privredni vjesnik

3 7 4 9

Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednikUtemeljen 1953.Ponedjeljak, 22. listopada 2012.Godina LIX / Broj 3749.www.privredni.hr

201020102008 20092010 2011

VukoVarsko-srijemska županija

Za dobre vijesti s istoka Hrvatske zaslužne su prerađivačke tvrtke koje su u šest mjeseci prihode povećale za 22,7 posto, ali i poljoprivredni proizvođači s rastom prihoda od 14,5 posto

mali, ali značajan rast prihoda

>>10-11

skupi savjeti za autoceste / erdutski vinogradi / paprika fest / regija / hrwwwatska / svijet financija

dani turizmapo broju noćenja postali smo šampioni Mediterana, ova sezona najbolja je u povijesti, tvrdi ministar veljko ostojićteMa tjedna

str. 4-5

kvaliteta hranenaše proizvođače ne brinu eu standardi: u hrvatskoj su propisi ionako već stroži nego u europskoj unijiprilog een

str. 4-5

Čokolada i vodazašto će poskupjeti čokolada, voda, sladoled i salama, a bolji plasman ostvariti pršut, mlijeko i čajprilog een

str. 3

intervju: anđelka Bunetasve odluke o predstečajnim nagodbama objavit ćemo na našoj web stranici, kaže predsjednica uprave Fine>> 6-7

oBveznicama do novca za ulaganjehep će uskoro ponuditi svoje obveznice na europskom tržištu kako bi se prikupio novac za investicije, kaže ministar čačić>> 8

poseBanpriLoGeen infoŠto donosi Enterprise Europe Network

Želite čuti uspješne poduzetničke priče, koje će Vas motivirati? Cilj Vam je iskoristiti krizno vrijeme za napredak? Interesiraju Vas ideje koje su osvo-jile domaće i strano tržište? Uspješni poduzetnici otkrivaju tajne svoga uspjeha!

POZIV NA DAN KREATIVNOG BIZNISA

Dragi poduzetnici, sadašnji i budući, iznimno nam je zadovoljstvo pozvati Vas na prvi Dan kreativnog biznisa, biznis konferenciju koja će se održati 26.listopada 2012.godine u Centru za poduzetništvo, inovacije i tehnološki razvoj u Zagrebu, Nova cesta 3-7, s početkom u 9.15 sati u organizaciji HGK - Centra za poduzetništvo, inovacije i tehnološki razvoj i marketing agencije Kreativna Vjeverica.

Dan kreativnog biznisa bit će posve drugačiji i originalni poslovni susret poduzetnika koji već godinama uspješno kormilare poduzetničkim voda-ma, onima koji su u njih tek ušli i onih koji se tek spremaju startati. Svi će imati prilike čuti uspješne Poduzetničke priče šest domaćih poduzet-nika i poduzetnica, koji će svoja predavanja održati na način da prenesu iskustvo, znanje, motivaciju i svoj recept za uspjeh.

Sredinom Dana, očekuje vas Okrugli stol na temu Osvoji EU tržište iz vlastitog dvorišta, tijekom kojeg ćete imati prilike poslušati savjete i vri-jedne informacije poznatih stručnjaka: Hrvoja Prpića, osnivača HG Spota i uspješnog Poslovnog anđela; Tomislava Grubišića, Co-Foundera svjetski poznate domaće tvrtke iStudio; Mate Rimca, vlasnika inovativnih Rimac automobila; Vesne Torbarine, koordinatorice Europske poduzetničke mre-že Hrvatske i uspješne goste iznenađenja.

Dan kreativnog biznisa završit će organiziranom razmjenom vizitki do 16 sati, tijekom koje ćete imati prilike umrežiti se sa svim okupljenim pre-davačima, organizatorima i sudionicima konferencije te dogovoriti kon-kretne sastanke i poslove.

Ne propustite susret koji će otvoriti sva vaša čula! A na koji način, tek ćete otkriti.

Ulaz besplatan uz obaveznu prijavu preko sustava Entrio!Više informacija i link na prijavu pronaći ćete na http://www.kreativni-biznis.com/dan.html

Vidimo se na Danu kreativnog biznisa!

PROGRAM SUSRETA

vrijeme predavanje

8.30 – 9.00 prijave 9:00 – 9:15 pozdravni govori9:15 – 9:45 Poduzetnička priča 1– Exotic King, Ivan

Šulog sadnja i proizvodnja egzotičnog voća u RH te izvoz

1.kreativni prijelaz9:50 – 10:20 Poduzetnička priča 2 - Mario Đanić

stručnjak za online tehnologije, vlasnik tvrtke 6sync za inovativni hosting

10:20 – 10:35 Coffe break10:35 – 11:05 Poduzetnička priča 3 – Ivana Legović,

tvrtka Dermoestetik vlasnica uspješne kozmetičke tvrtke sa vlastitim pogonom u Hrvatskoj

2.kreativni prijelaz11:10 – 11:40 Poduzetnička priča 4 - Ankica Kutle

Beljan Jezični centar Berlitz, priča o uspješnoj stranoj franšizi u RH

11:40 – 12:15 Coffe break 12:15 – 13:00 Okrugli stol sa poznatim

poduzetnicima i predstavnicima institucija Hrvoje Prpić, osnivač HG Spota i Poslovni anđeo Tomislav Grubišić, Co-Founder svjetski poznate domaće tvrtke iStudio Mate Rimac, vlasnik inovativnih Rimac automobila Vesna Torbarina, Europska poduzetnička mreža Hrvatske gosti iznenađenja

3.kreativni prijelaz13:05 – 13:35 Poduzetnička priča 5 - Ivan Matijašević,

tvrtka Gazele kontroling i poslovno savjetovanje

13:35 - 13:45 kratka pauza13:45 – 14:15 Poduzetnička priča 6 – Anthony

Deutscher Centar za liječenje kralježnice, priča o uspjehu Kanađanina u RH

14:20 – 15:20 Razmjena vizitki15:20 – 15:45 Darivanje, završna riječ i zahvala

3Broj 3749, 22. listopada 2012. UVODwww.privredni.hr

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni,

financijski savjet? pvinfoZa Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Složili smo se da banke moraju biti pod diferenci-ranim nadzorom. To zna-či da će dio nadzora pre-uzeti Europska središnja banka, a dio će ostati na-cionalnim vlastima. Zada-li smo svojim ministrima financija zahtjevnu zada-

ću da uspostave pravni okvir tog nadzora do 1. siječ-nja 2013. Potom ćemo tijekom 2013. izgraditi taj sustav nadzora. Složili smo se i da praktična provedba nadzo-ra banaka mora biti završena prije razmatranja izravne rekapitalizacije banaka. Cilj nam je nadzor banaka koji će imati smisla.

ANgelA Merkel, NjeMAčkA kANcelArkA:

Prvo nadzor, onda kapital

Promicati kulturu izvr-snosti i solidarnosti u hr-vatskom društvu naša je ljudska obveza. Prava je radost biti u prigodi čini-ti dobro drugom čovjeku, drugim ljudima, zajednici kojoj pripadamo. Posebno me veseli stvarati mladim

ljudima uvjete za sretniji život – kreirati radost. Othrva-ti se prosječnosti, socijalnom drijemežu i neznanju, te ustrajati na promicanju izvrsnosti, znanja i dobrote, po-sebno u vrijeme krize, najbolja je potvrda Adrisove od-govornosti za zajednicu kojoj pripadamo.

ANTe VlAhoVić, predsjedNik UprAVe Adris grUpe:

Promicati izvrsnost je obveza

Pliva kontinuirano ula-že u izgradnju i unapre-đenje sustava kvalitete, a udovoljavanje strogim zahtjevima u područ-ju farmaceutske regula-tive omogućuje plasman Plivinih lijekova ne samo na domaće tržište već i na najzahtjevnija farmaceutska tržišta u svijetu. Uspješno završena inspekcija američke Agencije za hranu i lije-kove još je jedan u nizu dokaza da Plivini proizvodni procesi spadaju u sam vrh tehnologija u svijetu, a za-hvaljujući našim stručnjacima, najviši standardi kvali-tete uvijek su na prvom mjestu.

TihoMir oreškoVić, predsjedNik UprAVe pliVe:

Standardi kvalitete prije svega

P laže su jedno od najvećih prirod-nih bogatstava

Hrvatske te njima tre-ba znati upravljati, i to u smislu odgovornog i održivog poslovanja. Pri tome ne bi trebalo izbje-gavati davanje pojedi-nih plaža u koncesiju i na upravljanje privatni-cima, a osnovni uvjet za koncesionara morao bi biti stvaranje uvjeta za dobivanje plave zasta-ve. Ispod tog standarda ne bi se smjelo ići. Do-bivanje plave zastave po-drazumijeva najmanje šest nadzora, od kojih su tri inozemna i tajna. To samo po sebi iziskuje održavanje plaža, a pla-va zastava je za turiste jamac čistoće i jedan od glavnih orijentira u izbo-ru lokacije. Oni plavu za-stavu ne provjeravaju jer smatraju da je dovoljno što to za njih netko dru-gi radi, a oni mogu uka-zati na nepravilnosti pa pojedine plaže i marine na osnovi njihovih pri-java i izgube tu zastavu. Upravljanje plažama, po-gotovo u gradskim sre-dinama, vrlo je zahtje-van posao jer morate pomiriti interese lokal-nog stanovništa s intere-sima inozemnih gostiju koji traže određene svjet-ske standarde. Pri tome se mora voditi računa da

ono što lokalno stanov-ništvo smatra vrijedno-šću ne mora biti global-ni standard i vrijednost u svijetu.

Postojanje tvrtke Ba-čvice plaža dovelo je do toga da su se postupno i neprimjetno uveli stan-dardi na tu plažu, a da je lokalno stanovništvo nije napustilo i još uvijek je smatra dijelom tradicije i lokalnih običaja. Stran-ci su je prepoznali kao atraktivnu plažu, a sta-novnici četvrti imaju di-rektnu financijsku korist jer iznajmljuju objekte ili se bave turizmom u blizi-ni plaže. Pored toga, pla-ža Bačvice je od osmog

splitskog brenda - što je bila prije desetak godi-na - danas postala vode-ći turistički brend grada Splita.

Ključ uspjeha je u sinergiji lokalnih i glo-balnih pravila. Veliki dio stanovnika Splita to prepoznaje i poštuje. A svjetska pravila su jasna i stroga, tako da nema ulaska kućnih ljubima-ca na mjesta gdje to nije

dozvoljeno, nema igra-nja loptom, nema divlja-nja po plaži, nema ska-kanja u vodu gdje to nije dozvoljeno, nema mno-go toga što se kod nas smatra normalnim. Bilo je teško sve to pomiri-ti, a da sve funkcionira. Pogotovo je teško bilo to što smo morali sami osmisliti način financi-ranja. Naime, mi se naj-više financiramo iz pro-daje marketinških usluga jer ne naplaćujemo ulaz i korištenje tuševa te ne iznajmljujemo poslovne prostore. Pokušali smo sa simboličnom napla-tom, ali to nije baš naiš-lo na pozitivan odjek u

javnosti, pa smo odusta-li iako i danas smatram to sasvim normalnim. S druge strane, mora-li smo financirati održa-vanje plaže, plaćati stru-ju, vodu, komunalije te ulagati u podizanje stan-darda kako bismo zado-voljili svjetske standar-de. U tome smo uspjeli i danas se Bačvice više ne smatraju zagađenom pla-žom, nego su se i građani počeli puno odgovornije ponašati na njoj.

Potencijal Bačvi-ca je ogroman: izgrad-njom akvarija u napušte-nom gradskom prostoru u blizini plaže i obnav-ljanjem mola (kako bi se mogli vezati mali atrak-tivni turistički brodovi koji bi dovodili kupače iz smjera Lučke kapeta-nije) napravio bi se ve-liki iskorak u podizanju atraktivnosti te plaže. U svemu ovome bitno je da postoje zainteresirani privatnici koji bi investi-rali, a Split bi dobio sadr-žaj koji sada nema. Osim toga, na tim projektima bi se zaposlilo oko 200 ljudi. Grad Split bi imao i izravnu i kolatelarnu korist od takvih projeka-ta, a ne bi morao izdva-jati proračunski novac. Realizacija tih projekata pridonijela bi promjeni i socijalne i dobne struktu-re posjetitelja.

g(h)osT koMeNTATor: edo UNkoVić, direkTor TVrTke BAčVice plAžA

Akvarij na Bačvicama - zašto ne?Upravljanje plažama, pogotovo u gradskim sredinama, vrlo je zahtjevan posao jer morate pomiriti interese lokalnog stanovništa s interesima inozemnih gostiju koji traže određene svjetske standarde

Bitno je da postoje privatnici koji bi

investirali, a split bi dobio sadržaj koji

sada nema

IMPRESUM

GlavnI UREdnIk: darko Buković

IzvRšnE UREdnIcE: Vesna Antonić, Andrea Marić

novInaRI: dr. Uroš dujšin, jasminka Filipas, Franjo kiseljak, Zdravko latal, ljiljana lukić, Boris odorčić, sanja plješa, svetozar sarkanjac, krešimir sočković, lada stipić-Niseteo, jozo Vrdoljak, igor Vukić, drago živković

TajnIca REdakcIjE: Bruna ivić BajamićTel: +385 1 4846 233, 5600 000Faks: +385 1 4846 232e-mail: redakcija@privredni.hr

lEkTURa: sandra Baksa, Nina lolić

Pv GRafIka: stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović, siniša paulić

MaRkETInG I PRoMocIja:Tel: +385 1 5600 000Faks: +385 1 4923 232e-mail: marketing@privredni.hr

ažURIRanjE adRESaRa, PRETPlaTa I dISTRIbUcIja: Tel: +385 1 5600 000e-mail: pretplata@privredni.hr

TISak: slobodna dalmacija d.d.privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

nakladnIk: privredni vjesnik d.o.o. kačićeva 9, 10000 Zagreb, p.p. 631

dIREkToR: Nikola Baučić

PoMoĆnIk dIREkToRa: Milan Vukelić

TajnIca GlavnoG UREdnIka I dIREkToRa: Ankica čorakTel: +385 1 5600 001Faks: +385 1 4846 656e-mail: uprava@privredni.hr

4 Broj 3749, 22. listopada 2012.TEMA TJEDNA Privredni vjesnik

Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

O sim dobrih ovo-godišnjih fizič-kih pokazatelja

turističkog prometa u Hr-vatskoj, prema zadnjim podacima Hrvatske na-rodne banke, u šest mje-seci 2012. ukupni turistič-ki prihod porastao je 10,8 posto u odnosu na proš-lu godinu. Stvoreni su i

uvjeti za pokretanje no-vih investicija, posebice u hotelijerstvu. “Možda su mnogi zadovoljni time, ali osobno nisam zadovo-ljan jer smatram da mo-žemo još više i bolje”, re-kao je ministar turizma Veljko Ostojić na tradici-onalnom susretu turistič-kih djelatnika s predstav-nicima Vlade održanom u sklopu Dana hrvatskog tu-rizma.

Ostojić je napomenuo kako se intenzivno radi na izmjenama Zakona o turi-stičkom zemljištu. Dodao je kako nije riješena ni su-

vlasnička zajednica u au-tokampovima te izrazio nadu kako će se uskoro i to riješiti. Napomenuo je da je Hrvatska banka za obnovu i razvitak do sada u ovoj godini za turizam odobrila više od milijar-du kuna kreditnih sred-stava, a do kraja stude-noga znat će se svi uvjeti za nova kreditna sredstva u 2013. godini. Ostojić je ekskluzivno najavio i novi kreditni program za male i srednje poduzet-nike, a izrađuju ga Mini-starstvo turizma, HBOR i Hrvatska agencija za malo gospodarstvo (HA-MAG). Bit će to, prema njegovim riječima, vrlo atraktivan kreditni pro-gram namijenjen onima koji svoje sobe i apartma-ne žele pretvoriti u male obiteljske hotele. U foku-su interesa Ministarstva turizma u 2013. bit će sve aktivnosti vezane uz una-pređenje pred i posezone te posebice razvitak turiz-ma u kontinentalnom di-jelu Hrvatske.

Porez na imovinu – model prisilePotpredsjednik hrvatske vlade Branko Grčić ista-knuo je kako je kriza u Grčkoj, Italiji i Španjol-skoj dovela Hrvatsku na vrh mediteranskih turistič-kih zemalja te smo i zbog

toga ove godine ostvarili odlične turističke rezulta-te. “Hrvatsko tržište je po-stalo atraktivnije te imamo sreće da turistički sektor profitira iz krizne gospo-darske situacije u Euro-pi”, rekao je Grčić i dodao kako je trenutačno turizam jedan od najpropulzivnijih sektora kojem se smiješi svijetla budućnost.

Govoreći o devastira-nim turističkim objektima koji se nalaze u državnom portfelju, Grčić je rekao kako Vlada mora obliko-vati pakete za potencijal-ne kupce takvih objekata. Naglasio je kako mini-star financija Slavko Li-nić razmišlja o tome da lokalne uprave i samou-prave, pa i sama država, plaćaju porez na takvu ne-iskorištenu imovinu. “Pla-ćanje tog poreza je način da se prisili na razmišlja-nje one koji loše raspola-žu imovinom do te mje-re da ne znaju što imaju u svom portfelju”, napome-nuo je Grčić. Zaključio je kako se već sljedeće godi-ne otvara prostor za pri-vatna ulaganja koja će se sufinancirati sredstvima iz EU fondova. Naime, iz strukturnih europskih fon-dova 2013. na raspolaga-nju ćemo imati oko 450 milijuna eura, a u razdo-blju od 2014. do 2020. oko 13,7 milijardi eura.

Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

N a Danima hrvat-skog turizma, koji su ove go-

dine održani u Dubrovni-ku, oko tisuću sudionika raspravljalo je o ključnim temama ovog za Hrvatsku strateški važnog sektora.

Ovogodišnji, 12. Hr-vatski turistički forum bio je tematski posvećen mogućnostima koje će se otvoriti domaćem turizmu nakon pristupa Europskoj uniji. Hrvatski turizam ra-ste po godišnjoj stopi iz-među četiri i pet posto, brže od europskog čija se godišnja stopa rasta kreće između dva i tri posto.

Odlični rezultati“Ove smo godine postali šampioni Mediterana po broju noćenja i zato če-stitam svima koji su tome pridonijeli. Sa sigurnošću možemo reći da će ova tu-ristička sezona biti najbo-lja u hrvatskoj povijesti”, istaknuo je, među ostalim, Veljko Ostojić, ministar turizma Hrvatske.

On je naglasio i kako je pristup Hrvatske EU-u veliki izazov za koji se treba kvalitetno pripremi-ti. “Hrvatskoj će u drugoj polovini 2013. biti na ras-polaganju pola milijarde eura, a 2014. čak 20 mili-jardi eura iz europskih fon-dova i tu veliku priliku ne smijemo propustiti. Mora-mo povući što veću količi-nu sredstava i uložiti ih u podizanje kvalitete i jača-nje konkurentnosti”, rekao je Ostojić.

Predsjednik HGK -a Nadan Vidošević ista-knuo je kako u nared-nom periodu treba saču-vati kvalitetu i razvijati destinaciju. “Vrlo je važno iskoristiti prednosti koje imamo te ublažiti eventu-alne slabosti. Moramo pri-

paziti da se ne utopimo u masovnom turizmu”, po-ručio je Vidošević koji nije propustio napomenu-ti kako je hrvatskim pro-izvodima mjesto u hrvat-skim hotelima. Kapitalu i ulaganjima koji stižu u Hrvatsku treba pomoći, ali treba voditi računa i o

tome da je radnik zadovo-ljan, te da se očuva hrvat-ski identitet, naglasio je.

Zamjenik ministra turizma Oleg Valjalo go-vorio je o pozitivnim učin-cima ulaska Hrvatske u EU: među njima je sva-kako i pojednostavljenje granične procedure, zbog čega neće biti čekanja na granici. U nedostatke pak ubraja neriješen vizni re-žim s nekim državama koje nam kao emitivno tr-žište mogu biti zanimljive.

Udjel i dolasciPrema mišljenju Luigi-ja Cabrinija, direktora održivog razvoja turiz-ma pri UNWTO-u, Hr-vatska i Europa ostvaru-ju vrlo značajne rezultate u turizmu unatoč velikoj krizi koja vlada u Euro-pi i svijetu. “Bez obzira na to što druge gospodar-

SuSret turiStičkih dJelatnika S PredStaVnicima Vlade

16. Dani hrvatskOg tUrizma - 12. hrvatski tUr istički fOrUm

hrvatski turizam profitira iz krizne situacije u europi

V. Ostojić: Po broju noćenja postali smo šampioni Mediteranadok druge gospodarske grane bilježe pad, turizam u europi ima značajan rast u 2012. godini. Predviđamo da ćemo do 2020. dostići godišnji porast turista od 42 milijuna u europi, a do 2030. 45 milijuna turista godišnje, kaže luigi cabrini iz unWtO-a

kriza u Grčkoj, italiji i Španjolskoj dovela

je hrvatsku na vrh mediteranskih turističkih zemalja,

kaže Grčić

moramo pripaziti da se ne utopimo

u masovnom turizmu, upozorio je

Vidošević

stopa rasta hrvatskoga turizma

4-5% godišnje (

5Broj 3749, 22. listopada 2012.www.privredni.hr

ske grane bilježe pad, tu-rizam u Europi ima zna-čajan rast u 2012. godini. Predviđamo da ćemo do 2020. godine dostići go-dišnji porast turista od 42 milijuna u Europi, da bi do 2030. godine imali porast od 45 milijuna tu-rista godišnje. Udjel turi-sta koji posjećuju Europu

će nastaviti opadati. On je osamdesetih godina proš-log stoljeća iznosio 63 po-sto, a danas je 45 posto. Porast udjela se posebno očekuje u Aziji i Pacifi-ku. Mediteran ima važnu ulogu u razvoju europ-skog turizma. Turizam će u budućnosti biti alat za gospodarski razvoj, a ze-

mljama u razvoju on će puno značiti za ublažava-nje siromaštva”, naglasio je Cabrini.

Mathieu Hoeberigs, administrator u Sekto-ru za turizam pri Europ-skoj komisiji, istaknuo je kako je za očekivati da će prvi put u idućoj godini u europskom proračunu biti posebna stavka turizma i da će to značiti posebna sredstva za pomoć turiz-mu. “Europska komisija je predložila da se plani-raju sredstva namijenjena poticanju turizma, što do sada nije bio slučaj. Tre-ba pričekati do prosinca kada se završavaju prego-vori zemalja članica o pro-računu za iduću godinu te vidjeti o kojim se sredstvi-ma radi. Taj novac će se trošiti na projekte koji po-dižu konkurentnost turiz-ma te one koji unapređuju turizam kao sektor”, naja-vio je Hoeberigs, koji je hrvatskim turističkim čel-nicima poručio da Europ-ska unija donosi puno više i puno je značajnija od novca iz njenih fondova.

1. Najbolje malo turističko mjesto na Jadranu – Cavtat

2. Najbolje srednje turističko mjesto na Jadranu – Split

Posebno priznanje za višegodišnju kvalitetu u

kategoriji srednjih turističkih mjesta na Jadranu dobila je Općina Bol

3. Najbolje veliko turističko mjesto na Jadranu – Dubrovnik

4. Najbolje turističko mjesto kontinentalne Hrvatske – Zagreb

5. Najbolja destinacija s toplicama je Daruvar

6. Najbolja marina hrvatskog Jadrana – Marina Frapa, Rogoznica

7. Najbolji mali kamp Hrvatske je Kamp Bor, Krk, dok je najbolji kamp srednje veličine Kamp Vira s Hvara, a najbolji veliki kamp kapaciteta više od 1501 osobe Kamp Lanterna, Tar. Najbolji kamp kontinentalne Hrvatske je Kamp Slapić, Mrežnički Brig

8. Najbolji mali hotel na Jadranu – Hotel Pucić

Palace, Dubrovnik9. Najbolji mali hotel u

unutrašnjosti Hrvatske – Hotel Villa Magdalena, Krapinske Toplice

10. Najbolji hotel na Jadranu kategorije pet zvjezdica je Hotel Excelsior Dubrovnik, dok je najbolji hotel kategorije četiri zvjezdice Falkensteiner Club Funimation Borik iz Zadra. Najbolji hotel hrvatskog Jadrana kategorije tri zvjezdice je Hotel Park, Rovinj.

Najbolji hotel hrvatske unutrašnjosti kategorije pet zvjezdica je The Westin Zagreb Hotel. Posebno priznanje za višegodišnju kvalitetu u kategoriji najbolji hoteli hrvatske unutrašnjosti kategorije pet

zvjezdica dobio je zagrebački Hotel Esplanade

11. Najbolji hotel hrvatske unutrašnjosti kategorije četiri zvjezdica je Hotel International, Zagreb, dok za najbolji hotel kategorije tri zvjezdice nagrada nije dodijeljena jer je prijavljen samo jedan hotel

12. Najbolja resort plaža na Jadranu je plaža kampa Koversada, Vrsar, dok je najbolja urbana/mjesna plaža, plaža Ploče, Rijeka. Uvala Saharun s Dugog otoka najbolja je ruralna/udaljena plaža na Jadranu. Najbolja plaža kopnenih voda Hrvatske (jezera) je Turistički kompleks Jezero–Ružica grad iz Orahovice

13. Posebno priznanje za izniman doprinos u promociji hrvatskog

turizma dobili su 2Cellos Luka Šulić i

Stjepan Hauser, poznati violončelistički duo

14. Posebno priznanje pilotima kanadera Protupožarne eskadrile Hrvatskog ratnog zrakoplovstva za izniman doprinos i pomoć u sigurnom odvijanju turističke sezone

16. Dani hrvatskog turizma - 12. hrvatski tur istički forum

V. Ostojić: Po broju noćenja postali smo šampioni MediteranaDok druge gospodarske grane bilježe pad, turizam u Europi ima značajan rast u 2012. godini. Predviđamo da ćemo do 2020. dostići godišnji porast turista od 42 milijuna u Europi, a do 2030. 45 milijuna turista godišnje, kaže Luigi Cabrini iz UNWTO-a

U gospodarstvima zemalja Cefte izvoz usluga čini oko 10 posto BDP-a u neobalnim ze-mljama i znatno više u obalnim, gdje su devizne zarade od turizma glavni oblik izvo-za usluga, rečeno je na prvom Cefta turističkom forumu održanom proteklog tjedna u Dubrovniku. Potpisnicima Cefte potrebna je tehnička pomoć kako bi se njihov ukupni uslužni sektor prilagodio dinamičnoj okolini u kojoj je turizam glavna pokretačka snaga. Potrebna je stoga bliska suradnja u Cefta regiji, kao što su nužna i transnacionalna par-tnerstva te suradnja sa zemljama EU-a. Cilj toga je razvijanje održivih turističkih destina-cija Cefta regije. “Tržište Cefte orijentirano je prema EU-u i regionalnoj suradnji. I upravo je zato Hrvatska gospodarska komora organizirala prvi ovakav forum s ciljem stvaranja no-vih mogućnosti za jačanje regionalne konkurentnosti te poticanje suradnje zemalja kroz kreativna partnerstva, nove inicijative, stvaranje inovativnih turističkih proizvoda te ra-zvitak odgovornog i održivog turističkog razvoja”, rekla je Leila Krešić Jurić, direktorica Sektora za turizam HGK-a. Zato ni ulazak Hrvatske u EU ne smije biti prepreka za njenu suradnju sa zemljama Cefte, naglašeno je, među ostalim, na Forumu. (S.P.)

hrvatska mora surađivati sa zemljama Cefte

prosječna stopa rasta turizma u Europskoj uniji

2-3% godišnje( Nagrade 16. Turistički cvijet – kvaliteta za Hrvatsku 2012.

Turistički prvak Hrvatske 2012. – Split

6 Broj 3749, 22. listopada 2012.Privredni vjesnikINTERVJU

Igor Vukić vukic@privredni.hr

P rvog dana listo-pada na snagu je stupio Zakon o

financijskom poslovanju i predstečajnoj nagod-bi, koji je važnu ulogu u provedbi dao Financij-skoj agenciji. Proceduru provođenja predstečaj-ne nagodbe za Privred-ni vjesnik pojasnila je Anđelka Buneta, pred-sjednica Uprave Fine. Razgovarali smo i o drugim uslugama koje Agencija pruža poduzet-nicima.

Finu očekuje veliki an-gažman u provođenju Zakona o financijskom poslovanju i predstečaj-noj nagodbi. Kako su izgledale pripreme za taj angažman?- Fina je za provedbu ovog zakona educirala radnike koji će biti u na-godbenim vijećima, pri-premila prostore i uvjete potrebne za provedbu po-stupka, razvila aplikaci-je koje će vijećima poma-gati u obavljanju posla. Omogućen je sustav jav-nih priopćenja za objavu pismena u postupku, pri-premljeni su nacrti, upu-te i pojašnjenja koja će služiti vijećima prilikom provedbe postupka. Pri-premili smo sve uvjete da bi vijeća mogla svoj po-sao obavljati pravovre-meno i u skladu sa zako-nom.

Tko pokreće postupak predstečajne nagodbe? Koji uvjeti moraju biti ispunjeni za pokretanje postupka?- Postupak pokreće is-ključivo dužnik i ne

mogu ga pokrenuti druge osobe za dužnika. Ovaj se postupak može prove-sti nad pravnom osobom i nad dužnikom pojedin-cem (trgovac pojedinac i obrtnik), ali se ne može provesti nad fizičkom osobom koja obavlja re-gistriranu djelatnost, a nije upisana u Obrtni re-gistar kao vlasnik obrta ni u Sudski registar kao trgovac pojedinac. Duž-nik mora podnijeti pri-jedlog ako u roku od 60

dana poduzetim mjera-ma financijskog restruk-turiranja izvan postup-ka predstečajne nagodbe ne može uspostaviti sta-nje likvidnosti. Prijed-log se podnosi najkasnije 21 dan od nastanka in-solventnosti te najkasni-je u roku od 90 dana od stupanja na snagu zako-na, ako je već u trenutku stupanja zakona na sna-gu bio nelikvidan ili in-solventan. Svi postup-ci predstečajne nagodbe provode se pred nadlež-nim regionalnim cen-trom Fine prema sjedi-štu dužnika (RC Zagreb, RC Osijek, RC Rije-ka, RC Split), a ako vi-sina obveze iz financij-skog izvješća dužnika prelazi 10.000.000 kuna, tada se postupak provodi pred Regionalnim cen-trom Zagreb, bez obzira na sjedište dužnika.

Koji su rokovi za pred-stečajnu nagodbu i što ako je nad dužnikom pokrenut stečajni postu-pak?- Prijedlog za otvaranje postupka predstečajne na-godbe nije dopušten ako je nad dužnikom pokrenut stečajni postupak. Pred-stečajna nagodba je hitan postupak i mora se dovr-šiti pred nagodbenim vije-ćem najkasnije u roku od 120 dana od dana njegova otvaranja, odnosno u roku od 60 dana od dana njego-vog otvaranja za skraćeni postupak. Bitno je naglasi-ti da razlikujemo redovni postupak predstečajne na-godbe (provodi se uvijek osim kada su zadovoljeni uvjeti za skraćeni postu-pak) i skraćeni postupak predstečajne nagodbe (ukupan iznos obveza iz izvješća o financijskom stanju i poslovanju dužni-ka ne prelazi milijun kuna i dužnik zapošljava manje od 10 radnika. Oba uvje-ta moraju biti ispunjena). Po zaprimanju prijedloga dužnika za otvaranje po-stupka predstečajne na-godbe, nagodbeno vijeće u roku od osam dana do-nosi rješenje o otvaranju postupka predstečajne na-godbe. Rješenje o otvara-nju postupka predstečajne nagodbe, kao i sve od-luke donesene u postup-ku predstečajne nagodbe, i dostavljene dokumen-te Financijska agencija će javno objavljivati na svo-joj web stranici.

Hoće li predstavnici duž-nika i vjerovnika osobno sudjelovati na nagodbe-nim ročištima? Tko ih može predstavljati?- Nagodbeno vijeće je ti-jelo koje provodi postu-

pak, a članove i pred-sjednika vijeća imenuje

ministar financija. Duž-nik i vjerovnici su stranke u postupku i oni odluču-ju o tome hoće li nagodba biti sklopljena ili ne. Sva-

ki vjerovnik zastupa svoje interese u postupku.

Koja će biti uloga povje-renika predstečajne na-godbe?- Uz nagodbena vijeća, tijelo u postupku pred-stečajne nagodbe je i povjerenik predstečaj-ne nagodbe. Imenuje ga nagodbeno vijeće s li-ste stečajnih upravitelja. On mora ispitati vjerodo-stojnost dostavljene do-kumentacije u pogledu poslovanja i imovine duž-nika. Zatim pregledati pri-javljene tražbine, nadzira-

ti financijsko poslovanje dužnika, podnijeti prijavu nagodbenom vijeću ako dužnik postupa protivno odredbama o dozvoljenim plaćanjima za vrijeme nelikvidnosti i nadzira-ti pravodobnost i potpu-nost podmirenja troško-va postupka predstečajne nagodbe. Osim toga po-vjerenik mora i nadzirati pravodobnost i potpunost ispunjavanja dužnikovih obveza prema vjerovni-cima prema sklopljenoj predstečajnoj nagodbi te obavljati i druge poslove u skladu sa zakonom.

AnđelkA BunetA, predsjednicA uprAve Fine

Sve odluke o predstečajnim nagodbama objavit ćemo na Fininoj web straniciPrijedlog za otvaranje postupka predstečajne nagodbe nije dopušten ako je nad dužnikom pokrenut stečajni postupak. Predstečajna nagodba je hitan postupak i mora se dovršiti pred nagodbenim vijećem najkasnije u roku od 120 dana od dana njegova otvaranja, odnosno u roku od 60 dana od dana njegovog otvaranja za skraćeni postupak

Postupak predstečajne

nagodbe pokreće isključivo dužnik

i ne mogu ga pokrenuti druge

osobe za dužnika

Dužnik i vjerovnici su stranke u

postupku i oni odlučuju o tome hoće li nagodba

biti sklopljena ili ne

7Broj 3749, 22. listopada 2012.www.privredni.hr

Očekujete li da će biti mnogo osporenih traž-bina što bi moglo rezul-tirati obustavljanjem procesa predstečajne nagodbe?- Koliko će biti osporenih tražbina ovisi isključivo o dužniku i vjerovnicima pa to nismo u mogućnosti predvidjeti. Da bi se po-stupak mogao nastaviti, bitno je da osporenih traž-bina ne bude više od 25 posto od ukupno prijav-ljenih tražbina.

Hoće li predstečajna vi-jeća moći u predviđenim rokovima obraditi tako veliki broj slučajeva?- Fina se pripremila na primitak velikog broja prijedloga te je, kako bi omogućila provedbu tako velikog broja postupaka, izradila posebne aplika-cije koje će vijeću znat-no olakšati i ubrzati rad. Omogućit će se praćenje tijeka cijelog postupka aplikacije, gdje će lako, brzo i jednostavno moći napraviti uvid u svaki spis te izraditi potrebnu odlu-ku. U početku, kao pomoć Fini, predviđeno je da će

članovi vijeća biti i radni-ci iz tijela državne uprave. Kasnije, kada se riješe po-stupci za dužnike koji su uvjete za pokretanje po-stupka zadovoljili već u trenutku stupanja Zako-na na snagu, postupak će provoditi članovi vijeća koji su zaposlenici Fine, a koje je imenovao ministar financija.

Koliko bi, po vašoj pro-cjeni, moglo biti sklo-pljeno nagodbi u prvih šest mjeseci provođenja ovog zakona?- U ovom trenutku nije moguće procijeniti koji će broj obveznika Zakona poštivati obvezu pokreta-nja postupka predstečajne nagodbe, ni broj nagod-bi koji će biti sklopljen, a koji ovisi o tome je li duž-nik pokrenuo postupak i hoće li vjerovnici biti volj-ni prihvatiti predloženi plan restrukturiranja.

Koje Finine usluge po-duzetnici najviše kori-ste? Znaju li dovoljno o ponudi vaših usluga?- Ako govorimo o komer-cijalnim uslugama, onda

su to usluge vezane uz elektroničko poslovanje, gdje se osim digitalnih certifikata korisnici sve više odlučuju za e-ser-

vise i za aplikacije koje služe elektroničkom pot-pisivanju, enkripciji, de-kripciji i slično. Zatim, u zadnje se vrijeme sve više institucija koje obavlja-ju neku vrstu elektronič-kog poslovanja odlučuje za primjenu vremenskog žiga tako da je i ta usluga u porastu. No, uz usluge i servise vezane uz elek-troničko poslovanje, sva-kako među najtraženijim komercijalnim uslugama su i usluge vezane uz iz-davanje bonitetnih infor-macija i podataka iz Fi-ninih registara jer je Fina zapravo, prikupljanjem i obradom podataka iz ra-znih registara, središnje mjesto pouzdanih infor-

macija o poslovanju po-slovnih subjekata.

Mali i srednji poduzet-nici često se žale na pro-bleme u naplati svojih potraživanja. Kako im u tome može pomoći Fi-nin sustav ovrha na nov-čanim sredstvima? Koji su rezultati primjene tog sustava?- U prve dvije godine pri-mjene Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sred-stvima rezultati su i bolji od očekivanih te se ovr-ha na novčanim sredstvi-ma putem Fine pokazala vrlo učinkovitom. Vjerov-nici mogu sami u Finu do-staviti zadužnice i pravo-moćna rješenja o ovrsi na temelju vjerodostoj-ne isprave, temeljem ko-jih će Fina odmah započe-ti s provedbom ovrhe. Sva sredstva koja pristignu na račun ovršenika ban-ka mora dojaviti Fini kao priljev, iz čega će se onda napraviti ovrha, što znači da ni dužnik ni banka po nalogu dužnika ne smiju obavljati nikakva plaćanja dok traje blokada računa. Dakle, ako na račune ovr-

šenika pristižu novčana sredstva, ovrhovoditelj će se i naplatiti.Novi Ovršni zakon, od 15. listopada 2012. godi-ne, omogućuje vjerovnici-ma da na temelju presude ili nagodbe domaćeg suda ili upravnog tijela, a koja je postala ovršna nakon 15. listopada, također od Fine zatraže izravnu na-platu, bez potrebe da po-kreću i vode ovršni postu-pak pred sudom, kako je to do sada bilo potrebno.

Kakav će biti Finin za-vršni račun za ovu go-dinu, s obzirom na pro-širenje obujma poslova i usluga?- Očekujemo da ćemo u 2012. godini ostvariti po-slovni rezultat na razi-ni prošlogodišnjeg. On će biti ostvaren uz realizaciju planiranih prihoda, koji su nešto manji od onih ostva-renih u 2011. godini (oko 780 milijuna kuna), ali ra-cionalizacija poslovanja i uštede će zadržati dobit na prošlogodišnjoj razini, iako je planirana dobit za 2012. godinu 36,5 miliju-na kuna.

Sve odluke o predstečajnim nagodbama objavit ćemo na Fininoj web straniciPrijedlog za otvaranje postupka predstečajne nagodbe nije dopušten ako je nad dužnikom pokrenut stečajni postupak. Predstečajna nagodba je hitan postupak i mora se dovršiti pred nagodbenim vijećem najkasnije u roku od 120 dana od dana njegova otvaranja, odnosno u roku od 60 dana od dana njegovog otvaranja za skraćeni postupak

Koliko će biti osporenih tražbina ovisi isključivo o dužniku i vjerovnicima

Koje su nove usluge uvedene ove godine i kakvi su re-zultati, primjerice usluga Fina Info Blokade ili Fina e-Ra-čuna?- Možemo spomenuti e-potpis i sa zadovoljstvom ustvrditi kako je Finino rješenje za elektronički potpis, Web e-Potpis, u godinu dana postojanja zabilježilo više od 21.000 tran-sakcija. Interes korisnika, kojih trenutačno ima 754, ne je-njava. To i ne čudi jer se radi o vrlo jednostavnom aplika-tivnom rješenju koje ne zahtijeva posebnu instalaciju i s lakoćom se koristi. Govoreći o servisu e-Račun, valja nagla-siti što se sve zapravo krije iza ovog naziva. To je kompletan sustav koji prije svega omogućuje funkcionalnu razmjenu e-računa između različitih poslovnih subjekata i poslovnih subjekata i građana, ali u potpunosti usklađenu s važećom zakonskom regulativom i preporučenim međunarodnim standardima za e-račun. Rast ove usluge ide polagano, ali to nije neočekivano. Naime, naša zakonska regulativa pro-

pisuje postojanje izričite dobre volje i suglasnosti za razmje-nu e-računa, što znači da nitko nije ni u jednom pogledu ob-vezan mijenjati postojeće navike poslovanja, a kulturološka povezanost s papirom je još vrlo prisutna na našem tržištu. Tako da ono što mi trenutačno intenzivno radimo i što želi-mo je educirati tržište, objasniti im koliko ovaj proces poslo-vanje čini efikasnim i ekonomičnim te koliko je zapravo tran-sparentan i siguran. I s gledišta informatičke sigurnosti, ali i s gledišta poreznog nadzora. Što se tiče usluge Fina Info Blo-kade, ona je na tržištu nepuna tri mjeseca i do danas bilježi-mo više od 3000 poruka. Riječ je o usluzi koja omogućava primanje informacija, u realnom vremenu, o blokadi računa bilo kojeg poslovnog subjekta u Hrvatskoj, putem mobitela - 24 sata dnevno, sedam dana tjedno, 365 dana u godini. Do željene informacije dolazi se jednostavno – slanjem SMS po-ruke, na broj 88058, s navedenim OIB-om poslovnog subjek-ta za kojeg korisnik želi saznati je li u blokadi.

Navikavamo tržište na e-račune

8 Broj 3749, 22. listopada 2012.AKTUALNO Privredni vjesnik

Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

P rilikom obilaska gradilišta vjetro-parka Pometeno

brdo u koji Končar inve-stira 200 milijuna kuna i hidroelektrane Zaku-čac u čiju rekonstrukci-ju HEP ulaže milijardu kuna, prvi potpredsjed-nik Vlade Radimir Ča-čić otkrio je kako će HEP uskoro ponuditi svoje ob-veznice na europskom tr-žištu kako bi se prikupio novac za investicije. “In-vesticijski ciklus je te-melj gospodarskog ra-sta u čemu je najbitnije

procijeniti koje investici-je brzo i sigurno vraćaju uloženi novac”, istaknuo je Čačić.

Ukupna vrijednost in-vesticije u rekonstrukci-ju HE Zakučac je oko mi-lijardu kuna, od čega se u ovoj godini planira ulo-žiti 129,4 milijuna kuna. Planirano povećanje sna-

ge ove hrvatske najveće hidroelektrane nakon re-konstrukcije je 52 MW, a produžit će se i njen život-ni vijek za narednih 50 go-dina. Na rekonstrukciji te hidroelektrane radi dvade-setak tvrtki, a udio doma-će komponente je 85 po-sto. Predsjednik Uprave HEP-a Zlatko Koračević kazao je kako će HEP u rekonstrukciju i moderni-zaciju hidroelektrana ulo-žiti pet milijardi kuna.

Hrvatski projektInstaliranjem i priključiva-njem na mrežu šest vjetro-agregata vlastite proizvod-nje u ožujku Končar je

završio prvu fazu izgradnje vjetroparka, a završetak cjelokupnog projekta oče-kuje se potkraj ove godine. Vjetroelektranu će sačinja-vati 15 vjetroagregata sna-ge jedan MW i jedan agre-

gat snage 2,5 MW. Ukupna vrijednost projekta prema-šuje 200 milijuna kuna, a model financiranja, kao re-zultat zajedničke ponude Hrvatske banke za obno-vu i razvitak i Zagrebačke

banke, dogovoren je pot-kraj 2010. godine.

U izgradnji vjetroelek-trane sudjeluje 14 društava Grupe Končar i 15 tvrtki kooperanata iz Hrvatske. “Končareva vjetroelektra-na hrvatski je projekt koji otvara nove proizvodne i izvozne mogućnosti, una-pređuje konkurentnost Hr-vatske i otvara nova radna mjesta. Ovi vjetroagregati rezultat su razvoja i znanja stručnjaka Grupe Končar, a u njihovoj proizvodnji postignut je udio doma-ćih komponenti veći od 80 posto”, izjavio je Darinko Bago, predsjednik Upra-ve Končara.

InvestIcIje u energetIku

HEP obvEznicama do novca za invEsticijE Investicijski ciklus je temelj gospodarskog rasta u čemu je najbitnije procijeniti koje investicije brzo i sigurno vraćaju uloženi novac, istaknuo je Radimir Čačić

Završena je prva faza izgradnje,

a završetak vjetroparka očekuje

se potkraj godine

stoji gradnja vjetroparka

više od 200 mil kn(uložit će se u rekonstrukciju HE Zakučac

oko 1 mlrd kn(

Na natječaj za izbor sa-vjetnika za monetizaciju autocesta javilo se osam ponuđača, među koji-ma su i svjetske i doma-će konzultantske tvrtke i banke. Najskuplju po-nudu dala je zajednica po-nuditelja Goldman Sachs i Interkapital vrijedno-sni papiri koji za svoje us-luge traže 86,25 miliju-na kuna. Rotschild&Sons iz Londona traže 69,9 mi-lijuna kuna, BNP Pari-bas iz Pariza 70,3 milijuna kuna, a zajednica ponudi-

telja Erste Group s Delo-itte savjetovanjem i Wolf Theissom traže 50,8 mili-juna kuna. Visoku ponu-du dao je i Macquaire Ca-pital iz Londona koji traži 71,5 milijuna kuna, dok je zajednica ponuditelja Zagrebačka banka i J. P. Morgan zatražila 66,7 mi-lijuna kuna. Francuski La-zard Freres i britanski Wat-son Farley&Williams traže 60,2 milijuna kuna. Za-jednica ponuđača na čelu s odvjetničkim društvom Bardek i drugi, u kojoj je

i Ekonomski institut Za-greb, traži 78,6 milijuna kuna. Resorni ministar Si-niša Hajdaš Dončić odlu-ku će donijeti za 45 dana, a pri odluci cijena neće biti jedini kriterij. Nakon odluke ponuđači će imati rok od 15 dana za žalbe. Glavna zadaća savjetnika bit će izrada više mode-la monetizacije autocesta od kojih će Vlada izabra-ti najpovoljniji. Vlada se nada da će od koncesije jednokratno dobiti 2,5 do tri milijarde eura. (D.Ž.)

Osam pOnuđaČa na natJEČaJu Za IZbOR saVJEtnIka

skupa monetizacija autocesta

Uprava Diokija donije-la je odluku o zatvaranju postrojenja Etilen, Polie-tilen i Kemikalije, te di-jela energetskih modula i pratećih poslovnih funk-cija vezanih uz ta postro-jenja. Nastavak je to ope-rativnog i financijskog restrukturiranja tvrtke. Odluka je donesena nakon jednogodišnje obustave proizvodnje u tim postro-jenjima, do koje je došlo zbog nedostatka sirovin-ske baze te nemogućnosti pronalaska alternativnih

rješenja dobave osnovne sirovine koja bi bila eko-nomski, tehnološki i sigur-nosno prihvatljiva. Zatva-ra se i postrojenje EPSIK, koje već duže vrijeme ne radi zbog nedostatka po-trebnih obrtnih sredstava. U cilju ponovnog pokre-tanja rada postrojenja Po-listiren i EPSIK, Uprava Diokija je započela prego-vore s jednim strateškim partnerom, čije se ime ne navodi. Ukoliko se surad-nja na pogonu Polistiren pokaže uspješnom, strateš-

ki partner zainteresiran je i za pokretanje rada postro-jenja EPSIK, ali do toga ne bi došlo prije 2014. godi-ne, zbog potrebnih investi-cija i tehničkih prilagodbi. Zatvaranjem četiri postro-jenja Dioki će pristupiti zbrinjavanju zaposlenika sukladno zakonskim pro-pisima, te obvezama koje proizlaze iz Kolektivnog ugovora. Nakon toga na-stavit će s ostalim aktivno-stima operativnog i finan-cijskog restrukturiranja Diokija. (D.Ž.)

nastaVak OpERatIVnOg I fInancIJskOg REstRuktuRIRanJa

Dioki zatvara četiri pogona

9Broj 3749, 22. listopada 2012. S MARKOVA TRGAwww.privredni.hr

Igor Vukić vukic@privredni.hr

D nevnica za služ-bena putova-nja u Hrvatskoj

za državne dužnosnike, suce i druge pravosud-ne dužnosnike te ostale zaposlene koji se finan-ciraju iz državnog pro-računa, iznosit će ubudu-će 150 umjesto 170 kuna, odlučila je Vlada na proš-lotjednoj sjednici. Riječ je o usklađivanju s Kolektiv-nim ugovorom za državne službenike i namješteni-ke kojim je dnevnica ove godine utvrđena u nižem iznosu. Odluka o visini dnevnice za službena pu-tovanja u inozemstvo, za korisnike koji se financi-raju iz državnog proraču-na, ostaje ista i primjenji-vat će se kao i sada.

U odluci Vlade propi-sano je da se troškovi no-ćenja i dalje priznaju u punom iznosu, prema pri-loženom računu. Nakna-da za korištenje privatnog automobila u službene svrhe iznosi dvije kune po prijeđenom kilometru. Te-renski dodatak također se smanjuje na 150 kuna, a naknada za odvojeni život od obitelji, koja isključuje pravo na dnevnicu, iznosit će kao i dosad 1000 kuna.

Svaki slučaj posebnoDržavni poticaji fondovi-ma rizičnog kapitala koji ulažu u male i srednje po-duzetnike moći će dose-zati do 2,5 milijuna eura, dok su do sada bili ograni-čeni na 1,5 milijuna eura. Odluku o tome donijela je Europska komisija, a Hr-vatska ju je prihvatila u svoj pravni sustav. Pri-

hvaćena je i slična odluka o pravilima za regionalne potpore. Prema riječima Borisa Lalovca, zamjeni-ka ministra financija, ri-ječ je o potporama vredni-jima od 50 milijuna eura. Ranije su za takve potpore bili određeni strogi finan-cijski limiti, no zbog gos-podarske krize Europska komisija odobrila je ze-mljama članicama da po određenim pravilima pro-cjenjuju učinke u pojedi-načnim slučajevima.

U ocjenjivanju potpo-ra, koje ulagačima mogu pokriti od 10 do 50 posto troškova, treba voditi raču-na dobiva li poticani podu-zetnik povlašteni položaj na tržištu. Regija u kojoj se dodjeljuju velike potpo-re mora biti znatno slabi-je razvijena od europskog prosjeka, prema podacima o njenu bruto domaćem proizvodu, demografskom razvoju i drugim ekonom-skim pokazateljima. Pri ocjeni pojedinog ulagač-kog projekta uzima se u obzir i broj novostvorenih radnih mjesta, kao i broj neizravnih radnih mjesta koje je moguće otvoriti u vezi s konkretnim ulaga-

njem. Dodatne bodove do-nose i programi stručnog usavršavanja radne snage, podizanje produktivnosti i uvođenje novih tehnolo-gija.

Odbijenica izvješću NO-a HRT-aVlada je osnovala Nacio-nalno koordinacijsko tijelo za izradu strategije obra-zovanja, znanosti i tehno-logije. Na čelu mu je pre-mijer Zoran Milanović, a zadaća tijela je stvaranje obrazovnog sustava koji

bi bio primjeren suvreme-nom, inovativnom društvu i gospodarstvu. U Nacio-nalno koordinacijsko tije-lo, uz predstavnike Vlade i profesore iz različitih obra-zovnih ustanova, Vlada je imenovala i Ivu Usmiani-ja, vlasnika i predsjednika

Uprave poduzeća Jadran Galenski laboratorij iz Ri-jeke. Ta je tvrtka posljed-njih godina pokazala kon-kretnim primjerima kako se inovacije na farmaceut-skom području mogu po-tvrditi na domaćem i ino-zemnim tržištima. Zbog dugogodišnjeg uspješnog tržišnog korištenja znanja i novih tehnologija, u Na-cionalno operativno tijelo za provedbu strategije ra-zvoja obrazovnog susta-va imenovani su Gordana Kovačević, predsjednica kompanije Ericsson Ni-kola Tesla, i Ivica Mudri-nić, predsjednik Hrvat-ske udruge poslodavaca i predsjednik Uprave HT-a.

Vlada je predložila Hrvatskom saboru da ne prihvati izvještaj o radu Nadzornog odbora Hr-vatske radiotelevizije za 2011. godinu. U ocjeni se navodi da je u toj godini povećan gubitak HRT-a na 26,9 milijuna kuna. Na 98 kuna prihoda HRT ostva-ruje 100 kuna rashoda, što pokazuje, smatraju u Vla-di, da HRT treba žurno do-nijeti program restrukturi-ranja radi racionalizacije troškova i ušteda.

SjednIca hrVatSke Vlade

državne dnevnice snižene na 150 kunaterenski dodatak također se smanjuje na 150 kuna, a naknada za odvojeni život od obitelji, koja isključuje pravo na dnevnicu, ostaje 1000 kuna

U ocjenjivanju potpora treba voditi računa dobiva li poticani poduzetnik povlašteni položaj na tržištu

fondovima rizičnog kapitala koji ulažu u MSP

do 2,5 mil € poticaji (

Zakon o kriterijima za sudjelovanje u tripartit-nim tijelima i reprezen-tativnosti za kolektivno pregovaranje nedovolj-no je jasan i može iza-zvati puno štete, ocijenio je dr.sc. Viktor Gotovac, profesor na Katedri za radno i socijalno pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta, na prošlotjed-nom okruglom stolu u organizaciji časopisa Radno pravo. Obrazlažu-ći svoju ocjenu, većim je dijelom ponovio stavove iz otvorenog pisma koje je u srpnju svim sabor-skim zastupnicima posla-la Hrvatska udruga sindi-kata koja se oštro protivila

usvajanju tog zakona. Me-đutim, on je ipak usvojen, ali nije isključeno da će se postaviti pitanje njegove ustavnosti. Prema Gotov-cu, osnovni je problem što se derogiraju neke odred-be bivšeg zakona prilikom isteka kolektivnih ugovo-ra, a po kojem se ukida in-stitut povoljnijeg prava za radnike, dok se ne sklo-pi novi ugovor. Nadalje, tim se zakonom zadire u veći broj odredbi Zako-na o radu, pa sada osta-je otvoreno pitanje imaju li nereprezentativni sindi-kati uopće pravo na štrajk. Upravo zbog ovog pita-nja Zakon bi mogao pa-sti na Ustavnom sudu. Ocijenio je također da su uvođenjem posebnih, pri-vilegiranih pravila za re-prezentativnost strukov-nih sindikata, umjesto okrupnjavanja sindika-ta stvorene pretpostavke za dodatnu rascjepkanost sindikalne scene. (J.F.)

Zakon o rePreZentatIVnoStI na PoPraVnI

Upitno pravo na štrajk

Na skupštini Eurocham-bresa, europskog krov-nog komorskog udru-ženja, održanoj 19. listopada u Bruxellesu, predsjednik Hrvatske gospodarske komore Na-dan Vidošević ponovno je izabran za člana nje-gova upravnog odbora. Eurochambres je udruže-nje europskih komora koje okuplja 46 članica i pred-stavlja mrežu od 2000 gos-podarskih komora i njiho-vih nacionalnih udruženja, 19 milijuna tvrtki i 120 mi-lijuna zaposlenih. Upravni odbor Eurochambresa bira se na jednu godinu i čine ga predsjednici komora 32 europske zemlje.

“Članstvo i aktivnosti Hrvatske gospodarske ko-more započele su prije 12 godina te je tijekom tih go-dina taj položaj iskorišten za realizaciju svih predno-sti članstva u toj uglednoj organizaciji. Vrijeme ula-

ska Hrvatske u punoprav-no članstvo EU-a neće biti ništa manje izazovno, te ćemo sustavno i dalje ko-ristiti date prilike na do-brobit svih naših članica”, kazao je Vidošević o reiz-boru za člana Upravnog odbora Eurochambresa.

Eurochambres je osno-van 1958. godine sa sjedi-štem u Bruxellesu i arti-kulira interese poslovnog sektora pri institucijama Europske unije. Hrvat-ska gospodarska komora je članica Eurochambresa od listopada 2000. godine te putem svog predstavniš-tva u Bruxellesu i EEN-a sudjeluje u njegovim broj-nim inicijativama i aktiv-nostima. (D.Ž.)

UdrUženje eUroPSkIh goSPodarSkIh koMora

Nadan Vidošević ponovno izabran u Upravni odbor Eurochambresa

10 Broj 3749, 22. listopada 2012.PV ANALIZA Privredni vjesnik

Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

K ako optimist vidi svijet, a kako ga vidi pe-

simist, najbolje dočarava ona stara izreka o polu-punoj i polupraznoj čaši. Međutim, kada je o poslo-vanju riječ, dojmovi ipak trebaju ustuknuti pred či-njenicama koje se egzak-tno izražavaju brojkama. Upravo tako bi trebalo i tumačiti najnovije poka-zatelje poslovanja gos-podarstva najistočnije hr-vatske županije u prvoj polovini ove godine.

Naime, prisjećajući se da je tamošnje gospodar-stvo (pogotovo vukovar-sko) prije rata bilo među vodećima u bivšoj drža-vi, mnogima teško pada podatak da je prema ve-ćini poslovnih pokaza-telja vukovarsko-srijem-sko gospodarstvo danas rangirano u donjem dije-lu ljestvice hrvatskih žu-panija. U proteklih dva-desetak godina dogodilo se mnoštvo loših stvari – strahovita ratna razaranja, gubitak tržišta, tranzicija, pretvorba, te aktualna kri-za učinili su svoje. Stoga u tom kontekstu optimi-stički treba tumačiti skro-mne, ali ipak pozitivne poslovne pokazatelje ka-kvi su zabilježeni u prvih šest mjeseci 2012. godine.

Prema riječima Iva-na Marijanovića, taj-nika HGK-Županijske

komore Vukovar, nakon ostvarenog pada ukupnih prihoda u 2009. i 2010. godini, a kao rezultat utje-caja globalne gospodar-ske krize, u prošloj, 2011. godini gospodarstvo Vu-kovarsko-srijemske župa-nije ponovno bilježi rast ukupnih prihoda i to za 1,84 posto u odnosu na 2010. godinu. Rast priho-da nastavljen je i u prvih šest mjeseci ove godine kada je ostvareno 4,2 mi-lijarde kuna ukupnih pri-hoda, što u odnosu na isto razdoblje prošle godine predstavlja povećanje od

8,9 posto. Pri tome i uku-pni rashodi bilježe rast, i to za 11,4 posto, ali ipak su za sedam milijuna kuna manji od prihoda.

Proizvodnja vuče naprijedPri tome gotovo polovi-na prihoda (2,06 milijardi

kuna) dolazi iz dvije pro-izvodne djelatnosti koje stvaraju novu vrijednost. Tako je prerađivačka in-dustrija ostvarila 1,45 mi-lijardi kuna prihoda što je čak 22,7 posto više nego u istom razdoblju proš-le godine, a poljoprivred-na djelatnost 606 milijuna kuna (14,5 posto više).

I predsjednica HGK-ŽK-a Vukovar Vinka Ivanković ističe značaj tih pokazatelja. “Dobar podatak je svakako rast ukupnih prihoda od 8,9 posto, što govori da su neke tvrtke poslovale da-leko iznad prosjeka i nji-hov kvalitetan rad onda nosi i ovakav pozitivan rezultat ukupnih prihoda. Taj pozitivan kotač ovdaš-njeg gospodarstva defini-tivno nosi prerađivačka industrija i poljoprivre-da”, kaže ona.

Perjanice pozitivnih rezultata u grupaciji pre-rađivačke djelatnosti su županjska tvornica kom-bajna Same Deutz-Fa-hr (SDF), potom tvornica umjetnih gnojiva Adriati-ca Dunav iz Vukovara, te županjska Sladorana. U poljoprivrednoj djelatno-sti su najznačajniji Vupik

i PIK Vinkovci.Istovremeno, grupaci-

ja djelatnosti trgovine prvi put nakon više godina bi-lježi pad i na prihodov-noj, ali i na rashodovnoj strani. U prvih šest mje-seci trgovina je na prosto-ru Vukovarsko-srijemske županije ostvarila prihod od 1,34 milijarde kuna što je za 3,3 posto manje nego prošle godine.

“Na neki način nisam iznenađena tim podaci-ma, jer ako u cijeloj drža-vi bilježimo pad kupovne moći stanovništva, onda je to za očekivati i u na-

šoj županiji. Najveći dio trgovine je u stranom vla-sništvu pa onda možda i oni u uvjetima pada ži-votnog standarda i manjih plaća pokušavaju stati na loptu”, objašnjava Vinka Ivanković.

Puno više zabrinjava višegodišnji pad u djelat-nosti graditeljstva koji je započeo još 2008. godi-ne, te je u prvih šest mje-seci ove godine graditelj-stvo palo za daljnjih 12,3 posto u odnosu na prošlu godinu.

Kada je riječ o pozi-tivnim kretanjima u vu-

kovarsko-sr i jemskom gospodarstvu, može se iz-dvojiti još i povećanje za-poslenosti.

“U istom razdoblju gospodarstvo Županije bi-lježi i povećanje zaposle-nosti u subjektima koji su obveznici poreza na dobit, i to u visini od 1,7 posto u odnosu na prvih šest mje-seci prošle godine”, kaže Ivan Marijanović.

Iako je to svakako do-bar znak, ipak je neza-poslenih još uvijek više. Naime, u lipnju 2012. go-dine na vukovarskom Hr-vatskom zavodu za zapo-šljavanje registrirane su 18.062 nezaposlene oso-be što predstavlja poveća-nje nezaposlenosti za četi-ri posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine (17.369), a stopa nezapo-slenosti iznosi 29,44 po-sto, dok je u ostatku Hr-

GosPodarstvo vukovarsko-srijemske žuPanije

Prerađivači i poljoprivrednici polako dižu najistočniju županiju s dna ljestviceU Županiji je samo prerađivačka industrija ostvarila 1,45 milijardi kuna prihoda, čak 22,7 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, a poljoprivredna djelatnost 606 milijuna kuna ili 14,5 posto više. Perjanice pozitivnih rezultata su županjska tvornica kombajna Same Deutz-Fahr (SDF), tvornica umjetnih gnojiva Adriatica Dunav iz Vukovara, županjska Sladorana, te Vupik i PIK Vinkovci

Do kraja lipnja prijavljene

nepodmirene obveze povećane su

za čak 63,3 posto

ostvaren u prvih šest mjeseci 2012.

izvoz od 106,3 mil USD (u odnosu na isto razdoblje lani (104,6 milijuna)

to je rast od 1,6%(

vanjskotrgovinska bilanca vsž (u milijunima usd)

Godina 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. I-VI 2012.

Izvoz 135 176 208 202 155 275 217 106

Uvoz 139 214 230 291 273 189 253 136

Saldo - 4 - 38 - 22 - 89 - 118 86 - 36 - 30

Pokrivenost uvoza izvozom (%) 97,12 82,24 90,43 69,42 56,78 145,5 95,12 77,94

Izvor: HGK - ŽK Vukovar

11Broj 3749, 22. listopada 2012.www.privredni.hr

vatske prosječno 17,30 posto.

Na temelju toga, udio Vukovarsko-srijemske županije u nezaposlenosti iznosi čak 6,1 posto, dok je u nekim drugim poka-zateljima zastupljenost ove županije na hrvatskoj razini bitno manja.

Gospodarstvo župani-je sudjeluje u poslovanju gospodarstva Hrvatske sa 1,5 posto tvrtki koje ostvaruju 1,4 posto priho-da i imaju točno dva posto ukupnog broja zaposlenih osoba.

U odnosu na ostale hr-vatske županije Vukovar-sko-srijemska nalazi se na 16. mjestu po broju po-duzetnika, 13. je po uku-pnom prihodu, 14. po in-vesticijama, 12. prema broju zaposlenih, te na ne-slavnom 18. mjestu prema prosječnoj plaći, koja je u

prvih šest mjeseci na isto-ku Hrvatske iznosila tek 3597 kuna ili samo 76,9 posto republičkog prosje-ka (4676 kuna).

Negativni dio priče o vukovarsko-srijemskom gospodarstvu nastavlja se podacima o investici-jama u novu dugotrajnu imovinu. Tako su investi-cije u prvih šest mjese-ci 2012. godine iznosile 168,7 milijuna kuna (0,9 posto ukupnih investici-

ja Republike Hrvatske) i bilježe veliko smanjenje od čak 50,3 posto u odno-su na isto razdoblje prošle godine. Najviše investici-ja je ostvareno u poljopri-vredi (43,7 posto) i prera-đivačkoj industriji (19,5 posto). Također, zanimljiv je podatak da je tek 21 po-sto tvrtki ostvarilo investi-cije u dugotrajnu imovinu tijekom prvih šest mjeseci ove godine.

Zabrinjava nelikvidnostOno što posebno zabrinja-va definitivno je nelikvid-nost, odnosno insolven-tnost pravnih osoba čiji je broj u prvih šest mjeseci 2012. narastao na ukupno 612 insolventnih pravnih osoba s iznosom prijavlje-nih, a nepodmirenih du-govanja u ukupnom izno-su od 995 milijuna kuna,

a čak 443 tvrtke probi-le su rok od 360 dana du-govanja. Broj insolven-tnih pravnih osoba na dan 30. lipnja 2012. povećan je za 5,5 posto u odnosu na stanje sredinom prošle godine. Pri tome je goto-vo alarmantan podatak da su u istom razdoblju uku-pno prijavljene nepodmi-rene obveze povećane za čak 63,3 posto.

Sudeći prema svim tim pokazateljima, ipak se može reći da je čaša vu-kovarsko-srijemskog gos-podarstva – polupuna. Ba-rem za sada. Međutim, bez snažnijeg gospodar-skog pomaka na ukupnoj državnoj razini, krhke lo-komotive prerađivačke industrije i poljoprivrede vukovarsko-srijemskog gospodarstva mogle bi ostati bez sadašnjeg za-maha.

Prerađivači i poljoprivrednici polako dižu najistočniju županiju s dna ljestviceU Županiji je samo prerađivačka industrija ostvarila 1,45 milijardi kuna prihoda, čak 22,7 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, a poljoprivredna djelatnost 606 milijuna kuna ili 14,5 posto više. Perjanice pozitivnih rezultata su županjska tvornica kombajna Same Deutz-Fahr (SDF), tvornica umjetnih gnojiva Adriatica Dunav iz Vukovara, županjska Sladorana, te Vupik i PIK Vinkovci

U odnosu na ostale županije, Vukovarsko-srijemska je na 16. mjestu po broju poduzetnika i 13. po prihodu

uvoz u prvih šest mjeseci 2012. (3,8% više)

136,3 mil USD(pokrivenost uvoza izvozom

78%(

Vukovarsko-srijemska županija ostvarila je u prvih šest mjeseci 2012. godine izvoz od 106,3 milijuna USD što je u odnosu na isto razdoblje prošle godine (104,6 milijuna) po-većanje od 1,6 posto. S druge strane, uvezeno je robe u vrijednosti 136,3 milijuna ame-ričkih dolara što je u odnosu na lipanj 2011. povećanje od 3,8 posto. Istovremeno, pokri-venost uvoza izvozom iznosi 78 posto.Najznačajnije zemlje izvoza su Njemačka, u koju su tvrtke s ovog područja u prvoj polo-vini godine izvezle proizvoda u vrijednosti 20,4 milijuna američkih dolara, a slijede Italija, Francuska, Bosna i Hercegovina, Slovenija te Srbija. Pri tome je 79 posto izvezenih proi-zvoda plasirano na tržište zemalja članica Europske unije. S druge strane, najviše proi-zvoda uvezeno je iz Njemačke i Italije. Najznačajniji dio izvoza ostvarile su tvrtke iz pre-rađivačke industrije (93,2 posto ukupnog izvoza).“Generalno govoreći, dobro je što bilježimo ukupni rast u prvoj polovini ove godine, no loše je što je taj rast manji nego je bio prošle godine. Pri tome u prvom redu mislim na vanjskotrgovinsku robnu razmjenu, odnosno na slabiju pokrivenost uvoza izvozom jer je suficit manji nego što je bio prošle godine”, kaže Marijanović. No, kada je o tome riječ, ipak valja pričekati cjelogodišnje rezultate poslovanja jer povećani uvoz u prvom dijelu godine u konačnici može rezultirati i većim izvozom u nastavku poslovne godine.

Raste izvoz, ali i uvoz

naziv tvrtke mjesto ukupni prihod

1 SLADORANA DD ŽUPANJA 672.307.370

2 BOSO DOO VINKOVCI 450.318.416

3 VUPIK D.D. VUKOVAR 399.089.055

4 PIK VINKOVCI D.D. VINKOVCI 364.006.933

5 SAME DEUTZ-FAHR ŽETELICE D.O.O. ŽUPANJA 272.369.816

6 FELIX D.O.O. VINKOVCI 187.690.400

7 DRVNA INDUSTRIJA SPAČVA D.D. VINKOVCI VINKOVCI 187.333.892

8 ADRIATICA DUNAV D.O.O. VUKOVAR 161.640.782

9 AUTOWILL D.O.O. VUKOVAR 143.731.979

10 VINKOPROM DOO VINKOVCI 141.040.521

11 NOVI DOMIL D.O.O. ŽUPANJA 124.676.454

12 NAPREDAK POLJOPRIVREDNA ZADRUGA ŽUPANJA 122.970.547

13 NOVOCOMMERCE D.O.O. VUKOVAR 122.683.054

14 DILJ D.O.O. VINKOVCI 116.140.915

15 PLINARA ISTOČNE SLAVONIJE D.O.O. VINKOVCI VINKOVCI 114.500.415

16 CEZAREJA D.O.O. NIJEMCI 106.241.236

17 VODOPRIVREDA VINKOVCI D.D. VINKOVCI 98.639.526

18 VUKOVIĆ-COMPANY DOO VUKOVAR 92.477.878

19 BOROVO TRGOVAČKA MREŽA D.O.O. VUKOVAR 89.635.250

20 PATRIČAR D.O.O. ŽUPANJA 86.242.224

21 AGRO-TOVARNIK D.O.O. TOVARNIK 85.161.291

22 BIODIZEL VUKOVAR D.O.O. VUKOVAR 76.766.302

23 VINKOVAČKI VODOVOD I KANALIZACIJA D.O.O. VINKOVCI 74.954.758

24 EURCO D.D. ZA GRADITELJSTVO, INŽENJERING I ZAŠTITU OKOLIŠA VINKOVCI 73.120.649

25 TRANSCOM WW VUKOVAR 72.004.439

26 FILIR D.O.O. VUKOVAR 69.666.285

27 CESTORAD DD VINKOVCI 69.057.692

28 ILOČKI PODRUMI D.D. ILOK 68.591.737

29 UNIDAL D.O.O. VINKOVCI 65.274.375

30 PERT D.O.O. ILOK 60.316.186

31 MEDIA POLIS D.O.O. VUKOVAR 58.321.786

32 SOKOL DOO VINKOVCI 57.619.401

33 AMADEUS D.O.O. VINKOVCI 56.100.552

34 ŠIŠARKA D.O.O. ŽUPANJA 55.686.931

35 PRVO PLINARSKO DRUŠTVO VUKOVAR 53.510.495

36 VELEPROMET VUKOVAR DD VUKOVAR 51.768.937

37 ANICA TADIĆ VLASNIK TRGOVAČKOG OBRTA MARIĆ B.A.U. MIRKOVCI 51.026.610

38 AMARILIS D.O.O. VINKOVCI 50.200.837

39 NAUTICA VUKOVAR D.O.O. VUKOVAR 46.879.942

40 ČVOR D.O.O. VINKOVCI 46.727.608

41 ZU LJEKARNE KALENIĆ VINKOVCI 44.743.074

42 GRAD-EXPORT D.O.O. VINKOVCI 44.673.791

43 LATERAN D.O.O. VINKOVCI 43.866.107

44 PROTEIN D.O.O. BOBOTA 43.809.676

45 SLAVONIJA-BOŠKOVIĆ D.O.O. CERNA 43.683.302

46 VINKOVAČKI VODOVOD I KANALIZACIJA - IZGRADNJA D.O.O. ZA GRADITELJSTVO VINKOVCI 43.618.360

47 POLJOPRIVREDNA ZADRUGA JANKOVCI STARI JANKOVCI 43.379.751

48 BONUS DOO VINKOVCI VINKOVCI 42.394.628

49 BOROVO-KOŽNA OBUĆA D.O.O. VUKOVAR 42.050.166

50 BOROVO GUMITRADE D.O.O. VUKOVAR 41.398.620

RANG PREMA UKUPNOM PRIHODU

Izvor: PV 400 najvećih

12 Broj 3749, 22. listopada 2012.AKTUALNO Privredni vjesnik

SUD ČASTIPRI HRVATSKOJ GOSPODARSKOJ KOMORIBroj: P-I-13/12U Puli - Pola, 25. svibnja 2012.

P R E S U D A

Sud časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, u prvostupanjskom vijeću sastavljenom od sudaca Kri-stine Pavičić - Sirotić, kao predsjednice vijeća, te mr. sc. Bruna Ivinića i Ester Buić, kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Ticiane Trošt, u pravnoj stvari prijaviteljice TIZIANE DAMJANIĆ iz Pule, Za-grebačka 25, protiv prijavljenika TIM 90 d.d. Poreč, Vukovarska 19, nakon održane i zaključene glav-ne rasprave 25. svibnja 2012., u prisutnosti prijaviteljice i odsutnosti uredno pozvanog prijavljenika, istog dana

p r e s u d i o j e

Prijavljenik: ‘’TIM 90’’ d.d. Poreč, Vukovarska 19

odgovoran je

što nije ispunio svoju ugovornu obvezu i s prijaviteljicom Tizianom Damjanić iz Pule, Zagrebačka 25, skolopio Ugovor o kupoprodaji stana, a na što se obvezao Sporazumom o kupnji stana sklopljenim s pri-javiteljicom dana 28. srpnja 2009.g., čime je postupio protivno odredbi čl. 4. Zakona o obveznim odno-sima i povrijedio pravila morala (dobre poslovne običaje) iz čl. 5. Pravilnika o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, pa mu se temeljem čl.36. st.1. toč.3. Pravilnika o Sudu časti pri Hrvatskoj gospo-darskoj komori izriče mjera

JAVNE OPOMENEUZ OBJAVLJIVANJE U TISKU I NA WEB STRANICI

HRVATSKE GOSPODARSKE KOMOREnakon pravomoćnosti ove presude.

Obrazloženjeizostavljeno kao nepotrebno.

I dok negdje svečano obilježavaju završetak berbe grožđa ili maslina, a drugdje organiziraju kupusijadu, grahijadu ili marunadu, u baranj-skom selu Lug organizi-raju – festival paprike. Već godinama se u povo-du Dana mjesta, u prvoj polovini listopada, u čast najzastupljenijeg tamoš-njeg proizvoda pripre-ma Paprika fest.

Stanovnici Luga, kao i mještani susjednih “ma-đarskih” baranjskih sela, poznati su kao vrsni pro-izvođači povrća, a osobi-

to paprike. Kako svježe, tako još više one crve-ne sitno mljevene, slatke i ljute. Stoga je mljevena paprika najtraženija roba u tom mjestu, a na samo nekoliko stotina metara

postavljeno je više od 20 ploča s natpisom “Proda-jem papriku”. A kako bi još više promovirali svoj tradicionalni proizvod, ta-mošnji mjesni odbor uz potporu Općine Bilje i tu-rističke zajednice organi-zira ovu izložbeno-natje-cateljsku manifestaciju. Prilika je to da se, uz pa-priku, brojnim posjetite-ljima ponudi niz domaćih proizvoda i gastronom-skih specijaliteta – od aj-vara svih vrsta, preko ši-roke lepeze slatke i kisele zimnice, do kolača. Posje-titelji su mogli razgledati i izložbu fotografija Papri-

ka - od sjemena do stola te uživati u bogatom kul-turno-umjetničkom pro-gramu. I naravno, ovo-godišnji fest je završen tradicionalnom fišijadom, natjecanjem u kuhanju poznatog fiš-paprikaša, jela za koje mnogi znal-ci kažu kako mu je upra-vo mljevena paprika jedan od najpresudnijih začina.

Inače, gotovo svako drugo luško kućanstvo bavi se uzgojem papri-ke i proizvodnjom mlje-vene paprike, i to po tra-dicionalnoj recepturi bez, kako kažu, industrijskih primjesa. (S.S.)

PAPRIKA FEST, LUG 2012.

U ime crvene paprike

Svako drugo luško kućanstvo bavi

se proizvodnjom mljevene paprike

Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

N akon dvogo-dišnje borbe za poslovno pre-

življavanje u uvjetima kreditne zaduženosti zbog ulaganja u razvoj kao i zbog bitno smanjene ku-povne moći stanovništva, tvrtka Erdutski vinogra-di napokon je pred rješe-njem problema. Restruk-turiranje je u završnoj fazi, a tvrtka će se, raste-rećena ranijih financijskih problema, moći posvetiti unapređenju poslovanja. “U sljedećih godinu-dvije u rod nam dolazi svih 463 hektara vinograda što zna-či da ćemo, pored zadovo-ljavajuće kvalitete, imati i zadovoljavajuću količi-nu”, kaže dosadašnji ve-

ćinski vlasnik i predsjed-nik Nadzornog odbora Erdutskih vinograda Goran Dumančić. Tvrt-ki sada slijedi dokapitali-zacija koja podrazumije-va i promjenu vlasničke strukture.

Iako je jedno vrijeme bila aktualna opcija pro-daje tvrtke, za što su na-mjere pokazali poslovni ljudi iz Rusije te iz Švicar-ske, u Erdutskim vinogra-dima su se ipak odlučili na suradnju s domaćim stra-teškim partnerima. “Naj-kasnije do kraja godine trebali bismo potpisati sve ugovore i definirati budu-ći način vođenja tvrtke”, kaže Dumančić koji sada ima 87 posto vlasničkog udjela. S očekivanom do-kapitalizacijom Erdut-ski vinogradi će moći ući

u mirnu fazu poslovanja. Dio sredstava planiraju uložiti u završetak obno-ve vinograda, moderniza-ciju punionice vina, ali i nabavu dodatne mehani-zacije. Tako konsolidira-ni, planiraju i drukčiji tr-žišni pristup.

Optimist s razlogomDosad je 95 posto godiš-nje proizvodnje od oko tri milijuna litara erdutskih vina završavalo na do-maćem tržištu. “No, bez izvoza milijun i pol lita-ra vina godišnje gotovo je nemoguće opstati. Zato će nam sljedeća poslovna godina biti godina fokusi-ranja na inozemna tržišta. Strateški cilj je ostvari-vanje 50-postotnog izvo-za godišnje proizvod-nje vina, i to prvenstveno

u buteljama”, objašnja-va Dumančić. Ciljana tr-žišta u Europi su Poljska

i Ukrajina, te Njemačka, dok se ponajviše očekuje od novih svjetskih vinskih

tržišta kao što su Kina i Indonezija.

“Nakon izuzetno po-zitivnih iskustava prili-kom nedavnog boravka u Kini, s pravom očekuje-mo dobre poslovne aran-žmane. Ne treba se zano-siti pričama o ‘osvajanju kineskog tržišta’ nego se koncentrirati na kon-kretne provincije. Upra-vo onako kako je bio or-ganiziran nedavni posjet naše gospodarske dele-gacije kineskoj provinci-ji Anhui i njihovom glav-nom gradu Hefeiju”, kaže Dumančić. Ovih mu je dana, kaže, stigao i poziv na sudjelovanje na saj-mu u Džakarti u Indone-ziji, zemlji čije bogato tr-žište pokazuje sve veće zanimanje za kvalitetna vina.

ErdUtski vinOgradi – rEstrUktUriranjE i dOkapitalizacija UmjEstO prOdajE

Erdutska vina na Dalekom istokuCiljana tržišta u Europi su Poljska i Ukrajina, te Njemačka, a najviše se očekuje od tržišta Kine i Indonezije

Kao i većina hrvatskih vinogradara, i Erdutski vinogra-di ove godine imaju oko 30 posto manje prinose. Poslje-dica je to najprije izuzetno hladne zime, te potom izrazi-to sušnog proljeća i ljeta. “Prinosi jesu manji, ali je zato kvaliteta grožđa izuzetna, te je omjer kiselina i sladora gotovo idealan. Na temelju toga je realno očekivati proi-zvodnju zaista vrhunskih vina. Siguran sam da će naša vina s oznakom berbe 2012. biti itekako tražena”, kaže Boris Lovretić, direktor Erdutskih vinograda.

tražit će se vina berbe 2012.

infoenterprise europe

Broj 72, 22. listopada 2012.

Od milijardu eura, koliko se dosad moglo sliti u Hrvatsku iz EU fondo-va, uspjeli smo izvući oko 660 miliju-na eura.

U raznim su fazama izrade novi projek-ti za EU fondove vrijedni oko 20 milijar-di kuna, no čak i ako svi oni prođu, mo-gli bismo povući ponuđena sredstva tek za prvih godinu dana punopravnog član-

stva. Stoga će u državnom proračunu za 2013. godinu izdvajanja za pripremu pro-jekata biti povećana na 320 milijuna kuna, najavio je potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i EU fondova Branko Grčić na Danima EU fondova u Zagrebu. Iako ćemo zbog kraćeg vremena sljede-će godine teško ostvariti visok postotak iskorištenosti sredstava iz EU fondova, Grčić ipak jamči da ćemo povući više od 1,7 milijardi kuna, koliko nam iznosi polu-godišnja članarina u EU-u. Do 2020. go-dine, prema najavama nove financijske

perspektive EU-a, Hrvatska će iz fondova moći povući čak 14 milijardi eura, a kada se tome doda domaća komponen-ta, ukupni iznos dostiže 120 milijardi kuna, što je cijeli jedan godišnji dr-žavni proračun.

Veliki projekti dugo trajuHrvatska ubrzano priprema pro-jekte za EU f o n d o -ve, a tre-n u t a č n o se progra-mi prilagođava-ju projektima, umje-sto strategijama razvoja, što n i j e dobro, priznaje Grčić, ali je uvjetova-no kratkim rokovima i željom da se po-vuče što više novca. Administrativni ka-paciteti ojačani su za još 230 novih ljudi, pa je u poslove upravljanja fondovima sada uključeno više od 1000 zaposle-nih u državnoj upravi. Veliki je problem predfinanciranje projekata, zbog čega se mogu javljati uska grla u realizaciji. Stoga bi trebalo uvijek imati projekata za veću

vrijednost nego što je alokacija u pojedinom fondu, ali ni tu ne stoji-mo dobro, rekao je Gr-

čić. Većina alo-kacija pokušava se

pokriti velikim projek-tima, ali pripreme za njih

dugo traju, što je značajan ograničavajući faktor. Ipak, Grčić

se pohvalio da je iskorištenost sred-stava iz IPA fonda podignuta na 57 po-

sto, sa 37 posto, koliko je iznosila 1. siječ-nja 2012. Kako bi se novac iz EU fondova iskoristio u što većoj mjeri, Grčić očeku-je da se Hrvatskoj dopusti, kao i ostalim novim članicama Unije, da novac iz fon-dova za pojedine projekte može povla-čiti tijekom tri godine, a ne samo dvije godine, kao što je to sada. Bude li tako, možda dostignemo rezultat nekih zema-lja članica koje, prema Grčiću, već sada financiraju više od 90 posto svojih infra-strukturnih projekata novcem iz EU fon-dova. (D.Ž.)

Vandoren: Bolje se konzultirajte

ProcjEnE ZA PrVU GoDInU U EU-u

I Europska komisija želi da Hr-vatska bude neto korisnik, a ne neto uplatitelj u proračun EU-a, ali za to je potrebno više investi-rati u pripremu projekata, bez obzira na recesiju i proračunsku štednju, poručuje šef Delegacije Europske unije u Hrvatskoj Paul Vandoren. Prema njegovoj pro-cjeni, većina hrvatskih projekata za EU fondove u ranoj je fazi pri-preme, što je djelomice posljedica loše koordinacije između središnje i lokalnih vlasti. Stoga je Vandoren pozvao Vladu da bolje organizira konzultacije sa svim dionicima u pripremi projekata za EU fondove jer mu se na terenu često žale da ih Vlada ne sluša. Apsorpcijska moć zemlje ključni je element za EU fondove jer činjenica da je određe-ni iznos alociran ne znači da će biti i iskorišten, upozorava Vandoren. Procedura je u fondovima vrlo slo-žena pa ako ne bude dovoljno pro-jekata, sigurno je da će dio predvi-đenog novca propasti, zato uvijek treba prijavljivati više projekata nego što je sredstava alocirano.

Grčić: Nećemo biti na gubitkuVeliki je problem predfinanciranje projekata, zbog čega se mogu javljati uska grla u realizaciji. Stoga bi trebalo uvijek imati projekata za veću vrijednost nego što je alokacija u pojedinom fondu, ali ni tu ne stojimo dobro

Trenutačno se programi prilagođavaju projektima,

umjesto strategijama razvoja

enterprise europe

Europske fondove zanimaju najviše mala i srednja poduzećaSkoro članstvo Hrvatske u Eu-ropskoj uniji donijet će brojne promjene u svakodnevnom po-slovanju hrvatskih poduzeća. Osim što će omogućiti slobodno kretanje robe, kapitala, a za ne-koliko godina i ljudi, pristupanje EU-u omogućuje i pristup još ve-ćim mogućnostima financiranja iz europskih fondova te pristup svim programima Unije.

Korištenje sredstava europskih fondova bilo je moguće i u pret-pristupnom razdoblju, ali su oni prije svega bili namijenjeni us-postavi institucija i pripremama za članstvo, a radilo se i o znatno manjim iznosima. Ulaskom Hr-vatske u Europsku uniju stanje će se drastično promijeniti. Dok je, primjerice, u razdoblju 2006.-2013. iz pretpristupnog progra-ma IPA Hrvatska na raspolaganju imala oko 150 milijuna eura go-dišnje, prijedlog financijske alo-kacije za Hrvatsku u sljedećoj financijskoj perspektivi 2014.-2020. iznosi 13,7 milijardi eura, od čega je za provedbu kohezij-ske politike predviđeno 9,36 mi-lijardi eura.

...

Osim za administraciju, korište-nje EU fondova bit će veliki iza-zov i za hrvatske poduzetnike. Osmisliti projekt, izraditi doku-mentaciju, skupiti potrebnu pa-pirologiju, osigurati financijska sredstva, provesti projekt unutar rokova utvrđenih ugovorom i na način utvrđen ugovorom zada-ća je poduzetnika. Važno je ima-ti na umu da financiranje projek-

ta mora osigurati poduzetnik, a u pravilu tek kada je projekt zavr-šen i kada je provedena kontrola, izvršit će se povrat dijela sredsta-va. Sufinanciranje je jedno od te-meljnih načela korištenja EU fon-dova, a poduzetnik uvijek mora uložiti dio svojih sredstava.

...

Od 2014. godine Hrvatskoj će na raspolaganju biti pet fondova: · Europski fond za regionalni

razvoj· Kohezijski fond· Europski socijalni fond· Europski poljoprivredni fond za

ruralni razvoj· Europski fond za pomorstvo i

ribarstvo

Najveće mogućnosti financira-nja poslovnog sektora postoje unutar Europskog fonda za re-gionalni razvoj čija je svrha ja-čanje ekonomske i socijalne ko-hezije i smanjivanje razlika u razvoju između regija unutar EU-a. Najznačajniji dio sredstava ovog fonda izdvaja se za potpo-ru u sektoru transporta, istraži-vanje i razvoj te zaštitu okoli-ša. Kohezijski fond namijenjen je manje razvijenim državama, a odnosi se na velike infrastruk-turne projekte u sektoru tran-sporta i zaštite okoliša. Cilj je Europskog socijalnog fonda pro-micanje zapošljavanja, investi-cije u obrazovanje i cjeloživot-no učenje, promicanje socijalne uključivosti i borba protiv siro-maštva te jačanje institucional-nih kapaciteta i učinkovitosti javne administracije.

[cijeli blog moguće je pročitati na web stranici http://www.hgk.hr/izdvojeno/ europske-fondove-zanimaju-najvise-mala-i-srednja-poduzeca/]

Piše >> Ružica Gelo, direktorica Centra za EU HGK-a

Hrvatska gospodarska komora u su-radnji s projektnim partnerom, Viso-kom školom Nikola Šubić Zrinski iz Zagreba, organizirala je početkom listopada u Splitu trodnevnu radi-onicu za potencijalne poduzetnice. Radionicom se željelo pomoći zain-teresiranim ženama (nezaposleni-ma, studenticama...) u pokretanju njihove vlastite tvrtke.

Obrađivana su dva modula na dan te su pokrivene sljedeće teme: Od po-slovne ideje do profita, Sve je marke-ting, marketing je sve, Poslovno plani-ranje – od kuda krenuti, Organizirajte svoj posao, Poduzetnik u elektronič-kom poslovanju, Mogući pravni oblici organiziranja poduzetništva i poslov-ne odgovornosti, te Od poslovne ide-je do profita.

Radionica za potencijalne po duzetnice

Hrvatska banka za obnovu i razvi-tak predstavila je svoj program ra-zvoja gospodarstva kojemu je glav-ni element povoljnije osiguravanje kredita za poduzetnike. Ovim progra-mom kredite mogu dobiti trgovačka društva, obrtnici i druge pravne osobe koji imaju najmanje 25 posto privat-nog vlasništva u vlasničkoj strukturi na dan podnošenja zahtjeva za kredit, najmanje 10 posto prihoda od prodaje roba/usluga na međunarodnom trži-štu odnosno od noćenja stranih gosti-ju i za prethodnu godinu poslovanja, koeficijent zaduženosti 0,75, te ostva-renu neto dobit.

Krediti su namijenjeni za obrtna sredstva - podmirenje obveza prema dobavljači-ma, financijskim institucijama (do 50 po-sto ukupnog kredita), državi i drugim vje-rovnicima. Kreditom se mogu financirati i osnovna sredstava. Sredstva kredita kori-sniku kredita osiguravaju poslovna ban-ka i HBOR u omjeru 50:50. Za dobivanje kredita korisnik podnosi zahtjev za kredit poslovnoj banci sa sljedećom dokumen-tacijom:

· Specifikacija namjene utroška kredit-nih sredstava

· Izjava o već korištenim državnim pot-porama

· Potvrda Porezne uprave o reguliranju obveza prema državi

· Izjava o vlasničkim pozajmicama (ako se one tretiraju kao kapital u smislu izračuna koeficijenta zaduženosti)

· Ostala dokumentacija sukladno zahtje-vu poslovne banke ili HBOR-a

U ukupnom iznosu kredita HBOR-ov udio može biti do 70 milijuna kuna, dok udio komercijalnih banaka može biti u stranoj valuti ili u kunama s valutnom klauzulom. Rok korištenja kredita je šest mjeseci, poček do 12 mjeseci te rok ot-plate tri godine uključujući i poček. Ka-mata HBOR-ova dijela kredita je 1,8 po-sto godišnje, a komercijalnih banaka u visini fiksne marže koju je banka ponu-dila na aukciji, uvećane za referentnu ka-matu - prinos trezorskih zapisa ostvaren na aukciji Ministarstva financija denomi-niranih u kunama s rokom dospijeća 364 dana, važeći na dan prvog korištenja kre-dita (za kredite u kunama) ili 12-mjesečni EURIBOR, važeći na dan prvog korištenja kredita (za kredite u kunama uz valutnu klauzulu).

Referentna kamata se utvrđuje jednom godišnje, a po isteku godine dana od dana prvog korištenja kredita, odnosno od zadnje izmjene kamatne stope. Kori-snik kredita dogovara instrumente osi-guranja s poslovnom bankom. Poslovna banka je dužna osigurati ukupni iznos kre-dita sukladno dobroj bankarskoj praksi. Za osiguranje urednog ispunjavanja obveza po kreditima poslovne banke ugovaraju uobičajene instrumente osiguranja, od-nosno mjenice i zadužnice, zalog ili fidu-cijarni prijenos vlasništva na imovini... su-kladno svojim općim aktima.

Detaljnije informacije o provedbi ovoga programa mogu se dobiti u HBOR-u, Stro-ssmayerov trg 9, 10.000 Zagreb, telefon: 01/4591 555, e-mail: razvoj-gospodarstva @hbor.hr.

HBOR-ov program razvoja gospodarstva

2 3www.een.hr 22. listopada 2012.

Radionica za potencijalne po duzetnicePredavanja su na seminaru održali pre-davači Visoke škole Nikola Šubić Zrin-ski te gostujuće ambasadorice ženskog poduzetništva koje su teme potkrijepi-le svojim primjerima dobre prakse. Tako je Irena Kaštela govorila o svojim poče-cima i razvijanju biznisa te poručila kako nije lako, ali se isplati. Lada Karninčić je govorila o svojim iskustvima organizira-nja posla i poslovnog planiranja, a Hele-

na Budiša je održala stručno predavanje na temu Mogući pravni oblici organizira-nja poduzetništva.

Radionica se održala u sklopu projekta EntrepreneurSHEp Croatia - Europska mreža ambasadorica poduzetništva koju provodi HGK sa svojim projek-tnim partnerima - Visokom školom za ekonomiju, poduzetništvo i upravlja-

nje Nikola Šubić Zrinski iz Zagre-ba, Tera Tehnopolisom iz Osijeka i Tehnološkim parkom Varaždin TPV. Nakon radionice u Osijeku, Zagre-bu i Rijeci ovo je četvrta u nizu od pet radionica koje će se održati ove godine u različitim hrvatskim gradovima. Posljednja radionica će se održati u Varaždinu polovi-nom studenoga ove godine.

Hrvatski proizvodi, poput čokola-de, vode, sladoleda i salame, naći će se pred ozbiljnim pritiskom pada ci-jena inozemnih marki, dok će ulazak u Uniju biti prilika za rast i izlazak na nova tržišta za one koji proizvode pr-šut, mlijeko i čaj. Rezultat je to studije konzultantske kompanije A.T. Kear-ney o utjecaju skorog ulaska u Europ-sku uniju na hrvatsku prehrambenu industriju. Studija je usporedila cije-ne proizvoda 19 prehrambenih arti-kala u Hrvatskoj s onima u četiri su-sjedne zemlje koje su već u

Europskoj uni-ji - Italijom, Au-

strijom, Slo-venijom

i Mađar-skom.

Istraživanje je pokazalo kako je, suprotno uvriježe-

nom mišljenju, većina hrvatskih prehram-benih proizvoda i da-lje jeftinija od europ-skih konkurenata, no ulaskom u EU za mno-ge od njih situacija će se promijeniti.

“Zbog niže kupovne moći u odnosu na zemlje EU27, i najmanja promjena u ci-jeni može uzrokovati zna-čajne promjene u pona-šanju hrvatskih potrošača. Ulaskom Hrvatske u Europ-sku uniju nestat će trgovin-ske barijere u odnosu na zemlje EU27, čime će ino-

zemnim proizvođačima prisutnima na domaćem tržištu biti olakšan uvoz i otvorit će im se prostor za smanjenje ci-jena. Put će na hrvatsko tržište prona-ći i strani proizvodi koji do sada ovdje nisu bili pri-sutni, a istovremeno će se hrvatskim proizvo-đačima otvoriti vrata na nova tržišta. Iako će ula-skom u EU Hrvatska prestati biti dije-

lom Cefte, čime se postavljaju odre-đene barijere prema ostalim člani-cama, to će ipak manje utjecati na naše proizvođače nego velika kon-kurencija s EU tržišta. Zato je izni-mno važno da hrvatska prehram-bena industrija odmah poduzme nužne korake kako bi maksimal-no iskoristila ovaj trenutak i istovremeno preduhitrila kon-

kurenciju”, objašnjava Sreč-ko Debelak, viši direktor u

A.T. Kearneyju i stručnjak za prehrambenu indu-striju.

Domaći proizvodi poput mlje-vene i instant kave, voćnih ča-jeva, trajnog mlijeka, jogurta i pršuta, jeftiniji su ne samo od stranih proizvoda u Hrvatskoj nego i od proizvoda iz pro-matranih EU zemalja. Zato su trenutno u naj-boljoj cjenov-noj poziciji. “Ova

skupina proizvo-da, koju smo nazva-li napadačima, ima priliku kroz strategi-ju rasta i repozicioni-ranja, ostvariti dobre rezultate na tržištu EU-a. Tako je domaći pršut značajno jeftiniji od pršuta u bilo kojoj od promatranih EU zemalja, a u Mađarskoj nema domaćeg proizvođača pršu-ta koji je na tržištu zastupljen sa značajnijim volumenom. Ovo je izvrsna prilika za do-maće proizvođače pršu-

ta za probijanje na tržište zemalja EU27”, zaključuje Debelak.

Velik broj hrvatskih prehrambe-nih proizvoda danas ima dobru cje-novnu poziciju, no ulaskom u EU

bit će pod pritiskom snižavanja ci-jena zbog jeftinije strane konkuren-cije. Među njima su domaće marke

čokolade, espresso kave, cappucci-na, zelenog čaja, prirodne vode,

sladoleda, maslaca i goude. “Čokolada je izvrstan pri-mjer ove skupine, koju zo-

vemo borcima. Domaća čokolada je u Hrvatskoj i dalje jef-

tinija od inozemnih proizvoda, no inoze-mna čokolada je kod nas i dalje skuplja nego u EU zemljama. Hrvatski će proi-zvođači morati odgovoriti na očekiva-ni pad cijena stranih marki, pa očuvanje marži mogu ostvariti povećanjem ope-

rativne učinkovitosti”, objašnjava De-belak. U skupinu domaćih proizvoda koji će biti ugroženi cjenovno pri-hvatljivijim inozemnim proizvodima spada, primjerice, gazirana prirod-na voda, za koju se očekuje da će ulaskom u EU postati jeftinija. Neki strani proizvodi poput zimske sa-lame, jogurta i pilećih hrenov-ki već su jeftiniji od domaćih, pa će tako ulaskom Hrvatske u EU

zbog skidanja carina i drugih uvo-znih izdataka za pojedini proizvod pove-ćati profitabilnost i više ulagati u rast tr-žišnih udjela.

A.T. Kearney hrvatskim prehrambenim tvrtkama preporuča povećanje opera-tivne učinkovitosti i/ili strategiju rasta i

repozicioniranja.

HRVATSKA PREHRAMBENA INDUSTRIjA U EU-u

PRitisak cijena ugrožava čokoladu i voduStudija A.T. Kearneyja pokazuje kako će prilikom ulaska Hrvatske u Europsku uniju neki hrvatski proizvodi, poput čokolade, vode, sladoleda i salame, biti pred ozbiljnim pritiskom pada cijena inozemnih marki, dok će ulazak u EU biti prilika za rast i izlazak na nova tržišta za proizvođače pršuta, mlijeka i čaja

enterprise europe

Svetozar Sarkanjac

Udruživanje malih poljoprivrednika je budućnost za prehranu svijeta – to je temeljna poruka skupa održanog u Osi-jeku u povodu Svjetskog dana hrane na kojem se puno govorilo i o sigurnosti i kvaliteti hrane.

“Naš sustav sigurnosti hrane u potpunosti je usuglašen sa sustavom sigurnosti u ze-mljama Europske unije, a u nekim je ele-mentima i razvijeniji. Problema ima svuda jer nitko i nigdje ne može jamčiti stopo-

stotnu sigurnost hrane, ali je sigurno da sustav funkcionira i to mogu odgovorno reći”, izjavila je Zorica Jurković, ravnatelji-ca Hrvatske agencije za hranu (HAH) na međunarodnom skupu Hrvatska na putu u

EU - izazovi i očekivanja u području sigurno-sti hrane i poljoprivredne politike održanom u Osijeku u povodu Svjetskog dana hrane. Uz HAH, u organizaciji skupa sudjelovala je i Organizacija za hranu i poljoprivredu Uje-dinjenih naroda (FAO), te ministarstva po-ljoprivrede i vanjskih poslova.

Šansa malih proizvođačaObraćajući se sudionicima skupa video lin-kom, pokrovitelj događaja predsjednik Ivo Josipović naglasio je kako je nedopustivo da jedni bacaju hranu, dok je drugi nema-ju. Istaknuo je važnost iskorištavanja hrvat-skih potencijala za proizvodnju hrane i ra-zvijanje konkurentnosti, naglašavajući kako posebnu pozornost treba posvetiti malim proizvođačima. A govoreći upravo o tome, Božica Rukavina, pomoćnica ministra po-ljoprivrede je objasnila kako mali proizvo-đači hrane imaju šansu prvenstveno u udruživanju u različite proizvođačke orga-nizacije.

“Time u Europskoj uniji ostvaruju pra-vo na novčanu potporu za svoje progra-me rada, a onda svojom kvalitetom ite-

kako mogu konkurirati na europskom tržištu. Na tom tragu su i udruživanja u klastere jer se time povezuje proizvodnja s plasmanom. Pored kvalitete, mali proi-zvođači velikima mogu biti konkurentni i posebnošću svojih proizvoda. Postoji mo-gućnost proizvodnje ekoloških proizvo-da, kao i proizvoda sa zemljopisnim ozna-kama i podrijetlom, a to su proizvodi više kakvoće koji svoj put do potrošača mogu naći upravo putem udruživanja”, kaže Bo-žica Rukavina.

S obzirom na brojna aktualna događanja, poseban značaj ima zdravstvena isprav-nost i sigurnost prehrambenih proizvoda koji nam se danas nude na brojnim polica-ma. Raspravljalo se i o spremnosti hrvatske prehrambene industrije za tržišnu utakmi-cu u Uniji, kao i o usklađivanju naših propi-sa s onima iz EU-a.

Visoki standardi kvaliteteU izjavi za Privredni vjesnik Božica Rukavi-na je istaknula kako hrvatska prehrambe-na industrija nije imala osobitih problema u usklađivanju s europskim kriterijima kada je

Lada Stipić - Niseteo

Obnova objekata, prvo javnih, potom poslovnih i stambenih zgrada, trebala bi do kraja desetljeća, i to svake godi-ne, donositi koristi mjerene sa 104 do 175 milijardi eura, sve uz ulaganja koja godišnje ne bi smjela premašiti maksi-malan iznos od 78 milijardi eura. Ovo je samo jedna od nesporno zanimljivih brojki iz studije pripremljene za potre-be konferencije o obnovi zgrada u Eu-ropi, održane u sklopu 10. Europskog tjedna regija i gradova.

Obnova zgrada i njihova prilagodba višim, zahtjevnijim standardima energetske efi-kasnosti dio je velikog plana ozelenjavanja Europe i njene ekonomije a koji bi dobrim dijelom iznio ekonomski oporavak Starog kontinenta. Brojke nadalje vele da bi ob-

nova i osuvremenjavanje objekata značilo, ovisno o scenariju, i 52 do 75 milijardi eura niže troškove energije plus devet do 12 mi-lijardi eura popratnih koristi kroz ograniče-nje zagađivanja zraka.

Koristi i za zdravljeNa računicu se nadograđuje procjena da bi se time poboljšala opća zdravstve-na slika stanovništva ili, opet gledano kroz prizmu novca, snizili troškovi na ime zdravstvene skrbi u iznosima između 42 i 88 milijardi eura. Godišnje, da ne bude zabune, mada se danski autori (Copen-hagen economics, neovisna istraživač-ka kompanija specijalizirana za energiju i klimu) ove studije ograđuju opaskom da su evidentne koristi po javno zdravlje za-pravo nesigurne za konkretniju procjenu. Radi se o brojkama do 2020. godine. Na-stavi li se ulagati istim tempom, procje-

UZ SVJETSKI DAN HRANE

ZElENA EKONOmIJA NA DJElU

Hrvatska zna što je KVaLitetNa hraNa

Obnova zgrada, obnova fiNaNcija

Propisi koji su u Hrvatskoj regulirali kvalitetu hrane stroži su od onih na EU tržištu, a europsko tržište prava je prilika našim malim proizvođačima ako nastupe udruženo

Obnova i osuvremenjavanje objekata znači od 52 do 75 milijardi eura niže troškove energije i devet do 12 milijardi eura popratnih koristi kroz ograničenje zagađivanja zraka. Nastavi li se ulagati istim tempom, koristi bi se udvostručile do 2030. godine

Kad je riječ o kvaliteti hrane, hrvatski su proizvođači naučeni

na kriterije znatno strože od onih u Europskoj uniji

4 5www.een.hr 22. listopada 2012.

o sigurnosti hrane riječ. Dapače, u nekim se-gmentima, kao što je kvaliteta hrane, hrvat-ski su proizvođači naučeni na znatno strože kriterije nego što su u Europskoj uniji.

“Mi imamo propisanu kvalitetu nekih pre-hrambenih proizvoda za koje je u EU-u dovoljno da su zdravstveno ispravni i si-gurni za konzumaciju. Hrvatska se, reci-mo, odlučila propisati pravila za meso i mesne proizvode, i to je naša mesna in-dustrija bila ta koja je tražila postavljanje određenih standarda kvalitete. Time mi držimo kvalitetu domaće hrane”, rekla je Božica Rukavina.

Riječ je o kriterijima i nizu propisa koji re-guliraju kvalitetu prehrambenih proizvoda postavljenih još u bivšoj Jugoslaviji i koji su nastavljeni i u Hrvatskoj. Propisi današ-nje Europske unije nisu toliko detaljni niti su na toj razini dijelom i zbog drukčije, no-vije tehnologije koja se danas primjenju-je u proizvodnji hrane. Zdravstvena isprav-nost i sigurnost hrane prema kriterijima EU-a nije upitna, ali se nešto drukčije re-gulira kakvoća.

njuje studija, koristi bi se udvostručile do 2030. godine. Sve ove mjere zajedno do-nijele bi porast BDP-a između 153 i 291 milijarde eura.Kampanju Renovirajmo Europu, podržava-ju veliki kontinentalni proizvođači građe-vinskog materijala i opreme te građevinar-ske tvrtke. No, financijska injekcija od 830 milijardi eura, na koliko se procjenjuje vri-jednost planiranih ulaganja u moderni-zaciju do 2020. godine, zamišljena je kao mjera spasa za krizom pogođeni građevin-ski sektor. Pojačavanje aktivnosti skrojenih za uštede i efikasnost značilo bi i sigurnost za do dva milijuna radnih mjesta, direktno ili indirektno vezanih uz industriju.

Obveze vrijede i za HrvatskuCilj je europske kampanje i, naravno, sada već službene politike EU-a kakva će od dana pristupanja obvezivati i Hrvatsku,

smanjiti potrošnju energije u objektima za 80 posto – do sredine stoljeća. Da bi se to postiglo valjalo bi ipak pojačati aktivnosti jer sa sadašnjim postotkom obnove i mo-dernizacije od 2,5 posto javnih objekata što je, manje-više, službeni postotak u čla-nicama EU-a, cilj nije dohvatljiv, upozorava danska studija. Tri posto renoviranih i osu-vremenjenih objekata godišnje do 2020. godine i zadržavanje tempa još jedno de-setljeće jamčilo bi visoke uštede.Iza cijele aktivnosti stoji nova Direktiva o energetskoj efikasnosti. Kao i svi EU zakoni, ona donosi donju granicu u određenom polju aktivnosti, u ovom slučaju sadrži ob-vezujuće ciljeve za smanjenje potrošnje energije. Direktiva se smatra temeljem re-volucije za građevinarstvo, proizvođače, istraživače, projektante... ali i obične gra-đane koji tek trebaju učiti štedjeti. Direk-tor kampanje Renovirajmo Europu Adrian

Joyce svjestan je da članice još dvoje tre-baju li ulagati i koliko u programe energet-ski efikasne renovacije objekata, čak i ako nova direktiva decidirano određuje (što su države, naravno, potvrdile i prihvatile

u procesu usvajanja dokumenta!) da sva-ka članica zajednice mora složiti i prihvati-ti dugoročne strategije kojima bi se mobi-liziralo ulaganje u obnovu i modernizaciju zgrada te na nacionalnoj razini utvrditi broj

objekata, bilo javnih bilo stambenih ili ko-mercijalnih, podobnih za modernizaciju. “Ovaj naš izvještaj državama u dvojbi pruža financijski uvjerljive argumente, ulaganje u energetsku učinkovitost objekata korisno je ulaganje, bilo da je kratkoročno, sred-njoročno ili dugoročno“, poručuje Joyce. Günther Oettinger, povjerenik za energiju Europske komisije, najavio je da će EU pre-usmjeriti neke od svojih financijskih resur-sa kako bi zadovoljio izazov mijena u po-dručju energetske efikasnosti. U ovom se smislu kreće i rasprava o sadržaju srednjo-ročnih financijskih okvira do 2020. godine, proces usklađivanja novog proračuna EU-a u punom je jeku... i u njemu aktivno sudje-luje buduća članica, Hrvatska. Oettinger najavljuje da je Europska komisija spremna osmisliti odgovarajuće uvjete kako bi na tržište energetske efikasnosti privukla više privatnog financijskog sektora.

Hrvatska zna što je kvalitetna Hrana

Obnova zgrada, obnova financija

Propisi koji su u Hrvatskoj regulirali kvalitetu hrane stroži su od onih na EU tržištu, a europsko tržište prava je prilika našim malim proizvođačima ako nastupe udruženo

Obnova i osuvremenjavanje objekata znači od 52 do 75 milijardi eura niže troškove energije i devet do 12 milijardi eura popratnih koristi kroz ograničenje zagađivanja zraka. Nastavi li se ulagati istim tempom, koristi bi se udvostručile do 2030. godine

Finacijska injekcija od 830 milijardi eura do 2020. godine zamišljena je kao mjera spasa za krizom pogođeni građevinski sektor

Sve skuplja hranaPoskupljenje hrane je globalna stvar i događa se kako na europskom tako i na svjetskom tržištu. U tom kontek-stu je moguće da će doći do posku-pljenja hrane i u Hrvatskoj. I upravo zbog toga Ministarstvo poljoprivrede razgovara s predstavnicima prehram-bene industrije i prodajnih lanaca da do poskupljenja ipak ne dođe ili da ono bar bude ublaženo, objasnila je Božica Rukavina. Naravno, suša i osta-li aktualni klimatski problemi svaka-ko utječu na formiranje cijene hrane. Međutim, pitanje je u kojoj su mje-ri takve objektivne okolnosti zapra-vo izlika globalnim igračima u cilju ostvarenja još većeg profita. No, so-cijalne države ipak imaju mogućnost regulacije takvih “zločestih namjera”. Dakako, uz uvjet da baš sve ne bude prepušteno bahatosti tržišta.

EU NATJEČAJIOvi i drugi natječaji mogu se pro-naći na web stranicama službenog glasnika Europske unije na http://ted.europa.eu.

ZdrAvsTvENA oprEmAMinistarstvo zdravstva Republike Make-donije traži nabavu zdravstvene opre-me. Natječaj je otvoren do 19. studeno-ga, a prijave na makedonskom jeziku se predaju na Ministry of Health, 50 divi-zija No6, 1000 Skopje, FYR Macedonia, tangelco@yahoo.com. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

IZgrAdNJA ZrAČNE lUkEOslo Lufthavn AS, Gardermoen, Nor-veška, traži izvođača radova na izgrad-nji zračne luke. Natječaj je otvoren do 12. studenoga, a prijave na norveškom jeziku predaju se na Oslo Lufthavn AS, Sentrallageret, Edvard Munchs veg, Contact point(s): OSL T2. For the atten-tion of: Ludvig Stam, 2060 Gardermoen, Norway, anskaffelser@oslt2.no. Više po-dataka o nadmetanju na istoj adresi.

ArhITEkToNskE UslUgEKongsberg kommunale eiendom KF; Kongsberg, Norveška, traži arhitektonske i druge usluge. Natječaj je otvoren do 27.

studenoga, a prijave na norveškom jezi-ku predaju se na Kongsberg kommuna-le eiendom KF, Postboks 115, Kirkegata 4, For the attention of: Brynjar Henriksen, 3602 Kongsberg, Norway. Više podata-ka o nadmetanju na kjell.brandsaeter@ ramboll.no, i www.ramboll.no.

NAbAvA vAgoNAKoleje Śląskie, Katowice, Poljska, traži nabavu vagona. Natječaj je otvoren do 21. studenoga, a prijave na poljskom je-ziku se predaju na Koleje Śląskie Sp. z o.o., ul. Wita Stwosza 7, For the attenti-on of: Michał Borowski, 40-040 Katowi-ce, Poland, mborowski@kolejeslaskie.com. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

INsTAlAcIJA sUsTAvA ZA ZAšTITU od požArAInfrabel - Zone Antwerpen, Antwer-pen, Belgija, traži uslugu instalacije su-stava za zaštitu od požara. Natječaj je otvoren do 25. listopada, a prijave na fla-manskom jeziku predaju se na Infrabel - Zone Antwerpen, Koningin Astridplein 27, Contact point(s): Mets Odilon Alfons, 2018 Antwerpen, Belgium, odi.mets@infrabel.be. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

IZgrAdNJA gArAžESMAT, Touluse, Francuska, traži izvođa-ča radova na izgradnji garaže i prila-znih cesta. Natječaj je otvoren do 26. listopada, a prijave na francuskom je-ziku predaju se na SMAT, agissant au nom et pour le compte du SMTC (syn-dicat mixte des transports en commun de l’agglomération toulousaine), 1 pla-ce Esquirol, BP 10416, 1 place Esquirol, BP 10416, For the attention of: M. ser-vice commande publique, 31004 To-ulouse Cedex 6, France, commande- publique@smat-toulouse.fr. Više poda-taka o nadmetanju na istoj adresi.

moTorNA voZIlAREN - Serviços, Lisabon, Portugal, tra-ži nabavu motornih vozila. Natječaj je otvoren do 7. studenoga, a ponude na portugalskom jeziku predaju se na REN - Serviços, SA, Avenida Estados da

América, 55, Contact point(s): https://www.bizgov.pt, For the attention of: Vitor Reis, 1749-061 Lisboa, Portugal, compras@ren.pt. Više podataka o nad-metanju na istoj adresi.

IZgrAdNJASC Raja SA Constanta, Konstanca, Ru-munjska, traži izgradnju cjevovodnog sustava. Najtečaj je otvoren do 12. stu-denoga, a prijave na rumunjskom jeziku predaju se na SC Raja SA Constanta, str Calarasi 22-24, Contact point(s): Directia Dezvoltare si Finantari Externe, For the attention of: Stelian Budes, 900590 Con-stanta, Romania, ionprd@yahoo.co.uk, www.e-licitatie.ro. Više podataka o nad-metanju na istoj adresi.

posTAvlJANJE ElEkTrIČNE oprEmEEDF Démász Hálózati Elosztó, Szeged, Mađarska, traži izvođača radova na po-stavljanju električne distribucijske opre-me. Natječaj je otvoren do 2. studenoga, a prijave na mađarskom jeziku predaju se na EDF Démász Hálózati Elosztó Kft., Klauzál tér 1., For the attention of: Ba-lla Péter, 6720 Szeged, Hungary, peter. balla@edf.hu. Više podataka o nadmeta-nju na istoj adresi.

EU NATJEČAJI

Na internetskoj stranici www.een.hr svakog mjeseca možete pronaći naj-noviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterprise Eu-rope Network (EEN) i koje traže po-slovne partnere u Hrvatskoj. Ispu-njavanjem obrasca na internetskoj stranici moguće je i svoju tvrtku uvr-stiti u europsku bazu. Ako vas zani-ma neka od ponuda za suradnju, po-šaljite upit na jravlic@hgk.hr uz broj šifre ponude za koju ste zainteresi-rani.

lIJEvANJE ČElIkA (20120906017)Turska tvrtka specijalizirana za lijevanje čelika (osim nehrđajućeg čelika), za in-dustrijske strojeve, rudarstvo, građe-vinsku industriju te automobilsku in-dustriju traži trgovinske posrednike, uglavnom distributere i zastupnike.

INdUsTrIJskA AUTomATIZAcIJA (20120912029)Poljska tvrtka koja posluje na tržištu in-dustrijske automatizacije nudi svoje us-luge kao podugovaratelj u procesu savi-janja čelika i aluminija.

FITNEss oprEmA (20120918004)Talijanska tvrtka, koja se bavi proizvod-njom fitness opreme visoke klase, traži partnere, agente i distributere za joint venture suradnju.

UslUgE sAvJETovANJA (0120910007)Grčki istraživački tim s iskustvom u ma-terijalnoj fizikalnoj kemiji razvio je ne-rutinske vibracionalne spektroskopske i kemotermijske metodologije za iden-tifikaciju materijala, predviđanje njiho-vih svojstava, kao i za proces praćenja i kontrole. Tim nudi usluge savjetovanja i R&D outsourcinga te traže uspostavlja-nje komercijalnih ugovora s tvrtkama, istraživačkim organizacijama, akadem-skom zajednicom i krajnjim korisnicima.

prIJEvoZ TErETA (20120918030)Bugarska tvrtka nudi prijevoz tekućina velike viskoznosti specijaliziranim riječ-nim plovilima sa sustavima grijanja, koji omogućuju prijevoz za vrijeme hladni-jih vremenskih uvjeta. Također, sustav utovara i istovara omogućuje nesmeta-nu interakciju s ostalim vidovima prije-voza, poput željezničkog ili cestovnog prijevoza. Tvrtka potražuje komercijal-ne ugovore koji bi im omogućili prije-voz tereta za klijente.

sAvIJANJE mETAlA (20120912034)Poljska tvrtka koja se bavi savijanjem metala nudi svoje usluge kao podugo-varatelj za izradu vrtuljaka namijenjenih dječjim igralištima. Tvrtka traži i partne-re iz Europe za usluge distribucije i za-stupništva.

ZAsTUpNIšTvo U podrUČJU dodATNE oprEmE ZA AUTomobIlE I EkološkE proIZvodE (20120914018)Njemačka tvrtka nudi zastupništvo stra-nim tvrtkama u Njemačkoj u području dodatne opreme za automobile i eko-loške proizvode kroz veleprodaju, dis-konte, ljekarne, benzinske postaje...

grAđEvINskI AlAT (20120918023)Poljska tvrtka, vodeći europski proi-zvođač građevinskog alata, uključena u proizvodnju vrtnog namještaja, traži distributere/agente iz zemalja EU-a, po-sebno Rumunjske, Mađarske, Hrvatske, Austrije, Italije, Francuske i Švicarske.

pAmETNE boJE (20120924009)Irska tvrtka, koja se bavi proizvodnjom tzv. pametnih boja, potražuje partne-re/agente za distribuciju i maloprodaju. Cilj tvrtke je proširiti svoje poslovanje na području Europe, Rusije i Bliskog istoka.

osobNI I mENAdžmENT TrENINZI (20120921020)Tvrtka iz Velike Britanije koja pruža us-luge treninga u menadžmentu i osob-nom razvoju za pojedince i velike po-slovne subjekte u Velikoj Britaniji i inozemstvu traži potencijalne partnere za joint venture po pitanju suradnje na međunarodnim projektima.

podIZvođAČ ZA proIZvodNJU obUćE (20121008041)Hrvatska tvrtka, koja je razvila inovativ-nu modnu obuću, traži partnere za pro-izvodne usluge (podizvođača) u Europi i Istočnoj Europi. Proizvođač mora biti u mogućnosti proizvoditi obuću viso-ke kvalitete te osigurati usluge pakira-nja proizvoda.

dIsTrIbUcIJA, ZAsTUpsTvo (20121005008)Češka tvrtka nudi trgovačko-posrednič-ke usluge, odnosno usluge agenta, za-stupnika ili distributera tvrtkama sa zani-mljivim proizvodima i izvrsnim brendom – neovisno o industrijskoj grani.

grAdITElJsTvo (20121004002)Litvanska tvrtka, specijalizirana za pru-žanje usluga na području inženjerstva, nabave i organizacije građenja, nudi podugovaranje. Tvrtka je specijalizirana za upravljanje izgradnjom industrijskih i stambenih objekata, organiziranje pro-jektantskih procesa, nabavu opreme, iz-gradnju i odgovarajuće tehničke rado-ve.

rAZvoJ soFTvErA (20121003032)Mađarska tvrtka specijalizirana za razvoj softvera traži agente, predstavnike i dis-tributere za trgovačko-posredničke us-luge.

poslovNE poNUdE IZ EU-aposlovNE poNUdE IZ EU-a

enterprise europe

RAPEX izvjEšćE RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim po-trošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, far-maceutske i medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu infor-macija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt točaka i Europske komisije kako bi se pokre-nule mjere za sprječavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstav-ljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigur-nost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http://ec.europa.eu/consumers/dyna/rapex/rapex_ archives_en.cfm.

Staklena svjetiljka na ulje, brend Bran-ds Scandinavia, barkod 6430013249976. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer poklopac s tinjajućom niti ne zatvara do-bro sadržaj bočice pa ulje može lako is-curiti ako se svjetiljka okrene na stranu. Proizvod nije u skladu sa standardom EN 14059. (slika 1)

Set alata za vrt, brend Atika, modeli BFH 30, BHH 30, BFGH 30, BKSH 30, BMGS 30, BFSGT 30. Proizvod predstavlja rizik za

k or i sn i -ke jer vij-ci koji drže ispušni sustav nisu dobro učvršćeni pa lako može doći do zapaljenja od vrućih ispušnih plino-va. Proizvod nije u skladu s Direktivom o strojevima. (slika 2)

Igračka-puška, Western Cowboy Pu-skaszett, nepoznatog proizvođača, ozna-

ke PT 184360, model: 5593. Proizvod predstavlja rizik za korisnika jer plastika od koje je napravljen sadrži ftalate zabra-njene REACH regulativom. (slika 3)

Punjač, brend HL, model HLD4124-120500. Proizvod predstavlja rizik za kup-ce jer primarni i sekundarni navoj isprav-ljača nisu dovoljno udaljeni pa može doći do električnog udara. (slika 4)

Automobili Hyundai, modeli Elantra i Coupe, proizvedeni između 2001. i 2003. godine. Zbog nedovoljne zaštite od ko-rozije dijelovi prednjih nosača mogu usli-jed vibracija propasti i izazvati nesreću. (slika 5)

Ljestve, brend Elips, modeli 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8 i 9. Proizvod predstavlja rizik za korisni-

ke jer je nedovoljno čvrsto napravljen pa se može svinuti i izazvati nesre-ću. (slika 6)

Alarm za ugljični dioksid, brend Eterna, model EAN 5013845034197.

Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer nije dovoljno osjetljiv za mjerenje ugljič-nog dioksida. (slika 7)

Automobil Volkswagen, Touran EcoFuel, tip 1T, proizveden između 2005. i 2009. godine. Proizvod predstavlja rizik za kup-ca jer spremnik plina može biti oštećen i korodiran. (slika 8)

Motocikli Honda, modeli NC700X, NC700S i Integra, proizvedeni od rujna 2011. do lipnja 2012. godine. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer je mogu-će da lanac zbog pogreške u proizvodnji pukne tijekom vožnje. (slika 9)

PotRAžnjA zA tEhnologijAmAUpite vezane uz potražnju tehnolo-gije uputite na een@bicro.hr.

Supstituti za prirodnu ljepljivu smolu (Ref: 12 ES 252K 3Q3W) · Međunarod-na tvrtka iz Španjolske s infrastrukturom za istraživanje i razvoj traži industrijskog ili akademskog partnera za tehnološku suradnju, komercijalnu suradnju s teh-ničkom pomoći, kako bi razvili i proizve-li supstitut prirodne ljepljive smole za ra-zličite primjene.

Unaprijeđeno uklanjanje masti i ulja (Ref: 12 gB 40n4 3o8v) · Global-na tvrtka s uredima u Velikoj Britaniji traži način da značajno unaprijedi ukla-njanje masti i ulja iz različitih supstrata, specifično iz razrijeđenih vodenastih okruženja i pri nižim temperaturama. Traže akademskog ili industrijskog par-tnera za licenciranje ili zajednički ra-zvoj.

inženjerska pomoć za proces tretira-nja otpadnih muljevitih voda (Ref: 12 gB 46P4 3Pmm) · Škotska tvrtka s isku-stvom u tretiranju otpadnih muljevitih voda iz kanalizacije radi na procesu ok-sidacije kataliziliranog vlažnog zraka te traži suradnju s inženjerima kako bi kon-struirali, instalirali i upravljali demonstra-cijskim pogonom.

Partner za tehnologiju solarnih plo-ča (Ref: 12 tR 99PB 3Q1A) · Turska tvrt-ka koja je član veće poslovne grupacije, želi ući u fotonaponski posao i traži par-tnera s iskustvom u tehnologiji solarnih ploča. Zainteresirani su za transfer zna-nja u sklopu komercijalne suradnje s teh-ničkom pomoći koja pokriva instalaciju i održavanje. Suradnja na projektu je du-goročni cilj.

traže se nove tehnologije digitalnog printa i elektronskih knjiga (Ref: 12 gB 77dz 3PQ8) · Tvrtka iz Velike Britanije je tržišni lider u printanju digitalnih knji-ga (u većim i manjim količinama) te tra-ži partnere koji mogu pružiti relevantnu tehnologiju spremnu za tržište vezanu uz izdavanje digitalnih i e-knjiga. Tvrtka

će sa zainteresiranim partnerima sklapa-ti licencne sporazume, kao i druge oblike tehnološke i komercijalne suradnje.

traži se tehnologija za uzbunjiva-nje kada opadne efektivnost kreme za sunčanje na koži (Ref: 12 tR 99PD 3Q6v) · Turska tvrtka aktivna u kozme-tičkoj industriji i specijalizirana za proi-zvode za zaštitu kože od štetnih utjecaja sunca. Tvrtka traži indikacijske tehnolo-gije poput narukvice koja mijenja boju kako opada efekt proizvoda za zaštitu od sunca. Tražena tehnologija bi trebala biti višekratna.

traži se toplinsko izolacijski materi-jal za transfer topline (Ref: 12 FR 35k9 3PXE) · Francuska tvrtka razvila je inova-

tivne solarne ploče velikih razmjera za proizvodnju toplinske energije (60°C do 130°C). Želja im je unaprijediti transfer topline putem cijevi i stoga traže toplin-sko izolacijski materijal/proces. Dobav-ljač/industrijski partner bi trebao pružiti tehnologiju u sklopu komercijalne su-radnje s tehničkom pomoći.

novi sustav za čišćenje ljuski zele-nih mahuna (Ref: 12 tR 99PB 3PXA) · Turska tvrtka, koja izrađuje poljopri-vredne strojeve, traži novu metodu či-šćenja ljuski zelenih mahuna. Kako bi se spriječilo vlaženje, tražena metoda ne bi smjela koristiti vodu niti automat-ski sušiti plod. Tehnološka suradnja, li-cenciranje, proizvodnja i komercijalna suradnja su mogući. Tražena tehnolo-gija može već biti na tržištu, a mogu-ća je i suradnja na konačnom razvoju tehnologije.

Specijalizirano pakiranje ribljih fileta (Ref: 12 gR 49Q1 3Poh) · Grčka farma za uzgoj riba koja sustavno uzgaja bran-cina i deveriku traži nove metodologije za specijalizirano pakiranje ribljih fileta. Traže partnera s relevantnim iskustvom koji bi zajedno s njima radio na identi-ficiranju najboljeg rješenja za svoj proi-zvod putem tehnološke ili komercijalne suradnje.

PotRAžnjA zA tEhnologijAmA

RAPEX izvjEšćE

1

5

3

6 7

2

4

9

8

6 7www.een.hr 22. listopada 2012.

8 22. listopada 2012.enterprise europe

U zajedničkoj organizaciji Hrvatske gospodarske komore-Europske poduzetničke mreže Hrvatske, tvrtke Energo Media Servis i Saveza za energetiku Zagreba održat će se Međunarodni B2B susreti Gre-envest. Poslovni susreti će se održati u hotelu Espla-nade u Zagrebu 26. i 27. listopada u okviru sajma Greenvest 2012: Invest in Green Croatia.

Ovaj međunarodni gospodarsko-investicijski sajam ra-zvoja, proizvodnje i investicija u zelenom gospodarstvu prvi je susret ove vrste u Hrvatskoj namijenjen pružanju pune podrške razvoju zelenog gospodarstva. U planu su susreti državnih dužnosnika i predstavnika međunarod-nih institucija s gospodarstvenicima, predstavljanja ra-zvojnih i proizvodnih projekata i programa, predstavlja-nja zelenog portfelja međunarodnih i domaćih pravnih osoba te predstavljanja veleposlanstava, banaka, agen-cija, investitora i područja investicijskih interesa za Repu-bliku Hrvatsku.

Poslovni susreti su namijenjeni srodnim tvrtkama iz Hr-vatske i zemalja članica Europske unije, a tvrtke će moći voditi poslovne razgovore te uspostaviti poslovne kon-takte, razmijeniti iskustva i znanja.

U fokusu su sljedeće teme B2B susreta: obnovljivi izvo-ri energije, energetska učinkovitost, inteligentni sustavi i procesi, informatičke tehnologije, zelena gradnja, eko inovacije i eko poljoprivreda. Težište je stavljeno na oku-pljanje tvrtki iz Italije, Mađarske, Austrije, Njemačke, Bel-gije, Nizozemske, Španjolske i Velike Britanije.

Raspored B2B susreta može se vidjeti i prijava ispuniti na stranicama sajma www.greenvest.com.hr.

Gospodarski i trgovinski ured pri Veleposlanstvu Kraljevine Belgi-je u RH organizira u utorak, 23. listopada 2012. godine s počet-kom u 9.30 sati, posjet delegaci-je belgijskih tvrtki koje djeluju u proizvodnji i preradi krumpira u Hrvatskoj.

U sklopu njihovog posjeta, u hotelu Arcotel Allegra (Branimirova 29, Za-greb) održat će se individualni raz-govori predstavnika bel-gijskih i hrvatskih tvrtki o mogućnostima su-radnje i uspostave po-slovnih odnosa.

Željeli bismo nagla-siti da se među nji-

ma nalazi i Belgapom - http://www.belgapom.be/en/, bivša nacional-

na udruga trgovaca krumpira iz Belgije, a danas poznata

kao profesionalna orga-nizacija koja ujedinju-je belgijsku trgovinu krumpirom, kao i prate-

ću prerađivačku industriju i u čijoj se organizaciji održava

sajam Interpom Primeurs (25.-27. studenoga 2012.) u gradu

Kortrijku - http://www.interpom.be/en/practical-info_36.aspx.

Cilj ove misije je razmjena infor-macija o tržištima Hrvatske i Belgi-je, kao i međusobno predstavljanje tvrtki dviju zemalja.

Hrvatska gospodarska komora u suradnji s Ve-leposlanstvom Kraljevine Španjolske u Zagre-bu organizira informativni seminar pod na-zivom Hrvatska u EU-u: Španjolska – vaš novi poslovni partner.

Seminar će se održati 24. listopada 2012. u Središnji-ci Hrvatske gospodarske komore (Rooseveltov trg 2, Zagreb) s početkom u 9 sati, a namijenjen je hr-vatskim tvrtkama koje već posluju sa Španjolskom ili pak onima koje imaju namjeru proširiti svoje po-slovanje na navedeno tržište. Teme seminara uklju-čuju informacije o:· specijalnim zahtjevima koje pred hrvatske tvrtke

stavlja španjolsko tržište· institucijama i poveznicama koje mogu biti od

pomoći hrvatskim tvrtkama· sektorima moguće suradnje· problemima s kojima se susreću hrvatske tvrtke.Seminar iznosi i konkretna iskustva hrvatskih tvrt-ki te savjete vezane uz poslovanje na španjolskom tržištu.

U Beču će se 8. i 9. studenoga u organizaciji Eu-ropske komisije (Generalne direkcije za regio-nalni razvoj) i Austrijske gospodarske komore održati drugi Poslovni forum Dunavske regije.

Glavna tema ovogodišnjeg foruma je tehnologija za zaštitu okoliša.

Cilj događanja je spojiti tvrtke, posebice male i sred-nje poduzetnike kroz B2B susrete, ali i privatni sek-tor s akademskom zajednicom i javnim sektorom regije, kako bi se stimulirali rast, inovativnost i kon-kurentnost Podunavlja.

Možete se prijaviti i doznati detaljnije informaci-je o samom događanju putem linka: http://www.b2match.eu/danuberegionbusinessforum2012.

22.-24. listopada - Poslovni susreti SIAL Match 2012, Pariz, Francuska

24. listopada - Seminar Hrvatska u EU-u: Španjolska – vaš novi poslovni partner, Zagreb

24. listopada - Seminar Industrijsko vlasništvo u svjetlu pristupanja Hrvatske Europskoj uniji, Zagreb

26. listopada - Konferencija Dan kreativnog biznisa, Zagreb

26. listopada - Incoterms 2010 pravila seminar, Zagreb

26. listopada - Treći međunarodni gospodarski susreti na sajmu SASO, Split

25.-27. listopada - Greenvest Croatia, Međunarodni gospodarsko-investicijski dani i sajam razvoja, proizvodnje i investicija u zelenom gospodarstvu, Zagreb

8. studenoga - Drugi poslovni forum Dunavske regije, Beč, Austrija

Kalendar događanja u organizaciji EEN-a Prilog EEN info ZA EEN HrVATSKA PriPrEMA

glAVNi urEdNiKdarko Buković

urEdNiK PrilogAKrešimir Sočković

Međunarodni B2B susreti Greenvest

Trgovačka misija proizvođača krumpira iz Belgije

Drugi Poslovni forum Dunavske regije

Seminar - Hrvatska u EU-u: Španjolska – vaš novi poslovni partner

13Broj 3749, 22. listopada 2012. PREDSTAVLJAMOwww.privredni.hr

S uvremeni način života ima i svo-je negativne po-

sljedice. Jedna od njih je i udaljavanje od priro-de, koje brojni stanovni-ci gradova mogu osjetiti i kao udaljavanje od vla-stite biti. Aromaterape-uti vjeruju kako je upra-vo kroz aromaterapiju, a u posvemašnjem skladu s prirodom, moguće ljudi-ma pružiti najbolju podrš-ku u očuvanju zdravlja. Vjeruje to i Katica Wolf, medicinska sestra koja je nakon nekoliko godi-na rada u struci u ožujku prošle godine osnovala obrt Aromaterapija Viola.

“Obrt sam osnovala kako bih pružala aromate-rapeutske usluge s ciljem prevencije bolesti, očuva-nja zdravlja te ublažavanja i otklanjanja raznih tegoba kroz masaže i savjetova-nja za primjenu aromatera-peutskih pripravaka. Osim toga, putem raznih radio-nica educiram svoje klijen-te i populariziram aroma-terapiju. Moji klijenti su pretežito žene koje kroz aromaterapeutski pri-stup žele unaprijedi-ti kvalitetu svog živo-

ta”, rekla je Katica Wolf. Dodala je kako ih ona uvodi u zanimljivi svijet moćnih esencija koje is-cjeljuju, njeguju i poma-žu u postizanju harmonič-nog psihofizičkog stanja. Korištenjem ove suptilne i ugodne metode opušta-nja i ozdravljivanja klijen-ti osjećaju kako im život postaje potpuniji, sretniji i zdraviji. “Koji put je do-voljno samo duboko udah-nuti. No aromaterapija je puno više od mirisa”, kaže Katica Wolf.

Umjesto komercijalne - aromakozmetikaDo sada su u Aromatera-piji Viola organizirane ra-dionice prirodne kozmeti-ke, i to za izradu balzama za usta, kakao pločica za njegu tijela i pilinga, kre-ma i maski za lice, lano-linskih krema, te radio-nice na kojoj su klijenti

mogli saznati kako nači-niti prirodni dezodorans i pastu za zube. Te su radi-onice namijenjene svima koji su osjetili negativne posljedice djelovanja ke-mijskih supstanci i kon-zervansa iz standardne komercijalne kozmetike, pa se žele okrenuti priro-di.

Sastojke za pripravke Katica Wolf nabavlja is-ključivo u specijaliziranim trgovinama jer, kaže, oni

moraju biti vrhunske aro-materapijske kvalitete.

U skorijoj budućnosti planira osmisliti još neko-liko radionica aromakoz-metike te time omogućiti svojim klijentima da, ako to žele, u potpunosti zami-jene komercijalnu kozme-tiku prirodnom. (S.P.)

T vrtka Altus IT osnovana je u ve-ljači 2011. godi-

ne, a posluje s klijentima u pet zemalja regije, te u Španjolskoj, Rusiji, Ar-gentini i SAD-u. Kako ne bi bilo zabune, tvrtka Al-tus IT nije nova u ovom poslu nego je nastavila poslovanje tvrtke Marko-ja koja je osnovana 1994., a pružanjem usluga po-datkovnog centra bavi se od 2005. godine. Podsje-timo, kroz prvih pet godi-na poslovanja data centar Markoja postao je poznat kao jedno od vodećih te-lekomunikacijskih čvo-rišta u Hrvatskoj preko kojeg mnoge domaće te-lekomunikacijske tvrtke ostvaruju svoju vezu sa svijetom.

U podatkovni (data) centar Altus IT prebačeno je čitavo poslovanje data centra Markoja, što uklju-čuje infrastrukturu, usluge i zaposlenike.

U ovom trenutku Al-tus IT posjeduje data cen-tar s dvije sistemske dvo-rane koje su smještene u Ericsson kampusu u Za-grebu. Obje zadovolja-vaju visoke standarde si-gurnosti, redundancije i

kvalitete, a što se tiče na-pajanja energijom, komu-nikacije i klimatizacije u potpunosti su neovisne jedna od druge, tako da si međusobno mogu služiti kao backup.

Klijenti s kojima Al-tus IT radi su tvrtke ra-znih profila, što uključu-je i financijske institucije i telekome. Gotovo svi te-lekomi koji postoje u Hr-vatskoj na neki su način prisutni u Altus IT data centru, što uvelike olak-šava peering i daje velik izbor mogućnosti za us-postavljanje komunikacij-skih ruta.

Flex rješenjaNedavno je Altus IT uveo nova IBM-ova rješenja temeljena na sustavima PureSystems za transfor-maciju poslovanja iz pru-žatelja usluga podatkov-nog centra u pružatelja cloud usluga. “U potra-zi za rješenjem koje ispu-

njava naše potrebe, proci-jenili smo mnoge sustave, a odabrali upravo IBM-ovo Flex rješenje temelje-no na konceptu pametni-jeg računalstva. IBM-ov PureSystems se istaknuo kao potpuno integrira-no rješenje koje nam može pomoći da i u bu-dućem razdoblju ostva-rujemo rast i pružamo kvalitetnu uslugu svojim klijentima”, rekao je Go-ran Đoreski, predsjed-nik Uprave Altusa IT.

Primjenom Flex rje-šenja tvrtka će tako moći ponuditi pomoć u skra-ćivanju isporuke novih usluga za 60 posto svo-jim klijentima, srednje velikim i velikim tvrtka-ma iz različitih industrija, kao što su industrija nafte i plina, farmaceutska in-dustrija, telekomunikaci-je i financije.

Uvođenje nove, flek-sibilne, skalabilne i učin-kovite infrastrukture omogućit će Altusu IT i bolju iskoristivost pro-stora u postojećim podat-kovnim centrima kao i mogućnost isporuke više različitih usluga koje do-nose veću stvarnu vrijed-nost. (J.V.)

Mirisnim udahom do sreće i zdravlja

Klijenti su tvrtke raznih profila

Aromaterapeutske usluge pružaju se s ciljem očuvanja zdravlja te ublažavanja, pa čak i otklanjanja raznih tegoba

Nedavno je tvrtka Altus IT uvela nova IBM-ova rješenja temeljena na sustavima PureSystems za transformaciju poslovanja iz pružatelja usluga podatkovnog centra u pružatelja cloud usluga

Aromaterapija je puno više od mirisa, kaže Katica Wolf

Gotovo svi telekomi u Hrvatskoj na neki su način prisutni u Altus IT data centru

posluje tvrtka Altus IT( s klijentima iz 9 zemalja

otvoren je obrt Aromaterapija Viola( 2011. godine

ALTUS INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE, ZAGREB AROMATERApIJA VIOLA, ZAGREB

14 Broj 3749, 22. listopada 2012.HRVATSKA & REGIJA Privredni vjesnik

Zdravko Latal latal@privredni.hr

N ekad bilo, sad se spominjalo. Pretežiti dio na-

mjenske industrije u biv-šoj Jugoslaviji nalazio se u Bosni i Hercegovini. U Udruženju industrije i na-oružanja i vojne opreme Jugoslavije na kraju 1990. godine bilo je 53 poduze-ća, a te tvrtke su kooperi-rale s više od tisuću drugih državnih poduzeća. Kruh od proizvodnje i prodaje oružja jelo je oko 80.000 obitelji. U BiH je bilo više od trećine vojnih tvornica. Potkraj osamdesetih go-dina izvoz namjenske in-dustrije je iznosio oko 1,5 milijardi američkih dola-ra da bi 1990. pao na 700 milijuna dolara. Danas u Federaciji BiH ima 16 ta-kvih tvornica koje su u većinskom državnom vla-sništvu, a većina njih je bila pred bankrotom. U srpskom entitetu ima upo-la manje namjenske indu-strije, ali s dvostruko više problema.

Interes stranih investitora utihnuoTijekom šest mjeseci ove godine, prema izvješta-ju koji je Vladi Federaci-je BiH dostavila Federal-na direkcija za namjensku industriju, stanje je nešto bolje. Postoci tih boljita-ka su veliki, ali kreću s jako niskih startnih osno-va. No boljitak je eviden-tan. Ostvaren je ukupan prihod od 50,1 milijun konvertibilnih maraka i

veći je od ostvarenog lani u prvom polugodištu za 29,8 milijuna KM, odno-sno za 147 posto. Izveze-no je naoružanja u vrijed-nosti 38,3 milijuna KM, a

lani je taj rezultat iznosio 26,6 milijuna. Povećanje je 229 posto, ali to nikoga ne treba zavarati. I dalje su njihovi problemi gole-mi. Uz sve te pluseve na-mjenska proizvodnja pro-izvela je gubitak od 2,3 milijuna KM. Istina, i to je pozitivan rezultat u odno-su na gubitak od 4,7 mili-juna KM ostvaren tijekom šest lanjskih mjeseci.

U 16 tvrtki namjenske proizvodnje bilo je zapo-sleno 2340 radnika, što je za 22 posto više nego lani. Posebno dobre re-zultate ostvarila su gos-podarska društva Igman Konjic, UNIS Ginex iz Goražda, BNT Holding iz Novog Travnika i Zrak iz Sarajeva. Nakon ovih do-brih vijesti za privatiza-ciju tvrtki koje proizvo-de streljivo, artiljerijska oružja i eksplozive pove-ćan je interes inozemnih vlasnika kapitala. Tom in-teresu pridonijela je i vla-da Federacije BiH koja je utvrdila izmjene i dopune zakona o inozemnim ula-ganjima. Tako je propisa-no da federalna vlada, ako ocijeni korisnim, može donijeti odluku da ulog inozemne osobe u glavni-ci poduzeća koje se bavi proizvodnjom i prodajom

oružja i streljiva, eksplo-ziva za vojnu upotrebu i vojne opreme prijeđe 49 posto vlasništva. Ranijih godina bilo je dosta ino-zemnih kompanija, najvi-še iz Turske i Pakistana, zainteresiranih za priva-tizaciju ovih tvornica, ali zbog neuređenih vlasnič-kih odnosa i sve većih gu-bitaka taj interes je tada utihnuo.

Ingra već platila dugDaleko od toga da bi se na osnovi iznesenih statistika moglo reći kako je stanje u namjenskoj proizvodnji sada dobro. Dodatnu teš-koću u nastojanju da se nadiđu dugovanja, ponaj-prije prema zaposlenima, predstavlja i vrijednost prijeratnih potraživanja na osnovi izvoza naoru-žanja i vojne opreme od kompanija iz Srbije, Hr-

vatske, Crne Gore i Ma-kedonije, koje su zadnjeg dana prošle godine dugo-vale 118,9 milijuna ma-raka. Prema podacima Agencije za pasivnu pod-bilancu BiH, samo u Sr-biji podnesena je 21 tužba za izmirenje duga od 60,5 milijuna dolara, tri mili-juna funti i 278.300 eura. U Hrvatskoj su podnese-ne tri tužbe u vrijednosti većoj od 12 milijuna do-lara. BNT Holding iz No-vog Travnika potražuje od hrvatskog Đure Đakovića tri milijuna dolara za is-poruke dijelova za tenko-ve prodane Kuvajtu, FA-MOS Holding potražuje pak 4,3 milijuna dolara, a sarajevska tvrtka Zrak 5,5 milijuna dolara. Ove tuž-be, kako se tvrdi, već se nalaze pred Ustavnim su-dom Hrvatske. Tužbe za naplatu dugovanja pod-nijelo je i nekoliko kom-panija koje nisu u sastavu namjenske proizvodnje, ali su isporučivale robu ili obavljale građevinske radove u sklopu poslova koje je vani dobila i ra-dila kompanija Yugoim-port SDPR Beograd. Tako je tužbu podnio Bosnali-jek, a ovih dana je sara-jevska građevinska kom-panija Hidrogradnja, kako saznaju sarajevski medi-ji, dobila na ime iračkog duga spor sa zagrebačkom Ingrom na sudu u Beogra-du i na račun je već leglo 20 milijuna KM. Oko po-lovine ovih sredstava bit će utrošeno na izmire-nje obveza prema radni-cima.

U BiH danas radi 16 tvornica namjenske indUstrije

namjenska industrija se buditvornice namjenske proizvodnje u Federaciji BiH u šest mjeseci bilježe dobre rezultate: ukupan prihod je veći za 147 posto, izvoz za čak 229 posto, zaposlenost se povećala za 22 posto, a gubici su smanjeni za 77 posto

do 1990. kruh od proizvodnje i prodaje oružja jelo je oko 80.000 BiH obitelji

*vijesti

Pozitivan saldo RS-a s HrvatskomRepublika Srpska ostva-ruje s Hrvatskom poziti-van trgovinski saldo. Pre-ma podacima Privredne komore RS-a, lani je sa za-padnim susjedom ostvare-no 8,7 posto ukupne vanj-skotrgovinske razmjene. Izvoz u Hrvatsku u uku-pnom je izvozu iznosio 13,1 posto, dok je uvoz činio 6,1 posto ukupnog uvoza. Na razini zemlje najveći debalans, posli-je Rusije, BiH ima upravo s Hrvatskom iz čega pro-izlazi da se većina trgo-vanja obavlja između Hr-vatske i Federacije BiH. Deficit s Rusijom izno-si nešto više od milijardu KM, a s Hrvatskom 659 milijuna KM.

Za HE Janjići kredit KfW-a od 30 milijuna euraNjemačka banka za obno-vu i razvoj KfW izvijestila je da je zbog dobro obav-ljenog posla na izradi pro-jektne dokumentacije za-interesirana povoljnim kreditom podržati izgrad-nju hidroelektrane Janjići sa 30 milijuna eura. Uku-pna vrijednost radova na HE Janjići od 13,3 MW i s godišnjom proizvod-njom od 68 GWh je 37 mi-lijuna eura. Razliku od se-dam milijuna eura osigurat će EP BiH.

Potencijalni kupci BH Airlinesa

Nakon “rastave” od tur-ske nacionalne kompanije, u potrazi za novim partne-rom interes za BH Airlines iskazale su Tarhan Tower Airlines iz Istanbula i ma-lezijski Air Asia. Ako po-stanu suvlasnici, Tur-ci bi u flotu BH Airlines odmah uveli dva aviona McDonnell Douglas MD-82 te s njima uspostavili putničke linije i čarter-le-tove. Velika niskobudžet-na kompanija Air Asia ta-kođer je zainteresirana za BH Airlines, ali i za us-postavljanje regionalnog centra za Europu u Mo-staru, i to zbog povoljni-jih vremenskih uvjeta od onih u Zračnoj luci Saraje-vo, kao i zbog blizine Me-đugorja.

potražuju tvrtke iz BiH od Đure Đakovića prihod namjenske industrije u BiH u 6 mjeseci

više od 12 mil USD 50,1 mil KM( (

15Broj 3749, 22. listopada 2012.www.privredni.hr

*vijesti

Veliki promet uz (pre)malu zaraduSlovenski turizam lani je privukao šest posto više gostiju. To je čak nešto bo-lje od europskog prosjeka. Na žalost, konačni rezul-tati poslovanja krajnje su neugodni. Sve turističke destinacije nabrale su 64 milijuna eura gubitaka. “U takvim okolnostima bilo bi najgore reagirati panično, što čine pojedine tvrtke ru-šenjem cijena”, upozorio je sudionike skupa u okvi-ru Dana slovenskog turiz-ma u Radencima gost iz Austrije Christopher Hin-terreger. Naime, uz 10 po-sto niže cijene za isti rezul-tat trebalo bi povećati broj gostiju za 17 posto, a to je u današnjim okolnostima nerealna ambicija, posvje-dočio je Hinterreger.

Čeličane učvrstile opskrbu otpadomMenadžeri SIJ-a - Sloven-ske industrije čelika koja okuplja čeličane Acroni i Metal - te poduzeća Noži Ravne i Elektrode Jese-nice pohvalili su se da su kupnjom poduzeća za skupljanje otpada, Dan-kor u Osijeku i Metal-Eko iz Srbije, osigurali pouz-danu opskrbu sve traženi-jim čeličnim otpadom. U posljednje tri godine čeli-čane iz skupine SIJ pove-ćale su proizvodnju lije-vanog čelika za 37 posto.

Hazabenta odnijeli sporni poslovi u HrvatskojČistka što je provodi Ban-ka Slovenije u nadzornim odborima poslovnih ba-naka među prvima je od-nijela Andreja Hazabenta. Dugogodišnji visoki duž-nosnik NLB-a morao je napustiti članstvo u Nad-zornom odboru Abanke. Kao razlog smjene navode se sumnjivi poslovi Op-time Leasing, tvrtke kće-ri u Zagrebu preko koje se NLB pokušao vratiti na hrvatsko tržište. Hazabent je u Ljubljani bio izravno odgovoran za tvrtku kćer u Zagrebu koja se prije dvi-je godine našla u središtu problematičnih balkanskih ulaganja NLB-a.

Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

Z a prvi dojam o prošloj poslovnoj godini i onima s

manje ekonomske upuće-nosti bilo je dovoljno po-gledati u krošnju najvećih imena u slovenskom gos-podarskom krajoliku čije je grane vjetar krize že-stoko ispremiješao. Oni što su bili gore, sada su se savili do zemlje, dok su neki drugi iz nižeg plana poletjeli uvis. Na žalost, sva velika poduzeća nisu izdržala nalet krize. U ste-čajno kompostište nepo-

vratno su odbačeni veli-ki slovenski građevinari – Primorje, SCT, Vegrad, GPG, Konstruktor i Ener-goplan. U stečajni sup-strat dali su se umiješati i veliki pretvorbeni igra-či – dva crkvena holdinga, Zvon Ena i Zvon Dva, dr-

voprerađivači Alpos i Ja-vor te u prošlosti snažan logističar Viator&Vektor. Taj dio gospodarskog kor-pusa nestao je s popisa 150 najvećih. Već ranije njihovi zaposlenici delo-žirani su među očajne tra-žitelje posla.

I sam vrh slovenskog gospodarstva donekle se promijenio. U 2010. godi-ni četiri poslovne skupine, mjereno čistim prihodom, premašile su magičnu gra-nicu od milijardu eura. U

klubu milijardera u 2011. ostali su Petrol, Mercator i Gorenje. Krka je formal-no ispala – u 2011. imala je prihod neznatno ispod milijardu eura. Novopri-došli u klub milijardera su Holding slovenske elek-trarne i Gen-I.

Gen-I napravio pomutnjuUnatoč nešto nižem pri-hodu od prodaje dolenjski farmaceut i dalje uspijeva ostvarivati zavidnu dobit.

Krka je pretekla Lek za 83 milijuna eura dobiti. Važ-no je znati da Krki osta-je cijela dobit, a Leku iz Novartisove skupine pri-pada samo dio dobiti. S izrazitijom dobiti uz Lek i Krku mogu se pohvaliti Slovenska odškodninska družba, Holding sloven-ske elektrarne i Petrol. Svi zajedno ostvarili su 469 milijuna eura dobiti. Na žalost, dobitaški ishod pet uspješnih poslovnih sku-pina poništen je gubicima

pet poslovnih banaka. Na čelu s NLB-om problema-tična bankarska skupina privrijedila je prošle go-dine 466 milijuna eura či-stog gubitka.

Krizi unatoč niz slo-venskih poduzeća us-pio je povećati opseg po-slovanja u 2011. godini. Kranjska skupina Veyan-ce Technologies udvostru-čio je prihod od proda-je, a Unioru Zreče prihod je porastao gotovo 80 po-sto. Novi igrač među dis-tributerima energije, pri-vatna tvrtka Gen-I učinila je pravu pomutnju među energetičarima. Ponudom električne energije po ni-žoj cijeni, Gen-I uspio je pridobiti toliko novih po-trošača da su im prihodi od prodaje porasli u lanj-skoj godini za 62 posto. Za trećinu veće prihode lani su imale skupine Ta-lum, KAD, Begrad i Kol-pa Holding. S druge stra-ne prihodovne klackalice našli su se Pivovarna Uni-on (29 posto manji pri-hodi), Elan (27 posto) i Hypo Leasing (26 posto). Splošna plovba također je skrenula kursom u plići prihod (10 posto).

POD LUPOM 2011. GODINA

Velike rokade među 150 najVećihSlovenska javnost dobila je na uvid popis 150 najvećih poduzeća s ključnim pokazateljima iz poslovanja u 2011. godini. Oni što su bili gore, sada su se savili do zemlje, dok su neki drugi iz nižeg plana poletjeli uvis

Krizi unatoč niz poduzeća uspio

je povećati opseg poslovanja u 2011.

pet uspješnih poslovnih skupina

469 mil € dobit (pet poslovnih banaka

466 mil € gubitak (

Sniženjem cijena zemnog plina za 40 posto nova tvrtka na tržištu, Gen-I, naglo je privukla na svoju stranu čak 16.000 slovenskih potrošača

Plinski distributeri u šoku

To start up poduzeće osnovano 2006. uzdrma-lo je slovensko tržište plinom čijih se 18 dis-tributera uljuljalo u čahuru visokih marži. No-vopridošla tvrtka među državne distributere najprije se pročula po nižim cijenama električ-ne energije. Zahvaljujući znanju i sposobnosti-ma petnaestak respektabilnih stručnjaka koji su na energetskom tržištu znali pronaći jef-tinije isporučitelje struje, Gen-I brzo je privu-kao brojne potrošače. Dok se događao taj tran-

sfer, zbunjeni državni distributeri nisu reagirali. Tješili su se da s domaćinstvima ionako imaju samo gubitke, pa nije šteta prijeđe li dio potro-šača novoj konkurenciji. Nakon tri godine “še-grtovanja” u elektrodistributivnim poslovima, Gen-I ponudio je potrošačima i 40 posto jeftini-ji plin. Odziv je premašio sva očekivanja. Gen-I ima trenutačno 16.000 kupaca plina. Za razliku od elektrodistributera, stari trgovci plinom re-agirali su munjevito snizivši cijene u prosjeku

za 20 posto. Najveći distributer, Energetika Lju-bljana, da bi zadržao kupce snizio je cijenu pli-na u samo mjesec dana za čak 40 posto. Robert Golob, predsjednik uprave Gen-I, takvu reakciju objašnjava time da se na prodaji plina zgrtala tako velika dobit da će se stari distributeri boriti za svakog potrošača. “Među 18 distributera ni jedan nije siromah”, tvrdi Golob dodajući kako su najveći distributeri zgrtali i po više desetaka milijuna eura dobiti.

16 Broj 3749, 22. listopada 2012.STIL Privredni vjesnik

*vijesti

Zadovoljni privatni iznajmljivači na Malom LošinjuU devet mjeseci ove godi-ne u privatnom smještaju Malog Lošinja ostvareno je 870.000 noćenja, po-kazuje online anketa pro-vedena među lošinjskim agencijama posrednicima i privatnim iznajmljivači-ma. Prema rezultatima an-kete vidljivo je kako više od 86 posto iznajmljivača izravno komunicira s turi-stima putem e-maila, 33 posto iznajmljivača radi s više agencija, a 21 po-sto radi s agencijama koje imaju sjedište izvan Loši-nja.

Radionice o razvoju turističkih projekataTurističke zajednice Bara-nje i Općina Bilje u surad-nji s Kamping udruženjem Hrvatske, Turističkom za-jednicom Osječko-baranj-ske županije i Istarskim menadžment centrom te uz potporu Ministarstva turizma, poziva sve zain-teresirane na besplatne ra-dionice koje će se održati 24. i 25. listopada u Be-lom Manastiru. Radionice će se održati na teme: Mo-gućnosti otvaranja malih kampova na kontinentu, Uporaba modernih medi-ja i tehnologija u strate-giji promocije destinaci-je i prodaje doživljaja te Stvaranje novih održivih destinacijskih doživljaja i njihova prodaja.

Okupljanje hrvatskih karnevalistaU Dubrovniku je održana Godišnja skupština Hrvat-ske udruge karnevalista na kojoj je, među ostalim, usvojen program rada te udruge za 2013. godinu. Dogovoreno je sudjelova-nje na karnevalima u Hr-vatskoj te uspostavljanje suradnje s karnevalskim udrugama i gradovima u inozemstvu.

N akon što je tim stručnjaka iz zagrebačkog In-

stituta za turizam zajedno s kolegama iz drugih in-stitucija prije više od go-dinu dana počeo izrađivati Glavni plan strategije ra-zvoja hrvatskog turizma, na Danima hrvatskog tu-rizma predstavljeno je 13 glavnih točaka tog plana. U sljedećih mjesec dana prijedlozi po tim točkama otvoreni su za javnu ra-spravu, a nakon toga izra-dit će se dokument Stra-tegija razvoja hrvatskog turizma do 2020. godine, koji će ići na Vladu te po-tom na usvajanje u Hrvat-ski sabor.

Strategija mora odgo-voriti na brojna pitanja, među ostalim i kako za-štititi krajolik, što učiniti s nautikom i kampovima te kakav nam je uopće port-felj privatnog smještaja

koji u ukupnim smještaj-nim kapacitetima čini 47 posto.

Ankete dokazuju da strani turisti percipiraju Hrvatsku kao zemlju za (samo) ljetni odmor, što znači da turistički poten-

cijali nisu do kraja iskori-šteni. “Htjeli bismo druk-čije upravljati turizmom, pokrenuti investicijski ci-klus te osigurati podlo-gu za privlačenje sredsta-va iz EU fondova”, rekao je voditelj projekta izra-de Glavnog plana strate-gije Siniša Horak.

Jačati poduzetništvoU Glavnom planu je nave-deno 13 ključnih ograni-čenja zbog kojih ne može-mo turizam iskoristiti na pravi način. Neke od že-

lja navedenih u tom planu su očuvanje kulture, zau-stavljanje iseljavanja mla-dih stručnjaka, očuvanje naslijeđenog za buduće generacije.

Iako se već dugo go-vori o tome kako Hrvat-ska treba razvijati razne selektivne oblike turiz-ma - primjerice kulturni, adrenalinski, zdravstve-ni - konačno će se sada to i službeno naglasiti u jednom relevantnom do-kumentu. Njegovi autori vjeruju kako će, provede

li se vizija koju taj doku-ment opisuje, do 2020. tu-ristički prihod udvostru-čiti i iznositi 12 do 14 milijardi eura. Postojanje strategije trebalo bi omo-gućiti lakše investicije, posebice u hotelijerstvu, te shodno tome izgradnju od 14.000 do 21.000 no-vih soba i podizanje stan-darda u hotelima. Pred-viđa se da će za to biti nužno uložiti od 3,5 do 4,5 milijardi eura. U iz-gradnju 10.000 mjesta u kampovima utrošit će se 600 milijuna eura, a dalj-njih 1,5 milijardi eura u podizanje standarda u pri-vatnom smještaju. Poten-cijal za privlačenje inve-sticija iznosi 10 milijardi eura, a uz sve to potrebno je osigurati uvjete za jača-nje poduzetništva, zaklju-čeno je na predstavljanju Glavnog plana strategije razvitka turizma. (S.P.)

N akon što Hr-vatska sljede-će godine uđe u

punopravno članstvo Eu-ropske unije, imat ćemo mogućnost korištenja jedne milijarde eura iz kohezijskog i struktur-nih fondova. Na natječa-je mogu aplicirati samo potpuno spremni gospo-darski projekti što zna-či da moraju imati studij-sku analizu i građevinsku dozvolu ako je riječ o iz-gradnji nekih objekata.

Važno je istaknuti kako se neće primjenjivati jed-naki standardi za male i velike projekte, rekao je Jakša Puljiz, zamjenik ministra regionalnog ra-zvoja i fondova EU-a na prezentaciji Hrvatski tu-rizam i fondovi EU odr-žanoj u sklopu Dana hr-vatskog turizma. Dodao je kako je vrlo važno ula-gati u kadrove, posebice u stručnjake koji imaju sektorska znanja i zna-ju kako treba pripremi-

ti neki projekt za aplici-ranje za sredstva iz EU fondova. U Ministarstvu očekuju kako će zbog toga već ove godine oko tisuću ljudi proći eduka-ciju za praćenje i “bara-tanje” europskim fondo-vima. Tri komponente programa IPA za koje se među ostalima mogu na-tjecati turistički projekti su prekogranična surad-nja, regionalna konku-rentnost i ruralni razvoj. (S.P.)

GLavni pLan i stRateGiJa RaZvOJa hRvatskOG tuRiZMa

MiLiJaRda euRa čeka

Plan u 13 točaka

Tisuću ljudi na edukaciji za programe EU-a

Tijekom sljedećih mjesec dana prijedlozi razvoja domaćeg turizma su otvoreni za raspravu, a nakon toga izradit će se konačna strategija

Do 2020. čak 1,5 milijardi eura uložit

će se u podizanje standarda u

privatnom smještaju

trebao bi iznositi turistički prihod 2020. godine

12 do 14 mlrd € (

17Broj 3749, 22. listopada 2012. HRWWWATSKAwww.privredni.hr

*vijesti

M San na prvom mjestuZagrebačka M San Grupa lani je ostvarila 246 mili-juna eura prihoda. Tako je zauzela prvo mjesto na lje-stvici najvećih kompani-ja po prihodima u Adriatic regiji. U prvih pet uključe-ni su i Comtrade Grupa iz Beograda, slovenska Avte-ra, globalni vendor IBM i regionalni sistem integra-tor S&T Group, pokazuje istraživanje analitičke tvrt-ke IDC Adriatic. U 2011. godini 100 najvećih IT po-duzeća po prihodu u Adria-tic regiji ostvarili su 2,53 milijarde eura i zapošljava-li više od 13.000 radnika.

Mjerač brzine interneta

Hrvatska agencija za po-štu i elektroničke komu-nikacije uskoro će u rad pustiti HAKOMetar - cer-tificirani softverski alat za mjerenje brzine širokopo-jasnog pristupa interne-tu. Mjerenja ovim alatom će krajnjim korisnicima moći poslužiti kao dokaz u postupku rješavanja pri-govora na pruženu brzinu širokopojasnog pristupa internetu. HAKOMetar je izrađen u suradnji s CAR-Netom, a aplikacija će se od 5. studenoga moći be-splatno preuzeti s HA-KOM-ovih internetskih stranica.

Brže surfanje diljem ZagrebaNakon što je u srpnju ko-risnicima ponudio veću dostupnost 4G mreže u Splitu, Osijeku i Rije-ci, Hrvatski Telekom od prošlog tjedna znatno ve-ćem broju Zagrepčana omogućuje surfanje na toj najnaprednijoj mre-ži današnjice. Tako ovim mobilnim internetom po-sljednje, četvrte, generaci-je od prošlog tjedna mogu surfati korisnici u 20 za-grebačkih kvartova. Ovim proširenjem trenutačna populacijska pokrivenost Zagreba 4G mrežom HT-a temeljenoj na LTE tehno-logiji iznosi 50 posto.

Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

B izDil.hr je portal na kojem male i srednje tvrtke,

kao primarna ciljna sku-pina, mogu kupovati ra-zličite proizvode i uslu-ge po najboljim tržišnim uvjetima. Putem tog por-tala tvrtke mogu slati upi-te za ponude izravno do-bavljačima, te na taj način BizDil štedi njihovo vrije-me i novac te postaje nji-hov virtualni interni odjel nabave.

Slavko Gazić, osni-vač portala, ističe kako mu je želja da na Biz-Dilu uvijek budu dostu-pni određeni proizvodi i usluge za kojima posto-ji stalna potreba malih i srednjih tvrtki, kao što su usluge grafičkog dizajna, profesionalnog fotografi-ranja, nabave telekomuni-kacijske opreme ili struč-ne literature, izrade web stranica te, među ostalim, oglašavanja. “Dobavlja-či, među kojima je upra-vo najviše malih i srednje

velikih tvrtki, iznimno su pozitivno reagirali na po-kretanje BizDil portala jer im je on idealna mar-ketinško-prodajna plat-forma. Portal je počeo s radom u rujnu i već je okupio oko 40 uglednih dobavljača iz različitih se-gmenata, a taj broj će se s vremenom povećavati. “Bilo je dobavljača koji su rekli da im prodaja ide

fenomenalno i da nemaju potrebe za nekim dodat-nim marketinško-prodaj-nim kanalima i alatima. A bilo je i onih koji nisu že-ljeli ni razgovarati o nekoj suradnji”, objašnjava.

Projekt se intenzivno počeo razvijati u ožujku, a na njemu je kontinuira-no radio tim od četiri oso-be - stručnjaka u području razvoja softvera, internet marketinga, marketin-ga i prodaje, uz povreme-ne asistencije i uključiva-nje još ponekog znalca. “Financiran je isključi-vo privatnim kapitalom, a za daljnji razvoj i tržišnu

ekspanziju dobrodošli su potencijalni investitori”, kaže Gazić.

Rješenje za mobiteleIdeja o pokretanju ovog rješenja rezultat je duljeg Gazićevog promišljanja o tomu kako je B2B (Busi-ness to Business) segment u online svijetu zapostav-ljen, te da ima prostora da se upravo malim i sred-njim tvrtkama kao naj-aktivnijem dijelu gospo-darstva ponudi nešto što će im olakšati poslovanje i što će im u ovo vrijeme krize donijeti, kako nove kupce, tako i smanjenje ulaznih troškova.

Valja naglasiti kako postoji sličnost BizDila s portalima za grupnu ku-povinu koji su pridonijeli popularizaciji online trgo-vine. Stoga su i neki ko-munikacijski elementi tih portala iskorišteni i u ovo-me projektu. “Ipak, naša

ponuda bazira se na onim proizvodima i uslugama koji su zanimljivi podu-zetnicima”, napominje.

ICT sektor u Hrvat-skoj, smatra Gazić, vrlo je aktivan, posebice u se-gmentu razvoja. “Imamo odlične male developer-ske tvrtke koje su znanjem konkurentne na svjetskom tržištu. IT sektor ne po-znaje granice i danas s do-brom idejom i kvalitetnim proizvodom možete biti prisutni na globalnom tr-žištu i konkurirati velikim igračima”, tvrdi on do-davši kako bazična edu-kacija nije dovoljna da bi IT stručnjak bio konku-rentan svojim kolegama u inozemstvu.

Profit u ICT segmentu“Tehnologija se strahovito brzo razvija i mora se ići ukorak s tim razvojem. Na sreću, internet je otvorio neograničene mogućnosti

učenja i usavršavanja. Ta-kođer, siguran sam kako ćemo ulaskom u EU pro-fitirati u onim sektorima u kojima smo dio svjetskih trendova, kao što je ICT segment. Na žalost, tako nije u svim dijelovima na-šeg gospodarstva”, nagla-šava Gazić.

BizDil portal već se može koristiti na mobil-nim telefonima, a njego-vi začetnici i razvojni in-ženjeri planiraju širenje u zemlje regije. “Već smo započeli razgovore s po-tencijalnim partnerima, međutim, to nam sada nije prioritet. Trenutačno smo otvoreni za suradnju i in-vestitore jer za daljnji brži tržišni rast i ekspanziju trebamo dodatni kapital i podršku”, ističe Gazić ot-krivši kako je u pripremi još jedan inovativan onli-ne projekt koji je pobije-dio na jednom nacional-nom natječaju.

BizDil.hr

Virtualni odjel nabaVePostoji sličnost BizDila s portalima za grupnu kupovinu koji su pridonijeli popularizaciji online trgovine. Stoga su i neki komunikacijski elementi tih portala iskorišteni i u ovome projektu

Ponuda se bazira na proizvodima i uslugama koji su zanimljivi poduzetnicima

dobavljača na portalu

oko 40(BizDil počeo s radom

u 9. mjesecu 2012.(

18 Broj 3749, 22. listopada 2012.PST! Privredni vjesnik

KNJIGOMETARPripremila: Vesna Antonić

Olja Savičević IvančevićMAMASAFARI I OSTALE STVARIAlgoritam

Popudbina je možda prava riječ za sadržaj ove zbirke, jer su njena tri ciklusa manje ili više izravno vezana za puto-vanja. Obilje koje čini popudbinu, a koje nužno mora biti kondenzirano kako bi stalo u manju knjigu-torbu, mogli bismo grubo razvrstati u pjesme-reportaže, pjesme-pu-topise, pjesme-dokumentarce, pjesme-pamflete, pjesme-eseje, pjesme-fikcije, pjesme-priče, obične pjesme u prozi, obične pjesme, bilješke…

Margrit CoatesKOMUNICIRANJE SA ŽIVOTINJAMAPlanetopija

Uz fotografije brojnih životinja s kojima je autorica radila, knjiga donosi korisne savjete i praktične vježbe uz pomoć kojih ćemo spoznati što životinje doista misle i osjećaju i što poručuju te kako im pomoći da prevladaju traumu zbog zlostavljanja, bolesti, selidbe ili tugu zbog gubitka ljudskog ili životinjskog prijatelja. Ponekad je dovoljno strpljenje i ljubav, ponekad je nužna pomoć veterinara, a od velike ko-risti mogu biti i razne holističke terapije.

Jean CocteauUŽASNA DJECADisput

U ovom romanu Cocteau sažima sve svoje omiljene teme i opsesije – adolescentna dob, fascinacija anđeoskim likom, incest, smrt, fantastično i čudesno, kazališnost zatvorena prostora, zrcalo, onostranost, ceremonijalno ozračje, izoliranost, upućenost u tajne drugoga svijeta – i nastavlja probijati sve žanrovske granice. Nastalo u svega mjesec dana, ovo djelo spaja osobni očaj i beznađe s iden-tičnim stanjem duha vremena između dva rata.

Vladimir StojsavljevićLJETNI DNEVNIK RATAFraktura

Napisan usred zračnih opasnosti, u vrijeme kada je sve bilo dramatično, kada je Vukovar bio pred padom, slike s malih ekrana i novinske vijesti govorile su o okupaciji i novim žrtvama, a surova, brutalna stvarnost grunula je u život svakog pojedinca, ovaj je roman i danas, više od 20 godina od prvog izdanja, iznimno zanimljiv, snažan i živo-tan. Stojsavljević je savršeno ocrtao atmosferu Zagreba 1991. – vrijeme kada pucaju prijateljstva i ljubavi te se ot-kriva kakav je tko u stvarnosti.

Jo NesbøŽOhARIProfil

Norveški veleposlanik pronađen je mrtav u motelskoj so-bici u Bangkoku s raskošno ukrašenim tajlandskim nožem zabodenim u leđa. U njegovu automobilu na parkiralištu otkriven je kovčeg jezovita sadržaja koji bi mnogima mo-gao nauditi. Tek što se vratio iz Australije, Harry Hole odlazi u Aziju u kojoj mu je sve nepoznato. Bangkok je osebujan grad, misterij za svakoga tko se ondje zadrži. Hole će ići do kraja, zaviriti u samu srž ljudske duše i doći do nevjerojat-nih otkrića…

Rabljena oprema za stočarstvoDAN-BOS, Thisted, Dan-ska. Tvrtka nudi povolj-no korištene linije za mu-žnju mlijeka kapaciteta od 2x8 do 2x14 jedinica. Proizvođači SAC, Alfa-Laval, Strangko. Također nudimo različite kapacite-te tankova za držanje mli-jeka kao i drugu stočarsku i poljoprivrednu opremu. Posjetite nas na www.bosnia.dk ili na engle-skom www.secondhan-dequipment.com. Sva se ponuđena oprema nalazi u Danskoj. Kontakt: info@secondhand-equipment.com, +45 97926100.

Vodeni toboganiPol-GLass, Wolczkowo, Poljska, www.pol-glass.com. Tvrtka se bavi pro-jektiranjem, izgradnjom i montažom vodenih tobo-gana za vodene parkove, bazene i slično. Posjedu-je vlastiti stručni tim inže-njera, projektanata te su-rađuje s velikim brojem arhitektonskih ureda koji se bave projektiranjem vodenih parkova, baze-na i plivališta. U procesu projektiranja, modeliranja i konstruiranja tobogana koriste najnovije računal-ne programe. U vlastitim proizvodnim halama izra-đuju najkvalitetnije sli-deove od poliesterskog laminata ojačanog stakle-nim vlaknima. Konstruk-cije za tobogane izrađuju od običnog i plemenitog čelika, a pojedine elemen-te izrađuju i od nehrđaju-ćeg čelika. Prilikom mon-taže tobogana montažni

tim tvrtke koristi alpini-stičku tehniku (minimalna upotreba skela). Kontakt: office@pol-glass.com, +48 91 4878154, +48 503 043099.

Suradnja

JVC Ivkon, Minsk, Bje-lorusija, www.ivkon.by. Tvrtka proizvodi slasti-ce i slatkiše (praline, žele, souffle...). Traže distribu-tere i uvoznike te hrvatske proizvođače za zajednič-ku proizvodnju. Kontakt: Darina Milevskaya, iv-kon.export@gmail.com, +375 17 2161976, +375 296 874474.

KošuljeDavco, Bukurešt, Ru-munjska, www.davco.ro. Tvrtka je proizvođač ko-šulja za muškarce, žene i djecu. Klijenti tvrtke su: Hugo Boss, Pierre Cardin, Marinelli, River Island, French Connection, Me-tro, Selgros, Cora. Kon-takt: Angheluta Carmen, office@davco.ro, +40 21 4136794, +40 723680310.

ZastupanjeT.D.I., Veliko Trojstvo, www.tdi.hr. Tvrtka traži zastupnike u Italiji, Nje-mačkoj, Austriji, Poljskoj. Proizvode metalnu galan-teriju, proizvode od žice, stalke za cvijeće, balkon-ske košarice. Imaju i ve-like kapacitete uslužnog elektrostatskog plastificira-nja metala. Kontakt: Davor

Tejić, info@tdi.hr, +385 43 217057, +385 98 1822218.

MotocikliChongqing Jijnjue Mo-torcycle, Chongqing, Kina, www.chinajinjue.com. Tvrtka je proizvođač motocikala i nudi svoje proizvode. Kontakt: Gan Hui, cqgh20@126.com, +86 23 66290107, +86 13883106873.

Montažne kućeBK Housing, Glinianka, Poljska, www.bkhousing.pl. Tvrtka je proizvođač mobilnih i modularnih kuća. Grade i ljetnikov-ce, jeftine socijalne gra-đevine, bave se nadograd-njom te izgradnjom javnih i prosvjetnih objekata (dječji vrtići, uredi, hote-li...). Zainteresirani su za suradnju s osobama i tvrt-kama koje su specijalizi-rane za distribuciju obje-kata toga tipa. Kontakt: Ewa Brolska, info@bkho-using.pl, +48 22 7899542.

Aluminij

Grupo Andalucia, Fuenla-brada, Španjolska, www.grupoandalucia.org. Tvrt-ka se bavi proizvodnjom anodiziranog aluminija i aluminija s praškastim premazom. Zainteresira-na je za poslovanje s hr-vatskim poduzetnicima te traži zastupnike i distribu-tere za svoje proizvode. Kontakt: yasmina.jara@grupoandalucia.org, +34 91 6422445.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

IZBOR IZ NADMETANJA

hRVATSKARačunalna oprema i potrepštineKnjižnice grada Zagre-ba nabavljaju računalnu opremu i potrepštine. Rok dostave ponuda je 5. stu-denoga.

Operacijski i medicinski kompletiKBC Split nabavlja ope-racijske i medicinske komplete. Rok dostave ponuda je 22. studenoga.

Filteri i aktivni ugljenNacionalna i sveučiliš-na knjižnica u Zagrebu nabavlja filtere i aktivni

ugljen. Rok dostave ponu-da je 13. studenoga.

Najam vozilaGrad Zagreb nabavlja us-luge najma vozila. Rok dostave ponuda je 25. li-stopada.

REgIJAUltrazvučni aparatiOpća bolnica Gradiška nabavlja ultrazvučne apa-rate. Rok dostave ponuda je 6. studenoga.

Osiguranje prenoćištaUprava za indirektno opo-rezivanje BiH u Banjoj Luci nabavlja usluge osi-

guranja prenoćišta na po-dručju grada Sarajeva. Rok dostave ponuda je 14. studenoga.

Putnička vozilaCeste Federacije BiH u Sarajevu nabavljaju put-nička vozila. Rok dostave ponuda je 13. studenoga.

Briefing e-servisi d.o.o.tel.: 01/5501-511fax.: 01/5501-555nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

19Broj 3749, 22. listopada 2012.www.privredni.hr

STEČAJEVINEKRETNINEDRAŽBE

Pješčara bez koncesije za manje od 700.000 kunaTvorničke hale tekstil-ne industrije, prateći objekti i oprema u Ča-kovcu, ukupne površine 26.503 četvorna metra i procijenjene vrijednosti 14.370.560 kuna. Mogu-ća je i pojedinačna proda-ja nekretnina po etažama i strojevima. Jamčevi-na je pet posto i plaća se najkasnije tri dana pri-je ročišta za dražbu. Ra-zgledavanje je moguće uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na telefon 091/2010 001. Dražba se održava 23. li-stopada 2012. u 12 sati u zgradi Trgovačkog suda u Varaždinu, B. Radića 2, soba 230/II.

Teretni automobil Fiat Ducato 2,5D, proizveden 1999. godine, procije-njene vrijednosti 62.000 kuna bez PDV-a. Jamče-vina je 10 posto i plaća se do 22. listopada 2012. na žiro-račun Tron d.o.o. u stečaju. Razgledavanje je moguće po dogovoru na telefon 098/1706 649. Ponude se primaju do 23. listopada 2012., a javno otvaranje ponuda bit će istoga dana u 11 sati.

Teretni automobil Volkswagen Transpor-ter 1,9 TDI, proizveden 2008. godine,, registri-ran u Osijeku, procije-njene vrijednosti 82.000 kuna bez PDV-a. Jamče-vina je 10 posto i plaća se do 22. listopada 2012. na žiro-račun Tron d.o.o. u stečaju. Razgledavanje je moguće po dogovoru na telefon 098/1706 649. Ponude se primaju do 23. listopada 2012., a javno otvaranje ponuda bit će istoga dana u 11 sati.

Stroj za izradu tiska na PVC foliji, talijanske proizvodnje, star 13 go-

dina, procijenjene vrijed-nosti 445.000 kuna. Jam-čevina je 50.000 kuna i plaća se do 22. prosin-ca 2012. Razgledavanje je moguće po dogovoru na telefon 098/1706 649. Ponude se primaju do 24. listopada 2012.

Parketi, laminati, po-dovi i ostalo procijenje-ne vrijednosti 3.660.170 kuna s PDV-om. Jamče-vina je pet posto, a ra-zgledavanje je moguće svakim radnim danom od 9 do 12 sati, uz prethodnu najavu na broj telefona 099/2294 488. Pokretni-ne ne mogu biti prodane za iznos koji bi bio manji od procijenjene vrijed-nosti. Na pokretninama je upisano razlučno pra-vo u korist Hypo Alpe-Adria banke. Ponude se primaju do 25. listopa-da 2012., a javno otvara-nje obavit će se 29. listo-pada 2012. godine u 11 sati u Zagrebu, Amruševa 7 (ured javnog bilježnika Jasne Žitko).

Sto posto vlasništva tr-govačkog društva LA-BRA-CO d.o.o. iz Siska, procijenjene vrijednosti 50.000 kuna. Jamčevi-na je pet posto, a uvid u poslovnu dokumentaciju može se dogovoriti sva-kim radnim danom, od ponedjeljka do petka, u vremenu od 9 do 12 sati, na telefon 099/2294 488. Ponude se primaju do 25. listopada 2012. Javno otvaranje ponuda obavit će povjerenstvo dana 29. listopada 2012. u 12 sati u uredu stečajnog upravi-telja na adresi Ivanečka 1, Zagreb.

Gospodarski kompleks štala za krave s prate-ćim sadržajima, uprav-nom zgradom i skla-

dištem u Petroviji kod Umaga, ukupne površine 29.227 četvornih metara i procijenjene vrijednosti 1.090.000 kuna. Jamče-vina je 10 posto i plaća se najkasnije do 25. listopa-da 2012. godine. Razgle-davanje je moguće uz prethodni dogovor sa ste-čajnim upraviteljem Hi-stria Group d.d., u steča-ju, na mobitel 098/9023 000 ili telefon 052/432 728. Ponude se primaju do 25. listopada 2012. Prispjele ponude otvarat će stečajni sudac na roči-štu koje će se održati 8. studenoga 2012. u 9.30 sati na Trgovačkom sudu u Rijeci, Stalna služba u Pazinu, Pazin, Dršćevka 1, sudnica 5.

Građevinsko zemlji-šte u Karlovcu površine 4869 četvornih metara i procijenjene vrijedno-sti 3.280.500 kuna. Jam-čevina je 100.000 kuna i plaća se najkasnije pet dana prije održavanja dražbe. Razgledavanje uz dogovor sa stečajnim upraviteljem na telefon 098/387 098. Dražba će se održati 26. listopa-da 2012. u 8.45 sati u zgradi Suda u Karlovcu, Trg hrvatskih branitelja 1/III.

Pješčara za iskop pije-ska, bez koncesije, u Te-rezinom Polju, Virovitič-ko-podravska županija, procijenjene vrijednosti 694.183 kune. Nekret-nina se ne može proda-ti ispod navedene cijene. Jamčevina je 69.418,34 kune, a razgledavanje je moguće uz najavu stečaj-nom upravitelju na tele-fon 098/311 312. Dražba se održava 26. listopada 2012. u 11.40 sati na Tr-govačkom sudu u Zagre-bu, soba 85/II.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Pogled u svijet

dr. uroš dujšin

P otkraj 19. stoljeća monopolni je ka-pitalizam na krili-

ma niza novih izuma pre-obrazio svjetsku privredu. No to “zlatno doba” bilo je također doba velikih nejednakosti, s američkim “barunima razbojnicima” i europskim gavanima koji su nakupili ogromna bogatstva. No s rastućom nejednakošću nastao je i strah od socijalističkih re-volucija, pa je uslijedio i niz reformi – od Roose-

veltovog New Deala do Lloyd Georgeova “na-rodnog proračuna”. Time se željelo društvo učiniti milosrdnijim bez kočenja poduzetništva.

I modernom je druš-tvu potrebna slična revi-zija kako bi se ublažila nejednakost bez ugroža-vanja privrednog rasta. Ta je dilema prisutna kako u Americi tako i u Europi: u većem dijelu zemalja u usponu tamošnji bi čelni-ci najradije gurnuli pita-nje nejednakosti pod te-pih. Kinezima smetaju novi bogataši, a Indijcima izostanak borbe protiv ko-rupcije. U suštini, radi se o krizi ideja. Desničari ne vjeruju da je nejednakost važna. Ljevica nastoji po-većati stope poreza na do-hodak bogataša, što je glupo u vrijeme kada tre-ba privući poduzetnike i kad su vlade, s većim utje-

cajem od onoga iz doba Roosevelta i Lloyd Geor-gea, preopterećene zahtje-vima za većom rastrošno-šću. Potrebna je, dakle, ozbiljna revizija stanja.

Bogati sve bogatijiTreba li doista ukloniti ne-jednakost? Globalizacija i inovacije su je u svjetskim razmjerima smanjile, jer siromašnije zemlje hva-taju korak s onim bogati-jima. No unutar mnogih zemalja razlike u dohoci-ma su se povećale. Više od dvije trećine svjetskog

stanovništva živi u ze-mljama u kojima su se na-kon 1980. dohodovni dis-pariteti povećali, često do velikih razmjera. U Ame-rici je udjel u narodnom dohotku najbogatijih 0,01 posto obitelji, njih oko 16.000, porastao od jedan posto u 1980. na sadašnjih pet posto što je čak i više nego potkraj 19. stoljeća.

U izvjesnoj je mje-ri umjerena doza nejed-nakosti dobra stvar. Ona povećava poticaje radu i ulaženju u rizike; nagra-đuje darovite inovato-re koji pokreću privredni razvoj. Oduvijek se zna-lo: što je tržište globalni-je, to je veća i nagrada za pobjednike. No nejedna-kost je dosegla granice u kojima može biti neefika-sna i opasna za razvoj. To je najočitije u zemljama u usponu. U Kini se krediti dodjeljuju državnim podu-

zećima i insajderima s do-brim vezama; elite koriste i niz monopolističkih situ-acija. U Rusiji bogatstvo oligarha čak je i manje po-vezano s poduzetništvom; u Indiji je vrlo čest isti slu-čaj. Otuda i potreba za jed-nom novom agendom koja bi trebala riješiti problem nejednakosti bez ugroža-vanja rasta.

Što učinitiKao prvo, treba napasti monopole i interesne gru-pe. Tu je i krucijalno pita-nje reforme školstva, koja olakšava socijalnu mobil-nost putem jačanja držav-nih škola. Isto tako treba ukloniti i distorzije na tr-žištu rada, naročito u Eu-ropi, a sličnih pojava ima i u Kini.

Kao drugo, treba usmjeriti državne izdat-ke na siromahe i mlade. U zemljama u usponu previ-še novca odlazi na izdat-ke koji koriste bogatašima kao i na neodržive susta-ve mirovinskog osigura-

nja, naročito u sve starijoj Europi, a treba ojačati i predškolsko obrazovanje.

Napokon, treba refor-mirati porezni sustav, ne zato da se “šišaju” bo-gataši nego da se novac ubire efikasnije i progre-sivnije. U siromašnijim zemljama, gdje je pore-zna evazija uobičajena, trebalo bi sniziti stope i poboljšati naplatu kao i ukinuti porezne olakšice bogatašima. Isto tako tre-ba i smanjiti razliku izme-đu poreznih stopa na nad-nice i dohotke od kapitala i više se osloniti na efika-sno ubiranje poreza za bo-gataše, kao što su neki po-rezi na imovinu.

Nejednakost je dosegla granice u kojima može biti neefikasna i opasna za razvoj

Kako reformirati kapitalizam

20 Broj 3749, 22. listopada 2012.SVIJET FINANCIJA Privredni vjesnik

P rema rezultatima obrade statistič-kih izvješća po-

duzetnika za razdoblje od siječnja do lipnja ove go-dine, 92.787 poduzetnika zapošljavalo je 841.396 radnika. Rezultati su još jednom potvrdili da je osnovno obilježje hrvat-skoga gospodarstva ve-lika koncentracija broja poduzetnika i broja zapo-slenih u djelatnosti trgo-vine i prerađivačkoj in-dustriji, kaže se u analizi Financijske agencije.

Najviše je poduzetni-ka iz djelatnosti trgovi-ne, njih 25.795 (27,8 po-sto svih poduzetnika), u kojoj ima 186.387 zapo-slenih (22,2 posto ukupno zaposlenih). Prerađivač-ka industrija ima najviše zaposlenih, njih 229.783

(27,3 posto ukupno zapo-slenih), kod 11.221 podu-zetnika (12,1 posto svih poduzetnika). U strukturi hrvatskoga gospodarstva trgovina i prerađivačka industrija imaju zajedno blizu polovine broja po-duzetnika i broja zaposle-nih, 37.016 poduzetnika (39,9 posto svih poduzet-nika), te 416.170 zaposle-nih (49,5 posto ukupno zaposlenih).

Kao i kod bro-ja poduzetnika i broja zaposlenih, prema ostvare-nome ukupnom prihodu i uku-pnom rashodu, dominantna je uloga djelatno-sti trgovine i pre-rađivačke industri-je, koje zajedno

ostvaruju više od polovi-ne ukupnih prihoda i uku-pnih rashoda: 61,7 posto u k u p n i h p r ihoda

(179,7 milijardi kuna) i 61,4 posto ukupnih rasho-da (173 milijarde kuna). Prema veličini ukupnog prihoda i prema veliči-ni ukupnog rashoda, naj-veći udio, više od jedne trećine, ima djelatnost tr-govine sa 35 posto uku-pnih prihoda (101,8 mi-lijardi kuna) i 35,7 posto ukupnih rashoda (100,7 milijardi kuna). Slijedi

prerađivačka indu-strija sa 26,7 po-

sto ukupnih prihoda (77,8 milijardi kuna) i 25,7 po-sto ukupnih rashoda (72,3 milijarde kuna).

Relativno dobro poslovanjePrema istom razdoblju prethodne godine, podu-zetnici su, ukupno gle-dajući, relativno dobro poslovali jer su prihodi vrijednosno bili veći od rashoda, odnosno ostva-rena je bruto dobit, ali manja za 50,4 posto. Međutim, u četiri su dje-latnosti – djelatnosti pru-žanja smještaja, pripreme

i usluživanja hrane, poslovanju nekret-ninama, građevinar-

stvu te poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu – rashodi vrijednosno bili veći od ostvarenih pri-

hoda, odnosno ostvaren je bruto gubitak, a u prerađi-vačkoj industriji i trgovini ostvarena bruto dobit bila je više od 50 posto manja.

Nakon zadnje tri godi-ne, kada je najveća bruto dobit ostvarena u trgovini, primat je preuzela prerađi-vačka industrija s najve-ćom bruto dobiti u prvom polugodištu 2012. godine. U prvom ovogodišnjem polugodištu poduzetni-ci prerađivačke industri-je ostvarili su 5,5 milijar-di bruto dobiti (59,2 posto ukupne bruto dobiti), tr-govci su ostvarili 1,2 mi-lijarde kuna bruto dobiti (12,5 posto ukupne bru-to dobiti), i našli se iza in-formacija i komunikacija, koje su imale 1,4 milijarde kuna bruto dobiti (14,6 po-sto ukupne bruto dobiti).

Financijska agencija o poslovanju u pRvom polugodištu

Prerađivači ostvarili bruto dobit od 5,5 milijardi kunaOsnovno obilježje hrvatskoga gospodarstva je velika koncentracija broja poduzetnika i broja zaposlenih u djelatnosti trgovine i prerađivačkoj industriji

ukupni prihodi prerađivačke industrije

77,8 mlrd kn (ukupni rashodi te industrije

72,3 mlrd kn (

N akon proizvo-đačkih cijena, ti-jekom rujna se

ubrzao i rast potrošačkih cijena. Prema zadnjim po-dacima Državnog zavo-da za statistiku, potrošačke su cijene u rujnu porasle za pet posto na godišnjoj razi-ni, što je najviša stopa rasta od listopada 2008. godine, dok su na mjesečnoj zabi-lježile rast od 1,4 posto.

Na godišnjoj razini rast cijena očekivano je najviše potaknut višim ci-jenama energije i prehra-ne. U košarici CPI (koša-rica potrošačkih dobara i usluga praćenih iz mjeseca

u mjesec, ne uključujući plaćeni porez) cijene pre-hrane te stanovanje, voda, energija, plin i druga go-riva sudjeluju s više od 42 posto. S obzirom na visoki udio u košarici potrošač-kih dobara i neelastičnost tih cijena ne iznenađuje ni njihov snažan utjecaj na kretanja potrošačkih cije-na unatoč slaboj potražnji.

Potrošačke su cijene bez energije porasle 2,9 posto na godišnjoj razini, a isključi li se iz indeksa i cijena prehrane, rast izno-si 1,5 posto. Godišnji rast cijena prehrane se ubrzao te iznosi šest posto, pri

čemu su najviše rasle cije-ne voća (18,2 posto) i po-vrća (25,1 posto), što je vjerojatno posljedica du-gotrajnog sušnog razdo-blja. U kategoriji stanova-nje, voda, energija, plin i druga goriva godišnja sto-pa rasta potrošačkih cijena također je blago intenzivi-rana u usporedbi s kolovo-zom te iznosi 13,5 posto s udjelom u ukupnom in-deksu od 15,7 posto.

moguće dodatno ubrzanje cijenaU ovoj kategoriji viso-ke godišnje stope rasta ostvaruju cijene električ-

ne energije (+22,1 posto) i plina (+30,5 posto), pri čemu je godišnja stopa ra-sta kod električne energije ista kao i u kolovozu, dok se rast cijena plina dodat-no ubrzao (u svibnju je električna energija posku-pjela za 20, a plin za 22 posto). No rast cijena bi-lježe i ostale komponente - opskrba vodom (3,7 po-sto) i kanalizacija (sedam posto), po istim stopama kao i u kolovozu, te teku-ća goriva (11,6 posto), što je više nego u kolovozu.

Na mjesečnoj razini rastu potrošačkih cijena najviše su pridonijele ci-

jene odjeće i obu-će koje su porasle za 11,2 posto, što su uobi-čajena sezon-ska kretanja.

“S obzirom na slabu domaću po-tražnju i izosta-nak gospodarskog oporavka, pritis-ci na rast cijena na strani potražnje na domaćem tržištu izo-staju. Ipak, povećanje sto-pe PDV-a, poskupljenje električne energije i pli-na te više cijene prehram-benih proizvoda bit će do kraja godine vidljivi u go-

dišnjim stopama rasta po-trošačkih cijena. Do kraja godine očekujemo i rast cijena grijanja pa bi go-dišnje stope rasta cijena mogle i dodatno ubrzati”, kažu analitičari RBA.

potRošačke cijene

Godišnji rast pet posto

21Broj 3749, 22. listopada 2012. SVIJET FINANCIJAwww.privredni.hr

*vijesti

Hypo: 100 milijuna eura nove štednjeHypo Alpe-Adria-Bank zabilježio je u prvih osam mjeseci rast štednje gra-đana od sedam posto, što je povećanje za 100 mi-lijuna eura. Ponuda za štednju obogaćena je še-stomjesečnom akcijom u kojoj je fiksna kama-ta do 4,3 posto. Banka je proširila i svoju ponu-du nenamjenskih kredi-ta uvođenjem kunskih se-zonskih kredita za iznose do 110.000 kuna uz pro-mjenjivu kamatu od 9,3 posto. Tu je i posebna po-nuda kredita za umirovlje-nike za iznose do 35.000

kuna, uz promjenjivu ka-matu od 8,6 posto. Rok otplate za oba kredita je do sedam godina.

Prihod dm-a gotovo dvije milijardeTrgovački lanac dm u prošloj je poslovnoj godi-ni ostvario ukupni promet od 1,94 milijarde kuna, a očekuju dobit od oko 75 milijuna kuna. Udjel na tržištu drogerijskog asor-timana porastao im je na 26,5 posto. Investirali su više od 48 milijuna kuna, a velik dio uložen je u otvaranje novih prodava-onica kojih je u Hrvatskoj danas 145. Tijekom proš-le godine dm je dobio više od 17.000 molbi za posao, otvorio je 58 novih radnih mjesta, pa danas zapošlja-va 1181 osobu. Iduće go-dine planiraju investirati 55 milijuna kuna u otva-ranje 10 novih trgovina.

Drago Živković zivkovic@privredni.hr

I ako hrvatsko trži-šte osiguranja na-stavlja bilježiti pad,

strani igrači na tom trži-štu ipak ne odustaju. Po-uzdaju se u pozitivan uči-nak skorog ulaska u EU i na činjenicu da je hrvat-sko tržište po prosječnoj visini police osiguranja daleko iza zapadnoeurop-skog, pa prostora za rast ima, barem na papiru. Ta-kva je i logika njemač-kog Ergo osiguranja, ina-če drugog po veličini na njemačkom tržištu, od-mah iza Allianza. Ergo je u Hrvatskoj vlasnik dviju tvrtki koje su nosile ime Victoria, dok su bile vla-snički povezane s austrij-skom Volksbankom. Od-nedavno nose ime Ergo, nakon što je Ergo Austria International preuzeo ma-njinske udjele Österrei­chische Volksbankena u osiguravateljskim društvi-ma u Austriji te Središnjoj i Istočnoj Europi.

Victoria životno osi-guranje i Victoria osigu-ranje bili su mali igrači na tržištu osiguranja. U Hr-vatskoj posluju od 2008., odnosno 2009. godine, i uglavnom nude život-na osiguranja, osiguranja od posljedica nesretnog slučaja, osiguranja imo-vine i osiguranja kućan-stva. Ukupna premija lani im je iznosila tek 5,77 mi-lijuna eura, od čega je samo 180.000 eura ostva-reno u neživotnom osigu-ranju. Sav prihod ostva-ren je preko Volksbanke, što je dosad bio jedini ka-nal prodaje. U obje tvrtke

zajedno radi 16 ljudi, od čega ih je 10 zaposleno u životnom osiguranju.

Novi početakNovi brend za njih znači novi početak, novi inve-sticijski ciklus, ali i nove prodajne kanale, pa i nove vrste osiguranja, kaže Žarko Fatović, pred-sjednik Uprave Ergo ži-votnog osiguranja.

Ergo u Hrvatskoj po-družnica je Ergo Austria Internationala, koji slične podružnice ima još u Češ-koj, Slovačkoj, Sloveniji, Mađarskoj i Rumunjskoj. Vlasnik cijele grupaci-je je Munich Re, najveće svjetsko društvo za reosi-guranje. Ergo je global-na kompanija, posluje u

30 država svijeta, u koji-ma ima 18.000 zaposle-nih i preko 30.000 zastu-pnika. Ostvaruju ukupnu premiju osiguranja od 20 milijardi eura, imovi-na im je vrijedna 3,8 mi-lijardi, a samo prošle go-dine investirali su 117 milijuna eura, kaže Elisa-beth Stadler, predsjed-nica Upravnog odbora Ergo Austria Internati-onala. Veliku većinu pre-mije, 93 posto, ostvaru-ju u životnom osiguranju, ali zadnjih se godina po-kušavaju odmaknuti pre-ma drugim vrstama osi-guranja, s obzirom da je životno osiguranje osobi-to teško pogođeno recesi-jom. Oko 50 posto proda-je ostvaruju kroz banke, a uz Volksbank glavni im je partner UniCredit. U Au-striji su peti po veličini na tržištu osiguranja, a če-tvrti u životnom osigura-nju, s ukupnom premijom od 830,6 milijuna eura, od čega 104,3 milijuna ostvaruju izvan Austrije.

Daljnja ulaganjaHrvatska, prema mišlje-nju Elisabeth Stadler,

ima veliki potencijal ra-sta tržišta osiguranja, jer je prosječna premija tek 280 eura (205 eura u ne-životnom i samo 95 eura u životnom osiguranju), a u EU­u prosjek je čak 2000 eura. U Hrvatskoj će se Ergo orijentirati pr-venstveno na organski rast, ali Elisabeth Stad-ler ne isključuje ni akvi-zicije, ako nađu osigura-vateljsko društvo koje je na prodaju, a ima isti po-slovni model.

“S promjenom bren-da u Hrvatskoj Ergo želi simbolično izraziti svoju predanost daljnjim ulaga-njima i razvoju na hrvat-skom tržištu. Naši planovi uključuju nova ulaganja u prodajne kanale, kao i u diverzifikaciju osigura-vateljskih proizvoda”, za-ključila je Elisabeth Stad-ler na predstavljanju Ergo osiguranja u Zagrebu.

Naravno, promjene u nazivu, ističe Žarko Fato-vić, neće utjecati na ugo-vorne odredbe i ugovo-renu razinu usluga koje su sadržane u postojećim ugovorima s klijentima i poslovnim partnerima.

Ergo: novi brEnD u osiguranju

Hrvatska je malo tržište velikog potencijala

Planovi uključuju nova ulaganja u prodajne kanale, kao i u diverzifikaciju osiguravateljskih proizvoda

premija Ergo osiguranja u svijetu

20 mlrd €(premija u Hrvatskoj

5,77 mil €(

u Hrvatskoj će se Ergo orijentirati prvenstveno na organski rast, ali ne isključuju ni akvizicije, ako nađu osiguravateljsko društvo koje je na prodaju, a ima isti poslovni model

Hrvatska udruga kre-ditnih unija (HUKU) predstavila je kreditnu liniju za obrtnike, obi-teljsko-poljoprivredna gospodarstva i građa-ne, u iznosu od 10 mi-lijuna kuna. Obrtnici ili poljoprivredne zadruge, koji su ponajprije članovi tog saveza udruga, kredit mogu zatražiti za pokre-tanje ili, primjerice, po-ticanje proizvodnje. Kre-ditnom linijom HUKU želi ukazati na to da una-toč krizi u realnom sek-toru u Hrvatskoj posto-ji prostor za kvalitetan iskorak u poslovanju.

Međutim, kako bi taj novac na vrijeme došao u prave ruke, kaže pred-sjednica Udruge Željka Pirija Benaković, valja izmijeniti Zakon o kre-ditnim unijama. Zakon u nekim segmentima, ističe ona, predstavlja kvalitet-nu podlogu, ali potrebno ga je uskladiti s današ-njom situacijom na finan-cijskom tržištu. “Mislim da je izmjena tog zakona u interesu Hrvatske. Jer, kada uđemo u EU, kre-ditne unije iz EU­a moći će otvarati podružnice

na našem tržištu. Hrvat-ska udruga kreditnih unija stoga želi iznaći puteve da financijska sredstva, koja je trenutačno primorana držati u bankama, budu što dostupnija”, objašnja-va. Na području Hrvatske posluje 25 kreditnih udru-ga, a problem je u tome što su one teritorijalno ne-jednako raspoređene te ih u devet županija uop-će nema.

Darko Liović, pred-sjednik Uprave Hrvat-ske agencije za malo gospodarstvo i investici-je, kaže kako HAMAG Invest ima mnogo toga zajedničkog s kreditnim unijama. “Usmjereni smo na tržište malog i srednjeg poduzetništva. Stoga smo započeli stvarati neke za-jedničke ugovorne okvi-re kako bi naši jamstveni programi bili primjenjivi i na kreditne unije”, napo-minje on. (B.O.)

Hrvatska uDruga krEDitniH unija

Neke županije bez kreditnih unija

22 Broj 3749, 22. listopada 2012.SVIJET FINANCIJA Privredni vjesnik

N ovo razdoblje održavanja ob-vezne pričuve

prati visoka likvidnost su-dionika novčanog tržišta. Iako je u tjednu ranije, na samom početku novog razdoblja održavanja ob-vezne pričuve, potražnja za novcem porasla, ka-matne stope nisu zabilje-žile značajniju promjenu. Naprotiv, ponovno su na vrlo niskoj razini, na ko-joj će, ako potražnja zna-čajnije ne poraste, ostati sve do sredine studeno-ga. Potražnja za novcem i dalje je razmjerno visoka, ali potencijalni korisnici su spremni prihvatiti vrlo

nisku kamatnu stopu koja sudionicima s viškom li-kvidnosti često ne odgo-vara. Stoga značajan dio prijavljene ponude osta-je neraspoređen, što se odražava na opseg trgo-vanja. Zato je u porastu iznos sredstava koja de-pozitne institucije deponi-

raju krajem dana u središ-nju banku kao prekonoćni depozit po kamatnoj sto-pi od 0,25 posto. U ovom razdoblju prosječna tjed-na dnevna kamatna stopa iznosila je 1,39 posto, dok je prosječna tjedna pre-konoćna kamatna stopa iznosila 0,8 posto.

Iako bi sudionicima novčanog tržišta aukci-ja trezorskih zapisa Mi-nistarstva financija do-brodošla zbog velikih viškova kratkoročne li-kvidnosti koji bi se njome djelomično neutralizirali, prošli tjedan ona nije odr-žana. Od kraja kolovoza

do početka listopada auk-cije trezorskih zapisa odr-žavane su redovito sva-koga utorka. Budući da zadnja dva tjedna nije bilo aukcije, sudionici s nestr-pljenjem očekuju iduću na koju će odaziv, sudeći po potencijalu likvidnosti, zasigurno biti velik.

Slične okolnosti na novčanom tržištu zadržat će se i u narednom raz-doblju. Zbog visoke li-kvidnosti sustava nema napetosti u trgovanju su-dionika, a kamatne sto-pe zadržavaju se na niskoj razini. Potrebe za održa-vanjem zadane razine na računima depozitnih insti-tucija također su smanje-ne jer većina njih raspola-že dostatnom likvidnošću. Ovakve okolnosti povolj-ne su za sve potencijal-ne korisnike kratkoročnih pozajmica, pa i onih s du-žim rokovima dospijeća, koje se u sadašnjim uvje-tima trgovanja ugovara-ju uz znatno nižu kamat-nu stopu.

Nejasnoće oko sporazu-ma država članica euro-zone, kojim bi se uspo-stavio zajednički nadzor banaka, prekinule su prošlotjedni uspon na

burzama. Među investi-torima sve je rašireniji dojam da se europski po-litičari i ne trude previše nakon što su kamate na obveznice najvećih duž-

nika, poput Španjolske, osjetno pale zbog proš-lomjesečne odluke Eu-ropske središnje banke da će jamčiti otkup tih ob-veznica. Ponovnom rastu

pesimizma pogodovao je i Google, koji je greškom objavio svoje tromjeseč-ne rezultate poslovanja prije zatvaranja burze u New Yorku. Pad dobiti od čak 20 posto na godišnjoj razini izazvao je raspro-daju dionica Googlea, pa je njihova vrijednost ubrzo pala za čitavih de-vet posto, prije nego što je trgovanje obustavlje-no. Nizbrdo idu i dio-nice Microsofta, zbog čega je i indeks Nasdaq u padu. Dobre vijesti dola-ze samo iz Azije gdje je tokijski Nikkei napokon prešao granicu od 9000 bodova.

TržišTe novca Zagreb

U iščekivanju aukcije trezorskih zapisa

Kuna je na prošlotjednoj tečajnoj listi Hrvatske na-rodne banke oslabila pre-ma dvije najvažnije valute

za hrvatske dužnike, euru i švicarskom franku, dok je prema američkom do-laru, uz oscilacije, malo

HrvaTsko deviZno TržišTe

Loš tjedan za kunu

Međunarodno TržišTe kapiTala

Google požurio, burza u panici

Vrijednost Mirexa, obračunske jedinice prosječnog ob-veznog mirovinskog fonda, snažno je porasla prošlog tjedna i dosegnula 175,8505 bodova. To je porast veći od jedan posto na tjednoj razini, što se obveznim miro-vinskim fondovima rijetko događa.

Mirovinski fondovi

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

Odličan tjedan za Mirex

Izvor: HNB primjena od 20. listopada 2012.

ojačala. Srednji tečaj eura do petka je opet premašio 7,53 kune, švicarski fra-nak čvrsto se drži iznad

6,2 kune, dok američ-ki dolar pliva između 5,7 i 5,8 kuna, bliže gornjoj vrijednosti.

5800

5840

5880

5920

5960

6000

19.10.18.10.17.10.16.10.15.10.

13300

13380

13460

13540

13620

13700

19.10.18.10.17.10.16.10.15.10.

3000

3030

3060

3090

3120

3150

19.10.18.10.17.10.16.10.15.10.

3400

3430

3460

3490

3520

3550

19.10.18.10.17.10.16.10.15.10.

7250

7290

7330

7370

7410

7450

19.10.18.10.17.10.16.10.15.10.

8500

8600

8700

8800

8900

9000

19.10.18.10.17.10.16.10.15.10.

FTSE 100 Dow Jones NASDAQ

CAC40 DAX NIKKEI 225

valuta Srednji tečaj za devize

AUD australski dolar 5,985824

CAD kanadski dolar 5,854666

JPY japanski jen (100) 7,291422

CHF švicarski franak 6,234449

GBP britanska funta 9,278359

USD američki dolar 5,777454

EUR euro 7,534955

Jelena drinković

15.10. 16.10. 17.10. 18.10. 19.10.

7.54

7.53

7.52

7.51

7.50

7.49

EUR 5.80

5.78

5.77

5.76

5.74

5.72

USD 6.24

6.23

6.22

6.21

6.20

6.19

CHF

15.10. 16.10. 17.10. 18.10. 19.10. 15.10. 16.10. 17.10. 18.10. 19.10.

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi)AZ obvezni mirovinski fond 179,8398Erste Plavi obvezni mirovinski fond 180,9278PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond 161,9869Raiffeisen obvezni mirovinski fond 175,8322MIREX 175,8505Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi)Otvoreni DMF-oviAZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond 191,2471AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond 214,6107CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond 126,5590Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond 151,5528Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond 154,7791Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond 168,0146Zatvoreni DMF-oviZatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB 104,8672AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 204,0729AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 199,4776AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 214,9743AZ ZABA zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 99,9634AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 156,0618Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond 135,1519CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 110,8348Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla 179,5519Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta 127,7480Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata 190,5960Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR 164,9918Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen 133,4489Zatvoreni dobr. mirovinski fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE 112,5252Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT 153,8729

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 18.10.2012.

180

175

170

180

175

170

MIREX - mjesečni

18.9. 28.9. 8.10. 18.10.

MIREX - tjedni

15.10. 16.10. 17.10. 18.10.

15.10.’12. - 19.10.’12.

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

4

3

2

1

0ponedjeljak utorak srijeda četvrtak petak

u % 8.10.’12. - 12.10.’12.

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

300

200

100

015.10.2012. 16.10.2012. 17.10.2012. 18.10.2012. 19.10.2012.

u mil. kn Ponuda Potražnja Promet

23Broj 3749, 22. listopada 2012.www.privredni.hr

Međunarodne pričuve u blagom paduUkupna aktiva Hrvatske narodne banke na kraju rujna iznosila je 84,82 mi-lijarde kuna, pri čemu je inozemna aktiva iznosila 87,81 milijardu kuna, od-nosno 11,4 milijarde eura. To je za 1,4 milijarde kuna ili 1,7 posto manje nego na kraju kolovoza. Nakon što su u travnju narasle do 93,9 milijardi kuna, od svibnja se međunarodne pričuve smanjuju pa su u rujnu doš-le na razinu iz rujna prošle godine. Prema HNB-ovim projekcijama, međunarod-ne pričuve u potpunosti po-krivaju obveze prema ino-zemnim vjerovnicima koje dospijevaju do kraja dru-gog tromjesečja 2013., što znači da su dostatne za odr-žavanje stabilnog tečaja.

Valamar u porastu za 10 postoValamar Grupa ostvari-la je u prvih devet mjeseci konsolidirane prihode od 951,8 milijuna kuna, što je za 10,5 posto više nego u istom razdoblju prošle go-dine. U turističkim objek-tima Valamara u devet mjeseci je ostvareno uku-pno 3,9 milijuna noćenja, što je porast od 7,5 posto. Po destinacijama, u Pore-ču je porast bio devet po-sto, u Dubrovniku osam posto, u Rapcu pet posto, a na Krku dva posto. Isto-dobno, prihod po smje-

štajnoj jedinici uvjerljivo je najveći u Dubrovniku, 89.907 kuna, a najmanji na Krku, 35.544 kune.

Uljanik smanjio temeljni kapitalSredišnje klirinško depo-zitarno društvo provelo je upis smanjenja temeljnog kapitala za brodogradili-šte Uljanik. Glavna skup-ština donijela je 30. kolo-voza odluku o smanjenju nominalnog iznosa redov-ne dionice sa 300 kuna na 90 kuna. Tako je temeljni kapital Uljanika smanjen sa 670.875.900 kuna na 201.262.770 kuna, podi-jeljen na 2.236.253 redov-ne dionice.

Finvest smanjio zaduženostFinvest Corp objavio je da uredno ispunjava sve svo-je obveze i ostvaruje pla-nirane ciljeve poslovanja s čime su upoznate i glav-ne poslovne banke. Rea-girajući na medijske na-pise, iz Finvesta kažu da im je zaduženost u pro-teklih pet godina smanje-na sa 178 milijuna na 129 milijuna kuna, uz promje-nu strukture u korist du-goročnih sredstava i uz istodobne investicije od ukupno 60 milijuna kuna. Veći gubitak na konsoli-diranoj razini nastao je, objašnjavaju, zbog prene-senih gubitaka iz poslova-nja Finvesta Drvar u BiH.

*vijesti

Iza nas je još jedan odli-čan tjedan u kojem je čak 70 od ukupno 85 aktiv-nih fondova zabilježilo porast vrijednosti udje-la. Najuspješniji dionič-ki fond bio je NFD Aure-us New Europe kojemu je vrijednost udjela porasla za 2,52 posto. Na drugom mjestu je Raiffeisen Pre-

stige Equity s porastom od 1,84 posto. Najveći pad kod dioničkih fon-dova imao je fond Ilirika Gold kojemu je vrijednost pala za 3,34 posto, a slije-di ga Ilirika Azijski tigar s padom od 1,35 posto. Najuspješniji kod mješo-vitih fondova bio je PBZ Global fond koji je pora-

stao za 1,50 posto, a slije-di ga C-Premium s pora-stom od 1,21 posto. Jedini s padom u ovoj grupi bili su Agram Trust (-2,33 po-sto) i ZB global (-0,72 posto). Najuspješniji kod obvezničkih fondova bio je HPB Obveznički koji je porastao za 0,77 po-sto, a slijedi ga Raiffeisen

Bonds s porastom od 0,74 posto. Negativan rezul-tat zabilježio je jedino ZB bond kojemu je vrijednost smanjena za 0,42 posto. Novčani fondovi imali su uglavnom pozitivne re-zultate, a najuspješniji su bili Auctor Cash i Locusta Cash s porastom od 0,09 posto. (M.R.)

INVESTICIJSKI FONDOVI

Još jedan sjajan tjedan za fondove

Proteklog je tjedna na Za-grebačkoj burzi redov-ni dionički promet izno-sio 54,354 milijuna kuna, što je porast od 33,39 po-

sto. Indeks Crobex pora-stao je za 1,68 posto te je njegova posljednja vrijed-nost bila 1.777,46 bodo-va. Crobex10 tjedan je za-vršio na 989,70 bodova što je porast od 1,86 posto. Najviše se trgovalo dioni-

com Hrvatskih telekomu-nikacija, kojom je ostva-reno 10,976 milijuna kuna prometa, a tjedan je zavr-šila na 215 kuna, uz po-rast od 2,38 posto. Najveći porast zabilježila je dioni-ca Podravke, za 8,11 po-

sto, te je trgovanje završila na 265,02 kune, a njome je trgovano u vrijednosti od 2,072 milijuna kuna. Naj-veći pad među najtrgova-nijima imao je Turbo cer-tifikat DAX short, za 8,48

posto, te je trgovanje zavr-šilo na 84,20 kuna, a nji-me je trgovano u vrijedno-sti od 1,848 milijuna kuna.

Svih 10 najtrgovanijih dio-nica imalo je promet veći od milijun kuna, a šest ih je zabilježilo porast cijene.

BURZA

Podravka dobitnik tjedna

Top 10 po prometu

tjedna promjena zadnja cijena promet 10 dionica s najvećim

rastom cijenetjedna

promjena zadnja cijena promet 10 dionica s najvećim padom cijene

tjedna promjena zadnja cijena promet

Marko Repecki www.hrportfolio.hr

ZIF Jadran Kapital d.d. (u likvidaciji) +44,55% 22,00 7.568,00

Centar banka d.d. (redovna) +31,25% 105,00 1.785,00

Finvest Corp d.d. +16,80% 124,99 128.616,58

Centar banka d.d. (povlaštena) +16,03% 145,04 4.351,20

Validus d.d. +12,79% 0,97 0,97

Maistra d.d. +9,65% 55,00 62.243,90

Turbo Certifikat DAX Long +9,63% 107,00 139.976,50

Varteks d.d. +8,80% 10,88 35.237,63

Excelsa nekretnine d.d. +8,70% 40,00 125.454,78

Podravka d.d. +8,11% 265,02 2.072.826,15

Hrvatske telekomunikacije d.d. +2,38% 215,00 10.976.827,11

Adris grupa d.d. (povl.) +2,98% 242,00 9.750.764,37

Đuro Đaković Holding d.d. +5,81% 71,96 3.397.996,01

Gabarit d.d. 0,00% 560,00 2.441.600,00

Podravka d.d. +8,11% 265,02 2.072.826,15

Ericsson Nikola Tesla d.d. +1,24% 1.289,80 1.863.833,82

Turbo Certifikat DAX Short -8,48% 84,20 1.848.506,20

Razvitak d.d. 0,00% 55,00 1.650.000,00

AD Plastik d.d. -0,65% 106,70 1.312.440,22

Valamar Adria Holding d.d. +4,49% 109,30 1.182.175,66

Nava banka d.d. -47,40% 10,00 60,00

Industrogradnja Grupa d.d. -16,89% 187,00 2.735,00

Tekstilpromet d.d. -16,67% 250,00 7.250,00

Karlovačka banka d.d. -11,27% 35,50 48.493,00

ZIF Slavonski d.d. -11,11% 16,00 9.488,00

Dukat d.d. -10,00% 360,00 10.835,00

Liburnia Riviera Hoteli d.d. -9,99% 1.800,00 3.511,00

Termes grupa d.d. -9,66% 130,00 13.476,68

Lošinjska plovidba - holding d.d. -8,71% 45,99 294.605,08

Badel 1862 d.d. -8,65% 60,81 104.979,37

UKUPAN TJEDNI PROMET: 393.248 milijuna kunaTJEDNI DIONIČKI PROMET: 54.354.195,29 kn

index zadnja vrijednost tjedna promjenaCrobex 1.777,4600 +1,68%Crobex10 989,7000 +1,86%Crobis 102,7168 +0,40%Crobistr 119,6826 +0,50%

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI od 12. do 18. listopada 2012. godine

Naziv(fond) Valuta Vrijednost udjela*Tjedna

promjena [%]Naziv(fond) Valuta Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDSKD Victoria kn 12,7352 0,81

HI-growth € 8,5775 0,63

Raiffeisen World € 114,3000 1,59

ZB euroaktiv € 112,9100 1,19

ZB trend € 132,5300 -0,10

FIMA Equity kn 59,9061 0,49

KD Prvi izbor kn 11,6081 1,72

Ilirika JIE € 125,0427 -0,04

Raiffeisen Central Europe € 46,4100 1,24

PBZ Equity fond kn 65,0283 1,26

HPB Dionički kn 77,0888 0,76

Erste Adriatic Equity € 68,3200 0,01

NFD Aureus Global Developed kn 90,6683 0,78

ZB aktiv kn 88,7800 -0,10

Prospectus JIE kn 40,7716 0,08

AC Rusija € 28,9497 -0,62

NFD Aureus BRIC € 21,5947 0,31

Capital Two kn 65,6312 0,50

Ilirika Azijski tigar € 46,5090 -1,35

PBZ I-Stock kn 58,9827 0,60

HPB Titan € 68,3049 0,69

HPB WAV DJE € 99,6556 0,83

Platinum Global Opportunity $ 12,2385 0,04

Erste Total East € 23,0600 1,01

KD Nova Europa kn 6,3870 0,84

OTP indeksni kn 37,0408 1,72

Platinum Blue Chip € 88,8795 -0,10

NFD Aureus MENA kn 477,0558 -0,37

OTP MERIDIAN 20 € 73,0189 0,99

A1 kn 77,4000 0,25

NFD Aureus US Algorithm kn 135,1293 0,53

NFD Aureus New Europe kn 95,2221 2,52

AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) € 9,3312 0,85

OTP Europa Plus € 105,2353 0,63

Ilirika BRIC € 80,6401 -0,59

VB CROBEX10 kn 93,4445 1,51

KD Energija kn 9,5242 1,16

ZB BRIC+ € 91,8700 -0,88

Ilirika Gold € 91,7194 -3,34

Raiffeisen Prestige Equity € 104,2400 1,84

Allianz Equity € 109,4122 1,30

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDSErste Balanced € 109,3000 0,67

ZB global € 130,5900 -0,72

PBZ Global fond kn 94,9940 1,50

HI-balanced € 10,4137 0,50

Raiffeisen Balanced € 131,8500 0,80

ICF Balanced kn 111,2372 0,33

HPB Global kn 80,8425 0,60

OTP uravnoteženi kn 93,1357 0,36

KD Balanced kn 7,5028 1,08

NFD Aureus Emerging Markets Balanced kn 75,8030 0,14

C-Premium kn 4,7661 1,21

Agram Trust kn 59,5285 -2,33

AC Global Balanced Emerging M (GBEM) € 9,1825 0,94

Allianz Portfolio kn 121,5327 1,13

Raiffeisen Prestige € 103,7700 0,01

VB SMART € 95,5242 0,18

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDSZB bond € 173,5600 -0,42

HI-conservative € 11,9448 0,13

Raiffeisen Bonds € 184,7700 0,74

PBZ Bond fond € 136,2515 0,40

Erste Bond € 141,5700 0,67

Capital One kn 178,3727 0,33

HPB Obveznički € 138,1865 0,77

OTP euro obveznički € 123,4277 0,68

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDSPBZ Novčani fond kn 138,8436 0,06

ZB plus kn 170,6929 0,06

ZB europlus € 145,8973 0,04

PBZ Euro Novčani € 132,7539 0,07

Raiffeisen Cash kn 152,7900 0,05

Erste Money kn 145,6000 0,06

HI-cash kn 145,4068 0,05

PBZ Dollar fond $ 127,3984 0,02

HPB Novčani kn 138,6846 0,05

OTP novčani fond kn 128,8532 0,06

VB Cash kn 122,1656 0,06

Agram Euro Cash € 11,3700 0,07

Allianz Cash kn 114,6947 0,07

Platinum Cash kn 82,4108 -0,88

Erste Euro-Money € 111,6300 0,04

Auctor Cash kn 104,2404 0,09

Raiffeisen euroCash € 103,0100 -0,01

HPB Euronovčani € 102,9154 0,03

Locusta Cash kn 1257,4857 0,09

NFD Aureus MultiCash kn 102,0855 0,06