privredni vjesnik

3 7 1 0

Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednikUtemeljen 1953.Ponedjeljak, 16. siječnja 2012.Godina LVIII / Broj 3710.www.privredni.hr

201020102008 20092010 2011

PrIča s razLoGom: zaDrUGa Imoćanka / PreDstaVLjanja tVrtkI / reGIja / stIL / hrwwwatska / sVIjet fInancIja

nas i kineza 1,3 milijardeBadel 1862 i kineski holding tadee započinju plasman Badelovih vina i alkoholnih pića na kineskom tržištutema tjeDna

str. 4

nova politika zapošljavanjaPratit će se potrebe gospodarstva, smanjiti trošak rada, fleksibilizirati radno zakonodavstvo...tema tjeDna

str. 5

Povratak metalske industrijenakon ulaganja vrijednog 10 milijuna eura, novi tromontov pogon proizvodit će za tržišta eU-a i regijeaktUaLno

str. 6

intervju: Dražen Matiegka, eurocableo godini ulaganja, novoj tvornici, rastu proizvodnje i širenju na nova tržišta govori potpredsjednik uprave eurocable groupa>> 7

Danci obećavaju: Mi ćeMo biti vaš glasPredsjedajuća zemlja eu-om Hrvatima poručila: ne brinite, slušat ćemo vas i zastupati dok ne dobijete svoje pravo glasa >> 8

>>10-11

TeksTilna indusTrija: blage najave boljih dana

slijeDi li oPoravak tekstilne inDustrije?

u odjevnoj industriji zaustavljeno je otpuštanje radnika, a blagi porast broja zaposlenih budi optimizam

Poseban

Prilog

een info

Što donosi

Enterprise Europe Network

četvrtak, 19. siječnja 2012. u 22:10 sati

gospodarski razgovori darka Bukovićatjedno

i na vašoj televiziji

gost zdravko jelčić, predsjednik uprave spin valisa

3Broj 3710, 16. siječnja 2012. UVODwww.privredni.hr

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni,

financijski savjet? pvinfoZa Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Ne razmišlja se o dodat-nom oporezivanju bana-ka, ali će one morati su-djelovati u spašavanju proizvodnje i radnih mje-sta tako što će svoja potraživanja morati staviti u funkciju kon-solidacije gospodarstva.

Država je spremna odreći se dobrog dijela svojih po-traživanja kako bi potaknula proizvodnju i gospodarski rast, a isto očekuje i od najvećih vjerovnika iako to neće biti lagan teret za bankarski sustav. U pripremi preuzi-manja vlasti naši odnosi s bankarima bili su više nego dobri, pa smatram da ćemo biti izvanredni partneri jer imamo isti cilj - zdravo gospodarstvo.

SlaVko liNić, miNiSTar fiNaNcija:

Vlada i banke imaju isti cilj

Nisam bio upoznat s va-lutnim transakcijama svo-je supruge, zbog čega ih nisam mogao ni prijavi-ti na vrijeme. Ipak, do-šao sam do zaključka da ne mogu dati definitivan dokaz da je moja supruga ušla u spornu kupoproda-

ju valuta bez mog znanja. Sporna transakcija je rezultat prodaje našeg zimskog dvorca početkom 2011. Na ža-lost, oko transakcije su počinjene neke pogreške. Žao mi je što zbog ovoga moram podnijeti ostavku. Volim ovaj posao i borio sam se kao lav za njega.

PhiliPP hildeBraNd, BiVši guVerNer šVicarSke SredišNje BaNke:

Borio sam se kao lav

Partnerstvo s Live Nation Entertainmentom je jedin-stveno u Hrvatskoj unutar industrije kojom se bavi-mo. Ujedinjuje stručnost i utjecaj najveće tvrtke na području organizacije koncerata s lokalnim zna-njem i iskustvom. Ova-kvo partnerstvo će zasigurno omogućiti razvijanje no-vih ideja i prilika za koncerte u regiji. Izuzetno smo ponosni što smo postali dio obitelji Live Nation En-tertainment, donijevši strane investicije u Hrvatsku, a istodobno prezentirajući profesionalni način rada u Hr-vatskoj koji smo razvili u ovih šest godina.

Vladimir iVaNkoVić, direkTor adria eNTerTaiNmeNTa:

Regionalno partnerstvo za koncerte

N a prvi pogled, iza nas su dvi-je krizne godi-

ne, no prava slika stvari govori nam kako Hrvat-ska iza sebe ima najma-nje 20 pogrešnih godina u kojima smo uspjeli uru-šiti proizvodni sektor, te došli sa 100 posto na 60 posto pokrivenosti uvo-za izvozom, nagomila-li ogroman vanjski dug, obnovili kulturu neplaća-nja, te tako kreirali unu-tarnji dug od gotovo 40 milijardi kuna. U samom smo svjetskom vrhu kad su u pitanju porezna op-terećenja, naše gospodar-stvo opterećeno je korup-cijom koja se dominantno generira iz javnog sekto-ra, trend pada zaposleno-sti ne prestaje. Hrvatska je i dalje represivna po pitanju regulacije poslo-vanja. Sve je više naših siromašnih sugrađana. Iz naših medija iščezle su dobre vijesti.

I kao što to obično u takvim situacijama biva, netko odluči nešto podu-zeti. U ožujku prošle go-dine 52 ljudi osnovalo je udrugu Hrvatski neza-visni izvoznici softvera (CISEx). Udruga okuplja tvrtke i pojedince koji se bave djelatnošću koja najčešće nema problema sa zapošljavanjem, ljude kojima nije osobito teško odseliti iz Hrvatske i sta-ti na noge u nekoj drugoj

zemlji. Međutim, ovi lju-di odlučili su ipak osta-ti i boriti se za neko bo-lje sutra.

Softverska proizvod-nja još uvijek se ne apo-strofira kao strateška grana hrvatskog gospo-darstva. No, to nije neo-bično kad živite u državi koja uopće nema gospo-darsku strategiju. Poten-cijale ove industrije pri-lično slabo razumiju i mediji i političari. Ipak, njen najveći balast u proš-

losti su bili sami proizvo-đači softvera, tj. one tvrt-ke koje su već davno to mogle postati. Perma-nentno zaokupljeni infor-matičkim uvozom i foku-sirani na domaći javni i uslužni sektor, ni oni sami nisu pridonijeli većem razvoju softverske pro-izvodnje koja bi mogla ostvariti izvozni rezultat.

Trendovi se srećom pozitivno mijenjaju. Sve više IT stručnjaka vidi svoju opciju u samoza-pošljavanju, a u sve ve-ćem broju slučajeva se u praksi pokazuje kako se softverska proizvod-nja može pokrenuti s ma-

njim investicijama i s ma-nje prepreka od bilo koje druge proizvodnje.

Ključna promjena koja se događa je men-talna. Motivacija za sof-tverski izvoz jednim se dijelom pojavljuje zbog problematičnog domaćeg tržišta, a drugim dijelom zbog svijesti o velikim prilikama na svjetskom tržištu. Udruga Hrvatski nezavisni izvoznici sof-tvera u prvih osam mje-seci rada privukla je oko 80 hrvatskih tvrtki koje svoje poslovanje primar-no usmjeravaju prema inozemstvu i to svakako veseli.

U sljedećim ćemo godinama donositi na-šem gospodarstvu i druš-tvu puno dobrih vijesti, a u tome nas neće omesti ni svjetska kriza. Naime, tržište za naše proizvo-de toliko je veliko da na njemu ima mjesta za sva-kog kvalitetnog proizvo-đača iz Hrvatske. Osnov-ni zadatak Udruge jest pomoći svojim članica-ma u postizanju kvalitete i konkurentnosti. Razvo-jem portala www.expor-tboomers.com želimo i na ostale proizvodne gra-ne u Hrvatskoj prenije-ti ideju snažnog fokusira-nja na izvoz, te proizvesti alate koji će nam svima u izvozu pomoći. U surad-

nji s hrvatskim poslov-nim anđelima (CRANE) radimo na programu koji će proizvođačima pomo-ći s početnim investici-jama, a sa studentskom populacijom već danas gradimo novu poveza-nost i pozdravljamo u na-šem članstvu sve više stu-denata.

Vidimo se u budućno-sti.

g(h)oST komeNTaTor: goraN radić, člaN uPraVe aPPlicoNa i uPraVNog odBora ciSexa

Vidimo se u budućnostiSoftverska proizvodnja još uvijek nije strateška grana hrvatskog gospodarstva. No, to nije neobično kad živite u državi koja uopće nema gospodarsku strategiju

Potencijale ove industrije prilično

slabo razumiju i mediji i političari

IMPRESUM

GlavnI UREdnIk: darko Buković

IzvRšnE UREdnIcE: Vesna antonić, andrea marić

novInaRI: dr. uroš dujšin, jasminka filipas, franjo kiseljak, Zdravko latal, ljiljana lukić, Boris odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac,krešimir Sočković, lada Stipić-Niseteo, jozo Vrdoljak, igor Vukić, drago Živković

TajnIca REdakcIjE: Bruna ivić BajamićTel: +385 1 4846 233, 5600 000faks: +385 1 4846 232e-mail: redakcija@privredni.hr

lEkTURa: Sandra Baksa, Nina lolić

FoToGRaFIja: christian - david gadler

Pv GRaFIka: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović, Siniša Paulić

MaRkETInG, PRETPlaTa I PRoMocIja:vodITEljIca: dea olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198faks: +385 1 4923 168e-mail: marketing@privredni.hr

ažURIRanjE adRESaRa, PRETPlaTa I dISTRIbUcIja: Tel: +385 1 5600 000e-mail: pretplata@privredni.hr

Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

nakladnIk: Privredni vjesnik d.o.o. kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631

dIREkToR: Nikola Baučić

PoMoĆnIk dIREkToRa: milan Vukelić

TajnIca GlavnoG UREdnIka I dIREkToRa: ankica čorakTel: +385 1 5600 001faks: +385 1 4846 656e-mail: uprava@privredni.hr

TISak: Slobodna dalmacija d.d.

Želimo i na ostale proizvodne grane u hrvatskoj prenijeti ideju snažnog fokusiranja na izvoz

4 Broj 3710, 16. siječnja 2012.TEMA TJEDNA Privredni vjesnik

Igor Vukić vukic@privredni.hr

T vrtka Badel 1862 potpisala je prošli tjedan u Zagrebu

ugovor o osnivanju zajed-ničke kompanije s kine-skim holdingom Tadee, za plasman vina i jakih alko-holnih pića na kineskom tržištu. Ugovor je za ovu godinu vrijedan 1,5 mili-juna eura, a budu li rezul-tati prodaje zadovoljava-jući, planirano je i znatno proširenje prodajnog pro-grama.

Badel je na kineskom tržištu prisutan oko tri go-dine, a prema riječima ge-neralnog direktora Sr-đana Oreba, pregovori o osnivanju zajedničke tvrt-ke trajali su gotovo godi-nu dana. “Ovo je pionir-ski pothvat i premda zasad vrijednost ugovora nije ve-lika, riječ je o poslu koji će biti vrlo značajan za našu tvrtku. Mi u Kinu dola-zimo u pet do dvanaest, jer je konkurencija iz eu-ropskih zemalja tamo već odavno”, istaknuo je Oreb.

Holding Tadee na ki-neskom je tržištu prisu-tan oko 10 godina. Bavi se nekretninama, naftnom industrijom i brojnim dru-gim investicijama u Kini i inozemstvu. Svojim ula-

ganjima prisutni su već u 80 zemalja po svijetu. Sje-dište holdinga je u gradu Huangzhou koji ima se-dam milijuna stanovni-ka, i središte je regije koja broji 87 milijuna ljudi. Odatle će u bitku za potro-šače u trgovačkim centri-ma i vinotekama krenuti i novoosnovana zajednič-ka tvrtka.

Kreću vinotekeBadel i Tadee uskoro će u Huanghou otvoriti i prvu vinoteku, a potom još tri vinoteke i vinski klub. Vi-noteke će se prostirati na ukupno 250 četvornih me-tara, a vinski klub površi-ne 600 kvadrata nalazit će se na 21. katu nebodera u poslovnoj zoni. Tamo će Badel i Tadee promovirati svoje proizvode, a poslu-živat će i specijalitete hr-vatske autohtone kuhinje.

Zhang Zhuben, pot-predsjednik holdinga Tadee, smatra da će za zajedničku tvrtku biti do-sta prostora na tržištu jer uvoz vina u Kinu raste po godišnjoj stopi od gotovo 50 posto. Procjenjuje se da će kinesko tržište alko-holnih pića narasti sa 47 milijardi litara u 2009. go-dini na 61 milijardu litara u 2014. godini.

U prvom valu Badelo-

va izvoza vina sa 80 posto bit će zastupljena crna vr-hunska i kvalitetna vina, iz njegovih vinarija kao što su Korlat i PZ Svirče. Bijela vina dolazit će iz Daruvarske vinarije. Kineski potrošači vina tek formiraju svoj ukus. Mla-đe i obrazovanije genera-cije veoma su sklone ku-šanju skupljih uvoznih vina i drugih alkohol-nih pića. Badel će u Kinu izvoziti i pelinkovac An-tik, vinjak Glembay, bran-dy i svoje druge tržišne marke. Smatraju da je ovo prilika i da potrošače na neki način educiraju i na-viknu na posebne okuse svojih proizvoda. Na za-

padnom tržištu takvi su procesi već dovršeni i teš-ko je bez mnogo ulaganja tržištu približiti nove pro-izvode i okuse.

Dosegne li potražnja za Badelovim vinima u Kini velike količine, u tvrtki imaju plan angaži-rati i druge vinarije za za-jedničku proizvodnju. O

tim eventualnim slatkim brigama generalni direk-tor Srđan Oreb još ne voli govoriti. No napominje da su sa svojom tehnolo-gijom kadri odgovoriti svim izazovima kvalite-te u proizvodnji, a po po-trebi će s drugim proizvo-đačima ugovarati dodatne količine.

Podrška VladeStvaranje zajedničke tvrt-ke pozdravio je i prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospo-darstva Ra-

dimir Čačić. Istaknuo je da će vanjskotrgovinska suradnja Hrvatske s Ki-nom imati veliku podršku u novoj vladi. O tome svje-doči i njegov susret s vele-poslanikom Kine u Hrvat-skoj Shenom Zhifeijem, održan već prvih dana po preuzimanju vlasti.

“S Kinom bismo su-radnju trebali razvijati na tri plana. Prvo je definira-nje pravnog okvira. Zatim treba utvrditi preko kojih institucija će se koordini-rati poslovi, hoće li to biti

razvojne banke, gos-podarske komore ili slične ustano-ve. Istodobno tre-ba utvrditi koje ćemo konkretne

projekte provesti, u kojim proizvod-

nim granama, i posao vrlo brzo može započeti. U tome će dobiti i jedna i druga strana. Tu nema ne-

kih geopolitičkih konota-cija, to je čisti biznis”, re-kao je Čačić.

Potpisivanju ugovora nazočio je i bivši hrvatski predsjednik Stipe Mesić koji se u svom manda-tu snažno zalagao za po-većanje gospodarske raz-mjene dviju zemalja. Ove godine navršava se 20 go-dina od uspostave diplo-matske suradnje. Odno-si su prijateljski i srdačni, no u gospodarskom sekto-ru i dalje postoji velik ne-iskorišteni potencijal. Ki-neski veleposlanik Shen Zhifei stoga se nada da će tvrtka Badela i holdin-ga Tadee biti simbol no-vog rasta ekonomske su-radnje. “Ako je ovo bilo vjenčanje, kako je to re-kao potpredsjednik hol-dinga, onda ja ovom brač-nom paru želim mnogo djece”, zaključio je vele-poslanik Zhifei.

ZajedničKa hrVatsKo-KinesKa tVrtKa

Badel 1862 s kineskim partnerima prodaje vina u Kini i otvara vinotekeAko je ovo bilo vjenčanje, kako je to rekao potpredsjednik holdinga, onda ja ovom bračnom paru želim mnogo djece, komentirao je kineski veleposlanik Shen Zhifei udruživanje Badela i kineskog holdinga Tadee

Uvoz vina u Kinu raste po godišnjoj

stopi od gotovo 50 posto

Badel prisutan na kineskom tržištuveć 3 godine(

vrijednost ugovora za ovu godinu 1,5 mil €(

Zajednička tvrtka Badela 1862 i holdinga Tadee uživat će i subvencije koje takvim kompanijama daje kineska vlada. U prvoj godini bit će oslo-bođeni PDV-a, a zatim će ga neko vrijeme plaćati po nižoj stopi. U uvoznoj luci Ningbo kamo će dolaziti vina iz Badelovih hrvatskih vinarija, dodijeljen im je gotovo besplatan skladišni prostor. Ulaskom na tržište s kineskom tvrt-kom zaobići će se i mnoge druge administrativne prepreke. A kad Hrvatska uđe u EU, Badel će moći koristiti povlastice kakve sada postoje između tvrtki iz EU-a i Kine, u skladu s međusobnim trgovinskim sporazumom.

Kina subvencionira zajedničke tvrtke

5Broj 3710, 16. siječnja 2012.www.privredni.hr

krajem prošle godine po evidenciji Zavoda za zapošljavanje

315.431 nezaposleni(

Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

H rvatski zavod za zapošljava-nje ubuduće će

dva puta mjesečno objav-ljivati sve podatke o bro-ju i strukturi nezaposlenih, a nakon nekog vremena ti će se podaci ažurirati na dnevnoj bazi. Kazao je to ministar rada i mirovin-skog sustava Mirando Mrsić na konferenciji za novinare održanoj proš-li tjedan u Hrvatskom za-vodu za zapošljavanje, na kojoj je otkrio mjere koje to ministarstvo u surad-nji sa Zavodom te drugim ministarstvima namjerava poduzeti za unaprjeđenje

mjera politike zapošljava-nja, ali i otklanjanje dru-gih teškoća na tržištu rada.

Krajem prošle godi-ne na Zavodu je evidenti-rana 315.431 nezaposlena osoba. Uz izuzetno visok broj nezaposlenih, hrvat-sko tržište rada optereću-je i visoka stopa neaktiv-nosti stanovništva te loša demografska i obrazov-na struktura. Stoga će se, uz ostalo, čim budu dostu-pna sredstva iz europskih strukturnih fondova, zna-čajno povećati sredstva za

uključivanje radne snage u programe cjeloživotnog učenja i prekvalifikacije za stvarne potrebe tržišta rada. U planu je i aktiva-cija dugotrajno nezapo-slenih osoba, legalizacija neformalnog rada, ali uz zakonske sankcije (rad od kuće, na daljinu, na pola radnog vremena i dru-go), smanjenje poreznog opterećenja za niskokva-lificirane radnike, jača-nje aktivnih mjera politi-ke zapošljavanja te, što je zaista iznimno važno, svi-ma dostupan sustav infor-macija za razvoj karijere i odabir kvalifikacija.

Radno iskustvo za mladeTo će se, naglasio je Mr-sić, napraviti u suradnji s Ministarstvom obrazova-nja i jedinicama lokalne samouprave. Mladima bi to, ali i drugima, trebalo pružiti mogućnost da una-prijed znaju koji su efekti odabira nekog od ponuđe-nih obrazovnih programa, tj. mogu li se s odabra-nim zanimanjem lako za-posliti. Ministar je naja-vio i program kojim će se mladima omogućiti da ste-knu radno iskustvo bilo u zemlji ili razmjenom kroz programe Europske uni-je. Radno iskustvo je, pod-sjećamo, mladima (njih 127.000) trenutačno vrlo veliki problem jer bez nje-ga ne mogu naći posao, a nitko im ne omogućava da ga steknu.

Uspostavit će se i su-stav praćenja potreba gos-podarstva za znanjima i vještinama, kroz pore-ze i drugo smanjiti trošak

rada, fleksibilizirati radno zakonodavstvo uz jačanje sigurnosti zaposlenja, te poboljšati socijalnu uklju-čenost teže zapošljivih skupina društva (stariji lju-di, žene, osobe s invalidi-tetom, mladi...). Fleksibili-zacija se ne može osigurati bez dohodovne sigurnosti (novčane naknade sa Za-voda i putem Centra za socijalnu skrb moraju biti dostatne za skroman život)

te relativno brzog pronala-ska novog posla (što opet govori o potrebi rasta gos-podarstva i otvaranju no-vih radnih mjesta), a toga su svjesni i u Ministar-stvu. Naime, kako je ista-knuo Mrsić, nezaposlenost ubuduće ne bi trebala biti dramatična kao sada, nego samo korak do zaposleno-sti. Dodao je kako će rad u Ministarstvu biti mjer-ljiv, a to će se moći provje-

riti tako što će se do 2015. zaposlenost sa 52,3 posto aktivnog radnog stanov-ništva podići na 60 posto.

Više savjetnikaTakođer, preustrojem HZZ-a povećat će se broj savjetnika za zapošljava-nje, pa bi s vremenom je-dan savjetnik, umjesto sa sadašnjih 800, trebao ra-diti s najviše 300 nezapo-slenih. S obzirom na to da je državni proračun u izra-di te da je na snazi privre-meno financiranje, Mrsić nije mogao reći s kolikim će proračunom raspolaga-ti ove godine, te koliko će se novca izdvojiti za ak-tivne mjere zapošljavanja. Komentirajući predviđa-nja ekonomista o 50.000 novih nezaposlenih oso-ba, Mrsić je kazao kako će Ministarstvo napraviti sve “da amortizira udar”. Predstavljajući novi pro-jekt Statistika online, rav-nateljica HZZ-a Anki-ca Paun Jarallah kazala je kako su oni za sada prvi zavod u Europi koji ima tako dostupne podatke o zapošljavanju i nezapo-slenosti, te da nešto slično imaju OECD i Eurostat.

BroJ neZaposlenih veći od 315.000

Mrsić najavio novu politiku zapošljavanja Uz to da će Ministarstvo učiniti sve kako bi se amortizirao udar zbog mogućeg novog vala nezaposlenosti, ministar Mrsić je najavio donošenje niza mjera za novu politiku zapošljavanja, ali i otklanjanje drugih teškoća na tržištu rada

nezaposlenost ubuduće ne

bi trebala biti dramatična

kao sada, nego samo korak do

zaposlenosti, kaže Mrsić

*vijesti

Parketari na sajmu u Hannoveru Devet hrvatskih proizvo-đača parketa predstav-lja se na Međunarodnom sajmu podnih obloga Do-motex 2012 od 14. do 17. siječnja u Hannoveru. Or-ganizator nastupa je HGK u suradnji s ministarstvi-ma poljoprivrede i gos-podarstva. Na površini od 425 četvornih metara izla-gat će Lipa, Mopar, Pan parket, Parketi Požgaj, Spačva, Drvoproizvod, PPS Galeković, Exportdr-vo te Slavonija DI. Na Do-motexu je prošle godine izlagalo više od 1300 izla-gača iz cijeloga svijeta.

Eurocable izvozi u Austriju i Njemačku Proizvođač vodova i kabe-la Eurocable Group potpi-sao je izvozne ugovore s velikim distributerima ka-bela, austrijskom tvrtkom Meinhart Kabel i njemač-kom Faber Kabel, vrijed-ne 70 milijuna eura. Uz već postojeće ugovore, ri-ječ je o partnerstvima koja osiguravaju prodaju goto-vo ukupnih godišnjih pro-izvodnih kapaciteta Euro-cable Groupa, temeljem kojih su u 2012. predvi-đeni ukupni godišnji pri-hodi od milijardu kuna. Eurocable Group će dis-tributerima isporučiti puni asortiman instalacijskih i energetskih distribucijskih kabela.

Viadukt najbliži koridoru V.c u BiH Hrvatska tvrtka Viadukt, u suradnji s pet bosan-skohercegovačkih tvrtki dostavila je najbolju po-nudu za gradnju nove di-onice autoceste na korido-ru V.c kroz BiH, prenose sarajevski mediji. Na jav-ni natječaj za gradnju dio-nice duge 4,65 kilometara od Sarajeva prema Mosta-ru, koja uključuje i tunel od tri kilometra, pristiglo je pet ponuda. Konzorcij u kojemu je i Viadukt dao je ponudu od 113 miliju-na eura, za dva milijuna povoljniju od ponude tur-skog konzorcija.

Radnički sindikat Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Nezavisni sindikat te Sin-dikat zaposlenih u HZMO-u reagirali su na napise u nekim medijima u kojima se, među ostalim, navodi kako su zaposleni u HZMO-u “kriminalci koji upadaju u kompjutere i po-većavaju mirovine svojim prijateljima i rodbini, masovno primaju mito za lažno umirov-ljenje” i drugo. Sindikalisti su na prošlotjednoj konferenciji za novinare kazali kako je to uvreda ne samo za zaposlene u HZMO-u već i za sve korisnike njegovih usluga, te pozva-li da se eventualni kriminal istraži. Uz to, upozorili su na teške uvjete rada. Komentirajući napise o HZMO-u te izjave sindikalista, ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mr-sić kazao je kako je u HZMO-u trenutačno inspekcija te da će više o svemu moći reći kada ona bude gotova. Podsjetio je da se prema jednoj studiji koja je u tu svrhu napravljena, HZMO trebao preustrojiti još 2007. godine. “Preustroj ne znači gubitak radnog mjesta; cilj nam je raščistiti situaciju te optimizirati poslovanje”, naglasio je Mrsić. (J.F.)

Sindikalisti ljutiti zbog stigmatizacije svih zaposlenih u HZMO-u

Igor

Kra

lj/PI

XSEL

L

6 Broj 3710, 16. siječnja 2012.Privredni vjesnikAKTUALNO

Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

I ako je Tromont i do sada imao mali pro-izvodni pogon smje-

šten u Splitu, može se reći da je veliki iskorak u razvoju tvrtke naprav-ljen izgradnjom suvre-menog proizvodnog po-gona u Proizvodnoj zoni Čaporice kod Trilja. Radi se o svojevrsnom povrat-ku metalske industrije na ove prostore jer ovaj po-gon po opsegu i znača-ju nije zanemariv ni u hrvatskim niti u regional-nim okvirima. Izgradnja ovog proizvodnog pogo-na nema samo za cilj za-dovoljenje Tromontovih potreba, već i to da pro-izvodi svoje mjesto nađu na cijelom hrvatskom te na tržištu susjednih ze-malja kao i u članica-ma Europske unije. “Nije nam cilj proizvoditi samo za potrebe svoje tvrtke. Krajnji naš cilj je izaći na tržište Europske unije. Imamo sve potrebne cer-tifikate, a imamo i inže-njera zaduženog za kvali-

tetu kako bismo imali što manje reklamacija pro-izvoda. Dobre rezultate očekujemo i s BiH tržišta budući da smo u susjed-noj državi prošle godine otvorili tvrtku”, istaknuo je Ivan Džaja, predsjed-nik Uprave Tromonta.

Uglavnom vlastiti kapitalNovi proizvodni pogon otvorio je hrvatski pred-sjednik Ivo Josipović. Ukupna investicija, uklju-čujući kupnju strojeva, vrijedna je oko 10 mili-

juna eura. Sredstva su na-maknuta najvećim dije-lom iz vlastitog kapitala, a ostalo su sredstva poslov-nih banaka i jedan dio po-ticajnih sredstava.

“Nikada nije jedno-stavno osvajati tržište, no ne bojimo se. Tromont je prepoznat kao kvalitetna i korektna tvrtka, koja ima niz evidentnih vrijedno-sti i komparativnih pred-nosti. Upravo iz tog ra-zloga nam neće biti teško izići na tržište. Kako smo u izvođenju instalacij-skih radova lider na hrvat-skom tržištu, smatram da ćemo to biti i u proizvod-nji instalacijskih elemena-ta. Prednost naše tvrtke je u tome što smo se uvijek temeljili na realnim pro-cjenama. Sličnog pogona u Hrvatskoj nema jer ne postoji tvornica koja pro-izvodi sve instalacijske elemente. Najveća konku-rencija Tromontovim pro-izvodima su uvozni kine-ski proizvodi, odnosno, konkurencija su mu trgov-ci”, rekao je Džaja.

Tri proizvodna odjelaProizvodna hala površi-ne je 6500 metara četvor-nih, od kojih je oko 1200 metara skladišni pro-stor, 2500 zauzima proi-zvodni pogon, 1200 me-

tara četvornih zauzima elektroradiona, a osta-tak je administrativno-po-slovni prostor te prostor za smještaj odjela plani-ranja. Na objektu posto-ji mogućnost podizanja još jedne etaže namijenje-ne proširenju proizvod-nih kapaciteta, smještaju opreme projektnog biroa te još nekoliko ureda na-mijenjenih računovodstvu i administraciji kao i ra-zvoju novih tehnologija.

Sama proizvodnja po-dijeljena je na tri odjela: prvi je proizvodnja venti-lacijskih elemenata, ven-tilacijskih kanala i spiro cijevi, drugi je obrada tan-kih limova, a u trećem je smještena elektroradiona. Osim ovih odjela, postoji i jedan izdvojeni dio u ko-jem se izvodi plastifikaci-ja i antikorozivna zaštita.

Ono čime se u Tro-montu mogu s pravom ponositi je novi tip suvre-mene prirubnice za kana-

le. Radi se o stroju koji vjerojatno nema ni jedan proizvodni pogon u regiji, a čak je rijedak i u Euro-pi. Taj stroj, inače, služi za ubrzavanje izrade ventila-cijskih kanala i to na pot-puno nov način.

I u ostalim odjeli-ma ugrađeni su moderni strojevi. U odjelu obrade tankih limova to je kom-binirka za dodavanje i sor-tiranje gotovih proizvoda te up and down stroj koji služi za izradu elektroor-mara, ormara automatike, hidroormara, vatrodojav-nih ormarića...

Domaći repromaterijalRepromaterijal osigurava-ju hrvatski dobavljači, a u Tromontu se nadaju da će početi raditi direktno s proizvođačima, i to u pr-vom redu s hrvatskima.

“Mogu reći da ovo nije baš najsretniji trenutak jer je graditeljska aktivnost

poprilično opala. Među-tim, mi smo se proširili na brodogradnju. Trenutač-no pregovaramo o izgrad-nji 36 ormara za jedan ino-zemni luksuzni brod koji je u Hrvatskoj na remontu. Pregovaramo i s nizom na-ših dosadašnjih poslovnih partnera s kojima je Tro-mont kao izvođač instala-terskih radova poslovao. Ne može se reći da nema-mo konkurenciju, ali nas to na neki način drži bud-nima u namjeri da se što brže pozicioniramo i po-stanemo najkonkurentniji i najefikasniji na tržištu”, pojašnjava Džaja.

Inače, u proizvodnom pogonu radi 20 zaposle-nika od kojih je 13 proi-zvodnih radnika, a sedam je u inženjerskom i admi-nistrativnom dijelu. Nakon otvaranja pogona bit će za-posleno 30 radnika. Proi-zvodni pogon je neposred-no prije otvaranja dobio certifikat ISO 9001.

Novi proizvoDNi pogoN TvrTke TromoNT

Metalska industrija ponovno u HrvatskojKrajnji naš cilj je izaći na tržište Europske unije, kaže predsjednik Uprave Tromonta Ivan Džaja, koji dobre rezultate očekuje i s BiH tržišta gdje su prošle godine otvorili tvrtku

Najveća konkurencija Tromontovim

proizvodima su uvozni kineski

proizvodi

posluje Tromont15 godina(

investirano u novi proizvodni pogonoko 10 mil €(

U sklopu svečanog otvaranja novog proizvodnog pogona održana je i proslava 15. obljet-nice rada Tromonta. Ta je tvrtka trenutačno hrvatski lider u projektiranju, montaži i inže-njeringu termotehničkih, hidro i elektro instalacija. Trenutačno u Tromontu radi 129 za-poslenika od kojih je 27 inženjera elektrotehnike i strojarstva. Na njihovoj edukaciji se kontinuirano radi i posvećuje joj se posebna pozornost. Krajem prošle godine Tromont je potpisao ugovor za gradnju upravnoposlovno-stambene zgrade za Atlantsku plovidbu te otvorio tvrtku u Bosni i Hercegovini. Neposredno prije otvaranja ovog proizvodnog pogo-na potpisan je Ugovor o suradnji s Brodogradilištem specijalnih objekata Split za izradu i montažu vjetroparka Jelinak za španjolsku grupaciju Acciona energia. Točnije, gradit će se stupovi za vjetroelektrane visoki 80 metara.

grade i vjetropark

7Broj 3710, 16. siječnja 2012.www.privredni.hr

Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

E urocable Group osnovan je 1999. godine kao tvrt-

ka orijentirana na distri-buciju električnih vodova i kabela. Svoje poslova-nje 2001. širi na proizvod-nju instalacijskih vodova, a dvije godine kasnije i na energetske kabele.

Nedavno je započela s proizvodnjom bakrene žice postavši tako jedan od rijetkih europskih proizvo-đača koji se ovom, inače jednom od osnovnih siro-vina u proizvodnji kabela, opskrbljuje unutar kuće.

Eurocable Group da-nas čine matična tvrtka Eurocable Group u Zagre-bu te članice Grupe: Eu-rocable-Zagreb, Euroca-ble Group Handels-Wien, Eurocable-Beograd, Eu-rocable-Podgorica.

Dražen Matiegka, potpredsjednik Uprave Eurocable Groupa, isti-če kako je protekla godina za tvrtku bila godina ula-ganja. U srpnju su otvorili novu tvornicu. Riječ je o greenfield investiciji u Ja-kovlju, vrijednoj gotovo 200 milijuna kuna. Pro-jekt je uključio kupnju ze-mljišta, izgradnju poslov-no-skladišnih objekata i prateće infrastrukture, na-bavu nove opreme za pro-izvodnju te otvaranje sto-tinu novih radnih mjesta.

Što za tvrtku znači novi pogon? - Otvaranje i puštanje u pogon tvornice u Jakovlju bio je izazovan pothvat, ponajprije u financijskom smislu, ali i zbog činjenice da su pogoni počeli radi-ti u srpnju. Proizvodni ka-paciteti rasli su prema kra-

ju 2011. te u se koristili u potpunosti. To će u konač-nici rezultirati proizvod-njom od oko 26.000 tona gotove robe. Unatoč svim izazovima, riječ je o pove-ćanju od oko 45 posto u odnosu na 2010. Jakovlje će nam pružiti kapacitete od 38.000 tona proizvo-da godišnje, što bi trebalo rezultirati prihodima ve-ćima od milijarde kuna i dobiti većoj od 20 miliju-na kuna.

Kako ocjenjujete poslo-vanje u Hrvatskoj?- Naša tvrtka je od sa-mih početaka djelova-nja bila strateški usmje-rena na izvoz kao osnovni pravac plasmana proizvo-da. Razlog tome je činje-nica što smo regionalna i

zapadnoeuropska izvozna tržišta vidjeli kao prostor na kojem smo mogli zabi-lježiti značajniji rast i ra-zvoj. Rezultati poslovanja potvrđuju kako smo u tom razmišljanju bili u pravu. Trenutačni odnos poslo-vanja je gotovo 90 posto u korist izvoza – voljeli bi-smo da se ta brojka više kreće oko 75 posto, što bi značilo da je i Hrvatska na putu oporavka. Hrvatsko tržište veličinom i poten-cijalom nije bilo, niti tre-nutačno jest, dovoljno da pokrije razvojni potenci-jal tvrtke. I prije desetak

godina nam je bilo jasno kako je neminovno obrati-ti se međunarodnom kup-cu. Međutim, ni u ovoj godini ne možemo očeki-vati veće pomake, pa je i u tom slučaju izvozna ori-jentacija jedini put. Zabri-njava činjenica da je re-cesija u Hrvatskoj i dalje prisutna te se u nekim slu-čajevima čak i ponavlja. Vjerujemo da smo svo-jim ulaganjima značaj-no pridonijeli poboljša-nju gospodarskih uvjeta. Ono što očekujemo zauz-vrat od države je postav-ljanje izvoza kao conditio

sine qua non dugoročnog razvoja gospodarstva. Sve ostalo ćemo napraviti mi, hrvatski poduzetnici.

Što osim bakrene žice koristite u proizvodnji?- Dio projekta vertikalne integracije bilo je i ula-ganje u proizvodnju PVC granulata, također stav-ljenu pod krov tvorni-ce u Jakovlju. Riječ je o osnovnoj sirovini u pro-izvodnji električnih ka-bela koja služi kao izola-cijski materijal. Jednako kao i kod bakrene žice, i u ovom slučaju kupuje-

mo sirovinu i sami je pre-rađujemo u granulat. Ova dva segmenta zasad su područja na kojem sma-tramo da možemo sniziti troškove i povećati kon-trolu kvalitete krajnjeg proizvoda.

Koja su vaša glavna izvozna tržišta?- Austrija, Njemačka, Švi-carska, Francuska, Ma-đarska, Grčka, Slovenija i tržišta regije. Povećanje proizvodnih kapaciteta zahtijeva i širenje na nova tržišta, poput Velike Bri-tanije, Irske, Češke, Slo-vačke, Rumunjske, Bu-garske, Rusije, Ukrajine i Izraela. Uglavnom je ri-ječ o tržištima s već razvi-jenim investicijskim ak-tivnostima, kao i onima s potencijalom i rastom in-vesticija u svim područji-ma – od građevinarstva do infrastrukture. Na ova tr-žišta ciljamo s ponudom proizvoda namijenjenih građevinarstvu, industri-ji i distribuciji električne energije, poput instalacij-skih i niskonaponskih ka-bela. Kad je riječ o 2011., od prihoda od izvoza oče-kujemo više od 670 mili-juna kuna, dok je za 2012. očekivan izvoz na razini 900 milijuna.

Očekujete li promjene u poslovanju nakon ula-ska Hrvatske u EU?- Naše će se poslovanje nastaviti kako je i plani-rano budući da smo već od početaka “podešeni” prema izvozu. General-no, kao posljedicu pribli-žavanja EU-u očekujemo nastavak reformi u javnoj upravi, što bi neizravno moglo utjecati na povolj-nije uvjete poslovanja cje-lokupnog gospodarstva.

DRAŽEN MATIEGKA, poTpREDSJEDNIK UpRAVE EURoCABLE GRoUpA

Podešeni prema izvozuOd države očekujemo postavljanje izvoza kao conditio sine qua non dugoročnog razvoja gospodarstva. Sve ostalo ćemo napraviti mi, hrvatski poduzetnici

Hrvatsko tržište veličinom i

potencijalom nije dovoljno da pokrije razvojni potencijal

tvrtke

Koji je budući pravac tvrtke?- Petogodišnji razvojni plan predviđa objedinjavanje sadašnjih dviju proizvodnih lokaci-ja Jakovlje i Jankomir te izgradnju nove, identične proizvodne hale pored postojeće u Ja-kovlju. Planirana je i nabava nove proizvodne opreme, izgradnja uredske zgrade, a time i objedinjavanje svih poslovnih funkcija u Jakovlju. Naravno, ova ulaganja zahtijevaju i značajan kapital. Osim u vlastitim resursima, planiramo ga naći putem strateških par-tnera ili investitora za dokapitalizaciju. Posljednji veći investicijski ciklus tvrtke, vrijedan gotovo 200 milijuna kuna, bio je temeljen upravo na kombinaciji dokapitalizacije u visini 15,5 milijuna eura Europske banke za istraživanje i razvoj (EBRD) te ostatku iznosa od vlastitih sredstava. Naše je iskustvo s EBRD-om više nego pozitivno i konkretan smo pri-mjer kako je takav model suradnje moguć. Naravno, postoje i drugi oblici osiguranja kapi-tala, od kojih je javna ponuda dionica svakako jedan od najinteresantnijih.

Gradit ćemo još jednu halu

INTERVJU

godišnja proizvodnja 2011. prihodi od izvoza 2011.

26.000 t robe više od 670 mil kuna( (

8 Broj 3710, 16. siječnja 2012.AKTUALNO Privredni vjesnik

Lada Stpić-Niseteo niseteo.lada@skynet.be

N ajavljujući da će u raspravi o bu-dućnosti zajed-

ničke europske poljopri-vredne politike slušati sve strane te da za njenih pola godine predsjedanja ne očekuje konačan dogovor nego samo velik napre-dak u približavanju stavo-va, ministrica poljoprivre-

de predsjedajuće Danske Mette Gjerskov rekla je i sljedeće: “Da, i buduće će članice imati glas. Hr-vatska od trenutka potpi-sivanja Ugovora o pristu-panju može biti u dvorani za sastanke i govoriti. Mi ćemo slušati. Dansko će predsjedništvo slušati ar-gumentaciju svih zemalja, pa i Hrvatske”. Hrvatska je ovog trenutka u neuo-bičajenoj situaciji. Članice EU-a dogovaraju dva jako bitna elementa zajednič-kog življenja - sadržaj no-vog srednjoročnog prora-čuna i razmjere do kojih će ići val reformiranja zajed-ničke poljoprivredne poli-tike EU-a. Planira se da se rasprave završe u ovoj go-dini, eventualno bi se mo-gao dopustiti mali izlet u sljedeću, no sve bi bilo za-vršeno do vremena proši-renja EU-a Hrvatskom.

Nema razloga za strah Ne-članica EU-a, narav-no, nema pravo izjaš-njavanja čak ni o tema-

ma ključnim po njeno članstvo. Hrvatska će s ulaskom u EU posta-ti unosnik u zajednič-ki proračun, ali će tako-đer izvlačiti sredstva iz njega. Isto tako, na njenu će se ekonomiju odrazi-ti konačne odluke o tome kako će izgledati zajed-nička poljoprivredna po-litika, hoće li se okrenuti ekologiji, preferirati rural-ni razvoj ili će biti manje ili mnogo manje novca za direktne isplate poljopri-vrednicima. Razvoj Hr-vatske će ovisiti i o balan-su elemenata proračuna 2014.-2020., što će biti prioritet, hoće li se sred-stva za inovacije i razvoj povećati na način na koji to sugerira Danska, teme-ljeći prijedloge na vlasti-tim pozitivnim iskustvi-ma, hoće li u raspodjeli proračunskih sredstava prevagnuti pozivi za snaž-niju potporu regionalnom razvoju ili će proračun biti tanji i manji, dok će se te-ret razvoja prebaciti na dr-žave članice. Sve su to pi-

tanja bez odgovora koji se tek osmišljava.

Odluke će biti done-sene bez formalnog glasa Hrvatske (potom i Islanda kao iduće zemlje na tra-ku za ulazak, ako Islanđa-ni, kao uostalom i Hrva-ti, odluče da će prihvatiti članstvo) - ali će se i te kako reflektirati na vrije-me do 2020. godine. Mož-da i kasnije jer je prora-čun ujedno i deklaracija o tome koliko je koordinira-ni razvoj značajan za cije-li EU.

Puno razumijevanjePredstavnici danskog predsjedništva uvjeravali su me za boravka u Ko-penhagenu da Hrvatska u svakom slučaju može ra-čunati na puno razumije-vanje i solidarnost. Sve što hrvatska strana kaže, bilo da je riječ o prijed-lozima ili primjedbama, uzimat će se u obzir kao bilo koji drugi glas sva-ke od 27 članica. Pred-sjedajuća će se zemlja pobrinuti zastupati budu-

ću članicu. Nema razloga za bilo kakav strah da će Hrvatska (ili Island) biti hendikepirana tehničkom činjenicom da se odluču-je o bitnim temama bez mogućnosti da se iza vla-stitog stava dogradi i vla-stiti glas. Ovakvih je si-tuacija bilo i ranije, no ni jedna nova članica nije uskraćena.

Sugestija Danaca Hr-vatima je da od prvog dana budu što aktivni-ji na svim skupovima - i to iz dva razloga. Prvi je da se na terenu gdje se od-vijaju europske “bitke”, odnosno kreira zajednič-ka politika, uvijek nađu predstavnici Hrvatske jer participacija uživo europ-skim dnevnim poslovima umjesto dosadašnjeg po-srednog i često selektiv-nog izvješćivanja odlična je škola, trening za pra-ve izazove. Drugo, kažu Danci, od buduće se čla-nice, želi li da joj se uvaže interesi i stavovi, očeku-ju konstruktivni prijedlo-zi, dakle glas. Ostalo će

doći samo po sebi, čak i bez formalnog prava na glasovanje.

Dodajem i da će pred-stavnici Hrvatske imati izravan uvid u stanje pre-govora sa zemljama re-gije, a time i mogućnost upliva na procedure.

U najvažnije odboreU kontekstu novog od-nosa europskih političkih silnica “po Lisabonu” Eu-ropski je parlament dobio nove, šire ovlasti. U vre-menima priprema za član-stvo, do ljeta iduće godine, saborska ekipa dvanaesto-rice koja se pojavi u polu-krugovima EP-a u Bruxel-lesu i Strasbourgu morat će nadoknaditi praktični

nedostatak prava na glas u pitanjima kojima se od-lučuje sudbina Hrvatske ali bez njenog glasa. Idu-ću godinu i pol hrvatski bi zastupnici u EP-u tre-bali birati aktivnost u Hr-vatskoj najvažnijima, a ne njima najatraktivnijim ili najlakšim parlamen-tarnim odborima, poput poljoprivrede, proraču-na, ekonomije, energije. Najmanje što im sada tre-ba je trošenje vremena u Odboru za vanjsku politi-ku (čemu nisu mogle odo-ljeti ni neke druge zemlje, prenapučivši ga). Glas predstavnika Hrvatske u Europskom parlamen-tu najpotrebniji je tamo gdje će se kreirati politi-ka. Prema ovim potreba-ma – bude li pameti i gle-danja u budućnost dalju od saborskog mandata ili ciklusa vladanja koalicija – valjalo bi skrojiti profil zastupnika koji će Hrvat-sku predstavljati u Par-lamentu. Prednost dono-se komunikativni, dobri poznavatelji problemati-ke, umreženi. Zastupnici u Parlamentu EU-a prvo su glas svoje zemlje, tek onda svoje stranačke op-cije.

Odbor danskog parla-menta za europske poslo-ve želio bi što više umre-žavanja s kolegama (tako su poručili novinarima) što je prilika za jačanje parla-mentarnih veza Danaca i Sabora, ne radi novog li-jepog izleta nego zbog do-datnog jačanja poslovnih veza dvaju zastupničkih tijela. Jer, danski parla-mentarci u europskim po-slovima imaju snažnu ri-ječ, moćni su i utjecajni, ali i veoma, veoma potko-vani u svome poslu.

Hrvatska U EUroPi: zNačaj UkljUčivaNja

Biti što aktivniji Sve što hrvatska strana kaže, bilo da je riječ o prijedlozima ili primjedbama, uzimat će se u obzir kao bilo koji drugi glas svake od 27 članica EU-a

Glas predstavnika Hrvatske u Europskom parlamentu najpotrebniji je tamo gdje će se kreirati politika

Predsjedajuća će se zemlja pobrinuti

zastupati buduću članicu

Hrvatska od trenutka potpisivanja Ugovora o pristupanju može biti u dvorani za sastanke i govoriti. Mi ćemo slušati. Dansko će predsjedništvo slušati argumentaciju svih zemalja, pa i Hrvatske.

Mette Gjerskov, ministrica poljoprivrede Danske, predsjedajuće EU-om

“”

9Broj 3710, 16. siječnja 2012. S MARKOVA TRGAwww.privredni.hr

Osam posto više turista U prošloj godini hrvat-ski je Jadran i Grad Za-greb ukupno posjetilo 11,2 milijuna turista, što je za osam posto više nego 2010. Stranih je turista bilo 9,9 milijuna, ili osam posto više, a domaćih 1,3 milijuna, odnosno četiri posto više, prema podaci-ma Hrvatske turističke za-jednice. Noćenja je u cije-loj prošloj godini ukupno ostvareno 65,1 milijun, uz porast od sedam posto. Od toga su strani turisti ostva-rili 58,4 milijuna noće-nja (+7 posto), a domaći 6,7 milijuna (+5 posto). U Istri je ostvareno 10 posto više dolazaka, na Kvarne-

ru osam posto, a u Ličko-senjskoj županiji sedam posto. U Dalmaciju je doš-lo šest posto više turista, a u Zagreb 10 posto više.

Natječaj za Izvorno hrvatsko Hrvatska gospodarska komora, putem Zaklade Izvorno hrvatsko, i ove je godine raspisala na-tječaj za dodjelu sredsta-va kojima želi potaknu-ti na proizvodnju novih kvalitetnih i prepoznat-ljivih hrvatskih proizvo-da u cilju povećanja pro-izvodnje i otvaranja novih radnih mjesta. Natječaj je započeo 9. siječnja i traje do 27. siječnja 2012. go-dine. Fond Zaklade Izvor-no hrvatsko za 2012. go-dinu iznosi 150.000 kuna, a sredstva se dodjeljuju jednokratno, najviše do 50.000 kuna po projektu. Podrobnije informacije o natječaju mogu se naći na www.hgk.hr.

Igor Vukić vukic@privredni.hr

H rvatske teleko-munikaci jske kompanije naja-

vile su ustavnu tužbu, ot-puštanje radnika i smanji-vanja ulaganja, ako Vlada ne odustane od posebnog poreza od šest posto na govorne usluge, SMS i MMS poruke.

Vlada je na prošlo-tjednoj sjednici odluči-la ponovno uvesti taj po-rez koji je, nakon godinu i pol primjene, ukinula vla-da Jadranke Kosor.

Milanovićeva vlada je vraćanje poreznog optere-ćenja obrazložila upravo slabim programima ulaga-nja u telekomunikacijskim kompanijama i velikim profitima koje ostvaruju i u vrijeme krize.

“Ne želimo narušiti tr-žišnu utakmicu, ali potreb-na je veća solidarnost onih koji i u teškim vremenima ostvaruju veliki profit. Že-limo ih potaknuti na snaž-nija ulaganja, a da istodob-no padnu cijene njihovih usluga, koje su sada među najvišima u Europi. Ne tre-ba zaboraviti da se ti profiti ostvaruju na infrastrukturi koja je dobrim dijelom na-slijeđena i u koju su ulagali svi građani”, rekao je pre-mijer Zoran Milanović.

Profiti i ekstraprofitiMinistar gospodarstva Radimir Čačić istaknuo je da telekomi u Europskoj uniji ulažu oko 100 eura godišnje po stanovniku, a ostvaruju daleko niže pro-fite nego u Hrvatskoj. Hr-vatske kompanije u tom sektoru ulažu samo 55 eura po stanovniku. U Hr-

vatskoj je tri do četiri puta skuplje telefonirati u ro-amingu i kompanije tako ostvaruju ekstraprofite.

Novi-stari porez tre-

bao bi državnom proraču-nu donijeti godišnje oko 300 milijuna kuna. Ča-čić je dodao da nije riječ o golemom novcu za pro-račun, no s njim bi se, pri-mjerice, moglo sačuvati 20.000 radnih mjesta, iz-gubljenih proteklih godi-na u tekstilnoj industriji.

Rekao je i da će te-lekomunikacijske kom-panije od povećanih ula-ganja imati koristi jer će plaćati manji porez na do-bit, prema modelu koji je najavljen još prije iz-bora. Priznao je da Vlada

mora učiniti i dodatne po-teze da bi omogućila inve-sticijske programe. Vlada bi prema njegovu mišlje-nju morala preuzeti dono-šenje odluka o različitim suglasnostima od lokalne uprave, jer je to dosad us-poravalo proces odlučiva-nja. “Ogromni potencijali postoje u stvaranju mreže optičkih kabela što je in-vesticija vrijedna nekoli-ko milijardi eura”, rekao je Čačić. Najavio je da će razgovarati s predstavni-cima telekomunikacijskih kompanija koje svojim prihodima stvaraju gotovo sedam posto BDP-a i sa-slušati njihove prijedloge.

Sa susjednim zemlja-ma raspravljat će se o ras-podjeli frekvencija kako bi se mogli raspisati natječaji za koncesije za nove gene-racije mobitelskih mreža, nadovezao se ministar fi-nancija Slavko Linić.

Što kažu telekomiIz telekoma su poručili da će porez imati dalekosežan negativan učinak na mo-bilnu industriju. U prošlih godinu i pol dana koliko se

porez naplaćivao, država je imala prihod od 600 mi-lijuna kuna. To je bilo ma-nje od očekivanog jer se u međuvremenu zbog krize smanjilo i korištenje mo-bilnih usluga.

Iz Tele2 podsjećaju da je i Europska komisija bila protiv duljeg roka naplaći-vanja takvih izvanrednih poreza jer ugrožavaju tržiš-nu utakmicu. Pokrenuti su i postupci protiv Francu-ske, Španjolske i Mađarske koje su ustrajale na takvom poreznom opterećenju.

Vlada je odlučila da će u Hrvatskoj porez na te-lekomunikacijske usluge biti naplaćivan do sredine 2013. godine, odnosno, do dana ulaska u punopravno članstvo u Europskoj uniji. Premijer Milanović rekao je da je Vlada svjesna pre-poruka Europske komisije, ali i da u narednom razdo-blju do ulaska u članstvo, mora braniti i opravdane nacionalne interese. A oni se sastoje i od drukčije ras-podjele poreznog tereta, radi očuvanja javnih finan-cija i solidarnog podnoše-nja tereta izlaska iz krize.

SjednIca hrVatSke Vlade

Vlada vratila porez, telekomi najavljuju tužbune treba zaboraviti da se profiti telekomunikacijskih kompanija ostvaruju na infrastrukturi u koju su ulagali svi građani, rekao je premijer Milanović

telekomi u eU-u ulažu oko 100 eura godišnje

po stanovniku, a ostvaruju daleko niže profite nego u hrvatskoj, kaže

Čačić

trebao bi državnom proračunu donijeti novi-stari porez

oko 300 mil kn godišnje (

U izboru časopisa The Naval Architect, odnosno njihove specijalne publi-kacije Significant Ships 2011, brodovima Oran-ge Star i Piana izgrađe-nima u splitskom brodo-gradilištu dodijeljeno je ugledno međunarodno priznanje najznačajni-jih brodova izgrađenih u 2011. godini.

Izdavač časopisa The Naval Architect je RINA - The Royal Institution of Naval Architects. Riječ je o međunarodnom udru-ženju koje okuplja pred-stavnike brodograđevne industrije, obrazovnih in-stitucija i pomorskih or-ganizacija iz više od 90 zemalja. Orange Star je najveći dosad izgrađeni orange juice carrier du-žine 190 metara, a nami-jenjen je prijevozu svje-žeg voćnog soka. Projekt je razvijen u Brodosplitu, a brod predan naručitelju u

veljači prošle godine.Piana, brod za prije-

voz putnika, osobnih i te-retnih vozila te opasnog tereta, sofisticiran je i teh-nički zahtjevan brod. Prvi je to ro-pax izgrađen po novim propisima čime su mu osigurani najviši stan-dardi stabiliteta, sigurno-sti, zaštite okoliša, ali i komfora. Predan je naru-čitelju lani u prosincu.

Dodijeljeno prizna-nje Significant Ships 2011 brodovima čiji su projek-ti razvijeni i izgrađeni u Brodosplit-Brodogradili-štu značajna je referenca za splitsko brodogradili-šte i potvrda njegove po-zicije na tržištu sofistici-ranih brodova.

Prema priopćenju iz Brodosplita, oba broda iz-građena su bez državnih subvencija te je njihovom izgradnjom Brodosplit-Brodogradilište ostvarilo pozitivan rezultat. (J.V.)

PrIznanje SPlItSkoM BrodogradIlIštU

Orange Star i Piana najznačajniji brodovi godine

*vijesti

10 Broj 3710, 16. siječnja 2012.PV ANALIZA Privredni vjesnik

izvoz tekstilne i odjevne industrije u 9 mjeseci 2011.

330 mil € vrijedan(težak uvoz u istom razdoblju

561 mil €(

Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

N akon nekoliko godina stagna-cije popunje-

nost tvorničkih kapaciteta u tekstilnoj i odjevnoj in-dustriji protekle je godine bila zadovoljavajuća. To je posebice bilo vidljivo u odjevnoj industriji gdje je zaustavljeno otpuštanje radnika, a poboljšala se i produktivnost poslova-nja. Prema broju zaposle-nih, to je još uvijek zna-čajna industrija, a važna je i stoga što zapošljava i do 80 posto žena. Unatoč tome što u javnosti vlada mišljenje kako tekstilna i odjevna industrija propa-daju, te dvije gospodar-ske grane još uvijek do-bro posluju u Europi te nude kvalitetne brendove i proizvode. Upravo zbog toga, i u Hrvatskoj treba pokazati još više optimiz-ma za tu industriju koja, zahvaljujući svojim proi-zvodima, opstaje i u ovim teškim recesijskim vre-menima, smatraju u Udru-ženju tekstilne i odjevne industrije Hrvatske gos-podarske komore (HGK).

Blagom optimizmu povoda može dati i činje-nica da je ipak, nakon niza godina, broj zaposlenih u tekstilnoj i odjevnoj indu-striji malo porastao. Pre-ma podacima Sektora za industriju HGK-a, potkraj 2010. u tim je gospodar-skim granama bio zaposlen

21.361 radnik, a u proljeće 2011. taj broj je porastao na 21.814. Iako je u jesen prošle godine broj zaposle-nih smanjen na 21.400 rad-nika, to je opet malo više nego 2010. Protekle je go-

dine udio tekstilne i odjev-ne industrije u broju zapo-slenih iznosio 10,16 posto. U ukupnom izvozu prera-đivačke industrije sudjelo-vala je sa 5,56 posto.

Kožarstvo ide naprijedKožarsko-prerađivačka industrija ima 4,21 posto udjela u broju zaposlenih. Od ukupnog izvoza prera-đivačke industrije, na ko-žarske proizvode otpada tri posto. Zaposlenost u toj djelatnosti lani je, na-kon pada u 2009. godini, porasla za 536 osoba, što je rezultat stranih ulaganja u kožarsko-prerađivačku industriju, posebice tvrtki Haix i Boxmark.

Tržišno okruženje tek-stilne, odjevne i kožarsko-

prerađivačke industrije iznimno je kompleksno i u potpunosti globalizira-no, a u međunarodnoj tr-govini tih roba vlada li-beralizacija. “Stoga je strateški cilj poduzetni-ka iz djelatnosti tekstila, odjeće, obuće i galanterije povećanje konkurentno-sti njihovih roba i uslu-ga. Teški uvjeti u kojima posluju tvrtke registrirane za te vrste djelatnosti do-datno su pogoršani finan-cijskom krizom, pa je sve to utjecalo na ukupne sta-tističke i financijske po-kazatelje tih industrijskih grana”, istaknula je Mir-jana Gambiroža Jukić, poslovna tajnica Udru-ženja tekstilne i odjevne industrije HGK-a. Ipak, zahvaljujući potporama Ministarstva gospodar-stva tekstilnim tvrtkama koje su dobro poslovale, u njima je provedena tehno-loška obnova, tako da su sniženi troškovi, a pove-ćana proizvodnost rada.

Gužva kod javnih nabavaPrihod od prodaje roba i usluga ovisi o kupov-noj moći stanovništva, vlastitog odabira tržišnih niša i kategorije proizvo-da te otvorenosti tržišta

tekstilne i odjevne indu-strije u Hrvatskoj i svije-tu. U našoj zemlji proi-zvođači međusobno trpe natprosječni konkurent-ski pritisak što je posebi-ce vidljivo u natječajima kod javnih nabava. Po-duzetnicima koji se bave tekstilnom, odjevnom i kožarsko-prerađivačkom industrijom nedostaju vlastita financijska sred-stva kojima bi se ulaga-lo u unaprjeđenje tehnolo-gije i marketing. Stoga je profitni potencijal tih in-dustrija nizak. Statistič-

ki i financijski pokazate-lji Sektora za industriju HGK-a ukazuju na to da se od 2000. do danas fi-zički obujam proizvodnje odjevnih i tekstilnih proi-zvoda kao i modnih cipela neprekidno smanjivao. U 2011. povećale su se na-rudžbe stranih kupaca za uslužne poslove u proi-zvodnji odjeće i obuće.

Promatrajući financij-ske pokazatelje u tim gos-podarskim granama vid-ljivo je kako se u 2010. godini u odnosu na godi-nu ranije bilježio minima-

lan pad ukupnog prihoda od svega 1,1 posto. Uku-pni prihod kožarsko-pre-rađivačke industrije pre-klani je bilježio rast od 17,1 posto u odnosu na 2009. Prema tome, može se zaključiti kako je 2010. nastupio vrlo blagi opora-vak ako se promatra uku-pni prihod po jednom za-posleniku u tekstilnoj i odjevnoj industriji. No, o tome kakvi su financijski pokazatelji u tim industri-jama bili u 2011. još uvi-jek nema statističkih po-dataka.

TeKsTilna indusTrija: blaGe najave boljih dana

Slijedi li oporavak tekstilne i odjevne industrije?Zahvaljujući potporama Ministarstva gospodarstva hrvatskim tekstilnim tvrtkama koje su dobro poslovale, u njima je provedena tehnološka obnova, tako da su sniženi troškovi, a povećana proizvodnost rada

U Čateksu očekuju da Vlada podrži

tekstilnu industriju jer je to vrlo važna

gospodarska grana

Prosječna neto plaća u osam lanjskih mjeseci u tekstilnoj industriji iznosila je 3307 kuna, u odjevnoj industriji 2827 kuna, a u kožarsko-prerađivačkoj 2862 kune. Te su plaće bile gotovo identične kao i u 2010. godini.

strahovito niske plaće

11Broj 3710, 16. siječnja 2012.www.privredni.hr

težak uvoz u istom razdoblju

561 mil €

Uvoz-izvozI uvoz i izvoz tekstilne i odjevne industrije bilježe relativno dobre rezultate, pa je tako u devet mjese-ci prošle godine u tim sek-torima izvezeno proizvoda u vrijednosti 330 miliju-na eura, dok je istodob-no uvezeno proizvoda vri-jednih 561 milijun eura, pokazuju statistički po-daci Sektora za industri-ju HGK-a. Tijekom 2010. izvoz tekstilnih i odjev-nih proizvoda iznosio je 441 milijun eura, dok je uvoz iznosio 727 miliju-

na eura. Promatrajući rob-nu razmjenu u devet mje-seci 2011. vidljivo je kako je u segmentu prediva i tkanine izvezeno proizvo-da u vrijednosti 64 miliju-na eura ili 0,5 posto više nego u istom razdoblju 2010. Istodobno je uveze-no robe u vrijednosti 249 milijuna eura ili 3,2 posto više. U tom je razdoblju iz Hrvatske izvezeno odjeće u vrijednosti 270 milijuna eura, 2,3 posto manje, dok je uvezeno odjeće u vri-jednosti 342 milijuna eura ili 6,5 posto više nego u

devet mjeseci 2010. Pad uvoza lani je zabilježen u uvozu obuće jer je u devet mjeseci uvezeno proizvo-da u vrijednosti 136 mi-lijuna eura što je 3,1 po-sto manje nego u isto doba preklani. No, istodobno je izvezeno obuće u vrijed-nosti 110 milijuna eura ili 1,9 posto više.

Tekstilci optimističniŠto o stanju u tekstilnoj industriji misle poslodav-ci u tekstilnoj industri-ji upitali smo Vinka Ba-rišića, direktora Jadran tvornice čarapa, i Dami-ra Viteza, direktora ča-kovečkog Čateksa.

“U Jadran tvornici čarapa protekle je godi-ne zabilježeno povećanje ukupnih prihoda od jedan do dva posto u odnosu na 2010. godinu, no ukupni rezultati ipak će biti ne-što lošiji nego preklani.

Na domaćem tržištu regi-striran je pad prodaje od devet do 10 posto u vele-prodaji te oko pet posto u maloprodaji, no istodobno je zabilježeno povećanje prodaje naših proizvoda na inozemnim tržištima, i to za čak 30 posto u od-

nosu na 2010. Posebice se to odnosi na prodaju Ja-dranovih proizvoda u Au-striji i Švicarskoj. Naime, na tim smo tržištima dije-lom kompenzirali posao. Pad u financijskom smi-slu nije zabilježen nego je naprotiv, povećan uku-pni prihod za jedan po-sto. Ipak, s obzirom na nešto veće rashode, uku-pni lanjski poslovni re-zultati bit će nešto loši-ji nego preklani”, rekao je Barišić. Dodao je kako ove godine očekuju bo-lje poslovanje nego lani bez obzira na najavu dalj-njeg pada kupovne moći stanovništva. Iako se na-javljuje oporavak tekstil-ne industrije, Barišić kaže da to neće biti tako sko-ro. Naime, bez obzira na to što se osjeća poboljša-nje u Jadranovom poslo-vanju, ipak još nije došlo do očekivanog oporavka. Protekle je godine na trži-šte lansiran brend Jadran Exclusive koji još nije do-voljno poznat, pa Barišić kaže kako će se na njego-voj promociji još inten-zivnije raditi ove godine.

Iako još nisu pozna-ti financijski pokazatelji za prošlu godinu, u Ča-teksu iz Čakovca poslo-vanje u 2011. bilo je sta-bilno, a djelatnicima su se redovno isplaćivale plaće sa svim porezima i dopri-nosima.

“Svi su planovi lani uglavnom ispunjeni, a u ovoj godini planiramo

veću proizvodnju i pro-daju naših proizvoda bez obzira na katastrofične najave o velikoj krizi. U Čateksu krizu vidimo kao veliku priliku za dobro poslovanje, a smatramo da će konačno i hrvatska vlada shvatiti da se samo s povećanjem proizvodnje

i stimuliranjem izvoznika možemo izvući iz krize. Stoga očekujemo da Vla-da podrži tekstilnu indu-striju jer je to vrlo važna gospodarska grana”, re-kao je Damir Vitez. S ob-zirom na to da se više od 65 posto Čateksovih pro-izvoda izvozi, uglavnom

u Njemačku, zemlje Be-neluksa i Skandinaviju, upravo u izvozu vide svo-ju šansu.

No, direktor Čatek-sa smatra kako bi se tre-bala poboljšati prodaja tih proizvoda i na doma-ćem tržištu jer su domaći proizvodi kvalitetniji od

uvoznih. “Ako možemo uspjeti na inozemnom tr-žištu, ne vidim razlog da tako ne bude i na doma-ćem. Upravo se na tome temelji taj naš optimizam iako smo možda jedni od rijetkih tekstilaca koji tako misle”, zaključio je Vitez.

TeksTilna indUsTrija: blage najave boljih dana

Slijedi li oporavak tekstilne i odjevne industrije?Zahvaljujući potporama Ministarstva gospodarstva hrvatskim tekstilnim tvrtkama koje su dobro poslovale, u njima je provedena tehnološka obnova, tako da su sniženi troškovi, a povećana proizvodnost rada

Lani je Jadran tvornica čarapa povećala prodaju svojih proizvoda na ino tržištima za čak 30 posto

Kako bi se što više unaprijedila hrvatska tekstilna in-dustrija te regiji i Europi pokazalo da i mi “konja za trku imamo”, prije godinu dana pokrenut je projekt Fashion.hr koji je okupio pet hrvatskih tvornica i šest uglednih di-zajnera. Rezultati suradnje industrije i dizajna predstav-ljeni su na lanjskom sajmu mode Fashion.hr Industrija i regionalnom Fashion.hr sajmu. Na regionalnom sajmu mode nastupilo je 119 izlagača iz zemlje i regije. Direk-tor projekta Fashion.hr Vinko Filipić je istaknuo kako se suradnjom dizajnera i domaće tekstilne industrije oče-kuje veliki iskorak u afirmaciji hrvatske mode. Uz to, že-

lja pokretača tog projekta jest i da se stanovnici Hrvat-ske odijevaju u kvalitetnu domaću odjeću. “Glavna nam je motivacija bila pokrenuti promjene na hrvatskoj mod-noj sceni”, rekao je Filipić. Projekt Fashion.hr podržali su HGK, Hrvatska obrtnička komora (HOK) i Grad Zagreb.

afirmacija hrvatske mode

iznosio je izvoz obuće do kraja lanjskoga rujna

110 mil €(

12 Broj 3710, 16. siječnja 2012.AKTUALNO Privredni vjesnik

*vijesti

Smjena u Quaestusu Nadzorni odbor Quaestus nekretnina, zatvorenog in-vesticijskog fonda za ula-ganje u nekretnine, opo-zvao je Borislava Škegru s mjesta predsjednika Upra-ve i Tomislava Matića s mjesta člana Uprave fon-da, objavljeno je na Zagre-bačkoj burzi. Odluku Han-fe da Quaestus Investu oduzme odobrenje za rad na godinu dana Nadzorni je odbor ocijenio dovoljno važnim razlogom za smje-nu Škegre i Matića. Nova predsjednica Uprave Qua-estus nekretnina je Lidija Vesenjak, a član Uprave je Branislav Stambolija.

Atlantic dobio novu upravu Uslijed nove organizacije poslovanja Atlantic Gru-pe, koja od siječnja 2012. godine podrazumijeva po-djelu na 11 strateških po-slovnih područja umjesto dosadašnje divizionalne organizacije, imenova-na je i nova uprava koja ima četiri člana, objavlje-no je na Zagrebačkoj bur-zi. Novu upravu od 1. si-ječnja čine predsjednik Uprave Emil Tedeschi, te članovi Mladen Veber, nadležan za operativno poslovanje, Neven Vran-ković, nadležan za korpo-rativne aktivnosti i Zoran Stanković, nadležan za fi-nancije i poslovni razvoj.

Croatia Airlines protiv pilota

Croatia Airlines odbacio je kao neistinite navode Hr-vatskog sindikata promet-nih pilota o gubicima i na-činu vođenja kompanije. Tvrde da se takvi navodi u medijima pojavljuju peri-odički i uvijek paralelno s održavanjem pregovora o kolektivnom ugovoru. Pre-ma priopćenju iz kompa-nije, u prvih devet mjeseci 2011. zabilježen je 64 po-sto bolji financijski rezultat u odnosu na isto razdoblje 2010. Gubitak je smanjen za 70 milijuna kuna, odno-sno iznosio je 39,5 miliju-na kuna u odnosu na 109 milijuna kuna u 2010.

Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

U opustošenom, nekada moć-nom imotskom

gospodarstvu, jedna od svjetlijih točaka u novije vrijeme svakako je Brani-teljska poljoprivredna za-druga Imoćanka. Osno-vana je u proljeće 2007. godine, a osnovna djelat-

nost joj je otkup voća i povrća s područja Imot-ske krajine. Zadrugu je osnovalo 16 zadrugara, od kojih je devet branitelja. Danas ona, zahvaljujući dobroj organizaciji, spa-da u sam vrh braniteljskih zadruga u Hrvatskoj.

“Ključni trenutak u razvoju ove zadruge bio je potpisivanje ugovo-

ra za plasman proizvo-da u trgovački lanac Kon-zum preko Agrofructusa. Prve godine otkupljeno je oko 100 tona voća i povr-ća, da bi 2011. bilo otku-pljeno 1200 tona. U ovom trenutku imamo 25 zadru-gara i oko 300 kooperana-ta”, ističe Teo Klapirić, upravitelj Braniteljske poljoprivredne zadruge Imoćanka.

Zaštita kooperanataKlapirić, koji je inače di-plomirani agronom, isti-če da su lani otkupili naj-više krumpira i to oko 350 tona, 300 tona lubenica, 100 tona paprike te rajči-ce, mahune, luka, patlidža-

na. krastavaca, dinje, šlji-va, jabuka, višanja...

“U bliskoj budućnosti očekujemo dobre rezulta-te u otkupu luka, i to kla-sičnog crvenog i posebnog luka srebrenca. Svjesni smo da ne možemo kon-kurirati u otkupu lubeni-ca proizvođačima iz doline Neretve, ali smo uvjere-ni kako u proizvodnji luka Imoćani mogu postati vo-deći u Hrvatskoj. Naravno da će ključni subjekt u tom procesu biti naša zadruga”, otkriva Klapirić.

Klapirić ističe kako određene planove zadru-ga ima i u plasmanu bi-jelog luka jer su imotski poljoprivrednici zasadi-li određene količine. Pro-blem bijelog luka su male količine jer je Agrofruc-tus velika tvrtka koja traži kontinuirane dobavljače koji moraju osigurati do-voljne količine. Bez obzi-ra što Agrofuctus ima in-teresa za otkup domaćeg bijelog luka, u zadruzi su se prvenstveno orijentira-li na otkup crvenog luka i smatraju da tu mogu po-stići određene rezultate.

“Svojim kooperanti-ma osiguravamo zaštitu, mogu preko nas nabavi-ti umjetna gnojiva te im nudimo čak i mogućnost kreditiranja, a jamčimo i otkup njihovih proizvo-da”, dodaje Klapirić.

Braniteljska poljopri-vredna zadruga Imoćan-ka prošle godine je imala četiri milijuna kuna pro-meta, što je solidan rezul-tat, ali je ova zadruga još značajnija za revitaliza-ciju Imotskog polja - za povratak stanovnika pro-izvodnji voća i povrća i osiguranje bilo dodatnog prihoda bilo egzistencije.

Podizanje prinosaKlapirić smatra da ključ uspjeha nije u prevelikoj masovnosti nego u tome da se ljudi započnu pro-fesionalno baviti uzgojem voća i povrća, a prostora za napredak ima ponajpri-je u povećanju prinosa po jedinici površine. Doduše, prema njegovim riječima, otegotna okolnost je i usit-njenost parcela što su neki vlasnici donekle riješili za-mjenom s drugima, a rješe-

nje je komasacija. Ako po-većaju prinos i ukoliko se profesionalizira proizvod-nja, proizvođači mogu biti i cjenovno konkurentni, a samo tako mogu i zaraditi.

“Osim komasacije, dr-žava mora izraditi i projekt navodnjavanja i odvodnje u Imotskom polju. Osim toga, država bi se trebala uknjižiti na oko 100 hekta-ra zemljišta koje je bilo u vlasništvu Imote. Mi obra-đujemo oko 10 hektara tog zemljišta, a ostatak bi se morao obrađivati i prive-sti svrsi, odnosno dodijeliti koncesije na ovo zemljište. Imota je izgubila koncesije na njega tako da je ono ne-obrađeno, a riječ je o vrlo kvalitetnom poljoprivred-nom zemljištu. Dio tog zemljišta potražuju bivši vlasnici kojima je bilo odu-zeto, ali im još uvijek nije vraćeno”, kaže Klapirić.

Kao pozitivnu stvar Klapirić ističe činjenicu da se sve više stanovnika od-lučuje na obradu zapušte-nih parcela i da, za razliku od unazad pet-šest godina, vlada interes za poljopri-vredno zemljište.

BranitelJska PolJoPriVredna zadruga imoćanka, imotski

Povratak proizvodnji voća i povrćazadruga imoćanka prošle je godine imala četiri milijuna kuna prometa, što je solidan rezultat, ali nemjerljiv je njezin značaj za revitalizaciju imotskog polja i povratak proizvodnji povrtlarskih kultura

uz komasaciju, država mora

izraditi i projekt navodnjavanja

i odvodnje u imotskom polju

i oko 300 kooperanata ima imoćanka25 zadrugara(

voća i povrća otkupljeno 2011. 1200 t(

Poljoprivredna braniteljska zadruga Imoćanka proi-zvela je i otkupila određenu količinu vina, ali nisu naiš-li na očekivani odaziv. Klapirić smatra da mali proizvo-đači moraju uložiti određena sredstva u modernizaciju podruma kako bi dobili kvalitetniji proizvod. Zadruga je nabavila određenu mehanizaciju i započela s proizvod-njom na 10 hektara zemljišta, ali joj je težište i nadalje na otkupu voća i povrća za Agrofructus. Prema Klapiri-ćevu mišljenju, prostora za otvaranje specijaliziranih poljoprivrednih zadruga na području Imotskoga ima jako puno, a oni su, kaže, otvoreni za suradnju.

Otvoreni za suradnju

infoenterprise europe

Broj 54, 16. siječnja 2012.

Dodijeljene su nagrade za najbolje t e h n o l o š -ke inovaci-je Vidi e-novation koje po-sljednjih šest godina dodjeljuje časopis Vidi u suradnji s Institu-tom Ruđer Bošković.Stručni žiri iz vodećih hrvatskih kompanija, organizacija, institu-ta, visokih učilišta i redakcija oda-brao je dobitnike nagrade Teslino jaje. U kategoriji inovacija fizičkih osoba žiri je nagradu Zlatno Tesli-no jaje dodijelio projektu Tram-bus Svena Kapuđije. Srebrno Te-slino jaje dodijeljeno je projektu Zagrebačko parkiralište Leona Tri-vića i Gorana Tanodija. Brončano Teslino jaje dodijeljeno je projektu 3x1000 Saše Kapetanovića. U kategoriji tvrtki Zlatno Teslino jaje dodijeljeno je projektu iPRO-SU - Inteligentnom projekcijskom sučelju - tvrtki Videa i Hand Stu-dio. Srebrno Teslino jaje dodije-ljeno je Naprednom upravljačkom sustavu za automatizaciju robo-ta tvrtke Inteco, a Brončano Tesli-no jaje dodijeljeno tvrtki Računala Tina za projekt TimeReader.

Milijarda za zemlje kandidateEuropska komisija je finalizirala niz programa pomoći namijenjenih pot-pori reformama u zemljama koje žele pristupiti EU-u. Sredstva u ukupnom iznosu od gotovo milijardu eura do-laze iz proračuna za 2011. Instrumen-ta za pretpristupnu pomoć (IPA) i bit će na raspolaganju Albaniji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Bivšoj Jugo-slavenskoj Republici Makedoniji, Cr-noj Gori, Srbiji kao i Kosovu, Turskoj i Islandu.

”Svi ti programi osmišljeni su kako bi se postigli konkretni rezultati u ostvariva-nju bolje javne uprave, učinkovitijem pravosuđu i boljoj provedbi zakona, sta-bilnijem gospodarstvu kao i sigurnijem okolišu”, kaže povjerenik Europske uni-je za proširenje i politiku susjedstva Ste-fan Füle. “To su dobre vijesti i za zemlje primateljice pomoći i za EU: pred svima nama zajednički su izazovi koji ne presta-ju s granicama EU-a i njima se moramo baviti zajednički”, dodao je povjerenik.Te akcije financiraju se iz programa IPA 2011 u sklopu komponenata Pomoć u tranziciji i Jačanje institucija i prekogranič-na suradnja. Temelje se na prioritetima koje je odredila Europska unija, a osmi-

šljene su u suradnji s vladama uključenih zemalja, lokalnim dionicima i drugim do-natorima.

Ove godine financiranje je usmjereno na bolje upravljanje projektima kojima je cilj daljnje jačanje administrativnog ka-paciteta, učinkovitije korištenje pomo-ći EU-a, usvajanje i provedba standarda EU-a, daljnja potpora reformama u jav-noj upravi, pravosuđu i temeljnim pravi-ma te nastavak potpore borbi protiv ko-rupcije i organiziranog kriminala.

Hrvatskoj je izravno namijenjeno 39,2 milijuna eura za opće administrativno ja-čanje relevantno za razdoblje nakon pri-stupa s posebnim naglaskom na pravo-suđu, unutarnjim poslovim i temeljnim pravima. Hrvatska može koristiti i dio

sredstava od 210,4 milijuna eura iz više-korisničkih programa malog poduzetniš-tva, civilnog društva, tehničke pomoći i regionalne suradnje.

Albaniji je namijenjeno izravno 82 miliju-na eura, Bosni i Hercegovini 91,2 miliju-na, Makedoniji 28,9 milijuna, Islandu 12 milijuna, Kosovu 62,9 milijuna, Crnoj Gori 26,5 milijuna, Srbiji 178,6 milijuna, a Tur-skoj 210,4 milijuna eura.

Od 2007. godine zemlje koje žele pristu-piti EU-u dobivale su usmjereno finan-ciranje i potporu EU-a kroz jedan jedi-ni kanal – Instrument za pretpristupnu pomoć - (Instrument for Pre-Accession Assistance - IPA). Sredstva za razdoblje 2007.-2013. ukupno iznose 11,5 milijar-di eura.

FInAnCIrAnjE rEFOrMI

Europska komisija finalizirala je programe pomoći za potporu reformama u zemljama koje žele pristupiti EU-u. Novac je namijenjen Albaniji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Makedoniji, Crnoj Gori, Srbiji, Kosovu, Turskoj i Islandu

Nagrade za tehnološke inovacije

enterprise europe

Kao dio paketa mjera o postizanju bolje konkurentnosti Europske uni-je, prema Strategiji za razvoj i zapo-šljavanje Europa 2020, Europska ko-misija usvojila je krajem studenog prijedlog za novi program Europske unije za obrazovanje, trening, mla-dež i sport Erasmus za sve. Program će imati bolje ciljane prioritete i aktiv-nosti od trenutnog programa na po-

dručju obrazovanja i osposobljava-nja mladih kako bi se održao korak s novim izazovima s kojima se suočava Europa.

Novi program trebao bi zamijeniti se-dam postojećih programa tako što će ujediniti postojeće programe za cjelo-životno učenje. Imat će pojednostavlje-nu strukturu koja bi trebala poboljšati

učinkovitost što znači da bi trebala pru-žiti više potpore studentima, vježbenici-ma, učiteljima i drugima. Program će po-držati tri glavne vrste aktivnosti. Prva od njih je mogućnost učenja za pojedince u EU-u, ali i izvan Unije, što uključuje studij, obuke, praksu, učenje, profesionalni ra-zvoj i neformalne aktivnosti mladih kao što je volontiranje. Poticat će se i surad-nja između obrazovnih institucija, orga-

nizacija mladih, poduzeća, lokalnih i re-gionalnih vlasti i nevladinih organizacija. Dat će se podrška i reformi modernizaci-je sustava obrazovanja u državama čla-nicama i suradnji sa zemljama izvan Eu-ropske unije.

Novost su i jamstveni krediti za studen-te magisterija, savezi znanja i savezi stru-kovnih vještina.

Konkretne akcije programa Novi program Erasmus za sve ima uku-pni budžet od 19 milijardi eura i mobil-nost za pet milijuna ljudi, te će omogu-ćiti podršku za djelomično obrazovanje i usavršavanje u inozemstvu za 2,2 mili-juna studenata (u sadašnjem programu to je bilo omogućeno za 1,5 milijuna stu-denata).

Doprinos ovog programa svođenjem tre-nutno sedam aktivnih programa na jedan program rezultirat će jednostavnijom pri-mjenom pravila i procedura kao i izbjega-vanjem dupliciranja i fragmentacije.

Program je otvoren za sve članice Eu-ropske unije, Island, Lihtenštajn, Norveš-ku, Švicarsku, zemlje kandidatkinje EU-a, te zemlje zapadnog Balkana, a trebao bi početi 2014. godine. O prijedlogu se trenutno raspravlja u Europskom vijeću i parlamentu koji će donijeti konačnu od-luku u proračunskom okviru za razdoblje 2014.-2020. (K.S.)

PrOgramI EU-a za OBrazOvaNjE

EduKacijom do konkurentnostiNovim projektom Erasmus za sve Unija želji poboljšati programe na području obrazovanja. On će zamijeniti sedam postojećih pro-grama i pojednostaviti ih kako bi se pružila bolja potpora studentima, vježbenicima, učiteljima i drugim korisnicima

održani motivacijski seminari ženskog poduzetništva u Varaždinu i Županji U prosincu su održani motivacijski seminari za potica-nje poduzetništva žena u varaždinu i Županji u okvi-ru projekta EntrepreneurSHEp. Cilj projekta je okupiti zaposlene i nezaposlene žene, poduzetnice početnice koje žele unaprijediti svoje poslovanje, te mlade žene koje su pri završetku svog obrazovanja, kako bi ih se upoznalo s uslugama projekta i mogućnostima njiho-va uključivanja. Poduzetništvo žena u Hrvatskoj je još uvijek nedovoljno iskorišteno. Žene često osjećaju ne-dostatak razumijevanja okoline, kao i nedostatak sa-mopouzdanja kada je riječ o upuštanju u rizik poduzet-ničkih pothvata i otvaranja vlastitih tvrtki. Stoga je cilj bio da ih kroz prezentaciju pozitivnih poduzetničkih iskustava i uspješnih poduzetničkih priča potaknemo na nove poduzetničke aktivnosti. U tome im asistira

20 ambasadorica ženskog poduzetništva, predstavni-ca uspješnih poduzetničkih projekata iz različitih dije-lova Hrvatske, čiji je osnovni zadatak podizanje svijesti o poduzetništvu žena.

održana GREEN radionica U prostorijama Tera tehnopolisa u Osijeku održana je grEEN radionica Unapređivanje zaštite okoliša u poslo-vanju kroz Europsku poduzetničku mrežu (Greening bu-siness through the Enterprise Europe Network). Preda-vači na radionici bili su direktor Tera Tehnopolisa Ivan Štefanić, konzultantica tvrtke IQ Consulting iz zagre-ba Ivana Ostoić, te Luka gabrić, direktor tvrtke Domi-no iz Osijeka. Na radionici se govorilo o usklađivanju sa zakonima u području zaštite okoliša i energetike te privođenju tvrt-ke standardima EU-a. Poseban naglasak stavljen je na

izgradnju imidža tvrtke kao društveno i ekološki od-govorne organizacije, kao i na temu izvora financijskih sredstava trenutno dostupnih za pokrivanje troškova implementacije grEEN poslovanja. Projekt grEEN je europski projekt pokrenut iz potrebe za poboljšanjem ekoloških performansi malih i sred-njih poduzeća u Europi.

VijESTi

2 3www.een.hr 16. siječnja 2012.

Druga po redu informativna radioni-ca o otvorenom natječaju za bespo-vratna sredstva za poduzetnike IPA - Komponenta IIIC - regionalna kon-kurentnost u organizaciji Hrvatske gospodarske komore održala se po-četkom siječnja u Hrvatskoj gospo-darskoj komori. Njome se informiralo poduzetnike o natječaju te moguć-nostima unaprjeđenja vlastitog po-slovanja.

Radionica je organizirana zbog velikog interesa poduzetnika kojima je kroz ovaj natječaj na raspolaganju iznos od tri mi-lijuna eura, a visina pojedinačnih potpo-ra iznosit će od 50.000 do 200.000 eura.HGK će u narednom razdoblju u još ve-ćoj mjeri biti partner gospodarskim su-bjektima u svim njihovim poslovnim projektima poput financiranja poslov-nih operacija, pronalaženja i povezivanja s poslovnim partnerima te nastupa na sajmovima, najavila je otvarajući radioni-cu Vesna Trnokop Tanta, potpredsjedni-ca HGK-a za gospodarstvo, europske in-tegracije i pitanja EU-a.

”Ove godine treba znatno pojačati na-pore usmjerene na poboljšavanje kon-kurentnosti našeg gospodarstva s po-sebnim naglaskom na jačanje malog i srednjeg poduzetništva. Natječaj je iza-zvao veliko zanimanje poduzetnika, a ova procedura je na neki način uvod u ono što nas čeka nakon ulaska u EU”, do-dala je Vesna Trnokop Tanta.

Rekla je kako se pripremljena dokumen-tacija i u slučaju da se financijska sred-

stva ne dobiju mogu uz dodatno ažu-riranje koristiti i kasnije. Prijavitelj mora minimalno osigurati 15 posto financij-skih sredstava pa EU sredstva mogu do-segnuti maksimalno 85 posto traženih financijskih sredstava za projekt. U pri-kupljanju potrebnih financijskih sredsta-va poduzetnicima na raspolaganju će biti i naše banke te stručna pomoć HGK-a. Malo i srednje gospodarstvo je fleksi-bilno te se lakše restrukturira u skladu s potrebama suvremene ekonomije od velikih poduzeća. Cilj operativnog pro-grama za regionalnu konkurentnost je, uz pomoć jačanja konkurentnosti, poti-cati gospodarsku i društvenu ujednače-nost u pogledu razvijenosti svih dijelova Republike Hrvatske, kaže Sanja Fišer, na-čelnica u Ministarstvu gospodarstva.

”Nakon ulaska Hrvatske u Uniju bit će nam dostupna financijska sredstva Eu-ropskog fonda za regionalni razvitak. Je-dan od prioriteta je jačanje konkuren-tnosti hrvatskog gospodarstva koje se realizira uz pomoć nekoliko mjera kao što su poboljšavanje poslovne klime te transfer tehnologija i podrška na znanju utemeljenim i novoosnovanim podu-zećima”, istaknula je Sanja Fišer i doda-la kako i sami poduzetnici kažu da već i samo ispunjavanje dokumentacije može poslužiti kao orijentir prilikom poboljša-vanja funkcioniranja procesa unutar po-duzeća.

Marina Hodak, voditeljica projekta u Mi-nistarstvu gospodarstva, pojasnila je da darovnica ili Grant shema predstavlja do-djelu bespovratnih sredstava, a riječ je o

instrumentu koji promiče određenu po-litiku iz pravne stečevine EU-a.

”Njima se izravno financiraju neprofitne aktivnosti koje pridonose općem intere-su. U te aktivnosti može spadati unaprje-đivanje procesa kvalitete radnih ili orga-nizacijskih odnosa jer se profit generira kasnije u odnosu na datum investicije. Osnovni principi su: nekumulativnost (za jedan projekt moguće je dobiti sredstva iz jedne sheme bespovratnih sredstava); transparentnost i jednak tretman (ocje-njivanje projekta na temelju unaprijed određenih kriterija); neprofitni karakter; neretroaktivnost (prihvatljivi su isključi-vo troškovi koji su nastali nakon potpisi-vanja ugovora), te sufinanciranje”, rekla je Marina Hodak.

Grantovima se financiraju investicije u tehnologije, nove proizvodne metode, ze-leno gospodarstvo i zaštitu okoliša, ener-getsku učinkovitost, certificiranje proi-

zvoda, usklađivanje s eko standardima te povećanje konkurentnosti, i to prema tri-ma kriterijima prihvatljivosti: prihvatljivo-sti predlagatelja odnosno nositelja pro-jekta i partnera, prihvatljivosti projekta i aktivnosti te prihvatljivosti troškova. Do 20. veljače predaje se samo sažetak (Con-cept note) - opis projekta na maksimalno pet stranica te procjena budžeta - a de-taljnija dokumentacija i elaborirani prora-čun šalju se naknadno. Ova faza je elimi-natorna što znači da se najbolji projektni sažeci odabiru te se prijavitelji pozivaju na dostavljanje potpune dokumentacije.

Ministarstvo gospodarstva i Ministar-stvo poduzetništva i obrta u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom organiziraju niz radionica o aktualnom natječaju o bespovratnim sredstvi-ma za poduzetnike u okviru programa IPA IIIc. Video snimke i prezentacije se-minara mogu se naći na web stranici www.een.hr.

RADIONICA zA KORISNIKE IPA SREDSTAVA

Projekti za regionalnu konkurentnost

Druga informativna radionica o otvorenom natječaju za bespovratna sredstva za poduzetnike IPA - Komponenta IIIC - regionalna konkurentnost bila je namijenjena poduzetnicima koji su zainteresirani za unaprjeđenje vlastitog poslovanja. Kroz ovaj natječaj na raspolaganju je iznos od tri milijuna eura, a visina pojedinačnih potpora iznosit će od 50.000 do 200.000 eura.

DAtuM GrAD LokACIJA PrIJAVe nA:

17.1. Varaždin Županijska komora Varaždin, Petra Preradovića 17 renata Papecrpapec@hgk.hr

17.1. Čakovec Županijska komora Čakovec, Ivana Gorana kovačića 2 Jagoda Horvathgkck@hgk.hr

18.1. Zagreb Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva (kino dvorana), ulica grada Vukovara 78

Marina Hodakradionica@mingorp.hr

19.1. Zadar Županijska komora Zadar, Špire Brusine 16 Maša kambermkamber@hgk.hr

19.1. Pula Županijska komora Pula, Carrarina 5 koraljka Vitasovićkvitasovic@hgk.hr

20.1. split Županijska komora split, obala Ante trumbića 4 nataša Bušićnbusic@hgk.hr

20.1. rijeka Županijska komora rijeka, Bulevar oslobođenja 23 Blanka kalokirabkalokira@hgk.hr

23.1. Bjelovar Županijska komora Bjelovar, Petra Preradović a 4/I Vjerana Jozeljićvjozeljic@hgk.hr

23.1. Požega Županijska komora Požega, Vukovarska 6 Marko Dumančićmdumancic1@hgk.hr

24.1. otočac Županijska komora otočac, kralja Zvonimira 16 Frana Lokasflokas@hgk.hr

Informativne radionice programa IPA IIIc

enterprise europe

Hrvatska gospodarska komora, preko Zaklade Izvorno hrvatsko, i ove je go-dine raspisala natječaj za dodjelu sred-stava kojima želi potaknuti proizvod-nju novih kvalitetnih i prepoznatljivih hrvatskih proizvoda, koja bi pridonijela povećanju proizvodnje i otvaranju no-vih radnih mjesta. Natječaj je započeo 9. siječnja i traje do 27. siječnja.

Prijave na natječaj mogu predati članice Hr-vatske gospodarske komore, a sredstva se dodjeljuju za poticanje istraživačkog rada i inovatorstva u proizvodnji novih proizvoda.

Natječaj zaklade IzvorNo Hrvatsko

Poticanje novih hrvatskih proizvodaHGK preko Zaklade Izvorno hrvatsko raspisuje natječaj za dodjelu sredstava za poticanje proizvodnje novih kvalitetnih i prepoznatljivih hrvatskih proizvoda. Natječaj traje do 27. siječnja

Lada Stipić – Niseteo

Nikolai Wammen prvi je ministar za eu-ropske poslove u povijesti danskih vlada čime je nova lijeva koalicija, taman oko stotog dana na vlasti, reagirala na potre-be i realitete življenja u zajednici. Kao i svi europski sjevernjaci, ni Danci se ne daju impresionirati riječima. “Implemen-tacija nam je jako visoko na popisu za-dataka, želimo biti faktor ujedinjavanja iza važnih zadataka u ovoj situaciji u ko-joj je više od luksuza ne činiti ništa”, tu-mači ministar strategiju nastupa Danaca koji su svoj predsjedajući credo složili u stilu zemlje gdje je dobar dizajn prije na-čin življenja negoli igračka za oči i dušu.

kratke četiri riječi su doprinos odgovorni-joj, dinamičnijoj, zelenijoj i sigurnijoj europi. okuraženi uspjehom posljednjeg njihovog predsjedanja, kada su elegantno u vode za-jednice uveli 10 država zaključivši im prego-vore, uvjereni su da će odraditi dobar posao i u posve drukčijim, težim uvjetima opće krize.

kriza, naravno, nije zaobišla ni jednu od naj-bogatijih (i, usput rečeno, i najviše oporezo-vanih) zemalja. Ilustracija toga je mnogo in-dustrijskih prostora koji se nude u najam. Neki su se biznisi ugasili, a još nisu došli novi. Navikli na sustavne mjere štednje svega, po-gotovo energije u čemu su se pokazali maj-storima velikih ušteda na malim promjena-ma i racionalizaciji, danci će za predsjedanje potrošiti upola manje novca od Poljaka. ako zanemarimo detalje, danska je odlučna uči-niti što više, i to ne zato što su “ludi za euro-pom”, nego zato što im je nakon 38 godina članstva jasno da je ono što je dobro europi, dobro i njima te je posao za bolju europi pri-marno rad za bolju dansku.

Rogovi u vrećiIz razgovora s cijelom ministarskom garni-turom i povelikim brojem operativaca, dr-žavnih tajnika i savjetnika, osoba koje na posao dolaze biciklom jer je brže nego au-

tomobilom (i, naravno, zelenije) i premijer-kom u njezinoj službenoj rezidenciji (bez ijednog tjelesnog čuvara na vidiku jer i to je danska!), razvidno je da danci znaju što ih čeka, da su svjesni da imaju posla sa 27 ro-gova u vreći s krizom jednako opasnom za sve. Gurat će na nekoliko kolosijeka. Prvi im

je posao koordinirati pripreme za tzv. eu-ropski semestar, za usklađivanje nacional-nih proračuna s mogućnostima i okolno-stima. Istovremeno, usklađivat će mjere za izbjegavanje posljedica dužničke krize pra-teći ih sugestijama za oživljavanje gospo-darstva. oni zlatne rezerve nalaze u neisko-

rištenim potencijalima unutarnjeg tržišta eU-a, prvenstveno kroz pojednostavljenje procedura i zakona vezanih uz poslovanje malih i srednje velikih tvrtki, dakle glavnine kontinentalne ekonomije.

Ideje o jačoj integracijizajedničko tržište obilježava ove godi-ne dva desetljeća, i smatra se velikim ako ne i najvećim dosegom eU-a (uz mir, sta-bilnost, ukidanje granica, hranu). Umjet-nost je pronaći puteve prijelaza s nacio-nalnih administracija s njihovim pričama o suverenitetu prema poslovnom prosto-ru bez granica i ograničenja. specifičnost je danske u ovom pristupu baš u sadržaju njenog pristupnog sporazuma u kome je pregovorima dobila nekoliko tzv. opt-out aranžmana, čime je isključena iz pravosu-đa i sigurnosne politike eU-a te obveze pristupanja monetarnoj uniji. Isključivost se pokazala erozivnom po danske naci-onalne interese te će uskoro na referen-dumu postaviti pitanje žele li građani opt-out zamijeniti varijantom opt-in, dakle da

daNska I eU

Što je dobro EuRoPI, dobro je i DaNcImaPredsjedajuća zemlja Europske unije Danska kao prioritete svojeg predsjedanja ističe reformu poljoprivrede i novi srednjoročni proračun. Nova radna mjesta vide u zelenijoj, dinamičnijoj, odgovornijoj i sigurnijoj Europi

Danska će se zalagati za “pametne mjere državne

štednje” kako ne bi bilo više štete nego koristi od

obvezujućeg stezanja remena, kako bi se spasila radna mjesta i

još uz to otvarala nova

Umjetnost je pronaći puteve prijelaza s nacionalnih administracija s njihovim pričama o suverenitetu prema poslovnom prostoru bez granica i ograničenja

Posjet Europske komisije Danskoj 11. i 12. siječnja 2012.

4 5www.een.hr 16. siječnja 2012.

Natječaj zaklade IzvorNo hrvatsko

Poticanje novih hrvatskih proizvodaHGK preko Zaklade Izvorno hrvatsko raspisuje natječaj za dodjelu sredstava za poticanje proizvodnje novih kvalitetnih i prepoznatljivih hrvatskih proizvoda. Natječaj traje do 27. siječnja

Što je dobro EuroPi, dobro je i DancimaPredsjedajuća zemlja Europske unije Danska kao prioritete svojeg predsjedanja ističe reformu poljoprivrede i novi srednjoročni proračun. Nova radna mjesta vide u zelenijoj, dinamičnijoj, odgovornijoj i sigurnijoj Europi

Fond zaklade za 2012. godinu iznosi 150.000 kuna, a sredstva se dodjeljuju jed-nokratno, najviše do 50.000 kuna po pro-jektu. više informacija o uvjetima natječa-ja može se naći na internetskim stranicama komore gdje će biti objavljeni i rezultati na-tječaja u roku od 30 dana nakon isteka roka za podnošenje zahtjeva.

zakladu Izvorno hrvatsko osnovao je hGk 1997. godine, a njena je svrha osnaživanje nacionalne svijesti o potrebi i sposobno-sti stvaranja vlastitih proizvoda utemelje-nih na vlastitom znanju i tradiciji, poticanje

proizvodnje i promocija takvih proizvoda, otvaranje novih radnih mjesta, te time do-prinos ukupnom boljitku i prosperitetu hr-vatskog društva. Početna sredstva za rad osigurala je komora, a zaklada se konti-nuirano financira iz sredstava prikupljenih provedbom Projekta vizualnog označava-nja kvalitetnih hrvatskih proizvoda odno-sno znakova hrvatska kvaliteta i Izvorno hrvatsko.

do danas je putem ove zaklade dodijeljeno više od 1,9 milijuna kuna za potporu pro-jekata, kaže ruđer Friganović, ravnatelj za-

klade. “zaklada je podržala širok spektar ak-tivnosti od tradicionalnih obrta kao što su bačvarstvo, svjećarstvo, izrada tradicional-nih suvenira, do dizajnerskih projekata u tekstilu i drugim materijalima, poljoprivred-nih projekata u vinarstvu, smokvarstvu i pe-radarstvu, prehrambenoj industriji, infor-matici te automatizaciji. ovim projektom želimo poručiti da se rad i izvrsnost ispla-te i da će prije ili kasnije biti prepoznati od šire zajednice, što za dobitnike sigurno ima barem jednaku težinu kao i sama činjeni-ca da su nagrađeni konkretnim novčanim iznosom”, zaključuje Friganović.

danska odlučuje umjesto isključuje hoće li, primjerice, štititi kontejnerske brodove pod danskom zastavom u gusarskim vo-dama, što danas ne može, ili će poduzeti korake u pravosudnoj suradnji preko eu-ropola ili eurojusta. U tome predstavnici predsjedajuće zemlje vide novu priliku za izvlačenje nacionalnih interesa, uz koristi po širu zajednicu.

reforma poljoprivrede i novi proračundanska će intenzivirati i rasprave o dva važna pitanja, novom srednjoročnom proračunu 2014. – 2020. i reformi poljo-privrede. oba su tijesno spojena jer tre-ba odlučivati u kojoj će se mjeri i kakva zajednička poljoprivredna politika finan-cirati iz sredstava proračuna eU-a. Prego-vori o idućem proračunu bi u najboljem slučaju trebali biti gotovi do konca ove godine, najavljuju ministrica gospodar-stva Margrethe vestager i ministar finan-cija Bjarne Corydon.

”od proračuna ne možemo tražiti više, nego bolje”, smatra Corydon iznoseći raci-onalno izvlačenje maksimuma na danski način. danci smatraju neostvarivim završi-ti pregovore o budžetu eU-a za svojih pola godine, no žele obaviti što više, mirno pre-pustivši ostatak velikog finala Cipru. danska će se zalagati za “pametne mjere državne štednje” kako ne bi bilo više štete nego ko-risti od obvezujućeg stezanja remena, kako

bi se spasila radna mjesta i još uz to otva-rala nova.

nova radna mjesta u zelenijoj Europiza nova radna mjesta vezane su danske ambicije doprinosa zelenijoj europi. ener-getska efikasnost u danskoj je sveprisut-na i fascinantna, te je razumljivo da je žele proširiti dalje od svojih granica računaju-ći pri tome i na potencijal nicanja novih poslova, pojačan pojednostavljenim pro-pisima i ukidanjem nekih barijera na unu-tarnjem tržištu. U središtu danskog in-teresa je sudbina direktive o uštedama energije. Na nju je u raspravi u europ-skom parlamentu već dano impozantnih 1800 amandmana. Predsjedajuća zemlja ne želi ni otezanje u prihvaćanju niti ra-zvodnjavanje osnovnih namjera ovog bu-dućeg zakona u eU-u imajući u vidu ra-stuće potrebe za energijom ali i prijelaz na obnovljive izvore. energana koja ra-svjetljava, pokreće, grije i osigurava to-plu vodu za šire područje kopenhagena obrazac je upotrebe različitih energenata za isti posao. ovisno o uvjetima na tržištu, spaljuje se što je trenutačno najjeftinije - biomasa, plin, ugljen, drveni briketi ili naf-ta, a pojačanja su i vjetrenjače. efikasnost ovog sustava je oko 94 posto. danska če-tvrtinu potrošnje električne energije osi-gurava vjetrom. Udio će se povećava-ti do polovine, sve uz veoma racionalnu skandinavsku računicu da je danas struja

od vjetra (ili spaljivanja sijena) skuplja od one od plina, no vjetar neće poskupljiva-ti, a nafta hoće, pogotovo zatvore li Iran-ci hormuški prolaz pa barel skoči na više od 200 dolara.

kada govori o sigurnijoj europi, danska će vladajuća koalicija prvo – ne bez zrn-ca ironije – spomenuti populističku odlu-ku prethodnika im koji su, nedugo prije početka izborne kampanje, odlučili vratiti nadzor na granice, izazvavši zgražanje su-sjedstva. Na ovome su uspjeli izgubiti iz-bore.

”Bit ćemo pošten posrednik. Ne očekuje-mo čuda, ne očekujte ih ni vi, ali ćemo radi-ti puno. Naravno, ne možemo sve sami, tra-žimo pomoć svugdje, u svakom dogovoru svih 27 zemalja jer su ovo vremena u koji-ma se moramo tako ponašati”, kaže europ-ski ministar Wammen. Posjet Europske komisije Danskoj 11. i 12. siječnja 2012.

Bjar

ke Ø

rste

d

EU NATJEČAJIOvi i drugi natječaji mogu se prona-ći na web stranicama službenog gla-snika Europske unije na http://ted. europa.eu

UslUgE U IzgrAdNJISchweizerische Bundesbahnen SBB In-frastruktur, Projekte Region Ost Projek-tmanagement 1, Zürich, Švicarska, traži nabavu arhitektonskih, konstrukcijskih, inženjerskih i nadzornih usluga. Na-tječaj je otvoren do 24. veljače, a prija-ve na njemačkom jeziku predaju se na Schweizerische Bundesbahnen SBB In-frastruktur, Einkauf, Supply Chain und Produktion Einkauf Bauprojekte Region Ost Kasernenstrasse 97, Postfach For the attention of: Marco Maurer 8021 Zürich, Switzerland. Više podataka o nadmeta-nju na istoj adresi.

IzgrAdNJA I NAbAvAEBRD traži izvođača radova i nabavu materijala za izgradnju termoelektra-ne i toplane Šoštanj. Rok za predaju po-nuda je 6. veljače. Informacije o natje-čaju i same prijave mogu se dobiti na HSE Invest d.o.o., For purchase of ten-der documents: Danica Stegnjaić, For further information regarding clarificati-on of tender documents: Doroteja Kralj,

Obrežna 170a, 2000 Maribor, Slovenia, Tendering-TES-B6@hse-invest.si.

UslUgE U IzgrAdNJIStatens vegvesen Region midt Fylkeshu-set, Molde, Norveška, traži usluge u iz-gradnji cesta. Natječaj je otvoren do 1. ožujka, a prijave na norveškom jeziku predaju se na Statens vegvesen Region midt Fylkeshuset Prosjektavdelingen For the attention of: Olaf Rovik, 6404 Molde Norway, olaf.rovik@vegvesen. Više poda-taka o nadmetanju na www.vegvesen.no i http://www.doffin.no/Search/Sear-ch_Switch.aspx?ID=247179.

INfOrmAcIJskE UslUgEIKT Indre Namdal IKS Røyrvik, Limigen, Norveška, traži usluge pripreme geo-grafskog informacijskog sustava. Natje-čaj je otvoren do 27. veljače, a prijave na norveškom jeziku predaju se na IKT In-

dre Namdal IKS Røyrvik For the attention of: Tore Tødås, 7898 Limingen Norway, tore.todas@iktin.no. Više informacija na www.iktin.no i http://www.doffin.no/Se-arch/Search_Switch.aspx?ID=246293.

kArTE zA prIJEvOzRENFE- Operadora, Madrid, Španjolska, traži nabavu karata za prijevoz putnika. Natječaj je otvoren do 26. siječnja, a pri-jave na španjolskom jeziku predaju se na RENFE- Operadora Av. Ciudad de Barce-lona, 6 – 2o planta For the attention of: Santiago Cuervo Alonsom, 28007 Ma-drid, Spain, scuervo@renfe.es, epaloma-res@renfe.es. Više podataka o natječaju na istoj adresi.

grIJAČI TOplE vOdEStogit SpA, Crema, Italija, traži nabavu grijača za toplu vodu. Natječaj je otvo-ren do 20. veljače, a prijave na talijan-skom jeziku se predaju na Stogit SpA, via Libero Comune 5, ACQ/CR For the atten-tion of: Cesare Leva, 26013 Crema, Italy, cesare.leva@snamretegas.it. Više poda-taka o nadmetanju na istoj adresi.

mONTAžA EDF - agence achats thermiques, Pa-riz, Francuska, traži instalaciju metalnih

struktura. Natječaj je otvoren do 26. si-ječnja, a prijave na francuskom jeziku predaju se na EDF - agence achats ther-miques, 7 allée de l’Arche - TSA 31000, For the attention of: Melina Descans, 92099 Paris La Défense Cedex, France, melina.descans@edf.fr. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

OprEmA zA zbrINJAvANJE OTpAdA

Communauté d’agglomération Rouen Elbeuf Austreberthe, Ruen, Francuska, traži nabavu opreme za tvornicu za zbri-njavanje otpada. Natječaj je otvoren do 27. veljače, a prijave se predaju na Com-munauté d’agglomération Rouen Elbeuf Austreberthe établissement public terri-torial, service des marchés Norwich Ho-use, 14 bis avenue Pasteur, BP 1180, For the attention of: M. le président, 76176 Rouen Cedex, France, demat.marches@la-crea.fr. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

EU NATJEČAJI

pOslOvNE pONUdE Iz EU-aNa internetskoj stranici www.een. hr svakog mjeseca možete prona-ći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterpri-se Europe Network (EEN) i koje tra-že poslovne partnere u Hrvatskoj. Ispunjavanjem obrasca na internet-skoj stranici moguće je i svoju tvrt-ku uvrstiti u europsku bazu. Ako vas zanima neka od ponuda za surad-nju, pošaljite upit na jravlic@hgk.hr uz broj šifre ponude za koju ste za-interesirani.

JAsTUcI (20111114001)Litvanska tvrtka koja proizvodi jastuke s memorijskom pjenom i obične jastuke traži trgovačke posrednike za svoje proi-zvode i nudi podugovaranje.

mIrIsI (20111109021)Francuski proizvođač mirisa iznimne kvalitete traži distributere za svoje pro-izvode. Tvrtku zanimaju distributeri koji su zainteresirani za proizvod dobre kva-litete i cijene.

prIJEvOz, sklAdIšTENJE (20111019019)Slovenska tvrtka koja se bavi cestovnim prijevozom tereta, skladištenjem i čuva-njem te drugim pomoćnim djelatnosti-ma u prijevozu nudi trgovačko-posred-ničke usluge.

slAsTIcE (20111109004)Poljska tvrtka, vodeći proizvođač slasti-ca, traži zastupnike i distributere za svo-je proizvode. Tvrtka također traži partne-re za joint venture (zajedničko ulaganje) i nudi podugovaranje.

rAshlAdNA OprEmA I smrzNUTO bObIČAsTO vOćE (20111026012)Srbijanska tvrtka koja se bavi dizajnira-njem, projektiranjem, prodajom i ugrad-njom rashladne opreme, a specijalizirana je i za proizvodnju, zamrzavanje i preradu malina i drugog bobičastog voća, traži dis-tributere i zastupnike za svoje proizvode.

OrgANskI prOIzvOdI (20111103025)Ciparska tvrtka, proizvođač organskih proizvoda (voće, povrće, grožđice, ma-slinovo ulje, pekmezi, sirup od grožđa...), traži partnere za distribuciju i promociju svojih proizvoda na stranom tržištu. Tvrt-ka također traži ulagače (joint venture) s ciljem proširenja djelatnosti.

prOIzvOdNJA OdJEćE I ObUćE (20111103060)Švedska tvrtka, specijalizirana za pro-izvodnju i dizajniranje odjeće, tra-ži proizvođača cipela. Poslovni partner, odnosno podizvođač bi trebao proizvo-diti zimske cipele prema dizajnu šved-ske tvrtke. Cipele moraju biti otporne na vodu, tople i prikladne za zimu.

ONEČIšćENJE zrAkA, fIlTErI zA prOČIšćIvANJE INdUsTrIJskIh plINOvA (20111019055)Srbijanska tvrtka, specijalizirana za po-dručje onečišćenja zraka i proizvodnju filtera za pročišćivanje industrijskih pli-nova, traži trgovačko posredničke uslu-ge i partnere za joint venture.

grIckAlIcE (20111104012)Njemački proizvođač grickalica od krumpira i kukuruza, kikiriki flipsa i oraša-stih grickalica traži distributere, uvoznike ili zastupnike za svoje proizvode.

prOIzvOdI zA ČIšćENJE I dEzINfEkcIJU (20111014010)Španjolski proizvođač visokokvalitetnih proizvoda za čišćenje, dezinfekciju, poli-ranje, ubijanje insekata i osvježivača zra-ka, traži trgovačke posrednike i distribu-tere.

smrzNUTI pOlUgOTOvI gAsTrONOmskI prOIzvOdI (20111017047)

Litvanski proizvođač smrznutih polugo-tovih gastronomskih proizvoda traži tr-govačke posrednike.

prOIzvOdNJA žENskE OdJEćE (20111102034)Bugarska tvrtka, specijalizirana za dizaj-niranje, proizvodnju, veleprodaju i ma-loprodaju ženske odjeće traži trgovač-ke posrednike – zastupnike, distributere. Tvrtka također nudi podugovaranje i proizvodnju s materijalima koje bi ponu-dio klijent.

pOslOvNE pONUdE Iz EU-a

enterprise europe

6 7www.een.hr 16. siječnja 2012.

RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim po-trošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, far-maceutske i medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu infor-macija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt točaka i Europske komisije kako bi se pokre-nule mjere za sprječavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstav-ljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigur-nost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http://ec.europa.eu/consumers/ dyna/rapex/rapex_archives_en. cfm.

Igračka Homer, REF 0803760 EAN 8 423 599 037 608, kineskog podrijetla. Pro-izvod predstavlja rizik za kupca jer je loše napravljen pa se raspada. Proizvod nije u skladu s europskom Direktivom o igračkama i standardom EN 71-1. (sli-ka 1)

Tekućina za elektronske cigarete Turkish Tobacco Med i Strawberry Low, kine-skog podrijetla. Proizvod predstavlja ri-zik za kupca jer imena proizvoda mogu

zbuniti korisnike da je riječ o jestivu proi-zvodu. Proizvodi sadrže previsoke razine nikotina prema procjenama njemačkog Federalnog instituta za procjenu rizika. (slika 2)

Visoki dječji stolac Antilop, proizvođača Ikea, kod proizvođača 17389. Proizvod predstavlja rizik za kupca jer se gornji dio stolca može neočekivano otvoriti. (sli-ka 3)

Leteći lampion Sky lantern. Proizvod predstavlja rizik za kupca jer lampion kada se zapali može odletjeti u neoče-kivanom smjeru i izazvati požar. (slika 4)

Putni adapter za električnu energiju Tra-vel universal adaptor, brend Mosto, mo-del 8436034389545, podrijetlom iz Kine. Proizvod predstavlja rizik za kupca jer su dijelovi pod naponom otvoreni za dodir. Proizvod nije u skladu sa standardom UNE 20315. (slika 5)

Sušilo za kosu, brend Nishica, kineskog podrijetla. Proizvod predstavlja rizik za kupce jer su dijelovi pod naponom lako dostupni. Proizvod nije u skladu s europ-skom Direktivom o proizvodima niskog napona. (slika 6)

Električni masažer, brend Luxe Lite-rie, LDM-0714A CE: NTC1108025E/NT-C1108025S. Proizvod predstavlja rizik za kupca jer izgledom podsjeća na igračku, izolacija nije dobro izvedena i proizvod nije u skladu s Direktivom o proizvodima niskog napona. (slika 7)

Detektor dima Détecteur de Fumée Pho-toélectrique, brend Brennenstuhl, Type BR 102 – Product reference No 129030 1 – GENCOD: 3281852903016 Batch No:

0747/21/09. Proizvod predstavlja rizik za kupce jer nije dovoljno osjetljiv na dim. Proizvod nije u skladu s Direktivom o proizvodima za građevinu. (slika 8)

Igračka - magnetna jaja Rattlesnake So-und Egg, broj proizvoda A11280, bar-kod 0611888112800. Proizvod pred-stavlja rizik za kupca jer je riječ o malim magnetima koji se mogu progutati. Pro-izvod nije u skladu s Direktivom o igrač-kama. (slika 9)

Potražnja za tehnologijama

Upite o ovim ponudama i potražnja-ma možete uputiti na een@bicro.hr.

Bežični prijenos energije do kućanskih aparata na daljinu (ref: 11 gB 41n7 3nj9) · Britanski ogranak multinacionalne tvrtke za proizvodnju električnih rješenja traži koncepte i tehnologije koje će omo-gućiti napajanje nekoliko kućanskih apa-rata na daljinu, bez potrebe za ožičenjem. Rješenje ne smije utjecati na dizajn samih aparata. Tvrtka posjeduje sredstva za ra-zvoj proizvoda, ispitivanje, stjecanje odo-brenja i plasiranje proizvoda na nekoliko kontinenata. Vrsta suradnje nije određena i ovisi o stupnju razvoja.

Sustav za zvučnu i vibracijsku izolaciju (ref: 11 lU 87ga 3nKh) · Velika američ-ka tvrtka traži ponude za tehnologiju pri-gušivanja strukturalne buke te buke no-šene zrakom s neutralnom energetskom bilancom (apsorpcija topline je niska ili

je nema). Zainteresirani su za licencira-nje, stjecanje proizvoda, zajednički razvoj, ugovor o nabavi za isporuku 500.000 jedi-nica godišnje.

Proizvođač medicinskog instrumen-ta opremljenog uređajem za snimanje slika (ref: 11 hU 50S5 3Ka4) · Mađarska neprofitna tvrtka (MSP) traži proizvođača koji može proizvesti medicinske instru-mente s uređajem za snimanje slika. Tvrt-ka traži proizvođače koji mogu proizvesti 10 - 500 komada jeftinih (200 - 220 eura/komad) dermatoloških uređaja za masov-nu proizvodnju u roku od jednog ili dva mjeseca.

Proizvod ili otapalo za uklanjanje za-štitne tiskarske boje koja se koristi za graviranje i elektrokemijske postup-ke (ref: 11 Fr 32j2 3nDK) · Francuska tvrtka traži supstancu ili pripravak za ukla-njanje zaštitne tiskarske boje koja se upo-

trebljava za graviranje ili elektrokemijske postupke. Tvrtka je zainteresirana za ispi-tivanje i korištenje proizvoda. Vid suradnje naknadno će se utvrditi ovisno o predlo-ženom rješenju.

opipljivo korisničko sučelje koje preno-si realistične osjetilne podražaje (ref: 11 lU 87ga 3ne3) · Velika američka tvrtka traži ponude za tehnologije opipljivih kori-sničkih sučelja. Cilj je integracija tehnologi-je u prijenosne uređaje, kao što su tableti ili pametni telefoni, kojom se prenose rea-listični osjetilni podražaji koji simuliraju gle-danje, slušanje i dodirivanje stvarnih pred-meta. Zainteresirani su za zajednički razvoj, ugovor o razvoju, licenciranje.

zaštita od grinja za madrace i postelji-nu (ref: 11 lU 87ga 3n9K) · Velika ame-rička tvrtka traži ponude za razvoj teh-nologije koja smanjuje brojnost grinja te ublažava ili sprječava njihov nastanak u

madracima i posteljini. Posebno ih zani-maju rješenja koja nude mogućnost brze komercijalizacije. Zainteresirani su za li-cenciranje, stjecanje proizvoda, ugovorno istraživanje, provjeru inovativnog koncep-ta s potencijalom za razvoj proizvodnje, sporazum o zajedničkom razvoju, ugovor o nabavi robe.

Brzo topljive tablete i kapsule (ref: 11 gB 41n7 3nj8) · Tvrtka iz Velike Britani-je traži partnere koji mogu ponuditi teh-nologiju za proizvodnju tableta i kapsula koje se brzo otapaju. Ponuđene tehnolo-gije moraju biti pogodne za primjenu u prehrambenoj industriji te za ljudsku po-trošnju. Traži se licencni ugovor ili tehnič-ka suradnja (za zajednički daljnji razvoj).

Plinske ploče za kuhanje koje se lako čiste (ref: 11 lU 87ga 3n9W) · Velika američka tvrtka traži ponude za plinske grijaće ploče, kuhinjske štednjake ili ku-hinjske peći koje se lako čiste. Potražuju se rješenja za samu površinu grijaće ploče. Rješenja za poboljšanu mogućnost čišće-nja rešetki za posude i poklopaca plame-nika su dobrodošla, ali nisu uvjetovana. Zainteresirani su za licenciranje, stjecanje proizvoda, ugovorno istraživanje, provje-ru inovativnog koncepta s potencijalom za razvoj proizvodnje, sporazum o zajed-ničkom razvoju.

Potražnja za tehnologijama

raPeX izvješće raPeX izvješće

2

3 5

6 7 8 9

4

1

8 16. siječnja 2012.enterprise europe

Od 11. do 13. ožujka u belgijskom gradu Kortrijku održava se sajam prehrambenih proizvoda i delikate-sa - Tavola 2012.

Tavola je strateško okupljalište svih pro-fesionalaca sektora vrhunske svježe hra-ne iz Beneluksa i sjeverne Francuske. Sa-jam, koji se inače održava svake dvije godine, 2010. godine okupio je 395 izla-gača iz 12 zemalja te 18.000 posjetite-

lja iz 24 zemlje, uglavnom iz Belgije, Nizozemske, Luk-semburga i sjeverne Fran-cuske.

Sajam pokriva sektore proizvo-da od voća i povrća, gotovih jela i poslastica, organske i ekološke hra-ne, delikatesa, specijaliteta i suhe hra-ne, zamrznutih prehrambenih proizvo-da, alkoholnih i bezalkoholnih pića, čaja

i kave, regionalnih i etno prehrambenih proizvoda, riba i plodova mora, proi-zvoda od mesa, divljači i peradi, slastica, kruha i kolača te mliječnih proizvoda.

Tavola nudi izlagački prostor po povolj-nim cijenama, a Hrvatska gospodarska komora organizira zajednički nastup hr-vatskih tvrtki. Postoji i mogućnost su-djelovanja na međunarodnim poslov-nim razgovorima.

U organizaciji HGK-Europske podu-zetničke mreže međunarodni poslov-ni razgovori održat će se 12. ožujka, a koncipirani su na način da se prijavite na sastanke te među profilima prijav-

ljenih tvrtki unaprijed odaberete one tvrtke koje su interesantne za vaše poslovanje. Tako ćete unaprijed osigurati održavanje poslovnih sastanaka s potenci-jalnim poslovnim partnerima.

Ako ste zainteresirani za sudjelova-nje na sajmu kao izlagač ili samo za

sudjelovanje u poslovnim razgovorima u okviru sajma, javite se na 01/4561 761, kcappucci@hgk.hr ili na 01/4561 784, apetric@hgk.hr

Hrvatska gospodarska komora-Župa-nijska komora Split, uz potporu par-tnera iz Europske poduzetničke mre-že, organizira pete međunarodne gospodarske susrete Tourism@GAST 2012. Susreti će se održati u petak, 9. ožujka u 9.30 sati u sklopu međuna-rodnog sajma GAST, koji se održava od 7. do 11. ožujka.

Multilateralni gospodarski susreti Touri-sm@GAST 2012 nastavak su istoimenih gospodarskih susreta pri sajmu GAST uz sudjelovanje više od stotinu sudionika. Do sada su ostvareni mnogobrojni indi-vidualni sastanci i direktni kontakti među poduzetnicima. Sajam GAST je ključno mjesto susreta brojnih proizvođača i tr-govaca iz djelatnosti prehrane, pića, ho-telske i ugostiteljske opreme. Prepoznat

je u poslovnim krugovima kao mjesto ugovaranja logistike za turističku sezonu. Manifestacija je koja bilježi godišnji trend rasta, kako izlagačkog prostora, broja izlagača i broja posjetitelja od 35 posto, tako i broja sklopljenih i ugovorenih po-slova, što je u sajamskoj industriji Hrvat-ske prava rijetkost. Više informacija o saj-mu na www.gastfair.com.

Gospodarski susreti (brokerage event) or-ganiziraju se za sljedeće segmente po-slovanja: touroperatori i turističke agen-cije, hoteli, moteli i kampovi, zdravstveni i wellness turizam, seoski, eko i aktivni turizam, promet (autobusni, željeznič-ki i zračni), osiguranje i financije, turistič-ke investicije, ugostiteljstvo, hrana i piće, gastronomska ponuda i potražnja te in-ternet turizam.

Kontakt osobe Europske poduzetničke mreže stoje vam na raspolaganju u pro-cesu prijave i tijekom sastanaka. Sudjelo-vanje je besplatno. Očekuju se partneri iz Njemačke, Bosne i Hercegovine, Srbi-je, Crne Gore, Slovenije, Makedonije, Ita-lije, Mađarske i drugih zemalja.

Prijave se predaju na http://hr.sc-een. eu/company.reg.php?conf_id=24& public=1. Više informacija na 021/321 143 i nbusic@hgk.hr, gkosta@hgk.hr.

Pozivaju se sve tvrtke iz područja ener-getski učinkovite gradnje na poslovne razgovore s austrijskim i drugim tvrt-kama iz Europe, u sklopu sajma Häu-slbauermesse u Grazu, najvećeg sajma graditeljstva u južnom dijelu Austrije. Organizatori ovog događanja su SFG - Steirische Wirtschaftsförderungsgese-llschaft, ICS - Internationaliesierungs-center Steiermark, Hrvatsko-austrijska trgovinska komora i Hrvatska gospo-darska komora-Europska poduzetnič-ka mreža (EEN). Susret je namijenjen tvrtkama u područjima solarne/foto-naponske tehnologije, izolacije, grija-nja/hlađenja/ventilacije, rekuperacije topline, biomase te upravljanja otpad-nim vodama. Online prijava za poslov-ne susrete nalazi se na http://www.b2match.eu/eec2012. Kontakt osoba za pomoć oko registracije ili prijave te za sve ostale informacije je Jelena Ra-vlić, 01/4561 526, jravlic@hgk.hr.

FOODREX Expo je međunarodni sa-jam hrane i pića koji će se prvi put održati od 9. do 12. veljače u Beogra-du s tendencijom da postane tradici-onalna manifestacija.

Budući da je sektor prehrambene indu-strije sektor od strateškog interesa u Srbi-ji i da je Srbija jedan od vodećih proizvo-đača hrane i pića u Jugoistočnoj Europi, namjera organizatora i svih relevantnih

institucija koje podržavaju FOODREX Expo jest da on postane prepoznatljiv i jedan od najznačajnijih sajmova u sekto-ru agro industrije u ovom dijelu Europe.Poslovni sastanci na skupu namijenjeni su tvrtkama iz sektora svježe/smrznute/konzervirane hrane, vode, bezalkohol-nih pića, sokova i napitaka, mlijeka i mli-ječnih proizvoda, ribe i morskih plodova, tjestenine i pekarskih proizvoda, mesa i mesnih prerađevina, voća i povrća te

proizvoda od voća i povrća, konditor-skih proizvoda, začina i organske hrane. Sudjelovanje na poslovnim razgovorima je besplatno, a više podataka može se naći na www.een-srbija.rs. Dodatne in-formacije na een-srbija@eknfak.ni.ac.rs, marko.kovacevic@pks.rs, srdjan.milivo-jevic@narr.gov.rs. Formular za prijavu za međunarodne poslovne susrete možete pronaći na web stranici događaja http://www.b2match.eu/foodrex2012.

Kalendar događanja u organizaciji EEN-a2. veljače - poslovni susreti Energetski učinkovita gradnja EEC 2012, Graz, Austrija

10. veljače - poslovni susreti na sajmu hrane FOODREX Expo, Beograd, Srbija

9. ožujka - gospodarski susreti Tourism@GAST 2012, Split

11.-13. ožujka - Sajam prehrambenih proizvoda i delikatesa Tavola 2012, Kortrjik, Belgija

Poslovni razgovori na sajmu Tavola 2012

PRilOG EEN info ZA EEN HRVATSKA PRiPREMA

GlAVNi uREDNiKDarko Buković

uREDNiK PRilOGAKrešimir Sočković

Energetski učinkovita gradnja EEC 2012

Tourism@GAST 2012

Međunarodni poslovni sastanci FOODREX Expo

13Broj 3710, 16. siječnja 2012. PREDSTAVLJAMOwww.privredni.hr

T vrtka VinMedia osnovana je 2010. godine, a riječ je

o prvoj regionalnoj medij-skoj agenciji usmjerenoj na komunikacijsko savjetova-nje u segmentu gastrono-mije i ugostiteljstva. Tvrt-ka surađuje s vinarima, hotelijerima i ugostitelji-ma pomažući im u stvara-nju i održavanju uspješnih odnosa s medijima, osmi-šljavanju ugleda na druš-tvenim mrežama, u uprav-ljanju gastro događanjima, vizualnoj komunikaci-ji, izradi i održavanju web stranica te tiska. Desetak suradnika u nekoliko pro-jektnih timova, sastavlje-nih od profesionalaca koji iza sebe imaju i niz gastro referenci, predvodi direk-tor Marko Kovač. Ovaj zaljubljenik u gastronomi-ju tvrtku je osnovao nakon rada u Delegaciji Europske komisije, agencijama za odnose s javnošću te kari-jere u domaćem i međuna-rodnom novinarstvu, koja je uključivala i rad za BBC i Financial Times.

“Prednost VinMedije leži upravo u činjenici što je jedina medijska agen-cija u potpunosti usmjere-na na marketinške usluge

u gastronomiji i ugostitelj-stvu”, tvrdi Kovač. Napo-minje kako je za kvalitet-nu suradnju s, primjerice, vinarom nužno poznava-ti proces rada od njegovih početaka, od sadnje vino-grada pa do prodaje vina.

“Kako bih što bolje upoznao problematiku, pridružio sam se klijenti-ma u vinogradima i podru-mima tijekom berbe te u njihovim kuhinjama. Ako želim nešto zastupati, to moram dubinski poznava-ti! Veliki sam zaljubljenik u gastronomiju, stoga mi nije bilo teško spojiti pro-fesionalno usmjerenje i hobi u poslovnu svakodne-vicu”, dodaje Kovač.

Ponosni na svojeKlijenti VinMedije ma-hom su male i srednje tvrt-ke, od kojih se neke prvi put susreću s medijskim aktivnostima. Mnoge od njih su nakon mnogo go-dina rada stvorile proi-zvod koji može ponosno stajati na svakom svjet-skom stolu, poput vina. Zato je ulaganje u pro-mociju predstavljalo lo-gičan slijed. Kovač doda-je kako je VinMedia među prvima prepoznala poten-

cijal fokusiranja agencije upravo u tom smjeru, una-toč činjenici da su mnogi u segmentu gastronomije u vrijeme najjače recesije bili suočeni i sa 30-postot-nim padom poslovanja.

“Marketinški budžeti tada su bili značajno srezani, no na našu je agenciju uspora-vanje gospodarstva manje utjecalo upravo stoga što klijentima nudimo indivi-dualna rješenja, skrojena prema konkretnim potre-bama, i nekoliko fleksibil-nih oblika njihovog finan-ciranja”, pojašnjava.

Iako ističe kako će ova godina biti godina velikih izazova, Kovač vjeruje u nastavak rasta segmenta gastronomije i ugostitelj-stva, posebice u svjetlu pri-bližavanja članstvu u Eu-ropskoj uniji i činjenice da sve veći broj međunarod-nih stručnjaka prepoznaje Hrvatsku kao izuzetnu ga-stro destinaciju. (J.V.)

U druga masera i ljubitelja ma-saže - Slobodni

maseri postoji već goto-vo tri godine, a osnovana je s ciljem popularizacije masaže i okupljanja tzv. slobodnih masera. Naziv Slobodni maseri može za-zvučati čudno, ali on ima svoje značenje, ističe Sil-vano Gospodarić, jedan od osnivača te udruge. Prije svega, na hrvatskom maserskom tržištu postoji veliki broj slobodnih ma-sera koji rade preko svojih obrta, samostalno, i zaista su izvrsni u svom poslu, ali se ne mogu kvalitetno predstaviti na tržištu jer nemaju dovoljno marke-tinškog znanja o promo-ciji. Udruga u tome može itekako pomoći jer nje-ni osnivači, osim što su i sami maseri, već više od 15 godina u raznim pro-jektima povezuju medije, turizam i kulturu, a ovo je još jedan dodatni se-gment u kojem razvijaju svoje projekte. Osim toga, svi članovi udruge su za-ista i slobodni, jer svat-ko može raditi za sebe te na svom temeljnom po-slu. “Želimo ukazati ljudi-ma na vrijednost masaže

u očuvanju zdravlja, a isto tako pomoći maserima pri pronalasku posla. Na-žalost, u Hrvatskoj se još uvijek masaža doživljava u različitim kontekstima i ponekad s predrasudama, a vrlo mali postotak ljudi se zaista redovno masira”, rekao je Gospodarić.

Antistresna masaža na stoliciPokretanjem vlastite web stranice Udruga je dobi-la veliki broj simpatizera i članova te praktično svat-ko tko zna masirati ili je ljubitelj masaže može po-stati njen član. “Cilj nam je, među ostalim, razmi-jeniti znanja i iskustva.

Pritom naglašavam kako tu nema konkurencije jer razmjenom iskustva svi možemo biti samo kva-litetniji u onom što radi-mo i zato okupljamo ma-sere različitih tehnika”, istaknuo je Gospodarić.

Dodao je kako svaki član udruge djeluje samostal-no i ima svoje klijente, no ujedno djeluje i kroz udru-gu na zajedničkim projek-tima kojima su se u pro-tekle dvije godine uspjeli predstaviti široj javnosti.

Udruga u proteklih go-dinu i pol dana intezivno radi na promociji tzv. kor-porativne i event antistre-sne masaže na stolcu. Taj tip masaže traje od 15 do 20 minuta, izvodi se na po-sebno dizajniranom stol-cu za masažu uz educirane masere i može se izvoditi bilo gdje jer ne treba mno-go prostora i ne zahtijeva skidanje odjeće ni upotre-bu masažnih ulja. Kako bi ukazali na vrijednost ma-saže, Udruga je pokrenula projekt Moja prva besplat-na masaža. “I dalje pla-niramo masažu na stolcu uvoditi u tvrtke, barem u one koje su razvile svijest o odgovornosti za zdrav-lje svojih djelatnika. Su-rađujemo i sa Zavodom za javno zdravstvo Andri-ja Štampar koji nas je uvr-stio u svoj projekt Radimo zdravo, pa ćemo u suradnji s njima pokretati i realizi-rati projekte”, zaključio je Gospodarić. (S.P.)

Medijski stručnjaci zaljubljeni u okuse

Moja prva besplatna masaža

Klijenti VinMedije mahom su male i srednje tvrtke, od kojih se neke prvi put susreću s medijskim aktivnostima

Osnivači udruge, osim što su i sami maseri, ujedno već više od 15 godina u raznim projektima povezuju medije, turizam i kulturu

Kovač vjeruje u nastavak rasta segmenta gastronomije i ugostiteljstva

Svaki član djeluje i samostalno, ali i kroz udrugu na zajedničkim projektima

traje korporativna i event antistresna masaža ( 15 do 20 min

čini tim VinMedije( cca 10 suradnika

UdrUga masera i ljUbitelja masaže, Zagreb Vinmedia, Zagreb

14 Broj 3710, 16. siječnja 2012.HRVATSKA & REGIJA Privredni vjesnik

Zdravko Latal latal@privredni.hr

I ako je bosanskoher-cegovačka privreda prošle godine, gle-

dajući očima statističa-ra, bilježila povoljne re-zultate - rast industrijske proizvodnje iznosio je 5,4, a izvoza 16,6 po-sto - ugledna međuna-rodna agencija za rejting, Standard&Poor’s (S&P) snizila je kreditni rejting BiH sa B+ na B. Razlog: kaotična politička situaci-ja u zemlji koja je tek na-kon 15 mjeseci općih iz-bora, na prijedlog HDZ-a BiH, dobila mandatara za sastav Vijeća ministara BiH - Vjekoslava Bevan-du, ali ne i državnu vladu.

Sniženi rejting stav-ljen je na promatranje, a realna je opasnost njego-va daljnjeg snižavanja. U izvještaju S&P-a navo-di se kako snižavanje rej-tinga odražava mišljenja analitičara da je politička fleksibilnost oslabila, uz sve lošije političko okru-ženje, što se između osta-log ogleda u činjenici da na razini države do kra-ja prosinca nije bio usvo-jen proračun za 2011., a ni za iduću godinu. Kaotična situacija već se odrazila na zabrinjavajuće smanje-nje ulaska inozemnog ka-

pitala u zemlju. Lani je re-gistriran najniži dotok ino ulaganja od 2000., a ove godine je realno, zbog si-tuacije i na svjetskom tr-žištu, očekivati povećanje kamatnih stopa na kredite.

Preblizu GrčkeZabrinutost zbog posljedi-ca gospodarske krize koja trese i Europu prisutna je kod svih, samo ne kod po-litičara. BiH je dobila isti rejting kao Kambodža, Gana i Honduras, a samo dvije stepenice je dijele od Grčke. Bankari i analitiča-ri su upozorili da pad rej-tinga vodi padu privrednih aktivnosti i zaposlenosti koja je i bez toga najni-ža u regiji, te rastu kama-ta na kredite. Za ovakvo stanje, prema mišljenju Svetlane Cenić, analiti-čarke iz Banje Luke, “za-služna” je aktualna vlast. Od više od tisuću obeća-nja o boljem životu koja su političke stranke dale pred izbore 2010., do kra-ja prošle godine realizira-no ih je svega desetak, a od novogodišnjih “čestit-ki” koje su uputile vlasti, građanstvu se ledila krv u žilama. Mirovinski fon-dovi su u krizi i sve su iz-vjesnija i smanjenja i sve veća kašnjenja u isplati mirovina. Upitne su i pla-će korisnika budžetskih

sredstava, a u gospodar-stvu najavljuju nastavak otkaza. Prema podacima komorskih udruženja, lani je u prosjeku 20 radnika dnevno dobivalo otkaze. Pojedine inozemne kom-panije, kao naftne kompa-nije OMV i Turkoil, naja-vile su povlačenje iz BiH. Prema prvim informaci-jama, za mrežu OMV-a u BiH zainteresiran je lju-bljanski Petrol, a crpke Turkoila preuzet će jedna arapska naftna kompanija. U srpskom entitetu, prema podacima Porezne uprave, prošle godine odjavljeno je više od 1770 poreznih obveznika i 301 pravna osoba. Vlada Federacije BiH prilikom izrade pri-jedloga budžeta za 2012. godinu od 1,93 milijarde maraka našla se na muci kako zakrpati budžetsku rupu od 423 milijuna ma-raka. U ništa boljoj, ako ne i goroj situaciji, nalazi se vlada RS-a koja je Na-rodnoj skupštini predloži-la budžet od 1,825 milijar-di KM, ali ga iz redovnih sredstava ne može pokriti.

Nema razgovora s entitetimaDvije entitetske vlade spas vide u izdavanju vrijedno-snih papira i pregovorima s MMF-om, ali ova zlatna kreditna koka ne namje-

rava razgovarati s entite-tima nego isključivo s dr-žavnom vladom - koje još nema. Uz unutrašnje pro-bleme crni oblaci stižu i sa Zapada, iz eurozone.

Kratkoročni ekonomski izgledi BiH su oslabljeni, a oporavak koji je počeo lani izložen je riziku bu-dući da čitavu regiju za-hvaćaju negativni trendo-vi iz zemalja EU-a, stoji u ocjeni misija Svjetske banke i MMF-a. Snižene su i projekcije očekiva-nog rasta BDP-a za 2011. godinu na 1,7 posto, a za 2012. na 0,7 posto. Ove dvije međunarodne finan-cijske institucije upozori-le su vlasti u BiH na svim razinama da su projektira-le preambiciozne budžete s obzirom da vanjski dug raste, a ekonomski rast us-porava. Bosna i Hercego-vina ulazi u fazu stezanja remena na svim razinama, konstatirano je na Eko-nomsko-socijalnom vije-ću Federcije BiH, pa se zbog najavljenih restrikci-ja u zemlji mogu ponoviti slike iz Atene.

BosNa i HerceGoviNa Bez rješeNja Na vidiku

Prošla godina je bila teška, ova će biti još gora

Kaotično je političko i gospodarsko stanje, državni budžet za 2011. usvojen je 30. prosinca, a

neizvjesno je kad će se dobiti proračun za 2012.

Inozemne kompanije, kao OMV i Turkoil, napuštaju zemlju

snižene projekcije očekivanog rasta BDP-a

na 0,7%(

Vlasti u BiH su gotovo jedinstveno podržale na-javu hrvatskog premije-ra Zorana Milanovića o izgradnji prometnog ko-ridora od sjevernog pre-ma južnom dijelu Du-brovačke županije kroz Hercegovinu, zapra-vo izgradnju dionice transjadranske autoce-ste koja bi išla od Italije preko Slovenije, Hrvat-ske, BiH, Crne Gore i Al-banije do Grčke. Vlasti u Sarajevu također podrža-vaju razmišljanja nove hr-vatske vlasti da ne gradi za BiH sporni most kon-tinent-Pelješac. Izgradnja autoceste za Dubrovnik

kroz BiH je, smatra Mila-nović, interes Hrvatske jer će se Dubrovnik i jug po-vezati s ostatkom zemlje, ali je to interes i BiH zbog povezivanja Neuma i juga Hercegovine s brzim pro-metnicama za Zagreb i koridorom V.c. Sarajevo u najavi o mo-gućem napuštanju gradnje mosta za Pelješac i izgrad-nje autoceste za Dubrov-nik kroz BiH vidi i prvi korak nove hrvatske vlasti u rješavanju brojnih vla-sničkih, graničnih i drugih sporova koji su godinama ometali dobre prijateljske i ekonomske odnose dvi-ju zemalja. Nakon dogo-vora o zajedničkoj gradnji pristupit će se utvrđivanju trase. Procjenjuje se da će izgradnja autoceste s od-vojcima za Neum i Ston te Zaton i Dubrovnik ko-štati 500 do 600 milijuna eura. (Z.L.)

Cementna industrija Sr-bije (CIS) uložila je više od 200 milijuna eura u programe zaštite okoliša i ona sama može riješiti problem spaljivanja ot-pada u Srbiji, izjavio je državni tajnik u srbijan-skom ministarstvu ži-votne sredine, rudarstva i prostornog planiranja Miladin Avramov.

Na konferenciji za no-vinare u Beogradu u po-vodu potpisivanja Izjave o održivom razvoju on je naglasio kako je i problem otpada autoguma za godi-nu dana riješen upravo za-hvaljujući spaljivanju u cementarama koje su ih počele koristiti kao al-ternativno gorivo. Stoga, smatra on, nema potrebe da se grade spalionice ot-pada u pojedinim dijelo-vima zemlje, jer sama ce-mentna industrija može u potpunosti očistiti Srbiju.

Izjavu o održivom ra-zvoju potpisali su pred-stavnici sve tri srpske cementare - Lafarge Be-

očinske fabrike cementa, Holcima Srbija i Titan ce-mentare Kosjerić, čime su podržali Svjetsku inicija-tivu cementne industrije. Inicijativa trenutno obje-dinjuje napore 23 kompa-nije koje posluju u više od 100 zemalja i čine više od trećine svjetske proizvod-nje cementa.

Cementna industrija se trudi smanjiti upotre-bu fosilnih goriva i pove-ćati udjel alternativnih vr-sta goriva jer se time štede prirodni resursi, smanjuje se potreba za ulaganjem u spalionice otpada, sma-njuje se broj deponija, ali nudi i mogućnost otva-ranja novih radnih mje-sta, kazao je predsjednik skupštine CIS-a i gene-ralni direktor Holcima Srbija Gustavo Navarro. No, dodao je, država treba omogućiti povećanje ko-rištenja alternativnih go-riva u cementarama sa sa-dašnjih 12 na 45 do 50 posto, koliko je prosjek u Europskoj uniji. (Lj.L.)

PODržana IZgraDnja auTOcesTe

I OTPaDne auTOguMe su gOrIVO

za dubrovnik kroz Hercegovinu

cementare čiste srbiju

15Broj 3710, 16. siječnja 2012.www.privredni.hr

*vijesti

Novi vijek trajanja NEK-aNakon remonta Nuklearne elektrane Krško koji treba započeti 15. travnja, a tra-jat će 40 dana, bit će ispu-njeni uvjeti za donošenje odluke o produljenju vije-ka trajanja elektrane vjero-jatno do 2043. O produlje-nju radnog vijeka NEK-a odlučivat će Uprava za nu-klearnu sigurnost, a ne po-litika, izjavio je Stane Ro-žman, predsjednik Uprave. Hrvoje Perharić, hrvatski član Uprave NEK-a, uvje-ren je da s produljenjem ne bi smjelo biti poteškoća jer je elektrana zbog svih mo-dernizacija praktično nova - u zadnjih 10 godina u njenu je obnovu ulagano po 20 milijuna eura svake godine.

SŽ opet u gubicimaObećanje da će prekinu-ti s gubicima u 2011. ru-kovodstvo Slovenskih že-ljeznica premjestilo je u 2012., ali bez navođenja konkretnih mjera. U po-slovima dugoročne sa-nacije SŽ sada savjetu-je A.T.Kearney. Sve sluti da će se najveći sanacijski učinak polučiti reducira-njem radne snage te sma-

njenjem duga na kapital tvrtke. SŽ je prošlu godi-nu završio sa 14 milijuna eura gubitka.

Nema ustupaka u plaćanju doprinosaOdlukom Ustavnog suda Slovenije zabranjeno je Poreznoj upravi odobrava-ti bilo kakve ustupke u pla-ćanju socijalnih doprinosa. Odluka se primjenjuje od 24. prosinca 2011. i njene posljedice neće biti beza-zlene za tvrtke u financij-skim poteškoćama. U pret-hodnom razdoblju obročne otplate duga za socijalne doprinose dosegle su iznos od devet milijuna eura. Odgođenih obveza bilo je u visini pet milijuna eura, a pozamašan je bio i iznos otpisanih doprinosa.

Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

D a je netko iz vladajuće eki-pe u Hrvatskoj,

uz pomoć raspoloživog e-alata samo malo po-gledao preko Sutle kako tamo dugo traju pripre-me za prešaltavanje jav-nih financija s oporeziva-nja rada na oporezivanje imovine i kapitala, zaci-jelo se u Hrvatskoj ne bi dogodila onolika količina nebuloza s koliko su važ-nu poreznu temu poča-stili prenagljeni portpa-roli vladajuće koalicije. Na krilima izborne eufo-rije oporezivanje imovi-ne prikazivalo se najpri-je kao gotov čin, a zatim je taj pothvat pomaknut u sredinu godine. Nekoliko još prospavanih noći sa-svim je isključilo 2012. kao godinu mogućeg pre-laska na novi sustav opo-rezivanja imovine. Otre-žnjenje je bilo naglo i sasvim razložno.

Prelazak na novo opo-rezivanje podrazumijeva

da se zna što se oporezuje, čija je to imovina, kolika je njena vrijednost te kako će se i u kojim vremenskim razmacima usklađivati vri-jednost oporezive imovi-ne s promjenjivim reali-

tetima. Slovenija, baš kao Hrvatska danas, o svemu tome nije znala mnogo pri-je četiri godine kad se prvi put pojavila zamisao o ro-kadi na poreznoj ploči. U Sloveniji su ubrzo shva-tili da će im raspoložive evidencije odvesti svaku dobru poreznu namjeru u crnu rupu uzaludnosti.

Popisivači imovineDa će se u Sloveniji pri-stupiti sveobuhvatnom popisivanju imovine ob-

znanila je još vlada Ja-neza Janše, zaklinjući se da se to radi samo zbog statističkih potreba, a ni-kako s nekim “poreznim umišljajem”.

Javnost je nevoljko pustila u kuću ekipe po-pisivača. Glavninu po-sla obavila je vlada Bo-ruta Pahora. Operativno tijelo za popis i vrednova-nje imovine – Geodetska uprava Republike Slove-nije (GURS) – radila je bez prekida više od dvi-

je godine da bi dobila po-pis koji je prije godinu dana morao ići na popra-vak. Terenski popisiva-či pronašli su da 1,2 mi-lijuna slovenskih vlasnika raspolaže nekretninama u vrijednosti 160 milijar-di eura. Čak 80 posto vla-snika imalo je reklamacije na informativne izračune. Takav “zaplet” nije izne-nadio Geodetsku upravu. Na popravku koji je bio predviđen i zakonski ure-đen, podaci su usuglaše-

ni. U konačnici vrijed-nost imovine smanjena je sa 160 na 139 milijardi eura. Ovih dana GURS je objavio tipizirane podatke o tržišnoj vrijednosti ne-kretnina na koje se više ne mogu ulagati prigovori. U ovom trenutku Sloveni-ja ima sređenu evidenciju o 6,1 milijun nekretnina i 1,2 milijuna njihovih vla-snika, a zna i način kako će te vrijednosti usklađi-vati s promjenama što ih nosi život.

VeliKa porezna roKada u SloVeniji

Trajalo je dugo i nije bilo jefTinoSlovenija je obavila golem pripremni posao nakon kojeg se može upustiti u oporezivanje imovine

ovih dana u Sloveniji su

službeno objavljeni tipizirani podaci o

tržišnoj vrijednosti nekretnina

Vlasnici nekretnina u Sloveniji nisu pre-više zadovoljni ko-načnim obračunom vrijednosti njiho-ve imovine koji im je ovih dana postao dostupan na porta-lu Geodetske upra-ve. Geodeti priznaju da su lokaciju uzeli kao dominantnu po-stavku u određivanju vrijednosti. Kritičari doka-zuju da su u tome pretjerali, odnosno da je urba-no precijenjeno, a ruralno podcijenjeno. U prilog takve tvrdnje usporedili su kuće Milana Kučana

i Janeza Janše. U Šentilju, selu nedaleko od Vele-nja, Janša je prošle godine za 300.000 eura ku-pio lijepu kuću s pomoćnim zgradama na tri hek-tara posjeda. U postupku vrednovanja geodeti su procijenili da ta kuća i posjed vrijede 104.842 eura. Kuća u nizu Milana Kučana u Ljubljani, iz-građena 1980. godine na 145 metara tlocrtne površine i sa 387 metara pripadajućeg zemljišta, procijenjena je na 397.966 eura. Tako utvrđena vrijednost služit će poreznicima za razrez pore-za. Neslužbeno se govori da će se tzv. prvi stan ili kuća u kojoj živi vlasnik oporezovati po stopi od 0,03 posto. Za druge nekretnine koje se iznaj-mljuje ili se koriste kao vikendice predviđena je stopa 0,1 posto, dok se prazne stanove namjera-va oporezovati sa 0,3 posto poreza.

Geodetska uprava čiji glavni direktor Aleš Seliškar smatra popis imovine najvećim geodetskim po-slom u 20 godina samostalne Slovenije, obvezna je svake godine izračunati indeks kretanja cijena za sve vrijednosne zone i sve oblike nekretnina. Signaliziraju li dobiveni indeksi veće promjene od 10 posto (plus-minus), GURS će odmah popraviti pripisanu vrijednost nekretnine. Portali Geodetske uprave bili su ovih dana gotovo neupotrebljivi zbog prevelike navale zainteresiranih građana koji su htjeli provjeriti konačnu poreznu sliku svoje imovi-ne. U zlobnim komentarima kojima je popraćeno to zagušenje primjećuje se da je predmet velikog za-nimanja bila i susjedska znatiželja, pa je čak infor-macijska pravobraniteljica bila prinuđena interve-nirati u smjeru racionalne uporabe podataka.

Vrednovanje imovine: urbano precijenjeno – ruralno podcijenjeno?

Slovenija ima sređenu evidenciju

za 6,1 mil nekretnina(poznati su podaci o ukupnoj imovini

za 1,2 mil vlasnika(

16 Broj 3710, 16. siječnja 2012.STIL Privredni vjesnik

*vijesti

Jača turistička suradnja Hrvatske i AustrijeAustrija je važno emitiv-no tržište za Hrvatsku, pa stoga treba privući još više Austrijanaca u našu ze-mlju, posebice u pred i posezoni, rekao je mini-star turizma Veljko Ostojić na sastanku s austrijskom veleposlanicom Andre-om Ikić-Böhm i njezinim suradnicima. Nastavak uspješne turističke surad-nje između Hrvatske i Au-strije te razvitak još snaž-nije suradnje u područjima selektivnih oblika turiz-ma, posebice zdravstve-nog, wellness, ruralnog, biciklističkog, pješačkog i kulturnog turizma bile su neke od tema tog sastanka. Ostojić je austrijskim ko-legama predložio moguć-nost međuregionalne su-radnje pogotovo u razvitku biciklističkog turizma.

Sedma Noć muzeja

Tradicionalna sedma Noć muzeja održat će se 27. si-ječnja od 18 sati do sat iza ponoći u organizaciji Hr-vatskog muzejskog druš-tva. Za posjetitelje će biti otvoreno više od stotinu hrvatskih muzeja, galerija i ustanova u kulturi.

Uskoro počinje Riječki karnevalOvogodišnji 29. riječki karneval počet će 17. si-ječnja podizanjem “pu-sta”, lutke okrivljene za sve loše u protekloj go-dini. Karneval će traja-ti do 19. veljače, a nje-gov najznačajniji dio je Međunarodna karneval-ska povorka. Riječki kar-neval uvršten je na listu 500 najvažnijih događa-nja u Europi, a Sunday Ti-mes uvrstio ga je među 24 najegzotičnija događaja na svijetu. Osim toga, ta je manifestacija dobila i pri-znanje Zlatno turističko srce kao najbolja turistič-ka manifestacija u Jugoi-stočnoj Europi.

Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

S to su i kakvi su to mali kampovi, omogućuju li za-

koni njihovo otvaranje, imaju li potencijala, koje su im tržišne mogućnosti te koje su to mogućnosti ekonomskog prosperiteta za obitelji koje bi se time bavile – bila su neka od pitanja na koja su poku-šali odgovoriti čelni pred-stavnici Kamping udru-ženja Hrvatske (KUH) na edukacijskoj radionici or-ganiziranoj u HGK-Župa-nijskoj komori Osijek.

Inače, Hrvatska ima 235 kampova i 284 mini-kampova u domaćinstvu gdje prednjači Zadarska županija s gotovo polovi-nom smještajnih kapaci-teta.

Neiskorištene mogućnosti“Ukupni kapacitet hrvat-skih kampova danas je oko 230.000 mjesta. Me-đutim, 98 posto kapaciteta se nalazi na obali, a samo dva posto na kontinentu. Čak 11 hrvatskih župani-ja nema ni jednog kam-pa. Dakle, cijeli kontinent nam ostaje neiskorišten. Istovremeno, primjeri iz

europskih zemalja, pose-bice Francuske, pokazuju kako kontinentalni dijelo-vi imaju izrazito razvijen kamping segment, osobi-to kada je riječ o manjim kampovima u blizini na-cionalnih parkova, jezera, rijeka, značajnih gradova, uz važne prometne pravce. Europa ima 26.000 kam-pova, a najjača europska kamping zemlja, Francu-ska, nešto više od 11.000 od čega se čak 80 posto nalazi na kontinentu. Hr-vatska ima iznimno vrije-dan turistički potencijal na kontinentu, počevši od pri-rodnih do kulturnih ljepo-ta i vrijednosti. Međutim, to u smislu kamping tu-rizma leži neiskorišteno”, izjavio je za Privredni vje-

snik Adriano Palman, di-rektor Ureda Kamping udruženja Hrvatske.

Istočno i sjeverno od Zagreba nema nijed-nog kampa. Nešto je bo-lja koncentracija kampo-va u okolini Karlovca, ali

i za to područje – još uvi-jek nedovoljno. Nadalje, po jedan kamp postoji u okolini Siska i jedan kod Slavonskog Broda. Veliku novost predstavlja mali obiteljski kamp pokrenut prošle godine u selu Ko-pačevo nadomak Parka prirode Kopački rit.

Kako zadržati gostaKada je riječ o kampo-vima na kontinentu, jed-nostavnija razina su tzv. tranzitni kampovi smje-šteni uz važnije prometni-ce i frekventnija promet-na čvorišta. No, njihova je namjena jednostavna: zastati, odmoriti se, pres-pavati jednu noć i nasta-viti putovanje. Šira, veća i kvalitetnija ponuda su mali kampovi. Oni mogu funkcionirati kao mali obiteljski hoteli, te mogu biti pravi motori razvo-ja značajni za 200 ili 300 obiteljskih gospodarstava u Hrvatskoj.

Mali kamp podrazu-mijeva kapacitet smještaja za 150 do 200 osoba, a to jedna obitelj može samo-stalno obavljati. K tome, oni se mogu otvoriti bez velikih komplikacija ve-

zanih uz prostorne plano-ve. U pogledu zakonske regulative, za razliku od kampova, kamp naselja, kampirališta i kamp od-morišta koji su uvjetova-ni prostornim planovima, kampovi u domaćinstvu i u seoskom domaćinstvu trebaju ishoditi samo gra-đevinske i uporabne do-zvole za objekte.

Međutim, kako navodi Palman, prirodno, kultur-no, gastronomsko i ostalo okruženje mora organizi-rano ponuditi odgovara-juće sadržaje koje će pri-vući zahtjevne kamping goste kako bi oni u ne-kom kampu ostali što du-lje. Mali obiteljski kamp može biti i sjajno opre-mljen, može imati i baze-ne, ali gost zbog toga neće bitno produljiti svoj bo-ravak. Gostima treba po-

nuditi širok spektar uslu-ga tako da svoje vrijeme mogu iskoristiti na kvali-tetne i zanimljive sadrža-je. Nekoga može privući raznovrsna ponuda za lju-bitelje biciklizma, pa sa-držaji i aktivnosti vezani uz vinske ceste, parkove prirode... Važno je shvatiti da na kontinentu ne prola-zi koncept koji ima prođu na moru gdje ljudi dođu, legnu, sunčaju se i kupa-ju - i to je to. Na kontinen-tu treba intenzivno raditi s ljudima, ali to i dono-si mnoge koristi lokalnim proizvođačima domaće hrane, pića, rukotvorina... To je onda proces od koga mnogi mogu imati koristi. Riječ je o velikom poten-cijalu koji u Hrvatskoj, a osobito na kontinentu, još ni izdaleka nije dovoljno iskorišten.

Mali kaMPovi – vjetar u leđa kontinentalnoM turizMu

Samo dva posto kampova nije na obaliMali kampovi mogu poslovati kao mali obiteljski hoteli, mogu se otvoriti bez velikih komplikacija vezanih uz prostorne planove i mogu biti motori razvoja nekoliko stotina obitelji

važno je shvatiti da na kontinentu ne

prolazi koncept koji ima prođu na moru

ˇ

ukupni kapacitet hrvatskih kampova230.000 mjesta(

u Hrvatskoj nema ni jednog kampačak 11 županija(

Prilikom promocija kamping djelatnosti po Hrvatskoj najčešće se pojavljuju osobe koje iskazuju želju da se bave takvom djelatnošću. Njima se, međutim, javljaju prvi problemi već na lokalnoj razini kada im treba pomoć i partnerstvo općina, gradova i pripadajućih turističkih zajednica. No, takva nezainteresiranost spomenutih in-stitucija nije specifična samo za Slavoniju. Onaj tko ne-što samostalno želi učiniti i pokrenuti, stalno se mora boriti i lupati glavom o zid, objašnjava Adriano Palman.

Borba na lokalnoj razini

Na našem području postoje svi preduvjeti za razvoj kam-pinga: prirodne ljepote, termalni izvori, bogatstvo šuma i rijeka, glavni prometni pravci, razvijeno seosko gospo-darstvo. Ova radionica pionir je u shvaćanju i prihvaća-nju za naše područje novog vida turizma, koji bi uz bav-ljenje seoskim domaćinstvom bio odličan dodatni izvor prihoda za lokalno stanovništvo, kaže Marija Tapšanji, stručni suradnik Odsjeka za turizam u HGK-ŽK-u Osijek.

Dobra poslovna prilika

17Broj 3710, 16. siječnja 2012. HRWWWATSKAwww.privredni.hr

*vijesti

”Zlatni” CombisCombis je prva tvrtka u Hrvatskoj koja je ostvarila status zlatnog partnera tvrt-ke Citrix. Zlatni status, od-nosno Citrix Gold Solution Adviser je dokaz jedin-stvene ekspertize Combisa u regiji, u području virtu-alizacije i cloud tehnolo-gija. Novi status je rezul-tat više uspješnih projekata vezanih uz virtualizaciju preko 10.000 radnih mje-sta te implementaciju ComCloud rješenja razvi-jenog u suradnji s HT-om. Citrix je ocijenio kako je Combis upravo tim pro-jektima potvrdio sposob-nost isporuke najsloženijih i najvećih projekata, pru-žajući pri tome najmanji rizik za korisnika.

HT smanjuje broj radnikaU okviru programa re-strukturiranja Hrvatski Te-lekom (HT) planira sma-njiti broj zaposlenih za oko 450 radnika. Razlozi smanjenja broja zaposle-nih vezani su za trendove na telekom tržištu i nove okolnosti poslovanja. Rad-nici će dobiti otpremni-ne u prosjeku od 360.000 kuna bruto, priopćeno je iz Odjela za odnose s javno-šću HT-a.

Vipnet šokiran prijedlogom zakona

U Vipnetu su šokirani Vla-dinom namjerom ponov-nog poreznog opterećenja mobilnih operatora. Ovo je druga promjena pore-zno-regulatornog okvira u samo nekoliko mjese-ci što šalje poruku kraj-nje regulatorne nestabil-nosti ne samo za telekome već i za druge investitore jer su principi za uvođenje ovakve mjere potpuno ne-jasni. K tomu, priopćeno je iz Vipneta, mjera znači usporavanje razvoja tele-komunikacija.

Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

N apadi na raču-nalnu sigur-nost redovito

su uzroci glavobolje mno-gih kompanija, bez obzira na njihovu veličinu i gra-nu u kojoj posluju. Na na-pade cyber kriminalaca, štoviše, često nisu imune ni tvrtke koje za informa-cijsku sigurnost izdvaja-ju pozamašna financijska sredstva. Među istaknuti-jim slučajevima zabilježe-nim u 2011. godini mogu se navesti napadi na in-formacijsku sigurnost ra-čunalnih sustava tvrt-ki Sony, RSA, Northrop Grumman i Lockheed Martin. Renaultu su, pri-mjerice, početkom prošle godine ukradene informa-

cije vrijedne stotine mili-juna dolara. Kako se neke od navedenih korporacija bave obrambenim susta-vima i proizvode oružje, jasno je koliko su ti napa-di bili potencijalno opa-sni. Također, o tim se slu-čajevima pisalo i govorilo u medijima, dok za mnoge druge javnost nikada nije saznala. Stoga, ako tako velike tvrtke ne uspijeva-ju zaštititi svoje informa-cijske sustave, to znači da baš sve organizacije mo-raju tome posvetiti veću pažnju nego što to trenu-tačno čine.

Hrvoje Šegudović, direktor tvrtke Infigo IS, specijalizirane za sa-vjetovanje u području in-formacijske sigurnosti,

ističe kako se u Hrvatskoj ulaže u IT sigurnost. Me-đutim, ta ulaganja su vrlo rijetko posljedica prepo-znavanja stvarne poslov-ne potrebe, a puno češće regulatornih zahtjeva ili reakcija na izravnu štetu prouzročenu nekim sigur-nosnim incidentom. Ali, postoje i iznimke. “Uglav-nom je riječ o iznimkama gdje su direktori ili vodi-telji za informacijsku si-gurnost uspjeli ‘proda-ti’ svoju viziju i uvjeriti uprave u nužnost ulaganja u sigurnost”, kaže on.

Situacija na tržištu IT sigurnosti u Hrvat-skoj, nastavlja Šegudo-vić, prilično je loša. Po-stoji određeni broj tvrtki koje su spremne ponuditi bilo kakvu uslugu ili rješe-nje, a bez objektivne spo-sobnosti da implementi-raju određeno rješenje ili pruže specifičnu uslugu u skladu s profesionalnim standardima. “Toj situaci-

ji donekle pogoduje i ra-nije spomenuta činjenica da tvrtke uglavnom u si-gurnost ulažu zbog regu-latornih zahtjeva te u cilju formalnog ispunjavanja zahtjeva vrlo često biraju najjeftinija rješenja ili po-nuditelje, što u konačnici i dugoročno uglavnom do-nosi samo probleme i veće troškove”, napominje.

Malo pravih stručnjakaPostoji čitav niz tehničkih mjera i administrativnih kontrola kojima se sigur-nost može podići na višu razinu. Međutim, nijedno tehničko rješenje, bez ob-zira na cijenu, neće tvrt-ku učiniti sigurnijom uko-liko ona nije prepoznala koji su joj najvrjedniji in-formacijski resursi i rizi-ke kojima su oni izloženi. Također, osviještenost za-poslenika i voditelja sva-kako je bitan faktor i to od najviše razine upravljanja,

koja treba dati vidljivu podršku za informacijsku sigurnost, pa sve do samih zaposlenika koji trebaju prihvatiti propisane sigur-nosne mjere i pridržavati ih se. “Nijedna tehnologi-ja nije rješenje ako je ljudi ne znaju ili ne žele koristi-ti”, naglašava on.

Valja istaknuti kako su današnji cyber kriminalci ponajprije motivirani pro-fitom, dok su vremena nji-hova vlastitog dokaziva-nja i slični benigni razlozi napada davna prošlost. U skladu s tim, najčešće se napada financijska indu-strija – platne kartice, su-stavi e-bankarstva... K tomu, vrlo česti su sluča-jevi industrijske špijuna-že. “U tom segmentu žrtve su obično velike farmace-utske tvrtke, autoindustri-ja, industrija elektroničkih proizvoda, vojna i dru-ge industrije, a u slučaju uspješnih napada, štete se mjere u stotinama miliju-

na, pa i milijardama dola-ra”, objašnjava Šegudović dodavši kako vrlo ozbilj-ne prijetnje mogu biti po-litički motivirane ili ih čak sponzoriraju pojedine države. Tako su zabilježe-ni ozbiljni napadi na in-frastrukturu pojedinih dr-žava ili režimski napadi na cyber privatnost građa-na. “Međutim, dosad ni-jedna država nije priznala umiješanost u takve aktiv-nosti”, kaže.

Pravih stručnjaka za sigurnost, pak, u Hrvat-skoj je relativno malo. “S druge strane, posto-je mladi ljudi koji su vrlo sposobni i imaju tehnič-ka znanja dovoljno dobra za najbolje svjetske tvrt-ke. Nažalost, kao i u veći-ni slučajeva kod nas, nije riječ o proizvodu susta-va, već ponajprije o indi-vidualnim sposobnostima i želji za istraživanjem i učenjem”, zaključuje Še-gudović.

InfOrmacIjska sIgurnOst

nijedna tehnologija nije rješenje ako je ljudi ne znaju ili ne

žele koristiti

Profit mami cyber kriminalce ulaganja su rijetko posljedica prepoznavanja stvarne poslovne potrebe, a češće regulatornih zahtjeva ili reakcija na štetu

18 Broj 3710, 16. siječnja 2012.PST! Privredni vjesnik

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Suradnja Joh. Enschede Security Print, Haarlem, Nizozemska, www.joh-enschede.nl. Tvrt-ka se bavi visokim sigurnosnim tiskom. Traži osobe ili tvrtke koje će biti zastupni-ci ili predstavnici. Cilj je traženje sigur-nosnih tiskarskih poslova na hrvatskom tržištu, a koji će se obavljati u Nizozem-skoj. Kontakt: Paul Eimers, p.eimers@joh-enschede.nl, +31 23 5184524, +31 6 22163427.

Gnojivo Tvornica dušika Pulawy, Pulawy, Polj-ska, www.zapulawy.pl. Tvrtka nudi gno-jivo. Kontakt: Krzysztof Cichon, kcic-hon@ azoty.pulawy.pl, +48 81 5652171, +48 697 010307.

Zastupanje MIO Group - Gokhan Ercan, Istanbul, Turska, www.kimyamio.com. Tvrtka je proizvođač polusintetičkih tekućina za obradu metala te ulja i sredstava za pod-mazivanje. Tvrtka traži zastupnike i distri-butere u Hrvatskoj. Kontakt: info@ grou-pmio.com, +90 542 2638876.

Ambalaža GA Consulting, Koprivnica, www.gacon-sulting. hr. Tvrtka specijalizirana za pru-žanje usluga iz područja ambalaže i tehno-logije pakiranja u prehrambenoj industriji nudi svoje proizvode. Kontakt: Goran An-drilović, goran.andrilovic@gaconsulting. hr, +385 48 221300, +385 99 2175139.

Rashladne vitrine Ra-vit, Lučko, www.ra-vit.hr. Tvrtka se bavi proizvodnjom izložbenih vitrina za ugostiteljstvo, pekarstvo, slastičarstvo, tr-govine i mesnice. Vitrine su rashladne, grijane i neutralne, raznih namjena, mo-guća izrada tipskih proizvoda po zahtje-vu kupca. Kontakt: Jadranka Vrbanović, info@ra-vit.hr, +385 1 6530049.

Šećer G8 International FZE, Sarjah, Ujedinje-ni Arapski Emirati, www.geight.net. Tvrt-ka nudi bijeli rafinirani šećer 45 Icum-sa iz Brazila. Pakiranje od 50 kg u novim

PP/PE vrećama. Kontakt: N. J. Raval, mktg@geight.net, +971 65572977, +971 504629630.

Keksi RO Star SA, Bragadiru, Ilfov, Rumunjska, www.rostar.ro. Tvrtka je proizvođač kek-sa i nudi svoje proizvode. Kontakt: Felicia Popa, export@rostar.ro, +40 21 4204871.

Kemijski proizvodi Qufu Chenguang Chemical Co., Qufu, Kina, www.silanechem.com. Tvrtka je proizvođač kemikalija i nudi svoje proi-zvode. Kontakt: Joy Zhang, info@silane-chem. com, +86 537 4926688.

Sušeno voće i povrće Teksav, Izmir, Tur-ska, www.teksav-dt. com. Tvrtka je proizvođač i izvo-znik poljoprivred-nih proizvoda kao

što su suho voće i sušeno povrće te nudi svoje proizvode. Kontakt: info@teksavdt.com, +90 232 3721222.

Sredstva za poliranje i abrazivi Egeli Polisaj, Izmir, Turska, www.egeli-polisaj. com.tr. Tvrtka je proizvođač sred-stava i proizvoda za poliranje te abraziva. Osim visoke kvalitete, svojim kupcima nudi i prije/poslijeprodajne usluge. Tvrt-ka želi izvoziti svoje proizvode poslovnim subjektima u industriji drva i namješta-ja, industriji metala, autoindustriji, bro-dogradnji te u svim ostalim industrijama koje konstantno koriste sredstva za polira-nje i abrazive. Kontakt: export@egelipoli-saj. com.tr, +90 232 4334688.

Gljive, mak, voće i povrće Biofruit, Radovis, Makedonija. Tvrtka nudi šumske gljive: cantharellus cibarius, boletus edulis, morchella esculenta, hyd-num repandum, tricoloma giorgi, black trumpet. Isto tako nudi i plavi mak, šlji-vu stanley, papriku kapija, rajčicu, kupus i jabuku. Kontakt: Stojan Angelov, deli-kateskom@yahoo.com,+389 70 638489, +389 70 595905.

IZBOR IZ NADMETANJA

HRvAtSKAUsluge pranja i čišćenja vozilaHrvatska radiotelevizija nabavlja usluge pranja i či-šćenja vozila. Rok dostave ponuda je 23. siječnja.

Stambeni kontejneriZagrebački holding nabav-lja stambene kontejnere za park Bundek. Rok dostave ponuda je 7. veljače.

Smart kartice za PKI sustavFINA Financijska agenci-ja nabavlja smart kartice za PKI sustav. Rok dosta-ve ponuda je 23. veljače.

Zaštitna žičana ogradaHrvatske autoceste nabav-ljaju zaštitnu žičanu ogra-du. Rok dostave ponuda je 15. veljače.

ReGIjAUsluge održavanja liftovaOpćina Tuzla nabavlja usluge održavanja liftova. Rok dostave ponuda je 24. siječnja.

Klima-uređajiMinistarstvo unutrašnjih poslova u Beogradu na-bavlja klima-uređaje. Rok dostave ponuda je 31. si-ječnja.

Prometni znakoviPutevi iz Podgorice na-bavljaju prometne znako-ve. Rok dostave ponuda je 24. siječnja.

StoliceOpćina Ilidža nabavlja radne i konferencijske sto-lice. Rok dostave ponuda je 23. siječnja.

Briefing e-servisi d.o.o.tel.: 01/5501-511fax.: 01/5501-555nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

KNJIGOMETARPripremila: Vesna Antonić

jeAn–ClAUde MoURlevAtRIjeKA KojA je teKlA nAoPAčKeSysprint

Tomek, 13-godišnji dječak bez roditelja, vodi dućančić u svo-jem selu. Jedne se večeri na vratima pojavljuje djevojka koja ga pita prodaje li vodu rijeke Qjar, vodu besmrtnosti. Tužno djevojčino lice potaknut će ga da krene u potragu za čudo-tvornom rijekom, što postaje putovanjem nakraj svijeta, kroz niz fantastičnih mjesta kao što su Šuma zaborava i Neposto-jeći otok, koja skrivaju razne kušnje i smrtne opasnosti. No što je to prema mogućnosti da Tomek zbog tajanstvene dje-vojke nađe izvor vječnog života, koji nitko nikada nije vidio…

vAdIM ZelAndAPoKRIFnI tRAnSURFInGPlanetopija

Ruski fizičar Vadim Zeland donosi novi nastavak u hit seriji o transurfingu, moćnoj tehnici za upravljanje stvarnošću koja nas uči da postoji samo jedan gospodar naše stvarno-sti – mi sami! “Apokrifni transurfing” opsežno je, slojevito i kompleksno djelo koje izlazi iz općeprihvaćenih okvira, kako nam i sam naziv poručuje. Ako ste u provođenju teh-nike imali bilo kakvih dvojbi ili poteškoća, ova će vam knji-ga dati odgovore na vaša pitanja, pa čak i na ona koja si još možda niste ni postavili!

ZoRAn FeRIćKAlendAR MAjAProfil

Kalendar Maja je roman odrastanja - pratimo tri dječaka koji odrastaju u Zagrebu pedesetih i šezdesetih godina 20. stoljeća. No to je i roman o ljubavi i njenim demonima. Čitamo priču o Tihomiru i Senki od gimnazijskih dana do starosti. To je i roman o seksu, o žudnji koja nas ispunjava i uništava. I roman o prolaznosti, o vremenu koje ne oblikuje samo sadašnjost nego mijenja i prošlost. Roman o starosti i slabosti. To je, dakle, roman koji se sastoji od više romana, a opet je sve u njemu utkano jedno u drugo.

toMአZMeŠKAlljUBAvno PISMo KlInoPISoMNaklada Ljevak

Roman daje postmodernističku sliku druge polovine 20. stoljeća, od Drugog svjetskog rata do “baršunaste revolu-cije”, a okosnicu priče drže Josef i Kv ̌eta koji su se upozna-li na predavanjima iz hetitske kulture. Ta Josefova strast prema povijesti i mitovima Hetita prati ga cijeloga života te je mjerilo njegove ljubavi prema Kv ̌eti. Njihov najbolji prija-telj pedesetih godina pristaje raditi za komunističku poli-ciju, a kad Josefa uhite, Kv ̌eta zatraži od prijatelja Hyneka pomoć...

MIRoSlAv MIćAnovIćdAnIMeandarmedia

Dani se pune tekstovima u koje se upliću različiti oblici go-vora i iskustava koji nisu strani poeziji, esejistici..., ali se ne odustaje od ideje savršene priče na čijem se početku, ili dnu, krije tajna čudesnog, uzbudljivog i lijepog. Tematska čvorišta su i prostor i vrijeme, dani (i noći) malih priča o obiteljima, ljubavima, sjećanjima i “kratkoročnim strada-njima”. S idejom o tekstu kao samoproizvodnoj strukturi traga se za “autentičnim mjestom” gdje se misli, sanja, gubi, domišlja i govori o sebi i Drugom.

19Broj 3710, 16. siječnja 2012.www.privredni.hr

Pogled u svijet

Čuvajtese Merkozyja dr. uroš dujšin

C uvajte se recepta Merkozy, radi se o jednostranom rje-

šenju - opominje Econo-mist. Recept već znamo: plafone zaduženja i defi-cita treba unijeti u ustave pod kontrolom Europskog suda pravde, dok bi sank-cije za njihovo probijanje trebale biti automatske. No sve to neće biti dovolj-no za rješavanje problema. Šanse za sprječavanje pri-

jestupnika putem globa su male, a kršenje fiskalnih pravila i nije bilo glavni uzrok problema s eurom. U današnjoj se krizi ne radi toliko o fiskalnoj rastroš-nosti koliko o strahovanji-ma investitora o održivosti eura i njihovom bijegu od perifernih zemalja.

Fiskalna disciplinaNa kratki bi rok opsesija fi-skalnom strogošću stvari mogla samo pogoršati pro-dubljujući recesiju. A bez okvira za zajedničko finan-ciranje, povjerenje investi-tora se neće vratiti. U tom pogledu, smatra Econo-mist, Merkozy ne nudi ni-šta. Merkelova je uvjerila Sarkozyja da se treba odre-ći izdavanja zajedničkih euroobveznica. On je sa svoje strane uspio razvod-niti ideju da privatni ima-telji obveznica moraju biti na udaru kad god se pojedi-na zemlja nađe u teškoća-ma. Sva je prilika da se oni

nadaju kako će naglašava-nje financijske discipline biti dovoljno da uvjeri Eu-ropsku središnju banku da se smjelije uključi u igru. Njen predsjednik je već izjavio da bi takav “fiskal-ni paket” zaslužio pomoć ECB-a. No u svemu tome nema odgovarajuće strate-gije o tome kako i koliko će zemlje eurozone ići u za-jedničkom jamstvu za neke dugove; a to je ključno pi-tanje. Ako bi, naime, stro-ža pravila bila popraćena

nekim oblikom zajednič-kog jamstva, tada bi posto-jala i nagrada za dobro po-našanje kao i vjerodostojna sankcija: svaka zemlja koja zgriješi neće moći izdavati euroobveznice.

Najnoviji obrat dogo-dio se prošlog ponedjeljka kada su se u Berlinu sasta-li Merkel i Sarkozy. No-vost je u tome što fiskal-na pravila za euro još nisu definirana (to bi trebala biti početkom ožujka), no zato je postavljen zahtjev da se Grčkoj otpiše 60 po-sto duga – koji ta zemlja ionako ne može vratiti.

Dodatna podrška euru mogla bi doći putem MMF-a. Europska središ-nja banka ne smije financi-rati vlade zemalja članica, ali ona, kao i nacionalne središnje banke, može po-zajmljivati novac MMF-u. One su već i ranije pribav-ljale sredstva Fondu, pa se čak ni ortodoksna Bunde-sbanka ne protivi punjenju

MMF-ove blagajne; ma-kar i ako taj novac kasni-je bude korišten za spaša-vanje Italije ili Španjolske. Takvo bi “pranje novca” (Economist) doista bila lu-kava doskočica. Ono za-obilazi ograničenja koja imaju središnje banke.

Presuđuju financijska tržišta Osigurava financijsku dis-ciplinu, jer bi uvjeti koje nameće Fond pridonijeli discipliniranju perifernih zemalja Europe. K tome bi se mogla pribaviti sred-stva i od drugih: Amerika više ništa neće pridonije-ti MMF-u, ali bi velike ze-mlje u usponu mogle po-puniti MMF-ov kapital ako Europljani učine isto. I dok se Europski fond za fi-nancijsku stabilizaciju ko-prca, MMF bi bio najbolji izvor potrebnog novca.

Koliko bi se tako mo-glo prikupiti novca, ostaje otvoreno. Eswar Prasad sa

Sveučilišta Cornell sma-tra da ako Europljani dadu 150 do 200 milijardi, tada bi i zemlje u usponu mo-gle dodati otprilike toliko - a toliko bi novca otpri-like i trebalo. MMF ras-polaže s oko 390 milijar-di dolara što je dovoljno za financiranje manjih ze-malja; no to nije dovoljno za veće zemlje poput Ita-lije i Španjolske koje će u 2012. trebati 320 odnosno 142 milijarde eura za re-financiranje svojih dugo-va. Uz angažman Fonda euro i eurozona bi mogli biti spašeni. Hoće li tako biti, presudit će – financij-ska tržišta.

Na kratki bi rok opsesija fiskalnom strogošću stvari mogla samo pogoršati produbljujući recesiju

ˇ

STEČAJEVINEKRETNINEDRAŽBE

Mljekara za dva milijuna, pilana za 25 milijuna kunaZemljište, strojevi i oprema tvornice namje-štaja Radinost u Novoj Gradiški, ukupne površi-ne 26.626 četvornih me-tara i procijenjene vrijed-nosti 15.805.629 kuna. Jamčevina je 10 posto, a razgledavanje je mogu-će u dogovoru sa stečaj-nim upraviteljem na broj mobitela 091/7276 561. Dražba se održava 19. si-ječnja 2012. u 11 sati na Trgovačkom sudu u Osi-jeku, stalna služba u Sla-vonskom Brodu.

Zemljište, strojevi i oprema pilane u Novoj Gradiški ukupne površi-ne 80.572 četvorna me-tra i procijenjene vrijed-nosti 25.515.228 kuna. Jamčevina je 10 posto, a razgledavanje je mogu-će u dogovoru sa stečaj-nim upraviteljem na broj mobitela 091/7276 561. Dražba se održava 19. si-ječnja 2012. u 11 sati na Trgovačkom sudu u Osi-jeku, stalna služba u Sla-vonskom Brodu.

Zemljište i skladište tvornice namještaja u Novoj Gradiški, ukupne površine 60.504 četvorna metra i procijenjene vri-jednosti 28.216.440 kuna. Jamčevina je 10 posto, a razgledavanje je mogu-će u dogovoru sa stečaj-nim upraviteljem na broj mobitela 091/7276 561. Dražba se održava 19. si-ječnja 2012. u 11 sati na Trgovačkom sudu u Osi-jeku, stalna služba u Sla-vonskom Brodu.

Vozila Renault Master i Renault Traffic, brodski limeni kontejner i gradi-lišni kontejner, dva ured-ska kontejnera i notebo-ok ASUS, sve u Opuzenu, Dubrovačko-neretvan-ska županija. Predmeti se

prodaju kao cjelina po je-dinstvenoj početnoj cije-ni od 171.462 kune. Jam-čevina je 20.000 kuna, a razgledavanje je moguće u dogovoru sa stečajnim upraviteljem na broj mo-bitela 098/485 067. Rok za dostavljanje ponuda je 18. siječnja 2012., a jav-no otvaranje ponuda odr-žat će se 20. siječnja u 12 sati na Trgovačkom sudu u Splitu, Jadranska bb.

Upravna zgrada s resto-ranom, kuhinjom i skla-dištima u Bršadinu, Vu-k o v a r s k o - s r i j e m s k a županija, ukupne povr-šine 6959 četvornih me-tara i procijenjene vri-jednosti 4.434.497 kuna. Jamčevina je 10 posto, a razgledavanje je moguće uz dogovor sa stečajnom upraviteljicom na broj mobitela 098/1706 649. Dražba se održava 17. si-ječnja u 11 sati na Trgo-vačkom sudu u Osijeku, Zagrebačka 2.

Proizvodni pogon mlje-kare u Starom Petro-vom Selu, s pokretni-nama, ukupne površine 10.257 četvornih metara i procijenjene vrijednosti 2.114.074 kune. Nekretni-na i pokretnine se proda-ju kao cjelina. Jamčevina je 10 posto, a razgledava-nje je moguće u dogovoru sa stečajnim upraviteljem na broj mobitela 098/263 734. Dražba se održava 17. siječnja 2012. u 13 sati na Trgovačkom sudu u Osije-ku, stalna služba u Slavon-skom Brodu, Trg pobjede 13/III.,sudnica 89/III.

Privredno dvorište, tra-fostanica, kuća, industrij-sko postrojenje, oranica i skladište u Puli, ukupne površine 14.574 četvorna metra i procijenjene vri-jednosti 14.515.976 kuna. Jamčevina iznosi 500.000 kuna i plaća se najkasni-je tri dana prije dražbe. Razgledavanje je mogu-će svakog radnog dana uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na broj mobitela 098/292 281. Dražba se održa-va 17. siječnja 2012. u 14 sati na Trgovačkom sudu u Rijeci, I. kat, sud-nica broj 3. Nekretnina se na dražbi ne može pro-dati po cijeni manjoj od 5.000.000 kuna.

Dvosobni stan u Marče-ljima, Općina Viškovo, Primorsko-goranska župa-nija, ukupne površine 64 četvorna metra i procije-njene vrijednosti 493.991 kunu. Jamčevina je 10 po-sto i plaća se najkasnije do 17. siječnja 2012. Ra-zgledavanje je moguće uz prethodni dogovor sa ste-čajnim upraviteljem na broj mobitela 095/9146 409. Dražba se održava 19. siječnja 2012. u 9 sati na Trgovačkom sudu u Ri-jeci, I. kat, sudnica 2.

S t a m b e n o - p o s l o v n i objekt u Bregima, Opći-na Matulji, Primorsko-go-ranska županija, ukupne površine 1092 četvorna metra i procijenjene vri-jednosti 2.727.280 kuna. Jamčevina je 10 posto i plaća se najkasnije do 16. siječnja 2012. Razgleda-vanje je moguće uz pret-hodni dogovor sa stečaj-nim upraviteljem na broj mobitela 098/292 281. Dražba se održava 19. si-ječnja 2012. u 11 sati na Trgovačkom sudu u Rije-ci, I. kat, sudnica 2.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

20 Broj 3710, 16. siječnja 2012.SVIJET FINANCIJA Privredni vjesnik

P rema zadnjim po-dacima Hrvatske narodne banke,

krediti banaka potkraj lanj-skog studenoga iznosili su gotovo 287,8 milijardi kuna. Na mjesečnoj razini zabilježen je blagi rast od jedan posto, a u odnosu na kraj studenoga 2010. iznos kredita je viši za 17,2 mili-jarde kuna ili 6,3 posto. U odnosu na kraj 2010. godi-ne stanje kredita više je za gotovo 15 milijardi kuna ili 5,5 posto.

U odnosu na kraj pret-prošle godine rast uku-pnih kredita dominantno je posljedica rasta kredi-ta poduzećima. Naime, krediti tom sektoru do-

segnuli su 116,9 milijar-di kuna, što je 8,1 posto više nego potkraj 2010., no dobar dio tog rasta po-tražnje može se pripisa-ti većim poduzećima. S

druge strane, godišnje sto-pe rasta kredita stanovniš-tvu znatno su slabije, što odražava izostanak snaž-nijeg zapošljavanja te ne-izvjesnost na tržištu rada u pogledu ostvarivanja

budućih dohodaka. Kre-diti stanovništvu u stude-nom su na mjesečnoj razi-ni nastavili blago padati te su iznosili 128,5 milijar-di kuna, što je 966 miliju-na kuna ili 0,8 posto više

u odnosu na kraj 2010. godine. Stambeni krediti, koji čine najveći dio kre-dita stanovništvu (46 po-sto), iznosili su 59,2 mili-jarde kuna te su zabilježili rast od 4,4 posto godišnje.

Međutim, s obzirom na to da se najveći dio kredita odobrava uz valutnu klau-zulu, treba uzeti u obzir da je kuna, na godišnjoj razi-ni, oslabjela u odnosu na euro 1,1 posto.

Krediti državi su u studenom porasli za 1,2 milijarde kuna, dosegnuv-ši 37,3 milijarde kuna, što je 8,4 posto više nego na kraju 2010. godine. U ovoj godini analitičari RBA očekuju slična kre-tanja kao i u 2011. Kre-diti će vjerojatno porasti, ali vrlo blago, pri čemu će rast biti generiran primar-no potražnjom poduzeća (uglavnom onih velikih s boljim mogućnostima na-plate potraživanja od ku-paca). S obzirom na već razmjerno visoku zaduže-nost kućanstava, rast po-tražnje za kreditima sek-tora stanovništva se ne očekuje. (V.A.)

Hrvatska narodna Banka

Krediti u studenome 287,8 milijardi kuna

rast potražnje za kreditima sektora

stanovništva ove se godine ne očekuje

R azočaravajućih 0,7 posto rasta bruto domaćeg

proizvoda u trećem lanj-skom kvartalu posljedica je naglašeno loše domaće potražnje (osobna potroš-nja koja praktički stagnira, blago negativna javna po-trošnja te duboko u minu-su zakopana investicijska ulaganja) i da nije bilo po-zitivnog utjecaja turističke sezone (odnosno ukupnog pozitivnog doprinosa neto izvoza), vjerojatno uop-će ne bi bilo rasta odnosno vjerojatnije je da bismo govorili o novom padu BDP-a. Iako kad govori-mo o pozitivnom dopri-nosu neto izvoza u trećem tromjesečju 2011., govori-mo o dvopostotnom real-nom rastu izvoza i 8,3-po-stotnom padu uvoza. S obzirom na to da ni u tre-ćem kvartalu nije zabilje-žena značajnija pozitivna

stopa rasta BDP-a, razlo-ga za optimizam zapravo i nema. Naime, očekujemo da će četvrto tromjesečje donijeti ponovnu stagna-ciju gospodarskog rasta uz naglašeni rizik novog pada BDP-a. U takvim okolno-stima naše trenutačne pro-cjene pokazuju kako će se ukupni rast BDP-a u 2011.

kretati negdje oko nule, ističe Ivana Jović, anali-tičarka PBZ-a.

Imajući u vidu pogor-šanu gospodarsku situaci-ju i zaoštravanje financij-ske krize u zemljama EU-a te učinke koje će ona ima-ti na Hrvatsku, bilo putem trgovinskih bilo putem fi-nancijskih tokova, smatra-

mo da će 2012. biti prijelo-mna s više aspekata.

Bez reformi - vegetiranjeNaša je procjena da će ova godina donijeti pad BDP-a od jedan posto, kaže ona, dodajući da iako je i ta stopa sama po sebi za-brinjavajuća s obzirom na

to da nas svrstava u red ri-jetkih gospodarstava s ni-zom od četiri recesijske godine, svaki daljnji ek-sterni šok stvara dodat-ni pritisak da Hrvatska u 2012. zabilježi i veći pad.

Iako dakle u kratkom roku ponajprije govori-mo o vanjskim šokovima u smislu prelijevanja novog vala krize u EU-u putem uobičajenih transmisijskih mehanizama, činjenica je da će i neophodna fiskal-na konsolidacija imati do-

datan negativan učinak na kretanje BDP-a. S obzirom na protekle tri izgubljene godine u kojima se fiskus mogao konsolidirati a nije,

smatramo da je ova godi-na presudna i, s obzirom na očekivanja javnog mnije-nja, vjerojatno idealna pri-lika za fiskalnu konsolida-ciju i postavljanje temelja dugoročnog održivog rasta. Bez toga u predstojećem srednjoročnom razdoblju očekuje nas vegetiranje na prosječnom rastu od oko dva posto, ako i toliko. Rejting agencije vrlo su ja-sne u svom stajalištu da će bez adekvatne fiskalne pri-lagodbe, reformskih zahva-ta i reformi javnih poduze-ća doći do pada rejtinga na razinu smeća. Pad rejtinga poskupjet će izvore finan-ciranja što će se odraziti ne samo na državno financi-ranje već i na financiranje privatnog sektora, a u tim uvjetima postizanje gos-podarskog rasta te nužno i fiskalna održivost postaju upitni, zaključuje Ivana Jo-vić. (V.A.)

Prognoze za 2012. godinu

Pad BDP-a od jedan posto

rast ukupnih kredita dominantno je posljedica rasta kredita poduzećima

ova je godina vjerojatno idealna za fiskalnu konsolidaciju i postavljanje temelja dugoročnog održivog rasta

ukupni rast BdP-a u 2011. kretat će se oko nule

BdP-a u 3. kvartalu 2011. godine

0,7% rast (uvoza u istom razdoblju

8,3% pad (

21Broj 3710, 16. siječnja 2012.www.privredni.hr

bruto dobit poduzetnika u 9. mjeseci 2011.

25,4 mlrd kn (veća potraživanja od obveza

4,4 mlrd kn(

J edna je od karak-teristika poslova-nja poduzetnika

obveznika poreza na dobit Hrvatske zadnjih godina dominantna uloga podu-zetnika u privatnom vla-sništvu.

Ti su poduzetnici u pr-vih devet mjeseci 2011. godine prema podaci-ma Financijske agencije (Fina) u ukupnim rezul-tatima poslovanja podu-zetnika Hrvatske ima-li sljedeće udjele: u broju poduzetnika 97,9 posto, u broju zaposlenih 74,1 po-sto, u ukupnim prihodi-ma 72,2 posto, u ukupnim rashodima 73,5 posto, u bruto dobiti 50,7 posto, u potraživanjima od kupaca 81,8 posto, u obvezama prema dobavljačima 81,8 posto te u ukupnim inve-sticijama 72 posto.

Poduzetnici svih četi-riju oblika vlasništva pozi-tivno su poslovali u prvih devet mjeseci protekle go-dine i ostvarili bruto dobit. Tako je najveću dobit, od 12,9 milijardi kuna, ostva-rilo 89.662 poduzetnika u privatnom vlasništvu, sli-jedi 609 poduzetnika koji djeluju u mješovitom vla-sništvu sa 11,3 milijardi

kuna, potom poduzetni-ci u državnom vlasništvu, njih 748, sa 1,2 milijarde kuna te 588 u zadružnom vlasništvu sa 36 milijuna kuna. U odnosu na prvih devet mjeseci 2010. godi-ne, poduzetnici u mješovi-tom vlasništvu povećali su bruto dobit za 169,7 posto, poduzetnici u privatnom vlasništvu imali su pove-ćanje bruto dobiti od dva posto, dok su poduzetni-ci u državnom vlasniš-

tvu smanjili bruto dobit za 14,6 posto. Poduzetni-ci u zadružnom vlasništvu mnogo su bolje poslovali u lanjskih prvih devet mje-seci, jer su ostvarili bruto dobit od 36 milijuna kuna, prema 12 milijuna kuna bruto gubitka u istom raz-doblju 2010. godine.

Poduzetnici u zadruž-nom vlasništvu u prvih su devet mjeseci 2011. godi-ne na uloženih 100 kuna ostvarili 102,53 kune pri-hoda, oni u državnom vla-sništvu 103,03 kune, u pri-vatnom vlasništvu 103,97 kuna, a najviše oni u mje-šovitome 115,04 kune. Prosjek za sve poduzetni-ke bio je 105,76 kuna pri-hoda na 100 kuna rashoda.

Iako su ostvarili naj-bolje rezultate mjere-ne veličinom bruto dobi-ti, zaposleni u privatnom sektoru nisu za to bili i na-građeni iznadprosječnim neto plaćama.

Potraživanja veća od obvezaProsječna mjesečna neto plaća po zaposlenom u privatnom sektoru bila je 4314 kuna, što je 7,7 po-sto ispod prosječne mje-sečne plaće poduzetnika Hrvatske, koja je izno-sila 4673 kune. Kao i u proteklim razdobljima, najbolje su plaćeni zapo-sleni kod poduzetnika u državnom vlasništvu sa 6003 kune prosječne mje-

sečne neto plaće, što je 28,5 posto iznad prosje-ka. U istom razdoblju za-posleni kod poduzetnika u zadružnom vlasništvu primali su 3652 kune pro-sječne mjesečne neto pla-će što je 21,8 posto ispod prosjeka, a zaposleni kod poduzetnika u mješovi-tom vlasništvu 5468 kuna prosječne mjesečne neto plaće što je, pak, 17 posto iznad prosjeka poduzetni-ka Hrvatske.

Finina analiza odno-sa potraživanja od kupaca i obveza prema dobavlja-čima sa stanjem 30. ruj-na 2011. kod poduzetni-ka Hrvatske pokazuje da su potraživanja za 4,4 mi-lijarde kuna veća od ob-veza, što je povoljno. Kod poduzetnika u privatnom vlasništvu razlika u korist potraživanja iznosi 3,6 milijardi kuna, u držav-nom vlasništvu 2,3 mili-jarde kuna, a kod podu-zetnika u ostalim oblicima vlasništva obveze prema dobavljačima veće su od potraživanja od kupaca, i to u zadružnom vlasniš-tvu za 442 milijuna kuna i kod poduzetnika u mje-šovitom vlasništvu za 1,1 milijardu kuna. (V.A.)

Financijska agencija

Privatni poduzetnici ostvarili 12,9 milijardi kuna bruto dobiti Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom u privatnom sektoru bila je 4314 kuna, što je 7,7 posto ispod prosječne mjesečne plaće poduzetnika Hrvatske

Prosjek za sve poduzetnike bio je 105,76 kuna prihoda na 100 kuna rashoda

Tablica o poslovanju poduzetnika Hrvatske u razdoblju I.-IX. 2011. - po oblicima vlasništva (iznosi u milijunima kuna, udjeli u %)

Izvor: FINA

Opis Ukupno Državno vlasništvo Privatno vlasništvo Zadružno vlasništvo Mješovito vlasništvo

Iznos Udjel Iznos Udjel Iznos Udjel Iznos Udjel

Broj poduzetnika 91.607 748 0,8 89.662 97,9 588 0,6 609 0,7

Broj zaposlenih 853.424 105.117 12,3 632.385 74,1 2817 0,3 113.105 13,3

Ukupni prihodi 466.555 41.915 9,0 336.995 72,2 1444 0,3 86.201 18,5

Ukupni rashodi 441.140 40.680 9,2 324.121 73,5 1408 0,3 74.931 17,0

Bruto dobit (višak prihoda nad rashodima) 25.415 1235 4,9 12.874 50,7 36 0,1 11.270 44,3

Potraživanja od kupaca (30.IX.) 140.237 9105 6,5 114.749 81,8 492 0,4 15.891 11,3

Obveze prema dobavljačima (30.IX) 135.806 6802 5,0 111.064 81,8 934 0,7 17.006 12,5

Ukupne investicije 27.326 4143 15,2 19.686 72,0 121 0,4 3376 12,4

Prosječne mjesečne neto plaće po zaposlenom u kn i odnos prema prosjeku RH u %

4.673 6003 +28,5 4314 -7,7 3652 -21,8 5468 +17,0

*vijesti

Tržište osiguranja palo za 1,1 posto U prošloj godini 26 osigu-ravateljskih društava za-računalo je ukupnu bruto premiju od 9,144 milijardi kuna, što je 1,1 posto ma-nje u odnosu na rezulta-te ostvarene u 2010. godi-ni, kažu podaci Hrvatskog ureda za osiguranje. U sku-pini neživotnih osigura-nja ukupna premija iznosi 6,7 milijardi kuna, a u sku-pini životnih osiguranja 2,43 milijarde kuna. Naj-veća premija ostvarena je u osiguranju od autoodgo-vornosti, u iznosu od 2,935 milijardi kuna, što je za 1,6 posto više nego u istom razdoblju 2010. godine.

Imex banka: dobit 25,3 milijunaImex banka je u 2011. go-dini, prema privremenim financijskim izvještaji-ma, ostvarila 25,3 milijuna kuna dobiti, dok je ukupna imovina porasla za 20,86 posto i dosegnula 1,9 mi-lijardi kuna. Ukupni pla-smani banke su u porastu od 23 posto u odnosu na prethodnu godinu te izno-se 1,319 milijardi kuna. Krediti pravnim osobama i obrtnicima porasli su za 254 milijuna kuna, odno-sno 27 posto. Ukupni de-poziti klijenata su porasli gotovo 19 posto i iznose 1,549 milijardi kuna.

Erste mBanking i na Androidu

Nakon što je sredinom prosinca prošle godine ra-zvila mBanking aplikaciju za iPhone mobilne uređa-je, uslugom plaćanja ra-čuna Slikaj i plati, Erste banka je razvila i Andro-id verziju iste aplikacije za mobilne uređaje. Riječ je o inovativnom načinu pla-ćanja računa, bez ručnog popunjavanja uplatnice. Dovoljno je mobilnim ure-đajem fotografirati uplat-nicu, a platni nalog potom se automatski popunjava. Od sredine prosinca proš-le godine, mBanking apli-kaciju za iPhone i Android uređaje preuzelo je nešto više od 3600 korisnika.

22 Broj 3710, 16. siječnja 2012.SVIJET FINANCIJA Privredni vjesnik

U prošlom tjed-nu došlo je do smjene razdo-

blja održavanja obvezne pričuve. U srijedu je za-počelo novo razdoblje održavanja obvezne pri-čuve, a u skladu s tim kre-tali su se i odnosi ponu-de i potražnje na Tržištu novca Zagreb. Početkom tjedna potražnja za pozaj-micama isključivo je bila na dulje rokove, dok je potražnja za prekonoćne pozajmice bila neznatna. Zbog ročnih plasmana vi-sina prosječne dnevne ka-matne stope je početkom tjedna bila visoka. Na-kon početka novog raz-

doblja potražnja za po-zajmicama se povećala, dok je ponuda viškova bila skromnija. Međutim zbog razmjerno visoke li-kvidnosti sustava, kamat-ne stope su porasle, no nije došlo do značajni-jeg rasta. Prosječna tjed-

na kamatna stopa iznosila je 1,73 posto, dok je pro-sječna prekonoćna stopa bila 0,46 posto.

Ministarstvo finan-cija održalo je u utorak aukciju trezorskih zapi-sa u kunama i eurima. Interes sudionika za upis

bio je velik, a prinosi i za trezorske zapise u kuna-ma i eurima po svim ro-kovima dospijeća zabi-lježili su pad. Planirani iznos izdanja kunskih za-pisa bio je 150 milijuna kuna, ali od 667 miliju-na kuna pristiglih ponu-

da ostvareni iznos emi-sije bio je 200 milijuna kuna. Na rok od 91 dan upisano je 28 milijuna kuna po kamatnoj sto-pi od 4,40 posto, na rok od 182 dana 100 miliju-na kuna po kamatnoj sto-pi od 5,18 posto, te na

rok od 364 dana 72 mi-lijuna kuna po kamatnoj stopi od 5,35 posto. Kod aukcije trezorskih zapisa u eurima od planiranih 10 milijuna eura, unatoč pristiglim ponudama u iznosu od 46,152 miliju-na eura, ostvareni iznos emisije bio je 11,4 mili-juna eura. Sljedeća auk-cija najavljena je za 24. siječnja 2012.

U idućem razdoblju ne očekujemo značajni-je promjene na novčanom tržištu. Potražnja za po-zajmicama vjerojatno će biti nešto izraženija, a ka-matne stope na kratkoroč-ne pozajmice trebale bi se zadržati na sadašnjim ra-zinama.

Dobar tjedan na svjetskim burzama okončan je lo-šim petkom - s iznimkom azijskih burzi - a za sve je opet kriva europska duž-nička kriza. Najava rej-

ting agencije S&P da će sniziti kreditni rejting ne-koliko europskih zema-lja zbog njihove prezadu-ženosti oživjela je skepsu američkih ulagača koji su

počeli povlačiti svoj ka-pital investiran u dionice europskih kompanija. Za-jednička europska valu-ta također je izgubila na vrijednosti prema američ-

kom dolaru koji je ojačao i prema japanskom jenu. Cijena sirove nafte opet je kliznula ispod 100 do-lara po barelu, a u padu je i cijena zlata. U takvoj atmosferi nije čudo da ne ide najbolje čak ni naj-većim igračima na bur-zovnom tržištu: JP Mor-gan Chase tako je objavio da im je dobit u zadnjem tromjesečju prošle godi-ne bila za 23 posto manja nego u istom razdoblju 2010. Čista zarada bila im je “samo’’ 3,72 milijarde dolara, dobrih milijardu dolara manje nego u za-dnja tri mjeseca pretproš-le godine.

TržišTe novca Zagreb

Potražnja nešto izraženija, kamate stabilne

Postupno slabljenje kune nastavljeno je i u 2012. godini. Euro je sada sta-bilno iznad 7,5 kuna, s

trendom blagog rasta, do-lar je blizu šest kuna i ta-kođer raste, a afera zbog koje je guverner švicar-

HrvaTsko deviZno TržišTe

Nastavljeno slabljenje kune

Međunarodno TržišTe kapiTala

Brige oko rejtinga more i najveće

Vrijednost Mirexa, obračunske jedinice prosječnog ob-veznog mirovinskog fonda, prošlog je petka dosegnula 157,7633 boda. Uspoređujući njegovu vrijednost s pret-prošlim tjednom, uočava se minimalni pad od 0,01 posto, što zapravo znači stagnaciju.

Mirovinski fondovi

Stagnacija Mirexa

Izvor: HNB primjena od 14. siječnja 2012. 9.1. 10.1. 11.1. 12.1. 13.1

7.56

7.55

7.54

7.53

7.52

7.51

EUR 5.92

5.91

5.90

5.89

5.88

5.87

USD 6.24

6.23

6.22

6.21

6.20

6.19

CHF

9.1. 10.1. 11.1. 12.1. 13.1 9.1. 10.1. 11.1. 12.1. 13.1

ske središnje banke mo-rao podnijeti ostavku ipak je negativno utjecala i na franak, čija je vrijednost

nakon duljeg vremena premašila 6,2 kune.

5500

5560

5620

5680

5740

5800

13.1.12.1.11.1.10.1.9.1.

12300

12360

12420

12480

12540

12600

13.1.12.1.11.1.10.1.9.1.

2660

2680

2700

2720

2740

2760

13.1.12.1.11.1.10.1.9.1.

3100

3140

3180

3220

3260

3300

13.1.12.1.11.1.10.1.9.1.

5800

5880

5960

6040

6120

6200

13.1.12.1.11.1.10.1.9.1.

8350

8390

8430

8470

8510

8550

13.1.12.1.11.1.10.1.

FTSE 100 Dow Jones NASDAQ

CAC40 DAX NIKKEI 225

valuta Srednji tečaj za devize

AUD australski dolar 6,100306

CAD kanadski dolar 5,798269

JPY japanski jen (100) 2,434805

CHF švicarski franak 6,232384

GBP britanska funta 9,042935

USD američki dolar 5,897566

EUR euro 7,541808

Jelena drinković

9.1. - 13.1.2012.

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

5

4

3

2

1

0ponedjeljak utorak srijeda četvrtak petak

u % 2.1. - 6.1.2012.

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

300

200

100

09.1.2012. 10.1.2012. 11.1.2012. 12.1.2012. 13.1.2012.

u mil. kn Ponuda Potražnja Promet

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 12.1.2012.

Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi)AZ obvezni mirovinski fond 161,5749Erste Plavi obvezni mirovinski fond 159,4096PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond 148,7029Raiffeisen obvezni mirovinski fond 156,9683MIREX 157,7633Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi)Otvoreni DMF-oviAZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond 163,9878AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond 191,4348CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond 117,9153Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond 130,4887Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond 135,6769Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond 150,5190Zatvoreni DMF-oviAuto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 99,5887AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 181,5998AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 176,6722AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 189,8371AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 136,5948Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond 118,3825CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 103,5370Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla 162,7416Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe 107,6019Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta 118,1897

Zatvoreni dobrovoljni mir. fond Hrvatskog liječničkog sindikata 168,7876

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR 150,0981

Zatvoreni dobrovoljni mir. fond Sindikata hrv. Željezničara - Raiffeisen 119,5715

Zatvoreni dobr. mir. fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE 105,4972

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT 135,9676

160

158

156

154

MIREX - mjesečni

12.12. 22.12. 2.1. 12.1.

MIREX - tjedni160

158

156

1549.1. 10.1. 11.1. 12.1.

23Broj 3710, 16. siječnja 2012.www.privredni.hr

Više od 200.000 građana u blokadi

Krajem studenoga prošle godine 219.421 građanin imao je blokiran transak-cijski račun, a istodobno je bilo 113.895 računa građa-na koji su izuzeti od pro-vedbe ovrhe, a otvoreni su poslije 1. siječnja 2011. godine, prema podacima Fine. U očevidniku redo-slijeda osnova za plaća-nja, na dan 30. studenog 2011. godine, evidentirano je 1.053.864 osnova za pla-ćanje. Što se tiče poslovnih subjekata, podaci Fine po-kazuju da ukupna vrijed-nost neizvršenih osnova za plaćanje u listopadu izno-si 40,19 milijardi kuna. Od ukupno 68.489 blokiranih poslovnih subjekata, nešto više od polovine (52 posto) pravne su osobe, na koje se odnosi najveći dio iznosa ukupnih neizvršenih osno-va za plaćanje - 83,8 posto. U odnosu na stanje krajem 2010. godine, broj poslov-nih subjekata u kratkotraj-noj blokadi (do 60 dana) smanjen je za 20,7 posto. U kratkotrajnoj blokadi (do 30 dana) bilo je 1329 prav-nih osoba, a njihove neiz-vršene osnove iznosile su 1,1 milijardu kuna.

Model A uspješan, model B zakazao U okviru modela A i A+ Hrvatska banka za obnovu

i razvitak odobrila je uku-pno 992 kredita, i to po mo-delu A 594 kredita u iznosu od 1,01 milijardu kuna, a po modelu A+ 398 kredita u ukupnom iznosu od 880 milijuna kuna. Kada se tim iznosima doda participaci-ja banaka, poduzetnicima je odobreno ukupno 4,7 milijardi kuna. U HBOR-u ocjenjuju, kako prenosi Banka magazin, da su mo-deli A i A+ bili uspješni i pomogli gospodarstvenici-ma, dok modeli B i B+ nisu polučili rezultate. Po mo-delu B odobreno je svega jedno jamstvo u iznosu od 15 milijuna kuna, a po mo-delu B+ također jedno jam-stvo u iznosu od 1,3 miliju-na kuna.

Securitas kupio Protect

Securitas, najveća europ-ska i druga po veličini svjetska grupacija u sekto-ru zaštitarskih usluga, za-ključila je kupnju 85 posto udjela hrvatske zaštitar-ske tvrtke Protect iz Rije-ke. Vrijednost akvizicije se procjenjuje na 43 mili-juna kuna. Između tvrtki je postignut i dogovor pre-ma kojem će Securitas tije-kom 2013. godine preuzeti i preostalih 15 posto vla-sništva. Procesom akvizi-cije upravljala je tvrtka As-cendant Capital Advisors koja je Protectu bila finan-cijski savjetnik.

*vijesti

Iza nas je još jedan odli-čan tjedan, u kojem je čak 77 fondova ostvarilo porast vrijednosti. Najveći tjedni plus među dioničkim fon-dovima imao je NFD Au-reus BRIC (+5,52 posto), dok drugo mjesto zauzima Ilirika Gold (+4,83 posto), koji je od početka godine ostvario porast od čak de-

vet posto. Najveći pad kod dioničkih fondova zabilje-žio je fond Capital Two ko-jem je vrijednost smanjena za 1,2 posto, a slijedi ga C-Zenit s padom od 0,78 po-sto. Najuspješniji mješoviti fond protekloga tjedna bio je AC GBEM kojem je vri-jednost porasla za 1,57 po-sto, a iza njega je KD Ba-

lanced s porastom od 1,27 posto. Uvjerljivo najveći pad kod mješovitih fondo-va imao je fond NFD Au-reus Emerging Markets Balanced koji je pao za 1,28 posto, a iza njega je ICF Balanced s padom od 0,54 posto. Kod obveznič-kih fondova najveći porast imali su ZB bond (+0,99

posto) i Erste bond (+0,59 posto). Pad u ovoj grupi imao je samo HPB Obve-znički kojem je vrijednost smanjena za 0,19 posto. Kod novčanih fondova prevladavali su pozitiv-ni rezultati, a na vrhu lje-stvice je HPB Euronovčani koji je porastao za 0,08 po-sto. (M.R.)

INVESTICIJSKI FONDOVI

Još jedan odličan tjedan za fondove

Proteklog je tjedna došlo do porasta redovnog dio-ničkog prometa na Zagre-bačkoj burzi te je on izno-sio 68,005 milijuna kuna,

što je porast od 54,5 posto. Oba dionička indeksa ima-la su pad vrijednosti. In-deks Crobex pao je za 0,68 posto te je njegova posljed-nja vrijednost bila 1.726,63 boda, dok je Crobex10 tje-dan završio na 968,78 bo-

dova, što je pad od 0,36 posto. Najviše se trgova-lo dionicom Ine, kojom je ostvareno 12,378 milijuna kuna prometa, a tjedan je završila na 3730 kuna, što je pad od 0,53 posto. Naj-veći dobitnik je dionica

Dalekovoda koja je trgo-vanje završila na 131 kuni, što je porast od 3,15 posto, a njome je trgovano u vri-jednosti od 824.400 kuna. Najveći pad među 10 naj-

trgovanijih imala je dionica Belja, koja je pala za 2,23 posto te je trgovanje zavr-

šila na 85,05 kuna, a njome je trgovano u vrijednosti od 1,308 milijuna kuna.

BURZA

Dobitnik tjedna Dalekovod

Top 10 po prometu

tjedna promjena zadnja cijena promet 10 dionica s najvećim

rastom cijenetjedna

promjena zadnja cijena promet 10 dionica s najvećim padom cijene

tjedna promjena zadnja cijena promet

Marko Repecki www.hrportfolio.com

Hoteli Makarska d.d. +55,71% 109,00 54.500,00

Industrogradnja Grupa d.d. +23,60% 309,00 18.850,00

mperial hoteljerstvo d.d. +16,67% 175,00 43.780,22

Đakovština d.d. +13,12% 2,50 2.500,00

Solaris d.d. +12,45% 269,87 6.207,01

Adriatic Croatia Int. club d.d. +11,17% 2.925,00 40.950,00

Arenaturist d.d. +7,68% 70,00 8.398,40

Plava laguna d.d. +7,29% 1.590,00 75.796,00

Riviera Adria d.d. +5,91% 9,14 193.638,71

Franck d.d. +5,05% 770,00 273.541,71

INA-industrija nafte d.d. -0,53% 3.730,00 12.378.963,76

Hrvatske telekomunikacije d.d. -1,34% 241,00 11.896.401,16

AD Plastik d.d. +2,29% 103,98 2.595.931,33

Ericsson Nikola Tesla d.d. -0,93% 1.068,00 1.729.909,28

Belje d.d. -2,23% 85,05 1.308.180,05

Adris grupa d.d. (povlaštena) -0,05% 217,00 1.049.027,37

Petrokemija d.d. -0,92% 194,20 1.046.992,90

Atlantic Grupa d.d. -0,41% 483,99 999.505,74

Zagrebačka banka d.d. -0,95% 40,61 881.742,25

Dalekovod d.d. +3,15% 131,00 824.401,95

Validus d.d. -42,46% 5,00 616.330,34

Istarska kreditna banka Umag d.d. -37,78% 1.255,00 62.278,00

Montmontaža d.d. -32,42% 4.530,00 54.414,00

Dioki d.d. -18,78% 29,97 63.956,26

ZIF FIMA Proprius d.d. -14,68% 16,22 15.469,63

Kaštelanski staklenici d.d. -14,15% 1.335,01 325.173,56

ZIF Breza d.d. -13,61% 12,00 1.136,50

Croatia osiguranje d.d. (redovna) -12,22% 3.950,00 500.002,31

Hotel Medena d.d. -11,92% 60,00 5.400,00

Jadroplov d.d. -11,24% 75,00 81.166,63

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI od 5. do 12. siječnja 2012. godine

Naziv(fond) Valuta Vrijednost udjela*Tjedna

promjena [%]Naziv(fond) Valuta Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDSVB SMART € 93,4359 0,54

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDSKD Victoria kn 11,8280 2,53

ST Global Equity kn 27,9592 1,25

HI-growth € 8,1939 2,03

ZB trend € 130,6500 2,43

KD Prvi izbor kn 11,1342 2,15

Raiffeisen World € 106,0000 1,25

ZB euroaktiv € 101,2800 1,13

FIMA Equity kn 67,4356 0,34

Ilirika JIE € 124,9463 2,10

Raiffeisen Central Europe € 44,1900 0,11

PBZ Equity fond kn 66,0237 0,02

HPB Dionički kn 79,1359 0,03

Erste Adriatic Equity € 73,4200 -0,45

NFD Aureus Global Developed kn 88,6787 0,80

ZB aktiv kn 89,7600 0,98

HPB Dynamic kn 43,2527 0,87

Prospectus JIE kn 44,7006 2,60

AC Rusija € 32,9998 3,04

NFD Aureus BRIC € 23,5555 5,52

Capital Two kn 61,8646 -1,20

Ilirika Azijski tigar € 47,4990 2,72

PBZ I-Stock kn 59,4242 2,36

HPB Titan € 65,4865 2,18

HPB WAV DJE € 90,2024 1,91

Platinum Global Opportunity $ 11,3877 1,57

Erste Total East € 27,0000 0,56

VB High Equity kn 45,5447 0,86

KD Nova Europa kn 6,0093 3,87

OTP indeksni kn 35,0305 -0,17

Platinum Blue Chip € 84,7948 1,47

C-Zenit kn 44,4845 -0,78

MP-Mena HR kn 466,2520 3,80

OTP MERIDIAN 20 € 70,1234 0,85

A1 kn 71,4500 -0,68

NFD Aureus US Algorithm kn 126,7802 4,40

NFD Aureus New Europe kn 82,7823 1,58

AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) € 9,6914 1,56

OTP Europa Plus € 100,5070 2,80

Ilirika BRIC € 87,4855 2,90

VB CROBEX10 kn 88,8270 0,29

KD Energija kn 9,8425 1,85

ZB BRIC+ € 94,7900 3,35

Ilirika Gold € 95,5506 4,83

Raiffeisen Prestige Equity € 102,4900 0,96

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDSErste Balanced € 108,4900 0,17

ZB global € 128,8400 1,10

PBZ Global fond kn 94,4166 0,31

HI-balanced € 9,8574 0,98

ICF Balanced kn 109,0464 -0,54

Raiffeisen Balanced € 126,6800 0,10

ST Balanced kn 128,3246 0,12

HPB Global kn 90,4545 -0,33

OTP uravnoteženi kn 90,5416 0,07

KD Balanced kn 7,6394 1,27

NFD Aureus Emerging Markets Balanced kn 75,3877 -1,28

C-Premium kn 5,1107 -0,45

Agram Trust kn 61,7582 0,23

AC Global Balanced Emerging M (GBEM) € 9,5626 1,57

Allianz Portfolio kn 109,8423 -0,40

Raiffeisen Prestige € 100,9100 0,43

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDSZB bond € 164,6500 0,99

HI-conservative € 11,3348 0,06

Raiffeisen Bonds € 176,5000 0,19

PBZ Bond fond € 131,0223 0,39

Erste Bond € 132,5200 0,59

Capital One kn 165,6235 0,00

HPB Obveznički € 125,6177 -0,19

OTP euro obveznički € 109,6967 0,22

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDSPBZ Novčani fond kn 135,4762 0,05

ZB plus kn 166,9877 0,06

ZB europlus € 142,8728 0,05

PBZ Euro Novčani € 129,2155 0,06

Raiffeisen Cash kn 149,0100 0,06

Erste Money kn 142,1300 0,06

HI-cash kn 142,5692 0,04

ST Cash kn 139,6111 0,07

PBZ Dollar fond $ 126,1095 0,03

HPB Novčani kn 135,6465 0,06

OTP novčani fond kn 125,6274 0,06

VB Cash kn 119,1487 0,06

Agram Cash kn 1218,8276 0,07

Allianz Cash kn 111,6000 0,06

Agram Euro Cash € 11,0288 0,06

Platinum Cash kn 105,4163 0,07

Erste Euro-Money € 108,7400 0,06

Certus Cash kn 101,7707 0,06

Raiffeisen euroCash € 100,8400 0,07

HPB Euronovčani € 100,3383 0,08

UKUPAN TJEDNI PROMET: 334,276 milijuna kunaTJEDNI DIONIČKI PROMET: 68.005.513,75 kn

index zadnja vrijednost tjedna promjenaCrobex 1.726,63 -0,68%Crobex10 968,78 -0,36%Crobis 90,55 -0,69%Crobistr 101,26 -0,56%

Knjige možete naručiti putem:

t: 01/5600 000

f: 01/4846 656

e: pvmultimedija@privredni.hr

privredni vjesnik

TEHNIČKA DIJAGNOSTIKA I MONITORING U INDUSTRIJI

nakladnik: KIGENformat: 170 x 240 mmopseg: 292 str.

cijena269,00 kn299,00 kn

SOCIJALNI DIJALOG IKOLEKTIVNO PREGOVARANJEU HRVATSKOJ

nakladnik: TIMpressformat: 165 x 234 mmopseg: 156 str.

cijena153,00 kn170,00 kn

Izbor iz PV prodaje! POGLED U ZVJEZDANO NEBOKIGEN

KRIZA SE PRODUBLJUJEKIGEN

JEZIK TIJELAKIGEN

ETIČKA KLOPKAMitovi o društvenoj odgovornosti poduzećaTIMpress

ODNOSI S JAVNOŠĆUTeorija i praksaSynopsis

HRVATSKE POSEBNOSTITeorija i praksa identitetskih sustavaPrivredni vjesnik

EUROPSKO LOBIRANJENovum

ODNOSI S JAVNOŠĆUTeorija i praksaSynopsis

EKONOMSKA DIPLOMACIJAMenadžerski pristupSynopsis

STRATEGIJA IZBORNIH KAMPANJASynopsis

NEODRŽIVOST ODRŽIVOG RAZVOJAKIGEN

PRIRUČNIK ZA ODNOSE S JAVNOŠĆUHUOJ

KOMUNIKACIJSKI PLANHUOJ

KORPORATIVNI RAZGOVORIHUOJ

PRIRUČNIK ZA POLITIČKE KAMPANJEHUOJ

EUROPSKI MENADŽMENTEuropsko poduzeće u globalnoj ekonomijiSynopsis

STVARNA MOĆ U EUReforma postupka odboraNovum

MOGU LI VAS CITIRATI?Priručnik za menadžere za odnose s medijimaHUOJ

EU FONDOVIVodič kroz europske fondove 2008.-2013.Novum

PRVA FINANCIJSKA KRIZA 21. STOLJEĆANovum

PLAĆEOdređivanje i isplata plaćaTIMpress

NOVI PRAKTIČNI VODIČ KROZ EU LABIRINT2. izdanjeNovum

ZAKON O ZAŠTITI NA RADUS komentarskim bilješkamaTIMpress

RADNICI ZA JEDNOKRATNU UPORABUTIMpress

306,00 kn

81,00 kn

149,00 kn

314,00 kn

306,00 kn

171,00 kn

216,00 kn

170,00 kn

117,00 kn

117,00 kn

117,00 kn

117,00 kn

144,00 kn

179,00 kn

117,00 kn

629,00 kn

314,00 kn

108,00 kn

179,00 kn

90,00 kn

81,00 kn

170,00 kn

134,00 kn

134,00 kn

ZAKON O RADUs komentarima i tumačenjima

nakladnik: TIMpressformat: 165 x 234 mmopseg: 486 str.

cijena261,00 kn290,00 kn

KULTURA U IZLOGU

nakladnik: Meandarmediaformat: 125 x 200 mmopseg: 128 str.

cijena90,00 kn100,00 kn

VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE KUĆNOG BUDŽETA I RAČUNOVODSTVA

nakladnik: Rifinformat: 117 x 220 mmopseg: 152 str.

cijena90,00 kn100,00 kn

VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE PODUZETNIŠTVA

nakladnik: Rifinformat: 117 x 220 mmopseg: 144 str.

cijena90,00 kn100,00 kn

PLIVATI S ISO-OM I OSTATI ŽIV

nakladnik: Kigenformat: 170 x 240 mmopseg: 168 str.

cijena107,00 kn119,00 kn

VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE INVESTIRANJA U FINANCIJSKU IMOVINU

nakladnik: Rifinformat: 117 x 220 mmopseg: 192 str.

cijena90,00 kn100,00 kn

OTKRIVANJE ODNOSA S JAVNOŠĆU

nakladnik: HUOJformat: 195 x 265 mmopseg: 722 str.

cijena351,00 kn390,00 kn

POREZNA REFORMA I HRVATSKA KRIZA

nakladnik: Rifinformat: 150 x 230 mmopseg: 122 str.

cijena135,00 kn150,00 kn

ČOVJEK I OKOLIŠ

nakladnik: Kigenformat: 170 x 240 mmopseg: 304 str.

cijena179,00 kn199,00 kn

KRIZA, A POSLIJE?

nakladnik: Meandar mediaformat: 134 x 214 mmopseg: 170 str.

cijena216,00 kn240,00 kn

cijena117,00 kn130,00 kn

RADNO VRIJEMEi preferencije radnika u razvijenim zemljama

nakladnik: TIMpressformat: 164 x 234 mmopseg: 222 str.

cijena171,00 kn190,00 kn

KRATKA POVIJEST BUDUĆNOSTI

nakladnik: Meandar mediaformat: 134 x 214 mmopseg: 310 str.

cijena144,00 kn160,00 kn

cijena269,00 kn299,00 kn

DOBA PROMJENA U ENERGETICI

nakladnik: KIGENformat: 175 x 245 mmopseg: 210 str.

cijena161,00 kn179,00 kn

Mato KaračićTROJEZIČNI RJEČNIKBANKARSTVA I FINANCIJAHRVATSKO-ENGLESKO-NJEMAČKI

1138 str.593,00 kn659,00 kn

PRVI I JEDINI U REGIJITri rječnika u jednomVIŠE OD 65.000 RIJEČI

A U IZIZIZLOLOLOGUGUGU

SOCIJALNA PRAVA KAOKAO TEMELJNA LJUDSKA PRAVA

nakladnik: TIMpressformat: 165 x 234 mmopseg: 156 str.

cijena180,00 kn200,00 kn

O RAAAADUDUUDUDUUUUUUUUUUUrima i tumačmačenjjenjimaimaima

INDUSTRIJSKI ODNOSI U HRVATSKOJ

nakladnik: TIMpressformat: 165 x 234 mmopseg: 290 str.

cijena180,00 kn200,00 kn

NEODRŽIVOST ODRŽIVOG RAZVOJA

nakladnik: KIGENformat: 165 x 235 mmopseg: 396 str.

cijena170,00 kn189,00 kn

NLPuvod u osobni rast i razvoj

nakladnik: KIGENformat: 165 x 240 mmopseg: 252 str.

cijena134,00 kn149,00 kn

ELEKTROINŽENJERSKI PRIRUČNIKdrugo izdanje

nakladnik: KIGENformat: 175 x 245 mmopseg:

NIKOLA TESLAgenij elektrotehnikeformat: 165 x 235 mmopseg: 152 str.

SNOVI KOJI SU NAM DONIJELI STRUJUformat: 210 x 210 mmopseg: 28 str.

nakladnik: KIGEN

cijena paketa162,00 kn180,00 kn +