privredni vjesnik

3 7 2 8

Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednikUtemeljen 1953.Ponedjeljak, 21. svibnja 2012.Godina LIX / Broj 3728.www.privredni.hr

201020102008 20092010 2011

PV ANALIZA: AUTOŠKOLE U KRIZI

Uz skupi benzin i nužna ulaganja, autoškole financijski teško održavaju čak i hladni pogon

U dvije godine zatvoreno čak

35 aUtoškola>>11-12

dan PodUzetnIka / terorIzam I GosPodarstvo / PredstavLjanja / sarajevo BUsIness forUm / svIjet fInancIja

na poslovni susret u kinutvrtkama koje se prijave za changchun do 15. srpnja, organizatori nude trodnevni besplatni boravak u hotelutema tjedna

str. 4

energetska obnova zgradaotvara se novo tržište za građevinare i strojare! za projekte obnove već je osigurano 200 milijuna eura tema tjedna

str. 4-5

manje bolovanja, više novcamediservov program redukcije bolovanja privlačan je, tvrde, i poslodavcima i zaposlenicima PrIča s razLoGom

str. 12

intervjU: Mihael zMajlovićgradonačelnik jastrebarskog govori o tome zašto je njegov grad ugledni Financial times proglasio “gradom budućnosti”>> 7

edUkacija za podUzetništvoStrategija obrazovanja za poduzetništvo želi senzibilizirati javnost i razviti pozitivan stav prema cjeloživotnom učenju>> een, 4/5

POSEBAN

PRILOG

EEN info

Što donosi

Enterprise Europe Network

TV NOVA Pula

3Broj 3728, 21. svibnja 2012. UVODwww.privredni.hr

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni,

financijski savjet? pvinfoZa Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Dosadašnje birokratske zapreke za investitore Vla-da planira vrlo brzo otklo-niti, a izraelsko znanje, inovacije i know-how u po-ljoprivredi su nešto čemu trebamo težiti. I ovim pu-tem, pozivam izraelske ulagače da dođu investirati

u Hrvatsku. Vlada ima ambiciozan cilj i plan investicija u poljoprivredi. Do 2023. planiramo uložiti 3,2 milijar-de eura u navodnjavanje, vodovod i kanalizaciju, što je dobar znak i za potencijalne ulagače iz Izraela koji imaju bogato iskustvo i tehnologiju u ovom području.

Tihomir JakoViNa, miNisTar polJopriVrede:

Znanje za navodnjavanje

Iznenađeni smo naslovi-ma u medijima kojima se konstatira višak školova-nih u informatici. Inter-pretacija je pretenciozna i pogrešna. O stabilnosti sektora govori činjenica da je u ICT-ju izgubljeno tri puta manje radnih mje-

sta nego u ostatku gospodarstva, da su plaće iznad pro-sjeka i da je potražnja za kadrom i u krizi značajna. Do 2015. će u EU-u nedostajati 700.000 informatičara, a implikacije ovog nedostatka svakako će osjetiti i Hr-vatska, pogotovo ako površnim tumačenjima ozbiljnih analitičkih podloga budemo sami sebi pucali u noge.

mislaV BalkoVić, dekaN Visokog učilišTa algeBra:

Nema viška u ICT-ju

U ovogodišnjoj sezoni inspektorat će prije sve-ga preventivno djelovati. Drugim riječima, svima koji ne posluju u skladu sa zakonom prvo će biti dostavljeno upozorenje u kojem će biti naveden rok unutar kojeg će mora-ti ukloniti nepravilnosti, odnosno uskladiti svoje poslo-vanje sa zakonskim odredbama. Onima koji to ne učine, uslijedit će sankcioniranje. Tim će se mjerama nastojati suzbiti i nelojalna utakmica između onih koji obavlja-ju djelatnost u skladu sa zakonom i redovito podmiruju svoje obveze prema državi i onih koji to ne čine.

BožeNa VrBaNić, glaVNa držaVNa iNspekTorica:

Prvo opomena, onda kazna

T rendovi u grad-nji i obnovi zgra-da radikalno se

mijenjaju u smjeru ener-getske učinkovitosti. To-plinska izolacija fasade od 15 do 20 centimetara de-bljine, prozori s trosloj-nim IZO staklima i solarni paneli na krovu postat će uskoro standard u gradnji. S tim elementima postiže-mo niskoenergetski stan-dard građenja i potroš-nju energije ne veću od 40 kWh/m2 godišnje, što je - za razliku od neizolirane kuće, koja troši i više od 200 kWh/m2 godišnje - ogromna ušteda energije. S dodatnim podebljanjem izolacije, uvođenjem ven-tilacije s rekuperacijom zraka i ugradnjom diza-lice topline za podno gri-janje/hlađenje, približili smo se standardu građe-nja poznatom po nazivu pasivna kuća, koja tro-ši do nevjerojatnih 15 kWh/m2 godišnje. Pasiv-na kuća zaista troši de-setak puta manje energi-je od kuće građene prije 20-30 godina. Za pasiv-nu arhitekturu karakteri-stično je i to da se zgrada svojim velikim staklenim plohama orijentira prema jugu kako bi nisko zimsko sunce što dublje prodiralo u prostor i zagrijavalo ga tako na pasivan način. Ta-kođer, koriste se i razni ti-povi dizalica topline koji s malo struje toplinu pod-zemlja putem geosondi i zemnih izmjenjivača po-

dižu na 40 do 50 stupnje-va Celzija, što je dovoljno za grijanje tople sanitarne vode i više nego dovolj-no za podno grijanje. Pa-sivne kuće osim enormne uštede energije nude i vrlo ugodne i zdrave uvjete stanovanja jer u njima ima mnogo prirodne svjetlosti, podovi i zidovi uvijek su ugodno topli, a pametna ventilacija uvijek osigu-rava svjež i po potrebi fil-triran zrak – što je idealno za alergičare. U njima ni-kada ne gasimo grijanje ili hlađenje jer za tim jedno-stavno nema potrebe s ob-zirom na izuzetno nisku potrošnju. Razvoj tehno-

logije omogućuje nam da na sve povoljniji način ko-ristimo obnovljive izvore energije, pa se sada insta-liranje sustava koji koriste OIE isplati i bez držav-nih poticaja. Iz tog razlo-ga potrebno je što više in-formirati i educirati naše ljude da grade i renoviraju u skladu sa suvremenim građevinskim tehnologi-jama, jer se takva ulaganja vraćaju za pet do 10 godi-

na i sve nakon toga je ve-lika ušteda.

Ušteda na vodi, struji i ostalim energentima po-staje sve značajnija tema i mi kao građevinari koji se bave adaptacijama, ener-getskom obnovom te ni-skoenergetskom i pasiv-nom gradnjom, imamo sve više takvih upita i ak-tivnosti. Važno je napome-nuti i to da se za grijanje i hlađenje zgrada troši naj-više energije - oko 40 po-sto ukupne svjetske ener-gije, dok se u industriji i prometu troši oko 30 po-sto, a najveće uštede mo-guće je napraviti upravo u zgradarstvu. Kvalitet-nom toplinskom izolaci-jom objekta odmah može-mo prepoloviti potrošnju energije, upotrebom OIE smanjiti je tri do pet puta,

a pasivnom gradnjom po-trošnju energije smanjuje-mo i desetak puta. Inve-sticija u pasivnu gradnju vraća se za sedam do 10 godina, a tijekom eksplo-atacije objekta ne mora-mo razmišljati o potrošnji energije jer smo je odmah u startu sveli na minimum – to je komfor stanovanja!

Kao aktivni član Sa-vjeta za zelenu gradnju želio bih napomenuti da se u svijetu sve više ra-zvija standard građenja koji zovemo zelena grad-nja. Riječ je o principima gradnje koji uvažavaju sve aspekte zaštite okoliša i održivog razvoja. Takvi objekti naravno uključuju principe pasivne arhitek-ture, ali ide se i puno da-lje. Prilikom projektiranja zelenih zgrada vodi se ra-čuna o svemu. Sakuplja se i koristi kišnica, koriste se OIE i plošni sistemi grija-nja/hlađenja, instalira se LED rasvjeta i štedljive sanitarne armature, kori-ste se biološka sredstva za pranje, grade se parkirali-šta s priključkom na stru-ju… i jako se vodi briga o zdravlju i zadovoljstvu korisnika. U svijetu se lju-de potiče da na posao idu pješke ili biciklom – radi zdravlja i štednje energi-je. Varšava je, primjerice, sada najveće gradilište u Europi i tamo se gotovo sve gradi prema green bu-ilding principima, a zna-mo gdje je Poljska bila prije 20 godina…

g(h)osT komeNTaTor: kruNoslaV Flegar, direkTor TVrTke FlemoNT- ZagreB

ušteda energije je glavni hitprilikom projektiranja “zelenih zgrada” vodi se računa o svemu. sakuplja se i koristi kišnica, koriste se oie i plošni sistemi grijanja/hlađenja, instalira led rasvjeta i štedljive sanitarne armature...

Toplinska izolacija fasade, prozori s

troslojnim staklima i solarni paneli na

krovu postat će uskoro standard u

gradnji

IMPRESUM

GlavnI UREdnIk: darko Buković

IzvRšnE UREdnIcE: Vesna antonić, andrea marić

novInaRI: dr. uroš dujšin, Jasminka Filipas, Franjo kiseljak, Zdravko latal, ljiljana lukić, Boris odorčić, sanja plješa, svetozar sarkanjac,krešimir sočković, lada stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, igor Vukić, drago živković

TajnIca REdakcIjE: Bruna ivić BajamićTel: +385 1 4846 233, 5600 000Faks: +385 1 4846 232e-mail: redakcija@privredni.hr

lEkTURa: sandra Baksa, Nina lolić

FoToGRaFIja: christian - david gadler

Pv GRaFIka: stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović, siniša paulić

MaRkETInG, PRETPlaTa I PRoMocIja:vodITEljIca: dea olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198Faks: +385 1 4923 168e-mail: marketing@privredni.hr

ažURIRanjE adRESaRa, PRETPlaTa I dISTRIbUcIja: Tel: +385 1 5600 000e-mail: pretplata@privredni.hr

privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

nakladnIk: privredni vjesnik d.o.o. kačićeva 9, 10000 Zagreb, p.p. 631

dIREkToR: Nikola Baučić

PoMoĆnIk dIREkToRa: milan Vukelić

TajnIca GlavnoG UREdnIka I dIREkToRa: ankica čorakTel: +385 1 5600 001Faks: +385 1 4846 656e-mail: uprava@privredni.hr

TISak: slobodna dalmacija d.d.

4 Broj 3728, 21. svibnja 2012.TEMA TJEDNA Privredni vjesnik

Igor Vukić vukic@privredni.hr

U radionicama u kineskoj pokra-jini Jilin pro-

izvode se vlakovi koji voze 380 kilometara na sat. Tu je i mega trgovački centar od 600.000 četvor-nih metara.

Izaslanstvo Jilina prošli je tjedan u Hrvat-skoj gospodarskoj komori predstavilo hrvatskim tvrt-kama mogućnosti za do-stavu proizvoda na police te velike trgovine ili sudje-lovanja na razvoju i proi-zvodnji željezničkih i dru-gih motornih vozila. Stipe Protega iz Autobusne radi-onice Šibenik zanimao se, primjerice, za kupnju dije-lova za svoje autobuse ili za suradnju u proizvodnji gotovog proizvoda. Na fo-rumu su bili predstavnici i drugih tvrtki iz branše, po-put AD klastera, Auto Hr-vatske, HŽ Infrastrukture i Končar-Električnih vo-zila, uz predstavnike pre-hrambene industrije poput Gavrilovića, PIK Vrbovca i Podravke.

Razgovaralo se i o ko-rištenju hrvatskih luka radi distribucije kineskih proizvoda u Srednjoj Eu-ropi. Izaslanstvo koje je vodio Wang Zhiwei, šef Ureda za vanjske poslove pokrajine Jilin, obišlo je Luku Rijeka i gospodar-sku zonu Kukuljanovo.

Potpredsjednica HGK-a Vesna Trnokop Tan-ta predstavila je poslovne mogućnosti koje se otva-raju punopravnim član-stvom Hrvatske u Europ-skoj uniji.

Rast od 14 posto godišnjeGosti iz Kine pozvali su hrvatske kompanije da sudjeluju na velikom po-slovnom susretu Kina-EU, koji će se održati od

7. do 10. rujna u Chan-gchunu, glavnom gradu provincije. Očekuje se do-lazak stotinjak europskih i 200 kineskih kompanija. Tvrtkama koje se prijave do 15. srpnja, organizato-ri nude trodnevni besplat-ni boravak u hotelu. Na skupu će se predstavlja-ti poduzeća iz željeznič-kog sektora, proizvodnje autodijelova, obnovljivih izvora energije, poljopri-vrede i drugih sektora.

Pokrajina Jilin ima 27 milijuna stanovnika, a nalazi se na sjeveroi-stoku Kine, odmah iznad Sjeverne Koreje. No iako dijeli granicu sa Sjever-nom, Jilin sve više po-staje nalik Južnoj Koreji. BDP iznosi 167 milijar-di dolara pa iako to zasad iznosi oko 4000 dolara po stanovniku, ekonomi-ja Jilina raste po stopi od 14 posto godišnje. Pokra-jina je bogata naftom i mineralima, a osim auto-mobilske industrije i pro-izvodnje vlakova snažno se razvija i poljoprivreda, drvna i farmaceutska in-dustrija.

IzaslanstVo JIlIna u HrVatskoJ gosPodarskoJ komorI

Uskočiti u brzi kineski vlak

Pokrajina Jilin je bogata naftom i mineralima, a osim automobilske industrije i proizvodnje vlakova snažno se razvija i poljoprivreda, drvna i farmaceutska industrija

gosti iz kine pozvali su hrvatske

kompanije da sudjeluju na

velikom poslovnom susretu kina-Eu

BdP Jilina

167 mlrd $(

drago Živković zivkovic@privredni.hr

P rogram energet-ske obnove zgra-da jedan je od

prvih programa javnih in-vesticija najavljen nedugo nakon sastavljanja sadaš-nje vlade. Iako je za nje-govu izradu trebalo goto-vo pola godine, ministar graditeljstva Ivan Vrdo-ljak vjeruje da kvaliteta ponuđenih rješenja oprav-dava malo dulje čekanje. Model koji predlaže Mini-starstvo, zajedno s Vladi-nim Centrom za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija, teme-lji se na tzv. ESCO mode-lu, koji se već desetljeći-ma primjenjuje u SAD-u i zemljama EU-a. ESCO je kratica za “energy ser-vice company” i označava model u kojem pružatelj energetske usluge (ESCO tvrtka) nudi mjere pobolj-šanja energetske učin-

kovitosti koje rezultiraju dokazivim uštedama ener-gije. Mjere obično obu-hvaćaju niz intervencija na zgradi, ne samo obno-vu fasade, nego i promje-ne instalacija, energenta ili uvođenja autonomnih sustava proizvodnje ener-gije, poput solarnih ko-lektora. Svi ti radovi u predloženom bi se progra-mu financirali kreditom HBOR-a na rok otplate do 14 godina, uz kamatu od četiri posto. Nakon ot-plate kredita, koji ne smi-je biti veći od projekti-rane uštede, investitoru (država ili lokalna samo-uprava) ostaje energetski efikasnija zgrada i manji računi.

Novca imaTakvim će se modelom, tvrdi Vrdoljak, ne samo smanjiti potrošnja energi-je nego i potaknuti zapo-šljavanje u više sektora i poboljšati zaštita okoliša.

Hrvatska sada troši tri do četiri puta više energije u javnom sektoru nego ra-zvijene zemlje, što znači u prosjeku 200-250 kWh po četvornom metru. Cilj je ovoga programa sma-njiti potrošnju na 50-80 kWh po kvadratu. Finan-ciranje je osigurano sred-stvima Europske investi-cijske banke (EIB) preko HBOR-a. EIB je osigurao 200 milijuna eura za pro-gram energetske obnove, ali bude li većeg interesa,

ENERgEtska obNova zgRada

otvara se novo tržište za građevinare i strojarekvalitetno provedeni EsCo projekti nose vrlo mali rizik jer se dio postojećih troškova koje javni sektor ionako već plaća (struja, voda, grijanje i drugo) preusmjerava na EsCo partnera, a dio predstavlja čistu uštedu

osigurao EIB

200 mil €(

goran Šikić sikic@privredni.hr

U N je 2012. go-dinu proglasio godinom odr-

žive energije za sve, ali i godinom zadruga. Ta dva elementa zajedno tvo-re zadruge koje se bave održivom energetikom na području proizvod-nje, opskrbe ili upravlja-nja energetskom mrežom, a takvih zadruga u EU-u ima oko 1000, kako je proteklog tjedna na tribini u organizaciji Društva za oblikovanje održivog ra-zvoja (DOOR) otkrio Dirk

Knapen iz Europske fede-racije grupa i zadruga gra-đana za obnovljive izvore energije (rescoop.eu).

Energetske zadruge pokazale su se u europ-skoj praksi kao vrlo ko-ristan poduzetnički mo-del za lokalne zajednice jer građani koji su suvla-snici postrojenja sudje-luju u svim fazama pro-jekta (od planiranja do korištenja) što im omo-gućuje nadzor nad lokal-nim prirodnim resursima i proizvodnju energije na ekološki najprihvatljiviji način. Povrh toga, izdaci za uvoz energenata (naf-

ta, plin, električna ener-gija) znatno se smanjuju, a povećava se energet-ska neovisnost, otvaraju se nova radna mjesta, do-bit ostaje u zajednici čime se pokrivaju javne potre-be i ulaže u komunalnu infrastrukturu. Velike za-druge, kakva je primjerice belgijska Ecopower koja okuplja 37.000 zadruga-ra i raspolaže sa 40 mili-juna eura kapitala te po-sjeduje vlastiti zadružni investicijski fond, zajed-ničkim nastupom olakša-vaju financiranje postav-ljanja instalacija novim članovima zadruge. Eco-

EnErgEtskE zadrugE

Putem zadruge do obnovljivih izvora energije?

5Broj 3728, 21. svibnja 2012.www.privredni.hr

power je svojim članovi-ma u prosjeku isplaćivao šest posto godišnje divi-dende, osim u prošloj go-dini, kada je isplaćeno če-tiri posto zbog izmjena tarifnog sustava u Belgiji.

Paneuropska mrežaVelikim i naglim razvojem OIE zadruga Belgijanci su došli do stupnja proizvod-nje električne energije koja stvara viškove i do-vodi do smanjenja cijene energije, pa se intenzivno razmišlja o stvaranju pa-neuropske mreže opskr-bljivača energijom iz ob-novljivih izvora kako bi

se raspoloživi višak mo-gao “izvoziti”. Rast je ui-stinu eksplozivan – samo u prošloj godini Ecopower je dobio gotovo 5000 no-vih kupaca koji istodob-no postaju i članovi zadru-ge, a ukupno ima više od 31.000 kupaca.

Takvi projekti ne oku-pljaju samo građane, već s njima u partnerstva ula-ze i lokalne vlasti te ener-getske kompanije, a naj-poznatiji je takav primjer u Danskoj gdje su građa-ni uložili svoju ušteđevinu u projekt Middelgrunden, izgradnju 20 vjetroturbina na moru.

No, upravo izrav-na uključenost javno-sti u energetske zadruge u Danskoj postigla je da 86 posto podržava vjetro-energiju, kako je istaknuo Robert Pašičko iz UNDP-a Hrvatska. Štoviše, novi zakon u Danskoj nala-že da svaka nova vjetro-elektrana mora prvo po-nuditi lokalnoj zajednici

financijsko sudjelovanje u obliku zadruge od 20 posto. S druge strane, u Francuskoj se u 2010. nije izgradila ni jedna vjetroe-lektrana zbog protivljenja javnosti svakom projektu koji se pojavio! Tamo je, naime, prevladalo mišlje-nje da vjetroturbine, uz pomoć državno stimuli-ranih otkupnih tarifa, do-

nose korist samo malom broju pojedinaca koji su uložili kapital u njih, dok lokalna zajednica od toga nema nikakve koristi. Sli-čan sentiment već je pri-sutan i u Hrvatskoj, te je stoga potrebno razmišljati i o zadrugama kao mogu-ćem modelu uključivanja većeg broja ljudi u održi-vi razvoj društva.

*vijesti

Na Velesajmu više izlagačaProtekli su tjedan na Za-grebačkom velesajmu odr-žani međunarodni sajmovi medicine, laboratorijske, rehabilitacijske opreme i farmacije - Medicina i tehnika, te sajam dentalne medicine - Dentex. Nastu-pilo je 277 izlagača iz 24 zemlje što je, unatoč rece-siji, više nego pretprošle godine, rekao je zamjenik ministra zdravlja Marijan Cesarik. Predsjednik Ko-more dentalne medicine Hrvoje Pezo kazao je kako su se na Dentexu mogla vidjeti sva najnovija dosti-gnuća u tom području.

Održan četvrti Adriatic Boat Show Na novoizgrađenom pro-storu prve hrvatske marine za megajahte u šibenskoj Mandalini održan je četvrti Adriatic Boat Show, jedan od najvećih nautičkih saj-mova u regiji. Ove godine izlagalo je stotinjak sudio-nika sa šezdesetak jahti, od kojih je većina po veličini daleko iznad prosjeka jah-ti koje prolaze hrvatskom obalom. Svjetsku premije-ru imao je Ekoponton za zbrinjavanje otpada, hr-vatski proizvod u Marine-teka NCP – Šibenik 2012. Na sajmu je obilježen i sto-ti rođendan parobroda Rex, dužine 18 metara.

Počinje Kupujmo hrvatsko Nacionalne promidžbene akcije Kupujmo hrvatsko i Vrijedne ruke, koje organi-zira Hrvatska gospodarska komora, ove su godine po-čele u Bjelovaru. Prigod-na događanja i prodaja vi-sokokvalitetnih hrvatskih proizvoda, kao sastav-ni dio akcije, održat će se u 22 grada diljem zemlje. Akcija Kupujmo hrvatsko održava se od 1997. godi-ne, kada je počela i dodje-la znakova Izvorno hrvat-sko i Hrvatska kvaliteta. Ove godine slogan akcije je “Kupujmo hrvatsko, jer je hrvatski proizvod sigu-ran proizvod’’.

Otvara se novo tržište za građevinare i strojareKvalitetno provedeni ESCO projekti nose vrlo mali rizik jer se dio postojećih troškova koje javni sektor ionako već plaća (struja, voda, grijanje i drugo) preusmjerava na ESCO partnera, a dio predstavlja čistu uštedu

lako će se dobiti i više nov-ca, uvjereni su u Ministar-stvu. Programom se otvara cijelo novo tržište za gra-diteljstvo i industriju opre-me, pa ne čudi veliki in-teres tvrtki iz tih sektora. Do početka svibnja tako je izrađeno 78 projektnih za-dataka (zgrada), što prera-čunato u investicije zna-či 435 milijuna kuna ili 58 milijuna eura. Do kraja lip-nja u Ministarstvu očekuju oko 300 projektnih zada-taka, a ostvare li se pro-

gnoze, ukupna vrijednost investicija vrlo brzo će pre-mašiti planiranih 200 mili-juna eura.

Čista uštedaMeđu rijetkim tvrtkama u Hrvatskoj koje su se speci-jalizirale za ESCO projek-te, posebno za uštede vode je tvrtka Rudan iz Žmi-nja. Član Uprave Željko Strunje ističe kako im je drago da je i Vlada krenula

s popularizacijom tog mo-dela poslovanja, a najavlje-ne uvjete kreditiranja sma-tra odličnima. Kvalitetno provedeni ESCO projek-ti, kaže Strunje, nose vrlo mali rizik, jer se dio po-

stojećih troškova koje jav-ni sektor ionako već pla-ća (struja, voda, grijanje...) preusmjerava na ESCO partnera, a dio predstav-lja čistu uštedu. Uobičaje-ni ESCO projekt traje od osam do 15 godina i vrlo je važno da javni sektor od-mah osjeti efekte te ušte-de odnosno da se ostvare-na ušteda dijeli po omjeru koji ovisi o potrebnoj in-vesticiji. Do pokretanja ovog programa Ministar-stva, žali se Strunje, bilo je iznimno teško ugovori-ti provedbu ESCO proje-kata, iako ona ne zahtijeva financiranje iz proraču-na javnog sektora i una-toč bankovnim jamstvima koje ESCO tvrtka daje kao jamstvo ušteda. Postupak ugovaranja ESCO projek-ta tako danas traje i godi-nama.

Uštede realnePrimjerice, Rudan već če-tiri-pet godina nudi ušte-

du vode po ESCO mode-lu bolnicama u vlasništvu Ministarstva zdravlja. Godišnja ušteda bi u samo sedam bolnica u ko-jima je Rudan napravio analizu iznosila 17,2 mi-lijuna kuna. Drugim ri-ječima, kaže Strunje, do sada je Ministarstvo iz-gubilo više od 77 miliju-na kuna od trenutka kada im je Rudan prvi put po-slao prijedlog. Među ri-jetkima koji su odmah prepoznali koristi ESCO

projekta je HŽ Infrastruk-tura, gdje Rudan od 2010. radi projekt uštede vode na kolodvorima Zagreb (Glavni i Ranžirni) i na Glavnom kolodvoru u Ri-jeci. Do sada je ušteđeno više od 12 milijuna kuna godišnje samo na troš-kovima za vodu. S druge strane, s privatnim sek-torom Rudan nema pro-blema kod ugovaranja, jer oni odmah prepoznaju sve koristi ovakvih proje-kata.

Hrvatska sada troši tri do četiri puta više energije u javnom sektoru nego razvijene zemlje

vrijednost prvih 78 investicija

435 mil kn(moguća ušteda u samo sedam bolnica

17,2 mil kn godišnje(

EnErgEtSKE zadrugE

Putem zadruge do obnovljivih izvora energije?

U sklopu Trećeg zagrebačkog energetskog tjedna u HGK-

Komori Zagreb održan je seminar Energetska učinkovi-

tost u industriji. Na seminaru su predstavljeni konkret-

ni primjeri energetskih ušteda koje je moguće ostvariti

u industriji te, među ostalim, prednosti i mane LED ra-

svjete kao javne rasvjete. Istaknuto je kako je ukupna

potrošnja energije u Hrvatskoj u 2010. iznosila 412 PJ

(petadžula). Gubici tijekom transformacije te energije

iznosili su 80 petadžula što je golem potencijal za ener-

getsku učinkovitost jer je gotovo isti ukupni godišnji

utrošak energije u kućanstvima. (B.O.)

Energetska učinkovitost u industriji

6 Broj 3728, 21. svibnja 2012.AKTUALNO Privredni vjesnik

Drago Živković Igor Vukić

A ko nas stavljate na stup poreznog srama, onda i mi

trebamo napraviti stup bi-rokratskog srama na koji ćemo stavljati gradonačel-nike, ministre i druge dr-žavne službenike čije od-luke sprečavaju i odgađaju investicije. Iako u zemlji vlada antipoduzetnička kli-ma, mi poručujemo Vladi: poduzetnici nisu problem nego rješenje, istaknuo je Ivan Ergović, predsjed-nik Hrvatske udruge po-slodavaca, na otvorenju prošlotjednog Dana podu-zetnika. Prema njegovim riječima, neutemeljenom populizmu kakav se prema poduzetnicima usmjerava iz sindikata, pridružila se i Vlada ponekim odlukama. Za poduzetnike se sve više širi kaznena odgovornost i jačaju represivne mjere. Iako je pohvalio neke po-teze Vlade, primjerice, na-por za smanjenje prora-čunskih izdataka, očuvanje kreditnog rejtinga, smanje-nje doprinosa na plaće i najavu pokretanja investi-cija, Ergović je naglasio da je u odnosima poduzetnika i javnog sektora nužna “si-metrija odgovornosti”.

Reda mora bitiOdgovorio mu je premi-jer Zoran Milanović, tvrdnjom kako će se u Hr-vatskoj poticati otvoreno društvo i poduzetništvo, ali uz strogi nadzor sva-čijih obveza. Reda mora biti i na tome ćemo inzi-stirati, dodao je premijer. Rekao je da je i on svoje-

vrsni poduzetnik u politi-ci, jer ulaže svoje znanje i sposobnosti u jedan pro-jekt, radi ga najbolje što zna, trpi kritike, preuzi-ma rizik i katkad gubi, pa opet nastavlja i ostvaru-je rezultat. Vlada će raditi

poput onih u najboljim ze-mljama u Europskoj uni-ji, nastojat će stvoriti efi-kasnu birokraciju kao što je to u SAD-u i Finskoj. U sjevernjačkim zemlja-ma postoji snažna soci-jalna država, ali i snažno poduzetništvo kao njezin temelj, podsjetio je Mi-lanović i dodao da ćemo, ako želimo sačuvati hrvat-

ski socijalni model, mora-ti raditi bolje i pametnije.

Bit će grešakaPremijer je ukazao na sta-novit paradoks: iako u Hr-vatskoj malo ljudi radi, BDP po stanovniku nije tako loš. To znači da su oni koji rade vrlo produk-tivni! Kad bi se povećala zaposlenost na sedamde-setak posto, i Hrvatska bi se mogla izdići iz društva zemalja sa srednjim do-hotkom. Vlada daje sve od sebe da sačuva brodo-gradnju u što većem op-segu, kamen će se i dalje vaditi na Braču, a ne na Trešnjevci, a dolazi i EU koji pruža velike šanse koje treba znati iskoristi-ti, zaključio je Milanović.

I predsjednik Repu-blike Ivo Josipović sma-tra da treba poboljšati in-vesticijsku klimu, da se motiviraju izvrsni podu-

zetnici, a da država bude pravedni regulator. Ni-šta se od toga neće dogo-diti preko noći, poručio je prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospo-darstva Radimir Čačić, jedan od sudionika okru-glog stola Dana poduzet-nika. Ključnom odlukom Vlade Čačić smatra odlu-ku da se, kako je rekao, teret s onih koji zarađu-ju prenese na sve građane. Ova je Vlada počela do-nositi odluke i u tome će

sigurno raditi i puno gre-šaka, priznao je Čačić, ali je licemjernim nazvao one u realnom sektoru koji prigovaraju zbog poveća-nja PDV-a, jer su prihodi od tog povećanja vraćeni upravo realnom sektoru. Najveća rezerva koju Hr-vatska ima je zdrava pa-met koja nije pretvorena u znanje i vještine, a da bi se to promijenilo, tre-baju nam promjene po-put obvezne srednje škole i jednosmjenske nastave,

vjeruje Čačić, koji nije propustio priliku da izne-se još jednu provokativ-nu tezu.

Radna etikaPrema njemu, nije slu-čajno da Međimurci ni-kada ne izlaze traktorima na ulice i nikada ne vitla-ju batinama kad izgube posao, nego odmah traže novi. Razlika je u radnoj etici, tvrdi Čačić i doda-je da već za Zagorce to vrijedi manje, a za Sla-vonce još manje. U obra-nu Slavonaca odmah je ustao Ivan Ergović, ali s podjednako dvojbenom tezom da nije problem u Slavoncima već u promje-ni strukture stanovništva i doseljavanju velikog bro-ja ljudi iz bosanske Posa-vine. Prepreke poduzet-nosti Slavonaca Ergović nalazi i u lošim zakoni-ma, poput onoga koji im onemogućava eksploa-taciju pijeska iz Drave, zbog čega ga uvoze iz Sr-bije, gdje ga tamošnji po-duzetnici vade iz Dunava. Slična iskustva ima i di-rektorica pulskog Teh-nomonta Gordana De-ranja, čija se tvrtka ne uspijeva naći ni u jed-nom programu državnih poticaja. Valjda zato i po-slujete pozitivno, uzvra-tio je Čačić. Predsjednik Uprave Atlantic Grupe Emil Tedeschi volio bi da se zbog takvih problema oživi projekt prošle vlade nazvan Hitrorez. Bio je to dobar projekt, smatra Te-deschi, ali očito pokrenut samo zbog PR-a, pa kad je ispunio tu svrhu, zavr-šio je u ladici.

Dan PoDuzetnIka

Poduzetnici Vladi: nismo problem nego rješenje neutemeljenom populizmu kakav se prema poduzetnicima usmjerava iz sindikata pridružila se i Vlada ponekim odlukama. za poduzetnike se sve više širi kaznena odgovornost i jačaju represivne mjere, upozorava Ivan ergović

najveća rezerva koju Hrvatska ima

je zdrava pamet koja nije pretvorena

u znanje i vještine

HUP je za Dan poduzetnika naručio istraživanje o ugle-du poduzetnika na 1200 ispitanika. Očekivano, rezulta-ti su mahom negativni u 36 posto slučajeva. Jer podu-zetnici rade samo za sebe, ne plaćaju zaposlene, utajuju porez, sudjelovali su u privatizacijskom kriminalu... Ipak oko 24 posto ima uglavnom i potpuno pozitivan stav. Bore se za izlaz iz krize, zapošljavaju, ipak nešto rade... Ipak većina ispitanih smatra da u Hrvatskoj zaista vla-da antipoduzetnička klima, a 64 osobe kažu da će podu-zetnici donijeti rješenje za krizu.

Poduzetnici ipak nešto rade

Iako u Hrvatskoj malo ljudi radi, BDP po stanovniku nije tako loš. To znači da su oni koji rade vrlo produktivni! Kad bi se povećala zaposlenost na sedamdesetak posto, i Hrvatska bi se mogla izdići iz društva zemalja sa srednjim dohotkom. Premijer Zoran Milanović

“”

7Broj 3728, 21. svibnja 2012. INTERVJUwww.privredni.hr

Igor Vukić vukic@privredni.hr

U gledni ekonom-ski dnevnik Fi-nancial Times

uvrstio je Jastrebarsko među 10 “gradova buduć-nosti” u regiji Južne Euro-pe u sezoni 2012./2013. Po uspjehu u promoviranju strategije za privlačenje izravnih stranih ulaganja Jastrebarsko je svrstano u skupinu u kojoj se nalaze i Barcelona, Lisabon, Mur-cia, Valencia, Tbilisi, Su-botica, Santa Cruz de Te-nerife te turski gradovi Konya i Gaziantep.

Stručni žiri ocjenjivao je ekonomski potencijal gradova, omjer ulaganja i troškova, ljudske poten-cijale, infrastrukturu, kva-litetu života, prijateljsko poslovno okruženje kao i promotivne kampanje za privlačenje direktnih stra-nih investicija.

Gradonačelnik Ja-strebarskog Mihael Zmajlović nagradu je pri-mio u ožujku u Cannesu. Za Privredni vjesnik go-vorio je o razlozima zbog kojih je Jastrebarsko uvr-šteno na tu prestižnu listu te o odjecima koju je na-grada imala u Hrvatskoj.

Kako je Financial Times otkrio Jastrebarsko? - Financial Times svake godine objavljuje javni poziv gradovima iz cije-le Europe da se prijave na taj natječaj. S druge stra-ne, oni sami istražuju tr-žište, pronalaze gradove

koji imaju osobine potreb-ne za to natjecanje, pa su nas kontaktirali i predloži-li nam da dostavimo svoju ponudu. Osobito ih je za-nimalo koliko je Grad Ja-strebarsko uspješan u pri-vlačenju stranih ulagača. Jedna od naših glavnih prednosti je odlična pro-metna pozicija.

Prometna pozicija je važna, no je li to dovolj-no za dolazak ulagača?- Prije nekoliko godi-na, u vrijeme konjunktu-re, investitori su dolazi-li sami po sebi. Ali nakon izbijanja krize postali smo svjesni da moramo ići na proaktivni pristup kako bismo pokazali svima da imamo velike mogućno-sti za ulaganje. Istodob-

no smo mnogo ulagali u opremanje poduzetnič-ke zone gdje su stvoreni uvjeti za konkretna ula-ganja. Zatim, redovito po-

sjećujemo europske saj-move nekretnina gdje se susreću ulagači i develo-peri i predstavljamo našu ponudu.

Kakav je efekt imala priča o vašoj nagradi?- Odmah se povećao broj upita ulagača koji bi želje-li poslovati kod nas. Javi-

li su nam se i veleposlani-ci nekoliko zemalja, koji mogućnosti Jastrebarskog žele približiti svojim po-duzetnicima. Upravo vo-dimo pregovore o prese-ljenju nekoliko tvrtki iz Zagreba te o jednom ve-ćem ulaganju u IT indu-striju. Informacije iz Fi-nacial Timesa sigurno su pridonijele da se ti prego-vori ubrzaju.

Koji još elementi poslov-ne ponude Jastrebar-skog privlače investito-re? - Osim dobre lokacije, nu-dimo im niže cijene ze-mljišta nego što su u Za-grebu. Niže su i cijene komunalnog doprinosa i naknada. Brzo ćemo im izdati sve dozvole, koje će

platiti manje nego drug-dje. U početku su oslobo-đeni i plaćanja komunal-ne naknade. Ali mislim da nam je najjači adut pro-metna povezanost. U bli-zini je željeznički kolod-vor i izlaz na autocestu Rijeka-Zagreb. Takve in-formacije osobito su važ-ne za tvrtke koje se bave logistikom.

Poslovni razvoj u Jastre-barsko će privući i nove stanovnike. Jeste li spre-mni za njihov dolazak?- Gospodarski razvoj grada sigurno će prati-ti i povećani zahtjevi za razvojem socijalne infra-strukture. Mi se već bri-nemo i o tome. Za sada zadovoljavamo potrebe za smještajem u vrtiće, osnovne i srednje škole. Zagrebačka županija pla-nira gradnju nove osnov-ne škole pa će time biti podmirena potreba bu-dućeg razvoja. Strategi-ja Grada ne temelji se na betonizaciji i ubrzanoj ur-banizaciji. I sada dvije trećine gradskog područ-

ja otpada na ruralna nase-lja. Bogati smo zelenilom i želimo stabilan razvoj uz zaštitu okoliša. Poznati smo po vinskim cestama koje se ne mogu razvijati bez očuvane prirode. Ula-žemo u obnovljive izvore energije. Jedan od važni-jih projekata je izgradnja niskoenergetskog nase-lja u kojem bismo poticali korištenje drveta kojeg u okolini imamo u izobilju.

Koristite li pritom eu-ropske fondove? - Već dosta stvari imamo pripremljeno, a mnogo smo toga već proveli i u praksi. U suradnji sa slo-venskim i hrvatskim par-tnerima proveli smo pro-jekt obnove perivoja i dijela dvorca Erdödy, vri-jedan milijun i pol eura. Tu smo stvorili preduvjete za izradu projektne doku-mentacije za cjelokupnu obnovu dvorca, koja se procjenjuje na pet do šest milijuna eura. To je vri-jedno iskustvo, a na nje-govom tragu pripremamo i ostale projekte.

Mihael ZMajlović, gradonačelnik jastrebarskog

Ulagače tražimo po Europi, ne čekamo da sami dođuPo uspjehu u promoviranju strategije za privlačenje izravnih stranih ulaganja Jastrebarsko je, prema sudu Financial Timesa, svrstano u skupinu u kojoj su i Barcelona, Lisabon, Valencia, Tbilisi... Nagradu za “grad budućnosti” gradonačelnik Jastrebarskog primio je ovog proljeća u Cannesu

Osim dobre lokacije nudimo niže cijene zemljišta nego što su u Zagrebu

Kakve su bile reakcije u Hrvatskoj na nagradu Finan-cial Timesa? - Vjerujem da svatko u svojoj sredini nastoji napraviti najviše za privlačenje ulagača jer je to neizbježan uvjet razvoja. Dobro je razmjenjivati primjere dobre prakse. Jastrebarsko često surađuje s Udrugom gradova koja omogućava razmjenu takvih informacija. Tu se može do-biti i pomoć za rješavanje problema s kojima se gradovi i njihovi gradonačelnici susreću svaki dan. Ima puno pri-mjera u Hrvatskoj iz kojih se može učiti. Nadamo se da će i iskustvo Jastrebarskog biti od pomoći i našim kole-gama u drugim lokalnim upravama.

iskustvo i za druge

Mihael Zmajlović, gradonačelnik Jastrebarskog

Prije nekoliko godina, u vrijeme konjunkture, investitori su dolazili sami po sebi. Ali nakon izbijanja krize postali smo svjesni da moramo ići na proaktivni pristup.

“”

8 Broj 3728, 21. svibnja 2012.AKTUALNO Privredni vjesnik

Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

T ijekom 2010. u 72 države svije-ta počinjeno je

11.500 terorističkih na-pada u kojima je strada-lo oko 50.000 osoba, od čega 13.100 smrtno. Oko 35 posto terorističkih ci-ljeva bilo je upereno pro-tiv gospodarstva, na po-jedine poslovne ljude i tvrtke. Terorizam i pro-tuterorizam utječu na po-slovanje kroz povećanje premija rizika i troškova poslovanja te većim inve-sticijama u korporativnu sigurnost, rekao je profe-sor Filozofskog fakulteta u Zagrebu Mirko Bilan-džić na seminaru Utje-caj terorističkih djelova-nja na poslovanje koji je Hrvatska gospodarska ko-mora organizirala prošli tjedan. Komora je, inače, Akcijskim planom Vlade definirana kao jedan od sudionika sustava za suz-bijanje i prevenciju tero-rizma, a jedna od glavnih aktivnosti joj je provedba obrazovnih programa o toj

temi. Direktorica Sekto-ra za međunarodne od-nose HGK-a Sunčanica Skupnjak Kapić kazala je kako će se organizira-ti još seminara, a podsje-tila je i kako se ranije odr-žani seminar o Arapskom proljeću pokazao vrlo ko-risnim u poslovanju.

Ključna petrokemijaPavle Kalinić, pročelnik zagrebačkog Gradskog ureda za upravljanje u hitnim situacijama, go-vorio je o multipliciranju problema na Bliskom isto-

ku te kako se oni reflekti-raju na nas. Upozorio je da Hrvatska nema još ni je-dinstven sustav za djelo-vanje u kriznim situacija-ma. “Državna uprava za zaštitu i spašavanje formi-rana je 2005., a još se ne zna ni broj telefona na koji se ta uprava može nazva-ti”, kazao je Kalinić.

Doktor fizičke ke-mije, umirovljeni briga-dir i profesor na Visokoj školi za sigurnost u Veli-koj Gorici Zvonko Ore-hovec podsjetio je da oru-žane opasnosti čine manje

od 10 posto svih opasno-sti, te da se nove, često na prvi pogled nevidlji-ve borbe vode za kontrolu energetske i druge infra-strukture, utjecaj na oko-liš i gospodarstvo. Naj-kraće, vodi se nesmiljena borba za kontrolu život-nog okruženja, a pritom se koriste brojna suptil-na sredstva, pri čemu su posebno ugrožene države koje privatiziraju sva jav-na dobra i usluge jer često iza nekog stranog ulagača ne stoji uvijek veliki ka-pital već politika. “Ovih

dana slušali smo kako bi se trebala privatizirati Pe-trokemija, a 70 posto pe-trokemijske industrije u razvijenim zemljama je u vlasništvu države, dok je u drugih 30 posto država suvlasnik”, rekao je Ore-hovec te podsjetio i na slučaj prodaje Ine mađar-skom MOL-u. Prema nje-mu, ta prodaja, ali i brojne druge nesuvisle politič-ke odluke zbog kojih Hr-vatska ne kontrolira svoje ključne resurse, spadaju u državni terorizam. “Sva-

kih šest do sedam godi-na tehnologija se potpuno promijeni, a znanje udvo-struči”, naglasio je i pod-sjetio kako se kod nas to dovoljno ne prati jer in-telektualna elita (mladi stručnjaci) odlazi budući da kod kuće nema posla.

Među metode suvreme-nog ratovanja ubrajaju se i one informatičke, eko-nomske, psihološke, in-formacijske, biotehnološ-ke, naveo je. “Potrebna je uspostava sustava na-cionalne sigurnosti koji se temelji na strukturi oru-žane, civilne i gospodar-ske obrane te elementi-ma unutarnje sigurnosti, što je krucijalno za opsta-nak nacije i države. Treba graditi gospodarsku sigur-nost od terorizma i od svih drugih ugroza”, zaključio je Orehovac.

Iskustvo IneKroz iskustvo Inine

tvrtke Crosco u nedavnim političkim previranjima u Libiji, Egiptu i Siriji, su-dionici seminara upoznati su i s realnim mogućnosti-ma te praksom instituci-ja države u zaštiti inte-resa hrvatskih građana i gospodarskih subjekata u inozemstvu. Upozore-no je i na globalno ekstre-mno negativan ekonom-sko-financijski trend te njegov utjecaj na razvoj cyber kriminala.

Seminar o utJecaJu terorizma na PoSlovanJe

Terorizam nisu samo bombeKako je rekao zvonko orehovec, posebno su ugrožene države koje privatiziraju sva javna dobra i usluge. Podsjetio je na razloge zbog kojih je u razvijenim zemljama bar 70 posto petrokemijske industrije uvijek u vlasništvu države

nove, “nevidljive” borbe vode se za kontrolu energetske i druge infrastrukture

terorističkih napada u 2010.

11.500(bilo je upereno protiv gospodarstva

oko 35%(

Vijeće Zajednice kla-stera HGK-a upozo-rilo je na nelogičnosti u natječajnim pravili-ma za dobivanje poti-caja za klastere u 2012. godini, te traže izmje-nu odredbi i isplatu bes-povratnih sredstava u

stopostotnom iznosu. Također smatraju kako bi njihov predstavnik trebao biti i član povjerenstva za dodjelu tih sredstava. Ove je godine iznos potica-ja za klastere povećan na sedam milijuna kuna, pri čemu operativni klasteri mogu dobiti do 650.000, a oni koji se prvi put pri-javljuju do 400.000 kuna. No, uvjeti apliciranja su izmijenjeni, pa se retroak-tivno ne priznaju troškovi nastali prije potpisa ugo-vora o dodjeli sredstava.

Po novome troškovi se di-jele u omjeru 60 posto na-kon potpisa ugovora te 40 posto nakon dostave iz-vješća o trošenju sredsta-va. Direktorica Centra za poduzetništvo, inovacije i tehnološki razvoj HGK-a Tajana Kesić Šapić na-javila je da će Zajednica predočiti Ministarstvu po-duzetništva svoje prijed-loge, no promjene očeku-ju tek dogodine. Stoga će u ovoj godini tek mali broj klastera zadovoljiti uvjete za natječaj. (D.Ž.)

PoBuna KlaStera

Nova pravila zatvorila put do poticajaPredstavnici desetak hr-vatskih tvrtki posjetili su u organizaciji HGK-a Donjecku oblast u Ukra-jini. Na gospodarskom fo-rumu i susretima održava-nim od 9. do 11. svibnja razgovaralo se o mogućno-stima ulaganja i suradnje s privrednicima te zemlje. S ukrajinske strane želju za suradnjom iskazalo je šez-desetak tvrtki. Osim gos-podarskog foruma održa-nog u Donjecku, HGK je potpisao ugovor o suradnji s Donjeckom trgovinsko-

industrijskom komorom.Suradnja bi se mogla

razvijati u prvom redu u metalskoj industriji, gra-đevinskom sektoru, elek-troindustriji i proizvod-nji opreme, rečeno je na forumu. Velikih moguć-nosti ima i u prehrambe-

noj industriji i turizmu te u područjima koja su već zastupljena visokim udje-lima u robnoj razmjeni, kao što su farmaceutska i kemijska industrija. Hr-vatska već par godina za redom suspendira vize za državljane Ukrajine tije-kom ljetne sezone, a od 1. lipnja ove godine i hrvat-ski će državljani moći u Ukrajinu bez viza.

HGK će na jesen or-ganizirati uzvratni posjet gospodarstvenika iz Do-njecka Hrvatskoj. (I.V.)

HrvatSKe tvrtKe u uKraJini

Novi poslovi u Donjecku

9Broj 3728, 21. svibnja 2012. S MARKOVA TRGAwww.privredni.hr

Igor Vukić vukic@privredni.hr

K orisnici kredi-ta po modelu A i A plus iz 2010.

i 2011. moći će produljiti rok otplate s tri na pet go-dina, a postoji mogućnost da im se produlji i rok po-čeka na otplatu tih kredi-ta, zaključeno je na proš-lotjednoj sjednici Vlade.

Prema riječima mini-stra financija Slavka Li-nića, Vlada je produljenje roka otplate dogovorila s HBOR-om i poslovnim bankama koje su odobra-vale te kredite. Bilo je to u vrijeme prvog udara krize, a dodijeljeno je 1018 kre-dita vrijednih oko pet mi-lijardi kuna. Krediti su se odobravali na tri godine, s počekom od jedne godine. S kamatom od prosječnih 4,9 posto bili su povoljniji od tadašnjih komercijalnih kredita. No krizne okol-nosti nastavile su se sve do danas pa mnoge tvrtke imaju teškoća s vraćanjem i tih kreditnih obveza.

Linić je najavio i novu kreditnu liniju pod nazi-vom Razvoj gospodar-stva. U dogovoru Vlade, HBOR-a i poslovnih ba-naka, rezervirano je osam milijardi kuna. Rok ot-plate bit će tri godine, ali će kamata biti oko tri po-sto. Bit će to opet najpo-voljniji krediti, a moći će se podizati za poduzetnič-ke projekte do kraja idu-će godine. Ako kvota od osam milijardi bude isko-rištena i prije tog roka, Li-nić je najavio mogućnost odobravanja i nove kre-ditne linije. Preliminarni dogovori s bankarima po-

kazali su da bi se moglo ukupno odobriti i do 12 milijardi kredita. Zasad se krenulo s osam, u nadi da će poduzetnici pripremiti kvalitetne projekte.

Ništa od pelješkog mosta Uvjeti za ulazak u ovaj model su barem 25 po-sto privatnog vlasništva u kompaniji, a 10 posto pro-izvodnje mora ići u izvoz. Oko 30 posto odobrenog kredita može se iskoristi-ti za vraćanje ranijih kre-ditnih obveza. Maksimalni iznos kredita bit će 70 mili-juna kuna. “Ovim šaljemo jasnu poruku privrednici-ma da im na raspolaganju stoji jeftiniji novac, a na njima je da ponude dobre projekte”, rekao je Linić. Vlada je odobrila ovogo-dišnji plan gradnje i održa-vanja Hrvatskih cesta. Pri-hodi HC-a iznose oko 1,4 milijarde kuna, a s dodat-nim zaduživanjem ove bi se godine moglo investi-rati oko 2,6 milijardi kuna, rekao je ministar prome-ta Siniša Hajdaš Dončić. Oko 1,2 milijarde kuna išlo bi na gradnju i poja-čano održavanje, a 240 milijuna kuna uložit će se

zajedno sa županijskim upravama za ceste. Plan je realan, istaknuo je mini-star, a ulaganja će osigura-ti posao za dio građevinske operative.

No zato se neće gra-diti most prema Pelješcu. Vlada je odlučila raski-nuti ugovor s poslovnom udrugom izvođača u ko-joj su bili Konstruktor, Vi-adukt i Hidroelektra nisko-gradnja. Ministar Hajdaš Dončić izvijestio je Vladu

da je postignut dogovor s izvođačima da im se plati samo ono što su napravili, što vrijedi oko 58 milijuna kuna, a da se oni odreknu “izmakle dobiti”.

Napokon gradnja BikarcaUkupna gradnja mosta trebala je stajati 1,9 mili-jardi kuna. Premijer Zo-

ran Milanović ocijenio je da je to preveliko optere-ćenje za državu iako ide-ja o gradnji tog mosta nije posve loša. Sada je mno-go ekonomičnije rješenje spojiti dijelove hrvatskog teritorija cestovnim kori-dorom kod Neuma, dodao je premijer.

Prihvaćena je i odluka da se iz Fonda za zaštitu okoliša izdvoji 12 miliju-na kuna za izgradnju re-gionalnog odlagališta ot-pada Bikarac. Riječ je o prvom odlagalištu otpa-da koji se gradi uz korište-nje novca Europske unije (oko šest milijuna eura) pa projekt prate i odgovara-juće dječje bolesti. Kasni se, primjerice, zbog du-gotrajnih postupaka me-đunarodne nabave, koju mora provjeravati i Dele-gacija Europske unije. Od Europske komisi-je tražilo se i produlje-nje rokova za korištenje novca. Zatim je utvrđe-no da iznos novca pre-mašuje pet milijuna kuna koliko smije odo-briti Fond za okoliš, pa je odluka došla i na Vladu. Sad bi projekt trebao kre-nuti ubrzanim tempom, očekuju u Vladi.

SjednIca hrVatSke Vlade

nova kreditna linija za razvoj gospodarstvaU dogovoru Vlade, hBOr-a i poslovnih banaka, rezervirano je osam milijardi kuna. rok otplate bit će tri godine, uz kamatu od oko tri posto, a moći će se podizati za poduzetničke projekte do kraja iduće godine

korisnici kredita po modelu a i a plus iz 2010. i 2011. moći će produljiti rok otplate s tri na pet godina

maksimalni iznos kredita

70 mil kn (Uz mogući pad gospo-darstva, do kraja godine možemo očekivati i dalj-nje povećanje nezapo-slenosti, zaključak je dru-gog okruglog stola Tržišta rada i kriza koji je organi-zirao magazin Banka s In-stitutom za javne financije i časopisom Radno pravo.

Ministar rada Miran-do Mrsić na skupu je po-novio svoj poznati stav o potrebi reforme obrazov-nog sustava jer, kako je rekao, nije pošteno da se mlade ljude upisuje na ne-zapošljiva zanimanja.

“U Ministarstvu rade na tome da se povežu s ministarstvima regional-nog razvoja te obrazo-vanja kako bi se identifi-cirale sadašnje i buduće potrebe tržišta rada. Pred-lažemo osnivanje naci-onalnog foruma koji bi okupljao sve zainteresira-ne stranke koje bi putem konzultacija odobravale programe i upisne politi-ke”, rekla je Sanja Poza-ić Crnković, savjetnica u

Ministarstvu rada. S tim se nije složio Željko Mr-njavac, profesor splitskog Ekonomskog fakulteta, koji smatra da ne posto-ji spasonosna kombinaci-ja upisnih kvota te da je “manipuliranje kvotama upisa otprilike kao da po-kušavamo riješiti problem nejednakog položaja žena na tržištu rada operacija-ma promjene spola”. Da-nijel Nestić s Ekonom-skog instituta je upozorio kako Vlada mora odrediti minimalnu plaću u skladu s ekonomskim uvjetima. Iznio je i podatke o tim plaćama u europskim ze-mljama, iz čega je vidljivo da je minimalna plaća u Luksemburgu 1800 eura, u Sloveniji 734, a u Hrvat-skoj oko 300 eura. (J.F.)

U hrvatskom poduzet-ništvu posljednjih se godina zapošljava sve više žena, a poduzet-nice zapošljavaju više od 200.000 djelatnika. Ipak, država ženama još nije omogućila lakše usklađivanje obiteljskih i poslovnih obveza.

Kada je Hrvatska udru-ga poslovnih žena Krug

2001. izradila svo-ju bazu podata-ka, samo se osam posto žena bavi-

lo po-d u z e t -

ništvom. Danas 23 posto žena radi u trgo-vačkim društvima, a zajedno s obrtni-cama čine 30 po-sto ukupnog bro-ja poduzetnika, rečeno je na obi-

lježavanju Svjetskog dana poduzetnica u Hrvatskoj gospodarskoj komori u or-ganizaciji Kruga i HGK-a.

Pomoćnik ministra poduzetništva i obrta Stje-pan Koraj rekao je kako to ministarstvo iz progra-ma Poduzetnički impuls izdvaja 376 milijuna kuna poticaja za poduzetništvo te da su 90 posto zahtjeva za taj program dosad po-slale poduzetnice.

U sklopu obilježavanja Svjetskog dana poduzetni-ca proglašene su najbolja menadžerica i poduzetni-ca za 2011. godinu. Pred-sjednica Uprave Lagune Novigrad Zrinka Bokulić proglašena je najboljom menadžericom, a poduzet-nica godine je Marija Ko-merički, suvlasnica Ko-merički trgovine iz Luga Samoborskog. (S.P.)

OkrUglI StOl O tržIštU rada I krIzI

OBIlježen SVjetSkI dan pOdUzetnIca

Očekujmo rast nezaposlenosti

Žene zapošljavaju više od 200.000 ljudi

10 Broj 3728, 21. svibnja 2012.Privredni vjesnikPV ANALIZA

Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

U Hrvatskoj tre-nutačno posluju 372 autoškole,

a njihov je broj posljed-njih godina primjetno umanjen.

Nikola Vidaković, predsjednik Udruge Hr-vatske autoškole (HAŠ), ističe kako je jedan od ra-zloga to što one financij-ski vrlo teško održavaju čak i hladni pogon. “Pri-mjerice, samo u zadnje dvije godine zatvoreno je 35 autoškola. A kako one uglavnom nisu profitabil-ne, odnosno ne osigurava-ju dovoljnu akumulaciju kapitala koja je potrebna

za daljnji razvoj poslova-nja i ulaganja, tvrtke i obr-ti često uz ovu djelatnost prihode ostvaruju po ne-kim drugim osnovama”, kaže on.

Zakonski, pak, ova djelatnost odlično je ure-đena. Prekovremeni ne-

plaćeni rad je gotovo u potpunosti iskorijenjen i riješen putem zakonske regulative koja omogu-ćava kontinuiranu preras-podjelu radnog vremena usklađenu s potrebama posla i kandidata.

Među ostalim proble-mima Vidaković ističe kako se često može čuti da su autoškole preskupe. “Autoškole su u neugod-noj poziciji jer su, s jed-ne strane, obvezne kvali-tetno educirati i pripremiti buduće vozače, a s druge strane od njih se očekuje da budu što jeftinije. To je gotovo nemoguća mi-sija uz PDV od 25 posto i brzorastuće cijene go-riva. Na žalost, ljudi još uvijek brže posežu u džep kako bi platili sedmod-nevno skijanje nego za os-posobljavanje u autoškoli s cjeloživotnim certifika-tom”, napominje ovaj in-ženjer prometa.

Takvoj situaciji tako-đer ne pogoduje ni pri-mjetno smanjen broj kandidata i sve slabi-ja kupovna moć građana zbog čega se sve ostale kategorije osim B pola-žu isključivo kada za njih postoji mogućnost dobi-vanja posla.

Panika i zbunjenostVodilja ove djelatnosti, nastavlja Vidaković, ne smije biti kratkoročna osobna ili grupna finan-cijska korist od honora-ra ili dnevnica za propi-sivanje nejasnih rješenja, nego osmišljena, struč-na i analizirana promje-na loših segmenata su-stava osposobljavanja za vozače. “Nedopustivo je da zbog svojih slabosti i

neprimjerene organizira-nosti Ministarstvo unu-tarnjih poslova i Hrvatski autoklub pritišću autoš-kole da preko svojih, ali i leđa kandidata, prelama-ju svoje nedostatke. Na-ime, prvi hrvatski zakon o sigurnosti prometa do-nesen je još 1992. godi-ne. Nastao je kao kombi-nacija pozitivnih odredbi iz bivšeg zakona. Obja-vom tog zakona Hrvatska je dobila temeljni i naj-važniji izvor cestovnog prometnog prava. Zakon je od 1992. do danas do-živio 10 izmjena i dopu-

na, te se stvorila panika i zbunjenost među autoš-kolama. A ta se panika i zbunjenost nastavljaju sa zadnjim izmjenama iz 2011. godine”, kaže Ni-kola Vidaković.

Zbog toga se proteklih 10 mjeseci na vozačkim ispitima koriste testovi u kojima mnoga ponuđena pitanja s odgovorima nisu točna i razumljiva kandi-datima, jer su proizvod autorskih pretpostavki, individualnih iskustava, ispitnih zamki, nepoštiva-nja osnovnih principa i, na kraju, jednostranog ocje-

Autoškole zbog krize i visokih cijenA benzinA teško održAvAju i hlAdni Pogon

U dvije godine zatvoreno čak 35 autoškolaKako autoškole uglavnom nisu profitabilne, tvrtke i obrti često uz tu djelatnost prihode ostvaruju po nekim drugim osnovama, kaže predsjednik udruge Hrvatske autoškole. U krizi se građani, očito, odriču svih ne posve nužnih troškova pa se tako sve kategorije osim B u zadnje vrijeme polažu tek kad se vozaču ukaže mogućnost dobivanja posla s takvom dozvolom

Brže se poseže u džep za

sedmodnevno skijanje nego za osposobljavanje u autoškoli, kaže

Vidaković

U Ministarstvu unutarnjih poslova ističu kako za ospo-sobljavanje kandidata za vozače u autoškolama nisu posebno određeni naslovi literature. “Štoviše, autoškole i kandidati mogu slobodnim izborom na tržištu odabrati priručnik, kao i druga nastavna sredstva koja će koristi-ti za učenje”, napominju u Odjelu za odnose s javnošću MUP-a. Također, nastavljaju, tvrdnje u vezi s priručnikom za osposobljavanje i ispitnim pitanjima neutemeljene su i predstavljaju slobodnu procjenu pojedinaca, kao što je potpuno neprihvatljiva i netočna tvrdnja da MUP omogu-ćuje i tolerira HAK-u organiziranje i provođenje vozačkih ispita na nepošten i nestručan način. “Na kraju, ne uma-njujući pritom zasluge udruga, težnja ovog ministarstva je uvijek bila da se kvalitetnijim radom u autoškolama ne-posredno utječe na podizanje razine prometne kulture, te tako u konačnici pridonese poboljšanju stanja sigurnosti na prometnicama”, kažu.

MuP: tvrdnje su neutemeljene

trenutačno posluju u Hrvatskoj

372 autoškoleih je bilo prije dvije godine

407((

11Broj 3728, 21. svibnja 2012.www.privredni.hr

njivanja ovlaštenih ispiti-vača. “Neodgovorno je is-pitna pitanja kreirati bez stručnih predstavnika iz autoškola”, smatra on.

Zbog toga se unutar struke, ali i između kan-didata, sve više razgovara o ovoj temi i javlja sum-nja u HAK-ove manipula-cije s ispitnim pitanjima. “Drugim riječima, više is-pita znači veće prihode, dok su autoškole na kolje-nima. Smatram izuzetno opasnim već to što postoji opravdana sumnja u takve namjere, te mislim da tre-ba hitno reagirati kako bi

se zaustavila svaka daljnja šteta za kandidate i autoš-kole”, upozorava Vidako-vić.

U 2011. godini udruge i pojedinci u mnoštvu do-pisa vrlo su precizno upo-zoravali na probleme pro-vedbe vozačkih ispita koji izviru iz ispitnih pitanja u priručniku Ispitna pita-nja s odgovorima HAK-a, koji je još uvijek na trži-štu, nakon što je čak oko 50 posto njegova sadrža-ja recenzirano ili izbače-no, a kandidati za vozače kao ni autoškole za te iz-mjene ne znaju. “HAK i Odjel za sigurnost cestov-nog prometa MUP-a sve su to bez imalo grižnje sa-vjesti odbijali, tvrdeći da je sve u najboljem redu”, kaže predsjednik udruge Hrvatske autoškole.

Slučajni izborU Hrvatskom autoklubu, pak, odlučno odbacuju tvrdnje da je organiziranje i provođenje vozačkih is-pita nepošteno i nestručno te da bilo tko manipulira s ispitnim pitanjima. Osobe zadužene za taj dio djelat-nosti u HAK-u tijekom re-dovnih brojnih sastanaka i savjetovanja s pred-stavnicima autoško-la nisu bile infor-mirane o navodnoj panici i zbunjenosti autoškola ili među kandidatima. Za ilu-straciju, u 2011. samo je 31 kandidat za vozača, ili manje od 0,1 posto, pod-nijelo prigovor na ocjenu te je zaprimljeno 12 žalbi kandidata. Sva ispitna pi-tanja i ponuđeni odgovori koji se trenutačno koriste temeljito su i višestruko pregledani unutar HAK-a

i prethodno ih je odobrio MUP, tvrde u HAK-u. Nadalje, ističu kako je posljednjih godina sigur-nost cestovnog prometa znatno poboljšana, pose-bice kad je riječ o mla-dim vozačima, u čemu zasluge imaju i autoško-le i instruktori, kao i ci-jeli sustav osposobljava-nja kandidata za vozače. “Upravo u djelatnosti os-posobljavanja kandidata i provedbi vozačkih ispi-ta u proteklom razdoblju učinjeni su veliki pomaci. Tako su, naime, postrože-ni zahtjevi, utvrđeni mini-malni standardi za opće, organizacijske, prostor-ne, materijalno-tehničke, kadrovske, stručne, infor-matičke i tehničke uvje-te te je postignuta zavid-na razina kvalitete rada. Kako bi uveo novi model provedbe vozačkih ispita, HAK je tijekom proteklih nekoliko godina opremio i umrežio 23 ispitna cen-tra. U njima se na 256 ra-čunala provode ispiti na kojima kandidati za vo-zače polažu vo-z a č k i

ispit iz nastavnog predmeta Promet-ni propisi i si-gurnosna pra-vila. Od lipnja 2011. prire-đena je nova, veća baza is-pitnih pitanja, u kojoj su veći-

nom pitanja iz Priručnika - Ispitna pitanja s odgo-vorima, u izdanju Hrvat-skog autokluba iz 2008. godine. Kombinacije is-pitnih pitanja na računa-lima i putem obrazaca generiraju se slučajnim izborom za svakog kan-didata, iz online baze, ne-posredno prije polaganja ispita. Oko 67 posto is-pita kandidati polažu pu-tem računala, a preostalih 33 posto putem obrazaca otisnutih neposredno prije polaganja ispita”, objaš-njavaju.

Moderan i učinkovit test Međutim, činjenica je da je s primjenom novog mo-dela provedbe vozačkih ispita bilo određenih pro-blema, poput nejasnih ili dvojbenih pitanja koja su korigirana ili isključena iz baze. Dio problema, tako-đer, odnosi se na one au-toškole i predavače koji se nisu prilagodili novom načinu rada. “Ističemo

da je većina au-toškola po-

zi t ivno r e a g i -rala na

n o v i m o d e l proved-be ispita

te su sudjelovale u razgo-vorima i konzultacijama, davale povratne infor-macije, tražile objašnje-nja i slično, a tijekom je-

seni 2011. o spomenutim se problemima razgovara-lo u MUP-u i s udrugama autoškola i instruktora”, napominju u HAK-u.

Valja naglasiti kako se vozački ispit danas pola-že temeljem propisa koji su usklađeni s direktiva-ma Europske unije, što je potvrđeno i tijekom po-sjeta predstavnika Europ-ske komisije u rujnu 2009. godine. Osim toga, u li-stopadu 2011. Hrvatsku je posjetila sedmeročla-na stručna radna skupina za teorijski vozački ispit Međunarodnog povjeren-stva za vozačke ispite i vozačke dozvole (CIE-CA). Tijekom posjeta odr-žan je niz operativnih sa-stanaka sa stručnjacima HAK-a i predstavnici-

ma MUP-a, pro-

veden je nadzor nad pro-cesom osposobljavanja i polaganja vozačkih ispi-ta, te je dostavljeno izvje-šće s povratnim informa-

cijama. Izvješće CIECA-e naglašava kako se u Hr-vatskoj provodi vrlo mo-deran i učinkovit model teorijskog testa na računa-lu, dok se mjerama prema mladim vozačima Hrvat-ska svrstava među razvi-jenije europske zemlje.

Naposljetku, HAK prosječno godišnje za stručne djelatnike autoško-la održi 10 do 12 savjeto-vanja ili pripremnih semi-nara, na kojima prisustvuje 600 do 700 osoba. Svake godine HAK s predstav-nicima MUP-a organizi-ra po dva stručna savjeto-vanja u Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Splitu, na kojima budu predstavnici oko 80 posto autoškola. “Tijekom svih održanih savjetovanja u 2011. i 2012. nadležnom ministarstvu i HAK-u nije upućena nijedna ozbiljni-ja zamjerka”, zaključuju u

HAK-u.

Autoškole zbog krize i viSokih cijenA benzinA teško održAvAju i hlAdni pogon

U dvije godine zatvoreno čak 35 autoškolaKako autoškole uglavnom nisu profitabilne, tvrtke i obrti često uz tu djelatnost prihode ostvaruju po nekim drugim osnovama, kaže predsjednik udruge Hrvatske autoškole. U krizi se građani, očito, odriču svih ne posve nužnih troškova pa se tako sve kategorije osim B u zadnje vrijeme polažu tek kad se vozaču ukaže mogućnost dobivanja posla s takvom dozvolom

U HAK-u odbacuju tvrdnje da je

organiziranje i provođenje

vozačkih ispita nepošteno i

nestručno

svake godine pohađa HAK-ove stručne seminare

600-700 djelatnika autoškola(ih je bilo prije dvije godine

407

12 Broj 3728, 21. svibnja 2012.Privredni vjesnikPRIČA S RAZLOGOM

Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

H rvatski zavod za zdravstve-no osiguranje u

2010. je za troškove bolo-vanja potrošio gotovo 1,5 milijardi kuna, a poslo-davci za bolovanja do 42 dana više od dvije milijar-de kuna. Podaci koje nam je prezentirao direktor tvrtke Mediserv Damir Kovačević, koji je 2010. osmislio program reduk-

cije bolovanja po tvrt-kama i to na način, kako kaže, da ga prihvaćaju i radnici i sindikati, poka-zuju da je u Hrvatskoj broj dana bolovanja trostru-ko veći nego u razvijenim zemljama Europe i izno-si oko 16 dana godišnje. Mediserv je tvrtka za me-dicinski konzalting koja je, kako je vidljivo u sud-skom registru, osnovana 29. prosinca 2012., a Ko-vačević je jedan od šesto-rice suvlasnika te tvrtke.

“Meni je nevjerojat-no da se kod nas nitko ra-nije nije ozbiljnije poza-bavio ovim problemom, a i oni koji su se bavili time računali su samo sto-pu bolovanja, ali ne i koli-ko izostanak s posla utječe na ukupnu produktivnost i troškove poslovanja te

što je razlog tom bolova-nju”, kazao je Kovačević. Najkraće, poslodavci za vrijeme bolovanja svojih radnika imaju izravne i ne-izravne troškove (nakna-de za bolovanje, naknade zamjenama, za prekovre-mene sate, dodatno admi-nistriranje...), pad produk-tivnosti (raspodjela posla na manji broj osoba, uvo-đenje u posao zamjenskih osoba), te na kraju gubi-tak imidža društveno od-govornog poslodavca ako uvedu represivne metode kontrole bolovanja (uho-đenje bolesnih radnika) i ako financijski i hijerarhij-ski degradiraju često bole-snog radnika.

Sporost javnog zdravstvaKovačević je, analizira-jući uzroke i posljedice mnogih bolovanja, do-šao do zaključka kako je jedan od glavnih uzroka duljem izbivanju s posla nemogućnost da se u jav-nom zdravstvu brzo po-stavi prava dijagnoza te

da se na vrijeme započ-ne s pravom terapijom. Zato je, uz administrativ-ne mjere kojima se kvali-tetnije prate bolovanja u tvrtkama, osmislio i na-predan model zdravstve-ne skrbi koji radniku daje osjećaj da se posloda-vac o njemu brine, a po-slodavcu znatno smanjuje troškove. Mediserv, nai-me, surađuje sa 48 zdrav-stvenih ustanova u Hrvat-skoj i inozemstvu te kada im poslodavac javi da je netko na bolovanju, pri-mjerice zbog toga što mora obaviti razne pre-trage, Mediservova služ-ba za korisnike takvom radniku može organizira-ti pregled istog dana, a uz konzultacije s liječnikom od 0 do 24 sata pronala-zi i druge opcije za sve korisnikove zdravstvene potrebe (primjereno lije-čenje, provođenje fizio-terapije...). Troškove, na-ravno, snosi poslodavac.

Mediserv vodi kori-snika kroz sve faze kori-štenja zdravstvene uslu-

ge i omogućava popuste od 20 posto u privatnim zdravstvenim ustano-vama. Poslodavcima se isplati platiti potreban pregled jer nakon obavlje-ne dijagnostike znaju ko-liko će radnik biti na bo-lovanju (sigurno manje nego da je liječenje zapo-čeo u javnom zdravstvu) i kako trebaju organizira-ti posao. Što je najvažnije, mogućnost lažiranja bolo-vanja svedena je na naj-manju moguću mjeru.

Zloporaba bolovanjaZloporaba bolovanja na drugom je mjestu razlo-ga za izostanak s radnog mjesta. Analizom, kaže Kovačević, uočili su da se bolovanja u Slavoniji po-većavaju kada su u tije-ku poljoprivredni radovi, na obali u tijeku turistič-ke sezone, a u Istri u sezo-ni branja jabuka u Italiji. Jednom kada se imple-mentira Mediservov su-stav evidencije bolovanja, smanjuje se i mogućnost raznih zloporaba. Inače,

sav rizik uspješnosti ovog programa je prvenstve-no na Mediservu jer tvrt-ka pri sklapanju ugovo-ra plaća inicijalni trošak po zaposleniku koji izno-si oko 50 kuna, a Medi-serv se naplaćuje iz ono-ga što se na bolovanjima uštedi kroz godinu dana, ovisno o postotku koji do-govori s tvrtkom. A ušte-de su na dulje staze i oko 30 i više posto, što zna-či da se u velikim susta-vima, kao što je primjeri-ce Ina u kojoj je proveden ovaj program, godišnje mogu uštedjeti i dvozna-menkasti milijunski izno-si. Osim u Ini, program je uspješno implementi-ran i u Coca-Coli, Hrvat-skoj pošti, 24 sata, Hypo Alpe-Adria banci... “Ci-jela Istočna Europa pogo-đena je identičnim proble-mom, tako da je program pogodan za sve tranzicij-ske zemlje”, zaključio je Kovačević.

Inače, kako je ovih dana objavljeno u jednom dnevnom listu, HZZO u protekle tri godine nije pronašao nijedno lažno bolovanje. U tu je svr-hu 2009. čak bio donesen poseban pravilnik po ko-jem su kontrolori HZZO-a, ako ne mogu pregledati pacijenta u ordinaciji obi-teljskog liječnika i u slu-čaju kada dokumentaci-ja izgleda sumnjivo, imali pravo čak ulaziti i u kuće radi kontrole. Međutim, potvrdili su u HZZO-u, ni jedan kontrolor nije imao potrebu koristiti tu repre-sivnu metodu.

Mediservov PrograM redukciJe BolovanJa Po tvrtkaMa

Manje bolovanja - više novcaglavni uzrok duljih izbivanja s posla su čekanja na dijagnostiku i liječenje u javnom zdravstvu, a drugi razlog je “fuš”, tvrdi direktor tvrtke Mediserv koja eliminacijom tih dvaju faktora skraćuje bolovanja za 30 i više posto

u Hrvatskoj je broj dana bolovanja

trostruko veći nego u razvijenim

zemljama

*vijesti

Varteks i dalje s Levi’som Varteks je potpisao novi petogodišnji distributer-ski ugovor s tvrtkom Levi Strauss Europe za Hrvat-sku i zemlje regije. Time dvije kompanije nastav-ljaju suradnju koja traje već 28 godina. Od 2007. godine Varteks je eksklu-zivni distributer Levi’sa za Hrvatsku i zemlje re-gije, a taj slavni američki odjevni brend prodaje se na 121 prodajnom mjestu na tržištima regije.

Uzlet vode s aditivima S više od 100 litara flaši-rane vode ispijene po gla-vi stanovnika, Hrvatska je gotovo dosegla godiš-nju razinu potrošnje vode zrelih tržišta država Eu-ropske unije, prema istra-živanju konzultantske kuće A.T. Kearney. Iako se očekuje da će hrvat-sko tržište flaširane vode do 2015. godine rasti sve-ga dva posto, iz A.T. Ke-arneyja predviđaju rast segmenta funkcionalne vode, obogaćene aditivi-ma koji osiguravaju do-datnu nutritivnu ili zdrav-stvenu vrijednost. U regiji Jugoistočne Europe u idu-će tri godine predviđa se rast tržišta funkcionalne vode godišnjom stopom od čak 10 posto.

Istra dobiva i festival sira Prvi festival sira u Istri održat će se u Svetvin-čentu od 29. lipnja do 1. srpnja 2012., u organiza-ciji Zadruge Dva roga. Cilj festivala je ujediniti stočare i sirare iz Hrvat-ske i šire, te kulturu uži-vanja mlijeka i mliječnih proizvoda uzdignuti na višu razinu. Festival sira na jednom će mjestu oku-piti velika imena iz mlje-karske industrije, te male proizvođače koji će na-pokon dobiti priliku da predstave svoje kvalitetne i ekološke proizvode široj publici. U sklopu festiva-la održat će se i tradicio-nalni izbor naj koze.

potrošio HZZo za troškove bolovanja 2010. u istu svrhu potrošili poslodavci

blizu 1,5 mlrd kn više od 2 mlrd kn( (

infoenterprise europe

Broj 63, 21. svibnja 2012.

Poslovno-inovacijska agencija Re-publike Hrvatske BICRO zaprimila je 241 prijavu u četvrtom krugu prija-va u Program provjere inovativnog koncepta - PoC (Proof of Concept). Ukupna vrijednost traženih sredstava iznosi gotovo 60 milijuna kuna, dok bi privatni sektor uložio dodatnih 30 mili-juna kuna u projekte. Program financi-raju Vlada Republike Hrvatske i Svjet-ska banka, a pokrenut je u suradnji s partnerima: Centrom za istraživanje, ra-zvoj i transfer tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, Znanstveno-tehnologijskim parkom Sveučilišta u Rijeci SteP Ri, Teh-nološkim parkom Varaždin, Tehnološko-inovacijskim centrom Međimurje, TERA Tehnopolisom, te Uredom za transfer tehnologije Sveučilišta u Splitu.

Programom se rješava jedno od uskih grla u ranoj fazi komercijalizacije istraži-vačkih rezultata. Inovatorima je pružena mogućnost provjere je li njihova tehno-logija ostvariva i može li imati komer-cijalnu primjenu, što daje potrebnu si-gurnost investitorima i znatno smanjuje rizik ulaganja u razvoj proizvoda. Pro-gram bespovratnim sredstvima u izno-sima do 350.000 kuna po projektu fi-

nancira provjeru i zaštitu intelektualnog vlasništva, demonstraciju tehničke izve-divosti i izradu funkcionalnog prototi-pa. Provjerom inovativnog koncepta žele se utvrditi tehničke karakteristike i komercijalni potencijal rezultata istraži-vanja čime će se premostiti jaz između istraživanja i razvoja i tržišta. Program provjere inovativnog koncepta podupi-re pretkomercijalne aktivnosti istraživa-ča, znanstvenika i poduzetnika na putu razvoja novih proizvoda, usluga i teh-noloških procesa. Cilj programa je pru-žanje potpore u ranoj fazi razvoja ino-vacije kako bi se pomogao i usmjerio daljnji razvoj te smanjio rizik investicije u kasnijoj fazi.

Zbog velikog odziva natjecatelja i bo-lje regionalne pokrivenosti BICRO je u studenom prošle godine odabrao šest novih prepoznatih centara, i to Istarsku razvojnu agenciju IDA, Razvojnu agen-ciju Zagreb - TPZ, Poduzetnički cen-tar Pakrac, Razvojnu agenciju zadarske županije ZADRA, Institut Ruđer Boško-vić te Poduzetnički inkubator BIOS. Pre-poznati centri imaju vrlo važnu ulogu u provedbi PoC programa budući da ostvaruju prvi kontakt s potencijalnim natjecateljima kojima pomažu u pripre-mi projekata i postupku prijave.

BICRO je u četvrtom dobio prijava više nego u tri prethodna kruga proved-be Programa. Traženi iznos sredstava iz Programa 12 puta je veći od predviđe-nog proračuna koji iznosi pet milijuna kuna. Prispjele prijave bit će obrađene u skladu s utvrđenim kriterijima i prezen-tirane evaluacijskim odborima, a nakon odabira projekata za financiranje, kra-jem srpnja se očekuje potpisivanje pr-vih ugovora.

Najzastupljeniji sektori u prispjelim pri-javama su i u ovom krugu ICT, energeti-ka i elektronika.

Proces evaluacije PoC-a

PROVjERA INOVATIVNOg kONCEPTA

Provjeru inovacija, ukupno vrijednih 60 milijuna kuna, u četvrtom krugu prijava traži 241 projekt. Među njima je najviše računalnih, energetskih i elektroničkih projekata

Interes 12 puta veći od proračuna

Proces pune evaluacije prijavljenih projekata za PoC traje do 23. srp-nja. Evaluacija se sastoji od poslov-no-tehničko-tehnološke i poslov-no-financijske evaluacije, koje će se raditi u dva kruga. U prvom se krugu formiraju evalu-acijski odbori imenovanjem člano-va svakog od odbora prema teh-nološkim područjima, i šalju im se projektne prijave na prvi krug eva-luacije. Istovremeno, tim unutar BICRO-a radi poslovno-financijsko vredno-vanje. Rok za predaju prvog dijela evaluacije je 1. lipnja do 16 sati. Projektne prijave koje zadovo-lje prag prolaznosti u prvog krugu stječu uvjet za ulazak u drugi krug punog ocjenjivanja, odnosno jav-no prezentiranje pred stručnim od-borom. Natjecatelji i prepoznati centri do-bit će pozive s točnim terminom održavanja javne prezentacije za projekte koji su ušli u drugi krug. Informacija će biti objavljena i na internet stranicama www.bicro.hr.Natjecateljima koji zadovolje krite-rije za PoC, ponude i ugovori o su-financiranju bit će dostavljeni do kraja srpnja. Ugovori o sufinanci-ranju projekata odabranih u ovom krugu potpisivat će se ovisno o ras-položivosti novca u proračunu.

enterprise europe

Turistička industrija ostvaruje pet po-sto bruto domaćeg proizvoda Europ-ske unije te izravno zapošljava 10 mi-lijuna ljudi. Neizravno te su brojke još veće - 10 posto Unijina BDP-a i više od 20 milijuna zaposlenih plaće zarađuje u turizmu. Turistička industrija u svi-jetu raste po stopi od četiri posto, a u Europi je to čak dvostruko više - osam posto. Europa se želi pokazati kao je-dinstvena i atraktivna turistička de-stinacija, i u njoj svoje mjesto treba imati i Hrvatska.

U razdoblju od 2007. do 1. srpnja 2013. godine imamo na raspolaganju oko mi-lijardu eura u pretpristupnim fondovi-ma EU-a za sve gospodarske djelatnosti, a do sada smo iskoristili samo 40 posto tih sredstava, kazala je Leila Krešić Jurić, direktorica Sektora za turizam Hrvatske gospodarske komore na radionici EU tu-ristička politika i programi potpore za turi-stički sektor koja se održala 11. svibnja na Zagrebačkom velesajmu u sklopu Me-đunarodnog turističkog sajma CroTour, a poseban je naglasak bio na budućim EU poticajima i strukturnim fondovima. “Od dana pristupanja Hrvatske EU-u 1. srpnja iduće godine pa do kraja godine imat ćemo na raspolaganju 445 miliju-na eura, a nakon toga milijardu eura go-dišnje”, istaknula je Leila Krešić Jurić. Tu-rizam je multidimenzionalni sektor koji obuhvaća raznorodne djelatnosti, a ima izravni utjecaj na brojne druge gospo-darske grane, ističe Vlasta Klarić, savjetni-ca u HGK-u. “Hrvatska je po ostvarenom

prihodu u turizmu 16. zemlja u Europi i 33. na svijetu. Europski turizam predstav-lja 50 posto svjetskog turizma, ali će se taj postotak u narednom razdoblju sma-njivati zbog naglog i stalnog razvoja tu-rizma u Aziji. Trenutačno se u EU-u po-svećuje velika pozornost konkurentnom i održivom turizmu. Istodobno se inzi-stira na visokoj kvaliteti i atraktivnom imidžu Europe”, dodaje Vlasta Klarić.

Europska unija ima svoje programe Cal-ypso i Eden namijenjene europskom, ali i hrvatskom turizmu, ističe savjetnik Od-sjeka za bilateralnu i multilateralnu su-radnju Ministarstva turizma Mate Kapo-vić. “Ministarstvo turizma je pripremilo i osam programa za dodjelu potpora i poticaja kako bi ojačalo konkurentnost hrvatskih tvrtki. Ukupna je vrijednost

potpora i poticaja za 2012. godine 32 mi-lijuna kuna, a programi su nazvani Ino-vativni turizam, Korak više, Znanjem do kvalitete, Zajedno do konkurentnosti, EU izvrsnost, Turizam kroz manifestaci-je, Program poticanja razvoja turizma na turistički nerazvijenim područjima i Sigu-ran gost”, naglasio je Kapović.

U EU-u se godišnje donese oko 50 za-konskih akata te više od 2500 podza-

konskih i provedbenih propisa koji u znatnoj mjeri utječu na poslovanje. Ad-ministracija EU-a zapošljava 45.000 ljudi, a u Bruxel lesu je smješteno i 1400 nevla-dinih organizacija.

Radi pružanja potpore hrvatskom gos-podarstvu i tvrtkama u procesu prila-godbe poslovanja zakonodavstvu je-dinstvenog europskog tržišta, HGK je 2000. godine osnovao predstavništvo u Bruxellesu, kazala je Dragica Marti-nović, direktorica Predstavništva. “Osim HGK-a, predstavništvo ima i HOK, a otvoreni su i uredi pojedinih hrvatskih regija. Predstavništvo HGK-a radi na in-formiranju i savjetovanju članica, or-ganiziranju stručnih putovanja, pruža-nju stručne potpore pri sudjelovanju na europskim natječajima te lobiranju preko Eurochambersa - asocijacije 20 milijuna poduzeća”, ističe Dragica Mar-tinović.

Vesna Torbarina, voditeljica Europske poduzetničke mreže, istaknula je kako je EEN najvažnija potporna struktura ma-lom gospodarstvu u EU-u. “To je projekt Europske komisije koji omogućuje pro-nalaženje i direktan kontakt s poslov-nim partnerima u 50 zemalja, ne samo u EU-u nego i u pridruženim odnosno pre-komorskim zemljama. U Europskoj po-duzetničkoj mreži Hrvatske ustrojena je baza poslovnih podataka koja znatno olakšava traženje poslovnih partnera, a sve su usluge besplatne”, naglašava Ve-sna Torbarina.

U razdoblju od 2007. do 1. srpnja 2013. godine za djelatnosti u turizmu osigura-no je 96 milijuna eura u pretpristupnim fondovima EU-a, a od 1. srpnja 2013. go-dine bit će osigurano dodatnih 92 mili-juna eura za tu godinu, kaže savjetnica Uprave za operativni program za regio-nalnu konkurentnost Ministarstva gos-podarstva Nataša Filipović. ”Prioriteti su financiranje poboljšavanja konkurentno-sti, transfer tehnologije i znanja, potica-nje istraživanja i razvoja te razvoj regio-nalne infrastrukture”, dodala je Nataša Filipović.

U sklopu radionice predstavljeni su i uspješni primjeri iz prakse kojima su već dodijeljena EU sredstva u sklopu progra-ma koji su još uvijek aktualni do pristu-panja Hrvatske Europskoj uniji, a riječ je o Memorijalnom centru Faust Vrančić, VIOR projektu – Grad Vinkovci, korištenju tradicijske baštine za turističke svrhe te češkim turističkim projektima financira-nim iz strukturnih fondova. (K.S.)

EU TURISTIčKA POLITIKA

Hrvatski turizami EU poticajiDo sada je Hrvatska utrošila samo 40 posto novca iz europskih fondova koji su joj bili na raspolaganju. Turistički projekti mogli bi povećati taj udio

Hrvatska je po ostvarenom prihodu u turizmu 16. zemlja u Europi i 33. na svijetu

Leila Krešić jurić, direktorica Sektora za turizam Hrvatske gospodarske komore

2 3www.een.hr 21. svibnja 2012.

Krešimir Sočković

Europska komisija početkom svibnja svake godine raspisuje natječaje za projektne prijedloge koji će se finan-cirati iz EU programa CIP Eko-inovaci-je. Već nekoliko godina u nizu odmah po otvaranju natječaja u Hrvatskoj se održava nacionalni info dan i radioni-ca koju organiziraju Europska podu-zetnička mreža Hrvatske i Ministar-stvo poduzetništva i obrta. Na skupu je više od 150 sudionika imalo priliku upoznati ovaj program potpora i raz-govarati s onima koji o njemu odluču-ju kao i onima koji već koriste novac iz programa.

Iako je sudjelovanje na ovom natječaju vrlo složeno, uspjeh na njemu može pri-donijeti razvoju hrvatskoga gospodar-stva. Prvi je natječaj u Republici Hrvat-skoj objavljen 2008., a već 2010. godine ostvarena su dva projekta na kojem su sudjelovali hrvatski predstavnici.

CIP je provedbeni program Europske unije kojemu je cilj potaknuti konkuren-tnost europskih poduzeća. Program se provodi od 2007. do 2013. godine i ras-polaže budžetom od 3,62 milijarde eura, a namijenjen je prije svega financiranju

projekata malih i srednjih poduzetnika. Također, CIP je program usmjeren odr-živom razvoju inovativnog malog i sred-njeg poduzetništva, usklađen s politikom zaštite okoliša korištenjem obnovljivih izvora energije uz mogućnost lakšeg pristupa financijskim oblicima pomo-ći i učenja na primjerima najbolje prak-se. Eko-inovacije, potprogram Programa Zajednice CIP, podrazumijevaju sve obli-ke inovacijskih aktivnosti čiji je cilj bit-no poboljšanje zaštite okoliša. Uključuju nove proizvodne procese, nove proizvo-de ili usluge te nove metode poslovanja i upravljanja, čije će korištenje ili proved-ba spriječiti ili znatno smanjiti rizike za okoliš, zagađenje i sve druge negativne posljedice uporabe resursa tijekom ži-votnog ciklusa srodnih aktivnosti. Program CIP Eko-inovacije je fleksibilan te ne zahtijeva višenacionalne konzorci-je pa u njemu može sudjelovati i jedna tvrtka. U ovoj godini prioriteti su recikli-ranje i iskorištavanje otpadnih materija-la u graditeljstvu, potrošnja resursa i ot-pada u proizvodnji, inovativni proizvodi u prehrambenoj proizvodnji, smanjenje potrošnje vode za najmanje 30 posto, te zeleno poslovanje i inteligentna nabava. Glavni cilj ovog projekta je privući i pomo-ći što većem broju malih i srednjih tvrtki.

CIP Eko-inovacije ne bave se energetskim projektima, već projektima plasiranja pro-izvoda na tržište, a najviše financiraju troš-kove opreme. Rok predaje projekata je 6. rujna, a provedba prvih projekata je u svibnju 2013. uz najmanje trajanje od tri godine. Do kraja kolovoza smjernice pro-jekta mogu se poslati i na provjeru.

Primjena programa CIP Eko-inovacije, u kojem Hrvatska sudjeluje posljednje če-tiri godine, počela je donositi rezultate, kaže Vesna Trnokop Tanta, potpredsjed-nica Hrvatske gospodarske komore za gospodarstvo, europske integracije i pi-tanja EU-a. “Program je dobra prilika Eu-ropi, ali i Hrvatskoj, za unapređenje i ra-zvoj u području eko industrije, koja u EU-u zapošljava 3,4 milijuna ljudi, ostva-ruje 227 milijardi eura te 2,2 posto europ-skog BDP-a”, ističe Vesna Trnokop Tanta.

Projekti u ovom programu uz očuvanje okoliša moraju biti i poslovno relevantni, ističe projektni savjetnik Izvršne agenci-je za konkurentnost i inovacije (EACI) u Bruxellesu Theodoros Staikos. “Mora po-stojati i određeni poslovni stručni rizik te se pokazati i tržišni potencijal. Projekt koji je prošao na natječaju dobiva izravno 50 posto sredstava. Svi projekti moraju ima-ti pozitivan učinak na okoliš, i to od pro-

izvodnje pa do recikliranja”, naglašava Staikos. Upozorio je na probleme kod pri-javljivanja projekata i naglasio kako je po-trebno jasno iskazati iskoristivost proizvo-da, odgovoriti na sve kriterije iz natječaja, iskazati podatke slikom, brojevima, posto-cima, dokazati tvrdnje, prikazati postotak ušteda, procjenu troška, ljudske resurse...

”Potrebno je i dovoljno rano predati pri-jedlog te provjeriti jezično izražavanje. Važno je i znati kako se programom ne prihvaćaju istraživački projekti te oni po-vezani s energijom”, kaže Staikos.

Prvi hrvatski projekt koji je financiran iz ovog programa je Ruconbar - projekt pro-izvodnje betonskih apsorbirajućih barije-ra, odnosno apsorpcijskog sloja od gra-nula recikliranih automobilskih guma. Ovaj projekt započeo je u rujnu proš-le godine i zbog velikog interesa gos-podarstva za njegovu primjenu očeku-je se ugradnja Ruconbarovih bukobrana

uz prometnice prije nego što je planira-no. Na info danu su predstavljene i nove pogodnosti dostupne hrvatskim podu-zetnicima - EU Sinergo krediti Privredne banke Zagreb. Riječ je o povoljnijim kre-ditima koje PBZ nudi poduzetnicima u suradnji s Europskim investicijskim fon-dom u sklopu programa CIP EIP. Krediti su namijenjeni malim klijentima s manje od 10 zaposlenih. Krediti iznose do 25.000 eura, s dospijećem od 18 do 36 mjeseci. Kamata iznosi oko sedam posto, a sred-stva osiguranja su zadužnica, mjenice i jamstvo Europskog investicijskog fonda. Nakon radionice i prvog info dana u Za-grebu, po cijeloj Hrvatskoj će se održati niz informativnih radionica u sklopu Eu-ropskog poduzetničkog tjedna. Prva od radionica održat će se već 21. svibnja u Varaždinu. Nakon toga slijedi ona u Ko-privnici 1. lipnja, pa Osijeku 4. lipnja, Za-dru 5. lipnja i Splitu 6. lipnja. Posljednja radionica održat će se u Rijeci 11. lipnja.

CIP EKO-INOVACIjE 2012

KonKurentnoSt kroz zeleni posao

Program CIP raspolaže sa 3,62 milijarde eura za jačanje konkurentnosti europskih poduzeća. Potprogram Eko-inovacije namijenjen je za inovativne aktivnosti kojima je cilj bitno poboljšanje zaštite okoliša. Dva hrvatska projekta već se financiraju iz ovog programa

Program CIP Eko-inovacije je fleksibilan te ne zahtijeva višenacionalne konzorcije pa u njemu može sudjelovati i samo jedna tvrtka

enterprise europe

Krešimir Sočković

Biti poduzetnik u Hrvatskoj nije lako. Čak i kad nema krize, recesije ili proble-ma s naplatom, ako kažete da ste podu-zetnik, većini ljudi prva će asocijacija na to biti - negativna. Da bi se to pro-mijenilo, treba krenuti od vrtića gdje se formiraju stavovi, smatra tajnik Nacio-nalne koordinacije Edukacija za podu-zetništvo (NKE4E) Vitomir Tafra.

”U Europi i svijetu je razmišljanje i poima-

nje poduzetništva potpuno drugačije. Po-duzetnici su ljudi koji stvaraju, omogućuju drugima da stvaraju i realiziraju se kao oso-be. I što je najvažnije, poduzetništvo je po-željno. U vlastitom poimanju trebamo pro-mijeniti negativan stav u onaj da je biti poduzetnik i poduzetan poželjno, pa čak i nužno. Poduzetnik treba biti krajnje odgo-

voran jer brine i za sve one koji su uključe-ni u njegovu poslovnu ideju”, smatra Tafra.Poduzetništvo još uvijek nije dobilo mjesto koje zaslužuje u našem društvu, kaže pred-sjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović. “Previše statičan način poslovanja i mar-ginalizacija etičkih načela još uvijek imaju duboko korijenje u našoj poslovnoj prak-si. Budućnost Hrvatske u velikoj mjeri ovi-si o učinkovitom obrazovanju mladih ljudi koje mora uključivati poduzetničku i etič-ku komponentu. Važan je daljni razvoj kon-cepta društveno odgovornog poslovanja koji sintetizira brojne društvene vrijednosti bez kojih nema kvalitetnih radnih odnosa”, smatra Josipović. Nacionalna koordinacija Edukacija za poduzetništvo mjesto je struč-nih dijaloga na temelju kojih se formuliraju odgovarajuća rješenja nacionalne platfor-me za cjeloživotno učenje, ističe predsjed-nik HGK-a Nadan Vidošević. ”Obrazovanje za poduzetništvo mora započeti od vrtićke dobi i protezati se do najviše razine školo-vanja. To je temeljna pretpostavka usposta-ve poduzetničkog društva, odnosno podu-zetničkog ozračja”, smatra Vidošević.

Poduzeća nemaju strategije razvojaHrvatska gospodarska komora je uz finan-cijsku podršku Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva 2009. godine kre-

nula s kontinuiranim istraživanje pod na-zivom Analiza potreba za obrazovanjem i osposobljavanjem u malom i srednjem gos-podarstvu s posebnim naglaskom na podu-zetničkim vještinama, a u posljednje dvije godine su u njega uključeni i obrtnici. Ana-liza uključuje istraživanje o korištenju dr-žavnih poticaja za obrazovanje, suradnju gospodarstva s obrazovnim institucijama, poduzetničke značajke rukovoditelja po-željne za buduće poslovanje te najtraže-nija područja edukacije. Provedena je na internetu na slučajnom uzorku od 10 po-sto malih i srednjih poduzeća koja su pre-dala financijsko izvješće za posljednje dvi-je godine i nemaju više od 250 zaposlenih. Analiza je pokazala kako većina tvrtki nema svoju strategiju razvoja, ističe Vesna Štefi-ca, pomoćnica direktorice Centra za razvoj ljudskih potencijala HGK-a. ”Tvrtke nemaju ideju gdje će biti za godinu-dvije, a kamo-li tri godine. Dugoročni planovi ne posto-je te stoga ne mogu iskazati svoje potrebe za zaposlenicima”, naglašava Vesna Štefica.

Isto tako, od radnika koji dolaze s fakulteta i škola na posao većina anketiranih tvrtki oče-kuje da znaju raditi, no nemaju definiciju što je to. “Naša analiza je pokazala da im zapravo nedostaju poduzetničke vještine. Ta djeca moraju biti motivirana, zainteresirana, mora-

EDUKACIJA zA PODUzETNIŠTVO

Stvaranje PoduzetničKog duhaPotrebno je promijeniti negativni stav o poduzetništvu, i to usvajanjem pozitivnog stava i učenjem od najmlađe dobi. Strategijom obrazovanja za poduzetništvo želi se u pet godina povećati zapošljivost hrvatskih građana

Tvrtke nemaju ideju gdje će biti za godinu-dvije, a kamoli

tri godine. Dugoročni planovi ne postoje te stoga ne mogu

iskazati svoje potrebe za zaposlenicima

Lada Stipić – niseteo

U svom pretpristupnom ekonomskom programu (PEP - Pre-accession Econo-mic Programme) za iduće dvije godi-ne koji na početku godine, kao i ostale kandidatske zemlje, podastire Europ-skoj komisiji, Hrvatska se pokazala am-bicioznijom u očekivanjima negoli neki drugi analitičari, uključujući Komisijinu ekipu koja je sastavljala proljetnu pro-gnozu ekonomskih trendova. za ovu godinu hrvatska vlada predviđa rast od 0,8 posto, a EK i ostale institucije misle da će se recesija nastaviti, kumulirajući pad za 2012. godinu do 1,2 posto. Vladina je prognoza “nerealistična”, uvjeravaju analitičari EK-a podržavajući tezu podsjećanjem da su i ostale slične novije analize (MMF, HNB, pro-ljetna prognoza EK-a) također suzdržane.

U uvodu u podebeli dosje EK-a o PEP-ovi-ma zemalja europske čekaonice ističe se da je Hrvatska jedina od cijelog kandidat-skog društva (Island, Turska, Makedonija, Crna Gora, Srbija) koja je još uvijek u rece-siji. Ostale zemlje, iako posluju u jednakom okružju i sa sličnom razinom vezanosti uz eurozonu i unutarnje tržište EU-a, izvukle su se iz minusa tako da se globalna kriza ne može dalje držati glavnom i odgovornom za domaću recesiju. Brojke će biti bolje, uvjeravao je nekidan u Bruxellesu ministar financija Slavko Linić nakon ručka minista-ra kandidatskih zemalja s njihovim kolega-ma iz EU-a. Linić svoj optimizam temelji na očekivanju sedampostotnog rasta investi-cija, elementa koji su zaobišle prognoze i analiza EK-a jer su došle ranije negoli paket mjera oživljavanja gospodarstva. Hrvatska je zbog izbora i svoj PEP predala kasnije

od uobičajenog siječanjskog termina, tek u ožujku, i u dokument su ugrađene tek prve naznake namjera nove ekipe u Ban-skim dvorima. Vlada svoja očekivanja rasta izvlači iz ulaganja u elektroprivredu, želje-znice i Inu, u sustave za pročišćavanje voda i vodoopskrbu, navodi ministar financija.

eK prognozira ostanak u recesijiProljetna prognoza EK-a, stara svega dva tjedna, s druge strane misli da će Hrvatska u ovoj godini ostati u recesiji, “oporavak se odgađa za 2013.”, navodi se uz opasku kako hrvatsko gospodarstvo trpi “snažan vjetar u prsa”, pogotovo stoga što se problemi u Italiji i Sloveniji prelijevaju u hrvatsko su-sjedstvo. Proljetna prognoza je u obzir uze-la investicijske planove Vlade tako da bi se, prema mišljenju analitičara iz Opće upra-ve za financijske i monetarne poslove EK-a,

poklopili oporavak u EU-u i eurozoni s pr-vim rezultatima ulaganja u infrastrukturu državnih tvrtki, kao i investicija vezanih uz pripreme za ulazak u EU. Iduća je godina i godina ulaska Hrvatske u EU – ne bude li dobrosusjedskih ispada i neugodnih izne-nađenja u pravosuđu – ali i godina izlaska iz krize, u čemu se, izgleda, slažu svi pro-gnostičari, bez obzira na adresu. znakovito je da ni u jednoj analizi nema naznake po-zitivnog učinka ulaska Hrvatske u EU, pred-viđenog za 1. srpnja 2013. godine. Komisijina analiza sadržaja PEP-a veoma je rezervirana prema optimizmu zagre-ba vraćajući se stalno na, kako kažu, razo-čaravajući rast. Evidentno je i da analitiča-ri u Europskoj komisiji opažaju kroničan manjak vizija i ideja jer se hrvatski PEP više bavi rezultatima negoli prognozama, glav-ni mu je sadržaj popis mjera prilagodbe

Planovi i procjene

ovu godinuRazličite prognozeRazličite prognoze za ovu godinuHrvatske prognoze o gospodarskom rastu su nerealne, smatra Europska komisija. Hrvatska je i jedina zemlja među zemljama koje žele biti članice Europske unije koja je još uvijek u recesiji

4 5www.een.hr 21. svibnja 2012.

Stvaranje poduzetničkog duhaPotrebno je promijeniti negativni stav o poduzetništvu, i to usvajanjem pozitivnog stava i učenjem od najmlađe dobi. Strategijom obrazovanja za poduzetništvo želi se u pet godina povećati zapošljivost hrvatskih građana

ju željeti raditi i imati želju uklopiti se u ekipu koja radi, te dati svoj udio u nekom projek-tu”, zaključuje Vesna Štefica. Preporuke Ana-lize su da se organizira informativna kam-panja u kojoj bi se mala i srednja poduzeća potaknula da više koriste državne poticaje za obrazovanje; jačanje informatičke pisme-nosti; planiranje budućih državnih poticaja za obrazovanje na temelju analiza potreba; jačanje uloge potpornih institucija u razvoju malih i srednjih poduzeća te jačanje surad-nje između obrazovanja i gospodarstva s ci-ljem podizanja konkurentnosti.

o poduzetništvu pozitivnoHrvatska gospodarska komora je 2005. go-dine potpisala Sporazume o suradnji na promociji cjeloživotnog učenja s instituci-jama ključnim za podršku poduzetničkom obrazovanju i učenju. Na osnovi te surad-nje 2006. godine je kroz projekt Edukaci-ja za poduzetništvo (E4E) započeo proces uvođenja poduzetništva kao ključne kom-petencije u sustav obrazovanja.

Hrvatska Strategija obrazovanja za podu-zetništvo želi senzibilizirati javnost o po-duzetništvu te razviti pozitivan stav prema cjeloživotnom učenju za poduzetništvo kao i uvesti učenje i osposobljavanje za po-duzetništvo kao ključna znanja u sve obli-

ke, vrste i razine formalnog, neformalnog i informalnog obrazovanja.

Ako se to postigne, očekuje se da će se u sljedećih pet godina povećati zapošljivost stanovništva, uključujući i posebno osjetljive skupine na tržištu rada, te povećati broj no-

voosnovanih malih poduzeća. Želja je ostva-riti raznolikost hrvatskih proizvoda i usluga te povećati broj inovacija, istraživačkih pro-jekata kao i mladih i žena koje pokreću vla-stiti posao. Prema statistikama, Hrvatska je lider u regiji u obrazovanju za poduzetniš-tvo, a ovim programima je obuhvaćeno 667 dječjih vrtića, 996 osnovnih i 1242 područne škole, 713 srednjih škola, sedam sveučilišta, 126 visokih učilišta, 15 veleučilišta te 467 in-stitucija za obrazovanje odraslih. Projekt pro-vodi 285.040 zaposlenih osoba.

Obrazovanje za poduzetništvo mora započeti od vrtićke dobi i protezati se do najviše razine školovanja. To je temeljna pretpostavka uspostave poduzetničkog društva, odnosno poduzetničkog ozračja

potrebama članstva u EU-u (dakle, mije-nama iniciranim “izvana”). Program, kaže se, nije u potpunosti i dosljedno ustanovio jasnu povezanost između temeljnih cilje-va i instrumenata i navedenih mjera kako bi poslužio kao koristan vodič kroz dnevni red strukturnih reformi. Koristila bi mu i de-finicija jasnih ciljeva, kao i specifičnih mjera potrebnih za poboljšanje uvjeta poslova-nja budući da su još uvijek na snazi zamjet-ne regulatorne i administrativne prepreke. Pojednostavljeno, Hrvatska ne zna gleda-ti u budućnost ni artikulirati planove! U samom PEP-u Hrvatska nije pokazala po-kušaj da direktno identificira prepreke i si-stematski ih procijeni unatoč tome što je podastrijela opširan popis područja struk-turnih reformi... koji je identičan onome iz prošlogodišnjeg PEP-a. Predmet reformi ostao je jednak, tržište rada, uvjeti poslova-

nja i reforma državne uprave. Reforme su općenito navedene, PEP ih samo nabraja pozivajući se na učinjeno iako bi, ponavlja EK, trebao sadržavati objektivnu dijagnozu, jasne ciljeve politike, konkretne mjere i vre-menske okvire njihove realizacije.

potrebno stvoriti održivi rast i stabilnostPrema Europskoj komisiji – a s čim se sla-že i hrvatska strana – ključan je izazov eko-nomske politike stvaranje uvjeta održivog rasta uz istovremeno dostizanje makroe-konomske stabilnosti. Stagnacija ekonom-ske aktivnosti zadnje dvije godine jasna je indikacija strukturnih slabosti kojima se treba hitno obratiti. Tražene su mjere brza i efikasna provedba reformi poticanja ra-sta u područjima kao što su privatizacija i restrukturiranje korporativnog sektora, tr-

žište rada, uvjeti djelovanja tvrtki, socijal-na sigurnost, obrazovanje i javna uprava. Malo se toga promijenilo u odnosu na na-laze iz prošlojesenske Komisijine analize napretka, podsjeća analiza PEP-a. Razumlji-vo, u vrijeme predizborne kampanje ne di-raju se problemi, pogotovo ne reforma-ma koje su bez iznimke zahtjevne i bolne, a prvi se rezultati čekaju godinama, dugo nakon predizborne kampanje. EK se slaže da će rast u ovoj godini na plećima iznijeti ulaganja države u državne tvrtke – privat-ni će sektor biti sporovozniji, manje podu-

zetan ili ambiciozan. Sveukupna će ulagač-ka aktivnost gotovo simbolično pridonijeti rastu u ovoj godini, tek 0,1 posto. Izvoz će i dalje biti slabašan, oduzimajući 0,1 posto rastu BDP-a da bi u 2014. godini rast izvoza prestigao tempo rasta uvoza s unosom u opći rast BDP-a od 0,7 posto. Najveće ušte-de u proračunu donijet će snižavanje sub-vencija poljoprivredi u visini od 0,2 posto BDP-a. Mjere štednje neće donijeti velike uštede, ali će donijeti ravnotežu i održivost u državne financije, stoji u procjenama Eu-ropske komisije.

Planovi i procjene

ovu godinuRazličite prognoze za ovu godinuHrvatske prognoze o gospodarskom rastu su nerealne, smatra Europska komisija. Hrvatska je i jedina zemlja među zemljama koje žele biti članice Europske unije koja je još uvijek u recesiji

enterprise europe

EU NATJEČAJIOvi i drugi natječaji mogu se prona-ći na web stranicama službenog gla-snika Europske unije na http://ted. europa.eu

NIskOpOdNI AUTObUsI Personennahverkehrsgesellschaft Gen-thin mbH, Genthin, Njemačka, tra-ži niskopodne autobuse. Natječaj je otvoren do 14. lipnja, a prijave na nje-mačkom jeziku predaju se na Perso-nennahverkehrsgesellschaft Genthin mbH Friedenstr. 75 For the attention of: Bettina Perlberg 39307 Genthin, pos-tmaster@pnv-genthin.de. Više podata-ka o nadmetanju na istoj adresi.

pAmETNE kArTIcE Strathclyde Partnership for Transport - Utility, Glasgow, Ujedinjeno Kraljevstvo, traži nabavu pametnih kartica kao vo-znih karata. Natječaj je otvoren do 12. lipnja, a prijave na engleskom jeziku predaju se na Strathclyde Partnership for Transport - Utility Consort House, 12 West George Street Contact point(s): Fi-nance For the attention of: Director of Finance & HR G2 1HN Glasgow, Uni-ted Kingdom, procurement@spt.co.uk, www.spt.co.uk. Više podataka o nad-metanju na istoj adresi.

mOTOrNA vOzIlA AB Lietuvos dujos, Vilnius, Litva, traži na-bavu motornih vozila. Natječaj je otvo-ren do 28. svibnja, a prijave na litvan-skom jeziku predaju se na AB ‘Lietuvos dujos’ 120059523 Aguonų g. 24 For the attention of: Romualdas Bartys LT-03212 Vilnius, Lithuania, r.bartys@lietu-vosdujos.lt. Više podataka o nadmeta-nju na istoj adresi.

IdEJNO rJEšENJE Ministarstvo zdravstva Republike Make-donije raspisuje natječaj za idejno rješe-nje novog bloka kompleksa Sveučilišne klinike u Skopju. Natječaj je otvoren do 12. lipnja, a prijave na makedonskom jeziku predaju se na Ministry of Health 50 divizija No6 Contact point(s): Slavica Tasevska Nikolovska 1000 Skopje. FRY Macedonia, s.nikolovska@moh.gov.mk, tangelco@yahoo.com. Više o nadmeta-nju na istim adresama.

FArmAcEUTskI prOIzvOdISveučilišna klinika za hematologiju u Skopju, Makedonija, traži farmaceutske proizvode. Natječaj je otvoren do 16. lipnja, a prijave na makedonskom jeziku predaju se na JZU Univerzitetska Klinika za Hematologija - Skopje, 17 Vodnjan-

ska, Magde Dokovska For the attenti-on of: Igor Ivanov 1000 Skopje, FRY Ma-cedonia, UKHematologija@t-home.mk. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

GrAđEvINskI rAdOvIFFS SA Berna Infrastruttura, Progetti Re-gione Sud Strada Ferrata e Geomatica, Bellinzona, Švicarska, traži izvođača gra-đevinskih radova. Natječaj je otvoren do 22. lipnja, a prijave na talijanskom jeziku se predaju na FFS SA Berna In-frastruttura, Progetti Regione Sud Stra-da Ferrata e Geomatica, Via Pedemon-te 7, For the attention of: Paolo Kenklies 6500 Bellinzona Switzerland, paolo.ken-klies@sbb.ch. Više podataka o nadme-tanju na istoj adresi.

mlIJEkO I mEsOReykjavik Procurement Office, Island, traži nabavu mlijeka, mliječnih prerađe-vina, mesa i mesnih prerađevina. Natje-čaj je otvoren do 5. lipnja, a prijave na islandskom jeziku predaju se na Reyk-javik Procurement Office, Borgartún 12-14, For the attention of: Ms. Gudbjörg Eggertsdóttir, 105 Reykjavík, Iceland, utbod@reykjavik.is. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

GrAđEvINskI kAmENCompagnie des transports Strasbour-geois, Strasbourg, Francuska, traži na-bavu različitog građevinskog kamena. Natječaj je otvoren do 8. lipnja, a prija-ve na francuskom jeziku predaju se na Compagnie des transports Strasbour-geois, 14 rue de la Gare aux marchandi-ses, BP 2, For the attention of: Bertrand Frerot, 67035 Strasbourg, France. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

OdržAvANJE I pOprAvcIREN SpA, Reggio Emilia, Italija, traži usluge popravaka i održavanja električ-nih uređaja. Natječaj je otvoren do 20. lipnja, a prijave na talijanskom jeziku predaju se na SpA - direzione acquisti e appalti corso Svizzera 95n 10143 Torino, Italy, appalti_aa@gruppoiren.it. Više po-dataka o nadmetanju na istoj adresi.

EU NATJEČAJI

Na internetskoj stranici www.een. hr svakog mjeseca možete prona-ći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterpri-se Europe Network (EEN) i koje tra-že poslovne partnere u Hrvatskoj. Ispunjavanjem obrasca na internet-skoj stranici moguće je i svoju tvrt-ku uvrstiti u europsku bazu. Ako vas zanima neka od ponuda za surad-nju, pošaljite upit na jravlic@ hgk.hr uz broj šifre ponude za koju ste za-interesirani.

mEdIcINskI NAmJEšTAJ (20120423056)Britanska tvrtka, specijalizirana za pro-izvodnju širokog spektra visokokva-litetnog medicinskog namještaja, uključujući krevete za preglede, koli-ca, ormare, kante, stolice za operacij-ske dvorane, monitore... traži distribu-tere za svoje proizvode.

kUćANskI prOIzvOdI (20120423053)Britanski proizvođač suvremenih ku-ćanskih proizvoda (satovi, ogledala, uredski i kuhinjski pribor...) traži trgo-vačke posrednike. Tvrtka također nudi distribucijske usluge proizvođačima namještaja, rasvjete ili kućanskih proi-zvoda kroz svoj online prodajni dućan. Tvrtka može prodavati proizvode pod

vlasitim brendom ili brendom proi-zvođača.

TkANINE (20120503002)Turski proizvođač tkanina za tapecira-nje traži agente, zastupnike i distribu-tere za svoje proizvode.

AUTOmATI zA vOdU I OsvJEžAvAJUćA pIćA (20120423052)Britanska tvrtka, specijalizirana za ve-leprodaju i dostavu automata/susta-va za rashlađivanje vode i automata za vodu i osvježavajuća pića, traži distri-butere za svoje proizvode.

zAšTITA prOTIv kUkAcA (20120420025)Njemačka tvrtka, aktivna na području prodaje prirodnih pro-izvoda iz Austrije koji slu-že kao zaštita protiv kukaca, a sadrže prirodan aktivni sasto-jak, traži trgovačke posrednike te tako-đer nudi usluge.

pOdNE OblOGE (20120419011)Srpska tvrtka, specijalizirana za uvoz i prodaju podnih obloga svih vrsta i svih vrsta granulata za proizvodnju fo-lija i plastike, nudi različite vrste surad-

nje na području zastupanja, zajednič-ke prodaje i obrade za prezentaciju na srpskom tržištu. Tvrtka također nudi logističke usluge u obliku iznajmljiva-nja skladišnog prostora.

sTrOJEvI (20120418011)Češka tvrtka, specijalizirana za proi-zvodnju strojeva za drvo- i papiropre-rađivačku industriju, traži trgovačke posrednike i nudi se kao podugova-ratelj.

prOzOrI, vrATA (20120412031)Talijanski proizvođač prozora, francu-skih prozora, ulaznih vrata i grilja od PVC-a, traži distributere i agente za svoje proizvode te također traži par-tnere za franšizu.

FOTONApONskI mOdUlI (20120412020)Poljski proizvođač fotonaponskih mo-dula traži distributere. Tvrtka također nudi mogućnost podugovaranja i tra-ži partnere za recipročnu proizvodnju.

OprEmA zA UslUžNE dJElATNOsTI (20120412016)Turski proizvođač opreme za usluž-ne djelatnosti u hotelima, restorani-ma, kantinama, bolnicama, trgovač-kim centrima, vojnim ustanovama i tvornicama traži agente, predstavni-

ke i distributere. Tvrtka također nudi podugovaranje. Oprema uključu-je banketne stolove, šankove, stolice, pepeljare, drvena i metalna kolica za posluživanje...

UvOz I IzvOz (20120411029)Belgijska tvrtka, specijalizirana za uvoz i izvoz neprehrambenih proizvoda po-put proizvoda za čišćenje, igračaka, proizvoda od stakla, alata, dijelova za motocikle i automobile, nudi zastup-stvo, te distribuciju.

dIJETAlNI dOdAcI prEHrANI (20120406024)Talijanski proizvođač dijetalnih doda-taka prehrani i dijetalne inovativne hrane formulirane za zdravlje kardio-vaskularnog sustava, kože, kose i me-nopauzu, traži trgovačke partnere ili partnere za zajedničko ulaganje. Po-željno je da potencijalni poslovni par-tner ima iskustva sa sličnim proizvodi-ma, onima koji se odnose na zdravlje i koji su već aktivni na tržištu (kao pro-dajni agenti ili distributeri).

mArkETING (20120403030)Crnogorska tvrtka, specijalizirana za marketinške usluge poput dizajniranja i tiskanja kataloga te internetsku i mo-bilnu promociju, traži partnere za zajed-ničko ulaganje u zajedničke projekte.

pOslOvNE pONUdE Iz EU-apOslOvNE pONUdE Iz EU-a

RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim po-trošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmace-utske i medicinske proizvode. Omo-gućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko na-cionalnih kontakt točaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprječavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stra-nici: http://ec.europa.eu/consumers/dyna/rapex/rapex_ archives_ en.cfm.

Plastični kalupi s magnetima, brend R&T, Ref. 76998, barkod 8436019676998. Proizvod predstavlja rizik za kupca jer sadrži male dijelove i lako dostupne magnete s visokim indeksom magnet-skog toka. Proizvod nije u skladu s eu-ropskim standardom EN 71-1. (Slika 1)

Dječje sandale, brend Katinni, broj mo-dela 744703 i 744700. Proizvod pred-stavlja rizik za kupca jer dijelovi sandala mogu lako otpasti i mala djeca ih mogu progutati. (slika 2)

Igračka električna gitara, Guitarra Musi-cal Educativo, model 0218638, barkod 84325831867. Proizvod predstavlja ri-zik za djecu jer je traka koju igračka ima preduga i postoji opasnost od gušenja ako ga dijete omota oko vrata. Proizvod nije u skladu s Direktivom o igračkama i europskim standardom EN 71-1. (sli-ka 3)

Plinski grijač, brend SKAN, barkod 5906725616500. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer zbog konstrukcij-ske greške ispušta plin. Proizvod nije u skladu s Direktivom o plinskim proizvo-dima. (slika 4)

Automobil Alpina B5 Biturbo, prodaj-nog imena BMW Alpina B5 Biturbo, pro-izveden između travnja i svibnja 2011. godine. Proizvod predstavlja rizik za kupca jer kućište dodatne pumpe hlad-njaka može puštati tekućinu koja može pasti na električne instalacije i izazvati kvar ili čak požar. (slika 5)

Motocikli Kawasaki, modeli EX250K (Ninja 250), ER650E (ER6n), ER650F (ER6n ABS), EX650E (ER6f ), LE650C (Ver-sys) i LE650D (Versys), s motorima od 250 i 650 kubičnih centimetara. Elastič-

ni držač odmorišta za nogu suvozača može puknuti i izbaciti iz ravnoteže su-vozača te srušiti motocikl. (slika 6)

Magnetna igračka Magnetic Wand, brend Yi Zhi Toy, Ref. 6993, No 918, bar-kod 8435246269935. Proizvod pred-stavlja rizik za djecu jer sadrži male di-jelove s jakim magnetima koji se mogu lako progutati. Proizvod nije u skladu

s Direktivom o igračkama i europskim standardom EN 71-1. (slika 7)

Monitor za bebe s led svjetiljkom, brend Babymoov, oznake A015000, narudžba 0211 – MOT 146. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer se dijelovi pod visokim na-ponom nalaze nadohvat ruku, a izgledom podsjeća na igračku. Proizvod nije u skla-du sa standardom EN 60598. (slika 8)

POTRAžNjA zA TEhNOlOgijAmAUpite za ove ponude pošaljite na bicro@bicro.hr

integrativna metoda za prevenciju štete koju glodavci nanose poljopri-vrednim površinama (Ref: 12 il 80EP 3O75) • Međunarodna tvrtka sa sjedi-štem u Izraelu traži tehnologije koje od-bijaju glodavce s poljoprivrednih polja i sprečavaju štetu koju nanose usjevi-ma i sustavu navodnjavanja. Istovreme-no, tvrtka traži istraživačku instituciju koja ima resurse i iskustvo za testiranje nave-denih tehnologija. Tehnologija može biti u fazi ispitivanja ili potpuno primjenjiva u realnim uvjetima.

Nove tehnologije za produljenje vijeka trajanja jagoda s primje-nom nakon berbe (Ref: 12 ES 27F3 3NWX) • Andaluzijska udruga proizvo-đača jagoda traži nova tehnološka rje-šenja koja, u kombinaciji s prikladnom kontrolom temperature, mogu pomoći produljenju vijeka trajanja jagoda, po-put pakiranja u kontroliranoj atmos-feri (MAP), dezinfekcije proizvodnih prostora s UV-C zračenjem i tretiranja ozonom. Posebna pažnja se pridaje rje-šenjima koja je moguće implementira-ti brzo i bez većih ulaganja. Udruga je zainteresirana za tehničku i komercijal-nu suradnju.

Nove tehnologije za precizno uprav-ljanje fertirigacijom jagoda i drugih bobičastih kultura (Ref: 12 ES 27F3 3NWU) • Andaluzijska udruga proizvo-đača jagoda traži nove tehnologije koje mogu pripomoći preciznoj kontroli i upravljanju navodnjavanjem i gnojidbom jagoda i drugih bobičastih kultura. Na-mjera je poboljšati kvalitetu voća, ali raz-motrit će se i tehnologije koje povećava-ju proizvodnju. Empirijski model izveden na studiji slučaja trebao bi biti uključen pri implementaciji tehnologije. Udruga traži tehničku i komercijalnu suradnju.

Pronalaženje organskih spojeva u vodi, stijenama i tlu uporabom fluo-rescentnog označavanja (Ref: 12 gB 40n4 3O8C) • Sveučilište sa sjedištem u Velikoj Britaniji traži suradnike koji mogu pružiti testne uzorke što bi omogućilo daljnji razvoj grupe fluorescentnih ozna-ka. Ove oznake se razvijaju prema odre-đenim organskim vrstama koje se nalaze u okolišu i zahtijevaju brzu identifikaci-ju i kvantifikaciju. Sveučilište je zaintere-

sirano za primjenu ovih oznaka kod pro-blema u okolišu da bi se utvrdila njihova vrijednost kao analitičko sredstvo, kao i potencijal za ugradnju u prenosive sen-zore za vanjsku primjenu.

Uređaj za identifikaciju mirisa ma-terijala u automobilskom sektoru – elektronski nos (Ref: 12 Pl 62AQ 3OhV) • Tvrtka iz sjeveroistočne Polj-ske traži uređaj za masovnu identifika-ciju mirisa materijala u automobilskom sektoru – elektronski nos. Traženi uređaj treba omogućiti masovnu identifikaciju mirisa materijala koji su zahvaćeni glji-vicama i plijesni, mikrobiološki konta-minirani, odnosno kod kojih je započeo proces fermentacije i truljenja. Tvrtka je zainteresirana licencirati tehnologiju.

Potraga za akademskim partnerima kako bi razvili inovativno prevodi-lačko web rješenje (Ref: 12 BE 0315 3Ojz) • Belgijska tvrtka traži partnera u akademskom sektoru kako bi usavrši-li inovativno web rješenje za prevođe-

nje utemeljeno na vlastitom konferen-cijskom web sustavu. Partneri bi trebali osigurati vještine i ekspertizu o prevodi-lačkom tržištu i pridonijeti izobrazbi pre-voditelja za ovaj novi način pružanja pro-fesionalnih prevodilačkih usluga.

Potraga za partnerom: Natječaj Am-bient Assisted living (AAl) program - platforma za pružanje usluga soci-jalne skrbi namijenjena izvaninstitu-cijskim skrbnicima (Ref: 12 ES 27F4 3OV1) • Španjolski ICT tehnološki cen-tar trenutno priprema prijavu za natje-čaj Ambient Assisted Living. Cilj ovog pro-jekta je pružiti rješenje koje će pomoći institucijskim i izvaninstitucijskim skrb-nicima stvaranjem platforme socijalne pomoći koja bi pružila mjesto za surad-nju kroz različite usluge. Profil traženog partnera: subjekti koji razvijaju aplikaci-je za mobilne platforme i ozbiljne igre, izvaninstitucijski skrbnici iz udruga za starije i nemoćne osobe, stručnjaci u kreiranju multimedijskog sadržaja za e-učenje.

POTRAžNjA zA TEhNOlOgijAmA

RAPEX izVjEšćE RAPEX izVjEšćE

6 7www.een.hr 21. svibnja 2012.

1

5

6 7 8

2 3 4

8 21. svibnja 2012.enterprise europe

Prilog EEN info ZA EEN HrVATSKA PriPrEMA

glAVNi urEdNiKdarko Buković

urEdNiK PrilogAKrešimir Sočković

Brokerage Domaining, web hosting i cloud computingZnanstveno-tehnologijski park Sveučilišta u Rijeci, u suradnji s par-tnerima Univerza na Primorskem, Znanstveno-raziskovalno središče Koper i l’AREA di ricerca scientifica e tecnologica di Trieste, organizi-ra brokerage event s temom Domai-ning, web hosting i cloud computing, 15. lipnja u Rijeci, u Znanstveno-tehnologijskom parku. Brokerage event pružit će priliku za druženje, raspravu i potencijalnu suradnju ICT kompanija i institucija iz regije Srednje Europe i ostalih europskih zemalja. Program događanja nala-zi se na stranicama: www.step.uni-ri.hr.

Radionica o pronalaženju partnera Po-slovno-inovacijski centar Hrvatske - BI-CRO i Hrvatska gospodarska komora Zagreb, u sklopu Europske poduzet-ničke mreže (EEN), pozivaju na radioni-cu Pronađite međunarodnog poslovnog partnera/kupca/distributera.

Radionica će se održati u Vijećnici Hr-vatske gospodarske komore Zagreb, Rooseveltov trg 2, u petak 25. svibnja u 9 sati. Sudionici će se upoznati s Ba-zom komercijalne suradnje i Bazom teh-nološke suradnje, a u sklopu radionice moći će besplatno izraditi vlastiti ko-mercijalni i tehnološki profil. Preporu-ka je da se na radionicu ponese laptop kako bi se lakše sudjelovalo u izradi vla-stitog profila za međunarodne baze, no nije obvezno. Sudjelovanje je besplatno.

Karakteristike KOMERCIJALNOG profi-la: - predstavlja cijelu tvrtku ili pojedini proizvod ili uslugu za koji se traži distri-buter ili kupac na stranom tržištu. Ka-

rakteristike TEHNOLOŠKOG profila: - predstavlja pojedinačnu tehnologiju za koju se traži strani partner za zajednič-ki daljnji razvoj, za distribuciju na me-đunarodnom tržištu uz pružanje teh-ničke podrške (konzaltinga) ili partner za licenciranje. Prijavite se putem on-line obrasca na web stranici https://docs.google.com/a/strategopr.biz/ spreadsheet/viewform?formkey=dGs5NFB2MXJMQ3l2ZEdFOWhiTFJFRmc6MQ#gid=0 Za sva pitanja vezano uz radionicu kon-taktirajte: Jelenu Ravlić, jravlic@hgk.hr 01 4561 526 ili Vedrana Đidaru, vedran.didara@bicro.hr 01 2352 628.

Hrvatska gospodarska komora u suradnji s Veleposlanstvom Re-publike Francuske u Hrvatskoj or-ganizira seminar Kako poslovati s Francuskom.

Seminar će se održati 22. svibnja u Hrvatskoj gospodarskoj komori (Ro-oseveltov trg 2, Zagreb) s početkom u 9 sati.

Seminar je namijenjen hrvatskim tvrt-kama koje već posluju s Francuskom ili onima koje imaju namjeru proširiti svoje poslovanje na to tržište. Teme seminara uključuju informaciju o slje-dećem: - specijalni zahtjevi koje pred

hrvatske tvrtke stavlja francusko tr-žište; - institucije i linkovi koji mogu biti od pomoći hrvatskim tvrtkama; - sektori moguće suradnje; - problemi s kojima se susreću hrvatske tvrtke; - konkretna iskustva hrvatskih tvrtki i savjeti vezani uz poslovanje na fran-cuskom tržištu.

Sudjelovanje na seminaru besplatno je za sve sudionike, a radni jezik semi-nara je hrvatski.

Info dan Mogućnosti za poduzet-nike iz EU programa CIP i FP7 u or-ganizaciji EEN mreže održat će se u HGK-Županijskoj komori Rijeka 11. lipnja u 11 sati.

Na informativnom danu nacional-na koordinatorica za CIP-EIP Snježana Pavlovski (Ministarstvo poduzetništva i obrta) predstavit će uvjete ovogo-dišnjeg natječaja Eko inovacije, a Go-ran Zeković, zamjenik direktora HIT-a, mogućnosti sudjelovanja poduzetni-ka u programu FP7 što su Programi Eu-ropske unije otvoreni za sudjelovanje poduzetnika. Stjepan Lakušić, voditelj RUCONBAR projekta (Građevinski fa-kultet u Zagrebu) sufinanciranog iz na-tječaja otvorenog 2010. godine, dat će

praktičan primjer kako prijaviti projek-tnu ideju i kako implementirati projekt. Nacionalna kontakt osoba za FP7 SME Marijana Ćutuk (Hrvatski institut za tehnologiju) predstavit će natječaj Istraživanja u korist malih i srednjih po-duzeća. Predstavnik Privredne banke Zagreb predstavit će EU sinergo kre-dite iz CIP programa.

Popunjenu prijavnicu za sudjelo-vanje koja se nalazi na web strani-ci http://www.een.hr/hr/kalendar/ 11-06-2012/poz iv-na- in fo - dan- mogucnost i -za-poduzetnike - iz- eu-programa-cip-i-fp7/337/ po-trebno je poslati na e-mail adresu bkalokira@hgk.hr ili fax broj 051/216 033 do 4. lipnja.

Seminar o poslovanju s Francuskom

Info dan CIP i FP7

21. svibnja - BioMed Israel 2012, Tel Aviv, Izrael 21. svibnja - info dan Mogućnosti za poduzetnike iz EU programa CIP i FP7, Varaždin22. svibnja - seminar Kako poslovati s Francuskom, Zagreb 22. - 24. svibnja - seminari EntreprenuerSHEp Croatia, Osijek 25. svibnja - seminar Pronađite međunarodnog poslovnog partnera/kupca/distributera, Zagreb

31. svibnja - Poslovni susreti o obnovljivim izvorima energije - Güssing, Austrija 1. lipnja - Trening za prijave na stipendije Marie Curie, Zagreb 1. lipnja - info dan Mogućnosti za poduzetnike iz EU programa CIP i FP7, Koprivnica4. lipnja - info dan Mogućnosti za poduzetnike iz EU programa CIP i FP7, Osijek5. lipnja - info dan Mogućnosti za poduzetnike iz EU programa CIP i FP7, Zadar

6. lipnja - info dan Mogućnosti za poduzetnike iz EU programa CIP i FP7, Split11. lipnja - info dan Mogućnosti za poduzetnike iz EU programa CIP i FP7, Rijeka12. lipnja - info dan Mogućnosti za poduzetnike iz EU programa CIP i FP7, Pula15. lipnja - Brokerage: Domaining, web hosting i cloud computing, Rijeka

Kalendar događanja u organizaciji EEN-a

13Broj 3728, 21. svibnja 2012. PREDSTAVLJAMOwww.privredni.hr

V lasnik i osnivač Obiteljskog po-l j o p r i v r e d n o g

gospodarstva Jazbec iz Ivanovca je Ivan Jazbec, a uz proizvodnju ratar-skih kultura, glavna dje-latnost gospodarstva je uzgoj lipicanaca. Ekološ-kom proizvodnjom ratar-skih kultura bave se već 12 godina na 52 hektara ekološki obrađivane ze-mlje. Ovo eko gospodar-stvo ima zaokruženu pro-izvodnju koja obuhvaća ratarske i stočarske pro-izvode. Zanimljivost je svakako uzgoj skoro za-boravljenih žitarica, kao što su dinkel ili pir, koje se posljednjih godina vra-ćaju u prehranu u velikom stilu. Njihovi proizvodi prisutni su na brojnim hr-vatskim tržnicama i trgo-vinama zdravom hranom, a mogu se i izravno naru-čiti putem njihove inter-netske stranice.

“Tijekom dvanaestgo-dišnjeg bavljenja ekološ-kom proizvodnjom uz-gajali smo razne ratarske kulture i proizvodili meso, mlijeko i povrće. Prije dvi-je godine donijeli smo od-luku o sužavanju obujma

eko proizvodnje na proi-zvodnju žitarica i soje, te izgradili pogon za skladi-štenje, preradu i doradu žitarica. U vlastitom po-gonu od žitarica proizvo-dimo pahuljice, integralno brašno kao i ekspandira-ne i dražirane žitarice, što čini zatvoren ciklus naše ekološke proizvodnje. Ta-kođer pečemo različite vr-ste kruha i izrađujemo do-maću tjesteninu bez jaja”, kaže Ivan Jazbec. Rad njegovog gospodarstva počiva na obiteljskoj tra-diciji duljoj od 25 godi-ne, koliko se na imanju, uz poljoprivredne djelatno-sti, uzgajaju i lipicanci. No tek je 2005. godine njiho-va ergela i službeno upisa-na kao prva privatna erge-la lipicanskih konja.

Škola jahanjaDugogodišnjim uzgojem iz njihovih je štala izaš-lo više od 150 lipicanskih potomaka. “Trenutačno brojimo dvadesetak grla isključivo lipicanske pa-smine, od čega su 13 grla rasplodne kobile. Od kada uzgajamo lipicance, stro-go se vodi računa o oda-biru pepinjera, selekciji

vlastite ždrebadi te kobi-la i omadi”, objašnjava. Obiteljsko poljoprivred-no gospodarstvo Jazbec čest je gost mnogih kultur-nih manifestacija kao i sto-čarskih izložbi, a mogu se pohvaliti brojnim osvoje-nim nagradama. Osim uz-

gojem, na ergeli djeluje i škola jahanja koja oku-plja nekolicinu mladih lju-di, zaljubljenika u konje. Ergela Jazbec se bavi i ra-znim turističkim usluga-ma. Mogući su skupni or-ganizirani posjeti, a nudi se razgledavanje konja, ja-hanje, vožnja fijakerom po prirodi i slično. Za iskusni-je jahače postoji moguć-nost terenskog jahanja uz pratnju voditelja. Kao po-sebnu uslugu ergela nudi najam fijakera za svad-bene svečanosti ili kakvo drugo slavlje. (A.Š.)

V lasnik i direk-tor zagrebačke tvrtke Bez Limi-

ta Muhamed Demirović ideju za posao kojim se bavi od 2004. dobio je u tijeku oporavka od mož-danog udara. Tada je, na-ime, primijetio da se u Hrvatskoj nema gdje na-baviti medicinske elek-tromotorne i mehaničke krevete, te da nije uvi-jek jednostavno doći ni do sanitetskog prijevoza. Nakon što se u cijelosti oporavio, osnovao je tvrt-ku koja danas pokriva po-trebe pacijenata, domo-va za stare i nemoćne te

zdravstvenih ustanova na cijelom području Hrvat-ske, te djelomično Bosne i Hercegovine i Srbije. Tvrtka se bavi prodajom bolničkog i uredskog na-mještaja te kompletno oprema domove za starije i nemoćne osobe, medi-cinske ordinacije, polikli-

nike i ustanove za zdrav-stvenu njegu u kući. Uz to, iznajmljuje medicin-ska pomagala i krevete, osigurava sanitetski pri-jevoz te organizira smje-štaj u domovima za stare i nemoćne.

Prodaja i iznajmljivanjePozivom na besplatni info telefon 0800 94 64, paci-jenti i poslovni partneri mogu dobiti sve informa-cije na jednom mjestu, a po potrebi krevet, kolica, antidekubitalni madrac ili neko drugo medicin-sko pomagalo dostavljaju se istog dana kada su na-ručeni u bilo koji dio Hr-vatske. Uz dostavu, tvrt-ka osigurava i montažu te servis svih pomagala.

Demirović je gene-ralni distributer poznate njemačke tvrtke za proi-zvodnju medicinskih kre-veta Hermann Bock, a surađuje i s drugim po-znatim proizvođačima. Ima zanimljivu poslov-nu filozofiju koju je nau-čio radeći u inozemstvu: sve se plaća avansno, pa tvrtka nema nenaplaćenih potraživanja. “Budući da

svu opremu kupujem i plaćam prilikom isporu-ke, te da je imam na la-geru, ne mogu si dozvo-liti da na plaćanje čekam mjesecima”, objasnio je Demirović, naglasivši da recesiju ipak osjeća jer tvrtke i pacijenti imaju sve manje novca.

Odnedavno je sa su-prugom Miramani Še-stić Demirović, koja je po struci viša fizioterapeut-kinja i medicinska sestra, u Jakovlju pored Zagreba otvorio obiteljski dom za starije i nemoćne osobe. Uređen je, kaže, po najvi-šim standardima, kapaci-teta 20 osoba. Sve sobe su u prizemlju i opremljene vatrodojavnim i SOS su-stavom. U svakoj se sobi nalazi i televizor, telefon i internet, a na krevetima su antidekubitalni madra-ci. Smještaj pokretnih, po-lupokretnih i nepokretnih osoba uključuje 24-satnu medicinsku skrb, posjet liječnika, fizikalnu i rad-nu terapiju, prehranu pri-lagođenu zdravstvenom stanju, zapravo sve što je potrebno osobi smještenoj u domu da bi se osjećala kao kod kuće. (J.F.)

Prva privatna ergela lipicanaca

Oprema pri ruci kad je najpotrebnije

OPG Jazbec čest je gost mnogih kulturnih manifestacija kao i stočarskih izložbi, a mogu se pohvaliti i brojnim osvojenim nagradama

Krevet, kolica, antidekubitalni madrac ili neko drugo medicinsko pomagalo dostavljaju se istog dana kada su naručeni

Uzgajaju i gotovo zaboravljenu žitaricu dinkel ili pir koja se sada u velikom stilu vraća u prehranu

Sve se plaća avansno, pa tvrtka nema nenaplaćenih potraživanja

uzgojeno na imanju Jazbec( više od 150 lipicanaca

Bez Limita, zagreB eKO - JazO, iVaNOVaC

može primiti njihov dom za nemoćne( 20 osoba

14 Broj 3728, 21. svibnja 2012.HRVATSKA & REGIJA Privredni vjesnik

*vijesti

Sajam halal-industrijePrvi međunarodni sa-jam halal-industrije i ha-lal proizvoda pod nazi-vom SAHAF održat će se u Sarajevu od 27. do 29. rujna u organizaciji Sara-jevskog sajma Skenderija te Agencije za certificira-nje halal-kvalitete i GHB Investa. Na sajmu će su-djelovati i proizvođači in-dustrijske opreme za ha-lal-proizvodnju. Kako je priopćeno, osim već cer-tificiranih tvrtki iz regije u posebnim paviljonima će se predstaviti vodeće svjetske halal-industrije iz Malezije, Turske, Rusije i zemalja Bliskog istoka.

Vanjski dug BiH 450 milijuna KM

Ovogodišnji vanjski dug BiH iznosi 445 milijuna KM, te je za oko 100 mili-juna KM veći od lanjskog. Dug Federacije BiH izno-si 285 milijuna KM, a srp-skog entiteta 160 milijuna KM. U narednoj godi-ni taj dug će znatno pora-sti jer će se morati vratiti 350 milijuna KM obve-za MMF-u i 180 miliju-na eura kredita, to jest oko 360 milijuna maraka, za gradnju dionica na kori-doru V.c Europskoj banci za obnovu i razvoj. Ana-litičari tvrde da se recesi-ja vraća u BiH jer je in-dustrijska proizvodnja u prva tri mjeseca bila niža za 8,6 posto u odnosu na isti lanjski period, a izvoz bilježi pad od 10 posto.

Projekt Omladinske banke i USAID-aU Sarajevu je predstavljen projekt Omladinske ban-ke BiH i USAID-a, Ame-ričke agencije za međuna-rodni razvoj, vrijedan 2,5 milijuna maraka. Riječ je o nepovratnim sredstvima namijenjenim za zapošlja-vanje mladih i razvoj lo-kalnih zajednica. U Omla-dinskoj banci BiH očekuju aplikacije za sufinancira-nje 600 do 800 projekata. Danas je u BiH registrira-no 543.647 nezaposlenih, a većina njih su mladi.

M e đ u n a r o d -ni poljopri-vredni sajam

u Novom Sadu, jedna od tri najveće sajamske ma-nifestacije u Europi gdje se promovira sve što ima veze s poljoprivredom, proteklog se tjedna održao 79. put. Nastupilo je 1500

izlagača iz 59 zemalja, a sajam je posjetilo više od 300.000 posjetitelja i po-slovnih ljudi. Veliku pa-žnju izazvali su nastupi hrvatskih izlagača među kojima su bili Petrokemija, Agrokor, Vetropack i dru-gi. Ipak, središnje mjesto imao je zajednički štand

Hrvatske gospodarske ko-more i Ministarstva poljo-privrede, na kojem su izla-gale 44 hrvatske tvrtke.

“Od 2001. godine, kada smo prvi put orga-nizirali nastup hrvatskih tvrtki na ovom sajmu, do sada je čak 350 naših tvrt-ki sudjelovalo na njemu.

Time smo im omogući-li prvi izlaz na srbijan-sko tržište”, rekao nam je Zoran Kovačević, pred-sjednik Županijske ko-more Osijek.

Novosadski sajam je iskorišten i za razgovo-re hrvatskog i srbijanskog ministra poljoprivrede Ti-homira Jakovine i Duša-na Petrovića. Petrović je nakon sastanka izjavio da su Srbija i Hrvatska proš-le godine ostvarile urav-noteženu robnu razmjenu u području poljoprivre-de vrijednu 200 milijuna eura.

Ministar Jakovina je ocijenio kako dobra su-radnja dvaju ministarsta-

va daje za pravo i Srbiji i Hrvatskoj da isplanira-ju zajednički nastup na trećim tržištima, ali i su-radnju u vodoprivredi, šumarstvu i veterini, a posebno sigurnosti hrane. “Naš cilj je da proizvodi iz obje zemlje budu do-stupni kupcima i u Hrvat-skoj i u Srbiji i nakon na-šeg pristupanja EU-u, te smo u tom smislu zapo-čeli pregovore s Europ-skom komisijom”, rekao je Jakovina.

Ove godine zemlja partner sajma bila je Au-strija, a dogodine će, na jubilarnom 80. izdanju sajma, zemlja partner biti Hrvatska. (S.S.)

Održan 79. međunarOdni POljOPrivredni sajam u nOvOm sadu

Dogodine Hrvatska zemlja partner

Poljoprivredna zadruga Naše selo iz baranjskog Jagod-njaka ove je godine prvi put sudjelovala u stručnom ocje-njivanju kvalitete stočne hrane na Novosadskom sajmu. U konkurenciji više od 30 ocjenjivanih proizvoda njihovi proizvodi osvojili su čak tri medalje, dvije zlatne i jednu brončanu. “Ponosni smo na ova vrijedna stručna prizna-nja, tim više jer se radi o proizvodima koje smo na ocje-njivanje slali izravno iz proizvodnje”, rekao je dr.vet.med. Anđelko Balaban, upravitelj PZ-a Naše selo.

Prvo sudjelovanje i odmah – tri medalje!

Zdravko latal latal@privredni.hr

N a Trećem Sara-jevo Business Forumu (SBF),

koji se održavao od 16. do 18. svibnja, sudjelova-lo je 656 gospodarstveni-ka iz 30 zemalja, više od 100 predstavnika država regije i oko 250 novinara, a ponuđeno je na financi-ranje 137 projekata u vri-jednosti 8,5 milijardi eura, rekao je Amer Bukvić, direktor Bosna Bank Internationala. Najvi-še projekata, njih 35, bilo je iz turističke djelatnosti, 25 iz građevinarstva, 24 iz poljoprivredne i prehram-bene industrije te 18 iz energetskog sektora. Pro-jekte i ideje iz područja in-dustrije prezentiralo je 16 sudionika, infrastrukture 10 te četiri iz edukacije. Već prvog dana potpisa-no je pet ugovora, od ko-

jih jedan za poljoprivred-ne projekte vrijedan 100 milijuna eura.

U Sarajevu su bili predstavnici velikih inve-sticijskih kompanija ka-kva je Al Baraka, ljudi s Forbesove liste najboga-tijih, iz BIN-a, HAOOU

DAH Groupa, predsjedni-ci velikih banaka iz Du-baija, Katara, Saudijske Arabije, Kuvajta, te veli-kih investicijskih fondova. Na SBF-u, pored domaćih, sudjelovali su i visoki dr-žavni dužnosnici iz država regije i Turske, kao i pri-vredne delegacije iz Japa-na, Njemačke, Španjolske, Velike Britanije i drugih

zemalja s Istoka i Zapada. Svi reprezentativni hoteli u gradu bili su rezervirani, a jedan od medijskih po-krovitelja ovog skupa bio je i Privredni vjesnik. SBF se predstavio kao svojevr-stan recept za prevladava-nje ekonomske krize, za-loživši se za intenzivno investiranje.

Četiri smjerniceSkup je zadržao istu struk-turu kao i u prethodne dvi-je godine - prvi dan je bio rezerviran za analiziranje investicijske klime u Ju-goistočnoj Europi, a iduća dva za prezentaciju pro-jekata i kontakte sudioni-ka. Predstavljene su četi-ri smjernice koje bi mogle pridonijeti prevladava-nju krize: prva je edukaci-ja, pa je Sarajevu ponuđe-no da postane edukacijski centar za oko 20.000 stu-denata iz Turske, Malezi-je, Pakistana i Saudijske

Arabije za što već posto-je uvjeti. Naime, još proš-le godine u gradu je otvo-reno nekoliko inozemnih univerziteta i studentskih centara. Druga ideja je promocija Sarajeva kao medijskog centra regije u kojem bi velike medijske kuće otvarale predstavniš-tva. U gradu se već nala-zi Al Jazeera Balkans, no-

vinska agencija Anadolija, a najavljeno je formiranje centrale za Balkan turske mreže TRT. U suradnji s Austrijom i Njemačkom kao treća ideja predstav-ljen je program obuke majstora metalskih zani-manja, a kao četvrti način izlaska iz krize ponuđen je razvoj industrijskih zona za halal hranu.

Završen Treći sarajevO Business FOrum

sarajevski recepti za izlaz iz krizevlasnicima kapitala ponuđeno je 137 projekata u vrijednosti 8,5 milijardi eura, a već prvog dana Foruma potpisano je pet ugovora od kojih je jedan vrijedan 100 milijuna eura

najviše ponuđenih projekata bilo je iz turističke

djelatnosti

sudjelovalo na sBF-u

656 gospodarstvenika iz 30 zemalja(

15Broj 3728, 21. svibnja 2012.www.privredni.hr

*vijesti

Mercator u gubicimaU trenutku zaključenja ovog broja Privrednog vjesnika, Nadzorni odbor Mercatora na sjednici u Ljubljani birao je novog predsjednika uprave umje-sto Žige Debeljaka koji je s cijelom starom upravom dao ostavku. Nadzorni odbor prije izbora razgo-varao je s dva kandidata. Veće šanse za izbor dava-le su se Toniju Balažiču, direktoru Žita, koji je pri-je toga sa svojim protu-kandidatom Dragom Kav-šekom u tandemu radio u Fructalu. Novog šefa upra-ve Mercatora čeka težak posao. Najprije mora pro-cijeniti je li u ovom trenut-ku moguće razdužiti tvrtku monetizacijom nekretnina te procijeniti što s poslo-vima na stranim tržištima. Vrlo je vjerojatno da će se Mercator povući iz Al-banije i Bugarske. Mnogo je veći problem Hrvatska gdje Mercator bilježi za-brinjavajuće gubitke.

Nema prodaje Droge-KolinskeDroga-Kolinska strateška je i vrlo važna investicija za Atlantic Grupu, izjavio je za Delo Emil Tedeschi, vlasnik i prvi čovjek hol-dinga koji u 12 država za-pošljava 4300 ljudi. Naj-veća akvizicija pokazala se uspješnom i holding ni jednog trenutka nije do-življavao Drogu-Kolinsku kao medij za dalje finan-cijske transakcije. “Bilo je kupaca zainteresiranih za pojedine dijelove, ali sve smo ponude odbili”, bio je određen Tedeschi.

Jednostavniji tranzitni postupak od 1. srpnjaIzvoznici i prevoznici u Sloveniji s nestrpljenjem čekaju 1. srpnja kada Hr-vatska pristupa Kon-venciji o zajedničkom tranzitnom postupku. Pro-cedura na slovensko-hr-vatskoj granici izjedna-čava se s procedurom u EU-u, pa će za provoz roba u ili kroz Hrvatsku biti potreban samo jedan tranzitni dokument.

Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

K oje li slučajno-sti: isti dan u kojem su u Hr-

vatskoj guverner središnje banke i ministar financija razmjenjivali suprotstav-ljene analitičke spozna-je o tome hoće li hrvat-ski bruto domaći proizvod gore ili dolje, komentatori u Sloveniji raspisali su se o istoj temi, ali nimalo po-hvalno o analitičkim broj-kama i njihovim kreatori-ma. Sve institucije koje su Sloveniju prošle godine počastile svojom makro-ekonomskom vidovitošću redom su promašile. Neke samo metu, a neke i cijelo brdo iza nje.

Manja greška Bruxellesa Zanimljivu analizu o vje-rodostojnosti raznih pro-jekcija isprovocirao je najnoviji nalaz makroe-konomskih analitičara iz Bruxellesa koji su proš-li tjedan poručili Sloveni-ji da će se njezino gospo-darstvo ove godine zgrčiti za 1,4 posto, a ne za 0,9 posto kako je to prognozi-rao slovenski Ured za ma-kroekonomske analize i razvoj. Slovenski komen-tatori nisu se dali uvući u licitirajuća nadmudri-vanja. Radije su se vra-tili u 2011. godinu ispod koje je statistika već po-vukla zaključnu crtu tako da više nema nepoznani-ca ni dvojbi o tome što se lani stvarno dogodilo sa slovenskim BDP-om. Pao je točno za 0,2 posto! Svi koji su prošle godine gata-li o BDP-u nisu ni približ-no pogodili smjer njegova kretanja niti dubinu poni-ranja. Čak i ažurirane pro-jekcije objavljene u dru-

goj polovini godine bile su čisti promašaj.

Svi su tvrdili da će BDP rasti, a on je pao. U sučeljavanju službene slovenske procjene i pro-cjene Europske komisi-je pokazalo se da su ma-nje pogriješili analitičari u Bruxellesu. Oni su slo-venski BDP precijeni-li za 1,3 postotna boda. UMAR, pak, u svojoj pro-cjeni promašio je za 1,7 postotni bod. Najmanje su pogriješili OECD i Anali-tička služba Gospodarske komore Slovenije. Obje institucije precijenile su BDP samo za 1,2 postotna boda. Najviše je proma-šio Bečki institut za me-đunarodne gospodarske studije WIIW – precije-

nio je slovenski BPD čak za 2,2 postotna boda. Nije se proslavio ni MMF čije su analitičke službe pred-vidjele da će BDP rasti 1,9 posto, a u stvarnosti je pao za 0,2 posto. Ban-ka Slovenije precijenila je BDP za 1,5, a Consensus Economics za 1,9 postot-nih bodova.

Pad BDP-a od 1,4 ili 0,9 posto?Prošli tjedan Europska komisija opet se razišla sa službenom procjenom

slovenskog Ureda za ma-kroekonomske analize i razvoj. Obje procjene na-govještavaju pad BDP-a u 2012. godini. Europska komisija je nemilosrdni-ja – tvrdi da će BDP pa-sti za 1,4 posto. Slovenski UMAR uvjeren je da pad neće biti veći od 0,9 posto. Bruxelles i Ljubljana razi-laze se i u drugim važnim pojedinostima. Slovenski analitičari smatraju da će neto izvoz pridonijeti po-rastu BDP-a od 2,1 po-stotni bod. Europska ko-

misija uvjerena je da će izvoz pogurati BDP samo za 1,3 postotna boda. Op-seg javnog duga u sloven-skoj verziji ustalit će se na 51,9, a u verziji EK-a na 54,7 posto BDP-a. Bit će zanimljivo prisjetiti se svih ovih brojki u ovo vrijeme sljedeće godine. Zbog boljeg upoznava-nja s nišanskim spravama i analitičkim aparaturama na kojima samouvjerene stručne institucije temelje lepezu svojih gatalačkih proizvoda.

SLOVENSKE MAKROEKONOMSKE ANALIZE

Promašili i metu i brdo Slovenski BDP pao je u 2011. godini 0,9 posto. Institucije koje su lani počastile Sloveniju svojom makroekonomskom vidovitošću sve redom pogriješile su u svojim procjenama

Opseg javnog duga u slovenskoj verziji ustalit će se na 51,9, a u verziji EK-a na 54,7 posto BDP-a

ne smije premašiti proračunski deficit

1 mlrd €(treba dati iz državne blagajne za kamate

670 mil €(

Rebalans državnog proračuna izglasan je u parlamentu, ali time nisu prestale brige o skra-ćivanju proračunskog manjka na dopustivu mjeru. Naime, vlada je u pregovorima popusti-la sindikatima, pa se na stavci javnog sektora nije uštedjelo 384, nego samo 250 milijuna eura. Dodatne uštede ministarstva moraju naknadno istisnuti iz već masakriranih stava-ka. Proračunski deficit nikako ne smije premašiti milijardu eura u 2012. godini. Rezat će se i sljedećih godina – sve do privikavanja slovenskog društva na život u skladu s mo-gućnostima. Ove godine iz državne blagajne treba dati samo za kamate 670 milijuna eura. Slovenija u ovom trenutku treba 60.000 novih radnih mjesta i to je njen najveći problem. Treba 40.000 radnih mjesta za rasterećenje nezaposlenosti i 20.000 za prezapošljava-nje viška zaposlenih iz javnog sektora. Mnogima sada trnu zubi na samu pomisao na to što bi se moglo učiniti s novcem koji ove godine ide kreditorima lagodnog života u prošlo-sti samo za pokriće kamatnih obveza. Sloveniju očito čeka još nekoliko krugova rezanja, štednje i preoblikovanja državnog proračuna. Treba doći u priliku da se smanje porezna opterećenja. To je, naime, ključ koji otvara vrata investiranju i poželjnom zapošljavanju.

Život u skladu s mogućnostima

16 Broj 3728, 21. svibnja 2012.STIL Privredni vjesnik

*vijesti

Lošinj prati globalne turističke trendoveSvjetska turistička organi-zacija (UNWTO) do 2030. predviđa porast međuna-rodnih dolazaka u svijetu iz godine u godinu od tri posto. Suvremeni gost se mijenja, a time se mijenja i ponuda, rekao je Javier Blanco, direktor UNWTO-a za pridružene članice, prilikom nedavnog posje-ta Malom Lošinju. Pritom je napomenuo kako Lo-šinj ima veliki potencijal te prati globalne svjetske tu-rističke trendove.

Viteški turnir u Muzeju seljačkih bunaU Muzeju seljačkih buna u Gornjoj Stubici 2. lipnja održat će se viteški turnir. Jednodnevno “putovanje vremeplovom” u tom se muzeju odvija još od 2000. godine. U sklopu te mani-festacije bit će srednjovje-kovni sajam, a posjetitelji će moći razgledati vojne logore raznih udruga iz Hr-vatske, Češke i Slovenije.

Spojimo zeleno i plavo Sedmi festival izvorne hra-ne, pića, gastronomskih delicija, izvornog suveni-ra i folklora - Dugi svehr-vatski eno-eko-gastro-etno stol, Spojimo zeleno i pla-vo 2012. održat će se od 1. do 3. lipnja u Biogradu na Moru. Taj je festival uver-tira u turističku sezonu, a okuplja veliki broj ugosti-telja i obrtnika iz Biograda na Moru i svih hrvatskih županija, ali i nekih europ-skih zemalja.

Skrivene čari malvazije i terana

U sklopu teniskog turni-ra 23. ATP Vegeta Croa-tia Opena koji se održava od 5. do 15. srpnja orga-nizirat će se jednosatne degustacije vina pod na-zivom Skrivene čari mal-vazije i terana. Svaki će dan biti posvećen jednoj nosećoj vinskoj temi ve-zanoj uz malvaziju i teran, uz poseban naglasak na vina Bujštine. Degustacije će voditi istarski vinari te stručnjaci Hrvatskog som-melier kluba.

Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

S tvaranje zajednič-kog kulturno-turi-stičkog proizvoda

kroz koji će se valorizirati kulturno, prirodno i povi-jesno nasljeđe Istarske žu-panije, tj. gradova Rovinja i Pazina i Općine Brto-nigle, te Varaždina u sre-dišnjoj Hrvatskoj, glavni je cilj akcije Zajednička promocija kulturnih, am-bijentalnih i povijesnih dobara Istre i Varaždi-na. Ta se akcija provodi u sklopu međunarodnog projekta SeeNet II (Sou-th East Europe Network) mreže tijela lokalne upra-ve i samouprave iz Ita-lije i zemalja Jugoistoč-ne Europe. Suradnja traje već desetak godina, a cilj je poboljšanje sposobno-sti upravljanja teritori-jem i promicanje održi-vog razvoja, istaknuto je na predstavljanju tog pro-jekta u Hrvatskoj turistič-koj zajednici. Cijeli pro-jekt u kojem sudjeluje 47 partnera iz Jugoistoč-ne Europe vrijedan je 11 milijuna eura, a financira ga EU. Hrvatski dio pro-

jekta vodi Istarska župa-nija u suradnji s Gradom Varaždinom, talijanskom regijom Veneto i talijan-skim ministarstvom vanj-skih poslova.

“Projekt je pokrenut kako bi se privuklo što više turista koji žele vi-djeti nešto više i doživjeti to na novi način, a riječ je i o svojevrsnoj revoluci-ji kulturnog turizma. Nji-me se naglašava suradnja i održivi razvoj turizma. Stoga je u pojedinim tu-rističkim odredištima uključenim u projekt See-Net unaprijeđena turistič-ka infrastruktura jer se že-ljelo pokazati najbolje od onoga što neko odredište nudi”, rekao je Diego Ve-cchiato, direktor Odje-la za međunarodnu su-radnju Veneta. U sklopu hrvatskog dijela projekta već su osmišljeni turistič-ki aranžmani za obilazak Varaždina ili Istre.

Slow turizam je turizam budućnostiTim je odredištima za-jednički tzv. slow turi-zam - turizam budućnosti, u znaku bolje iskorište-nog vremena, kroz ponov-

no upoznavanje ili otkri-vanje užitka u detaljima. Odgovorni turizam, bolje rečeno način života izvan uobičajenih turističkih to-kova, važan je u projektu SeeNet. Vecchiato je na-

pomenuo kako je regija Veneto “jaka” u takvom obliku turizma, pa je lani tamo ostvareno 65 mili-juna turističkih noćenja, a 2010. godine 63 milijuna noćenja.

Govoreći o tom pro-jektu, zadovoljstvo do-sad učinjenim nije krio ni Željko Trezner, direktor Udruge hrvatskih put-ničkih agencija (UHPA). On je rekao kako je to vrlo vrijedan projekt koji ne

smije završiti kod nekoga “u ladici”.

“To je tipičan primjer prodaje turističkog aran-žmana za poznatog kup-ca. Iako su programi ogra-ničeni na tri dana, oni se mogu produljiti na sedam dana ili se od njih mogu napraviti tri jednodnevna izleta”, istaknuo je Tre-zner izražavajući želju da se u budućnosti taj pro-jekt spoji s UHPA-inim projektom Upoznaj Hr-vatsku. Brošura s trodnev-nim aranžmanima posje-ta Istri i Varaždinu tiskana je na hrvatskom, engle-skom, njemačkom i tali-janskom jeziku, dijelit će se na ciljanim inozemnim turističkim sajmovima, a same aranžmane prodavat će osposobljene agencije za takve programe.

U sklopu projek-ta SeeNet II provode se akcije Valorizacija lo-kalnih resursa za razvoj ruralnog turizma na po-dručjima dubrovačke i hercegovačke regije te Transgrowth - animira-nje poduzetništva s ciljem prekograničnog rasta lo-kalnih integriranih proi-zvodnih sustava.

Tzv. slow turizam oslanja se na

otkrivanje užitka u detaljima

Prema istraživanju Eu-robarometra, 37 posto Europljana redovno po-sjećuje razne koncerte. Od ukupnog broja po-sjetitelja koncerata, čak 57 posto su menadžeri. I turisti s naših najznačajni-jih emitivnih tržišta tako-đer vole odlaziti na kon-certe - 42 posto Nijemaca i 43 posto Austrijanaca. Kako bi se unaprijedi-la ovogodišnja turistička sezona, u lipnju i rujnu u Opatiji će se održati Festi-val Kvarner na kojem će nastupiti mnogi eminentni pjevači i orkestri klasične glazbe iz zemlje i inozem-stva. “Taj je festival dio

europskog projekta Pur-pur - European Sound In-terchange iz programa Kultura 2011.-2013., a sljedeće godine organizi-ramo novi projekt Glago-lica - European Musical Language. Naime, Festi-val Kvarner, zajedno sa svojim partnerima, Festi-valom Ljubljana iz Slove-nije, festivalom Janačkuv

maj iz Češke i Jugokon-certom iz Srbije, postavit će ekskluzivnu produkci-ju Glagoljaške mise Le-oša Janačeka”, rekao je umjetnički direktor Fe-stivala Kvarner Michael Fendre na prošlotjednoj konferenciji za novinare u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Dodao je kako će se Glagoljaška misa odr-

žati 1. srpnja 2013. u Opa-tiji na sam dan pristupanja Hrvatske Europskoj uniji. U tom projektu vrijednom 250.000 eura nastupit će više od 200 izvođača, a namjera je europskim ze-mljama predstaviti izni-mno vrijednu starosla-vensku kulturnu baštinu, s naglaskom na Hrvatsku. Cilj projekta Glagolica je

kroz sljedeće dvije godi-ne upoznati Europu s tim kulturnim nasljeđem te potaknuti jačanje partner-stva unutar regije. Ujed-no će se predstaviti i kul-turna baština svih zemalja slavenskog govornog po-dručja temeljena na sta-rocrkvenoslavenskom književnom jeziku i gla-goljici. Koncept uključu-je izvođače - solo pjevače te zborske pjevače za gla-goljašku misu iz zemalja partnera. Osim u Hrvat-skoj, Glagoljaška misa bit će izvedena i u zemljama partnerima toga projek-ta te u ostalim europskim zemljama. (S.P.)

EuroPSki ProjEkT PurPur-EuroPEan Sound inTErchangE

Festival Kvarner i Glagoljaška misa u OpatijiPredstavit će se i kulturna baština

svih zemalja slavenskog

govornog područja

Revolucija kulturnog turizmahrvatski dio Eu-ova projekta vodi istarska županija u suradnji s gradom Varaždinom, talijanskom regijom Veneto i talijanskim ministarstvom vanjskih poslova

odgoVorni Turizam kao način žiVoTa

17Broj 3728, 21. svibnja 2012. HRWWWATSKAwww.privredni.hr

Boris Odorčić odorcic@privredni.com

S topa piratstva u Hrvatskoj ove je godine blago pala.

Tijekom zadnjih pet godina iznosila je 54 posto, a lani je pala za jedan postotni bod, na 53 posto. To znači da je svaki drugi računalni program koji je instaliran u prošloj godini bio nelicen-ciran, objavio je Business Software Alliance (BSA) u Globalnoj godišnjoj studiji o softverskom piratstvu za 2011. godinu.

Andrej Matije-vić, glasnogovornik tog udruženja u Hrvatskoj, kaže da je jedan od razlo-ga tog smanjenja bolja su-radnja kako bi se zaštitila prava proizvođača sof-tvera na kojoj rade BSA, Državni inspektorat i od-vjetništvo te policija. K tomu, nešto boljem rezul-tatu nego u 2010. prido-nijele su i mnoge antipi-ratske akcije protiv onih poslovnih subjekata koji u poslovanju koriste ne-legalni softver. Međutim, dodaje, stopa piratstva od 53 posto još uvijek je pri-lično velika. Zbog toga se Hrvatska nalazi pri zače-lju liste zemalja Europske unije. Točnije, Hrvatska je na 22. mjestu, a ispred nje je Italija sa stopom pi-ratstva od 48 posto. Istu

stopu piratstva kao Hr-vatska ima Poljska, a lo-šije od nas na toj listi 28 zemalja su Latvija i Li-tva (54 posto), Grčka (61 posto), Rumunjska (63 posto) te Bugarska (64 posto). “S ovakvom vi-sokom stopom piratstva u našem je društvu onemo-gućen bilo kakav razvoj kreativne softverske in-dustrije. Kada ljudi shva-

te da takva stopa piratstva onemogućava mladim ljudima da pokrenu bilo kakav konkurentni posao, vjerujem da će uslijediti i pad stope piratstva”, isti-če on.

Nemjerljiv gubitak industrijeGubici zbog softverskog piratstva u Hrvatskoj lani su iznosili 380 milijuna

kuna i konstantno rastu. “To je najmanja šteta koju neko društvo trpi. Jer, radi se samo o onoj šteti koju proizvođači poslovnog softvera trpe. A namjerlji-vo je koliko trpi cjelokupna domaća industrija!”, napo-menuo je Matijević.

Aktualna, deveta po redu godišnja studija o glo-balnom softverskom pirat-stvu, koju je BSA proveo

u suradnji s tvrtkama IDC i Ipsos Public Affairs, poka-zuje kako 70 posto računal-nih korisnika u Hrvatskoj priznaje da je nabavljalo pi-ratski softver. Zatim, 39 po-sto anketiranih korisnika izjasnilo se da softver nele-galno nabavlja cijelo vrije-me, uglavnom ili povreme-no, dok 31 posto kaže da to čini rijetko. Studija, tako-đer, otkriva kako su korisni-ci koji priznaju softversko piratstvo najčešće muškog spola te dobi od 35. do 44. godine (27 posto).

Inače, globalna stopa piratstva stagnira i iznosi 42 posto te je druga najve-ća stopa u povijesti studi-je. Globalna pak vrijednost softverskog piratstva nara-sla je sa 58,8 na rekordnih 63,4 milijarde dolara.

Najveća antivirusna tvrtka u Europi Kas-persky Lab u Ljubljani otvara regionalno pred-stavništvo za Jugoistoč-nu Europu. Ljubljanski ured bit će odgovoran za Hrvatsku, Sloveniju, Sr-biju, Bosnu i Hercegovi-nu, Crnu Goru, Make-doniju, Albaniju, Grčku i Cipar.

Odluka da se ured otvori u Ljubljani nije do-nesena zato da se stvo-ri razlika među spomenu-tim državama, već je ona ponajviše administrativne prirode. Jer, Slovenija je u Europskoj uniji te je sto-ga nešto jednostavnija ko-munikacija s, primjerice, predstavništvom koje ova tvrtka ima u Londonu.

Ured će voditi Dragan Martinović koji kaže kako će među glavnim zadaća-ma novog predstavništva biti jačanje i promicanje ovog brenda u regiji, kao i koordinacija aktivnosti partnera tvrtke diljem Ju-goistočne Europe.

Direktor tvrtke Kas-persky Lab za Istočnu Eu-ropu Andrey Slobodya-

nik vjeruje kako će ured osnaži-ti i povećati tržiš-ni udio kompanije u svim segmentima. “Sigurni smo da ćemo ostvariti naš strateški cilj i postati vodeći pružatelj antivirusnih rješenja u Ju-goistočnoj Europi u slje-deće tri godine”, istaknuo je Slobodyanik.

P ro -izvodi ove ruske

kompanije sa sjedištem u Moskvi predstavljaju jednu od globalno najne-posrednijih zaštita od IT sigurnosnih prijetnji. Na-

mijenjeni su pri-vatnim korisni-

cima, ali i malim, srednjim te veli-kim tvrtkama.

Vasily Dyagilev, direktor tvrtke za tržišta u nastajanju, kaže kako je Kaspersky Lab osnovan 1997. godine, trenutač-no ima više od 2400 za-poslenika i oko 300 mili-juna korisnika, a prisutan je u otprilike 200 država. (B.O.)

GlobalNa studija

Najveća eurOpska aNtivirusNa tvrtka Otvara predstavNištvO u LjuBLjaNi

Blagi pad stope piratstva

stigao Kaspersky lab

svaki drugi računalni program koji je u Hrvatskoj instaliran u prošloj godini bio je nelicenciran, objavio je Business software alliance

Globalna stopa piratstva stagnira te iznosi 42 posto

18 Broj 3728, 21. svibnja 2012.PST! Privredni vjesnik

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Marketinški alatConmark Marketing, Beč, Austrija, www.body-screen.com. Tvrtka pred-stavlja jedinstveni reklamni instrument Bodyscreen - pokretan, prenosiv i ot-poran na vremenske uvjete flat-screen (ekran) s on-board računalom, te se može nositi kao ruksak. Uređaj direktno prenosi audio-video poruke potrošaču, te na taj način donosi jedinstveno rekla-mno iskustvo: na ulici, trgovačkim saj-movima ili bilo kojem drugom frekven-tnom mjestu. Tvrtka nudi svoj proizvod. Kontakt: Martin Doeller, m.doeller@conmark.at, +43 664 9241499.

Poslovni računalni programiMikrostil, Varaždin, www.mikrostil.hr. Tvrtka nudi poslovni softver za ra-zne djelatnosti: ugostiteljstvo, trgovinu, veleprodaju, turističke agencije, salo-ne ljepote, fitness i spa centre, knjigo-vodstvo profitnih i neprofitnih orga-nizacija... Touch screen POS blagajne pripremljene za rad s poreznim blagaj-nama/fiskalnim kasama. Kontakt: Ivo-na Mikić, info@mikrostil.hr, +385 42 492562, +385 99 5749595.

Poslovni prostorDAM, Zagreb, www.dam.hr. Tvrtka nudi uredski poslovni prostor s mo-gućim skladištem i servisom. Mogu-ća i preraspodjela prema potrebi. Cijeli prostor je uredskog tipa. Tvrtka posje-duje vlastiti vozni park osobnih vozila i dostavno vozilo. Raspoloživi ljudski resursi, mogući u kombinaciji, su knji-govođa i komercijalist te voditelj po-slova, a moguće je po potrebi angaži-rati i servisera elektronike kao i druge djelatnike. Prostor je u zapadnom dije-lu grada uz hotel i uz brzu izlaznu pro-metnicu.

PartnerstvoEuro Grupe, Donji Miholjac, www.eu-rogrupe.com. Tvrtka nudi koncept ni-skoenergetskog bungalova koji je izra-dila u suradnji s Hrvatskim projektnim biroom Rechner d.o.o., te međuna-rodnom zajednicom za razvoj UNDP

(http://www.undp.hr/). Traže poslovne partnere i investitore. Kontakt: Slavko Kelava, info@eurogrupe.com, +385 31 497537, +385 91 9593767.

Teniski rekvizitVišecijevna teniska naprava služi svim tenisačima, neovisno o uzrastu i dosti-gnutom teniskom znanju. Izrađena je u četiri varijante (1, 2, 3 i 4 cijevi). Sva-ka cijev ima na svojoj proširenoj stra-ni ugrađen čelični prsten koji sa svoja dva svinuta krilca skuplja teniske lopti-ce. Svaka plastična cijev primi 12 lop-tica, odnosno 24, 36 ili 48, ovisno o va-rijanti. Cijev se zatim stavlja na stalak/držač te se uz pomoć slobodnog pada loptice spuštaju do kraja cijevi tako da ih tenisač može uzeti. Poslije upotre-be, naprava se može sklopiti te staviti na rame ili u sportsku torbu. Naprava je jednostavna, praktična, funkcionalna i lijepa. Idealna je za teniske treninge. Traži se financijska suradnja radi mo-guće proizvodnje. Kontakt: Matija Po-ljak, burze@hgk.hr, +385 44 633640, +385 1 4810926.

Nekretnina u VaraždinuNekretnine Croatia, Varaždin, www.nekretninecroatia.com.hr. Tvrtka nudi građevinsko zemljište u Varaždinu po-vršine 10.664 četvorna metra. Odlična i vrlo tražena lokacija za gradnju stambe-no-poslovnih objekata (podrum + prize-mlje + četiri kata + potkrovlje). Sva in-frastruktura je dovedena do parcele. Kontakt: Dražen Mesec, realestatecroa-tia@mail.com, +385 91 7203813.

Posredovanje u prometu nekretninaHistria Apart, Pula, www.histria-apart.com. Tvrtka je licencirana agencija za posredovanje u prometu nekretnina. Tvrtka nudi pomoć i nakon kupnje ne-kretnine, pruža usluge opremanja, go-dišnjeg održavanja nekretnine, pomoć pri kratkoročnom i dugoročnom iznaj-mljivanju, turističkih i drugih servisa i usluga. Kontakt: Marina Kajic, info@histria-apart.com, +385 52 535259, +385 98 9046254.

IZBOR IZ NADMETANJA

HrVaTskaLaboratorijska opremaVodovod i kanalizacija Karlovac nabavlja labora-torijsku opremu. Rok do-stave ponuda je 5. lipnja.

Nabava osobnih vozila putem operativnog leasingaPlinacro nabavlja osobna vozila više srednje klase putem operativnog leasin-ga. Rok dostave ponuda je 6. lipnja.

standardni informatički programski alatiGrad Zagreb nabavlja standardne informatičke

programske alate. Rok do-stave ponuda je 26. lipnja.

regijakreditna sredstva u iznosu od 300.000 kMKomunalno poduzeće za proizvodnju i distribuciju vode a.d. Kozarska Dubi-ca nabavlja kreditna sred-stva u iznosu od 300.000 konvertibilnih maraka. Rok dostave ponuda je 14. lipnja.

Potrošni materijal i sredstva za održavanje higijeneRudnik i termoelektrana Ugljevik nabavlja potrošni

materijal i sredstva za odr-žavanje higijene. Rok do-stave ponuda je 14. lipnja.

Telekomunikacijske usluge – mobilna telefonijaOpćina Kočani nabavlja telekomunikacijske uslu-ge mobilne telefonije. Rok dostave ponuda je 6. lipnja.

Briefing e-servisi d.o.o.tel.: 01/5501-511fax.: 01/5501-555nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

KNJIGOMETARPripremila: Vesna Antonić

aNToNio TaBuccHiizguBLjeNa gLaVa DaMasceNa MoNTeira Meandarmedia

Manolo Gitano, nekoć zvan El Rey, u općinskom parku na periferiji grada Porta pronalazi tijelo mladića odrubljene glave. U istrazi, čiji cilj nije samo da se utvrdi istina već i da se ona pretvori u pravdu, sudjeluju lisabonski novinar Firmino i Fernando de Mello, ekscentrični odvjetnik, aristo-krat i branitelj potlačenih. Nadahnut stvarnim događajem, tzv. zločinom iz Sacavema, roman se bavi problemima pra-va i pravednosti, policijske brutalnosti, zlouporabe ovlasti, korupcije i društvene marginalnosti.

aNa jaNjaToVić zoricasaLaTePlanetopija

U ovoj zbirci recepata autorica nudi nove kombinacije do-bro poznatih, kao i onih manje poznatih sastojaka poput chia sjemenki i sjemenki konoplje, crnog kima, medvjeđeg luka... Tu su i recepti za svježe salate poput endivije s rot-kvicama, sojinim jogurtom i sjemenkama bundeve, zatim za kratko kuhane salate poput tikvica s mentom i lješnjaci-ma te toplo-hladne salate, primjerice shiitake sa seitanom i rikulom. Dodatak su i zanimljive voćne salate poput bre-skvi u teškom sirupu ili jagoda s kremom.

BraNisLaV gLuMacMoja aNToLogija HrVaTske LjuBaVNe PoezijeV.B.Z.

S primjerenim uzbuđenjem sačinjao sam ovu antologiju. Za-čeh je s Matošem, Ujevićem, Krležom i A. B. Šimićem, kao očevima moderne hrvatske literature u cjelini. Činio sam po svome ukusu i nepoljuljanom poznavanju sveukupne (i lju -bavne!) hrvatske poezije. Mogao sam i bez crva grižnje više pjesnika uvrstiti: likovno rečeno, kretao sam se okvirima su-hoga ruba. Pa i kartezijanski: manje je pokatkad više. Nije baš sve bilo ni lako ni jednostavno…, ističe autor ove antologije savjetujući neka čitatelj sam odabire pjesme koje će zavoljeti.

HeLeNa saBLić ToMićo sTrasTi, ČiTaNju, DokoLici Naklada Ljevak

Riječ je o knjizi malih eseja sveučilišne profesorice, vrsne književne kritičarke, autorice desetak knjiga i udžbenika. Kako sama kaže, “ovo nije knjiga za one koji nemaju nika-kvu želju za samoćom, koji ne znaju gdje se nalazi Drugi, koji ne mogu zamisliti zašto bi bilo vrijedno biti sam i sta-pati se s tekstom. Ovo nije knjiga za one koji žele ostati mir-ni, već ona traga za čitateljima koji žude izaći iz ustaljenog klišeja ponašanja i mišljenja”.

jorge Bucay20 koraka PreMa NaPrijeDFraktura

Jorge Bucay i u ovoj u knjizi pokazuje da su velike mudrosti jednostavne, ali i da ih, prije svega, moramo otkriti u sebi. O činjenicama koje nas čine boljima, otvorenijima i sretni-jima Bucay piše tako da čitatelj shvati da ih mora pronaći u sebi i za sebe. U svakom koraku nalazi se i poneka priča koja plastično ocrtava što taj korak za nas kao pojedinca znači. On ne piše naputke za samopomoć, nego kao vr-hunski geštalter traži od čitatelja da sam otvori vrata te da pođe životnim putem odlučujući sam kako će on izgledati.

19Broj 3728, 21. svibnja 2012.www.privredni.hr

STEČAJEVINEKRETNINEDRAŽBE

Osam oranica za jedan motorni brodMotorni brod tipa pa-sara, godina proizvodnje 1990., solidne kvalitete, procijenjene vrijednosti 219.780,50 kuna. Brod se nalazi na ribarskom vezu u Rogoznici, Šibensko-kninska županija. Jam-čevina je 10 posto, a ra-zgledavanje je moguće na zahtjev. Dražba se održa-va 22. svibnja 2012. u 12 sati na Općinskom sudu u Šibeniku, Stjepana Radića 81, soba broj 9.

Oprema u radionicama u Zagrebu, na adresi Iva-nečka 1, procijenjene vri-jednosti 180.300 kuna. Jamčevina je pet posto, a ponuda ne smije biti niža od 50 posto procijenje-ne vrijednosti. Sve infor-macije vezane za prodaju mogu se dobiti na telefon 098/202 877. Ponude se šalju do 23. svibnja 2012. godine.

Financijska imovina u obliku 6030 poslov-nih udjela Luke Šibenik, procijenjene vrijednosti 24.253.050 kuna. Jamče-vina je 10 posto. Više in-formacija može se dobiti na broj mobitela 098/865 657. Ponude se dostav-ljaju do 25. svibnja 2012. Dražba se održava 30. svibnja 2012. u prostori-jama stečajnog dužnika u Rijeci, Riva Boduli 1.

Stambeno-proizvodni

objekt, proizvodna hala, skladište repromaterija-la i lakirnica u Loboru, Krapinsko-zagorska žu-panija, ukupne površine 4050 četvornih metara i procijenjene vrijednosti 500.000 kuna. Jamčevina

je 10 posto, a razgledava-nje je moguće u dogovoru sa stečajnim upraviteljem na broj mobitela 098/384 574. Dražba se održava 22. svibnja 2012. u 9 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, soba broj 96.

Poslovni prostor u pri-zemlju zgrade u Zagre-bu, koji se sastoji od četiri prostorije, ukupne povr-šine 64 četvorna metra i procijenjene vrijednosti 1.512.000 kuna. Jamče-vina je 75.600 kuna, a razgledavanje je mogu-će uz dogovor na telefon 01/4647 218 ili 01/6184 432. Dražba se održa-va 22. svibnja 2012. u 10 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, Stalna služba u Sisku, F. Hefelea bb, soba 103/I., velika sudnica.

S t a m b e n o - p o s l o v n a zgrada i dvorište u Ivan-kovu, Vukovarsko-sri-jemska županija, ukupne površine 1200 četvornih metara i procijenjene vri-jednosti 318.015 kuna. Jamčevina je 10 posto, a razgledavanje je moguće uz prethodni dogovor rad-nim danom od 7 do 15 sati na telefon 031/209 353 ili na mobitel 098/338 446. Dražba se održava 22. svibnja 2012. u 12 sati na Trgovačkom sudu u Osi-jeku.

Oranica u Bjelovaru po-vršine 4834 četvorna me-tra i procijenjene vri-jednosti 27.538 kuna. Jamčevina je 10 posto, a razgledavanje se može obaviti radnim danom u vremenu od 9 do 13 sati uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na broj mobitela 098/342 558. Dražba se održava 24. svibnja 2012. u 9 sati na Trgovačkom sudu u Bjelovaru, soba broj 4.

Obiteljska kuća, gospo-darske zgrade i dvorište u mjestu Volavje kod Ja-strebarskog, Zagrebačka županija, ukupne površi-ne 1849 četvornih metara i procijenjene vrijednosti 550.000 kuna. Jamčevina je pet posto, a razgleda-vanje je moguće uz pret-hodni dogovor na telefon 091/2111 181. Dražba se održava 24. svibnja 2012. u 9 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, dvorišna zgrada, soba 93/II.

Zemljište i zgrade za-

jedno sa 112.809 prostor-nih metara minirane sti-jenske mase koja se nalazi na zemljištu u Komolcu i Stonu, ukupne procijenje-ne vrijednosti 13.829.200 kuna. Jamčevina je 10 po-sto, a razgledavanje je mo-guće uz prethodni dogovor na broj telefona stečajnog upravitelja 091/7854 372 od 9 do 13 sati, svaki rad-ni dan. Dražba se održa-va 24. svibnja 2012. u 9 sati na Trgovačkom sudu u Splitu, Stalna služba u Du-brovniku, Dr. Ante Starče-vića 23, sudnica 2.

Zgrada površine 482 če-tvorna metra i dvorište površine 1467 četvornih metara u Jelenjaku, Opći-na Desinić, Krapinsko-za-gorska županija, procije-njene vrijednosti 338.130 kuna. Jamčevina je 25.000 kuna, a razgledavanje je moguće uz prethod-ni dogovor sa stečajnim upraviteljem na mobi-tel 098/387 098. Draž-ba se održava 25. svibnja 2012. u 9 sati na Trgovač-kom sudu u Zagrebu, Stal-na služba u Karlovcu, Trg hrvatskih branitelja 1/III.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

POgled u svijet

Ahilova peta europedr. uroš dujšin

P redah od krize eura trajao je ne-koliko kratkih

mjeseci. Sada, usprkos drugoj tranši pomoći od 130 milijardi eura, fiskal-nom sporazumu koji su dogovorili čelnici eurozo-ne u prosincu i tisuću mi-lijardi dugoročnih kredita Europske središnje banke, noćne su more i opet tu. Doista obeshrabruje što je Europa tako loše pripre-mljena za nadolazeće ne-volje – komentira Econo-mistov uvodničar.

Naročito zabrinja-va postizborni maraton u Grčkoj gdje tamošnje po-litičke stranke muku muče da sastave vladu. Ako ve-ćina Grka i opet izglasuje odbijanje rezanja izdataka i reforme koje idu s pake-tom pomoći, vlade euro-zone – a naročito ona nje-mačka – bit će suočene s drastičnim izborom. Ili će gospođa Merkel udovolji-ti Grčkoj i prihvatiti mo-ralni hazard nagrađivanja otpora, ili će – što je vje-rojatnije – ostati čvrsta i pustiti Grke da se snalaze

kako znaju. Ideja o kaotič-nom izlasku Grčke u vri-jeme njemačko-francuske nesloge trebala bi zgrozi-ti svakoga koga se to tiče. Uz toliki ulog ostatak eu-rozone nužno treba sma-njiti rizik kojim bi zara-za uslijed grčkog odlaska mogla pogoditi Portugal, Irsku pa i Španjolsku i Ita-liju. Ono što posebno za-brinjava je to da se poli-tičari, u vrijeme kada je realistična politika najpo-

trebnija, utječu samoza-varavanju pri čemu čelni-ci svih važnijih europskih zemalja nude poluistine koje obećavaju Europlja-nima lakši izlazak iz krize.

Lutanja po zemlji snovaČlanice eurozone mora-ju učiniti niz neugodnih stvari: kratkoročno bi to trebalo biti sporije fiskal-no prilagođavanje, više investicija, opuštenija mo-netarna politika radi po-ticanja razvoja i jači pro-tupožarni zid radi zaštite slabih zemalja od zaraze; na srednji rok treba refor-mirati sklerotična europ-ska tržišta i predimenzio-nirane države blagostanja

zajedno s konsolidacijom bar dijela dospjelog duga i uspostavljanjem meha-nizma spašavanja bana-ka na europskoj razini. To je ambiciozan plan, no u vrijeme kada su Talija-ni, Španjolci i Grci trebali donijeti sudbonosne odlu-ke, i to uz obilje novca iz Europske središnje banke, to je izgledalo moguće.

No sada su oni odlu-tali u zemlju snova, pri čemu je Francuska naj-bolji primjer. Iako se for-malno zalaže za fiskalnu konsolidaciju, francuski je predsjednik obećao da će izaći iz krize putem po-većanja poreza i izdataka, ostavljajući francuskim bi-račima iluziju da će bo-gataši moći platiti i da će njihova nužda biti pod-nošljiva. Jednako ih tako

uvjerava da su liberalizam, privatizacija i deregulaci-ja krive za europsku krizu: Francuska se sada opredi-jelila za ideju da se zaklo-ni iza upravo onih barijera koje su njenu privredu uči-nile nekonkurentnom.

Ista priča širom kontinentaŠirom Europe taj se scena-rij ponavlja. U Italiji vje-ruju u poluistinu da zemlja može izbjeći svoju dis-funkcionalnu politiku pre-puštanjem teških odluka jednom tehnokratu. Ma-rio Monti je doista darovit čovjek, ali je glasovanje iz protesta na lokalnim izbo-rima pokazalo da je ipak najbolje ako nepopularne

mjere koje pogađaju toli-ke ljude donose političa-ri. Njemačka je poluistina da se problemi eurozone mogu riješiti samo šted-njom do vremena prospe-riteta. Zapravo Nijemcima treba malo veća inflaci-ja, malo veća potrošnja i pomoć slabijim zemljama ove valutne zone.

Ironija je u tome da euro treba francuske re-forme, njemačku rastroš-nost i talijansku političku zrelost. Najgore je u Grč-koj: tamošnja se poluisti-na sastoji u tome da kre-posni sjeverni Europljani Grcima ne priznaju nuž-du koju podnose. No ka-kav god bio sastav buduće vlade, ideja da će Grčka moći otplatiti svoj dug od 161 posto BDP-a je najve-ća fantazija od svih.

ironija je u tome da euro

treba francuske reforme, njemačku

rastrošnost i talijansku političku

zrelost

20 Broj 3728, 21. svibnja 2012.Privredni vjesnikSVIJET FINANCIJA

U travnju se rast potrošačkih cije-na na godišnjoj

razini intenzivirao. To je velikim dijelom rezul-tat rasta stope poreza na dodanu vrijednost na go-dišnjoj razini što se naj-više odrazilo na proizvo-de čija je potražnja manje elastična na promjene ci-jena. Prema podacima Državnog zavoda za sta-tistiku potrošačke su ci-jene na godišnjoj razini porasle za 2,6 posto, pri čemu je najveći doprinos došao od cijena energije i prehrane. Isključe li se ci-jene energije i prehrane (koje zajedno čine 44 po-sto strukture potrošačkih cijena), potrošačke su ci-jene porasle za jedan po-sto godišnje.

Prema glavnim skupi-nama po namjeni potroš-nje, u kategoriji prehrane zabilježen je godišnji rast

cijena od 3,3 posto. Pri tome je najveći rast zabi-lježen kod cijena voća (7,6 posto), mesa (6,5 posto), ribe (5,9 posto) te mlije-ka, sira i jaja (3,3 posto). U kategoriji stanovanje, voda, energija, plin i dru-ga goriva cijene su porasle za pet posto na godišnjoj razini, uglavnom zbog po-

većanja računa za komu-nalne i javne usluge za iznos povećanog PDV-a. Tako su cijene opskrbe vodom porasle za 5,5 po-sto godišnje, cijene kana-lizacije za devet, električ-ne energije za 4,4 i plina za 7,4 posto. Rast cijena tekućih goriva od 17,2 po-sto godišnje odrazio se na

rast cijena prometa od 4,9 posto.

Vidljivo povećanje stope PDV-aNa mjesečnoj razini blagi rast od 0,6 posto rezultat je uglavnom viših cijena odjeće i obuće zbog zavr-šetka sezonskih sniženja (na godišnjoj razini cijene

obuće i odjeće nastavlja-ju padati po stopi od 3,2 posto).

Povećanje stope PDV-a bit će do kraja go-dine vidljivo u godišnjim stopama rasta potrošač-kih cijena. Cijene siro-ve nafte na svjetskim tr-žištima potkraj travnja su počele bilježiti pad s

obzirom na smirivanje špekulacija te izostanak snažnijeg oporavka svjet-skog gospodarstva i po-sljedičnog rasta potra-žnje za naftom. Međutim, ne treba isključiti moguć-nost nove eskalacije su-koba na Bliskom istoku, što bi ponovno pogurnulo cijene nafte prema višim razinama. Na domaćem tržištu pritisci na strani potražnje izostaju, no 1. svibnja porasle su cijene električne energije i pli-na, što će se odraziti na rast potrošačkih cijena, a postoji mogućnost pre-lijevanja i na ostale CPI komponente, kažu anali-tičari RBA, koji ove go-dine očekuju prosječnu godišnju stopu inflacije od oko tri posto. (V.A.)

KRETANJE POTROŠAČKIH CIJENA

U godinU dana skUplje 2,6 posto Isključe li se cijene energije i prehrane (koje zajedno čine 44 posto strukture potrošačkih cijena), potrošačke su cijene porasle za jedan posto godišnje

Analitičari RBA ove godine očekuju

prosječnu godišnju stopu inflacije od

oko tri posto

cijena u kategoriji prehrane

3,3% godišnji rast (

Prema podacima Hr-vatske narodne banke, u prva tri mjeseca ove godine monetarni agre-gat M1 zabilježio je raz-mjerno snažan pad u od-nosu na kraj 2011. zbog smanjenja i gotovog novca izvan banaka i de-pozitnog novca. Novčana masa (M1) potkraj ožujka iznosila je 47,4 milijarde kuna, što je 5,5 milijardi kuna ili 10,3 posto manje u odnosu na stanje na kra-ju 2011., a većim je dije-lom rezultat smanjenja depozitnog novca za 4,9 milijardi kuna. Depozitni novac se najviše smanjio u segmentu trgovačkih društava (za 3,9 milijardi kuna) na što su djelomič-no utjecale i ranije isplate

dividendi zbog či-njenice da se od 1. ožujka počeo pri-mjenjivati porez na dividende.

Monetarni agre-gat M4 (ukupna li-kvidna sredstva), koji obuhvaća novča-nu masu, štedne i oro-čene kunske depozi-te, devizne depozite te obveznice i instrumen-te tržišta novca, u od-nosu na kraj 2011. tako-đer bilježi pad, najvećim dijelom zbog smanjenja novčane mase. Monetarni agregat M4 potkraj ožujka iznosio je 235,5 milijar-di kuna, što je za 5,5 mi-lijardi kuna ili 2,3 posto manje nego potkraj prošle godine. Na godišnjoj ra-

zini M4 je zabi-lježio rast od 6,2 milijarde kuna ili 2,7 posto, što

upućuje na na-stavak vrlo bla-gih godišnjih sto-pa rasta koje traju već dvije godine. Tome je najvi-še pridonio rast štednih i oro-čenih kun-skih depozita

(za 5,8 milijardi kuna) te nešto manje rast deviznih depozita (za 1,5 milijardi kuna). Valja napomenuti da su rastu kunskog izra-za deviznih depozita pri-donijela i tečajna kretanja, odnosno slabljenje kune u odnosu na euro za 1,7 po-sto. (V.A./RBA)

NovčANA mAsA

Snažan pad u prvom kvartalu

Prema podacima Hrvat-skog zavoda za zapošlja-vanje, broj nezaposlenih u travnju je nastavio pa-dati na mjesečnoj razini, no na godišnjoj razini nezaposlenost i dalje ra-ste. U travnju su na HZZ-u bila registrirana 323.722 nezaposlena, što je za 16.160 osoba ili 4,8 posto manje nego u ožujku, ali i za 14.853 osobe ili 4,8 po-sto više nego u travnju prošle godine.

Smanjenje bro-ja nezaposlenih u travnju u odnosu na ožujak re-zultat je v e ć e g o d -l j eva

iz evidencije nezaposle-nih nego ulazaka u eviden-ciju. Tako je tijekom trav-nja na Zavod prijavljeno 18.968 novonezaposlenih osoba, što je 12,7 posto manje nego u ožujku, ali je za 9,5 posto više nego lanj-skog travnja. Najveći udio u broju novoprijavljenih nezaposlenih osoba čine osobe koje su u evidenci-ju došle izravno iz radnog odnosa (61,4 posto), što je

posljedica racionaliza-cije poslovanja i

otpuštanja viš-kova radnika.

Iz eviden-cije je ukupno izašlo 35.128 osoba, što je 41,7 posto

više na

mjesečnoj, ali i 8,9 posto manje na godišnjoj razini. Od toga su 26.624 osobe (75,8 posto) brisane iz evidencije na temelju za-snivanja radnog odnosa.Smanjenje broja nezapo-slenih na mjesečnoj razini dijelom je i sezonskog ka-raktera, a sličan trend tre-bao bi se nastaviti i u idu-ćim mjesecima. Naime, početak turističke pred-sezone uobičajeno zna-či veću potražnju za se-zonskim radnicima, što pozitivno utječe na mje-sečne promjene broja ne-zaposlenih. Međutim, na godišnjoj razini po-daci pokazuju da i dalje prevladavaju nepovoljni trendovi na tržištu rada. (V.A./RBA)

HRvAtskI zAvod zA zAPošljAvANje

U travnju registrirana 323.722 nezaposlena

21Broj 3728, 21. svibnja 2012.www.privredni.hr

Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

K amatne stope do sredine proš­le godine na­

stavile su se približava­ti razinama uobičajenim u eurozoni. Međutim, od kolovoza 2011. naovamo taj trend je zaustavljen. U tom razdoblju ponovno eskaliraju krizne tenden­cije u Europi, javlja se nova recesija, obnavlja se fiskalna kriza, a banke ne mogu vlastitim sredstvi­ma kompenzirati negativ­ne učinke zbog naloga za provedbu velikih dokapi­talizacija. Na domaćem tržištu recesija uzima da­nak u vidu stalnog rasta rizika naplate kredita u sektoru poduzeća, osobi­to kod manjih i srednjih. Ipak, Hrvatska udruga banaka (HUB) je u anali­zi Kamatne stope ne zna-ju kamo krenuti: Smanji-la se razlika u odnosu na

eurozonu, koju je pripre­mila Arhivanalitika, obja­vila kako su zabilježeni pozitivni pomaci kada je riječ o kamatnim stopa­ma za sektor stanovniš­tva. One se tako ponovno kreću u okviru intervala eurozone, iako je njihov pad proteklih mjeseci za­ustavljen.

Zoran Bohaček, di-rektor HUB-a, kaže kako su stope na novo­odobrene stambene kre­dite u Hrvatskoj sada niže nego u Portugalu, Slovač­koj i Sloveniji. “Od pro­sjeka eurozone Hrvatska je skuplja za jedan postot­ni bod”, naglašava. Zani­mljivo je kako u veljači ove godine Italija i Ni­zozemska bilježe kamat­ne stope veće od pet po­sto što ih stavlja uz bok Hrvatskoj gdje je zabilje­žena prosječna kamatna stopa od 5,37 posto. Ma­đarska, primjerice, sada ima najvišu kamatnu sto­

pu na stambene kredite od zemalja koje nisu uve­le euro, a koja iznosi 9,68 posto.

Zatim, kamatne stope na dugoročne potrošač­ke kredite u Hrvatskoj su za dva postotna boda veće nego u eurozoni. “Slovač­ka, Portugal, Španjolska i Grčka imaju više kamat­ne stope na potrošačke kredite stanovništvu nego Hrvatska. Međutim, va­lja naglasiti kako Hrvat­ska ima najniže kamatne stope na ove kredite među EU zemljama koje nisu u eurozoni, a u tome joj se približava jedino Bugar­ska”, objašnjava on.

Bez pomoći kristalne kugleKod poduzeća, pak, ne bi­lježi se takva prilagodba kamatnih stopa kao kod stanovništva, što ponaj­prije treba tumačiti rizi­cima. Sada se i u okviru onih zemalja u kojima se

kao platno sredstvo kori­sti euro vidi širenje inter­vala za te kamatne stope. Jer, u državama zahvaće­nima krizom primjetna je snažna reakcija kamatnih stopa na kredite poduze­ćima prema gore. “Krat­koročni krediti poduzeći­

ma u Hrvatskoj još uvijek su prilično veći od onih u eurozoni. Međutim, pro­sječne kamatne stope na te kredite u nas još uvijek su niže nego u nekim čla­nicama EU-a koje nisu u eurozoni poput Mađarske i više su nego u Poljskoj”, napominje Bohaček.

Također, prosječne kamatne stope na dugo­ročne kredite poduzećima

su iznad prosjeka eurozo­ne, no razlika je znatno manja nego kod kratko­ročnih. “Tako su ove ka­matne stope u Hrvatskoj niže nego u Grčkoj, ali i od onih u nekim članica­ma EU-a koje nisu u euro­zoni kao što su Mađarska i Poljska”, kaže.

No, dugoročne kre­dite karakterizira drukči­ja struktura klijenata. Ne­stabilna mala i srednja poduzeća u pravilu teže pristupaju dugoročnim kreditima, tako da nije ri­jetkost da je kvaliteta kli­jenata koji dižu dugoročne kredite bolja od prosječne kvalitete klijenata koji po­dižu kratkoročne kredite. K tomu, analiza krediti­ranja naplativosti kredita u krizi potvrdila je da ri­zici u segmentu kreditira­nja poduzeća rastu puno brže nego kod stanovniš­tva, osobito kada je riječ o kreditiranju malih i sred­njih tvrtki koje su zbog

premalo angažiranog ka­pitala i nedostatka diver­zifikacije operativnog po­slovanja prve na udaru recesije.

Nadalje, kamatne sto­pe na kratkoročne depozi­te poduzeća i dugoročne depozite stanovništva su isto tako veće od prosje­ka eurozone. “Međutim, tijekom ove krize u nekim zemljama juga Europe ka­mate se kreću iznad hrvat­skih razina”, ističe Boha­ček.

A što će se na područ­ju kamatnih stopa doga­đati nakon što Hrvatska uđe u Europsku uniju, pa i eurozonu, Bohaček nije htio prognozirati jer, kaže, nema kristalne kugle koja može dati točan odgovor na to pitanje. Važno je, na­pominje, dobro pripremi­ti teren za taj ulazak, po­rezno se disciplinirati te otvoriti bolji javno-privat­ni dijalog uoči donošenja zakona i propisa.

AnAlizA HrvAtske udruge BAnAkA

Kamo dalje?Prosječne kamatne stope na kratkoročne kredite poduzećima u nas još uvijek su niže nego u nekim članicama eu-a koje nisu u eurozoni

Od prosjeka eurozone Hrvatska je skuplja za jedan postotni bod, kaže Bohaček

prosječna kamata u Hrvatskoj

5,37% (na stambene kredite uMađarskoj

9,68% kamata (

22 Broj 3728, 21. svibnja 2012.SVIJET FINANCIJA Privredni vjesnik

I ako je razdoblje odr-žavanja obvezne pri-čuve na samom po-

četku, ponuda novca je obilna, a potražnja vrlo skromna. Razlog tome je povećana likvidnost de-pozitnih institucija zbog smanjene stope obve-zne pričuve i povratka li-kvidnosti u sustav nakon isplata plaća javnom sek-toru i nakon isplate miro-vinskih primanja. Stoga se ovih dana veliki viš-kovi likvidnosti krajem dana deponiraju u sre-dišnju banku kao preko-noćni depozit po kamat-noj stopi od 0,25 posto. Trgovanje sudionika na

novčanom tržištu je raz-mjerno slabije, a kamatne stope zadržavaju se na ni-skim razinama.

U srijedu 23. svibnja 2012. dospijeva obvezni-ca Republike Hrvatske u iznosu od 500 milijuna eura (oko 3,75 milijardi

kuna). Isplata obveznice još više će povećati li-kvidnost financijskog su-stava i ponudu novca na novčanom tržištu. Zato će na idućoj aukciji tre-zorskih zapisa zanimanje sudionika biti još izraže-nije, te će se država moći

zaduživati uz još povolj-nije uvjete. U nedostat-ku izbora atraktivnijih financijskih instrume-nata, sudionici su i dalje spremni upisivati držav-ne vrijednosnice. Budući da se ovdje radi o značaj-nom potencijalu sredsta-

va, izdavatelji mogu ra-čunati da bi se veliki dio ovih sredstava mogao ponovno plasirati na du-lji rok.

Sudeći po tjednom odnosu ponude i potra-žnje novca, očekujemo da će ovo razdoblje odr-

žavanja obvezne pričuve proteći uz skromnije tr-govanje sudionika zbog izuzetno visoke likvidno-sti sustava. Ponuda nov-ca bit će još obilnija te bi se kamatne stope mogle zadržati na najnižim ra-zinama.

Iako smo zašli u dru-gu polovinu svibnja kada tradicionalno poči-nju pripreme za turistič-ku sezonu, potražnja za novcem ne bilježi oče-kivani porast. Ni finan-cijsko tržište nije u ovoj godini imalo značajniji razlog za uzlet. Novčano tržište vrvi likvidnošću i spremno je poduprije-ti sve ostale segmente fi-nancijskog tržišta.

Uspješna javna ponuda dionica najveće svjetske društvene mreže, Facebo-oka, donekle je ublažila depresivnu sliku svjetskih tržišta kapitala. Prošli je

tjedan bio najgori od po-četka godine, indeksi su od početka svibnja pali prosječno šest do sedam posto zbog rastućeg pe-simizma oko eurozone i

sve izvjesnijeg bankrota Grčke. U takvoj atmosferi javna ponuda Facebooka ispunila je očekivanja; po-nuđeni paket od 421,1 mi-lijun dionica prodan je po

c i j e -ni od 38 dolara po dionici, što daje uku-pnu vrijednost Faceboo-ka od 104 milijarde dola-ra. Najveći dioničar Mark Zuckerberg tako se pro-bio na 29. mjesto na po-pisu najbogatijih ljudi svi-jeta jer je njegov vlasnički udjel sada vrijedan 19,1 milijardu dolara. Hoće li rast optimizma oko Face-booka pozitivno djelovati na burze? Sve ovisi o kre-tanju cijene dionice idućih dana, ali većina analitiča-ra ipak smatra da će pre-viranja oko Grčke mnogo više utjecati na ulagače.

TržišTe novca Zagreb

Obilna ponuda, skromna potražnja

Kuna je na tečajnoj listi Hrvatske narodne banke u petak u odnosu na tečaj-nu listu s kraja pretprošlog

tjedna oslabila prema euru za 0,6 posto. Srednji tečaj eura iznosio je 7,546048 kuna. Na tjednoj razini

HrvaTsko deviZno TržišTe

Kuna slabi prema svim valutama

Međunarodno TržišTe kapiTala

Facebook osvjetlao burzovni obraz

Iako je vrijednost Mirexa, obračunske jedinice pro-sječnog obveznog mirovinskog fonda, prošlog petka blago porasla, ukupni je pad na tjednoj razini iznosio 0,7629 bodova. Tako je Mirex prošli tjedan okončao na 161,9219 bodova.

Mirovinski fondovi

Mirex nastavlja padatikuna je oslabi-la i prema američ-kom dolaru za gotovo dva posto te se vrijednost dola-

ra približila granici od šest kuna. Polako jača

i švicarski franak koji se s tjednim porastom od 0,6 posto približio granici od 6,30 kuna.

5300

5340

5380

5420

5460

5500

18.5.17.5.16.5.15.5.14.5.

12400

12500

12600

12700

12800

12900

18.5.17.5.16.5.15.5.14.5.

2800

2834

2868

2902

2936

2970

18.5.17.5.16.5.15.5.14.5.

3000

3020

3040

3060

3080

3100

18.5.17.5.16.5.15.5.14.5.

6300

6340

6380

6420

6460

6500

18.5.17.5.16.5.15.5.14.5.

8600

8692

8784

8876

8968

9060

18.5.17.5.16.5.15.5.14.5.

FTSE 100 Dow Jones NASDAQ

CAC40 DAX NIKKEI 225

Izvor: HNB primjena od 19. svibnja 2012. 14.5. 15.5. 16.5. 17.5. 18.5.

7.55

7.54

7.53

7.52

7.51

7.50

EUR 5.94

5.91

5.88

5.85

5.82

4.79

USD 4.29

4.28

4.27

4.26

4.25

4.24

CHF

14.5. 15.5. 16.5. 17.5. 18.5. 14.5. 15.5. 16.5. 17.5. 18.5.

valuta Srednji tečaj za devize

AUD australski dolar 5,860553

CAD kanadski dolar 5,841499

JPY japanski jen (100) 7,491361

CHF švicarski franak 6,283661

GBP britanska funta 9,399661

USD američki dolar 5,943642

EUR euro 7,546048

Jelena drinković14.5.’12. - 18.5.’12.

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

4

3

2

1

0ponedjeljak utorak srijeda četvrtak petak

u % 7.5.’12. - 11.5.’12.

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

300

200

100

014.5.2012. 15.5.2012. 16.5.2012. 17.5.2012. 18.5.2012.

u mil. kn Ponuda Potražnja Promet

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 17. svibnja 2012.Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond 166,6057

Erste Plavi obvezni mirovinski fond 164,1412

PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond 151,7166

Raiffeisen obvezni mirovinski fond 160,2799

Mirex (*) 161,9219

Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-oviAZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond 174,0806

AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond 197,0652

CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond 118,6520

Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond 136,0830

Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond 141,4346

Zatvoreni DMF-oviAuto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 104,7901

AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 187,1068

AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 182,0891

AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 195,7364

AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 141,4660

Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond 124,0253

CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 103,9733

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla 164,3348

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe 108,5614

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta 119,9152

Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata 170,2954

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR 151,0755

Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen 124,6040

Zatvoreni dobr. mirovinski fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE 106,0888

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT 139,4378

164

163

162

161

MIREX - mjesečni

17.4. 27.4. 7.5. 17.5.

MIREX - tjedni164

163

162

16114.5. 15.5. 16.5. 17.5.

23Broj 3728, 21. svibnja 2012.www.privredni.hr

Osiguranje i dalje u padu Ukupna bruto premija 27 društava za osiguranje u travnju 2012. iznosila je 3,27 milijardi kuna, što je 0,6 posto manje u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. U skupini neživot-nih osiguranja, koja čini 76,48 posto, bruto premija iznosi 2,5 milijardi kuna, odnosno 1,5 posto manje. U skupini životnih osigu-ranja bruto premija izno-si 769,8 milijuna kuna, te bilježi porast od 2,2 posto. U ukupnoj premiji život-na osiguranja sudjeluju sa 23,52 posto, što je porast za jedan postotni bod.

Veće kamate na štednju Hypo Alpe-Adria banka uvela je u svoju ponudu novu štednju u kunama, s fiksnim kamatnim stopa-ma od 4,5 do 5,5 posto, za oročenja od šest, 12 i 18 mjeseci. Minimalni ulog iznosi 5000 kuna, a šted-nja je dostupna do 14. ko-lovoza 2012. godine. Isto-vremeno je Hypo do 1. srpnja produljio eursku Mudro uokvirenu štednju s fiksnom kamatnom sto-pom od četiri posto i pet posto za jednogodišnje oročenje. U posljednja če-tiri mjeseca Hypo Alpe-Adria-Bank prikupio je 68,7 milijuna eura novih depozita građana.

Dividenda Euroherca 197 kuna Euroherc osiguranje u 2011. godini ostvari-lo je neto dobit u izno-

su od 183,75 milijuna kuna. Uprava je predloži-la Glavnoj skupštini da se od tog iznosa 60 milijuna kuna isplati za dividendu. Tako će dividenda po di-onici iznositi 197 kuna, a isplata je predviđena tri-desetog dana od stjeca-nja prava na isplatu divi-dende.

Dividenda Končara 12 kuna Končar-Elektroindustrija ostvarila je u prošloj godi-ni neto dobit od 70,65 mi-lijuna kuna, od čega će za dividendu biti isplaćeno 30,75 milijuna kuna, pre-ma prijedlogu Uprave i Nadzornog odbora Glav-noj skupštini. Dividenda po dionici iznosi 12 kuna i bit će isplaćena 30 dana nakon sjednice skupštine. Cijela Grupa Končar lani je ostvarila dobit od 192,2 milijuna kuna.

Viro plaća razliku Viro tvornica šećera izvi-jestila je da je sklopila više ugovora o prijenosu dionica s radnicima Sla-dorane Županja, temeljem kojih je stekla ukupno 521.449 dionica Sladora-ne po cijeni od 160 kuna po dionici. S obzirom na to da je u nedavno dovr-šenom postupku preuzi-manja nudio dioničarima Sladorane 111 kuna po di-onici, putem Zagrebačke burze Viro je najavio da će bez odgode dioničari-ma koji su prihvatili po-nudu od 111 kuna nado-knaditi razliku do iznosa od 160 kuna.

*vijesti

Dvadeset i dva od ukupno 89 fondova protekloga tjedna ostvarilo je porast vrijednosti udjela. Kod dioničkih fondova poziti-van rezultat imao je fond NFD Aureus Mena koji je porastao za 0,24 posto. Najveći pad kod dionič-kih fondova imao je fond AC Rusija kojem je vri-

jednost pala za 7,55 po-sto, a slijedi ga KD Nova Europa s padom od 5,49 posto. Nijedan mješovi-ti fond nije zabilježio po-rast vrijednosti, a najma-nje padove imali su ST Balanced (-0,32 posto) i Allianz Portfolio (-0,99 posto). Najveći pad kod mješovitih fondova imao

je fond OTP uravno-teženi koji je pao za 4,10 posto, a iza njega je KD Balanced s padom od 2,62 posto. Jedini dobit-nik kod obvezničkih fon-dova je fond Capital One kojem je vrijednost pora-sla za 0,05 posto. Najve-ći pad u ovoj grupi imao je fond OTP euro obve-

znički kojem je vri-jednost smanjena za

1,33 posto, a slijedi ga Erste Bond s padom od 1,1 posto. Novčani fon-dovi imali su pozitivne rezultate, a najuspješni-ji je bio Platinum Cash kojem je vrijednost udje-la porasla za 1,41 posto. (M.R.)

INVESTICIJSKI FONDOVI

Svaki četvrti fond u plusu

Protekloga tjedna redov-ni dionički promet na Za-grebačkoj burzi iznosio je 74,124 milijuna kuna što

je porast od 21,56 posto u odnosu na tjedan ranije. In-deks Crobex pao je za 2,84 posto te je njegova posljed-nja vrijednost bila 1.733,32 boda. Crobex10 tjedan je završio na 960,07 bodova

što je pad od 2,32 posto. Najviše se trgovalo dioni-com Hrvatskih telekomu-nikacija, kojom je ostva-reno 10,479 milijuna kuna prometa, a tjedan je zavr-šila na 200,50 kuna što je

pad od 0,5 posto. Niti jed-na dionica od 10 najtrgova-nijih nije zabilježila porast cijene. Najveći pad imala je dionica Ingre, za 16,04 posto, te je trgovanje za-vršila na 6,07 kuna, a njo-

me je trgovano u vrijedno-sti od 3,65 milijuna kuna. Značajnije padove ima-le su i dionice Petrokemi-

je (-6,98 posto), Valamar Adria Holdinga (-6,15 po-sto) te Zagrebačke banke (-5 posto).

BURZA

Petrokemija gubitnik tjednaMarko Repecki www.hrportfolio.hr

UKUPAN TJEDNI PROMET: 536,489 milijuna kunaTJEDNI DIONIČKI PROMET: 74.124.607,40 kn

index zadnja vrijednost tjedna promjenaCrobex 1.733,3200 -2,84%Crobex10 960,0700 -2,32%Crobis 94,9963 -0,39%Crobistr 108,2283 -0,28%

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI od 11. do 17. svibnja 2012. godine

Top 10 po prometu

tjedna promjena zadnja cijena promet 10 dionica s najvećim

rastom cijenetjedna

promjena zadnja cijena promet 10 dionica s najvećim padom cijene

tjedna promjena zadnja cijena promet

Naziv(fond) Valuta Vrijednost udjela*Tjedna

promjena [%]Naziv(fond) Valuta Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDSVB SMART € 93,1655 -1,03

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDSKD Victoria kn 12,1814 -2,79

ST Global Equity kn 28,3242 -2,44

HI-growth € 7,9574 -2,83

Raiffeisen World € 102,8200 -2,83

ZB euroaktiv € 100,2900 -2,38

ZB trend € 125,1500 -1,80

FIMA Equity kn 61,8842 -2,95

KD Prvi izbor kn 10,6166 -2,97

Ilirika JIE € 120,8330 -2,71

Raiffeisen Central Europe € 45,6200 -3,02

PBZ Equity fond kn 65,5533 -2,70

HPB Dionički kn 78,1966 -2,69

Erste Adriatic Equity € 69,8800 -2,98

NFD Aureus Global Developed kn 87,3165 -1,76

ZB aktiv kn 86,6900 -1,54

HPB Dynamic kn 19,6645 -1,63

Prospectus JIE kn 40,6573 -4,20

AC Rusija € 28,7234 -7,55

NFD Aureus BRIC € 20,9629 -5,33

Capital Two kn 62,9884 -2,83

Ilirika Azijski tigar € 45,0071 -1,97

PBZ I-Stock kn 56,1265 -4,97

HPB Titan € 64,1252 -3,44

HPB WAV DJE € 90,5562 -2,85

Platinum Global Opportunity $ 11,3717 -4,21

Erste Total East € 25,0500 -2,42

KD Nova Europa kn 5,6870 -5,49

OTP indeksni kn 34,9431 -4,57

Platinum Blue Chip € 83,4292 -1,22

C-Zenit kn 41,8986 -2,69

NFD Aureus MENA kn 474,4662 0,24

OTP MERIDIAN 20 € 70,5742 -4,08

A1 kn 75,8600 -4,07

NFD Aureus US Algorithm kn 115,5334 -5,30

NFD Aureus New Europe kn 86,2478 -3,19

AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) € 9,3270 -1,97

OTP Europa Plus € 93,2406 -3,00

Ilirika BRIC € 79,6442 -4,18

VB CROBEX10 kn 87,2042 -3,78

KD Energija kn 8,8286 -3,54

ZB BRIC+ € 87,7700 -2,34

Ilirika Gold € 76,9270 -2,85

Raiffeisen Prestige Equity € 96,5400 -0,87

Allianz Equity € 102,3098 -2,13

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDSErste Balanced € 105,2700 -2,18

ZB global € 126,9200 -1,37

PBZ Global fond kn 94,8375 -2,10

HI-balanced € 9,8380 -1,71

Raiffeisen Balanced € 127,9800 -2,37

ST Balanced kn 130,3536 -0,32

ICF Balanced kn 112,5076 -2,22

HPB Global kn 81,2056 -1,45

OTP uravnoteženi kn 89,5374 -4,10

KD Balanced kn 7,5792 -2,62

NFD Aureus Emerging Markets Balanced kn 75,0121 -2,35

C-Premium kn 4,6382 -1,74

Agram Trust kn 60,1703 -1,24

AC Global Balanced Emerging M (GBEM) € 9,1493 -2,09

Allianz Portfolio kn 114,1227 -0,99

Raiffeisen Prestige € 103,9500 -1,05

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDSZB bond € 168,7100 -0,04

HI-conservative € 11,6715 -0,13

Raiffeisen Bonds € 178,9700 -0,23

PBZ Bond fond € 134,7097 -0,31

Erste Bond € 131,9700 -1,10

Capital One kn 170,9702 0,05

HPB Obveznički € 128,8681 -0,41

OTP euro obveznički € 112,2936 -1,33

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDSPBZ Novčani fond kn 137,0665 0,07

ZB plus kn 169,1084 0,06

ZB europlus € 144,3225 0,04

PBZ Euro Novčani € 130,7759 0,07

Raiffeisen Cash kn 150,7900 0,07

Erste Money kn 143,8200 0,08

HI-cash kn 143,8632 0,06

ST Cash kn 142,1365 0,07

PBZ Dollar fond $ 126,9068 0,02

HPB Novčani kn 137,0545 0,05

OTP novčani fond kn 127,1291 0,06

VB Cash kn 120,6290 0,06

Agram Euro Cash € 11,1816 0,07

Allianz Cash kn 113,0198 0,07

Platinum Cash kn 83,7849 1,41

Erste Euro-Money € 109,9800 0,07

Auctor Cash kn 102,9713 0,07

Raiffeisen euroCash € 101,9200 0,03

HPB Euronovčani € 101,6636 0,06

Locusta Cash kn 1235,4719 0,08

Hrvatske telekomunikacije d.d. -0,50% 200,50 10.479.022,33

Adris grupa d.d. (povl.) -0,91% 222,00 9.636.840,01

Valamar Adria Holding d.d. -6,15% 91,03 5.426.185,61

Petrokemija d.d. -6,98% 245,12 5.067.527,20

Ingra d.d. -16,04% 6,07 3.650.299,43

Ericsson Nikola Tesla d.d. -2,47% 1.225,00 3.413.197,97

Adris grupa d.d. (red.) -3,28% 236,00 3.401.910,98

AD Plastik d.d. -2,95% 115,00 3.199.313,71

Zagrebačka banka d.d. -5,00% 38,00 2.238.234,93

Croatia Osiguranje d.d. -2,42% 6.001,00 2.043.827,10

Sladorana tvornica šećera d.d. +34,78% 155,00 358.868,37

Liburnia Riviera Hoteli d.d. +26,89% 2.850,00 205.753,33

ZIF Slavonski d.d. +17,26% 20,58 1.070,16

Drvna industrija Spačva d.d. +10,55% 66,00 792,00

Spin Valis d.d. +8,97% 170,00 40.800,00

Hotel Excelsior d.d. +7,78% 97,00 2.328,00

Validus d.d. +6,29% 5,58 27.447,80

Magma d.d. +5,33% 0,79 11.728,72

Saponia d.d. +4,90% 150,00 1.650,00

HG Spot d.d. +4,01% 4,15 207,50

Jadran Kapital d.d. -23,90% 15,22 1.339,36

Industrogradnja Grupa d.d. -23,29% 336,00 2.355,00

Dukat mliječna industrija d.d. -22,50% 465,00 82.138,00

Centar banka d.d. -18,46% 202,99 2.029,90

Hoteli Maestral d.d. -17,37% 95,02 46.736,92

ZIF Quaestus nekretnine d.d. -16,63% 25,01 1.125,45

Ingra d.d. -16,04% 6,07 3.650.299,43

Uljanik d.d. -14,30% 60,00 60,00

Genera d.d. -13,08% 55,50 94.482,14

Franck d.d. -13,01% 495,00 53.030,10