatska bi mogla postati centar za distribuciju kine-skih proizvoda, odnosno, sjedište kompanija koje će djelovati u široj regiji. Ista-knula je da su u Zagrebu svoja predstavništva ne-davno otvorile velike kine-ske kompanije kao što su Huawei, Lenovo i ZTE.

BILATERALNA SURADNJA RH I NR KINE

u .000 US$ IZVOZ % promjene UVOZ % promjene UKUPNO SALDO

2005. 9.035 25,5 873.303 1.274,13 882.338 -864.268

2006. 17.139 89,7 1.144.653 31,07 1.161.792 -1.127.514

2007. 19.840 15,76 1.603.372 40,07 1.623.212 -1.583.532

2008. 35.263 77,74 1.886.029 17,63 1.921.292 -1.850.766

2009. 41.078 16,49 1.441.457 -23,57 1.482.535 -1.400.379

2010. 37.695 -8,24 1.439.964 -0,1 1.477.659 -1.402.269

IZVOZNI PROIZVODI US$ %

GOVEĐA KOŽA (UKLJUČUJUĆI BIVOLJU) I KOŽA KOPITARA 8.041.731 21,33

STROJEVI ZA OBRADU I PRERADU GUME ILI PLASTIČNE MASE 7.504.458 19,91

GRANIT, PORFIR, BAZALT, PJEŠČAR I DRUGO KAMENJE 5.253.756 13,94

POLIMERI ETILENA U PRIMARNIM OBLICIMA 3.205.907 8,5

LIJEKOVI 2.236.856 5,93

Prikazano izvoz 26.242.708 69,62

Ukupno izvoz iz RH u NR Kinu u 2010. 37.695.204 100

Veliko iZaSlanStVo iZ GUanGZhoUa U ZaGreBU

Zagreb nudi KineZima Sveučilišnu bolnicuGrad Guangzhou, na ušću Biserne rijeke, pravo je carstvo profitabilnih industrija: tu je i oko 1400 kompanija iz farmaceutskog sektora i brojne elektroničke tvrtke, a Honda, Toyota, Nissan i druge tvrtke ondje će do 2015. dosegnuti proizvodnju od tri milijuna automobila godišnje

Zagreb bi rado vidio kineske ulagače i u

dugo najavljivanom projektu vodnih stepenica u Savi

Hrvatsko-kineska gospodarska razmjena ponovo je počela rasti, nakon pada 2009. uzrokovanog gospodarskom krizom. U prvih osam mjeseci ove godine Hrvatska je izve-zla oko 30 milijuna dolara robe, a od toga 21 posto otpada na životinjske kože. Dvadese-tak posto odlazi na strojeve i dijelove strojeva za obradu plastike, slijede polimeri i druge plastične mase te lijekovi i drvo. U suprotnom smjeru, iz Kine, dolazi gotovo sve: najviše elektronika, pa odjeća i obuća te poljoprivredni proizvodi. Ukupno je u prvih osam mjese-ci ove godine robna razmjena dosegnula 945 milijuna dolara.

izvezli u kinu za 30 milijuna, a uvezli za 915 milijuna dolara

Izvor: HGK

Izvor: HGK

9Broj 3700, 24. listopada 2011. S MARKOVA TRGAwww.privredni.hr

*vijesti

U katastar uloženo više od milijardu kunaU proteklih osam godina u reformu katastra i zemljiš-nih knjiga država je uloži-la oko 500 milijuna kuna iz proračuna, uzela je za-jam Svjetske banke od 206 milijuna kuna, povukla 130 milijuna kuna iz fon-dova EU-a te kroz spora-zume s lokalnom samou-pravom angažirala još 300 milijuna kuna. Podaci su to koje je premijerka Ja-dranka Kosor iznijela na konferenciji o katastru ne-kretnina koju su organizi-rale HUP-ova Udruga ge-odetsko geoinformatičke struke i Hrvatska komora ovlaštenih inženjera geo-dezije. Reforma se nastav-lja, dodala je, provedbom izvanrednog programa us-postave katastra nekretni-na, kroz koji će se u idućih osam godina poduzeti niz mjera za završetak zapo-četih katastarskih izmjera i obnove zemljišnih knjiga.

Prodaja Željezare Split 27. listopada

Druga po redu javna draž-ba za prodaju Željezare Split održat će se 27. li-stopada na Trgovačkom sudu u Splitu, potvrđeno je iz tog suda. Početna ci-jena je 10.311.673 eura, a potencijalni kupci tre-baju najkasnije do 24. li-stopada uplatiti jamčevi-nu od 7,5 milijuna kuna. Stečajni upravitelj dosta-vit će Hrvatskoj gospo-darskoj komori i Visokom trgovačkom sudu u Zagre-bu podatke o imovini koja je predmet prodaje, navo-di se u zaključku o proda-ji Željezare.

HOO i Hrvatska lutrija podupiru sport Hrvatski olimpijski odbor i Hrvatska lutrija izabrali su prošli tjedan 12 sport-skih projekata u različitim županijama koje će do-nirati sa po 40.000 kuna. Time se želi pomoći ra-zvoju sporta na lokalnim razinama, a od 2006. kada su započeli s projektima potpore donirali su oko tri milijuna kuna.


O dlukom o razvo-ju informatičkih usluga u državnoj

upravi do 2015. godine Vla-da namjerava postići uštede veće od 300 milijuna kuna. Ciljevi razvoja elektroničke uprave, usvojeni na prošlo-tjednoj sjednici, podudara-ju se s Akcijskim planom

za e-upravu do 2015. koji je usvojila Europska komi-sija. Prema riječima Igora Lučića, državnog tajni-ka za e-upravu, informa-tičkom modernizacijom i korištenjem zajedničke in-frastrukture u iduće četi-ri godine uprava bi mo-gla uštedjeti 168 milijuna kuna. Godišnja ulaganja u informatizaciju tijela dr-žavne uprave iznose oko 566 milijuna kuna, a kori-štenjem zajedničkih resur-sa uštedjelo bi se oko 20 posto godišnjeg iznosa.

Sljedećih 75 miliju-na kuna može se uštedjeti ukidanjem nepotrebnih re-gistara. Isti podaci o gra-đanima nalaze se zapisani u najmanje 16 registara pa je 15 registara zapravo ne-potrebno. Trošak formira-nja takvih registara izno-sio je 375 milijuna kuna, a godišnje se za njihovo održavanje izvaja oko 20 posto tog iznosa.

Može i upola jeftinijeEfikasnija razmjena poda-taka između državnih tije-la i njihovih registara mo-gla bi uštedjeti i gotovo 50 posto sadašnjih troš-kova otpreme pošte. Na poštanske usluge troši se 180 milijuna kuna godiš-nje, a elektronskom raz-mjenom podataka moglo bi se uštedjeti oko 90 mili-juna kuna. Prema podaci-ma iz Vladine odluke, dr-žava je uvođenjem takvih mjera u 2010. i 2011. go-dini već uštedjela oko 100 milijuna kuna. Objedinje-na nabava usluga mobilne telefonije donijela je go-dišnju uštedu od 38 mili-juna kuna, a u pripremi je i objedinjena nabava usluga fiksne telefonije pri čemu

se očekuju uštede od 30 milijuna kuna.

U državnoj upravi pro-vodi se više od 300 projek-tnih aktivnosti vezanih uz informatizaciju, a one nisu evidentirane na jednom mjestu. U Vladinoj odlu-ci navodi se da je preko dr-žavnog proračuna moguće doći do rezerviranih izno-sa za informatizaciju u po-jedinim odsjecima, no za bolju koordinaciju potreb-no je prikupiti niz dodat-nih podataka. Od 2007. do 2011. godine država je za informatizaciju potroši-la 4,5 milijardi kuna. Po-vezivanjem već nabavlje-ne opreme i softvera ne bi bilo potrebno kupovati novu opremu. Državni taj-nik Lučić istaknuo je da će

se boljim povezivanjem ti-jela državne uprave pomo-ći građanima i poduzetnici-ma koji će morati obilaziti manje šaltera da bi ishodi-li potvrde, uvjerenja i dru-ge podatke iz registara.

Krediti za komunalnu infrastrukturuVlada je najavila natječaj za koncesiju za gradnju luke Gruž u Dubrovni-ku. Koncesija će se na-kon prikupljanja ponuda dodijeliti na 30 godina. Pobjednik na natječa-ju plaćat će za koncesiju najmanje dvije kune po četvornom metru (luka će imati 200 vezova i oko 54.000 četvornih meta-ra) te dva posto od go-dišnjih prihoda. Poten-

cijalna ulaganja u luku ministar prometa Boži-dar Kalmeta procijenio je na 12 milijuna eura.

Potvrđeni su i ranije sklopljeni ugovori o kre-ditiranju projekata komu-nalne infrastrukture u 13 županija. Prema riječima ministra regionalnog ra-zvoja Božidara Pankre-tića, općine i gradovi pri-premili su projekte i sada čekaju odluku Sabora da bi mogli krenuti u realizaciju. Hrvatskim vodama odo-breno je da višak priho-da od šest milijuna kuna, ostvaren upravljenjem vo-dama, dodijele Agenciji za vodne putove radi financi-ranja čišćenja šljunčanih i pješčanih nanosa na Savi, Dravi i Dunavu.

Sjednica HrvatSKe vlade

Informatizacijom do ušteda većih od 300 milijuna kunaIsti podaci o građanima nalaze se zapisani u najmanje 16 registara pa je 15 registara zapravo nepotrebno. Trošak formiranja takvih registara iznosio je 375 milijuna kuna

Na poštanske usluge i dalje se

troši 180 milijuna kuna godišnje

Iz MOL Grupe protekli je tjedan stiglo priopće-nje u kojem demantiraju medijske napise o mogu-ćem zatvaranju rafine-rije u Sisku te otpušta-nju oko 1000 radnika. “Već smo nekoliko puta izjavili da se sisačka rafi-nerija ne smije i neće za-tvoriti. Uprava Ine nikada nije predložila zatvaranje, ni Vladi, ni MOL-u. Koli-ko nam je poznato, zadnji i jedini prijedlog u ko-jem je izričito implicira-

no zatvaranje te rafineri-je predstavljen je u lipnju 1998. od strane Uprave

Ine predvođene Davorom Šternom, koja je tada ima-la izvršne ovlasti”, navo-di se u priopćenju. Dodaju

kako MOL oduvijek sma-tra da je ta rafinerija važ-na za Hrvatsku, za do-maće gospodarstvo i Inu.

Sisak je za njih, ističu, je-dan od Ininih strateških aduta, a sve važne odluke o Rafineriji moraju jedno-

glasno donijeti dva najve-ća dioničara u Ini. MOL je, naglašavaju, odgovo-ran i ozbiljan ulagač u Hr-vatskoj i vodi računa o bu-dućnosti Siska.

“Zajedno s našim stra-teškim partnerom, Vla-dom RH, podržavamo Inu u analizi razvojnih scenari-ja Siska u budućnosti, s ci-ljem očuvanja radnih mje-sta. Sigurni smo da ćemo doći do pravog i odgovor-nog rješenja”, zaključuju u priopćenju. (J.F.)

MOL Grupa NeMa NaMjeru zaTVOrITI rafINerIju SISak

“Sisačka rafinerija se ne smije i neće zatvoriti”

uprava Ine nikada nije predložila

zatvaranje, ni Vladi, ni MOL-u, stoji u

priopćenju

10 Broj 3700, 24. listopada 2011.PREDSTAVLJAMO Privredni vjesnik

U Hrvatskoj je da-nas prema ne-kim procje-

nama između 4,5 i pet milijuna stabala masli-na, koje rastu na više od 25.000 hektara. Većina maslinika je mala i ima tek stotinjak stabala, a go-dišnje se u nas ubere oko 30.000 tona ploda masline i od toga se dobije oko 4,5 milijuna kilograma masli-nova ulja ili oko 60.000 hektolitara ulja.

Upravo zbog tog potencijala, ali i činjenice da pro-sječan maslinar u Hrvatskoj nema dovoljno staba-la za ozbiljno bavljenje tim poslom, Filip Kur-tović, vlasnik tvrtke Zlatna polja zasadio je 1800 mladih staba-la na desetak hektara zemlje u blizini Milne na otoku Braču. Prije

ulaska u investiciju napra-vio je istraživanje koje je pokazalo kako domaće, ali i svjetsko tržište ima po-trebu za povećanom proi-zvodnjom maslina i masli-novog ulja. “Trenutačno je cijena maslinovog ulja na tržištu između 60 i 160 kuna po litri. Naš plan je da u punom kapacitetu go-dišnje proizvedemo i pro-damo ukupno 14.616 lita-ra ulja”, kaže Kurtović.

Tvrtka uz to dovrša-va gradnju i opremanje popratnog građevinskog objekta.

U početku treba pomoći država Direktorica marketinga tvrtke Nataša Kurtović ističe kako se godišnje u

Hrvatsku uveze oko 1400 tona maslinova

ulja, a izve-ze oko 350 tona, dok je potrošnja u nas tek dvi-

je litre maslinovog ulja po stanovni-ku, za razliku od europskih pet ili grčkih 20 litara po stanovniku.

“Maslinarstvo je dugotrajan po-sao koji traži ula-

ganje znatnih financijskih sredstava u početnoj fazi. Iskustva govore da je to period u kojem je pomoć države najpotrebnija, i to povoljnim kreditiranjem te olakšicama kroz fiskalnu i socijalnu politiku. Najveći su problem nepovoljna fi-nancijska sredstva i visoke kamate, kao i nemoguć-nost počeka od barem tri godine. Naime, stablo ma-sline spremno je za plod tek za 10 godina, a nje-gova komercijalna isplati-vost počinje za 13 godina. Svako drugo predviđanje i planiranje je u sferi ‘ako se dogodi ili poklopi’. To je period u kojem maslinar apsolutno ovisi o protoku vremena i u tom vremenu nema povrata ulaganja”, naglašava ona.

“Treba još dosta uči-niti na prepoznatljivosti i standardizaciji hrvatskih maslinovih ulja. Tu drža-va može dati svoj puni do-prinos kroz obrazovanje na nižim razinama, semi-nare čija će tematika biti uzgoj, prerada, transport i skladištenje ulja, čemu se u našim krajevima još pri-stupa dosta tradicionalno pa su štete veće nego što bi trebale biti”, zaključuje Nataša Kurtović. (K.S.)

H otel Zlatni lav nalazi se u ma-lom ribarskom

mjestu u kojem živi sto-tinjak stanovnika - Mar-tinščici na otoku Cresu. Svatko tko želi pobjeći od stresa u netaknutu prirodu, može izabrati taj hotel za svoj odmor, na 300 meta-ra od mora i u neposrednoj blizini šljunčanih plaža. Hotel Zlatni lav izgrađen je 2002. godine i ima ka-tegoriju tri zvjezdice. Bu-dući da u većini kriterija zadovoljava standarde ka-tegorije četiri zvjezdice, po završetku wellness cen-tra, koji će istodobno biti i prvi wellness na otoku Cresu, poslovodstvo ho-tela zatražit će rekatego-rizaciju na četiri zvjez-dice. Wellness centar bi trebao biti gotov do kraja ove godine, a očekuje se kako će upravo on prido-nijeti da hotel bude otvo-ren tijekom cijele sljedeće godine. Hotel ima 29 soba i može primiti od 58 do 80 osoba. U pred i posezo-ni tamo je zaposleno se-dam djelatnika, dok ih je u glavnoj sezoni 17.

“Budući da je hotel do sada uglavnom imao sezonski karakter, nismo imali potrebu za većim

ulaganjima, a sadašnja in-vesticija u wellness centar iznosi oko 800.000 eura”, rekla je direktorica ho-tela Aleksandra Petko-vić. Pritom je dodala kako će se wellness nalaziti na površini od 500 četvornih

metara, a imat će unutar-nji grijani bazen s hidro i zračnim masažnim sjede-ćim mjestima te razne vr-ste sauna, primjerice fin-sku, tursku i slanu u kojoj će se raditi peelinzi kože s morskom solju te whirpo-ol saunu.

Uz to, na površini od stotinjak četvornih metara provodit će tzv. polume-dicinski turizam. Tamo će se nalaziti profesionalne hidromasažne kade, ma-gnetska rezonanca i osta-li sadržaji koje će koristiti i stanovnici Cresa i Malog Lošinja, koji su do sada morali odlaziti na razne terapije u Rijeku. Kako je istaknula Aleksandra Pet-ković, za sada su u fazi traženja pouzdanog pro-

fesionalnog partnera me-dicinske struke koji bi im pomogao u unaprjeđenju tog oblika turizma.

Domaći turisti sve više otkrivaju CresGovoreći o ovogodišnjoj turističkoj sezoni, Alek-sandra Petković je ista-knula kako je ona bila ne-što bolja od prethodne, no bez dopunskih turističkih sadržaja koji mogu produ-ljiti sezonu, teško je oče-kivati veće financijske po-make. Kao ni ostali otoci, tako ni Cres nije ostao imun na sezonalnost, a je-dan od velikih problema s kojima se hotel Zlatni lav suočava je i to što njego-ve ponude nema u katalo-zima creske Turističke za-jednice. No, unatoč tome gosti Zlatnog lava ponaj-više su Talijani koji u uku-pnom broju dolazaka su-djeluju sa 27 posto. Potom slijede Austrijanci, sa 18 posto, Nijemci sa 14 posto te zatim gosti iz Sloveni-je, Slovačke, Španjolske i Švicarske. Ove je godine primjetno povećanje do-maćih gostiju za 15 posto u odnosu na prošlu godi-nu, a tome su pridonijele određene akcije kao i ško-la u prirodi. (S.P.)

Masline kao posao

Bijeg od stresa

Najveći su problem nepovoljna financijska sredstva i visoke kamate, kao i nemogućnost počeka od barem tri godine

Nakon otvaranja wellness centra, poslovodstvo hotela zatražit će rekategorizaciju na razinu od četiri zvjezdice

Stablo masline spremno je za plod

tek za 10 godina, a komercijalna

isplativost za 13

Ponude hotela Zlatni lav nema u katalozima creske Turističke zajednice

maslina imaju Zlatna polja( (1800 stabala

Zlatna polja, Brač Hotel Zlatni lav, Martinščica na otoku cresu

investicija u wellness centar

oko 800.000 €

11Broj 3700, 24. listopada 2011. PRIČA S RAZLOGOMwww.privredni.hr

EtikEtE za cijEli svijEt


P rije 21 godinu Željko Bošnjak, jedan od direk-

tora u zagrebačkoj Grad-skoj plinari, primijetio je problem. Etikete koje su se lijepile na plinska bro-jila bile su u svežnjevima, nepovezane, pa su se lako gubile i “bježale” eviden-ciji. Pitao je suradnike za-što ne koriste etikete u ro-lama. Zato što ih nitko kod nas ne proizvodi, gla-sio je odgovor.

Željko Bošnjak sada je vlasnik i direktor po-duzeća Agens. Ime je odabrano jer “agens” do-lazi od latinske riječi age-re, što znači - raditi, a u kemijskoj terminologiji znači i “blagotvorno sred-stvo”. To je ideja-vodilja poslovanja: stalni rad za potpuno zadovoljstvo ku-paca. Proizvodnja etiketa u rolama njihov je glav-ni posao. A tržište – cijeli svijet. Klijenti su američ-ki i švicarski farmaceut-ski giganti, prehrambena poduzeća iz regije, koz-metičke tvrtke, trgovač-ki lanci... Pored farmace-utskih multinacionalki na listi kupaca su i Pliva, Ja-dran Galenski laboratorij i Belupo, zatim Billa, Lidl, dm i Mercator, prehrambe-ne tvrtke Kraš, Franck, Li-janovići, Stanić... Agen-sove etikete su na vinima, maslinovim uljima, dže-movima... Regiju su goto-vo posve pokrili. Prisutni su u Austriji i Sloveni-ji, BiH, Ko-

sovu, Makedoniji, Crnoj Gori i Srbiji. Ali zapravo nema kontinenta na kojem se ne može pronaći neki Agensov otisak.

Izravan izvoz - 30 posto Bošnjak je biznis razvio do 45 zaposlenih, u vlastitom prostoru od 1300 četvornih metara. Prihod je za 2010.

iznosio 17,6 milijuna kuna, a za ovu godinu planiran je rast od 30 posto. Od toga će se 30 posto izravno izvesti, dok će još barem 40 posto proizvoda posred-no otići u inozemstvo, pre-ko izvoza njihovih kupaca. Osim etiketa, Agens tiska i posebne sigurnosne nalje-pnice, sustave za zaštitu od kopiranja te papirnate ma-gnetske kartice, koje se ko-riste u naplati parkiranja i na autocestama.

Proizvodnja etiketa u rolama i dalje zauzima 80 posto proizvodnje. Ulazak u ovu tržiš-nu nišu, a osobi-to održavanje i ši-

renje u njoj, nije nimalo lak zadatak. Farmaceut-ska industrija neprekidno postavlja visoke zahtje-ve kvalitete i zdravstve-ne ispravnosti proizvoda. Etikete se, ustvari, smatra dijelom tih proizvoda, za svaki proizvod koji izlazi iz Agensovih pogona iz-daje se certifikat kvalitete.

Uz ISO certifikat, po-sluju u skladu s “dobrom proizvođačkom praksom” (GMP, Good Manufactu-ring Practice) te su pod stalnim nadzorom putem audita koje provode stra-teški kupci.

“U farmaceutskoj in-dustriji etikete postaju pri-marna ambalaža pa je vrlo važno da budu besprijekor-ne - od podataka, boja, ma-terijala do ljepila”, ističe Hrvoje Lončar, komerci-jalni direktor Agensa.

U SAD-u su i etike-te pod stalnim nadzorom FDA (Food and Drug Ad-ministration) zbog direk-tnog utjecaja na lijekove. Slični standardi polako se uvode i u kozmetičku i prehrambenu industriju. Time se proširuju i tržišta za plasman Agensove pro-izvodnje.

Da bi slijedili prepo-ruke i visoke standarde, u Agensu svake godine ula-

žu pet do se-dam po-

sto prihoda u edukaciju zaposlenih. Jedan njihov suradnik upravo se vra-tio iz Kine gdje je obi-lazio slične kompanije i razmjenjivao informaci-je o novostima u struci. Prošle godine izaslanstvo Agensa bilo je u Meksiku i SAD-u proučavajući do-stignuća u ovom sektoru. Nedavno su vodeći ljudi Agensa bili u Bruxellesu na sajmu Labelexpo gdje su susreli svoje kupce i dobavljače te raspravljali o proizvodnim trendovi-ma u nastupajućoj sezoni.

Hvatanje u korak s trendovima traži i velika ulaganja u opremu. Go-dišnje se u softver, tiskar-ske strojeve i suvreme-ne materijale ulaže znatan iznos. Ove godine ulaga-nja su dosegnula 1,3 mi-lijuna eura. Visoka razina kvalitete zadržava i kup-ce. Željko Bošnjak ističe kako je većina njihovih

kupaca s njima u poslu dulje od 10 godina.

Mikrotekst i hologram za dodatnu zaštituAgensove sigurnosne naljepnice na lijekovi-ma pomažu u sprječava-nju krivotvorenja, čuvaju zdravlje potrošača te šti-te prihode države i proi-zvođača. Takve naljepni-ce nemoguće je odlijepiti bez tragova. Na njima je ugrađen mikrotekst i ho-logram za dodatnu zašti-tu. Posebno su ponosni na sustav za nadzor po-vrata plastičnih boca koji su razvili za Fond za za-štitu okoliša. Vreće u koje se skupljaju boce u trgovi-nama zatvaraju se njiho-vom naljepnicom koju je teško krivotvoriti. Pomo-ću naljepnica omogućeno je praćenje i nadzor (tra-ce and tracking) ambalaž-nog otpada radi sigurnosti sustava.

Zbog proširenja po-slova Agens planira i nova zapošljavanja, a razmišlja se i o natjecanju za pret-pristupne fondove Europ-ske unije. Od samih po-četaka u razvoj je ulagan vlastiti novac, ali su ko-rištena i znatna kreditna sredstva. Bošnjak kaže da je zadovoljan ponudom HBOR-ovih kredita, kao i suradnjom s poslovnom bankom. Redovitom ot-platom kreditnih anuiteta zadobili su povjerenje koje se odražava i na povoljnim kamatnim stopama.

U Agensu nemaju dvojbi o ulasku u Europ-sku uniju. Korist je jasna: proizvode za to tržište već imaju, a bit će im još jed-nostavnije i s manje teh-ničkih prepreka dospje-ti do kupaca i ispuniti njihove zahtjeve. I kapital bi mogao biti dostupniji pa će i to biti temelj za novo širenje poslova.

Agens, ZAgreb

Zbog proširenja poslova Agens planira i nova zapošljavanja, a razmišlja se i o pretpristupnim fondovima EU

prihod u 2010. 17,6 mil kn (

ovogodišnja ulaganja1,3 mil €(

Agensove sigurnosne naljepnice na lijekovima pomažu u sprječavanju krivotvorenja, čuvaju zdravlje potrošača te štite prihode države i proizvođača

Željko Bošnjak, vlasnik i direktor poduzeća Agens i Hrvoje Lončar, komercijalni direktor

12 Broj 3700, 24. listopada 2011.INTERVJU Privredni vjesnik


O d osnutka tvrtke Maistra u ožujku 2005. do danas u

toj su kompaniji naprav-ljeni značajni pomaci. S investicijama vrijednim 2,2 milijarde kuna Ma-istra je u zadnjih sedam godina znatno mijenjala portfelj svojih proizvoda, ali i imidž Rovinja i Vrsa-ra, pri čemu se prije svega orijentirala na razvoj luk-suznog turizma i podiza-nje kvalitete hotela i re-sorta do kategorije četiri i pet zvjezdica. O planovi-ma tvrtke razgovali smo s predsjednikom Uprave Maistre Tomislavom Po-povićem.

Što se sve u Maistri una-prijedilo od 2005. do da-nas?- Važna prekretnica razvo-ja Maistre bila je otvore-nje prvog hotela kategori-je pet zvjezdica u Rovinju, hotela Monte Mulini prije dvije godine. Ove godi-ne tržištu smo predstavili prvi design hotel u Hrvat-skoj, hotel Lone. Pretoče-no u brojke, udio objeka-ta s četiri i pet zvjezdica koji je 2005. godine zau-zimao samo 14 posto uku-pnog Maistrinog kapaci-teta u čvrstim objektima, danas je veći od 50 posto, povećan je broj noćenja i prosječne cijene smješta-ja, dok su se ukupni pri-hodi po jedinici uvećali za čak 40 posto. U ope-

rativnom dijelu kompa-nije modernizirani su po-slovni procesi unutar svih funkcija, unaprijeđen je sustav edukacije zaposle-nika, te su učinjeni bitni tehnološki pomaci pose-bice u segmentu operaci-ja, marketinga i prodaje… Realiziranim investicija-ma otvorio se prostor za dodatno zapošljavanje.

Na koji se način Maistri-no poslovanje uklapa u koncept destinacijskog menadžmenta?- Ono što određuje Ma-istru kao nositelja turi-stičkog razvoja Hrvat-ske je njena usmjerenost na destinaciju i maksi-malna integracija postoje-ćeg turističkog proizvoda

s destinacijskim potenci-jalima Rovinja i Vrsara, te Istre kao regije. Svje-sni smo da sama destina-cija i turistički smještaj-ni objekti jedni bez drugih dugoročno ne funkcioni-raju te da je motiv dolaska gosta u neko mjesto najče-šće miks prirodnih ljepota, bogate kulturno-povije-sne baštine, vrhunske ga-stronomske ponude, kva-

litetne zabave, kulturnih događanja i kvalitetnog smještaja. Stoga smo sve svoje dosadašnje projekte, kao i one koji će tek usli-jediti, nastojali planirati i realizirati u suradnji s par-tnerima u javnom i privat-nom sektoru. Zadnjih se-dam godina aktivno smo sudjelovali u kreiranju tu-rističke ponude destinaci-ja. Vjerujemo da je to je-dini način na koji možemo postići cilj, a to je da Ro-vinj i Vrsar pozicioniramo na svjetsku turističku kar-tu. Recentni primjer su-radnje Maistre i lokalnog javnog i privatnog sekto-ra je i Master plan stra-teškog razvoja Rovinja u čijem razvoju su partici-pirali svi relevantni čim-benici, od gradske uprave, turističke zajednice, pre-ko velikih turističkih tvrt-ki, pa do obrtnika i malih ugostitelja.

Kako gradite vlastite brendove i na koji ćete način to raditi u buduć-nosti?- Dio turističkog portfe-lja Maistre veže se uz kla-sični turistički proizvod čija je kvaliteta u uspo-redbi s onim što danas predstavlja turistički pro-izvod Hrvatske, značaj-no iznad prosjeka. Drugi pak dio portfelja čine pro-izvodi koji predstavljaju apsolutni iskorak u hrvat-skoj turističkoj ponudi - tu prije svega mislim na ho-tele Monte Mulini i Lone, koji pokazuju smjer u ko-

Tomislav PoPović, Predsjednik UPrave maisT re

Pozicioniranje na svjetskoj turističkoj kartiRazvoj konkurentskih turističkih tvrtki imat će pozitivne implika cije na razvoj odredišta u kojima se nalaze i pridonijeti podizanju njihove kvalitete kao i opće kvalitete usluga. To će ujedno privući goste bolje platne moći, što bi i Maistri trebalo donijeti do datnu korist

Svjesni smo činjenice da sama

destinacija i turistički smještajni

objekti jedni bez drugih dugoročno

ne funkcioniraju

Maistra investirala u zadnjih 7 godina

2,2 mlrd kn (

Jasminka Filipas [email protected]

U Hrvatskoj je tre-nutačno dvo-struko više umi-

rovljenika nego prije 10 godina, a čak 830.000 od ukupno oko 1,2 milijuna mirovina nije pokriveno doprinosima. To znači da je mnogo invalidskih miro-vina (250.000 bez branite-lja), obiteljskih (240.000), povlaštenih (180.000), te oko 160.000 najnižih mi-rovina. Samo za povla-štene mirovine kojih ima 13 kategorija, godiš-nje treba sedam milijardi kuna. Branitelja je 2010. bilo dvostruko više nego 2003., a u izbornim go-dinama, kao što je to bilo primjerice 2007., njihov je broj bio povećan za čak 23 posto. Oko 60 po-sto branitelja poslano je u invalidsku mirovinu iako imaju stupanj oštećenja od svega 20 do 40 posto, i to uglavnom u dobi izme-đu 40 do 55 godina. Po in-validskim smo mirovina-ma u europskom vrhu jer se kod nas za njih izdvaja 26 posto ukupnog rashoda za mirovine, dok je u eu-ropskim zemljama taj po-stotak 16 posto.

Ovi su podaci iznese-ni na prošlotjednom pred-stavljanju Zbornika radova o devetomjesečnoj javnoj raspravi o stanju u miro-vinskom sustavu, koje su organizirali časopis Ban-ka i Institut za javne finan-cije. U višemjesečnoj ra-spravi sudjelovalo je više od 20 raznih stručnjaka, a veći dio tih analiza objav-ljen je u Zborniku radova.

Reforma mirovinskog sustava više se ne može odgađati, zajednički je za-ključak svih stručnjaka koji su detaljno izanalizi-rali sve slabosti sustava, a njihovi radovi su odlič-na podloga za moguća rje-šenja koje je potrebno što prije početi primjenjivati.

Zašto nema novih radnih mjesta?U suprotnom, hrvatske gra-đane u budućnosti očekuju još manje mirovine (30 po-sto prosječne plaće, sada je 39 posto), i to samo u slu-čaju ako odrade puni radni staž. Na skupu se pojavilo i nekoliko predstavnika bra-niteljskih udruga koji su, prosvjedujući što se samo branitelje naziva povlašte-nim umirovljenicima, ka-zali kako oni nemaju ništa protiv da se raščisti situaci-

ja s njihovim mirovinama, ali i da se trebaju preispitati i sve druge invalidske mi-rovine te razlozi zašto po-duzetnici ne mogu otvoriti nova radna mjesta na koja bi se onda moglo vratiti oko pola milijuna mladih umirovljenika.

U Zborniku se nala-zi pedesetak preporuka za rješavanje problema u su-stavu, a jedno od njih je i ono koje predlaže viši sa-vjetnik u hrvatskom ure-du Svjetske banke Zoran Anušić. On, među ostalim, predlaže izmjenu formule za izračun mirovina iz pr-vog stupa, proširenje prava na dodatak za sve umirov-ljenike, povećanje izdva-janja za drugi mirovinski stup te pooštravanje uvje-ta za odlazak u mirovinu. Kombinacija svih tih mje-ra, smatra, najmanje bi op-teretila fiskalni sustav.

ReFoRMa MiRovinSkog SuSTava

nema više odgodene promijeni li se nešto, hrvatski će građani ubuduće imati još manje mirovine - 30 posto prosječne plaće (sada je 39 posto)

Za povlaštene mirovine kojih

ima 13 kategorija godišnje treba

sedam milijardi kuna

od oko 1,2 milijuna nije pokriveno doprinosimačak 830.000 mirovina(


jem se želimo nastaviti ra-zvijati.

Koristite li proizvode domaćih proizvođača u svojim objektima?- Odgovor na ovo pitanje najbolje je dati kroz pri-mjer hotela Lone koji od arhitekture i izgradnje pa sve do uređenja interije-ra i eksterijera potpisu-ju vodeći domaći kreativ-ci. Za realizaciju projekta angažirali smo arhitekton-ski studio 3LHD, dok su u uređenju i osmišljavanju vizualnog identiteta hotela sudjelovali vodeći doma-ći dizajneri i umjetnici po-put Numen/For Use, I-gle, Studio 92, Bruketa&Žinić te konceptualni umjetnici Ivana Franke i Silvio Vu-jičić. Ako pak govorimo o tekućem poslovanju, u okvirima hrvatske turistič-ke industrije Maistra je je-dan od najvećih potroša-ča hrane s obzirom na broj noćenja koji ostvarujemo i činjenicu da, osim hotel-skih restorana, imamo i niz a la carte objekata. Ima-jući na umu da u turizmu prodajemo doživljaj i kroz enogastronomsku ponudu, želimo da gost zna da kon-zumira autohtono i stoga nam je kod izbora namir-nica osim kvalitete važno da je ona domaćeg podri-jetla. U opskrbi objekata surađujemo s nizom hrvat-skih proizvođača i distri-butera hrane, od kompa-nija iz sustava Agrokora koje su trenutačno vode-ći proizvođači, preko Po-

dravke, Vindije, Dukata i Cromarisa, do malih po-ljoprivrednih gospodarsta-va, ribara i obrtnika.

Kako procjenjujete ovo-godišnje financijske re-zultate u Maistri?- Iako je glavni dio sezo-ne iza nas, objekti su nam još uvijek dobro popunje-ni tako da bih pričekao još malo s prognozama, u svakom slučaju primjetan je pozitivan trend i u smi-slu povećanog fizičkog obujma prometa, ali i ve-ćih prosječnih cijena.

Kakvi su Maistrini inve-sticijski planovi za slje-deće razdoblje?- Izgradnjom hotela Lone okončan je investicijski ciklus u vrijednosti od 2,2 milijarde kuna. Zamisao je da se na kraće vrijeme zaustave veći investicijski zahvati, a to bi se vrije-me iskoristilo za definira-nje pravaca budućega ra-zvoja.

Kako će se odred-be novog Zakona o tu-rističkom zemljištu odraziti na Maistrino poslovanje? - Koncesije će dodatno opteretiti poslovanje, me-đutim Zakon bi trebao po-nuditi odgovarajuća rješe-nja, tj. okvir za dugoročno planiranje upotrebe pro-stora i samim time zna-čajnijih investicija veza-nih uz taj prostor, što je dosad velikim dijelom bilo onemogućeno. Opa-

tijska turistička tvrtka Li-burnia Riviera dobila je novu upravu, a osnovana je i nova velika turistička korporacija Riviera Adria.

Plaši li vas konkurenci-ja ili dodatno motivira kako biste još bolje po-slovali?- Razvoj konkurencije će imati pozitivne implika-cije na razvoj destinacija, svakako će pridonijeti po-dizanju njihove kvalitete kao i opće kvalitete uslu-ge, što će privući i goste bolje platne moći. To bi i nama trebalo donijeti do-datnu korist. Mi smo lideri na ovim prostorima u vi-šem, luksuznom segmentu i uvjereni smo da ćemo na toj poziciji i ostati.

Na koji način uspoređu-jete poslovanje domaćih turističkih tvrtki s onima u vlasništvu nekih stra-nih hotelskih lanaca?- Ne bih povlačio parale-le između tvrtki u doma-ćem i stranom vlasništvu. Bez obzira na vlasništvo, svi radimo po istim tržiš-nim uvjetima.

Što sve, prema vašem mišljenju, treba sadrža-vati strategija hrvatskog turizma i na što treba staviti naglasak?- Strategija bi prije sve-ga trebala definirati kakav turizam želimo, te kako to uskladiti s postojećim vre-menskim, prostornim i sa-držajnim potencijalima destinacije.

Tomislav PoPović, Predsjednik UPrave maisT re

Pozicioniranje na svjetskoj turističkoj kartiRazvoj konkurentskih turističkih tvrtki imat će pozitivne implika cije na razvoj odredišta u kojima se nalaze i pridonijeti podizanju njihove kvalitete kao i opće kvalitete usluga. To će ujedno privući goste bolje platne moći, što bi i Maistri trebalo donijeti do datnu korist

Jeste li zadovoljni ovogodišnjom turističkom sezonom?

- Generalno gledajući, ovogodišnja sezona može se ocijeniti dobrom. Fizički obujam pro-meta, do sada, u odnosu na isto razdoblje lani veći je za četiri posto, rast je najvećim di-jelom vezan za kamping segment. Nama, kao uostalom i ostalim hotelskim kompanija-ma u Istri, nije problem vršnog perioda, tih dva do tri ljetna mjeseca, već pred i posezona kada kapaciteti nisu zadovoljavajuće popunjeni. Ono na čemu svakako treba raditi kako bi se u budućnosti privukao veći broj gostiju u razdoblju izvan glavne sezone jest ra-zvoj novih kapaciteta i infrastrukture, ulaganje u turističke sadržaje, kreativniji turistič-ki proizvod destinacije koji će biti motiv dolaska gostiju i izvan sezone te razviti bolju do-stupnost tijekom godine.

razvijati nove kapacitete i infrastrukturu

udio objekata sa 4 i 5 zvjezdica u lancu Maistre

više od 50%( (fizički obujam prometa

4% veći

14 Broj 3700, 24. listopada 2011.AKTUALNO Privredni vjesnik

Ovogodišnji SASO oku-pio je u Splitu od 19. do 23. listopada čak 1326 izlagača iz 13 zema-lja: Njemačke, Sloveni-je, Bosne i Hercegovine, Srbije, Austrije, Italije, Češke, Poljske, Francu-ske, Slovačke, Mađar-ske, Kanade i Hrvatske.

“Ove godine vidljiv je porast broja izlagača iz sektora obnovljivih izvo-ra energije, i to od čak tri i pol puta. To znači da je vidljiv interes poduzet-nika za ulaganje u ener-giju”, istaknuo je direk-tor sajma SASO Bogdan Šarić.

Inače, SASO obuhva-ća niz međunarodnih spe-cijaliziranih sajmova: Sa-jam graditeljstva, Sajam drvne industrije, Sajam metalne industrije, Sajam alata, strojeva i opreme, Sajam obrtništva, male privrede i poduzetniš-tva, Sajam elektrotehnike, energetike i telekomunika-

cija, SAFIR - Sajam finan-cija, investicija i razvoja, te SEKO - Sajam ekologi-je. U okviru sajma održan je i bogat program stručnih konferencija i gospodar-skih susreta: Deveti dan arhitekata, Sedmi energet-ski summit, Peti dan gra-đevinara, Četvrti dan eko-logije, Gospodarski susreti B2B@SASOfair, radioni-ce i prezentacije.

Reprezentativna gos-podarska izložba, broj-ne konferencije i veliki broj posjetitelja čine sa-jam mjestom edukacije i sklapanja poslova. Samo na stručnim skupovima sudjelovalo je preko 200 predstavnika tvrtki te više od 2000 sudionika. (J.V.)

Najveći poljoprivred-ni sajam u istočnoj Hr-vatskoj – Agrozemlja – održan je od 21. do 23. listopada u Bizovačkim Toplicama. Okupio je za-vidan broj od 250 izlagača iz zemlje i okruženja. Po-krovitelj sajma bilo je Mi-nistarstvo poljoprivrede, a partner Vukovarsko-sri-jemska županija.

U okviru sajma poljo-privrede, prehrane, hor-tikulture, ekologije, lov-stva, ribolova, seoskog turizma i obnovljivih izvora energije, posjeti-telji su uz bogatu prodaj-nu izložbu poljoprivredne

mehanizacije mogli isko-ristiti već pomalo zabo-ravljenu sajamsku poseb-nost – prodaju po nižim cijenama. Inače, temelj-no obilježje ovogodišnje Agrozemlje bila je po-tražnja za kooperantima. Vodeći prehrambeni pro-izvođači u svojim djelat-nostima – tvrtke Eurovo-će, Agrofructus, osječka Šećerana i Tvornica ulja Čepin – sajam su inten-zivnije nego ikada isko-ristili za animiranje na proizvodnju poljoprivred-nih proizvoda u sljedećoj godini. “Ovakav pristup izlagača posebno ističe-mo jer sajam Agrozemlja čini velike napore kako bi istočnohrvatskom tr-žištu ponudio i moguć-nost otkupa proizvoda”, navodi San Katava, vla-snik tvrtke Katava koja je neposredni organizator Agrozemlje. (S.S.)

16. međunarodni sajam saso

održana 17. agrozemlja u Bizovcu

Više od 200 tvrtki i 2000 sudionika

Bolje od običnog sajmovanja

Krešimir sočković [email protected]

U prvih osam mje-seci ove go-dine hrvatski

proizvođači namještaja i proizvoda od drva zabilje-žili su porast izvoza u od-nosu na prošlu godinu od 11 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za sta-tistiku. Izvoz namještaja porastao je za četiri posto, dok je izvoz drva i drvnih proizvoda porastao za čak 15 posto. Ako se ovi tren-dovi nastave do kraja go-dine, ova godina bit će druga u nizu u kojoj se bi-lježi rast izvoza koji bi mo-gao možda i prijeći razinu od 900 milijuna američ-kih dolara - što bi bilo vrlo blizu rekordnih razina iz 2007. i 2008. godine kada smo izvezli namještaja i drva za 933 odnosno 977 milijuna američkih dolara.

U prvih osam mjeseci hrvatski namještajci izve-zli su robe za 206 milijuna američkih dolara, a izvo-znici drva i drvnih proi-zvoda izvezli su robe za 369 milijuna dolara.

U isto vrijeme rastao je i uvoz drva i namješta-

ja i to za četiri posto, pa je u prvih osam mjeseci ove godine uvezeno namješta-ja za 210 milijuna dolara, a drvnih proizvoda i drva za 147 milijuna američkih dolara. Suficit robne raz-mjene u ovom sektoru od siječnja do kolovoza izno-sio je 218 milijuna dolara i u odnosu na prošlu godi-nu porastao je za 24 posto.

U ukupnom izvozu Hr-vatske drvo i namještaj su-djeluje sa sedam posto, a u uvozu sudjeluje s tri posto.

Ambienta - manja ali zanimljivijaReprezentativna izložba ovog, nakon dvije slabije

godine, ponovno rastućeg sektora - Ambienta Za-grebačkog velesajma (38. međunarodni sajam na-mještaja, unutarnjeg ure-đenja i prateće industrije) - unatoč nastavku smanji-vanja prostora i izlagača donijela je zanimljiva po-pratna događanja, ali ono što je široj publici mož-da i najzanimljivije - pre-zentacije vrlo kvalitetnog domaćeg dizajna namje-štaja kao i uređenja pro-stora. Na 38.000 četvor-nih metara predstavio se 391 izlagač iz 29 zema-lja i to u 10 velesajamskih paviljona. Ako zanemari-mo i dalje lošu infrastruk-

turu, na sajmu su se kroz tri tematske cjeline - na-mještaj, proizvode i opre-mu za unutarnje i vanjsko uređenje te repromaterija-le i strojeve i alate za drv-

nu industriju, mogle vi-djeti novosti i trendovi u sektoru. Neka-dašnju klasiku - velike proizvo-đače masivnog drvenog namje-štaja - zamijeni-lo je predstav-ljanje svjetski poznatog slavonskog hra-sta, ali moderno oblikova-nog, primjerenog suvre-menom stanovanju.

Hrvatski dizajn na svjetskoj raziniU sklopu Ambiente orga-nizirano je predstav-

drvo i namještaj na 38. međunarodnom sajmu namještaja, unutarn jeg uređenja i Prateće industrije amBienta

Rast izvoza i drugu godinu zaredom suficit robne razmjene ovog sektora ove godine je do rujna dose gnuo 218 milijuna dolara. u ukupnom izvozu Hrvatske drvo i namještaj sudjeluju sa sedam posto, a u uvozu s tri posto

namještajci su izvezli za 206

milijuna usd, a izvoznici drva i

drvnih proizvoda za 369 milijuna usd

porastao izvoz namještaja

4%(porastao izvoz drva i drvnih proizvoda

čak 15%(

Na Ambienti na zajedničkom štandu predstavljen je 1,2 milijuna eura vrijedan partnerski projekt regionalnih gospodarskih komora i Njemačke trgovinske i industrij-ske komore “Primjena Cefte u internacionalizaciji gospo-darstava Jugoistočne Europe”. U projektu u kojemu su-djeluju komore Albanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Makedonije, Moldavije, Crne Gore i Srbije želi se ojačati intraregionalna ekonomska suradnja, unaprijediti trgo-vina između zemalja regije i Europske unije, ojačati kon-kurentnost malih i srednjih tvrtki te ovaj prostor učiniti atraktivnijim za strana ulaganja.Projektom koji je započeo sredinom prošle godine jačaju se regionalne institucije, kojima je cilj pomagati malim i srednjim poduzećima u izlasku na nova tržišta. Pomoć tvrtkama institucije će pružati kroz seminare, radionice, izdavanje publikacija, nastupe na sajmovima, a uskoro predstavnici komora kreću na mini turneju po njemač-kim pokrajinama kako bi promovirali gospodarstva ze-malja regije.

Suradnja regionalnih komora


ljanje hrvatskih proizvo-đača namještaja i unu-tarnjeg uređenja koje su zajedno organizirali Hr-vatska gospodarska ko-mora, Ministarstvo regio-nalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva te Hrvatske šume u okvi-ru nastavka akcije Drvo je prvo. Luka Mjeda, di-rektor Centra za diza-jn pri HGK-u, sve veću dominaciju modernog di-zajna i tradicionalnih ma-terijala objašnjava či-njenicom da je domaćoj drvnoj industriji sada na raspolaganju 70 dizajnera, a prije

dvije godine niti jedan. “Mi u Zajednici za in-

dustrijski dizajn želimo promovirati hrvatski diza-jn na Ambienti, i to nakon uspješnog nastupa na saj-mu u Milanu. Imamo ino-

vativne i patentirane proi-zvode koje smo izložili na uvid domaćoj drvnoj in-dustriji”, ističe Mjeda.

Na sajmu su posjeti-telji mogli dobiti i savje-te profesionalnih dizaj-nera o uređenju dnevnog boravka, dječje, spava-će i radne sobe, kupaoni-ce ili uredskog prostora, pogledati izložbu povo-dom međunarodne godi-ne šuma te izložbu ZzID hrvatskog industrijskog dizajna, organizirani su okrugli stolovi za struku, a predstavljen je i projekt Šest pogleda na sobu - Hrvatska hotelska soba, kao i natjecanje za naj-kreativnije stolare. Mla-di stolari su na natjecanju dobili zadatak napraviti stalak za novine iz jelo-vine, a najbolji su dobili novčane nagrade. Posje-titelji sajma su svoju dje-cu mogli odvesti i ostaviti

u igraonici koja je bila opreml je -na drvenim igračkama d o m a ć i h proizvođa-ča.

Među 30 vodećih bren-dova u Hrvatskoj dvi-je trećine čine domaći brendovi, od čega je de-vet Agrokorovih, pre-ma istraživanju agen-cije Ipsos Puls. Riječ je o istraživanju kojim je ta agencija lansirala BRANDscore, indikator snage brenda.

Komentirajući rezul-tate istraživanja na nefor-malnom druženju s novi-narima, starija izvršna potpredsjednica Agroko-ra Ljerka Puljić istaknu-la je da Agrokor ostaje vje-ran brendovima, unatoč nedvojbenom rastu udjela

privatnih trgovačkih mar-ki. Snagu brendova, tvrdi Ljerka Puljić, pokazala je i ova kriza, u kojoj je po-stalo očito da cijena nije jedini važan faktor, jer su kupci spremni platiti 10-20 posto više za brend ko-jem vjeruju. Potvrđuju to i rezultati Agrokora, koji u prvih devet mjeseci bi-lježi realni rast prihoda, istaknula je Ljerka Puljić. Najavila je da bi jedan od vodećih brendova Agro-kora, ABC sir, uskoro mo-gao postati i širi regionalni brend, jer se planira ulaga-nje u širenje proizvodnje u mljekari Belje kako bi se ABC sir plasirao na tržišta Poljske, Češke i Slovač-ke. Od ukupno 2600 proi-zvoda koje Agrokor proda-je, prema riječima izvršne direktorice marketinga Ive Balent, njih 167 su brendo-vi kompanije. Unatoč kri-zi i žestokoj konkurenciji, neki od tih brendova, po-put sladoleda King, rastu u ovoj godini i po stopi od 20 posto. (D.Ž./D.B.)

BRANDscoRe iNDikAtoR

Hrvati odani domaćim brendovima

Privredni vjesnik će uskoro, u dogovoru

s ipsos Pulsom, objaviti rezultate BRANDscorea za

svih 60-ak kategorija proizvoda

BRANDscore je krovni po-kazatelj snage brenda koji se izračunava iz 10-ak po-jedinačnih pokazatelja iz BRANDpuls projekta, kao što su poznavanje, kori-štenje, lojalnost, opći do-jam i drugi. On uključuje i emocionalni i bihevioralni odnos potrošača prema brendu te stoga na vrlo dobar način može prika-zati snagu brenda na trži-štu, ističe direktor medij-skih istraživanja agencije Ipsos Puls Ante Šalinović.Naglašava da je istraživa-njem, provedenim meto-dom razgovora s ispitani-cima, obuhvaćeno 60-ak kategorija proizvoda koje su određene na temelju potreba korisnika podata-ka, marketinških agencija i tvrtki oglašivača. Poda-ci iz ovog vala istraživa-nja se odnose na više od 1000 brendova iz tih kate-gorija, a zasigurno postoje i snažni brendovi u drugim kategorijama proizvoda. Kategorije proizvoda se u određenoj mjeri mijenja-ju od vala do vala istraži-vanja, tako da ćemo ima-ti podatke i za neke druge kategorije i brendove, isti-če Šalinović. Privredni vje-snik će uskoro, u dogovo-ru s Ipsos Pulsom, objaviti rezultate BRANDscorea za svih 60-ak kategorija pro-izvoda.

Što je BRANDscore?

kupci spremni platiti za brend kojem vjeruju

10-20% više (

*vijesti

Apriori komunikacije u KataruAgencija Apriori komuni-kacije otvorila je novi ured u Dohi te postala dio Al Attiyah Grupe koja u Ka-taru djeluje od 1996. go-dine. “Vjerujem da ćemo uspjeti povezati gospo-darstvo Katara s hrvat-skim gospodarstvenicima. Vidim nas kao most iz-

među dviju kultura”, ka-zao je prilikom prošlotjed-nog potpisivanja ugovora Danijel Koletić, direktor Apriori komunikacija.

Australski trgovački lanac u HrvatskojAustralski trgovački lanac Harvey Norman otvorio je prošli tjedan prvu prodava-onicu u Hrvatskoj, u zagre-

bačkom centru King Cro-ss. Prodavaonica ima 9000 četvornih metara, a u njoj se nudi namještaj, bijela tehnika i računalna opre-ma. Zaposleno je 80 radni-ka. Lanac Harvey Norman osnovan je 1982. godine u Sydneyu. Lani je imao 4,23 milijarde eura priho-da od prodaje i zapošljava ukupno 12.000 radnika.

DRvo i NAmještAj NA 38. međuNARoDNom sAjmu NAmještAjA, uNutARN jeg uReđeNjA i PRAteće iNDustRije AmBieNtA

Rast izvoza i drugu godinu zaredom suficit robne razmjene ovog sektora ove godine je do rujna dose gnuo 218 milijuna dolara. u ukupnom izvozu Hrvatske drvo i namještaj sudjeluju sa sedam posto, a u uvozu s tri posto

mi u Zajednici za industrijski dizajn

želimo promovirati hrvatski dizajn, kaže

Luka mjeda

bilježe proizvođači namještaja u prvih 8 mjeseci 2011.

porast izvoza od 11%(

Kretanje izvoza i uvoza (u milijunima USD)

2007. 2008. 2009. 2010. 2010.I-VIII

2011.I-VIII

933 977

755814

519575

IZVOZUVOZ836

905

655

535

344 357

Izvor: DZS

16 Broj 3700, 24. listopada 2011.PV ANALIZA Privredni vjesnik

KONJUNKTURNI TEST: 3. TROmJESEčJE 2011.

Definitivno pogoršanje ionako loše gospodarske situacijeSvi pokazatelji konjunkturne klime su se smanjili. Optimizam se održao jedino u drvnoprerađivačkoj industriji, tiskarstvu, proizvodnji odjeće, te nešto malo u proizvodnji gotovih metalnih proizvoda i hranedr. sc. Mirjana Čižmešija Ekonomski fakultet Zagreb

P rivredni vjesnik je krajem rujna pro-veo konjunktur-

ni test u kojem je sudje-lovalo 413 tvrtki i to 153 iz prerađivačke industrije, 51 iz građevinarstva, 77 iz trgovine i 132 iz usluž-nog sektora. Anketirane tvrtke ostvaruju 11 posto ukupnog prihoda i zapo-šljavaju 10 posto ukupnog broja zaposlenih svih tvrt-ki navedenih sektora hr-vatskog nacionalnog gos-podarstva.

Svi pokazatelji konjun-kturne klime, kako za Hr-vatsku tako i za EU i eu-ropodručje su se smanjili. Nepovoljne ocjene i oče-kivanja kao i negativ-

na gospodarska kretanja u europskim i svjetskim raz-mjerima negativno su se odrazila i na hrvatsko gos-podarstvo. Intenzitet nji-hovog utjecaja ovisi samo o stupnju uključenosti po-jedinih gospodarskih sek-

tora u regionalno i global-no gospodarstvo.

PRERađIvačKa INDUSTRIJa Pokazatelj konjunkturne klime u Hrvatskoj u odno-

su na prethodno tromjeseč-je smanjio se za 5,5 bodova i sada iznosi 6,9. Najava je to daljnjeg pogoršanja gos-podarske aktivnosti u još neoporavljenoj prerađivač-koj industriji. Smanjenje PKI-ja proizlazi iz smanje-nja vrijednosti salda od-govora svih triju njegovih komponenti: narudžbi, zali-ha i očekivane proizvodnje.

U prvom i u drugom tromjesečju ove godine bilo je oko 33 posto anketiranih koji su zabilježili povećane narudžbe svojih proizvo-da u odnosnu na prethod-no tromjesečje, a prema po-sljednjim podacima za treće tromjesečje ove godine, ta-kvih je 24 posto. Saldo od-govora narudžbi (sezonski prilagođene vrijednosti) se kontinuirano smanjuje kroz

cijelu 2011. godinu. Isto je i sa saldom zaliha i očeki-vane proizvodnje u nared-nom tromjesečju. U prvom tromjesečju je tri posto an-ketiranih imalo relativno visoke zalihe gotovih pro-izvoda. Takvih je u dru-gom tromjesečju bilo pre-ko 10 posto, a u trećem

tromjesečju više od 11 po-sto. Samo 20 posto gospo-darstvenika očekuje porast proizvodnje u sljedećem tromjesečju.

Kontinuirano se sma-njuje broj onih koji svoj sadašnji poslovni položaj ocjenjuju dobrim ili ba-rem zadovoljavajućim kao

Očito je da su se građevi-nari već navikli na nepo-voljnu situaciju s kojom su se prvi suočili i s ko-jom se najdulje bore, pa niti ne očekuju značajni-je promjene do kraja ove i početkom iduće godine. PKG je u trećem tromje-

sečju porastao u odnosu na prethodno za 1,3 boda i sada iznosi -52,7. To je vrlo blizu najmanjoj zabilježenoj vrijednosti -55,3 u prvom tromjesečju prošle godine. Uvaže li se prediktivna svojstva ovoga pokazatelja, ne očekuje se gotovo nikakvo oživljava-nje. PKG je već treću go-dinu uzastopno u područ-ju negativnih vrijednosti kao i salda ekstremnih od-govora obiju njegovih komponenti: predviđeno građenje u sljedećem tro-

mjesečju i ocjena sadaš-njeg stanja narudžbi. Na-ime, još od početka 2008. godine gospodarstvenici u tom području najavlju-ju pogoršanje poslovanja i taj se trend negativnih očekivanja zadržao sve do danas uz neznatna odstu-panja početkom 2009. i ti-jekom 2010. godine kada je PKI povremeno blago porastao, da bi se već idu-će tromjesečje značajnije smanjio. Jedan od razlo-ga nepovoljnih kretanja, ne samo u građevinskom

sektoru već u cjelokupnom gospodarstvu, je pro-blem nelikvidnosti. Pre-ma posljednjim rezultati-ma istraživanja, 55 posto gospodarstvenika izjavi-lo je da je likvidnost nji-hova poduzeća loša. Tome valja dodati i da 46 posto njih posluje s poteškoća-ma koje su primarno na-stale uslijed nedovoljnih financijskih sredstava, dok su radna snaga, vremenski uvjeti i materijal kao po-teškoće poslovanja gotovo zanemarivi.

PKG > Građevinarstvo40

20

0

-20

-40

-60

-802007. 2008. 2009. 2010. 2011.

IV I II III IV I II III IV I II III IV I II III IV I II III5,95 -14,66 16,55 4,19 21,08 36,78 33,96 27,55 15,82 -51,20 -20,66 -45,54 -36,30 -55,31 -51,73 -52,87 -44,43 -54,31 -54,08 -52,71PKG

PKI > Prerađivačka industrija40

30

20

10

0

-10

-20

-302007. 2008. 2009. 2010. 2011.

IV I II III IV I II III IV I II III IV I II III IV I II III31,94 35,04 30,82 22,81 21,97 24,20 23,11 11,73 -5,55 -28,00 -9,90 -8,72 -2,85 -1,24 10,93 13,56 15,99 20,83 12,36 6,94PKI

TRGOvINa

Nakon “povratka” na prosječnu razinu i izla-ska iz područja negativ-nih vrijednosti, PKT bi-lježi novo smanjenje i to za 3,3 boda u odnosu na drugo tromjesečje. Ako se ima na umu da je ovaj pokazatelj u drugom tro-mjesečju porastao za sve-ga pet bodova, a sada se ponovno smanjio, ne tre-ba očekivati značajnije promjene u sektoru tr-govine na malo do kraja ove i početkom iduće go-dine.

Smanjile su se (desezoni-rane) vrijednosti salda dvi-ju komponenti ovoga po-kazatelja: sadašnje stanje zaliha i očekivano poslo-vanje u sljedećih šest mje-seci, dok je ocjena sadaš-njeg poslovnog položaja u odnosu na prethodno tro-

GRađEvINaRSTvO

ODJELJCI NKD-a 2007. (PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA) PKIPROMJENA,

BODOVI

Prerada drva i proizvoda od drva i pluta 37,37 28,3

Tiskanje i umnožavanje snimljenih zapisa 12,13 18,0

Proizvodnja odjeće -3,23 13,3

Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme 33,07 7,1

Proizvodnja prehrambenih proizvoda 5,43 6,3

Proizvodnja papira i proizvoda od papira 22,07 -1,2

Proizvodnja kože i srodnih proizvoda 13,13 -3,8

Proizvodnja namještaja 0,07 -6,0

Proizvodnja električne opreme 17,03 -13,0

Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda 31,13 -18,2

Proizvodnja proizvoda od gume i plastike 16,33 -18,2

Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava -30,47 -36,1

Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda 2,23 -40,3

PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA 6,94 -5,42

PKI i promjene PKI-ja po odjeljcima prerađivačke industrije

ODJELJCI USLUžNE DJELATNOSTI (NKD 2007) PKUPROMJENA,

BODOVI

Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 42,13 37,87

Ostale uslužne djelatnosti 12,27 27,50

Informacije i komunikacije 52,57 23,97

Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 24,37 9,23

Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti -0,30 4,17

Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 3,00 3,00

Umjetnost, zabava i rekreacija 6,03 1,77

Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnost sanacije okoliša

-11,07 -7,83

Prijevoz i skladištenje 24,20 -34,77

Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 35,77 -126,60

USLUGE 16,20 -9,30

PKU i promjene PKU-a po odjeljcima uslužnog sektora

2006.2006.


mjesečje i dalje povolj-na. Svoj poslovni položaj ocjenjuje dobrim 76 posto anketiranih, a 95 posto ih očekuje porast prometa u sljedećem (četvrtom) tro-mjesečju. Velikim dijelom je to zbog očekivane poja-čane predblagdanske pro-

daje. Nešto manje (75 po-sto) ih očekuje poboljšanje poslovanja u sljedećih šest mjeseci. Iako se i u ovom sektoru bilježi rast proble-ma nelikvidnosti, i dalje je visokih 82 posto gospo-darstvenika koji su likvid-ni. PKT na europskoj razi-ni također nastavlja trend smanjenja mjesečnih vri-jednosti od početka godi-ne što najavljuje pogorša-nje gospodarske situacije i u europskom sektoru trgo-vine na malo.

Definitivno pogoršanje ionako loše gospodarske situacijeSvi pokazatelji konjunkturne klime su se smanjili. Optimizam se održao jedino u drvnoprerađivačkoj industriji, tiskarstvu, proizvodnji odjeće, te nešto malo u proizvodnji gotovih metalnih proizvoda i hrane

TRGOVINA

Pokazatelj konjunkturne klime u uslužnom sektoru smanjio se za devet bodo-va u odnosu na prethodni kvartal i sada iznosi 16,2. I dok se na temelju pret-hodna tri uzastopna blaga povećanja PKU-a najav-ljivala stabilnost usluž-

nog sektora, posljednje smanjenje nije ohrabru-juće. Očito je i ovaj sektor počeo osjećati negativne trendove ostalih sektora gospodarstva.Smanjio se saldo ocjene po-slovanja kao i saldo ocjene prometa u prethodnom tro-mjesečju, dok je saldo oče-kivanog prometa neznatno porastao. Oko 80 posto an-ketiranih očekuje poveća-nje ili nemijenjanje prome-ta u sljedećem tromjesečju, 26 posto će ih smanjiti broj zaposlenih u sljedećem tro-

mjesečju, ali je još uvijek gotovo 97 posto anketira-nih koji su likvidni ili ima-ju samo povremene poteš-koće s likvidnosti. Promatrano po odjeljcima, uočava se značajno sma-njenje PKU-a u financij-skoj djelatnosti i djelatno-sti osiguranja. Nešto manje smanjenje pokazatelja bi-lježe prijevoz i skladištenje i sanacija okoliša, dok po-rast pokazatelja, odnosno određenu dozu optimizma pokazuju djelatnosti zdrav-stvene zaštite i socijalne

skrbi, stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti, infor-macije i komunikacije, dje-latnost pružanja smještaja i pripreme i usluživanja hra-ne, te umjetnost, zabava i rekreacija. Na europskoj razini se PKU također smanjuje. Fi-nancijski sektor koji se na europskoj razini promatra izdvojeno iz uslužnog sek-tora također bilježi sma-njenje vrijednosti pokaza-telja konjunkturne klime od veljače odnosno ožujka ove godine.

SekTOR uSluGA

INDekS ekONOmSkOG RASpOlOžeNjA (eSI)

Indeks ekonomskog raspoloženja saži-ma sve komponente pokazatelja kon-junkturne klime u prerađivačkoj in-dustriji, trgovini i građevinarstvu. Budući da su se svi ti pokazatelji pre-ma posljednjim rezultatima smanji-li, smanjio se i ESI i to za oko sedam bodova i sada iznosi 92. To je njego-vo drugo uzastopno smanjenje tijekom godine i najavljuje daljnje pogoršanje već ionako loše gospodarske situacije u Hrvatskoj do kraja ove i početkom iduće godine.

ESI na EU razini bilježi novo sma-njenje, što je velikim dijelom rezultat

krize u Grčkoj i nestabilnosti u ostalim zemljama europodručja. ESI je u Euro-pi, nakon dna koje je dosegao krajem 2008., početkom 2009. godine započeo rast koji je trajao sve do kraja 2010. i po-četka 2011. Ponovno se počeo smanjivati u travnju ove godine, dok se na razini eu-ropodručja smanjuje još od siječnja. Re-zultat je to pogoršanja situacije u svim članicama EU-a i po svim gospodarskim sektorima. Snažno smanjenje bilježe vo-deća europska gospodarstva (Njemačka, Francuska, Italija, Nizozemska, Belgija, Finska i Portugal), a nešto blaže smanje-nje ESI-ja imaju Poljska i Španjolska.

130

120

110

100

90

80

70

ESI

PKT > Trgovina na malo60

40

20

0

-20

-40

-602007. 2008. 2009. 2010. 2011.

IV I II III IV I II III IV I II III IV I II III IV I II III38,33 26,24 30,09 54,03 39,65 51,33 0,25 28,76 52,51 21,99 43,89 20,31 0,50 22,95 29,41 30,88 -50,60 27,88 34,42 31,17PKT

i broj onih koji očekuju po-boljšanje poslovanja u na-rednih šest mjeseci.

Oko 41 posto gospo-darstvenika sadašnje sta-

nje narudžbi iz inozemstva ocijenilo je premalim. Pad narudžbi (inozemnih i do-maćih) definitivno najav-ljuje pogoršanje ionako

loše gospodarske situacije u zemlji. U većini odjelja-ka prerađivačke industri-je PKI se također smanjio u odnosu na prethodno tro-

mjesečje. Najveće sma-njenje bilježe proizvodnja nemetalnih mineralnih pro-izvoda i proizvodnja pri-jevoznih sredstava, pro-

izvodnja proizvoda od gume i plastike i kemij-ska industrija. Optimizam se održao jedino u drv-noprerađivačkoj industri-

ji, tiskarstvu, proizvodnji odjeće i nešto malo u pro-izvodnji gotovih metalnih proizvoda i prehrambenoj industriji.

PKU > Sektor usluga60

40

20

0

-20

-40

-602008. 2009. 2010. 2011.

III IV I II III IV I II III IV I II III51,03 -20,27 -34,63 -26,92 1,07 -18,19 4,08 16,37 0,90 18,84 22,17 25,50 16,20PKU

2007. 2008. 2009. 2010. 2011.IV I II III IV I II III IV I II III IV I II III IV I II III

116,96 112,50 116,69 117,37 116,32 122,59 104,83 105,52 101,99 69,39 91,56 82,34 79,19 83,95 96,40 97,05 73,51 101,90 98,99 92,23

2006.

2006.

18 Broj 3700, 24. listopada 2011.EUROGLAS Privredni vjesnik

Lada Stipić-Niseteo [email protected]

V rijeme je da se prestanu ana-lizirati i vagati

opcije i da se nešto počne činiti; dosta je bilo raspra-ve treba li opet mijenjati sporazume.” Ova reakcija lidera liberala Europskog parlamenta i nekadaš-njeg belgijskog premijera Guya Verhofstadta najbo-lje ilustrira raspoloženje u europskim političkim krugovima suočenima s

krizom. Summit 27 čelni-ka država članica nedav-no je odgođen za tjedan dana kako bi se uskladi-le mjere i ideje i konačno stalo na rep beskrajnim natezanjima i koškanji-ma oko najboljeg lijeka koji nije samo nacional-ni. Nazvana smjernicama za stabilnost i rast, naj-novija komunikacija Eu-ropske komisije sažela je ideje u nekoliko krat-kih stranica – činjenice su svima poznate i oko njih više nema potrebe lomi-ti koplja, jednako kao ni trošiti vrijeme i energi-ju oko forme (reformirati ili ne Lisabonski i ostale sporazume) kada je sadr-

žaj (budućnost eurozone i EU-a u cjelini) u pitanju. Istodobno, kriza je polju-ljala određen broj većih europskih banaka; Dexia, najnovija njena žrtva, na-cionalizirana je nakon dogovora Belgije i Fran-cuske kojim je Belgija nudila tri, Francuska tra-žila osam da bi na kraju belgijski dio Dexije bio preuzet za četiri milijar-de eura. Zabrinjava činje-nica da je Dexia ne tako davno glatko prošla stre-ss-test.

Nizozemci zaradiliMeđu europske bizarno-sti koje ukazuju da kriza i nije uvijek onakva ka-kvom je oslikavaju na-slovnice i političari spa-da i nizozemska računica. Nizozemska je držav-na blagajna zadnje dvije i pol godine na tržištima kapitala zaradila ni manje ni više nego 7,5 milijar-di eura. To znači da joj je prihod dovoljno visok da udobno servisira troško-ve krize, prvo cijenu spa-šavanja ABN Amro banke i potom udjel Nizozemske u spašavanju Grčke.

Europska komisi-ja, izlazeći s radikalnim planom rješavanja kri-ze u eurozoni spremnim za summit, istaknula je kako namjerava razbi-ti začarani krug u kome se vrti monetarna unija. “Ova kriza prijeti posta-ti sistemskom”, upozo-rio je europarlamentar-

ce predsjednik EK-a Jose Manuel Barroso predla-žući u ime EK-a pet mje-ra koje se moraju provo-diti istodobno jer svaka od njih, izdvojena, nije u stanju razriješiti krizu. Riječ je o finalnom rje-šenju pitanja Grčke, ja-čanju rezervi eurozone u slučajevima krize, europ-skoj koordiniranoj doka-pitalizaciji banaka, po-litikama i strategijama osmišljenim za potica-nje rasta te nadogradnji robusnijeg, integrirani-

jeg ekonomskog uprav-ljanja dignutog s nacio-nalne na nadnacionalnu razinu monetarne zajed-nice. Nitko to ne želi jav-no kazati, ali je bit mjera transfer dijela nacional-nog suvereniteta na eu-rozonu. Najveća je ko-rist od krize, veća od one po nizozemski prora-čun (mada su i druge ze-mlje masno naplatile grč-ke dugove), baš poticaj na novi korak objedinja-vanja. U EU-u se inte-gracije najbolje provode

kao reakcije na proble-me, bilo da je riječ o eko-nomiji ili antiterorizmu.

Uprava nad grčkim financijamaZa slučaj Grčke bitna je konačna europska odluka o akcijama radi zaustav-ljanja nesigurnosti tržišta što znači realizaciju posto-jećeg paketa za spašavanje (109 milijardi eura) s ula-skom privatnog sektora, uz ozbiljan nadzor. Sve u svemu, eurozona uvodi prinudnu upravu nad grč-

Kriza i KaKo je riješiti

radikalne mjere za bolja vremena

eurozona uvodi prinudnu upravu

nad grčkim financijama, svidjelo

se to Grcima ili ne

“

*vijesti

Netransparentne europske banke

Europska agencija za ban-ke (EBA) priopćila je prošli tjedan kako velike banke nedovoljno transpa-rentno izvješćuju o nagra-dama i primanjima svo-jih zaposlenika, što valja ispraviti. Također, u EBA-inom izvješću o transpa-rentnosti, koje je obuhva-tilo 20 banaka, stoji kako bi one trebale dostavljati zasebne podatke za svako područje svojeg poslova-nja. Inače, obveza objav-ljivanja nekih podataka za banke je uvedena lani.

OLAF istražuje europske institucijeEuropski ured za bor-bu protiv prijevara OLAF izvijestio je kako najviše istražuje Bugarsku i Ita-liju. Taj ured je u člani-cama Europske unije lani proveo ukupno 419 istra-ga. Od te brojke, 81 istra-ga provedena je u Bugar-skoj, a 41 u Italiji. Treće, pak, mjesto zauzima Bel-gija u kojoj je OLAF, čija je zadaća zaštita financij-skih interesa EU-a, proveo 37 istraga. Valja naglasiti kako se najveći broj istra-ga odnosi na europske in-stitucije te poljoprivredu. Rezultat istraga su zatvor-ske kazne od 125 godina.

Bugarska prodaje udjel u burziIvan Takev, izvršni direk-tor Bugarske burze, izjavio je prošli tjedan u razgovoru za Dow Jones Newswires kako postoji zanimanje za kupnju 50,5 posto dionica te burze. Pregovori s ulaga-čima, dodao je, i dalje tra-ju, a njihovo zanimanje za kupnju 50,5 posto dionica burze u Sofiji je veliko. Ta-kev vjeruje kako će se pro-daja moći ostvariti u prvoj polovini 2012. godine. Bu-garska je svoj udio u burzi lanjskoga listopada uveća-la sa 44 posto na 50 posto plus jedna dionica.

predviđa postojeći paket za spašavanje preuzet belgijski dio Dexije

109 mlrd € za Grčku za 4 mlrd €( (

“ova kriza prijeti postati sistemskom”, upozorio je predsjednik europske komisije jose Manuel Barroso predlažući u ime eK-a pet mjera koje se moraju provoditi istodobno jer svaka od njih, izdvojena, nije u stanju razriješiti krizu. Nitko to ne želi javno kazati, ali je bit mjera transfer dijela nacionalnog suvereniteta na eurozonu


kim financijama, svidjelo se to Grcima ili ne – kako bi monetarna zajednica, s najtežim problemom iza sebe, konačno načela pi-tanje svoje sigurnije bu-dućnosti. EK predlaže ra-niji start novog europskog mehanizma za stabilnost eurozone, godinu prije planiranoga. To bi vrati-lo povjerenje u sposob-nost razrješavanja kriznih situacija uz sve prednosti koje sadrži robusniji, sta-lan instrument, tvrdi EK. Najzanimljiviji je dio blo-

ka mjera o bankama – više stress-testova koji bi obra-dili i manje domaće banke aktivne samo u nacional-nom poslovnom prostoru, više transparentnosti, do-kapitalizacija te princip da bi banke u akcijama spa-šavanja trebale prvo kori-stiti privatne izvore kapi-tala, a nacionalne bi vlade (proračuni) uskakale tek u krajnjoj nuždi. Raču-na se da bi novi sustav re-gulatora financijskog sek-tora pridonio stabilizaciji ustroji li se što je mogu-će brže. EK će do kraja godine kompletirati pri-jedloge poput onih za po-jačana pravila o agencija-ma za rangiranje ili borbe protiv zloupotreba tržišta s elementom krivične od-govornosti. Kriza je dobra prilika da se kroz vlade provuče i prijedlog o po-rezu na financijske tran-sakcije, prihvaćen u većini (naravno, ne u svim člani-cama EU-a) i s izgledima da poreznim obveznicima godišnje vrati sedamde-setak milijardi eura ili sit-nu kamatu na sve ono što su oni investirali u spas fi-nancijske industrije.

Put iz krizeMnoge su mjere odav-no napisane i usvojene te čekaju primjenu, tvr-di EK navodeći potrebu pune provedbe Direktive o uslugama, spornog akta koji je nakon desetogo-dišnje maratonske raspra-ve dobio zeleno svjetlo

svih članica, ali je konač-no izdanje dočekao ozbilj-no razvodnjen i oslabljen. Kompletiranje procesa in-tegracije tržišta energije također je jedna od mjera. EK upozorava da skraći-vanje roka do početka pri-mjene Direktive o napla-tama za nekoliko mjeseci, s ožujka na siječanj 2012. godine, ima moć dodatne potpore malim i srednjim tvrtkama. Ova direktiva je generalno skratila rok na-plate na 30 dana.

Iza svega ovoga sli-jedi neizbježno odricanje dijela nacionalnog suve-reniteta u korist monetar-ne unije – sa svim novo-stima koje s time dolaze, počevši od europskog se-mestra, provjeravanja na-cionalnih proračuna do pažljivijeg uvida u kvali-tetu skrojenih proračun-skih troškova. Konačno, nedomaćinsko ponašanje je kažnjivo!

“Smjernice vode Eu-ropu iz krize; dosadašnje reagiranje na probleme nije dovoljno, moramo gledati unaprijed”, rezi-mirao je paket mjera pred-sjednik EK-a.

Radikalne mjere za bolja vremena

Odricanje dijela nacionalnog suvereniteta u korist monetarne unije bit će neizbježno

zaradila Nizozemska na tržištima kapitala

7,5 mlrd € u 2,5 godine(

“Ova kriza prijeti postati sistemskom”, upozorio je predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso predlažući u ime EK-a pet mjera koje se moraju provoditi istodobno jer svaka od njih, izdvojena, nije u stanju razriješiti krizu. Nitko to ne želi javno kazati, ali je bit mjera transfer dijela nacionalnog suvereniteta na eurozonu

Lada Stipić-Niseteo [email protected]

P rivatni kapital na velika vrata ula-zi u financiranje

infrastrukturnog povezi-vanja Europe – Europska komisija i Europska in-vesticijska banka (EIB) pokrenule su inicijativu kojom će podržavati iz-davanje “projektnih obve-znica” za velike kontinen-talne zahvate u prometu, energiji i širokopojasnom internetu. Prvi pilot-pro-jekt starta dogodine. Ovim će se, gotovo automatski, osigurati petina potreb-nih sredstava. Pilot-pro-jekt će predstavljati test za nastavak ulagačke sheme sa 230 milijuna eura pro-računskih sredstava poja-čanih kreditima razvojne banke EU-a i dugo pri-premanim i spominjanim snažnijim oslanjanjem na privatne ulagače.

Obrazlažući koncept, povjerenik za ekonom-ske poslove Olli Rehn govori o novoj kategori-ji na tržištu kapitala s ide-jom da se u projekte pri-vuku sredstva iz izvora poput osiguravateljskih društava ili mirovinskih fondova, dakle kapital na-

mijenjen dugoročnim in-vesticijama niskog rizika ulaganja. U kojoj će mjeri projekti prijeći iz planova u realnost ovisi baš o pri-vatnim ulagačima.

Plan je objavljen za-jedno s osvježenim kon-ceptom povezivanja Eu-rope – cestama, prugama, morskim vezama, ojača-nom opskrbnom mrežom struje i plina i, naravno, moderniziranim interne-tom. Planovi su složeni u sedam različitih doku-menata; većinu predstav-ljaju osvježeni postoje-ći planovi povezivanja na duge staze, poput promet-ne mreže koja bi dostigla željenu razinu poveziva-nja do 2030. godine.

“Sjeme za žetvu”EK je izašao s iznosom od 50 milijardi eura za kom-pletan paket svih vido-va jačanja spona u Europi od čega dvije trećine troš-

kova otpadaju za promet. Naravno, pravi iznos svih ulaganja daleko je viši od europskih proračunskih sredstava i dostiže, prema procjenama EIB-a, pola bilijuna eura do 2020. go-dine samo za kompletira-nje prometne mreže. Sto-ga se sredstva stavljena na raspolaganje na startu procesa tretiraju kao inci-jalno “sjeme za žetvu” u okvirima kojih bi na sva-ki euro iz proračuna EU-a privlačili pet eura iz naci-onalnih budžeta i 20 eura privatnih ulagača. Pro-jekt prometa pretpostav-lja kompletiranje glav-nih prometnih pravaca i objekata koji, u konačni-ci, nose 15.000 kilometa-ra pruge osposobljene za superbrze vlakove, 37 ae-rodroma i 83 luke poveza-ne željeznicom. Danas je, ugrubo, tek polovina po-vezana s modernim pru-gama. U projektima, na-ravno, nema Hrvatske osim u obliku spominja-nja prioritetnih granič-nih prijelaza iz Slovenije i Mađarske jer ona još nije članica EU-a – no sustav se revidira svake dvije go-dine pa će iduće pretresa-nje donijeti i europske pri-oritete na tlu Hrvatske.

POvEzivaNJE EuROPE

Stiže Privatni kaPitalNa svaki euro iz proračuna Eu-a treba privući pet eura iz nacionalnih budžeta i 20 eura privatnih ulagača

Pravi iznos svih ulaganja daleko je viši od europskih proračunskih sredstava

za jačanje veza u Europi (2/3 za promet)

50 mlrd €(

20 Broj 3700, 24. listopada 2011.Privredni vjesnikHUMANO POSLOVANJE

Drago Živković [email protected]

P rije dvadesetak godina broj dje-ce s poteškoćama

u razvoju procjenjivao se na tri djeteta na 10.000, a danas se smatra da sva-ko stoto dijete zapravo ima neku poteškoću u ra-zvoju. Kod takve je dje-ce najvažnije što ranije prepoznati kakve su po-teškoće te im pružiti ade-kvatnu pomoć i potporu u najranijoj dobi. Na ža-lost, nerijetko se doga-đa da djeca koja nemaju jako izražene poteško-će ostanu nedijagnosti-cirana, dok i za djecu s definiranim poteškoća-ma često ne postoje pra-vi programi rane inter-vencije. Zato se skupina roditelja čija djeca imaju poteškoće u razvoju, oku-pljena u Udruzi DIRA (www.dira.hr), udružila

oko projekta prve hrvat-ske konferencije za DIR/Floortime, terapijsku me-todu koju je razvio Stan-ley Greenspan, jedan od vodećih dječjih psihologa suvremenog doba. Kon-

ferencija će se održati 5. i 6. studenoga u hotelu Re-gent Esplanade u Zagre-bu, a sudjelovati mogu svi zainteresirani, uz pla-ćanje kotizacije kojom će se pokriti troškovi preda-vača, vodećih svjetskih stručnjaka na području dječje psihologije Jakea

Greenspana i Tima Blee-kera.

Spontano i zabavnoPristup DIR/Floortime ime je dobio po krati-ci za Developmental, In-

dividual difference, Re-lationship-based model, a Floortime polazi od Greenspanova uvjerenja da se odrasli moraju spu-stiti na pod (floor) kako bi komunicirali s djecom. Metoda se bazira na igri s djetetom, tijekom koje roditelj, učitelj ili tera-

peut aktivno sudjeluje u spontanim i zabavnim ak-tivnostima prilagođeni-ma razini emocionalnog i funkcionalnog razvoja djeteta. Pristup ima četiri osnovna cilja: pozornost

i intimnost, dvosmjer-nu komunikaciju, izraža-vanje i korištenje osjeća-ja te u konačnici logično razmišljanje. Jedna igra traje od 20 do 30 minu-ta, a preporuča se od šest do 10 puta dnevno, ovisno o stupnju poteškoća. Me-toda DIR/Floortime, isti-

če predsjednica udruge DIRA Ana-Marija Duj-mović Roksandić, rodi-telja pretvara u partnera i važnog člana tima koji pruža pomoć djetetu. To je novi pravac u dječjoj razvojnoj psihologiji, te-meljen na novim znan-stvenim spoznajama o radu mozga. Metoda daje iznimno dobre rezultate, posebno u najranijoj dobi, ali načelno je primjenjiva na svaku dob, pa čak i za tinejdžere, kaže Ana-Ma-rija Dujmović Roksandić.

Veliki interesMnogo je hrvatskih ro-ditelja koji već znaju za DIR/Floortime metodu, pa je najava konferencije iza-zvala veliki interes. Oče-kuje se oko 150 sudionika, među kojima veliki broj psihologa i defektologa, a prijava ima i iz Slovenije i Srbije. Osim konferencije, udruga DIRA namjerava

se angažirati i oko drugih problema koji muče rodi-telje djece s poteškoćama. Možda najveći problem je manjak stručne pomoći u manjim sredinama pa se neki roditelji zbog svoje djece sele u Zagreb i dru-ge veće gradove. Drugi je veliki problem nemoguć-nost financiranja osobnih asistenata koji bi djeci po-mogli u prilagodbi redov-nim vrtićima i školama. Iako se to čini skupim, jer satnica osobnih asistena-ta je između 20 i 40 kuna, a s djecom su u pravilu pet sati dnevno, u udruzi DIRA kažu da je to državi zapravo jeftinije od insti-tucionalne brige za djecu. A s obzirom na opći trend deinstitucionalizacije skr-bi o djeci s poteškoćama u razvoju i sve veće uklju-čivanje takve djece u re-dovne vrtiće i škole, nema nikakve sumnje da je i ko-risnije.

Djeca S poteškoćama u razVoju

Vrijeme na podu za čvršći korak u životMetoda DIR/Floortime bazira se na igri s djetetom, tijekom koje roditelj, učitelj ili terapeut aktivno sudjeluje u spontanim i zabavnim aktivnostima prilagođenima razini emocionalnog i funkcionalnog razvoja djeteta

Metoda daje iznimno dobre rezultate, posebno u najranijoj dobi, ali načelno je primjenjiva na svaku dob

ima poteškoće u razvojusvako 100. dijete(

satnica osobnih asistenata20 do 40 kn(

Velikom proslavom svog 18. rođendana, SOS Dječ-je selo Lekenik obilježi-lo je Dječji tjedan koji se održava u prvom tjednu listopada i traje sedam dana. Moto je ovogodiš-njega Dječjeg tjedna - koji je započeo 3. listopada i za-vršio 9. listopada - Ljubav djeci prije svega. Tijekom Dječjeg tjedna u SOS seli-ma u Hrvatskoj sve su ak-

tivnosti podređene upravo djeci: program uključuje brojne posebne i prigodno odabrane igre, te priredbe sa stvaralačkim aktivnosti-ma djece i za djecu. Pro-slavi 18. rođendana u SOS Dječjem selu Lekenik na-zočili su motoristi iz Siska, mladi gitaristički virtuoz s Pešćenice Josip Pešut, mali glumci iz OŠ Brestje Sesvete, glumci, plesači i

športaši SOS Dječjeg sela Lekenik, prijatelji iz SOS Dječjeg sela Ladimirevci i ostali gosti koji su sa svima okupljenima podijelili svoj talent i tako uljepšali veliki rođendan. Direktor SOS Dječjeg sela Lekenik Mario Čović ističe da su ponosni na 18 godina rada. “Iza nas je mnogo godina predanog rada, mnogo su-sreta i rastanaka s djecom

i suradnicima, mnogo smi-jeha i suza, ali što je naj-važnije – mnogo ljubavi koja je ispunjavala domo-ve našeg sela tijekom go-dina. Ponosni smo što smo velikom broju djece mogli pružiti ljubav, sigu-ran dom i bezbrižno dje-tinjstvo te što su mnogi od njih danas već odrasli ljudi s vlastitom obitelji”, kaže Mario Čović.

SOS Dječje selo Hr-vatska od 1992. zbrinja-va djecu bez roditelja i ro-diteljske skrbi te im pruža ljubav i sigurnost u obi-teljskom okruženju, tra-jan dom i obrazovanje za sretno i mirno djetinjstvo. Udruga je aktivna na po-

lju dječjih prava, a pot-puno je posvećena po-trebama i problemima djece. (D.Ž.)

SOS Dječje SelO lekenIk PunOljetnO

Siguran dom i bezbrižno djetinjstvo

21Broj 3700, 24. listopada 2011.www.privredni.hr MERIDIJANI

Pogled u svijet

dr. uroš dujšin

I nvestitori prola-ze kroz teško razdo-blje. A i neposredna

budućnost izgleda prilič-no jadno, konstatira Eco-nomistov uvodničar. S obzirom na veličinu rizi-ka, investitorima se baš i ne nudi neka osobita na-knada. U većem dijelu ra-zvijenog svijeta prino-si na gotovinu iznose 1,5 posto i manje. Najlikvid-nija tržišta državnim ob-veznicama – u Americi, Britaniji i Japanu – nude prinose od 2,5 posto i ma-nje. Osim toga, opasnost za dioničare se ne sastoji samo u slabim prinosima, nego i u uništavajućim udarima na njihovo bo-gatstvo. Oni među njima koji su kupovali japanske

dionice 1989. godine kad su bile najskuplje, sada su suočeni s nominalnim gu-bitkom od 80 posto. A bu-dućnost?

Odluke investitora ovi-se o tome što misle o dalj-njem razvoju krize. Naj-bolje bi bilo kada bi vlasti uspjele nekako izmigolji-ti iz krize; stabilizirati eu-ropsku dužničku krizu, do-vesti razvijene privrede na tempo rasta od dva do tri posto na godinu i smanji-ti javni dug. No ako se to bajno viđenje ne ostvari – a malo je izgleda za to – svi-jetu predstoje tri scenarija.

Tri scenarijaPrvi je da će se razvije-ni svijet nastojati riješi-ti duga putem inflacije, možda putem sve većih doza otkupa vrijednosni-ca. Nagli rast cijena si-

rovina u prošloj i počet-kom ove godine podigao je inflaciju na višu razi-nu nego prije godinu dana i to u svim zemljama gru-pe G-7, kao i u Brazilu, Rusiji i Kini. Obično in-flacija ukazuje na to da bi se trebalo ulagati u zla-to. No njegova basnoslov-

na cijena, kao i to što ve-ćina ekonomista smatra da će se inflacija primiri-ti zbog usporavanja svjet-ske privrede, ne ide tome u prilog.

Druga je mogućnost da europske vlasti uči-ne jedan grubi previd do-zvoljavajući Grčkoj da se strmoglavi u kaotični mo-ratorij, i pritom propuste pružiti adekvatnu podrš-ku europskim bankama ili zaštititi veća gospodar-stva kao što su Italija ili Španjolska od kolateralne štete. Posljedica toga mo-gao bi biti nagli pad eu-ropskog BDP-a s neugod-nim odrazima na ostatak svijeta. U tom slučaju – kupujte američke državne obveznice. No valjda eu-ropski političari nisu toli-ko glupi da dozvole slom eura. Ipak, kao i njihove jednako nesposobne kole-ge u Americi, malo je vje-rojatno da će učiniti mno-go da ožive rast zapadnih zemalja. Stoga Econo-mistov uvodničar sma-tra kako je svijet suočen s trećim scenarijem – a to je stagnacija u japanskom stilu. Vjerojatnije je da će recesije biti češće nego u

1980-ima i 1990-ima, a opća stopa rasta anemič-na. Takav ishod bi razvi-jenom svijetu silno otežao saniranje vlastitih dugova.

Daljni pad cijena dionicaAko tržišta i dalje budu u krizi, sljedeće bi godine

dionice trebale biti jefti-ne; već sada neke global-ne kompanije drže kotaci-je uz pretpostavku prinosa od dividendi većih od pet posto. Mnoge velike kom-panije sjede na gomilama gotovine i koriste se gos-podarskim rastom u Aziji. Otuda i privlačnost dioni-ca u Kini i Indiji, no Azija neće ostati imuna na glo-balnu krizu, a i njena su tr-žišta nedovoljno transpa-rentna. Stoga su za sada najbolje pribježište korpo-rativne obveznice, od ko-jih najbolje nude 10,5 po-sto više nego one državne. Ipak, za svjetsku bi privre-du bilo najbolje kada bi štediše uložile svoju go-tovinu u dionice i korpo-rativne obveznice umjesto da čekaju poboljšanje situ-acije. No njihovo je okli-jevanje razumljivo s ob-zirom na neizvjesnost na strani politike i uspjeh Eu-rope u prevladavanju grč-ke krize ili Washingtona u ukalupljivanju plana kao kombinacije kratkoročnih poticaja privredi s dugo-ročnim planom za smanje-nje deficita. To je razlog više da se političari prenu i učine potrebno.

Za svjetsku bi privredu bilo

najbolje kada bi štediše uložile svoju

gotovinu u dionice i korporativne

obveznice

Muke po investitorima

Boris odorčić [email protected]

D ok je u proljeće većina zemalja Europske unije

bila optimistična i vjero-vala kako se vidi kraj kri-ze, nakon ljeta došlo je do značajne promjene ras-položenja potrošača. Teš-ko stanje u Grčkoj te loše ocjene kreditnih agencija za Italiju i Francusku zna-čajno su potresli europske

potrošače, pokazuje istra-živanje GfK-a Consumer Climate Europe.

Nakon lipnja, očeki-vanja ekonomskog opo-ravka u trećem kvarta-lu urušila su se u gotovo svim zemljama gdje je provedeno istraživanje. Pad raspoloženja potroša-ča najprimjetniji je u Nje-mačkoj, Austriji i Fran-cuskoj. Jedine zemlje koje su u određenoj mje-ri izbjegle negativan trend

su Poljska, te donekle Bu-garska i Rumunjska.

Na tragu sve veće ekonomske nesigurnosti kod potrošača u Europi padaju i njihova očekiva-nja o primanjima. Najpe-simističniji su Grci i Por-tugalci, premda i Francuzi očekuju značajnu reduk-ciju primanja. Stoga su u posljednja tri mjeseca po-trošači u Italiji svjesniji stvarne opasnosti od ste-čaja i do neke su se mje-re spremni žrtvovati zbog krize. Nisu svi spremni plaćati veće poreze, ali će i to prihvatiti ako se tako može ubrzati oporavak. Talijani ne očekuju brzi izlazak iz krize, a zabri-njava ih i stopa nezapo-slenosti od osam posto.

Bitka s krizomRast poreza i obveza te usporavanje ekonomskog rasta u EU-u imaju izra-van utjecaj na spremnost potrošača na kupnju. Naj-povoljnija su očekivanja u Njemačkoj i Austriji te Bugarskoj. Oklijevanje za veće kupnje ili odgađa-nje za neka bolja vreme-na primjetno su najveći u Portugalu, Velikoj Brita-niji te Rumunjskoj.

Portugal, pak, vodi ozbiljnu bitku s krizom i sistematski primjenju-je program rezanja troš-kova što ga je propisao EU. Sada su već vidljivi neki manji pozitivni ko-raci u vladinim financija-ma, a inflacija se stabilizi-ra između dva i tri posto. Stroge vladine mjere po-stavile su velike zahtjeve na građane, uz poreze od 40 posto, a porast plaća se ne može očekivati. Gra-đani se ponašaju štedljivo i troše tek na ono što im je potrebno za svakodnevni život. Tako je, primjerice, prodaja automobila uma-njena za 30 posto. Ipak, potrošači ne očekuju dalj-nje pogoršanje i posve su svjesni kako će oporavak biti dug i naporan.

Inače, ovo istraživanje daje pregled razvoja eko-nomije, očekivanja u kre-tanju cijena i troškova te spremnosti na kupnju kod potrošača u Austriji, Bu-garskoj, Češkoj, Francu-skoj, Njemačkoj, Grčkoj, Italiji, Poljskoj, Portuga-lu, Rumunjskoj, Španjol-skoj te Velikoj Britaniji. Tih 12 zemalja predstavlja 80 posto ukupne populaci-je od 27 zemalja EU-a.

gfK ConsuMer CliMate euroPe

Pesimizam poharao Stari kontinentrast poreza i obveza te usporavanje ekonomskog rasta u eu-u imaju izravan utjecaj na spremnost potrošača na kupnju

Pad raspoloženja potrošača

najprimjetniji je u njemačkoj, austriji i

Francuskoj

prodaja automobila u Portugalu

30% manja(

22 Broj 3700, 24. listopada 2011.HRVATSKA & REGIJA Privredni vjesnik

*vijesti

Ini stiže konkurencija iz Bosanskog BrodaRuska državna kompani-ja Zarubežnjeft, koja je 2008. kupila kompletnu naftnu privredu Republi-ke Srpske, u obnovu Rafi-nerije nafte Bosanski Brod do sada je uložila 210 mi-lijuna eura, a do 2015. pla-nira uložiti još 510 miliju-na eura. Rafinerija, tvrde vlasnici, već proizvodi di-zel gorivo euro-5, a od ne-davno i benzine euro-5. Rafinerija BB već je pre-uzela od Ine tržište u srp-skom entitetu i dobar dio tržišta u Federaciji BiH. Derivati iz te rafinerije za-stupljeni su i na crpkama u Hrvatskoj, a to gorivo ku-puje OMV Hrvatska, Pe-trol Hrvatska, kompani-ja Antunović, lanac crpki Zovko, kao i veći broj vla-snika pojedinačnih crpki u Hrvatskoj.

Počela izgradnja autoceste u HercegoviniOd granice Hrvatske pre-ma Ljubuškom gradi se prva, pet kilometara duga dionica autoceste korido-rom V.c koja treba biti pu-štena u promet za 10 mje-seci. Druga dionica gradit će se početkom iduće go-dine. Vrijednost radova na obje dionice iznosi 120 milijuna konvertibilnih maraka. Konzorcij građe-vinskih poduzeća iz BiH Euroasfalt, ŽGP i Hidro-gradnja angažirat će na iz-gradnji autoceste lokalnu radnu snagu i usluge lo-kalnih tvrtki.

Željezničari RS-a ponovno u štrajku

Već desetak dana na pru-gama Željeznica RS-a ne prometuju vlakovi jer su strojovođe ponovno, tre-ći put ove godine, u gene-ralnom štrajku. Privreda zemlje trpi goleme gubit-ke - samo Rudnik želje-zne rude Ljubija do sad je pretrpio štetu veću od 1,6 milijuna maraka zbog ne-mogućnosti isporuke rude - i to zbog 327.000 mara-ka nepodmirenih potraži-vanja željezničara.

Zdravko Latal [email protected]

U šest mjese-ci ove godine izvoz mostar-

skog Aluminija iznosio je 240.712.699 konvertibil-nih maraka (KM) ili oko 120 milijuna eura, i bio je veći za 23,23 posto od šestomjesečnog lanjskog izvoza.

U razgovoru za Pri-vredni vjesnik direktor Aluminija Ivo Bradvica istaknuo je činjenicu da je taj mostarski kombinat je-dan od najvećih bosansko-hercegovačkih izvozni-ka. “Pa ipak”, kaže, “lani smo ostvarili gubitak od 13,4 milijuna konvertibil-nih maraka”. Poslovanju s gubitkom ne bi se mogla isključivo dati negativna ocjena, objašnjava Brad-vica, jer je gubitak u 2009. godini bio trostruko veći i iznosio je 41 milijun KM. “U prvom polugodištu ove godine Aluminij je radio bez gubitaka, a sad smo blagi optimisti i vjerujemo,

na osnovi dosadašnjih re-zultata, da će i na kraju ove godine biti zabilježeno po-zitivno poslovanje. Bolja organizacija rada i drastič-ne mjere štednje morale su dati rezultate”, ističe on.

Višak radnikaBradvica kaže kako jav-nost treba znati da Alumi-nij ostvaruje pozitivne re-zultate iako zbog niske cijene aluminija na svjet-skom tržištu (2300 dola-ra, što je na razini početka

prošle godine) mjesečno ostvaruje prihod manji za dva milijuna konvertibil-nih maraka. U Alumini-ju se zato nadaju da je ni-ska cijena dostigla dno i da se može očekivati njen rast, pa i oporavak svjet-ske ekonomije, ali najviše nade, kaže direktor Alumi-

nija, polažu u vlastite sna-ge i sposobnosti.

Realizacija poje-dinih programa za osi-guranje uspješnije bu-dućnosti kombinata i povećanje produktivnosti rada, te vraćanje kombi-nata na onu razinu od prije izbijanja ekonomske kri-ze, logično nailaze na re-akcije javnosti. Riječ je o zbrinjavanju tehnološkog viška, potom djelatnika koji su stekli uvjete za od-lazak u prijevremenu mi-rovinu i na kraju invalida

drugog reda. Procjenjuje se da ima zaposlenika koji nisu više nužni za rad pu-nih osam sati dnevno. Vi-šak radnika opterećuje produktivnost i koči po-mlađivanje i zapošljava-nje visokoobrazovnih ka-drova, objašnjava direktor.

Stranci ih zaobilazeZa dobivanje novih inve-sticija, ne samo za Alu-minij, nužna je stabil-nost zemlje, a pad interesa stranih investitora za ula-ganja u BiH vodi padu

ukupnog gospodarskog razvitka. To opet rezulti-ra osiromašenjem društva u cjelini, ističe on. “BiH je danas izrazito nesigur-no područje i stranci nas zaobilaze u širokom kru-gu, kao što je to uostalom učinila i njemačka kance-larka Angela Merkel, dok je, istodobno, u Hrvat-skoj najavila dodatni pri-ljev njemačkog kapitala”, kaže Bradvica.

“Odgovorni su nas doveli u ovako nezavidno stanje. Aluminij je uz sve to ipak u povoljnijem po-ložaju od drugih jer smo u svijetu prepoznatljiv brend. Dostatno je kazati da sva ulaganja baziramo na partnerskim odnosima sa svjetskim poslovnim divovima, a nikad se do-sad nismo obratili za ula-ganja ni jednoj razini vla-sti u zemlji, čak ni jednoj banci u BiH. Svijet traži nas, pa već razmišljamo o vrijednim ponudama koje su nam stigle iz Izraela, Njemačke i Italije”, ista-knuo je Ivo Bradvica.

IPak PoZItIvno PosLovanje najvećeg BIH IZvoZnIka

Aluminij – veliki izvoznik s velikim problemimasva ulaganja baziramo na partnerskim odnosima sa svjetskim poslovnim divovima, a nikad se dosad nismo obratili za ulaganja ni jednoj razini vlasti u zemlji, kaže direktor aluminija

Izvoz aluminija u prvih šest mjeseci

iznosio je oko 120 milijuna eura

Stranci nas zaobilaze u širokom krugu, kao što je to učinila i njemačka kancelarka Angela Merkel, dok je, istodobno, u Hrvatskoj najavila dodatni priljev njemačkog kapitala.

Ivo Bradvica, direktor Aluminija

“ ”

Srbijanski Projekt za razvoj konkurentnosti i promociju izvoza - SECEP - 15. studenoga u Beogradu organizira Susret s kupcima i poslovne susrete. Na bilateralnim susretima sudjelovat će male i srednje tvrtke iz Srbi-je kao potencijalni dobavljači, a u ulozi kupaca naći će se brojne međunarodne kompanije. Susret s kupcima održat će se u Bel expo centru u Novom Beogradu (po-

kraj Hotela Holiday Inn), a oku-pit će više od 30 međunarodnih kupaca iz sektora hrane, metalske i mašinske industrije te proizvod-nje procesne opreme. Direktni sastanci tvrtki i kupaca zakazuju se unaprijed putem internetskog portala http://www.b2match.eu/serbiaopen4business/.

SECEP poziva sve zaintere-sirane hrvatske tvrtke iz sekto-ra hrane, metalske i mašinske in-

dustrije i proizvodnje procesne opreme da se prijave za sudjelo-vanje na ovom događaju i iskori-ste priliku za pronalazak dobav-ljača iz Srbije, te se upoznaju s mogućnostima za suradnju, proi-zvodnim programima i uslugama koje se nude.

Sudjelovanje na događaju je besplatno, a rok za prijavu tvrt-ki istječe potkraj ovog tjedna, 28. listopada. SECEP-ovi poslov-

ni susreti održat će se u suradnji s Ministarstvom ekonomije i re-gionalnog razvoja Srbije, Agen-cijom za strana ulaganja i pro-mociju izvoza Republike Srbije – SIEPA, Privrednom komorom Srbije i Nacionalnom agencijom za regionalni razvoj.

Dodatne informacije mogu se pronaći na http://www.b2match.eu/serbiaopen4business/pages/contact.

PrIjave Za susret s kuPcIma Istječu 28. LIstoPada

Tražite li dobavljače iz Srbije?


*vijesti

Građevinarstvo i dalje u slobodnom paduU EU statistikama Slove-nija je već u 2010. godi-ni došla na glas kao čla-nica s najdubljim padom ukupnog građevinarstva. Na žalost, ove se godine slobodni pad nastavlja. U osam mjeseci opseg ra-dova dodatno se smanjio za 29 posto. Zgradarstvo je podbacilo čak za 42 posto. U niskogradnji i ostalim inženjerskim po-slovima obavljeno je 19 posto radova manje nego u usporedivom razdoblju prošle godine.

Prodaja dostavnih vozila u porastuProdaja lakih gospodar-skih vozila povećala se u Sloveniji gotovo za treći-nu: u devet mjeseci prošle godine prodana su 3702 dostavna vozila – ove go-dine 4837! Najbolji po-sao napravio je Peuge-ot. Povećao je prodaju sa 667 na 1277 vozila. Među prva četiri najuspješnija prodavača, između Rena-ulta na drugom i Citroëna na četvrtom mjestu, na treće se probio Volkswa-gen.

Na nišanu javna potrošnjaNa svečanosti u povo-du 25. obljetnice IEDC – Poslovne škole Bled, posebno je zapažen bio istup dr. Hermanna Si-mona, eminentnog me-nadžerskog teoretičara kojeg mnogi stavljaju uz bok pokojnom dr. Peteru Druckeru. Gost na sve-čanosti rekao je da se dr-žave moraju odlučiti za brzo smanjenje javne po-trošnje i to otprilike za 10 do 20 posto. Posebno je obrazložio razloge zbog kojih smatra na-ročito pro-blematični-ma zemlje “razmaže-ne demo-krac i je” , gdje ljudi zahtijevaju više nego što države mogu financi-rati.

Franjo Kiseljak [email protected]

D vojica sloven-skih direktora – Milan Medved

iz Ugljenokopa Velenje i Janez Škrabec iz poznate tvrtke Riko koja je važan

integrativni čimbenik u okvirima slovenskog gos-podarstva – ovih su dana došli na naslovnice novin-skih stranica kao melem i protuteža onom drugom sadržaju što kulja iz grotla predizbornog šakanja od kojih je u Sloveniji mno-gima postalo mučno već

dva mjeseca prije izbora. Medved i Škrabec tako-đer nagovaraju ljude, ali ne da njihovim glasovima poploče put do lukrativne političke funkcije. Nago-varaju ih da zajedno slo-že izvoznu ponudu utrži-vu na svjetskom tržištu.

Novi ugovori s Ukrajinom Škrabec je u Ukrajini upravo potpisao peti i še-sti ugovor u ovoj godini o isporuci razne opreme. Riko iz Ribnice s cijelim nizom slovenskih podu-zeća gradit će u Harkovu cjelovit sustav za uprav-ljanje otpadom – od priku-pljanja i sortiranja do ko-rištenja otpadnih plinova. Drugim ugovorom razra-đuje se produbljena surad-nja s ukrajinskom tvrtkom Turboatom koja se postu-pno probija među vodeće svjetske proizvođače par-

nih turbina za ugradnju u elektrane. Tehnološka modernizacija pripadaju-će ljevaonice važan je de-talj u tržišnom etabliranju Turboatoma, a u taj de-talj bit će ugrađeno popri-lično slovenskog znanja i tehnologije. Ta dva posla ugovorena u Ukrajini za-jedno su vrijedna 35 mili-juna eura.

Znanje će prodava-ti i Premogovnik Vele-nje. Prošli je tjedan u rovu Rudarskog muzeja, na 160 metara dubine, Milan Medved u ime rudnika Ve-lenje potpisao s poznatom indijskom korporacijom Fairwood ugovor o osni-vanju zajedničke tvrtke sa sjedištem u Singapuru. Nova tvrtka nudit će struč-nu podršku, djelomično i opremu za modernizaci-ju starih i za otvaranje no-vih rudnika. Zasad je teži-šte na planiranju, otvaranju

i tehničkom vođenju rud-nika u Indiji, Indoneziji, Vijetnamu, Australiji i na Novom Zelandu. Direktor Fairwooda, Ranbir Saran Das, prilikom potpisivanja ugovora nije tajio da su u Velenju našli partnera ka-kvog inače traže godinama – vrhunski ugljenokop s tehnologijom koja zadovo-ljava najstroža mjerila za-štite okoliša. Takav partner iznimno je važan za Indiju, zemlju sa 1,2 milijarde sta-novnika koja u sljedećim desetljećima mora pove-ćati proizvodnju električ-ne energije sa 220 na 440 gigavata.

Modernizacija indijskih rudnikaIndija je osuđena 60 posto potreba pokriti ugljenom, zato je itekako važno mo-dernizirati rudnike tako da rade uz što manje šte-te za okoliš. “A kako se to

može postići, vidjeli smo u Velenju”, rekao je indij-ski partner uz napomenu da zajednička tvrtka na-kon uspješne izvedbe pr-vog projekta može odmah računati na nove poslo-ve. Ne samo na nekoliko njih! U Indiji je izgledno stotinjak poslova. Velenj-ski ugljenokop s tvrtkama kćerima i partnerima iz inozemstva nudi opremu za uređenje jamskog pro-stora, dio opreme za va-đenje ugljena, opremu za prozračivanje, za zaštitu i nadzor te za sva potrebna jamska mjerenja. Velenje sa statusom referentnog zapadnoeuropskog uglje-nokopa u trenutku rece-sije, jednako kao i Riko, predvodi izvoz sloven-ske tehnologije i znanja na područja rastućih gos-podarstava. Svakako, to je valjan razlog za dolazak na naslovnice.

Može i Bez sKandala

Ugovor iz podzemnog rovaPremogovnik Velenje i Riko su dvije tvrtke koje predvode izvoz slovenske tehnologije i znanja na područja rastućih gospodarstava

dvojica direktora nagovaraju ljude da zajedno slože izvoznu ponudu

utrživu na svjetskom tržištu

Rudarski stručnjaci iz Velenja već su se razmilili svijetom. Jedna ekipa nala-zi se na Novom Zelandu gdje istražuje mogućnost uređenja rudnika vri-jednog oko 100 milijuna dolara, a za čiju se kupnju zanima poznata indijska čeličana. Stručnjaci iz Velenja uspješno su već unaprijedili sustav otkopa u rudniku Mramor (Kreka Tuzla). U Makedoniji dovr-šavaju projektnu dokumentaciju za novi podzemni ugljenokop Mari-jevo kraj Prilepa. U tijeku je dogovor o početku rudarskih istraživa-nja u Negotinu. U Turskoj s golemim ugljenim zalihama Velenje se dogovara o modernizaciji postojećih te o otvaranju jednog sasvim novog ugljenokopa.

Već rade u BiH, Makedoniji i na Novom Zelandu

Uzorno uređen slovenski ugljenokop u Velenju trenu-tačno ima 50 stručnjaka koji u svakom trenutku i bilo gdje u svijetu mogu voditi projekt otvaranja novog rud-nika. Razviju li se inozemni poslovi iznad trenutačnih velenjskih mogućnosti, Milan Medved je otkrio i rezer-vni scenarij. “Za slučaj da trebamo više ljudi, potražit ćemo pomoć iz drugih rudarskih središta u Sloveni-ji, posebno stručnjake za geomehaniku i geologiju. Do-brih rudarskih stručnjaka ima i u zemljama bivše Jugo-slavije”, rekao je Medved.

Na raspolaganju 50 stručnjaka

2 Rikova posla ugovorena u Ukrajini(35 mil € vrijedna

izgledno u indiji za Premogovnik Velenje(oko 100 poslova

24 Broj 3700, 24. listopada 2011.STIL Privredni vjesnik

Svetozar Sarkanjac [email protected]

I skazano zadovoljstvo turističkih djelatnika jadranskih županija,

barem kada je riječ o bro-ju ovogodišnje turističke posjećenosti, itekako di-jele i njihovi kolege iz pet slavonskih županija. Iako ljetni mjeseci za slavon-ski kontinentalni turizam uglavnom predstavljaju

tzv. mort sezonu, jer glav-nina turističkih dolazaka ovdje se bilježi u prolje-će i jesen, podaci za pr-vih osam mjeseci u debe-lom su plusu u odnosu na 2010. godinu.

Naravno, za razli-ku od istarskih, primor-skih ili dalmatinskih broj-ki, Slavonci (još) ne mogu govoriti o milijunskoj po-sjećenosti. Slavoniju i Ba-ranju u prvih osam mjese-ci ove godine posjetilo je blizu 100.000 turista koji su ostvarili oko 210.000 noćenja. Međutim, u po-stocima, plusevi su po-negdje i dvoznamenkasti. Tako su u Požeško-sla-vonskoj županiji zabilje-žili 18 posto više turista i čak 30 posto više noće-nja. Najviše je turista u prvih osam mjeseci ove godine posjetilo Osječko-baranjsku županiju – bli-zu 50.000 turista koji su ostvarili oko 112.000 no-

ćenja. Radi se o oko osam posto većoj posjećenosti i 10,6 posto više noćenja u odnosu na 2010. godinu.

Sve više stranacaJedan od bisera osječko-baranjske turističke ponu-de definitivno je Park pri-rode Kopački rit.

“Do sredine rujna ove godine Park priro-de je posjetilo nešto više od 25.000 posjetitelja, što

predstavlja porast od oko osam posto u odnosu na isto razdoblje prošle go-dine. S obzirom na rece-siju izuzetno smo zado-voljni postignutim, ali ne i iznenađeni jer su djelat-nici Parka radili puno na pripremi sezone kroz ra-zličite promocije. Osim toga, Park prirode radi na unaprjeđenju usluge vo-đenja posjetitelja kako bi im omogućili što više in-

formacija o bogatom bilj-nom i životinjskom svi-jetu kao i o povijesnim zanimljivostima”, kaže Ružica Marušić, vodite-ljica Službe za prezenta-cijske aktivnosti u PP-u Kopački rit.

Iz godine u godinu ra-ste i udio posjetitelja iz inozemstva, koji nerijetko dolaze upravo zbog posjeta Kopačkom ritu, ali noćenja i pansionske i izvanpansi-onske usluge ostvaruju u Osijeku ili u brojnim ba-ranjskim destinacijama. Time se, naravno, izrav-no pridonosi razvoju kon-tinentalnog turizma u Ba-ranji i cijeloj regiji. Osim vožnje brodom, posjetitelji su ove sezone više koristi-li vožnje čamcem i uživa-li u vožnji do najskrovitijih kutaka močvare. Također, posjetitelji sve više inte-resa pokazuju za program promatranja ptica uz struč-no vođenje. S obzirom na

bogatstvo ptičjeg svijeta u Kopačkom ritu, upravo je birdwatching značajan motiv za dolazak posjeti-telja iz inozemstva. Pre-zentacijska služba parka nastoji maksimalno udovo-ljiti posjetiteljima pa se ne-rijetko posjeti Parku dogo-varaju u ranim jutarnjim ili večernjim satima što done-davno nije bilo uobičajeno.

Pomogli i komarci“U pripremi ove sezone malo je izmijenjen stan-dardni obilazak Parka. Naime, dio prezentaci-je je premješten u kom-pleks čuvenog dvorca Ti-kveš gdje je otvorena i nova suvenirnica u kojoj se nude autohtoni etno su-veniri, te i na taj način na-stojimo pomoći izrađiva-čima suvenira u regiji”, kaže Ružica Marušić. Ina-če, uspješnoj sezoni, koja u Kopačkom ritu dobi-va dodatni zamah u ovim jesenskim danima, ljetos su pomogli i – komarci. Njih, naime, ove godine gotovo da i nije bilo. Ne-uobičajena suša komarci-ma nije pogodovala, ali je zato Kopački rit dobio brojne nove posjetitelje i neke druge, neobične i atraktivne vizure.

Turistički djelatni-ci Slavonije i Baranje do kraja ove godine potenci-jalnim posjetiteljima nude niz atraktivnih događa-nja i zanimljivih ponuda temeljenih na prirodnim i povijesnim vrijednosti-ma, ali i jedinstvenoj ru-ralnoj, gastronomskoj i enološkoj ponudi.

I SlavoncI BIlježe turIStIčke rekorde

Hvali more, drž’ se kraja!Iako ljetni mjeseci za slavonski kontinentalni turizam uglavnom predstavljaju tzv. mort sezonu, podaci za prvih osam mjeseci u debelom su plusu u odnosu na prošlu godinu

u postocima, plusevi su ponegdje

i dvoznamenkasti

*vijesti

Kongres ugostitelja i turističkih djelatnikaU organizaciji Ceha ugo-stitelja i turističkih djelat-nika Hrvatske obrtničke komore u Dubrovniku će se 14. i 15. studenoga odr-žati 24. kongres ugostite-lja i turističkih djelatnika. U sklopu kongresa odr-žat će se edukativne radi-onice, stručna predavanja i ostala događanja. Orga-nizatori očekuju sudjelo-vanje više od 500 ugosti-telja i turističkh djelatnika, predstavnika HOK-a, ra-znih ministarstava te pred-stavnika Vlade. Za vrijeme kongresa održat će se tra-dicionalna Gastro izložba koju će ove godine priredi-ti ugostitelji iz Dubrovač-ko-neretvanske županije.

Dobra popunjenost hotela na Babinom kukuZahvaljujući brojnim sku-povima, konferencijama i ostalim događanjima, ho-teli iz tvrtke Dubrovnik-Babin kuk, koja je dio gru-pacije Valamar, u listopadu su zabilježili popunjenost kapaciteta od 62 posto što je 24 posto više nego u istom lanjskom mjesecu. Svi hoteli iz sastava spo-menute tvrtke, osim Vala-mar Lacromea, koji će do kraja ove godine poslova-ti bez prekida, bit će otvo-reni do polovine studeno-ga što je od 15 do 30 dana dulje nego prošle godine.

Nin nominiran za Zlatni cvijet EuropeU Solinu su nedavno odr-žane tri priredbe u funkciji turizma, kulture, ekologi-je i održivog razvoja: Me-đunarodna smotra turizma, filma i krajobraza 18. IN-TERSTAS u sklopu čega je održan 14. međunarod-ni festival turističkog filma ITF CRO i 10. predstavlja-nje hrvatskih gradova za Zlatni cvijet Europe 2012. Tom je prigodom Nin pri-mio službenu nominaci-ju za kandidaturu Entente Florale Europe - Zlatni cvi-jet Europe 2012. godine.

Prema riječima Antonija Sobola, direktora Turističkog ureda TZ Osječko-baranjske županije, sam Grad Osijek u dosadašnjem dijelu godine bitno je odskočio u posjeć-nosti. Naime, samo u Osijeku zabilježeno je povećanje posjećenosti od 17 posto, te čak 27-postotni rast broja ostvarenih noćenja. Ova povećanja turističke posjeće-nosti tim su vrednija jer su ostvarena u razdoblju kada u Osijeku nije bilo ni jednog značajnijeg međunarodnog sportskog događaja kakvi su bili prethodnih godina. K tome, u posljednjih godina dana u Osijeku nije bilo po-većanja postojećih turističkih smještajnih kapaciteta, nego su ovi vrijedni rezultati ostvareni bez novih ulaga-nja u turističku infrastrukturu.

Osječki rekordi

i 210.000 noćenja u Slavoniji i Baranji i 112.000 noćenja u osječko-baranjskoj županiji

100.000 turista 50.000 turista( (

25Broj 3700, 24. listopada 2011. HRWWWATSKAwww.privredni.hr

P očetkom godi-ne Hrvatska aka-demska i istra-

živačka mreža CARNet započela je postupak re-vizije registriranih inter-

netskih.hr domena u ci-lju usklađivanja s novim Pravilnikom o ustrojstvu i upravljanju vršnom na-cionalnom internetskom domenom.

Jedna od novosti koje donosi Pravilnik je da sve registrirane besplatne do-mene više nisu registrira-ne na neodređeno vrijeme, već korisnik jednom go-dišnje mora potvrditi toč-nost podataka u Registru.hr domena i tako produlji-ti registraciju domene na još godinu dana. Ovaj po-stupak je u potpunosti au-tomatiziran i korisnici do-mena se na vrijeme putem elektroničke pošte o tome obavještavaju, dok se sam postupak produljenja radi isključivo putem interneta.

Unatoč brojnim po-kušajima stupanja u kon-

takt s korisnicima, i da-lje postoji više od 10.000.hr domena kod kojih nisu ažurirani podaci o elek-troničkoj pošti korisnika domena iako su oni duž-

ni redovno ažurirati po-datke u Registru.hr do-mena. Takvi korisnici ne primaju na vrijeme oba-vijesti o istjecanju dome-na pa se one privremeno

deaktiviraju na 15 dana. A nakon isteka ukupno 30 dana neproduljene do-mene automatski se bri-šu iz registra. Time web stranice, komunikacija putem elektroničke po-šte, kao i svi drugi inter-netski servisi unutar te domene prestaju biti jav-no dostupni. Stoga, CAR-net još jednom poziva sve korisnike.hr domena da pristupe podacima u re-gistru putem web strani-ce www.dns.hr i provje-re svoje podatke i tako izbjegnu prekid u radu svojih internetskih servi-sa. (B.O.)

NakoN revizije registriraNih iNterNetskih.hr domeNa

10.000 web stranica nestaje s interneta?Carnet poziva sve korisnike.hr domena da pristupe podacima u registru putem web stranice www.dns.hr i provjere svoje podatke te tako izbjegnu prekid u radu svojih internetskih servisa

Neproduljene domene automatski se brišu iz registra

*vijesti

i-Račun kao podrška e-računu

Tvrtka Redok i-Račun potpisala je s PBZ-om i Zagrebačkom bankom ugovor o zajedničkom pružanju usluge i-Račun. Zahvaljujući toj usluzi građanima se elektronič-ki dostavljaju računi i po-punjene uplatnice izravno u osobne pretince inter-net bankarstva. Uključi-vanjem tih dviju banaka u sustav i-Račun, dostignut je broj od 600.000 građa-na, što je više od 75 po-sto svih korisnika internet bankarstva u Hrvatskoj.

Održan Advanced Technology DayNa prošlotjednom Advan-ced Technology Dayu, sedmom jesenskom oku-pljanju Microsoftovih de-velopera, prezentirane su novosti u svijetu tehnolo-gije računalstva u oblaku. Na devet predavanja mo-glo se čuti o Microsofto-vim platformama Win-dows Azure i Office 365. Čule su se i novosti o teh-nologijama za razvoj apli-kacija na različitim uređa-jima i platformama, koje kroz internetski preglednik pristupaju i koriste usluge iz računalnog oblaka.

Tele2: rast poslovnih prihoda

Poslovni prihodi Tele2 Hrvatska na kraju trećeg kvartala iznosili su 312 milijuna kuna što je rast od 6,2 posto, navodi se u poslovnom izvješću. Ope-rativna dobit prije amor-tizacije, kamata i poreza (EBITDA) također je po-rasla te je iznosila 35 mi-lijuna kuna. Rast EBITDA na godišnjoj razini, pak, iznosi 257 posto. Tele2 Hrvatska je u trećem kvar-talu stekao 45.000 novih korisnika te to razdoblje zaključuje sa 827.000 ko-risnika, što je na godišnjoj razini rast od 12 posto.

Boris odorčić [email protected]

S tručnjaci regio-nalnog sistem in-tegratora King

ICT-a razvili su program-ski paket za kontrolira-no provođenje postupka javne nabave roba, rada ili usluga e.Javna naba-va. Programski paket je u potpunosti usklađen sa Zakonom o javnoj nabavi. Omogućava praćenje pro-cesa javne nabave od po-kretanja postupka do ugo-varanja.

Zakon o javnoj naba-vi, koji stupa na snagu 1. siječnja 2012., nastoji po-jednostaviti proces javne nabave te pravno i eko-nomski zaštititi ponudite-lje i naručitelje.

Kingovim program-skim paketom omoguće-no je kontrolirano provo-đenje postupka nabave, a informatizacijom cijelog

poslovnog procesa dolazi se do niza prednosti. Jed-na od prednosti je sma-njenje broja ljudskih po-grešaka budući da je cijeli proces automatiziran kroz aplikaciju. Zatim, moguć-nost gubitka dokumenata svedena je na minimum, sve se pohranjuje kroz aplikaciju, cijeli postupak je nadgledan, te menad-žment u svakom trenutku zna u kojoj je fazi proces nabave. Lako se generi-raju izvještaji te je, valja napomenuti, u potpunosti omogućena transparen-tnost procesa.

Za velike i maleCijeli postupak javne na-bave provodi se kroz go-tovu aplikaciju te djelat-nici ne moraju dodatno trošiti vrijeme na admi-nistriranje. Paket rješenja namijenjen je tvrtkama, financijskim institucijama te svima koji provode pro-

ces javne nabave, bili oni veliki sustavi ili mali po-slovni korisnici. Aplikaci-ja je u potpunosti razvije-na u King ICT-u i djelo je

domaće pameti i stručnosti, a je-zično se može prilagoditi za korištenje u drugim zemlja-ma, u kojima je zakon o javnoj nabavi uskla-đen s propisima Europske unije.

Gordana Beuković, menadžerica za odnose s javnošću M San Grupe, za Privredni vjesnik ista-knula je kako je na apli-

kaciji radilo četvero struč-njaka te kako je proizvod prihvaćen u Hrvatskim željeznicama, odnosno nekoliko pravnih subjeka-ta te grupacije.

O tome koliko je sta-jao razvoj aplikacije, Gor-dana Beuković nije htje-la govoriti. “Jedino što mogu kazati je da se radi o internom razvoju i našim resursima”, rekla je. Nije nam mogla reći ni koliko je točno trajao razvoj apli-

kacije. “Stručnja-ci koji su bili

z a d u ž e n i za ra-

zvoj ove apli-kacije radili su i na dru-gim projektima. Tako da je teško reći koliko je trajao njen razvoj”, za-

ključuje ona.

Novi programski paket

Jednostavnija i transparentna javna nabavaaplikacija je u potpunosti razvijena u king iCt-u i djelo je domaće pameti i stručnosti, a jezično se može prilagoditi za korištenje u drugim zemljama

paket rješenja namijenjen je tvrtkama, financijskim institucijama te svima koji provode proces javne nabave

na snagu stupa novi zakon o javnoj nabavi1. siječnja 2012.(

radilo na aplikaciji e.javna nabava4 stručnjaka(

26 Broj 3700, 24. listopada 2011.PST! Privredni vjesnik

KNJIGOMETARPripremila: Vesna Antonić

KATE FURNIVALLKONKUBININA TAJNAProfil

Kina, 1929. godine. Lidija Ivanova godinama je živjela u uvjerenju da su joj oca ubili boljševici. Kad dozna da je živ, ali zatočen u jednom od zloglasnih Staljinovih gulaga, spremna je napustiti sve da ga pronađe – čak i svog kine-skog ljubavnika Chang An Loa. No Rusija je zemlja opasno-sti. Lidijin polubrat Aleksej nestaje i ostavlja je bez novca, a ona mora zatražiti pomoć od tajanstvenog komunističkog oficira Dmitrija, svjesna da se igra vatrom koja bi je mogla progutati...

HOLLy PIERLOT TAJNA UsPJEšNOgA mAJčINsTVAVerbum

Knjiga je proizišla iz iskustva autorice, inače majke pete-ro djece, kojoj je majčinstvo postalo životnim poslanjem. I sama je bila na rubu snaga i živaca, jer su majčinstvo i ku-ćanske obveze nadilazili njezine snage. Međutim, ostvari-la je promjene uz pomoć, kako to ona naziva, majčina pra-vila – životnog pravila koje je preobrazilo njezin život i koje preporučuje u ovoj knjizi kao cjelovit način na koji majke mogu odgovoriti na svoj životni poziv i zadobiti unutarnji mir.

JO NEsBøsPAsITELJZnanje

Inspektor Harry Hole dolazi u Hrvatsku kako bi riješio slu-čaj ubojstva čiji trag vodi prema Hrvatima i Domovinskom ratu te vukovarskom “ubojici srpskih tenkova” – mitskom Malom Spasitelju. Nesbøu je poticaj za knjigu bio posjet Vu-kovaru, kada je u domu hrvatskog branitelja gledao ama-terske snimke iz vukovarske bolnice za vrijeme opsade grada, a neki od tih prizora opisani su u romanu. Čitatelje će zaintrigirati i brojni detalji iz hrvatske svakodnevice, koju je autor dobro istražio.

EDO POPOVIĆ LOmLJENJE VJETRAOceanmore

Godine 2020. zemlja je podijeljena na Holding i Zonu. U Hol-dingu žive vladari novca i sudbina, svi koji se uklapaju, dok su svi ostali u Zoni, a zovu se Tamne kapuljače i Nejestivi. Nejestivima pripadaju i Fraktalna, Vrtlar i Vanča, junaci ne-kog novog doba za koje smo vjerovali da nikad neće doći. Paralelno s projekcijom budućnosti Popović nam pripovi-jeda i priču ratnog veterana Ivana Vide, priču uronjenu u našu svakidašnjicu, gdje je novac jedina ideologija, a moć jedina vrlina.

DAVOR šPIšIĆsAmOVARAlgoritam

Duša Borisa Makarova pripovijeda o nekoliko generacija Makarovih, obitelji ruskoga podrijetla čiji je rodonačelnik Nikita još kao dječak u vrijeme Drugog svjetskog rata dos-pio u naše krajeve. Sada, 2030., Boris i u smrti bdije nad svoje tri kćeri usidjelice koje, zagubljene u vremenu i pro-storu, sanjaju put u Moskvu, u zemlju predaka. Ali na vrata im zakuca Kanađanka Ekatarina, podrijetlom iz Beograda i još k tomu trudna djevojka njihova brata Sergeja…

K apitalizam se poslije 1989. predstavlja kao

jedini realistički politič-ko-ekonomski sustav. Ka-kvi su učinci tog “kapi-talističkog realizma” na rad, kulturu, obrazovanje i mentalno zdravlje? Je li moguće zamisliti alterna-tivu kapitalizmu koja nije neki povratak na diskre-ditirane modele državne kontrole? Tom se temom u svojoj prvoj knjizi po-zabavio poznati bloger Mark Fisher i pritom po-dignuo popriličnu pozor-nost medija s obje strane oceana.

Kako objašnjava sam autor, “kapitalistički rea-lizam” nije izvorna jezič-na kovanica. Njome se još 1960-ih služila skupina njemačkih pop-artista te Michael Schudson u svo-joj knjizi iz 1984. Adver-tising, The Uneasy Persu-asion, a i jedni i drugi su iznosili parodijske aluzije na socijalistički realizam. “Ono što je novo u vezi s mojom uporabom tog ter-mina jest njegovo opsež-nije – čak neumjerenije – značenje”, objasnio je Fisher. “Kapitalistički re-alizam kako ga ja razumi-jem ne može se ograničiti na umjetnost ili na kva-zipropagandistički obi-čaj po kojem funkcioni-ra oglašavanje. On je više nalik prožimajućoj atmos-feri, koja uvjetuje ne samo

proizvodnju kulture već i reguliranje rada i obra-zovanja, a ponaša se kao neka vrsta nevidljive ba-rijere koja ograničava mi-sao i djelovanje.”

Učinci tržišnog staljinizma na javni životSpašavanje banaka pru-ža aktualan i, kako Fisher kaže, “najspektakularni-ji” primjer kapitalistič-kog realizma. Opravda-nje za spašavanje banaka - koje glasi da je nezami-slivo dopustiti bankama da propadnu - najsažeti-je oslikava što je zapravo kapitalistički realizam.

Fisherov prvijenac kritika je dočekala laska-vim riječima. “Nemojmo okolišati: Fisherova izni-mno čitljiva knjiga jed-nostavno je najbolja di-jagnoza situacije u kojoj se nalazimo!”, napisao je proslavljeni slovenski fi-lozof Slavoj Žižek. “On primjerima iz svakodnev-noga života i iz popular-ne kulture, ali ne žrtvu-jući teoretsku strogost, iznosi bezobzirni por-tret naše ideološke bijede. (…) Kapitalistički reali-zam otrežnjujući je poziv na strpljiv teoretski i politički rad”, sma-tra Žižek.

” M a r k Fisher je ma j s to r-ski kul-

turni dijagnostičar, a u Kapitalističkom realiz-mu on razmatra simpto-me naše trenutačne kul-turne nelagode. (…) Ta knjiga pruža briljantnu analizu prodornoga ciniz-ma u koji smo se izgleda zapleli, i čak nudi mogu-ći lijek protiv njega”, rije-či su američkog kulturnog kritičara Stevena Shavi-ra, kojeg je promišljanje Fisherova pogleda na ak-tualnu globalnu situaciju navela da se zapita - što se to dogodilo s našom bu-dućnošću?

Sociologinja Sarah Amsler ocijenila je kako Fisher, kroz primjere po-gubnih učinaka “poslovne ontologije” na obrazova-nje i “tržišnog staljiniz-ma” na javni život, do kra-ja ogoljuje novu kulturnu kritiku kapitala. Njego-vo djelo smatra provoka-tivnim i obveznim štivom, posebice za sve one koji žele na ozbiljan način raz-govarati o današnjoj poli-tici obrazovanja.

Kapitalistički realizam Marka Fishera u Hrvatskoj je objavljen ove godine, u biblioteci Bookmarker Na-klade Ljevak. (A.M.)

Mark Fisher: kaPitalistički realizaM

Kapitalizam kao dijagnozaFisherova iznimno čitljiva knjiga jednostavno je najbolja dijagnoza situacije u kojoj se nalazimo, tvrdi slovenski filozof slavoj Žižek

spašavanje banaka najspektakularniji

je primjer kapitalističkog

realizma

Mark Fisher je pisac, teoretičar i predavač. Njegovi se tekstovi redovito pojavljuju u ča-sopisima Frieze, New Statesman, The Wire i Sight&Sound. Jedan je od utemeljitelja Odje-la za istraživanje kibernetske kulture. Danas je gostujući predavač u Centru za kulturne studije na Goldsmithsu na Londonskom sveučilištu, i mentor iz filozofije u City Literary Instituteu u Londonu. Njegov se blog može pronaći na http://k-punk.apstractdynamics.org. Oženjen je i živi u Suffolku.

O autoru


Hrvatskaaluminijski stupićiZagrebački holding na-bavlja aluminijske stupi-će za sprječavanje prolaza vozila. Rok dostave ponu-da je 14. studenoga.

Ugradnja aluminijske stolarijeGospodarska škola Va-raždin nabavlja uslugu ugradnje aluminijske sto-larije. Rok dostave ponu-da je 28. listopada.

računala, monitori i pisačiOpća bolnica Zadar na-bavlja HP stolna računa-

la, monitore i pisače. Rok dostave ponuda je 28. li-stopada.

regijaradovi na izgradnji sportskog igralištaGrad Mostar nabavlja usluge radova na izgradnji sportskog igrališta. Rok dostave ponuda je 15. stu-denoga.

autodijelovi i autoopremaZdravstvena ustanova Dom zdravlja Velika Kla-duša nabavlja autodijelove i autoopremu. Rok dostave ponuda je 1. studenoga.

službena odjećaŽeljeznice Srbije nabav-ljaju službenu odjeću. Rok dostave ponuda je 15. studenoga.

informatička opremaElektro Celje nabavlja in-formatičku opremu. Rok dostave ponuda je 4. stu-denoga.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Proizvodi za oplemenjivanje drvaSopur, Bydgoszcz, Poljska, www.sopur.eu. Tvrtka je polj-ski proizvođač proi-zvoda za oplemenji-vanje površine drva.

Ponuda tvrtke obuhvaća lakove, lazure, bajc, patine, ulja i razrjeđivače. Ponuda je namijenjena podjednako velikim tvornica-ma i manjim stolarskim tvrtkama. Sopur traži distributera na području Hrvatske. Na zahtjev šalju podrobnije informacije o tvrtki i uzorke spomenutih proizvoda. Kontakt: Ewa Mowinska, [email protected], +48 52 5872356.

Parafin i vazelinAGS Parafin, Bornova, Izmir, Turska, www.ags.com.tr. Tvrtka je proizvođač pa-rafina i vazelina. Kontakt: Joslin Benveni-ste, [email protected], +90 232 4781970.

ZastupanjeSonmezler, Adana, Turska, www.sonmezlergroup.com. Tvrtka je specija-lizirana za proizvodnju visokokvalitetnih sredstava za podmazivanje. Traže zastu-pnike, distributere, predstavnike za svo-je proizvode. Kontakt: [email protected], +90 322 3944526.

gnojivoTvornica dušika Pulawy, Pulawy, Polj-ska, www.zapulawy.pl. Tvrtka nudi gno-jivo. Kontakt: Krzysztof Cichon, [email protected], +48 81 5652171, +48 697 010307.

ZastupanjeMIO Group - Gokhan Ercan, Istanbul, Turska, www.kimyamio.com. Tvrtka je proizvođač polusintetičkih tekućina za obradu metala te ulja i sredstava za pod-mazivanje. Tvrtka traži zastupnike i dis-tributere u Hrvatskoj. Kontakt: [email protected], +90 542 2638876.

sušeno voće i povrćeTeksav, Izmir, Turska, www.teksavdt.com. Tvrtka je proizvođač i izvoznik po-ljoprivrednih proizvoda kao što su suho

voće i sušeno povrće te nudi svoje pro-izvode. Kontakt: [email protected], +90 232 3721222.

kemijski proizvodiQufu Chenguang Chemical Co., Qufu, Kina, www.silanechem.com. Tvrtka je proizvođač kemikalija i nudi svoje pro-izvode. Kontakt: Joy Zhang, [email protected], +86 537 4926688.

sredstva za poliranje i abraziviEgeli Polisaj, Izmir, Turska, www.egeli-polisaj.com.tr. Tvrtka je proizvođač sred-stava i proizvoda za poliranje te abraziva. Osim visoke kvalitete, svojim kupcima nudi i prije/postprodajne usluge. Tvrtka želi izvoziti svoje proizvode poslovnim subjektima u industriji drva i namješta-ja, industriji metala, autoindustriji, bro-dogradnji te u svim ostalim industrijama koje konstantno koriste sredstva za poli-ranje i abrazive. Kontakt: [email protected], +90 232 4334688.

gljive, mak, voće i povrćeBiofruit, Radovis, Makedonija. Tvrtka nudi šumske gljive: cantharellus ciba-rius, boletus edulis, morchella esculen-ta, hydnum repandum, tricoloma gior-gi, black trumpet. Isto tako nudi i plavi mak, šljivu stanley, papriku kapija, rajči-cu, kupus i jabuku. Kontakt: Stojan An-gelov, [email protected], +389 70 638489, +389 70 595905.

Usluge vođenja knjiga

Provizija d.o.o., Zagreb. Tvrtka vodi poslovne knjige za poduzeća i obrte, stručno, ažurno i kvalitetno. Uz knjigo-vodstvo nudi savjetovanje i sve ostale usluge iz domene računovodstva. Kon-takt : telefon 01/3843-186, e-mail : [email protected]

IZBOR IZ NADMETANJA

Briefing e-servisi d.o.o.tel.: 01/5501-511fax.: 01/[email protected] www.briefing-nadmetanja.hr

STEČAJEVINEKRETNINEDRAŽBE

Prodaju se kuće, oranice...Bivša prodavaonica te dva stana u Drnišu, uku-pne površine 354 četvorna metra, prodaju se na roči-štu koje će se održati 27. listopada na Trgovačkom sudu u Šibeniku. Uku-pna vrijednost nekretnina

je 1.411.846 kuna, a jam-čevina je 10 posto. Ne-kretnine se mogu razgle-dati po prethodnoj najavi stečajnom upravitelju na mobitel 098/1616 906. U slučaju velikog interesa, javno nadmetanje održat će se i 28. listopada. Ne-kretnine se prodaju po na-čelu viđeno-kupljeno, a zainteresirani se trebaju javiti pisanom ponudom.

Dvosoban stan u Du-gom Selu, površine 62 četvorna metra, vrijedno-sti 550.953,84 kune, pro-daje se na ročištu koje će se održati 27. listopada na Općinskom sudu Dugo Selo - Zagrebačka 22, s početkom u devet sati. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od dvije trećine procijenje-ne vrijednosti. Osobe za-interesirane za kupnju ne-kretninu mogu razgledati svakog dana, kao i na dan prodaje kada se razgleda-vanje osigurava uz pri-sutnost sudske komisi-je, uz prethodan dogovor sa sudskom komisijom putem telefona (01/2781 234). Iz opravdanih ra-zloga Sud će osobi zain-teresiranoj za kupnju ne-kretnine dati, na njezin zahtjev, odobrenje da ne-kretninu razgleda i uz sudskog ovršitelja. Troš-kove izvanrednog razgle-davanja nekretnine snosi ta osoba. Kao kupci mogu sudjelovati samo pravne i fizičke osobe koje su naj-kasnije na dan ročišta za

dražbu dale osiguranje u iznosu od 10 posto vrijed-nosti nekretnine. Osigura-nje se uplaćuje na račun depozita Općinskog suda u Sesvetama, Stalna služ-ba u Dugom Selu, broj 2390001-1300000355, poziv na broj 21-354-101, a kupac je potvrdu o pret-hodnoj uplati osiguranja obvezan predočiti sucu prije nego što sudac pri-stupi dražbi.

U Zadru se istoga dana prodaje stan od 71 če-tvornog metra, vrijed-nosti 797.911,20 kuna. Ročište će se održati na Općinskom sudu Zadar, Plemića Borelli 9, soba broj 116/I. kat, s počet-kom u 9 sati. Stan se ne može prodati za cijenu nižu od jedne trećine pro-cijenjene vrijednosti, od-nosno ispod iznosa od 265.970,40 kuna. Jamče-vina u iznosu od 10 po-sto vrijednosti nekret-nine (79.791,12 kuna) plaća se na žiro-račun tog suda broj: 2390001-1300000793, poziv na broj: 1-3324-09.

U Harkanovcima (Op-ćina Valpovo) prodaje se klaonica mesa površi-ne 86.434 četvorna metra, vrijednosti 28.067.184 kune. Ročište će se odr-žati 27. listopada na Tr-govačkom sudu Osijek, Zagrebačka 21/I., s po-četkom u 9 sati. Prodaja se obavlja po načelu viđe-no-kupljeno što isključu-je sve naknadne prigovore kupca. Zainteresirani ne-kretninu mogu razgledati uz prethodni dogovor na mobitel broj 098/253 820. Jamčevinu - 10 posto po-četne cijene - treba upla-titi najkasnije do 25. listo-pada.

Istoga dana u Zagrebu se prodaje peterosob-ni stan površine 134 če-tvorna metra, vrijednosti

1.740.201,71 kuna. Ro-čište će se održati na Tr-govačkom sudu Zagreb - soba br. 88/II., s počet-kom u 10 sati. Prodaja se obavlja po načelu viđe-no-kupljeno, što isklju-čuje sve naknadne prigo-vore kupca. Stan se može razgledati po prethodnom dogovoru sa stečajnim upraviteljem na mobitel broj 098/459 057. Jamče-vina je pet posto utvrđene vrijednosti nekretnine, a treba je uplatiti najkasni-je do 26. listopada.

U Varaždinu se proda-je kuća i dvorište, povr-šine 1042 četvorna metra, vrijednosti 374.210,80 kuna. Ročište će se održa-ti 27. listopada na Općin-skom sudu u Varaždinu, soba 104/I., s početkom u 10.20 sati. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od jedne trećine pro-cijenjene vrijednosti. Ra-zgledavanje je 25. i 26. li-stopada od 13 do 15 sati. Jamčevinu u iznosu od 10 posto vrijednosti nekret-nine treba uplatiti na ra-čun Suda broj: 2390001-1300000154, poziv na broj: 05 19-02-220009.

Kuća, dvorište i oranica u Vrbanji (Vukovarsko-srijemska županija), po-vršine 5755 četvornih me-tara, vrijednosti 495.190 kuna, prodaje se na roči-štu koje će se održati 27. listopada na Općinskom sudu u Županji, soba broj 3, s početkom u 11.30 sati. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne treći-ne dijela utvrđene vrijed-nosti. Jamčevinu od 10 posto treba uplatiti na ra-čun Suda broj 2390001-1300001421 s pozivom na broj 07 560111.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

28 Broj 3700, 24. listopada 2011.SVIJET FINANCIJA Privredni vjesnik

M inistarstvo fi-nancija obja-vilo je podat-

ke o stanju javnog duga Republike Hrvatske na kraju lipnja 2011. godine. Ukupan dug konsolidira-ne opće države koji uklju-čuje dug središnje drža-ve, izvanproračunskih fondova te lokalne drža-ve potkraj lipnja iznosio je 145,1 milijardu kuna, što je 7,1 milijarda kuna ili 5,1 posto više u uspo-redbi sa stanjem na kraju 2010. godine.

Razmjerno snažan rast javnog duga u prvoj po-lovini godine u cijelosti je posljedica porasta ob-veza središnje države čije je neto zaduživanje pre-ma domaćim i inozemnim vjerovnicima poraslo 7,2

milijarde kuna odnosno 5,6 posto. Porast duga sre-dišnje države dominantno je posljedica rasta unutar-nje komponente duga, me-đutim u prvih šest mjese-ci porasla je i inozemna komponenta, što je ponaj-prije rezultat neto učinka otplate dospjele euroobve-

znice u ožujku u vrijedno-sti od 750 milijuna eura s pripadajućim kamatama (+ oko 50 milijuna eura) i izdanja nove euroobvezni-ce na američkom tržištu u vrijednosti 1,5 milijardi dolara u istom mjesecu. S druge strane, dospijeće eu-roobveznice financirano

je velikim dijelom krediti-ma domaćih banaka, što je pridonijelo rastu unutarnje komponente duga.

HBOR smanjio dug Na kraju lipnja dug sre-dišnje države iznosio je 136,6 milijardi kuna, od čega je 90,1 milijar-

da kuna unutarnji dug, a 46,5 milijardi kuna ino-zemni. Dug izvanprora-čunskih fondova u odno-su na kraj prošle godine

zabilježio je blagi pad te je na kraju lipnja iznosio 6,5 milijardi kuna, dok su u istom razdoblju ob-veze lokalne države pale za 23,6 milijuna kuna te iznose nešto manje od dvije milijarde kuna.

Potencijalni dug dr-žave u obliku izdanih dr-

žavnih jamstava u prvoj je polovini godine porastao za 502 milijuna kuna. Iz-dana državna jamstva pot-kraj lipnja iznosila su 45,3 milijarde kuna. Istodob-no, dug HBOR-a se sma-njio za značajnih 1,9 mi-lijardi kuna ili za 13 posto te je potkraj lipnja iznosio 12,6 milijardi kuna.

“Do kraja 2011. oče-kujemo nastavak rasta javnog duga, što potvr-đuju i posljednji izlasci države na domaće i eu-ropsko tržište kapitala (u srpnju). Do kraja ove go-dine dug konsolidirane opće države mogao do-segnuti 45 posto BDP-a, a uključimo li i jamstva mogao bi dosegnuti 57 posto BDP-a”, ističu ana-litičari RBA. (V.A.)

U listopadu ove godine Hrvat-ska poštan-

ska banka obilježava 20. obljetnicu od svog osnut-ka i početka poslovanja. Tom prigodom građani-ma će biti ponuđeni šted-ni proizvodi uz povoljniju fiksnu kamatnu stopu. Dvadeset godina Banke zasigurno predstavlja di-namično i izazovno raz-doblje, kako zbog razvo-ja hrvatskog bankarskog i financijskog sustava op-ćenito, tako i zbog po-sebnog položaja najveće banke u nacionalnom vla-sništvu. Protekla dva de-setljeća poslovanje Banke obilježila su i teža poslov-na razdoblja – tijekom rat-

nog i poslijeratnog vre-mena, hrvatske bankovne krize potkraj devedesetih, razdoblje internih proble-ma u poslovanju Banke uzrokovanih neprimjere-

nim upravljanjem rizici-ma, kao i vrijeme postoje-će gospodarske krize. Unatoč tome, u cijelom tom razdoblju Banka se razvijala i rasla na izu-zetno konkurentnom ban-kovnom tržištu nudeći ši-

roku paletu povoljnih proizvoda i usluga koji-ma uspješno konkurira bankama u stranom vla-sništvu. Dodatna poseb-nost koja je izdvaja od konkurencije jest poslov-na suradnja sa strateškim partnerom Hrvatskom poštom kojom je Ban-ka omogućila svojim kli-jentima dostupnost svojih proizvoda i usluga u svim dijelovima zemlje putem široke mreže podružnica i poslovnica banke te po-štanskih ureda.

Više kamateZahvaljujući svojim šte-dišama i klijentima – hr-vatskim građanima i po-slovnim subjektima koji

su i u najtežim trenuci-ma ostali uz najveću državnu i nacional-nu banku vjerujući u njenu stabilnost i potencijale po-slovanja, Ban-ka danas uspješ-no posluje te je s tržišnim udjelom od 3,92 posto sedma ban-ka po veliči-ni u Republi-ci Hrvatskoj. “Naš je cilj da Hrvatska poštanska banka u trećem desetljeću svog rada isko-risti sve svoje potencijale i etablira se kao izvorna na-cionalna banka prepoznat-ljiva po svojoj pristupačno-sti i uslužnosti poslovanja.

Kako bi se taj cilj ostvario, nužna je visoka profesio-nalnost upravljačkih struk-tura i zaposlenika banke te kontinuirana primjena i poboljšanje tehnika i mo-dela upravljanja rizicima”, izjavio je povodom 20.

obljetnice Čedo Maletić, predsjed-nik Uprave HPB-a.

U godini i mjesecu kada slavi 20 godina

rada HPB nudi građani-ma veći prinos na njiho-vu štednju. U posebnoj

promotivnoj ponu-di koja traje do

31. prosinca 2011. go-dine HPB

odobrava za 0,4 do 0,6 po-

stotnih bodova višu ka-matnu stopu na kunske depozite i depozite u euri-ma na rokove oročenja od jedan, tri, šest i 12 mjese-ci čime se fiksna kamatna stopa na depozite penje i do 4,55 posto. (V.A.)

20. OBljetnica HRVatske pOštanske Banke

Unatoč teškoćama - uspješnoCilj nam je da se HPB etablira kao izvorna nacionalna banka prepoznatljiva po svojoj pristupačnosti i uslužnosti poslovanja, kazao je Čedo Maletić, predsjednik Uprave HPB-a

Dodatna posebnost je poslovna suradnja s

Hrvatskom poštom

tržišni udio HPB-a3,92 %(

u Hrvatskoj postao HPB7. banka po veličini (

RBa

Dug konsolidirane opće države 145,1 milijardu kunaRazmjerno snažan rast javnog duga u prvoj polovini godine u cijelosti je posljedica porasta obveza središnje države čije je neto zaduživanje prema domaćim i inozemnim vjerovnicima poraslo 7,2 milijarde kuna

Do kraja godine dug konsolidirane opće države mogao bi dosegnuti 45 posto BDP-a


U kupna vrijed-nost neizvršenih osnova za plaća-

nje u kolovozu iznosila je 39,84 milijarde kuna, što je 13,5 milijuna kuna ma-nje nego u srpnju. Tako-đer, u odnosu na stanje na dan 31. srpnja, smanjen je broj poslovnih subjeka-ta u kratkotrajnoj blokadi, do 60 dana, za 38,9 posto, a iznos neizvršenih osno-va za plaćanje za 17,8 po-sto, navodi se u najnovi-joj Fininoj informaciji o kretanju dospjelih neizvr-šenih osnova za plaćanje poslovnih subjekata.

Ipak padDo 30 dana bila je bloki-rana 881 pravna osoba, koja je dugovala 355,4 milijuna kuna, što je za 477 pravnih osoba i 242 milijuna kuna manje nego u srpnju ove godine. Broj nelikvidnih pravnih osoba do 60 dana smanjen je za 30,3 posto, a iznos neizvr-šenih osnova za 18 posto.

Uz to, zabilježen je i pad broja insolven-tnih poslovnih subjeka-

ta u blokadi duljoj od 360 dana za više od 1000 po-slovnih subjekata. Tri če-tvrtine (75 posto) poslov-nih subjekata u blokadi je više od 360 dana, a iznos njihove blokade čini 83,5 posto iznosa ukupnoga duga. Kod poslovnih su-

bjekata koji su u dugo-trajnoj blokadi, dulje od godinu dana, dominiraju oni koji su blokirani pet i više godina, njih je 35,5 posto.

Tako je 17.106 po-slovnih subjekata blokira-nih do 360 dana dugovalo 6,56 milijardi kuna, dok je njih 51.230 blokiranih du-lje od godinu dana dugo-valo 33,83 milijarde kuna.

Najmanji je iznos pri-javljenih dospjelih, a ne-izvršenih plaćanja neli-kvidnih pravnih osoba u trajanju do 30 dana, 355,37 milijuna kuna, a najveći pravnih osoba u blokadi neprekidna traja-nja više od 360 dana, koji iznosi 27,7 milijardi kuna.

Gospodarstvo prednjači Od 35.975 blokira-nih pravnih osoba, njih 34.867 ili 96,9 posto od-nosi se na pravne osobe iz sektora gospodarstva (trgovačka društva, ban-ke, duštva za osiguranje, leasing društva, zadruge, inozemni osnivači, inve-sticijska društva, kredit-ne unije i zajedničke fi-nancijske institucije). Na pravne osobe iz tog sek-tora odnose se 33,2 mili-jarde (99,2 posto) neizvr-šenih osnova za plaćanje, dok na pravne osobe koje nisu svrstane u sektor gospodarstva (ustano-ve, neprofitne organiza-cije, lokalna samouprava i političke stranke) otpa-

da 256,2 milijuna kuna ili 0,8 posto.

Promatramo li pojavu insolventnosti prema tra-janju blokade i vrsti po-slovnih subjekata, prav-nih i fizičkih osoba koje obavljaju registriranu dje-latnost, očito je da do-miniraju pravne i fizičke osobe u dugotrajnoj blo-kadi, 360 i više dana. Na pravne osobe blokirane dulje od godinu dana od-nosi se 76,4 posto blokira-nih pravnih osoba, dok je udio fizičkih osoba u du-gotrajnoj blokadi nešto manji, njih je 73,4 posto od ukupnoga broja bloki-ranih fizičkih osoba.

Veliki dio pravnih osoba, 75,7 posto ili njih 20.804, koje su u dugo-trajnoj blokadi, pravne su osobe bez zaposlenih radnika. Njihov ukupan dug iznosi 15,3 milijarde kuna. Kod fizičkih oso-ba koje su dugotrajno blo-kirane njih 55,2 posto ili 13.096 su fizičke osobe bez zaposlenih radnika, dok im dug iznosi 2,8 mi-lijardi kuna. (V.A.)

Financijska agencija

Dospjele neplaćene obveze 39,84 milijarDe kuna

Čak 75 posto poslovnih subjekata blokirano je više od 360 dana, a iznos njihove blokade čini 83,5 posto ukupnoga duga

Pravne osobe bez ijednog zaposlenog u dugotrajnoj blokadi, njih 20.804, duguju 15,3 milijarde kuna, dok dug 13.096 fizičkih osoba, također bez zaposlenih, iznosi 2,8 milijardi kuna

51.230 poslovnih subjekata blokiranih dulje od godinu dana 33,83 mlrd kn duguje(

DM - Drogerie markt Hrvatska ostvario je u protekloj poslovnoj godi-ni koja završava krajem rujna nešto više od 1,85 milijardi kuna prometa što je, u odnosu na godi-nu ranije, više za oko je-dan posto. Ukupni prihod je bio oko 1,43 milijarde kuna, a dobit oko 70 mili-juna kuna, kazao je pred-sjednik Uprave Mirko Mrakužić prilikom proš-lotjednog predstavljanja poslovnih rezultata. Do-dao je kako je investira-no 38 milijuna kuna i to uglavnom u otvaranje no-vih prodavaonica. Za idu-ću je godinu najavio inve-sticije od 62 milijuna kuna u temeljitu obnovu petna-estak postojećih prodavao-nica te otvaranje 10 novih što će otvoriti i nova rad-na mjesta.

Članica Uprave Gor-dana Picek podsjetila je da DM već četiri godine osvaja priznanje Najposlo-davac godine, a drugu go-dinu za redom je i Najpo-željniji poslodavac. DM

inače danas zapošljava 1123 radnika, a osim po vi-sokim plaćama, poznat je i po drugim mogućnostima poput skraćenog i kliznog radnog vremena, stimula-ciji zaposlenika putem 13. i 14. isplate u visini bruto plaće... Marinka Akrap, članica Uprave, podsjeti-la je na brojne akcije koje DM kontinuirano provo-di, a do kraja godine će nji-hovi zaposlenici zajednici darovati oko 15.000 radnih sati koje su odradili ili će odraditi volontirajući u ra-zličitim projektima. Inače, DM ove godine obilježava 15 godina poslovanja u Hr-vatskoj. Dio je DM Grupe osnovane 1973. u Njemač-koj, koja danas zapošlja-va gotovo 40.000 radni-ka i ostvaruje promet od gotovo 6,2 milijarde eura. (J.F.)

Drogerie markt Hrvatska

Unatoč krizi, porast prometa

Nakon rasta u lipnju i srpnju, broj izdanih odo-brenja za građenje u ko-lovozu bilježi ponov-no dvoznamenkasti pad. Naime, prema zadnjim po-dacima Državnog zavo-da za statistiku u kolovozu je izdano 712 odobrenja za građenje što je pad od 11 posto na godišnjoj, odno-sno 13,2 posto na mjeseč-noj razini. Najveći udio (više od 67 posto) u broju izdanih odobrenja za gra-đenje otpada na izgradnju novih zgrada te je tako raz-mjerno snažan pad od 9,2 posto godišnje, odnosno 50 dozvola manje, imao najveći utjecaj na pad uku-pnog broja odobrenja.

Uzme li se u obzir vr-stu građevina, u kolovo-

zu su u strukturi izdanih dozvola za građenje, koje obuhvaćaju novogradnju i rekonstrukcije, prevla-davale dozvole za građe-nje zgrada (88,2 posto), dok je 11,8 posto dozvola izdano za ostale građevi-ne. Prema vrstama građe-nja, 78,1 posto odobrenja izdano je za novogradnju, a 21,9 posto za rekon-strukcije.

Pad pokazatelja u gra-đevinskom sektoru po-sljedica je znatno slabije potražnje za nekretnina-ma koja za posljedicu ima višak stambenih i komer-cijalnih nekretnina, uspo-ravanje investicijske ak-tivnosti koja se usmjerila na završavanje već ugo-vorenih te izostanak novih projekata. Tržište nekret-nina i u 2011. prolazi kroz razdoblje u kojem proda-ja gotovo stagnira stoga se ne može očekivati skoriji oporavak tog pokazatelja. (V.A./RBA)

oDoBrenja za građenje

Razmjerno snažan pad

30 Broj 3700, 24. listopada 2011.SVIJET FINANCIJA Privredni vjesnik

Jelena Drinković

I za nas je buran tje-dan u kojem je na novčanom tržištu

prevladavala potražnja za kratkoročnim pozajmi-cama. Tražile su se pre-konoćne pozajmice, ali i pozajmice s duljim roko-vima dospijeća. Svakod-nevno je potražnja više-struko nadilazila ponudu, dok je istodobno dio pri-javljenih viškova ostajao neiskorišten zbog limi-ta sudionika i neslaganja oko visine kamatne sto-pe. Naime, dio sudioni-ka koji ističe potražnju nije spreman prihvatiti kamatnu stopu koja je, u odnosu na prethodna raz-

doblja, narasla. Iako su kamatne stope na nov-čanom tržištu atraktivni-je, a potražnja visoka, dio dnevnih viškova likvid-nosti i dalje se usmjera-va u središnju banku kao prekonoćni depozit, uz kamatnu stopu od 0,25

posto. Prosječna tjedna kamatna stopa iznosila je 2,99 posto, dok je pro-sječna prekonoćna stopa bila 2,7 posto.

Kao što je bilo na-javljeno, Ministarstvo fi-nancija održalo je u uto-rak aukciju trezorskih

zapisa u kunama i euri-ma. Iako interes sudioni-ka nije bio velik, aukcija je bila uspješna. Aukci-ja trezorskih zapisa u ku-nama raspisana je za ro-kove od 182 i 364 dana, s tim da se prinos na jedno-godišnje zapise nije mije-

njao, dok je na šestomje-sečne porastao na 4,75 posto. Od ukupno plani-ranog iznosa izdanja od 300 milijuna kuna, upisa-no je 310 milijuna kuna i to 181 milijun na rok od 182 dana i 129 milijuna na rok od 364 dana. Tre-

zorski zapisi u eurima ras-pisani su na rok od 91 i 364 dana. Kao i kod kun-skih zapisa, prinos na kra-ći rok je porastao, dok se na jednogodišnje zapise nije promijenio. Od pla-niranih 15 milijuna eura upisano je 21,217 miliju-na eura. Ministarstvo fi-nancija najavilo je održa-vanje sljedeće aukcije za 25. listopada.

U sljedećem razdoblju ne očekujemo značajnije promjene u kretanjima na novčanom tržištu. Nape-tiji odnos ponude i potra-žnje novca zadržat će se i narednih dana. Stoga bi i kratkoročna kamatna sto-pa mogla ostati na dose-gnutoj, višoj razini.

Najava summita Europ-ske unije na kojem će se vrlo vjerojatno donije-ti plan o dokapitalizaciji banaka i dogovoriti način

smanjivanja grčkog duga te dobri poslovni rezul-tati američkih kompanija potaknuli su prošli tjedan optimizam na svjetskim

burzama. On je, doduše, još dosta blag jer ulagači nisu sigurni hoće li plan koji bi se trebao usvojiti u srijedu biti održiv, a bri-

ne ih i relativno skroman rast u vodećim gospodar-stvima. Ipak, ohrabruje što je od 109 američkih kompanija iz S&P 500 indeksa koje su dosad objavile izvješća o poslo-vanju, njih 70 posto nad-mašilo očekivanja ana-litičara. Uz to, u SAD-u je smanjen i broj zahtje-va za zapošljavanje, što upućuje na to da se za-poslenost ipak poveća-va. Uglavnom, svi važniji svjetski burzovni indek-si imali su lagani tjedni rast. Iznimka su francu-ski CAC 40 i indeks To-kijske burze Nikkei sa za-nemarivim padom.

TržišTe novca Zagreb

Burno i u prošlom tjednu

Prema tečajnici Hrvat-ske narodne banke, kuna je prošlog tjedna u odno-su na euro dodatno ojačala

za 0,03 posto (tjedan rani-je za 0,2 posto), ali je euro i dalje na visokoj razini od 7,472885 kuna. Blagi rast

HrvaTsko DeviZno TržišTe

Euro dodatno pao, ali je i dalje visoko

MeđunaroDno TržišTe kapiTala

Blagi optimizam na svjetskim burzama

Vrijednost Mirexa, obračunske jedinice prosječnog obve-znog mirovinskog fonda, prošlog je petka dodatno pala za 0,15 posto, na 155,9573 boda. Tjedan ranije, podsjećamo, Mirex je na vrijednosti izgubio 0,3 posto.

Mirovinski fonDovi

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 21.10.2011.

Mirex dodatno oslabio

Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond 159,3722

Erste Plavi obvezni mirovinski fond 156,6048

PBZ Croatia osiguranje obvezni mirovinski fond 147,9351

Raiffeisen obvezni mirovinski fond 155,5846

Mirex (*) 155,9573

Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ benefit dobrovoljni mirovinski fond 164,8026

AZ profit dobrovoljni mirovinski fond 189,6536

Croatia Osiguranje dobrovoljni mirovinski fond 118,0665

Erste Plavi Expert dobrovoljni mirovinski fond 129,5228

Erste Plavi Protect dobrovoljni mirovinski fond 133,8150

Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond 148,7608

Zatvoreni DMF-ovi AZ Dalekovod zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 180,9034

AZ Hrvatska kontrola zračne plovidbe zatvoreni dobrovoljni MF 174,9408

AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 187,9733

AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 135,1642

Croatia Osiguranje zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 103,5859

Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond 117,3193

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla 161,0467

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe 107,4831

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta 117,6355

Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata 167,6708

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR 148,4791Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen

120,0059

Zatvoreni dobr. mirovinski fond SINDIkATA POMORACA HRVATSkE 105,5078

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT 135,1203

Izvor: HNB primjena od 22. listopada 2011. 17.10. 18.10. 19.10. 20.10. 21.10

7.48

7.475

7.47

7.465

7.46

7.455

EUR 5.48

5.46

5.44

5.42

5.40

5.38

USD 6.10

6.08

6.06

6.04

6.02

6.00

CHF

17.10. 18.10. 19.10. 20.10. 21.10 17.10. 18.10. 19.10. 20.10. 21.10

koji je kuna tjedan ranije imala prema američkom dolaru i švicarskom fran-ku (1,9 i 0,2 posto) poni-

5200

5300

5400

5500

5600

5700

21.10.20.10.19.10.18.10.17.10.

11000

11200

11400

11600

11800

12000

21.10.20.10.19.10.18.10.17.10.

2500

2540

2580

2620

2660

2700

21.10.20.10.19.10.18.10.17.10.

3000

3100

3200

3300

3400

3500

21.10.20.10.19.10.18.10.17.10.

5700

5800

5900

6000

6100

6200

21.10.20.10.19.10.18.10.17.10.

8600

8680

8760

8840

8920

9000

21.10.20.10.19.10.18.10.17.10.

FTSE 100 Dow Jones NASDAQ

CAC40 DAX NIKKEI 225

valuta Srednji tečaj za devize

AUD australski dolar 5,509669

CAD kanadski dolar 5,516668

JPY japanski jen (100) 6,660416

CHF švicarski franak 5,678773

GBP britanska funta 8,814812

USD američki dolar 5,565746

EUR euro 7,382405

MIREX - tjedni157

156

15517.10. 18.10. 19.10. 20.10.

17.10.’11. - 21.10.’11.

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

4

3

2

1

0ponedjeljak utorak srijeda četvrtak petak

u % 10.10.’11. - 14.10.’11.

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

400

300

200

100

017.10.2011. 18.10.2011. 19.10.2011. 20.10.2011. 21.10.2011.

u mil. kn Ponuda Potražnja Promet

159

158

157

156

155

MIREX - mjesečni

20.09. 30.09. 9.10. 20.10.

šten je prošli tjedan kada je u odnosu na te valute kuna pala za 0,46 i 0,59 posto.


HBOR s talijanskim CDP-omPredsjednik Uprave Hrvat-ske banke za obnovu i ra-zvitak Anton Kovačev i predsjednik talijanske fi-nancijske ustanove – Cassa Depositi e Prestiti (CDP) Franco Bassanini potpisali su prošli tjedan sporazum o suradnji između te dvije institucije. Predviđena su-radnja omogućava izravna ulaganja u malo i srednje poduzetništvo, infrastruk-turu te je osim obučavanja zaposlenika predviđeno i formiranje zajedničkih rad-nih grupa. HBOR i CDP zajedno će poticati trgovi-nu i ulaganja između Itali-je i Hrvatske, kao i zajed-ničke projekte na tržištima trećih zemalja.

Erste i HBOR financirali projekt kogeneracijeErste banka i Hrvatska banka za obnovu i razvoj financirali su 70 posto in-vesticije teške 117 miliju-na kuna, kojom je tvrtka Strizivojna Hrast izgra-dila prvo kogeneracijsko postrojenje u Hrvatskoj za proizvodnju električne i toplinske energije na bazi izgaranja drvne biomase. Postrojenje je prošli tje-dan pušteno u rad, a tvrtka Strizivojna Hrast će time postići uštede u trošku energije i ostvariti pove-

ćanje prihoda od prodaje viška električne energi-je, te proširiti proizvodnu liniju. To će dovesti i do povećanja broja zaposle-nih za oko 20 posto.

Samo 10 od 26 osiguranja u plusu Kako je objavio Hrvatski ured za osiguranje, uku-pna premija koju je ugovo-rilo 26 društava u prvih de-vet mjeseci ove godine bila je 6,99 milijardi kuna, dok je, primjerice, u istom raz-doblju 2008. iznosila 7,38 milijardi kuna. Tržište je na godišnjoj razini palo za 84 milijuna kuna. U skupi-ni većih društava bolji uči-nak bilježe tek Generali s rastom od 10,7 posto, Alli-anz sa 3,5 te Triglav s ra-stom od 1,1 posto.

Štednja građana 161 milijardu kunaUkupno procijenjena bru-to financijska imovina hr-vatskih građana u posljed-njih 18 godina porasla je 6,2 puta, sa 47 milijardi na 291 milijardu kuna do ko-lovoza 2011. Štednja gra-đana u bankama tijekom tih godina povećana je sa 4,8 milijardi na 161,3 mi-lijarde kuna, dakle više od 30 puta, objavljeno je u analizi Zagrebačke banke. No nakon prvog vala kri-ze i početnog smanjenja zbog povlačenja dijela de-pozita, ponovno se nastav-lja rast štednje, prosječ-no 7,3 posto godišnje. Od tranzicijskih zemalja jedi-no Češka ima veći iznos bankovnih depozita po stanovniku od Hrvatske.

*vijesti

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI od 14. do 20. listopada 2011. godine

Iza nas je tjedan u kojem su agresivniji, dionički i mješoviti fondovi uglav-nom bilježili negativne rezultate, dok su obve-znički i novčani svi u plu-su. Rezultati su se kretali u rasponu od -4,48 posto pa do +0,95 posto. Među dioničkim fondovima naj-uspješniji su bili HPB Ti-

tan (+0,95 posto) i Erste Total East (+0,85 posto), dok su Ilirika Gold i Poba ICO Equity imali pad od 4,48 i 4,03 posto. Među mješovitim je fondovi-ma jedino Erste Balanced imao rast od 0,52 posto. Najveći pad imao je fond ST Balanced (1,89 posto), a iza njega je NFD Aure-

us Emerging Markets Ba-lanced (1,87 posto). Naju-spješniji obveznički fond bio je Erste Bond s ra-stom od 0,62 posto, a po-tom PBZ Bond fond s ra-stom od 0,44 posto. Ni jedan obveznički fond nije imao pad vrijedno-sti. Najuspješniji novčani fondovi bili su Raiffeisen

Cash, ST Cash i VB Cash, svi s porastom od 0,06 po-sto. (M.R.)

INVESTICIJSKI FONDOVI

U plusu svi novčani i obveznički fondovi

Marko Repecki www.hrportfolio.com

Proteklog je tjedna redovni dionički promet na Zagre-bačkoj burzi pao za 40,67 posto, na 47,044 milijuna kuna. Crobex je tjedan za-

vršio s padom od 1,14 po-sto, na 1.802,66 bodova, a Crobex10 za 1,46 posto i 992,39 bodova. Najviše se trgovalo dionicom HT-a, kojom je ostvareno 11,577 milijuna kuna prometa, a cijena joj je ostala na istoj

razini kao i tjedan ranije (248 kuna). Među najtrgo-vanijim izdanjima tjedni je dobitnik bila dionica Be-lja s rastom od 12,73 posto te je trgovanje završila na

96,95 kuna, uz promet od 3,421 milijuna kuna. Naj-veći pad, od 8,89 posto, zabilježila je dionica Ingre.

Svih 10 najtrgovanijih je imalo promet veći od mi-lijun kuna, a šest ih je za-bilježilo pad vrijednosti.

BURZA

Promet pao više od 40 posto

Top 10 po prometu

tjedna promjena zadnja cijena promet

UKUPAN TJEDNI PROMET: 98,812 milijuna kunaTJEDNI DIONIČKI PROMET: 47.044.335,98 kn

index zadnja vrijednost tjedna promjenaCrobex 1.802,66 -1,14%Crobex10 992,39 -1,46%Crobis 92,00 -0,15%

10 dionica s najvećim rastom cijene

tjedna promjena zadnja cijena promet 10 dionica s najvećim

padom cijenetjedna

promjena zadnja cijena promet

Naziv(fond) Valuta Vrijednost udjela*Tjedna

promjena [%]Naziv(fond) Valuta Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

Hrvatske telekomunikacije d.d. 0,00% 248,00 11.577.683,90

Belje d.d. +12,73% 96,95 3.421.970,28

Atlantic Grupa d.d. +0,39% 513,99 2.902.511,40

Atlantska plovidba d.d. -1,30% 403,47 2.300.889,52

Petrokemija d.d. +1,72% 174,96 1.835.422,30

Ericsson Nikola Tesla d.d. -0,69% 1.037,99 1.615.679,45

Adris grupa d.d. (povlaštena) -0,78% 202,90 1.331.131,03

Ingra d.d. -8,89% 8,30 1.326.303,88

Institut IGH d.d. -5,71% 810,99 1.304.449,28

Dom Holding d.d. -0,27% 72,69 1.283.773,78

Magma d.d. +44,75% 4,27 83.543,25

Lavčević d.d. +30,80% 156,96 2.540,92

Kaštelanski staklenici d.d. +16,51% 1.750,00 125.863,82

SN Holding d.d. +14,53% 155,00 142.747,80

Imunološki zavod d.d. +14,29% 120,00 17.175,23

Belje d.d. +12,73% 96,95 3.421.970,28

HTP Korčula d.d. +12,50% 63,00 487.183,49

Excelsa nekretnine d.d. +8,80% 41,80 22.391,90

Termes grupa d.d. +7,55% 195,74 3.327,58

Ledo d.d. +5,97% 4.885,00 254.055,15

IPK Osijek d.d. -28,57% 15,00 3.745,59

Elektrometal d.d. -25,25% 151,00 1.208,00

VABA - banka Varaždin d.d. -21,71% 45,01 124.884,07

Finvest Corp d.d. -20,00% 132,00 5.220,00

Lucidus d.d. -19,47% 15,10 1.804,90

Linijska nacionalna plovidba d.d. -16,67% 100,00 10.000,00

Viadukt graditeljsko d.d. -15,26% 111,01 464.296,48

Hidroelektra niskogradnja d.d. -12,43% 87,48 127.384,06

Dioki d.d. -11,40% 38,10 247.990,57

Žitnjak d.d. -10,70% 125,02 3.471,30

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDSVB SMART € 91,9097 -0,20

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDSKD Victoria kn 12,2730 -1,08

ST Global Equity kn 35,8972 -3,12

HI-growth € 7,4962 -0,50

ZB trend € 120,9200 -0,90

KD Prvi izbor kn 10,3697 -1,98

Raiffeisen World € 96,2000 0,23

ZB euroaktiv € 93,3100 -1,28

FIMA Equity kn 68,8356 -0,18

Ilirika JIE € 128,3684 -1,36

Raiffeisen Central Europe € 47,3300 -2,89

PBZ Equity fond kn 70,4476 -1,61

HPB Dionički kn 84,6793 0,82

Erste Adriatic Equity € 78,2400 -0,45

NFD Aureus Global Developed kn 83,8556 -1,55

ZB aktiv kn 89,2600 -1,57

HPB Dynamic kn 49,7166 0,33

Prospectus JIE kn 45,7172 -1,00

AC Rusija € 32,5388 0,78

NFD Aureus BRIC € 20,6456 -3,52

Capital Two kn 65,2252 -1,45

Ilirika Azijski tigar € 43,3837 -3,05

PBZ I-Stock kn 56,1522 -0,81

HPB Titan € 64,8125 0,95

POBA ICO Equity kn 4470,1400 -4,03

HPB WAV DJE € 84,3701 -1,24

Platinum Global Opportunity $ 10,9844 -1,54

Erste Total East € 29,7500 0,85

VB High Equity kn 43,1798 -0,49

KD Nova Europa kn 5,6871 -0,86

Raiffeisen Emerging Markets € 46,8800 -0,72

OTP indeksni kn 36,9884 -1,77

Platinum Blue Chip € 75,7808 -0,60

C-Zenit kn 45,5917 -0,89

MP-Mena HR kn 425,8859 -0,31

MP-Bric HR kn 262,5242 -3,20

OTP MERIDIAN 20 € 73,8159 -0,16

A1 kn 75,0200 -0,75

MP-Global HR kn 272,2084 -2,00

Raiffeisen hrvatske dionice kn 59,8600 -2,41

NFD Aureus US Algorithm kn 111,8253 0,69

NFD Aureus New Europe kn 84,1340 -3,20

AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) € 9,5322 -0,86

OTP Europa Plus € 94,0423 -1,13

Ilirika BRIC € 82,5842 -3,16

VB CROBEX10 kn 90,3647 -0,83

KD Energija kn 8,8922 0,14

ZB BRIC+ € 84,2700 -1,39

Ilirika Gold € 87,7708 -4,48

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDSErste Balanced € 113,0700 0,52

ZB global € 127,1700 -0,72

PBZ Global fond kn 95,6371 -0,65

HI-balanced € 9,4572 -0,37

ICF Balanced kn 113,4816 -0,93

Raiffeisen Balanced € 129,4600 -1,10

ST Balanced kn 150,0433 -1,89

HPB Global kn 97,2304 -0,51

OTP uravnoteženi kn 95,8982 -1,06

KD Balanced kn 7,4603 -1,03

NFD Aureus Emerging Markets Balanced kn 78,2830 -1,87

C-Premium kn 5,2211 -0,43

Agram Trust kn 66,2741 -0,63

AC Global Balanced Emerging M (GBEM) € 9,5483 -0,85

Allianz Portfolio kn 110,1657 -0,37

Raiffeisen Prestige € 100,2200 -0,13

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDSZB bond € 158,4700 0,42

HI-conservative € 11,3951 0,12

Raiffeisen Bonds € 173,5300 0,28

PBZ Bond fond € 129,5892 0,44

Erste Bond € 133,1200 0,62

Capital One kn 165,3506 0,12

HPB Obveznički € 125,5214 0,29

OTP euro obveznički € 111,8844 0,04

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDSPBZ Novčani fond kn 134,6894 0,05

ZB plus kn 165,7313 0,04

ZB europlus € 142,0113 0,04

PBZ Euro Novčani € 128,3266 0,05

Raiffeisen Cash kn 147,9400 0,06

Erste Money kn 141,2200 0,04

HI-cash kn 141,8758 0,05

ST Cash kn 138,4217 0,06

PBZ Dollar fond $ 125,6458 0,01

HPB Novčani kn 134,7900 0,05

OTP novčani fond kn 124,9139 0,05

VB Cash kn 118,2865 0,06

Agram Cash kn 11,6089 0,06

Allianz Cash kn 110,8284 0,05

Agram Euro Cash € 10,9336 0,06

Platinum Cash kn 105,1329 0,03

Erste Euro-Money € 108,2200 0,05

Certus Cash kn 101,3984 0,04

Knjige možete naručiti putem:

t: 01/5600 000

f: 01/4846 656

e: [email protected]

privredni vjesnik

TEHNIČKA DIJAGNOSTIKA I MONITORING U INDUSTRIJI

nakladnik: KIGENformat: 170 x 240 mmopseg: 292 str.

cijena269,00 kn299,00 kn

Izbor iz PV prodaje! POGLED U ZVJEZDANO NEBOKIGEN

KRIZA SE PRODUBLJUJEKIGEN

JEZIK TIJELAKIGEN

ETIČKA KLOPKAMitovi o društvenoj odgovornosti poduzećaTIMpress

ODNOSI S JAVNOŠĆUTeorija i praksaSynopsis

HRVATSKE POSEBNOSTITeorija i praksa identitetskih sustavaPrivredni vjesnik

EUROPSKO LOBIRANJENovum

ODNOSI S JAVNOŠĆUTeorija i praksaSynopsis

EKONOMSKA DIPLOMACIJAMenadžerski pristupSynopsis

STRATEGIJA IZBORNIH KAMPANJASynopsis

NEODRŽIVOST ODRŽIVOG RAZVOJAKIGEN

PRIRUČNIK ZA ODNOSE S JAVNOŠĆUHUOJ

KOMUNIKACIJSKI PLANHUOJ

KORPORATIVNI RAZGOVORIHUOJ

PRIRUČNIK ZA POLITIČKE KAMPANJEHUOJ

EUROPSKI MENADŽMENTEuropsko poduzeće u globalnoj ekonomijiSynopsis

STVARNA MOĆ U EUReforma postupka odboraNovum

MOGU LI VAS CITIRATI?Priručnik za menadžere za odnose s medijimaHUOJ

EU FONDOVIVodič kroz europske fondove 2008.-2013.Novum

PRVA FINANCIJSKA KRIZA 21. STOLJEĆANovum

PLAĆEOdređivanje i isplata plaćaTIMpress

NOVI PRAKTIČNI VODIČ KROZ EU LABIRINT2. izdanjeNovum

ZAKON O ZAŠTITI NA RADUS komentarskim bilješkamaTIMpress

RADNICI ZA JEDNOKRATNU UPORABUTIMpress

306,00 kn

81,00 kn

149,00 kn

314,00 kn

306,00 kn

171,00 kn

216,00 kn

170,00 kn

117,00 kn

117,00 kn

117,00 kn

117,00 kn

144,00 kn

179,00 kn

117,00 kn

629,00 kn

314,00 kn

108,00 kn

179,00 kn

90,00 kn

81,00 kn

170,00 kn

134,00 kn

134,00 kn

ZAKON O RADUs komentarima i tumačenjima

nakladnik: TIMpressformat: 165 x 234 mmopseg: 486 str.


KULTURA U IZLOGU

nakladnik: Meandarmediaformat: 125 x 200 mmopseg: 128 str.


VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE KUĆNOG BUDŽETA I RAČUNOVODSTVA

nakladnik: Rifinformat: 117 x 220 mmopseg: 152 str.


VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE PODUZETNIŠTVA



PLIVATI S ISO-OM I OSTATI ŽIV

nakladnik: Kigenformat: 170 x 240 mmopseg: 168 str.


VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE INVESTIRANJA U FINANCIJSKU IMOVINU



HRVATSKI DIZAJN SADCroatian Design Now

nakladnik: UPI-2M PLUSformat: 215 x 255 mmopseg: 304 str.


OTKRIVANJE ODNOSA S JAVNOŠĆU

nakladnik: HUOJformat: 195 x 265 mmopseg: 722 str.


POREZNA REFORMA I HRVATSKA KRIZA



ČOVJEK I OKOLIŠ

nakladnik: Kigenformat: 170 x 240 mmopseg: 304 str.


KRIZA, A POSLIJE?

nakladnik: Meandar mediaformat: 134 x 214 mmopseg: 170 str.



NLPuvod u osobni rast i razvoj



RADNO VRIJEMEi preferencije radnika u razvijenim zemljama



KRATKA POVIJEST BUDUĆNOSTI

nakladnik: Meandar mediaformat: 134 x 214 mmopseg: 310 str.


ELEKTROINŽENJERSKI PRIRUČNIKdrugo izdanje

nakladnik: KIGENformat: 175 x 245 mmopseg:


DOBA PROMJENA U ENERGETICI



Mato KaračićTROJEZIČNI RJEČNIKBANKARSTVA I FINANCIJAHRVATSKO-ENGLESKO-NJEMAČKI

1138 str.593,00 kn659,00 kn

PRVI I JEDINI U REGIJITri rječnika u jednomVIŠE OD 65.000 RIJEČI

NIKOLA TESLAgenij elektrotehnikeformat: 165 x 235 mmopseg: 152 str.

SNOVI KOJI SU NAM DONIJELI STRUJUformat: 210 x 210 mmopseg: 28 str.

nakladnik: KIGEN

cijena paketa162,00 kn180,00 kn +

A U IZIZIZLOLOLOGUGUGU

SOCIJALNA PRAVA KAOKAO TEMELJNA LJUDSKA PRAVA



A RAAZAZAAZUMUMUMUMMMMUMMMMMMMUMUMUMUMMMUMMMUMMUMMMMMMMMMMMMMMUMMUMMMIJIJIJIJIIJIIJJJIJJJJJIJIJIJIJIJJIJIJIJIJIJIJJIJJJJJIJJJIJIJJJIIJIJEVEVEVEVEVEVEVEVEVEVEVEVVEVVEVVVEVEVEVEVEVEEVEVEVEVEVVVEVEVEVEVVVVVVVEVEVEVEVEVEVEVVEVEVEVEVEEVEEVEVEVEEVEVEVVE ANANANANAANANANAAAANAANAAAANANNNNANANNANANNNANAANANANANANANANANANANANANAAANANNANANANAAANNNANNAANANNANNANAANANANAANANANNNANAANNAAAANNNNANANANAAANAANANNJJJJJEJJJJJJJJJJEJEJEJJJJJJJJJJJEJEJEJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJEJJJ G BUDŽEŽETATA II

SOCIJALNI DIJALOG IKOLEKTIVNO PREGOVARANJEU HRVATSKOJ



O RAAAADUDUUDUDUUUUUUUUUUUarima i tumačmačenjjenjimaimaima

INDUSTRIJSKI ODNOSI U HRVATSKOJ



Documents

e-pv 3700