privredni vjesnik

3 7 5 7

Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednikUtemeljen 1953.Ponedjeljak, 10. prosinca 2012.Godina LIX / Broj 3757.www.privredni.hr

201020102008 20092010 2011

2012

OdrživO gOspOdarenje Odbačenim sirOvinama

OdvOz Otpada dvOstrukO će

pOskupjeti>>16-17

cijena otkaza / natječaj za društveno odgovorno poslovanje / olival - priča o uspjehu / hrwwwatska

ubrzanje za investicijevlada će velika ulaganja uskoro moći proglasiti strateškima i time im pomoći da se brže realizirajuaktualno

str. 8

apstraktno privlačenje lu jianjing: kinezi žele ulagati u mnogo toga u hrvatskoj, no kada dođu, ne nude im se konkretni projektiintervju

str. 12

još jedna neizvjesna godinanakon četvrte krizne godine, teško je očekivati izlazak iz krize u 2013., kaže analitičarka pBz-asvijet financija

str. 28-29

Bivše vOjarne - Budući resOrtidvadesetak napuštenih vojnih objekata već se sljedeće godine može obnoviti i prenamijeniti u turističke objekte>> 24

intervju: prOf. dr. sc. BOris antunOvićapsolutnu sigurnost hrane nećemo nikada dostići, kaže član znanstvenog vijeća europske agencije za sigurnost hrane >> 12-13

SUD ČASTIPRI HRVATSKOJ GOSPODARSKOJ KOMORIBroj: P-I-74/12Zagreb, 5. studenoga 2012.

P R E S U D A

Sud časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, u vijeću sastavljenom od sudaca Diane Preglej, kao pred-sjednika vijeća, te Jasne Pongrac i mr.sc. Josipe Jurinić, kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisniča-ra Blanše Ažić Manevski, povodom prijave prijavitelja SLOBODANA FRUKA iz Zagreba, Siget 21d, protiv prijavljenoga MOBIS-electronic SERVISNI CENTAR d.o.o., Zagreb, Heinzelova 96, zbog povrede pravila morala, nakon rasprave održane i zaključene dana 5. studenoga 2012. godine, u nazočnosti prijavitelja osobno i odsutnosti uredno pozvanog prijavljenog

p r e s u d i o j e

Prijavljeni: ‘’MOBIS-electronic SERVISNI CENTAR’’ d.o.o., Zagreb, Heinzelova 96

ODGOVORAN JE

što nije upozorio prijavitelja na mogućnost oštećenja zaslona mobilnog uređaja prilikom njegovog po-pravka, čime je postupio protivno odredbama čl.12. Zakona o obveznim odnosima i povrijedio pravila morala (dobre poslovne običaje) u obveznim odnosima, te mu se temeljem članka 36. st. 1. t. 3. Pravil-nika o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori izriče

J A V N A O P O M E N AUZ OBJAVLJIVANJE U TISKU

i WEB STRANICI HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE

nakon pravomoćnosti ove presude.

Obrazloženjeizostavljeno kao nepotrebno.

SUD ČASTIPRI HRVATSKOJ GOSPODARSKOJ KOMORIBroj: G-I-14/12Zagreb, 5. lipnja 2012. godine.

P R E S U D A

Sud časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori u vijeću sastavljenom od Diane Preglej, predsjednice vi-jeća, te Vladimira Njegovana i Zvonka Merkaša, kao članova vijeća, odlučujući po prijavi prijavitelja ALTERRA GRUPA d.o.o. Zagreb, L. Matačića 18, zastupana po punomoćnicima Željku Olujiću, Ivi Pezić i Franu Olujiću, odvjetnicima u Odvjetničkom uredu Olujić, Zagreb, Marulićev trg 2, protiv prijavljenog AUDIOLAB CENTAR d.o.o. Strmec, Mlinska 5, radi povrede morala, na glavnoj raspravi održanoj 5. lipnja 2012. godine, u prisutnosti zamjenika punomoćnika prijavitelja Josipa Pažina, odvjetničkog vježbenika te odsutnosti uredno pozvanog prijavljenog,

p r e s u d i o j e

Prijavljeni AUDIOLAB CENTAR d.o.o. Strmec, Mlinska 5

ODGOVORAN JE

što nije izvršio isporuku sušilice rublja marke Candy kupljene dana 29. studenoga 2011. godine u po-slovnim prostorijama prijavljenog u trgovačkom centru King Cross, Škorpikova 34 i plaćene istoga dana na račun prijavljenog, čime je počinio povredu iz čl. 5. Pravilnika o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodar-skoj komori („Narodne novine“ br. 66/06, 114/06, 127/07 i 8/08), pa mu se temeljem čl. 36. t. 3. Pravil-nika o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori izriče mjera

J A V N A O P O M E N AUZ OBJAVLJIVANJE U TISKU

i WEB STRANICI HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE

nakon pravomoćnosti ove presude.

Obrazloženjeizostavljeno kao nepotrebno.

3Broj 3757, 10. prosinca 2012. UVODwww.privredni.hr

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni,

financijski savjet? pvinfoZa Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Ne postoje mjere za po-većanje proizvodnje, Hr-vatska nema industrijsku politiku. Bez sustavne in-dustrijske politike ni jed-na mjera za razvoj gos-podarstva neće pomoći. Hrvatska mora napraviti

analizu industrijske politike, tj. odlučiti što će s poljo-privredom, brodogradnjom, strojarskom, kemijskom i drugom industrijom, te kako otkloniti prepreke za nji-hov razvoj. To bi trebao biti temeljni dokument indu-strijske politike, a Hrvatska ga nema.

Ljubo jurčić, predsjedNik HrVaTskog drušTVa ekoNomisTa:

Ne vidim mjere za povećanje industrijske proizvodnje

Hrvatska agencija za malo gospodarstvo i investicije izdala je ove godine 185 jamstava u iznosu od go-tovo 250 milijuna kuna, temeljem kojih je podu-zetnicima odobreno goto-vo 500 milijuna kuna. Vri-

jednost investicija podržanih jamstvima HAMAG-a je 720 milijuna kuna. To je čak više nego u predrecesijskoj 2008. godini. Još se oko 90 projekata razmatra pa bi ovogodišnja jamstva mogla premašiti brojku od 200, a investicije bi mogle iznositi više od 800 milijuna kuna. Plan je da se u 2013. dosegne razina od 1,5 milijardi kuna investicija, a broj jamstava sljedećih godina mo-gao bi porasti na oko 500 godišnje.

darko LioVić, predsjedNik upraVe Hamag iNVesTa:

Jamstva osigurala 720 milijuna kuna investicija

Ukoliko novi zakonski okvir predstečajne nagodbe osigura brzu revitalizaciju hrvatskog gospodarstva na način da se osigura redov-no poslovanje i generiranje rasta tvrtki, lako je moguće da će se onda ostvariti i rast BDP-a. Imamo veliku perspektivu i na domaćem i na ino-zemnom tržištu, ali bez procesa restrukturiranja svi ćemo biti u jako velikim problemima. To je preduvjet da gos-podarstvo nesmetano funkcionira, što bi riješilo probleme nelikvidnosti i solventnosti. Tada je sve moguće!

VLadimir FerdeLji, predsjedNik udružeNja meNadžera i poduZeTNika Croma:

Moguć je rast BDP-a

U z tehnologiju i čovjeka kao vrlo važan čim-

benik za vrhunski prepo-znatljiv proizvod, odno-sno vrhunsko vino, važna je zemlja, terroir. Naš te-ritorij, naša crvena ze-mlja, daje kvalitetu mal-vazije na najvišem nivou. Ista je situacija i s tera-nom, odnosno s crvenim sortama. Iz tog razloga smo zadovoljni i ne želi-mo eksperimentirati. Za dobivanje vrhunskih pro-izvoda bitna je zemlja, zatim klima, te naposljet-ku čovjek i njegov rad.

Mali vinari moraju biti svjesni da neće imati sredstva za veliko oglaša-vanje, nego prepoznatlji-vost moraju izgraditi kroz svoje vino. Mi se promo-viramo kvalitetom svoga proizvoda.

Dosta truda ulažemo kako bismo spremno do-čekali ulazak na jedin-stveno tržište EU-a od pola milijarde stanovni-ka, a opredijelili smo se za kvalitetu i autohtone sorte. Pored toga ne zane-marujemo ni tržište regi-je koje nam je zanimljivo jer je slično hrvatskom tr-žištu, i na njemu lako mo-žemo postati prepoznat-ljivi.

Kad je riječ o kvaliteti vina, mislim da tu imamo što ponuditi i da su naši

vinari spremni za ulazak na zajedničko tržište. No, zaostajemo u marketingu, i k tome nismo cjenov-no konkurentni. A nismo konkurentni jer, primje-rice, naši kolege iz su-sjednih talijanskih regija imaju velike olakšice ako žele ulagati u marketing i tehnologiju, dok mi to moramo sami financirati. Isto tako, talijanske se vi-nare oporezuje prema ka-tastarskom prihodu, dok su hrvatski vinari opore-zivani isto kao i bilo koji proizvodni sektor. Za ra-zliku od naših, talijanski su vinari financijski sta-bilni, a njihove su tvrtke moćne i snažne.

Naši vinari moraju se pripremiti za prvi udar konkurencije koji će biti vrlo jak. Ako konkuren-cija pokuša plasirati jed-nostavnija i jeftinija vina, mi ćemo svoje tržišne niše morati pronaći u cje-novnim razredima sred-nje i više kategorije.

Izlaz u slučaju nepo-voljne situacije, pogoto-

vo u turističkim hrvat-skim regijama, vidim u prodaji vina u vlastitom podrumu. Znači, treba privući turiste u podrume na degustacije.

Ja sam se okre-nuo proizvodnji odleža-nih vina i to me ispunja-va zadovoljstvom koje se ne može mjeriti materi-jalnim dobicima. Nijed-na vinarska regija nije se uspjela nametnuti na trži-štu ukoliko nije uspjela u proizvodnji odležanih vina. Smatram da naše institucije moraju potica-ti proizvođače koji se ori-jentiraju na proizvodnju velikih, odležanih vina.

Naši vinari, također, moraju osvojiti nova trži-šta. Na strategiji pozicio-niranja hrvatskih vina na novim tržištima potreb-no je sustavno i stručno raditi. To je trebalo na-praviti još jučer, ali bit ću zadovoljan i ako za go-dinu-dvije budemo imali značajnije rezultate. Tre-bamo imati agenciju koja će raditi kvalitetno na promociji Hrvatske kao vinske destinacije.

Udruženje koje oku-plja vinare nam je po-trebno. To je i jedi-ni način kako možemo uspjeti: tako da i mali i veliki vinari rade zajed-no na istom cilju, a to je promocija Hrvatske kao vinske zemlje, te da po-radimo na proboju na-ših vina na druga tržišta. Udruženje je osnovano prije dvije godine, ali je tek zadnjih godinu dana postalo operativno, tako da od njegova rada tek treba očekivati rezulta-te. Na malim vinarima je da rade što bolji proi-zvod i da nastoje pronaći svoju tržišnu nišu. Ja sam se odlučio na proizvod-nju vrhunskih i zahtjev-nih vina te sada mogu biti ponosan na vlasti-ti proizvod. A u plodovi-ma moga rada možda će uživati buduće generaci-je Coronica.

g(H)osT komeNTaTor: moreNo CoroNiCa, VLasNik TVrTke aTC umag i ugLedNi isTarski ViNar

moja plaća je ponos na vlastiti proizvodizlaz u slučaju nepovoljne situacije, pogotovo u turističkim hrvatskim regijama, vidim u prodaji vina u vlastitom podrumu. Znači, treba privući turiste u podrume na degustacije

Nijedna vinarska regija nije se uspjela

nametnuti tržištu ukoliko nije uspjela

u proizvodnji odležanih vina

IMPRESUM

GlavnI UREdnIk: darko buković

IzvRšnE UREdnIcE: Vesna antonić, andrea marić

novInaRI: dr. uroš dujšin, jasminka Filipas, Franjo kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, boris odorčić, sanja plješa, svetozar sarkanjac, krešimir sočković, Lada stipić-Niseteo, jozo Vrdoljak, igor Vukić, drago živković

TajnIca REdakcIjE: bruna ivić bajamićTel: +385 1 4846 233, 5600 000Faks: +385 1 4846 232e-mail: redakcija@privredni.hr

lEkTURa: sandra baksa, Nina Lolić

Pv GRafIka: stanislav bohaček, Tihomir Turčinović, siniša paulić

MaRkETInG I PRoMocIja:Tel: +385 1 5600 000Faks: +385 1 4923 232e-mail: marketing@privredni.hr

ažURIRanjE adRESaRa, PRETPlaTa I dISTRIbUcIja: Tel: +385 1 5600 000e-mail: pretplata@privredni.hr

TISak: slobodna dalmacija d.d.privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

nakladnIk: privredni vjesnik d.o.o. kačićeva 9, 10000 Zagreb, p.p. 631

dIREkToR: Nikola baučić

PoMoĆnIk dIREkToRa: milan Vukelić

TajnIca GlavnoG UREdnIka I dIREkToRa: ankica čorakTel: +385 1 5600 001Faks: +385 1 4846 656e-mail: uprava@privredni.hr

4 Broj 3757, 10. prosinca 2012.TEMA TJEDNA Privredni vjesnik

U konkurenciji 1200 ocjenjivanih brendo-va stručni žiri najvi-šim ocjenama ocijenio je njih 78 koji su na sve-čanosti u Zagrebu dobi-li globalnu nagradu za brendove i ostvarenja u Hrvatskoj Superbran-ds Croatia’s choice 2012. Među nagrađenima već pet godina zaredom je i Privredni vjesnik, naj-stariji i najčitaniji hrvat-ski poslovno-financijski tjednik. U izboru je pu-tem online glasanja sudje-lovalo više od 27.000 po-trošača.

“Ovogodišnji nomini-rani i nagrađeni brendo-vi utjelovljuju izvrsnost

i kreativnost u osmiš-ljavanju i provedbi cje-lokupnih brending ak-tivnosti koje rezultiraju zadovoljstvom i povjere-njem kupaca, korisnika brendova”, izjavio je Bo-rut Zemljič, direktor Su-perbrandsa za područje Francuske, Beneluxa i re-gije Adriatic. Dodao je da se brendovi ocjenjuju te-meljem standardiziranih kriterija koji se primje-

njuju u više od 90 zema-lja svijeta, a odnose se na kvalitetu, pouzdanost, ra-zlikovnost i emocionalni naboj.

Ekološka odgovornost - novi kriterijOve godine prvi je put uveden i novi kriterij - ekološka odgovornost. Tako su nagrađeni bren-dovi svrstani u segmen-te Consumer, Business i Green. Privredni vjesnik, osnovan 1953. godine, uživa status najvažnijih gospodarskih novina. Li-šen senzacionalizma, po-stao je pozornica na ko-joj svi akteri gospodarstva imaju važnu ulogu, i ujed-no zrcalo u kojem se ogle-davaju gospodarstvenici – kakvi jesu ili žele biti. Na svojim stranicama Pri-vredni vjesnik progova-ra o poslu, svim njegovim specifičnostima, nudi pot-pune aktualne informa-cije, analize, savjet više, otvara prostor za izraža-vanje mišljenja i stavova, prenosi natječaje i daje prostor za ponudu roba i usluga. U 2013., godini ulaska Hrvatske u Europ-sku uniju, Privredni vje-snik će obilježiti 60. godi-na postojanja kao snažan brend među poslovnim ti-skovinama na ovim pro-storima. (J.F.)

V iše od 63 posto za-poslenih svakod-nevno razmišlja

o promjeni posla, a ostali o tome razmišljaju povre-meno, pokazalo je istraži-vanje tvrtke Jurković sa-vjetovanje i portala Posao.hr. Cilj istraživanja bio je provjeriti razmišljaju li zaposlenici u trenutač-nom okruženju o promje-ni radnog mjesta, po ko-jim bi uvjetima prihvatili novo zaposlenje te koliko su mobilni. Istraživanje je provedeno metodom ano-nimne online ankete koju je ispunilo 396 ispitani-ka. Rezultati ankete poka-zali su da iako više od 40

posto ispitanika razmišlja o prelasku u novu tvrtku ponajviše zbog loše rad-ne atmosfere na trenutač-nom radnom mjestu, samo ih se pet posto odlučuje po tom kriteriju prihvatiti

novo zaposlenje. No više od 60 posto njih odlučilo bi se za promjenu ako bi im se ponudili bolji finan-cijski uvjeti. Zanimljivo je da 17 posto njih želi pro-mijeniti posao zbog nedo-

statka izazova na radnom mjestu, 12 posto zato što im je smanjena plaća, de-vet posto zato što tvrtka nema jasnu viziju te osam posto zato što im se po-stavljaju nerealni ciljevi

Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

T roškovi otkazi-vanja radnog od-nosa u Zapadnoj

Europi u pravilu su mi-nimalno dvostruko viši od troškova u Hrvatskoj i zemljama Srednje Euro-pe, pokazalo je istraživa-nje koje je provelo belgij-sko odvjetničko društvo Laga u suradnji s Delo-itteom. Istraživanje je provedeno u 22 zemlje, a rezultate su novinari-ma prošli tjedan predsta-vile Sanja Ifković i Ta-tjana Orešković Trcin iz Deloitta.

Najviše troškove otpu-štanja imaju Italija, Belgi-ja, Nizozemska i Šved-ska, s time da su u Belgiji i Švedskoj najviše otpre-mnine, a u Italiji najviši

sudski troškovi. Uz Hrvat-sku koja je na samom dnu po troškovima otpuštanja, najniže troškove imaju i Češka, Latvija te Švicar-ska. Istraživanje je poka-

zalo da i zemlje koje su u vrlo ozbiljnoj krizi poput Italije i Španjolske i da-lje imaju veće otpremnine za otpuštene od Hrvatske. Te su zemlje sredinom ove godine fleksibilizira-le radno zakonodavstvo i olakšale otpuštanja, ali su radnici zadržali veća pra-va nego što ih imaju u Hr-vatskoj. Tako je primje-rice u Španjolskoj pravo za isplatu plaće po go-dini staža, koje je odgo-varalo plaći za rad od 45 dana, nakon fleksibiliza-cije smanjeno na 33 dana. Također, prije krize radni-ci su mogli dobiti otpre-mninu u iznosu koji od-

IstražIvanJe tvrtke JurkovIć savJetovanJe

IstražIvanjE DEloItta

više od 63 posto zaposlenih razmišlja o promjeni posla

Troškovi otkaza u Hr vatskoj među najnižima u Europi

najviše zabrinjava, istaknula je Martina Jurković, podatak koji pokazuje da bi se više od polovine ispitanika preselilo iz Hrvatske ako bi im se negdje u inozemstvu ponudilo bolje plaćeno radno mjesto

ako menadžerskim, kolektivnim ili nekim drugim ugovorom nije drukčije dogovoreno, u Hrvatskoj najviša otpremnina može biti 38.400 kuna. Čak i zemlje koje su u vrlo ozbiljnoj krizi, poput Italije i Španjolske, i dalje imaju veće otprem nine za otpuštene

najviše troškove otpuštanja imaju

Italija, Belgija, nizozemska i

Švedska

radi na određeno, pa nema prava na nikakvu otpremninu

90% novozaposlenih Hrvata(ocJenJIvano 1200 Brendova

Privredni vjesnik i dalje superbrendBrendovi se ocjenjuju temeljem standardiziranih kriterija koji se primjenjuju u više od 90 zemalja

u 2013. godini Privredni vjesnik će

obilježiti 60. godina postojanja

5Broj 3757, 10. prosinca 2012.www.privredni.hr

Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

V iše od 200 po-slovnih žena, me-nadžerica i po-

duzetnica iz Hrvatske ali i regije sudjelovalo je na poslovnom susretu Žene u biznisu, kojeg je drugu godinu za redom organi-zirao tjednik Lider. Ovim skupom se željela pokre-nuti i inicijativa kojom bi se povećala zastuplje-nost žena na najvišim po-ložajima u gospodarstvu,

a predstavljena je i osma Liderova godišnja lista 300 najmoćnijih žena u hrvatskom gospodarstvu.

Žene za ženeMožete imati koliko god hoćete žena na vrhu, ali ako one ne rade ništa za druge žene u sustavu, to ne vrijedi ništa, rekla je Dorothy Dalton, suosni-vačica belgijske tvrtke 3Plus International, govo-reći o stvarima koje sva-ka žena može učiniti da postigne uspješnu karije-ru. “Velik broj žena ne do-lazi do vrha. No žene ne

osjećaju potporu kolegi-ca na vrhu. Neka istraži-vanja pokazuju da je pet puta veća vjerojatnost da će ženu loše tretirati žena nego muškarac. Takvo po-našanje se mora promije-niti”, smatra Dorothy Dal-ton.

Za bilo koju kompa-niju, pa i Agrokor, u da-našnje je vrijeme najvaž-nije predvidjeti promjene, umjesto žaliti za propu-štenim prilikama, istaknu-la je Ljerka Puljić, stari-ja izvršna potpredsjednica

koncerna Agrokor i pre-ma Liderovoj listi naj-moćnija gospodarstvenica u Hrvatskoj. “Taj je pro-ces krucijalan za uspjeh kompanije, a tajna uspje-ha je vrlo jednostavna – rad”, kaže ona. Istaknula je i kako žene današnji-ce imaju puno prednosti koje još nisu osviješte-ne. “Emocionalna inteli-gencija je ključna osobina koja nije toliko vezana za spol, ali pravi lider i kre-ator mora znati motivira-ti i komunicirati s ljudima – treba znati voditi tim s razumijevanjem. Puno je

lakše upravljati pomoću emocionalne inteligenci-je jer se njome pobuđuje energija u ljudima te oni u šefu ne vide autoritativnu osobu već lidera”, nagla-sila je Ljerka Puljić.

Novac i samopouzdanjeU doba krize žene su vje-rojatno bolje u financi-jama, smatra posebna savjetnica ministra u Mi-nistarstvu financija i eko-nomije u Srbiji. “Mi bolje podnosimo kad gubimo novac i lakše se nosimo s krizom nego muškarci, njima je gubitak financi-ja gubitak samopouzda-nja. Za mene, kriza u gla-vi je mnogo veći problem nego kriza u džepu”, sma-tra Dragijana Radonjić Petrović.

Tijekom susreta or-ganizirane su dvije pa-nel rasprave. Prvi je panel bio posvećen temi “sta-klenog stropa” - nevidlji-ve barijere koja sprječa-va napredovanje žena u menadžmentu tvrtke. Go-vorilo se o preprekama koje žene u Hrvatskoj mo-raju preskočiti da bi preu-zele odgovorne funkci-je u hrvatskim tvrtkama. Drugi panel koji je odr-žan pod nazivom Postoji li neženski posao okupio je uspješne poduzetnice u poslovnim granama koje se smatraju izrazito muš-kima. (K.S.)

i pritiska na radnom mje-stu. Znakovit je podatak kako bi 37 posto ispitani-ka pristalo na manju pla-ću ako bi im se omogućio profesionalni razvoj, a čak 27 posto ispitanika prihva-tilo bi slabije plaćeno rad-no mjesto ako bi ono bilo sigurnije.

Stanje u društvu demotiviraMartina Jurković, di-rektorica tvrtke Jur-ković, istaknula je kako istraživanje jasno upućuje na opće stanje u društvu izazvano lošom poduzet-ničkom i gospodarskom klimom koja demotivi-

ra kako poslodavce tako i radnike. “Iz istraživanja se može zaključiti da do-bar financijski paket kod Hrvata još uvijek amorti-

zira lošu radnu atmosferu koja trenutno vlada u tvrt-kama, dok bi četvrtina is-pitanika prihvatila i manju plaću ako bi dobili sigur-nije radno mjesto”, ista-knula je ona. Oko 41 po-

sto ispitanika smatra kako bi radna mjesta trebalo mijenjati svakih pet do 10 godina ili čim dođe do za-sićenja.

Zanimljiv je i po-datak da promjena rad-nog mjesta najviše zani-ma kandidate s visokom stručnom spremom (50,1 posto) i one s magisteri-jem i doktoratom (10,2 posto). Najviše zabrinja-va, istaknula je Marti-na Jurković, podatak koji pokazuje da bi se više od polovine ispitanika prese-lilo iz Hrvatske ako bi im se negdje u inozemstvu po-nudilo bolje plaćeno radno mjesto. (J.F.)

IStražIvanje tvrtKe jurKovIć Savjetovanje

IStraŽIvaNje DeloItta

više od 63 posto zaposlenih razmišlja o promjeni posla

Troškovi otkaza u Hr vatskoj među najnižima u Europi

najviše zabrinjava, istaknula je Martina jurković, podatak koji pokazuje da bi se više od polovine ispitanika preselilo iz Hrvatske ako bi im se negdje u inozemstvu ponudilo bolje plaćeno radno mjesto

ako menadžerskim, kolektivnim ili nekim drugim ugovorom nije drukčije dogovoreno, u Hrvatskoj najviša otpremnina može biti 38.400 kuna. Čak i zemlje koje su u vrlo ozbiljnoj krizi, poput Italije i Španjolske, i dalje imaju veće otprem nine za otpuštene

Četvrtina ispitanika prihvatila bi i manju plaću ako bi dobili sigurnije radno mjesto

govara visini od 42 plaće, a sada maksimalno mogu dobiti iznos od 24 mjeseč-ne plaće.

jeftini hrvatski radniciAko menadžerskim, ko-lektivnim ili nekim dru-gim ugovorom nije druk-čije dogovoreno, u Hrvatskoj najviša otpre-mnina može biti 38.400 kuna (6 x 6400 kuna koje se u tom slučaju ne opo-rezuju). Jasno je da rad-nici koji rade na određeno vrijeme, a takvih je goto-vo 90 posto novozaposle-nih, nemaju pravo ni na tu otpremninu. Drugim rije-

čima, hrvatski su radnici jeftini, što ruši tezu o pre-skupim radnicima i veli-kim troškovima otpuštanja na kojoj mnogi poduzetni-ci puno puta inzistiraju i u skladu s tim traže još lakše otpuštanje radnika.

“Kad je riječ o zema-ljama Srednje Europe, po visini otpremnina pred-njače Bugarska, Poljska, Rumunjska i Mađarska, dok se Hrvatska, skupa sa Slovenijom, našla u sku-pini zemalja s nižim troš-kom što je jedan od fakto-ra koji bi mogli pridonijeti njihovoj privlačnosti stra-nim ulagačima”, rekla je Sonja Ifković.

provedeno istraživanje o cijeni otkaza

u 22 zemlje(žene u bIznISu

Kako uspjeti u “muškom” svijetu

ako žene na vrhu ne rade ništa za

druge žene u sustavu, to ne

vrijedi ništa, kaže Dorothy Dalton

Tjednik Lider je u svom izboru za najutje-cajnije žene u biznisu, uz 50 najmoćni-jih predsjednica uprava tvrtki, 150 člani-ca uprava i 100 članica nadzornih odbora objavio i posebnu kategoriju u koju je svr-stao pet žena na važnim pozicijama. Žene koje najviše utječu na biznis u Hrvatskoj, prema tom izboru, jesu ravnateljica Pore-zne uprave Nada Čavlović Smiljanec, pred-sjednica Vijeća za zaštitu tržišnog natje-

canja Olgica Spevec, zamjenica ministra gospodarstva Tamara Obradović Mazal, potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore Vesna Trnokop Tanta te jedina strankinja među ovih pet, direktorica Eu-ropske banke za obnovu i razvitak Zsuz-sanna Hargitai. Upravo tih pet žena, pro-cjenjuju u Lideru, svojim odlukama mogu znatno utjecati na uspjeh ili neuspjeh i ve-likih i malih kompanija.

Žene koje utječu na poslovanje

6 Broj 3757, 10. prosinca 2012.AKTUALNO Privredni vjesnik

*vijesti

Nova uprava HAC-aZbog nezadovoljstva ostvarivanjem programa restrukturiranja i inve-sticija u Hrvatskim auto-cestama ministar prome-ta Siniša Hajdaš Dončić odlučio je promijeniti upravu tog javnog podu-zeća. Prijedlog je prihva-tila i Vlada, pa će umje-sto Dražena Guština, Jure Bajića, Nikole Bačurina i Narciza Dalsasa upravu Hrvatskih autocesta činiti predsjednik Davor Miho-vilić i član Marijan Senta.

Smanjen deficit robne razmjenePrema podacima DZS-a, u Hrvatsku je tijekom li-stopada uvezeno robe u vrijednosti od 1,5 milijar-di eura, a izvezeno je 940 milijuna eura. U odnosu na listopad prošle godine robni uvoz povećan je za 5,4 posto, a izvoz za 16,3 posto. Deficit robne raz-mjene smanjen je za 8,7 posto pa je manjak vanj-skotrgovinske bilance u promatranom mjesecu iznosio 570 milijuna eura. Pokrivenost uvoza izvo-zom blago je povećana te iznosi 62,20 posto. Pozi-tivna kretanja zabilježena su i na mjesečnoj razini. U odnosu na ovogodiš-nji rujan izvoz je porastao za 19,4 posto, dok je uvoz porastao 16,6 posto.

Manje zalihe industrijskih proizvodaUkupne zalihe gotovih in-dustrijskih proizvoda na kraju listopada u odnosu na rujan povećane su za 1,5 posto, dok su na godiš-njoj razini u odnosu na isti mjesec lani manje za 19,1 posto, objavio je DZS. U

sklopu prerađivačke indu-strije najveći pad zaliha na godišnjoj razini zabilježen je u proizvodnji osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka, za 48,9 posto, te proizvod-nji metala, za 47,6 posto.

Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

I ndeks DOP-a je me-todologija koja hr-vatskim poduzećima

omogućuje procjenu druš-tveno odgovornih praksi i njihovu usporedbu s dru-gim poduzećima. Metodo-logija definira niz kriterija za ocjenjivanje dobrovolj-nih praksi hrvatskih tvrt-ki u šest osnovnih područ-ja: ekonomska održivost, uključenost društveno od-govornog poslovanja u poslovnu strategiju, rad-na okolina, zaštita okoli-ša, tržišni odnosi i odno-si sa zajednicom. Rađena je po uzoru na slične me-todologije kao što su Dow Jones Sustainability i Bu-siness in the Community CR Index.

Ovogodišnji natječaj za izbor najodgovornijih tvrtki započeo je 26. stu-denoga, a trajat će do 15. siječnja kada će se završi-ti popunjavanje upitnika. Proglašenje pobjednika

očekuje se u travnju idu-će godine. Upitnik, koji je poslan na adrese 1500 najuspješnijih tvrtki, za velike i srednje tvrtke ima 119 pitanja, za male tvrt-ke 61 pitanje, dok za jav-na poduzeća upitnik ima 95 pitanja. Maksimalno je moguće dobiti 100 bodo-va. Osnovne informacije o indeksu mogu se dobi-ti na adresi http://dop.hgk.hr/dop, a upitnik se ispu-njava isključivo online. Nakon zatvaranja upitni-ka rezultate će dobiti sva-ka tvrtka kako bi ih mogla

analizirati i unaprijediti svoje poslovanje.

Prepoznat projektO društveno odgovornom poslovanju organiziran je i seminar koji će se održa-ti 11. prosinca i na kojem će podršku ovoj inicijativi dati veleposlanstva Nor-veške, Finske, Švedske i Danske, zemalja koje imaju značajnog iskustva te vode brigu o DOP-u.

Indeks društveno od-govornog poslovanja je projekt koji prepozna-je sve više gospodarstve-

nika, a njime se poslov-na zajednica promovira i u inozemstvu, rekla je potpredsjednica HGK-a Vesna Trnokop Tanta. “Riječ je o poslovanju i aktivnostima koje izla-

ze iz zakonom propisanih okvira, a predstavljaju od-govornost i brigu o gene-racijama koje dolaze. Pro-jekt već pet godina rade zajedno Hrvatska gospo-darska komora i Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj”, istaknula je Ve-sna Trnokop Tanta.

Ravnateljica Hrvat-skog poslovnog savjeta za održivi razvoj Mirja-na Matešić dodaje kako se svake godine predsta-vi neka novost, a to je ove godine mogućnost sudje-lovanja na natječaju za

europsku nagradu za od-govorno poslovanje.

Pobjednici u Europu“Ovaj natječaj će biti pro-veden u prvoj polovini idu-će godine, a svečana do-djela održat će se u lipnju u Bruxellesu. Projekt fi-nancira Europska komisi-ja i u njemu sudjeluje 29 zemalja. Preduvjet sudje-lovanja na natječaju za eu-ropsku nagradu je sudje-lovanje u projektu Indeks DOP-a, s time da poslov-ni subjekt treba za partne-ra imati jedan neposlovni subjekt”, naglašava Mirja-na Matešić. Rok za popu-njavanje obrasca za taj na-tječaj je veljača sljedeće godine. U travnju će se do-dijeliti domaće nagrade u dvije kategorije, a pobjed-nici će sudjelovati u europ-skoj dodjeli u Bruxellesu u lipnju sljedeće godine.

Edukativna radionica o popunjavanju prijava za indeks DOP-a i za europ-sku nagradu održat će se 18. prosinca u Zagrebu.

Natječaj za izbor NajodgovorNijih tvrtKi traje od 26. StudeNoga do 15. SiječNja

Poslovanje s brigom za zajednicuPetu godinu za redom hrvatska gospodarska komora i hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj biraju društveno najodgovornije tvrtke

Proglašenje pobjednika očekuje se u travnju iduće godine

dodijelit će se domaće nagrade radionica o popunjavanju prijava za indeks doP-a

u 2 kategorije 18. prosinca( (

U povodu Među-narodnog dana osoba s invali-

ditetom predsjednik Re-publike Ivo Josipović organizirao je protekli tje-dan okrugli stol o prevla-davanju prepreka i stvara-nju društva jednakosti za sve. Šef delegacije Europ-ske unije u Hrvatskoj Paul Vandoren tom je prilikom rekao da izvještaj nadzo-ra za Hrvatsku u poglav-ljima 19 i 23 upozorava na diskriminaciju i krše-nje ljudskih prava osoba

s invaliditetom. Istog su dana Zajednica saveza osoba s invaliditetom, Sa-vez slijepih te Udruga pa-raplegičara i tetraplegiča-ra potpisali Manifest za pristupačnost kojim se sve nadležne institucije u Hrvatskoj poziva na pot-punu primjenu članka 9. Konvencije UN-a o pravi-ma osoba s invaliditetom. Taj članak obvezuje drža-ve potpisnice da osoba-ma s invaliditetom omo-guće ravnopravan pristup okruženju, prijevozu, in-

formacijama i komunika-cijama, javnim institucija-ma te službama.

(Ne)pristupačnost je bila tema i okruglog stola koji su isti dan organizira-li Grad Zagreb i ustanova za rehabilitaciju hendike-

piranih osoba Uriho. Uri-ho je taj dan obilježio i 66 godina postojanja. Rav-natelj Uriha Josip Držajić tom je prilikom kazao kako kroz njihovu ustano-vu dnevno prođe i do 800 hendikepiranih osoba. Uz

okrugli stol, na kojem je gradonačelnik Zagre-ba Milan Bandić obećao kako će do kraja ove go-dine riješiti problem svih udruga koje još nema-ju adekvatan prostor za rad, u Koncertnoj dvora-ni Vatroslav Lisinski odr-žana je i prodajna izlož-ba radova udruga osoba s invaliditetom, institu-cija i srodnih organizaci-ja, te su podijeljene po-velje, priznanja i zahvale zaslužnim institucijama i pojedincima. (J.F.)

PotPiSaN MaNifeSt za PriStuPačNoSt

Vandoren upozorio na diskriminaciju osoba s invaliditetom

7Broj 3757, 10. prosinca 2012.www.privredni.hr

Drago Živković zivkovic@privredni.hr

H rvatska je od 1993. godine sklopila ukupno

59 ugovora o poticanju i zaštiti ulaganja, od kojih 23 s državama članicama Europske unije. Najveći broj ugovora sklopljen je između 1996. i 2001. go-dine. Ugovori sa sedam država više nisu na sna-zi: Kubom, Indonezijom, Mongolijom, Marokom, Omanom, Rusijom i Zim-babveom.

Pregovaranje o skla-panju ugovora, kao i bila-teralnih sporazuma o gos-podarskoj suradnji, koje je ranije bilo u nadležno-sti Ministarstva gospodar-stva, 2011. godine prešlo je u nadležnost Državnog ureda za trgovinsku politi-ku. Ugovore sklapa Vlada, a njima se najčešće odre-đuje rješavanje sporova u arbitražnim postupcima primjenom međunarodnih pravila.

Ulagatelji su temeljem sklopljenih ugovora o po-ticanju i zaštiti ulaganja pokrenuli dva arbitražna postupka protiv Hrvatske, a sklopljene su i dvije na-godbe, kazala je zamjeni-ca Glavnog državnog od-

vjetnika Federica Meijer Dusman na 20. Hrvat-skim danima arbitraže i mirenja.

Lisabonski ugovorUlagatelj iz Kanade po-krenuo je postupak pred arbitražnim sudom u Stockholmu, tvrdeći da mu je hrvatska država po-vrijedila ravnopravnost što je dovelo do ekspro-prijacije njegovog ula-ganja. Arbitražni sud u Stockholmu je u svibnju 2008. njegov zahtjev od-bio. Ulagatelj iz Austri-je pokrenuo je postupak pred arbitražnim sudom u Haagu, ali je i njegov zahtjev odbijen. Ulaga-telj je potom pred redov-nim sudom u Haagu zatra-žio pobijanje arbitražnog pravorijeka, tužba mu je odbijena 15. kolovoza 2012., a u tijeku je žalbeni postupak.

Ulagatelji iz Italije i Švedske podnijeli su za-htjeve za mirno rješe-nje spora. U oba slučaja utvrđeno je da je radnja-ma državnih tijela došlo do eksproprijacije na štetu ulagatelja, te su skloplje-ne nagodbe kojima su spo-rovi riješeni. Još su dva ulagatelja iz Italije, jedan iz Sjedinjenih Američkih

Država i jedan iz Belgij-sko-luksemburške gospo-darske unije, podnijeli za-htjeve za mirno rješenje spora, ali njihovi zahtjevi za sada nisu prihvaćeni.

U postupku pristupa-nja Hrvatske Europskoj uniji dio ugovora o po-ticanju i zaštiti ulaganja usklađen je sa zajednič-kom pravnom stečevinom.

Tako su sklopljeni dodat-ni protokoli uz postojeće ugovore s Albanijom, Ru-munjskom, Slovačkom, Turskom, Češkom, San Marinom i Izraelom. S ne-koliko drugih država vode se pregovori i očekuje se skoro potpisivanje proto-kola, dok su neke države odbile pristati na izmje-ne ugovora. S Azerbejdža-nom je 2008. godine sklo-pljen ugovor u potpunosti usklađen s pravom Europ-ske unije.

Međutim, nakon stu-panja na snagu Lisabon-skog ugovora 1. prosinca 2009. stvoreno je mnoštvo nejasnoća oko važenja tih ugovora, prvenstveno onih sklopljenih između država članica EU-a. Prema Lisa-bonskom ugovoru, izrav-na strana ulaganja su dio zajedničke trgovinske po-litike koja je u isključivoj

nadležnosti Europske uni-je. Razlike u stajalištima odnose se na pitanje jesu li ugovori o poticanju i za-štiti ulaganja kompatibil-ni s pravom Unije i jesu li arbitražni sudovi nadležni za rješavanje sporova koji nastaju iz tih ugovora.

Komisija protiv arbitražeEuropska komisija je u srpnju 2010. predložila na-crt uredbe kojom bi se ri-ješio taj problem, ali ured-

ba još nije prihvaćena u Europskom parlamentu. Uredbom se određuje pri-jelazni režim za oko 1000 ugovora koje su države čla-nice Unije sklopile s trećim državama do zamjene po-stojećih ugovora novima, u kojima bi ugovorna strana bila Europska unija. Kad je riječ o ugovorima skloplje-nima između država člani-ca EU-a, mišljenja su razli-čita. Neki pravni stručnjaci i neke države članice sma-traju da s danom stupanja u EU ugovori prestaju vrije-diti, dok bi većina država članica ipak željela da ugo-vori ostanu na snazi. Eu-ropska komisija smatra da ugovori o poticanju i zašti-ti ulaganja između država članica ne mogu postojati paralelno s pravom Europ-ske unije, pa time ni arbi-tražni sudovi ne bi bili nad-ležni za rješavanje sporova iz tih ugovora. Arbitražni sudovi, naravno, imaju su-protno mišljenje.

Rasplet ovoga spora, predviđa Federica Meijer Dusman, uvelike će ovisi-ti o ishodu predmeta Eure-ko v. Slovakia, u kojem je arbitražni sud izričito od-bacio tezu da Europski sud ima monopol na tumačenje prava Europske unije. Slo-vačka je potom pred Višim sudom u Frankfurtu ospo-ravala nadležnost arbitraž-nog vijeća, protiv presude tog suda izjavljena je žal-ba, pa je za očekivati da će Savezni sud Njemačke tra-žiti tumačenje Europskog suda. Arbitražni sudovi su u međuvremenu u još dva predmeta odbili prigovore nenadležnosti.

Sporovi, po svemu su-deći, neće biti raspetljani do ulaska Hrvatske u EU 1. srpnja 2013., što znači da je neizvjesno hoće li od tog dana ugovori o poticanju i zaštiti ulaganja koje ima-mo s državama članicama Europske unije uopće vri-jediti.

Na 20. Hrvatskim DaNima arbitraŽe i mireNja bilo je riječi i o poticaNju i zaštiti straNiH ulagaNja

ugovori potpisani, ne zna se hoće li vrijediti

Nakon stupanja na snagu lisabonskog ugovora stvoreno je mnoštvo nejasnoća oko važenja ugovora o poticanju i zaštiti ulaganja, prvenstveno onih sklopljenih između država članica eu-a. europska komisija smatra da oni više ne vrijede

ulagatelji su temeljem

sklopljenih ugovora pokrenuli dva

arbitražna postupka protiv Hrvatske, a

sklopljene su i dvije nagodbe

imaju članice eu-a s trećim državama

1000 ugovora o zaštiti ulaganja(

Ukupna vrijednost izravnih stranih ulaganja u Hrvatsku od 1993. do kraja lipnja 2012. je 25,85 milijardi eura, i to pretežno u djelatnostima financijskog posredovanja, trgovine, poslovanja nekretninama te pošte i telekomu-nikacija. Najveća je vrijednost ulaganja iz Austrije, a sli-jede Nizozemska, Njemačka, Mađarska, Luksemburg, Francuska i Italija.

Ulaganja gotovo 26 milijardi eura

8 Broj 3757, 10. prosinca 2012.Privredni vjesnikAKTUALNO

Igor Vukić vukic@privredni.hr

I nvesticije veće od 20 milijuna eura i ula-gačke projekte u tu-

rizmu vrednije od 50 mili-juna eura Vlada će uskoro moći proglasiti strateški-ma i pomoći im da se re-aliziraju u kraćem roku, najavio je prošli tjedan mi-nistar gospodarstva Ivan Vrdoljak. Zakon o strateš-kim investicijskim projek-tima Republike Hrvatske trebao bi biti prihvaćen do kraja godine. Uz visinu ulaganja Vlada će procje-njivati i doprinos razvoju hrvatske ekonomije, broj novootvorenih radnih mje-sta i druge elemente.

Projekt koji bude oda-bran uživat će svu pomoć državnih tijela: od pripre-me i procedura za brzo is-hođenje potrebne doku-mentacije preko izvedbe do podrške u postinvesti-cijskom razdoblju. Odre-dit će se sudionici projek-ta, kao što su ministarstva ili tijela lokalne uprave te odgovorne osobe u tim ti-jelima koje će biti zaduže-ne za brzu realizaciju.

Vlada će sa svakim strateškim investitorom sklopiti ugovor kojim će se definirati faze i elemen-ti provedbe. Time će se dosadašnja deklarativna podrška Vlade investicij-skim projektima pretvori-ti u formalnu podršku, a Hrvatska bi, prema ocje-ni ministra Vrdoljaka, tre-bala znatno pojačati svoju konkurentsku sposobnost i postati poželjnijim odre-dištem za ulagače.

Jedan od prvih strateš-kih projekata mogla bi biti gradnja LNG terminala na Krku. Vrdoljak kaže da će Kataru uskoro biti dostav-ljen izvještaj o imovin-sko-pravnom stanju loka-cije na kojoj bi se terminal trebao nalaziti. HEP će tvrtki Dina Petrokemija dati ponudu za otkup ze-mljišta, a cijenu će odre-diti sudski vještak.

Čeka se odluka KataraOd Katara se, osim po-tvrde da će biti dobav-ljač plina, očekuje i od-luka hoće li sudjelovati u gradnji terminala. Ra-zvije li se taj projekt pre-ma očekivanjima, u Mi-nistarstvu gospodarstva smatraju da bi Omišalj mogao postati mjesto za trgovinu ukapljenim pli-nom za kupce iz šire re-gije. Kapacitet terminala bio bi pet milijardi pro-stornih metara. U Hrvat-

skoj bi se mogla potrošiti jedna milijarda, a za če-tiri milijarde prostornih metara tražit će se drugi kupci. Vrdoljak ocjenju-je da bi oni mogli dolazi-ti iz Zapadne Europe jer njihove energetske tvrtke već obilaze Katar u potra-zi za plinom. Tako bi jed-nog dana mogli dolaziti

u Omišalj i ovdje preuzi-mati katarski plin.

Istodobno će se razvi-jati i ostali plinski prav-ci, a među njima je i onaj prema Srbiji, odnosno prema magistralnom pli-novodu Južni tok. Riječ je o 90 kilometara plinovoda od Slavonskog Broda do Sotina. S Gazpromom će

se razgovarati o eventual-noj zajedničkoj investici-ji. Vrdoljak smatra da bi krak plinovoda do Južnog toka pridonio diverzifi-kaciji izvora plina i omo-gućavao kupnju plina po najnižim cijenama.

U Ministarstvu gospo-darstva pripremaju i druge zakone koji bi trebali oja-čati konkurentnost hrvat-skog tržišta. Izmjenom Za-kona o rudarstvu propisat će se jedinstveni natječaj za istraživanje i eksploa-taciju rudnog bogatstva. Dosad su se provodila tri natječaja za različite dje-latnosti u jednom konce-sijskom području. Osim gubitka vremena događa-lo se da tvrtka koja je pro-vela istraživanje nije na kraju dobila pravo na ek-sploataciju pronađenog rudnog materijala. Novim zakonom procedura će biti skraćena i pojednostavlje-na za 65 posto, rekao je ministar Vrdoljak.

MInIstar gospodarstVa IVan Vrdoljak najaVljuje

Ubrzanje za strateške investicije projekt koji bude odabran uživat će svu pomoć državnih tijela: od pripreme i procedura za brzo ishođenje potrebne dokumentacije preko izvedbe do podrške u postinvesticijskom razdoblju

Vlada će sa svakim strateškim

investitorom sklopiti ugovor

trebaju vrijediti investicije da bi bile strateške

više od 20 mil €(

Prometni opservatorij za Jugoistočnu Europu (SEETO-South East Eu-ropean Transport Ob-servatory) u suradnji s Ministarstvom pomor-stva, prometa i infra-strukture organizirao je prošli tjedan 8. mini-starsku konferenciju na temu razvoja SEETO sveobuhvatne mreže.

Sudionicima konfe-rencije predstavljen je vi-šegodišnji plan razvoja, odnosno pregled glavnih regionalnih projekata u prometnom sektoru.

Šef Delegacije EU-a u Hrvatskoj, veleposlanik Paul Vandoren, istaknuo je kako je Europska komi-sija spremna pomoći ze-mljama u regiji u daljnjoj

izgradnji prometne infra-strukture, ne samo pret-pristupnim sredstvima nego i iskustvom.

Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić ka-zao je da već teku pripre-me kako bi, primjerice, HŽ infrastruktura mogla privući fondovska sred-stva, čime bi se sufinanci-rali neki projekti u želje-zničkom sektoru.

Podsjećamo, Hajdaš Dončić nedavno je su-djelovao u Bruxellesu na konferenciji TEN-T Day. Konferencija je bila po-svećena razvoju, izmjena-ma uredbe i financiranju europske prometne mreže TEN-T (Trans-European Transport Network).

TEN-T se sasto-ji od 10 koridora osnov-ne mreže od kojih se na tri (Strasbourg-Dunav, Sre-dozemni i Baltičko-ja-dranski) Hrvatska može priključiti kao buduća čla-nica EU-a. (B.O.)

Zatvaranje trgovačkih obrta, uvođenje fiskal-nih blagajni, loše po-slovanje obrtnika zbog smanjene kupovne moći građana, samo su neki od problema s kojima se suočavaju članovi Ceha trgovine Hrvatske obrt-ničke komore (HOK).

Na 8. susretu Ceha tr-govine održanom prote-klog tjedna u u Zagrebu, predsjednik HOK-a Dra-gutin Ranogajec istaknuo je kako se trgovci obrtni-ci zalažu za odgodu uvo-đenja fiskalnih blagajni, ali i za izmjene Zakona o trgovini. “Naime, pitanje je trenutka kada će propa-sti gotovo sve male obi-teljske trgovine”, rekao je Ranogajec napome-nuvši kako je maloproda-ja na godišnoj razini pala 1,3 posto.

Prema riječima pred-sjednika Ceha trgovine Borisa Vukelića, 2008. je

bilo registrirano 17.403 trgovačka obrta, dok ih je potkraj prošle godi-ne bilo 14.005. U Mini-starstvu obrta i poduzet-ništva, pak, ističu kako je to ministarstvo ove godi-ne dalo 378 milijuna kuna poticaja za malo i srednje poduzetništvo, a s finan-cijskom podrškom će na-staviti i 2013. kada pro-jekte malih i srednjih poduzetnika planiraju po-dupirati sa čak 730 mi-lijuna kuna. Uz potpore ostalih ministarstava, pro-cjenjuje se kako će sljede-će godine potpore takvom poduzetništvu dosegnuti iznos od oko 1,2 milijar-de kuna. (S.P.)

razVoj proMetne Mreže

osMI susret trgoVaca Hok-a

Zajednički problemi, različita rješenja

Potpore malom poduzetništvu

9Broj 3757, 10. prosinca 2012.www.privredni.hr S MARKOVA TRGA

I nvesticije bi u Hrvat-skoj trebale u idućoj godini rasti 11,5 po-

sto ili gotovo devet mili-jardi kuna. Ukupno bi in-vesticije trebale dosegnuti 72 milijarde kuna, najavio je potpredsjednik Vlade Branko Grčić na proš-lotjednoj sjednici Vlade.

Iako očekuje poma-lo spektakularan rast ula-

ganja u nekim sektorima, posebice u željeznici, Gr-čić je ipak podsjetio da će ukupne najavljene inve-sticije biti tek nešto veće nego 2010. godine. Bit će značajno manje nego 2007. kada su iznosile 93 milijarde kuna.

Država će u investici-jama sudjelovati sa 21,7 milijardi kuna. Na javna poduzeća od toga otpada nešto više od 15 milijardi. Vlada je napravila ambi-ciozni plan povećanja od

4,3 milijarde u odnosu na ovu godinu, kad su inve-sticije u državnim podu-zećima iznosile oko 10,7 milijardi kuna. “Ove smo godine pripremali projek-te, a iduća bi trebala biti godina realizacije”, ustvr-dio je premijer Zoran Milanović.

Najveći posloviNajveće investicije plani-rane su u Hrvatskoj elek-troprivredi, od 2,7 mi-lijardi kuna, zatim u Hrvatskim cestama (2,5 milijardi kuna), Hrvat-skim autocestama (2,4 milijarde kuna), HŽ infra-strukturi (1,46 milijardi) i Hrvatskim vodama (1,45 milijardi kuna).

Od pojedinih energet-skih projekata ističe se gradnja HE Ombla gdje se planira potrošiti oko 180 milijuna kuna. U blok C termoelektrane Sisak uložilo bi se 127 miliju-na kuna, a u hidroelektra-nu Zakučac 123 milijuna kuna. Za naftne terminale na zagrebačkom Žitnjaku i Omišlju na Krku rezervi-rana su 282 milijuna kuna.

Planirano je i inicijalno ulaganje u LNG terminal od 45 milijuna kuna.

U prometnom sektoru nastavit će se s gradnjom autoceste A5 od Belog

Manastira preko Osije-ka do granice s BiH. Vri-jednost radova iznosi-la bi 555 milijuna kuna. Oko 450 milijuna uložilo bi se u dionicu Split-Plo-če. Nastavak radova oče-kuje se i na autocesti Za-greb-Sisak, a radovi bi bili vrijedni oko 300 milijuna kuna. Na željeznici bi naj-veće ulaganje, od 681 mi-lijun kuna, bilo poduzeto na osuvremenjivanju ko-ridora X. od zapada prema istoku Hrvatske. Oko 220 milijuna kuna uložit će se i u obnovu pruge Oštarije-Knin-Split.

Privatne investicijeVlada očekuje da će u idućoj godini rasti i pri-vatne investicije i to za 1,7 milijardi kuna. Ove godine realizacija privat-nih investicija procije-njena je na 48,4 milijar-de kuna, dok bi u idućoj godini trebala dosegnuti 50,2 milijarde. Potpred-sjednik Grčić najavio je nastavak reformi radi po-većanja konkurentnosti, prema savjetima Svjet-ske banke. Država će su-

rađivati s privatnim sek-torom, a od te suradnje očekuje se realizacija vri-jedna tri milijarde kuna. Uz ostalo, započet će ra-dovi na projektu Zrač-ne luke Zagreb, zatim na istarskoj autocesti (Bina Istra), autocesti Zagreb-Macelj, u Lučkoj upra-vi Ploče i drugim inve-sticijama. Priželjkuje se da ulazak u EU potakne i priljev stranog kapita-la. Milanović kaže da bi 2013. godina, prema pro-gnozama Europske komi-sije, trebala donijeti mali rast od 0,4 posto. Najgo-re je što su novim uda-rom krize bile pogođene Italija i Slovenija, važni hrvatski izvozni partneri. Ipak i kod njih EK očeku-je nešto bolje rezultate. O njima će ovisiti i rast hr-vatskog izvoza što Vlada ubraja u elemente koji će dovesti do rasta BDP-a. Prema Vladinoj progno-zi rast će biti 1,8 posto, a preduvjet je da osobna potrošnja ne padne ispod ovogodišnjih brojki te da se ostvare investicijski planovi. (I.V.)

Opća uprava Europ-ske komisije za pomor-stvo i ribarstvo, u su-radnji s Ministarstvom pomorstva, prometa i infrastrukture, organi-zirala je prošli tjedan u Zagrebu međunarodnu konferenciju na kojoj je predstavljen strateš-ki dokument Pomorska strategija za Jadransko i Jonsko more.

Glavne teme tog do-kumenta su zdraviji mor-ski okoliš, sigurniji po-morski prostor, održive i odgovorne ribarske ak-tivnosti te maksimalno iskorištavanje potencija-la plavog gospodarstva. Sljedeće godine napravit će se akcijski plan s po-pisom projekata koji će se financirati iz raznih fon-dova EU-a u razdoblju od

2014. do 2020. Zamje-nik ministra pomorstva, prometa i infrastruktu-re Zdenko Antešić ističe kako plavo gospodarstvo, a naročito brodogradnja, prolazi kroz teško razdo-blje, premda ima potenci-jala biti generator gospo-darskog razvoja. Dodaje kako posebnu pozornost valja posvetiti morskim putevima jer se njima od-

vija 90 posto svjetske rob-ne razmjene. “Bez od-govarajuće pomorske prometne povezanosti nema gospodarskog ra-zvoja”, kaže. Također, na-glašava važnost očuvanja otočnih zajednica.

Maria Damanki, po-vjerenica Europske ko-misije za pomorstvo i ribarstvo, ističe kako dr-žave Jadranskog i Jonskog

bazena kroz regionalnu suradnju i zajednički na-por mogu biti primjer po-morske izvrsnosti.

Uz predstavnike EK-a i državnih tijela konferen-cija je okupila predstav-nike znanstvene zajedni-ce, gospodarstva i lokalne samouprave iz Hrvatske, Grčke, Italije, Slovenije, Albanije, BiH, Crne Gore i Srbije. (B.O.)

SjedNica hrvatSke vlade

Pomorska strategija za jadransko i jonsko more

investicije bi u 2013. trebale rasti za devet milijardi kuna

regija može biti primjer pomorske izvrsnosti

iako očekuje pomalo spektakularan rast ulaganja u nekim sektorima, posebice u željeznici, grčić je ipak podsjetio da će ukupne najavljene investicije biti tek nešto veće nego 2010.

država će u investicijama

sudjelovati sa 21,7 milijardi kuna

Povjerenstvo za željeznicu pod predsjedanjem premije-ra Milanovića odlučilo je da će od mađarske granice do Rijeke biti izgrađena nizinsko-dolinska pruga. Od grani-ce do Skradnika u Općini Josipdol (na pola puta od Za-greba do Rijeke) bit će nova nizinska pruga. Odatle do Rijeke izgradit će se još jedan kolosijek uz postojeću prugu koja ide dolinama Gorskog kotara pa je premijer taj dio prozvao “dolinskom prugom”. Brzina vlaka bila bi prosječno 120 kilometara na sat, a gradnja bi se odvija-la od 2015. do 2018., uz znatno korištenje EU fondova.

do rijeke nizinsko-dolinska pruga

očekuju u Vladi iduće godine

rast ulaganja od 11,5% 72 mlrd kn( (trebale bi dosegnuti ukupne investicije

10 Broj 3757, 10. prosinca 2012.PREDSTAVLJAMO Privredni vjesnik

N a njivama po-kraj samobor-skog Strmca,

na desetak hektara ze-mlje niču eko proizvodi Obiteljskog poljoprivred-nog gospodarstva Antu-na Čeha. Elektrotehničar i strojarski specijalist po struci, Čeh uz redoviti po-

sao u smjenama u jednom poduzeću, svoj poljopri-vredni posao doživljava više kao hobi kojim jača obiteljski budžet, svje-stan da se od poljoprivre-de na tako maloj površini još uvijek ne može živjeti.

Na ekološki uzgoj od-lučio se, kako kaže, jer se parcele koje obrađu-je nalaze uz samo crpili-šte vode za Grad Zagreb što je samo po sebi zašti-ćeno područje. “Za sada se bavimo proizvodnjom žitarica i kukuruza; je-čam prerađujemo u ječ-menu kašu, dok kukuruz meljemo u brašno. Svoje

proizvode radimo za Bi-ovegu već četiri godine, a posjedujemo sve potrebne eko certifikate, ali i one za nadzor proizvodnje i pre-radu”, ističe Čeh.

Raste interes za eko proizvodePosao na njivi i preradu uglavnom određuje sam uz pomoć članova obitelji.

“Biovega je prije ne-koliko godina pokrenu-la robnu marku Ekozona, pa cjelokupne proizve-dene kapacitete plasira-mo upravo kroz tu marku koja je ujedno i prvi do-maći certificirani brend ekoloških proizvoda. Taj projekt je izvrstan jer nama, ekološkim poljo-privrednicima pomaže u plasmanu proizvoda na tr-žište i spaja nas s krajnjim potrošačima. Pod tom robnom markom ječam i kukuruzno brašno dono-simo na police Konzuma”, kaže Čeh.

Zadnjih godina raste interes za eko proizvo-de pa je, čini se, osigura-na budućnost ovog pro-jekta i ovog OPG-a. No raditi ekološki nije lako. Sam prelazak s konvenci-onalnog na ekološki način proizvodnje znači i pri-premu zemljišta koja traje dvije godine uz stalni nad-zor i analizu tla.

“Tržište je za sada ograničeno jer se naši pro-izvodi plasiraju samo u određene trgovine i neke supermarkete, no vjerujem da će se ljudi sve više okre-tati zdravoj prehrani. U bu-dućnosti očekujem znatni-je povećanje proizvodnje i poboljšanje kvalitete proi-zvoda. No ne smijemo za-nemariti ni potrebu za pri-mjerenom naknadom za trud koji ulažemo u ova-kav način proizvodnje”, zaključuje Čeh. (K.S.)

P rije 10 godi-na u Samoboru je osnovana tvrt-

ka Dat-Con kao tvrtka kći istoimenog slovenskog po-duzeća koje se bavi razvo-jem specijalizirane elek-tronike. Unatoč dobrom poslovanju, prije dvije go-dine u samoborskom Dat-Conu počeli su razmišljati o novom segmentu ponu-de kojim su željeli proširiti tvrtkino poslovanje. Tada su direktorica i prokuristi-ca u poslovanje tvrtke jed-nostavno dodale malo žen-skog “štiha”.

“Ideja o zastupstvu brenda YankeeCandle kao i ponudi cijelog programa tzv. homedecoration na-stala je kroz prijateljstvo sa srodnom slovenskom tvrtkom. Bez obzira što je i nas kao i mnoge druge tvrtke pogodila gospodar-ska kriza, prošle je godi-ne pokrenut projekt Miris prirode - trgovine u koji-ma se prodaju luksuzne svijeće i mnogi dekorativ-ni predmeti. Postali smo ekskluzivni zastupnik mi-risnih svijeća YankeeCan-dle, proizvoda vrhunske kvalitete, ali i viših cije-na”, rekla je Kristina Mi-kec Jurišić, prokuristica

tvrtke Dat-Con. Svijeće YankeeCandle sadrže či-ste i prirodne mirisne ek-strakte, prirodni pamuk i vrhunski parafin, a nji-hov miris traje i do 160 sati. Osim što su modera-no dizajnirane, te su svije-će pakirane u čaši ili sta-klenci, kao male mirisne svijeće ili u obliku miri-snog voska.

Sve više obožavatelja svijeća YankeeCandlePotkraj prošle godine u Zagrebu je otvorena mala trgovina koja u svojoj po-nudi ima samo Yankee-

Candle proizvode. Kri-stina Mikec Jurišić kaže kako su im mnogi rekli da je glup potez otvarati trgo-vinu luksuznim uporab-nim predmetima u uvje-tima gospodarske krize i smanjene kupovne moći stanovništva. No, prema njezinim riječima, bio je to ipak pun pogodak. “Po-

nudili smo ljudima mali užitak, luksuz vrhunske kvalitete koji su oni vrlo brzo prepoznali. U vrlo kratkom vremenu stekli smo iznimno veliki broj obožavatelja Yankeeja”, istaknula je prokuristica.

Prije nekoliko dana otvorena je još jedna tr-govina u Mesničkoj ulici u Zagrebu u kojoj se osim tih poznatih svijeća nala-ze i razni homedecoration proizvodi. U ponudi trgo-vine nalazi se široka pale-ta predmeta za opremu i dekoraciju doma, masiv-ni i kovani namještaj te predmeti koji slijede ro-mantični francuski stil opremanja doma.

Namještaj i homede-cor predmeti su visoke kvalitete i nabavljaju se isključivo od europskih proizvođača. Kako ne bi sve ostalo samo na tome, u tvrtki Dat-Con plani-raju proširenje na osta-le hrvatske gradove, pa će tako sljedeće godine otvoriti novu trgovinu u Splitu u kojoj će objedini-ti homedecoration i Yan-keeCandle. Osim toga, najavljeno je i prošire-nje mreže maloprodajnih partnera. (S.P.)

Eko proizvodi jačaju budžet

Miris prirode u vlastitom domu

Na desetak hektara u blizini Zagreba niču ekološke žitarice Obiteljskog gospodarstva Čeh. Svoje proizvode plasiraju preko brenda Ekozona

Tvrtka je lani postala ekskluzivni zastupnik mirisnih svijeća YankeeCandle, proizvoda vrhunske kvalitete, ali i viših cijena

OPG Antun ČehDAt-COn, SAmObOr

Čeh očekuje povećanje proizvodnje i poboljšanje kvalitete proizvoda

Prije nekoliko dana otvorena je još

jedna trgovina u Mesničkoj ulici u

Zagrebu

postoji tvrtka Dat-Con

10 godina(rade za Biovegu

4 godine(

11Broj 3757, 10. prosinca 2012. PRIČA S RAZLOGOMwww.privredni.hr

Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

O biteljska tvrtka Olival osnova-na je prije 18 go-

dina u doba liberalizacije ekonomije kada su mno-gi ljudi krenuli u avantu-ru poduzetništva, pa tako i Vlasta Pojatina. Današ-nja vlasnica Olival koz-metike, tada je kao ma-gistrica farmacije radila u ljekarnama gdje nije imala mogućnost napre-dovanja u struci, a ideja i radnog elana nije joj ne-dostajalo. Oduvijek joj je hobi bio izrada ljekarnič-kih pripravaka, posebice

raznih krema i masti na prirodnoj osnovi. Tako je hobi postupno prerastao u posao.

U počecima izrađiva-li su se prvi proizvodi za njegu kose, stopala i ulja za masažu. Prvi kupci Olivalovih proizvoda bile su farmaceutske veledro-gerije i ljekarne, da bi se mreža kupaca postupno širila. Ideja Vlaste Poja-tine bila je kreiranje koz-metičkih proizvoda po farmaceutskim receptura-ma i proizvodnja visoko-kvalitetnih pripravaka po povoljnim cijenama od prirodnih, uglavnom do-maćih, sirovina. Do da-nas Olival je registrirao i proizveo više od 80 ra-zličitih kozmetičkih proi-zvoda. Proizvodi su podi-jeljeni u nekoliko linija: za njegu kose, za njegu

tijela i stopala, sunčanje i linija prirodne kozmeti-ke za lice na bazi smilja. Osim toga Olival izrađu-je brojne proizvode za druge brendove. Proizvo-di su namijenjeni širo-kom spektru kupaca, pri-je svega ženama kojima je važna domaća kvalite-ta i izvornost proizvoda.

Potrebno je povećati izvozOlivalovi proizvodi mogu se kupiti u svim renomiranim trgovač-kim i drogerijskim lan-cima diljem Hrvatske, ali i u pojedinim ljekarna-ma. “Jedan od temeljnih ciljeva u sljedećem raz-doblju je izlazak na ino-zemna tržišta i povećanje izvoza”, rekla je Vlasta Pojatina. Tvrtka je pozna-ta i po proizvodnji čič-kovog šampona za kosu, kreme za ruke na bazi nevena te 100-postotno prirodne linije s uljem smilja za njegu lica. Za razvoj i proi-zvodnju inova-

tivnog proizvoda - olovke za oštećene nokte - Oli-val je ove godine dobio i poticaj Ministarstava gos-podarstva kroz program razvoja inovativnih proi-zvoda.

Govoreći o podrijetlu sirovina za proizvodnju prirodne kozmetike, Vla-sta Pojatina je istaknula

kako se siro-

vine uglavnom nabavlja-ju u Hrvatskoj, dok se dio ambalaže i neke aktiv-ne tvari uvoze. U Oliva-lu se godišnje proizvede oko 500.000 proizvoda raspodijeljenih po svim kozmetičkim linijama, a po količini je najve-ća ona sredstava za sun-čanje. I poslovni rezul-tati su vrlo dobri, pa je 2011. godina bila četvr-ta u nizu s dvoznamen-kastim stabilnim pozitiv-nim rastom proizvodnje i prodaje. Ove se godine ponovno očekuje rast od oko 15 posto te nastavak pozitivnog trenda. Na-

ravno da ta-kav rast

traži i viso-

k a

ulaganja u opremu, siro-vine, obrazovanje djelat-nika te dobra strateška promišljanja.

Daljnje širenje poslovanja“Visoki rast koji ostvaru-jemo iz godine u godinu doveo nas je do granica kapaciteta u postojećim uvjetima te planiramo ši-renje i investiranje u novi proizvodni pogon. Osim što namjeravamo proširiti neke naše postojeće lini-je, uskoro planiramo kre-nuti s proizvodima koji će biti namijenjeni za proda-ju isključivo u ljekarna-ma”, istaknula je Vlasta Pojatina.

Odgovarajući na upit Privrednog vjesnika o tome što će se promije-niti u Olivalovu poslo-vanju nakon što Hrvat-ska uđe u članstvo EU-a, Vlasta Pojatina je rekla kako su uveli sve parame-tre GMP-a (Good Manu-facturing Practice – do-bre proizvođačke prakse) i u postupku su certifika-cije ISO 22716 standarda za proizvođače kozmeti-ke te će biti jedina tvrt-ka u Hrvatskoj s tim cer-tifikatom. “Ne bojimo se ulaska u EU, već napro-tiv - očekujemo daljnje ši-renje poslovanja”, rekla je Vlasta Pojatina. No, do-dala je kako postoje i pro-blemi. Njih kao proizvo-đače koji većinu sirovina moraju plaćati avansno najviše muče dugi roko-vi plaćanja te visoki raba-ti velikih kupaca. “Rješe-nje tih problema vidim u jačanju brenda i naše po-zicije na domaćem tržištu. Jedno od rješenja svaka-

ko je i povećanje izvo-za”, zaključila je Vla-sta Pojatina.

ProizvoDnja Domaće PriroDne kozmetike

Kada hobi postane posaoIdeja Vlaste Pojatine bila je kreiranje kozmetičkih proizvoda po farmaceutskim recepturama i proizvodnja visokokvalitetnih pripravaka od prirodnih, uglavnom domaćih, sirovina

Do danas Olival je registrirao i proizveo više od 80 različitih

kozmetičkih proizvoda

godišnja proizvodnja Olivala očekuje se ove godine

500.000 proizvoda rast od oko 15%( ( *vijesti

Porastao udio loših kreditaPrema publikaciji Hrvat-ske narodne banke, rast djelomično i potpuno ne-nadoknadivih kredita, od-nosno kredita raspoređe-nih u rizične skupine B i C, nastavio je usporavati. No zbog slabe kreditne aktiv-nosti došlo je do zamjetnog porasta udjela loših kredita u ukupnim kreditima bana-ka, sa 12,4 posto na kraju 2011. na 13,3 posto na kra-ju lipnja ove godine. U sek-toru trgovačkih društava udio loših kredita porastao je sa 20,1 na 22,8 posto.

investiori nisu podržali odgodu isplate obveznicaNa skupštini imatelja ob-veznica Nexe Grupe odr-žanoj prošli tjedan njih 69 posto složilo se s restruk-turiranjem, ali nisu pri-hvatili da se isplata 120 milijuna eura vrijednih ob-veznica odgodi na devet godina. Kako je istaknu-to u izvještaju izdavatelja, Nexe Grupa je u ranijim godinama mnogo uložila u modernizaciju i nove ka-pacitete te uvođenje novih proizvoda. Stoga se nada-ju da će u narednom raz-doblju pronaći model re-strukturiranja koji će biti prihvatljiv svim investito-rima i vjerovnicima.

Coca-Cola zatvara punionicu vodeKako su izvijestili iz Co-ca-Cole HBC Hrvatska, ta će tvrtka zatvoriti pu-nionicu vode u Gotalovcu gdje se puni voda marke Bistra. “Nakon provede-nih analiza tvrtka je pro-cijenila kako nema eko-nomskoga opravdanja za zadržavanje punionice vode jer je njena iskorište-nost trenutačno samo 20 posto. Stoga će punioni-ca prestati s radom 31. ko-lovoza iduće godine”, na-vodi se u priopćenju. Bez posla će ostati 79 radnika.

12 Broj 3757, 10. prosinca 2012.INTERVJU Privredni vjesnik

Igor Vukić vukic@privredni.hr

K ineski poduzet-nici uložili bi u Hrvatsku, zani-

ma ih mnogo toga, od pro-meta do poljoprivrede, ali ne prezentiraju im se kon-kretni projekti, kaže Lu Jianjing, sudski tumač za kineski jezik, stalno nastanjen u Zagrebu od 1991. godine. U glavni grad Hrvatske prvi je put došao 1981., na specijali-zaciju u Ekonomski insti-tut. Proteklih godina bavi se i poduzetništvom, ima računovodstvenu tvrtku, a upravlja i Kunlunom, ve-leprodajnim centrom na zagrebačkom Žitnjaku, gdje rade brojna poduzeća kineskih i hrvatskih vla-snika.

Lu Jianjing bio je do-maćin brojnim kineskim delegacijama koje su po-sjetile Hrvatsku i održa-vale poslovne forume u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Ove su godine, među ostalim, u HGK-u gostovale gospodarske de-legacije iz pokrajina Ji-lin, Kanton, Heilonjiang te predstavnici raznih trgo-

vinskih organizacija. “Ki-neski poduzetnici malo znaju o Hrvatskoj. Sto-ga su takvi susreti dobri za upoznavanje s osnov-nim informacijama o ze-mlji i ekonomiji. No za par dana ne može se puno toga napraviti. Hrvatska bi mo-rala organizirati još bolje informiranje o svojoj po-nudi. Trebalo bi imati go-tove, razrađene projekte i jasne odgovore na mnoga pitanja koja zanimaju ino-zemne ulagače”, kaže Jia-njing.

Stručnjaci iz KineKad vide takve projekte, kineski ulagači spremno sudjeluju na međunarod-nim natječajima. Brzo se prilagođavaju europskim standardima i načinu po-slovanja. Kad dobiju neki infrastrukturni posao, je-dan dio stručnog i teh-ničkog osoblja dovode iz

Kine, a za znatan dio pri izvođenju radova angaži-raju i lokalne tvrtke i radni-ke. “Obično stručnjaci, in-ženjeri i tehničari dođu iz Kine. To je tako zbog jed-nostavnije komunikacije, a riječ je uglavnom o uigra-nim timovima koji imaju iskustva u izvođenju veli-kih radova”, kaže Jianjing. Dodaje da se sunarodnja-ci iz Kine ne dovode zbog niskih nadnica jer su pla-će tehničkog osoblja i in-ženjera i u Kini prilično visoke. Ulazak Hrvatske u EU sigurno će poveća-ti interes za ulaganje. Lu Jianjing smatra da bi u razdoblju do ulaska u EU moglo doći do realizaci-je nekog većeg kineskog ulaganja, da bi se zauzele dobre startne pozicije za europsko tržište.

Hrvatska bi trebala utvrditi što želi raditi na svom području i to pred-

staviti ciljanim kineskim kompanijama. Kinezi ne poznaju dobro ni druge ze-mlje u ovoj regiji pa je to hrvatska šansa. Ali ne tre-ba gubiti vrijeme. U Bu-garskoj je, primjerice, ove godine kineska autokuća Great Wall otvorila tvor-nicu koja će 2014. proi-zvoditi 40.000 automobila godišnje. Ispočetka će dije-lovi stizati iz Kine, ali će se s vremenom razviti i koo-perantska mreža u okolici.

Optimizam za Luku RijekaLu Jianjing se slaže s te-zom da će ulaskom u EU Luka Rijeka privući više tereta iz Kine. To se svo-jedobno dogodilo i s Ko-prom: “Mnogo uvozne robe sada do Mađarske, Slovačke ili Češke putu-je preko Rotterdama ili Hamburga. Tako je lakše jer nema carinskih i dru-gih administrativnih bari-jera. Preko Rijeke će biti bliže, a neće više biti ca-rina”, optimističan je Ji-anjing. Kaže da je već i hrvatsko članstvo u Cef-ti skrenulo nešto više ki-neske robe prema Rijeci. Zasad su u Hrvatskoj svo-ja predstavništva otvorili Lenovo, Huawei i ZTE te nesmetano posluju u skla-du s mogućnostima trži-šta. Lu Jianjing se nada da će mu se ispuniti dugogo-dišnja želja da u Hrvatsku napokon dođu i drugi ki-neski “veliki igrači”.

GolemI potencIjal suradnje još neIskorIšten

Kinezi bi ulagali, ali nema gotovih projekata Hrvatska bi morala organizirati još bolje informiranje o svojoj ponudi. trebalo bi imati gotove, razrađene projekte i jasne odgovore na mnoga pitanja koja zanimaju inozemne ulagače, kaže jianjing

kinezi ne poznaju dobro ni druge

zemlje u ovoj regiji pa je to hrvatska

šansa

Ekonomska kriza u Hrvatskoj uzela je danak i među kineskim trgovcima. Promet je pao pa su neki već ra-sprodali robu i tvrtke te se odselili na atraktivnija trži-šta. Neki čak u Južnu Ameriku, u Čile i Brazil, drugi su se vratili u Srbiju odakle su ranije došli u Hrvatsku. “Pi-tao sam prijatelja trgovca ima li kakvo lijepo umjetno božićno drvce. Odgovorio mi je da ove godine nema ta-kve artikle u veleprodaji jer hrvatski trgovački centri takve cijene imaju u maloprodaji. Trgovački su centri tako pritisnuli i kineske trgovce”, objašnjava Jianjing. Neki mali kineski poduzetnici, poput hrvatskih kolega, našli su se i na listi poreznih dužnika.

Hrvatska može pokušati s izvozom u Kinu, ali to moraju biti specifični i visokokvalitetni proizvodi. Uz njih također mora biti dobra promocija. “Jednom su mi u Kini s oduševljenjem pričali o gruzijskim vinima. Kad sam im rekao da i u Hrvat-skoj ima odličnih vina, gledali su me u čudu. Eto, Gruzijci-ma je uspjelo prijeći komunikacijski most”, kaže Jianjing. Bitno je odabrati i dobrog poslovnog partnera pa mu se čini da Badel 1862 nije povukao dobar potez surađujući u Kini s kompanijom koja se primarno bavi tekstilom i nekretnina-ma. Suradnja s kineskim partnerima moguća je i u područ-ju prijenosa znanja, dizajna (kao što je svojedobno uspješ-no radila Magma) pa i na razvoju novih proizvoda.

Kinezi iz Hrvatske sele u Čile Prolazi samo visoka kvaliteta

svetozar sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

P rof.dr.sc. Bo-ris Antunović, znanstveni sa-

vjetnik u području si-gurnosti hrane i javnog zdravstva, prava je oso-ba za razgovor o uvijek aktualnom pitanju sigur-nosti hrane koju konzumi-ramo. Ovo pitanje osobito je aktualizirano uoči hrvat-skog punopravnog član-stva u Europskoj uniji, a kao predstavnika Hrvatske u Europskoj agenciji za si-gurnost hrane (EFSA – Eu-ropean Food Safety Aut-hority), Antunovića smo pitali u kojoj su mjeri hr-vatski znanstvenici uklju-čeni u rad te agencije.

- Na žalost, još uvijek uglavnom kao promatra-či. Do sada sam bio jedi-ni iz Hrvatske sa snagom donošenja odluke kao član Znanstvenog vijeća EF-SA-e, koje je čelno tijelo te agencije sa 16 članova. Za-datak Vijeća je predlaganje strateških odluka ravnate-ljici i koordinacija rada te-matskih odbora. Ujedno, bio sam jedini član Vije-ća koji ne dolazi iz Zapad-ne Europe. Problem sla-be zastupljenosti hrvatskih znanstvenika u EFSA-i proizlazi uglavnom iz naše niže znanstvene produkci-je u području procjene ri-zika u hrani koja se teško može usporediti sa zemlja-ma Zapadne Europe. Nije samo Hrvatska u pitanju. U 10 tematskih znanstve-nih odbora sa po 20 znan-stvenika nema primjerice ni jednog člana iz Cipra,

čak niti iz Austrije. No, drago mi je da sam pokre-nuo ovo pitanje u EFSA-i te da se pripremaju izmje-ne koje bi trebale omogu-ćiti veću uravnoteženost.

Unatoč sadašnjem loši-jem standardu i slabijoj kupovnoj moći, uvijek je važno kakvu hranu kupujemo i konzumira-mo. U kojoj mjeri jede-mo zdravstveno sigurnu hranu?- Treba imati na umu da se hranom prenosi oko 250 bolesti. Prolazne tr-bušne tegobe su najma-nji problem. Daleko veći su potencijalno kancero-geni kontaminanti kojima smo kronično izloženi. Put od proizvođača do potro-šača je sve dulji, zahtijeva se dulja trajnost proizvoda, što zahtijeva dodavanje ra-znih aditiva. Nekad su pro-blem bile bakterije, no da-

nas su to često kemijske tvari za koje trebate imati doktorat iz tog područja da biste razumjeli mehanizam djelovanja. Zato je teško procijeniti koliko je u Hr-vatskoj hrana zaista sigur-na. Nedavno sam na tržištu naišao na tortu poznatog domaćeg proizvođača za djecu. Torta je sadržavala 10 deklariranih aditiva. Svi

apsolutnu sigurnost hrane nećemo nikada dostićinedavno sam na tržištu naišao na tortu poznatog domaćeg proizvođača za djecu. torta je sadržavala 10 deklariranih aditiva od kojih su svi po hrvatskim pravilnicima dozvoljeni, no time se djecu nepotrebno izlaže hrpi kemijskih spojeva od kojih svaki može imati neželjene nuspojave

stav eFsa-e je što manje korištenje aditiva, posebice

onih nepotrebnih, kao što su boje i pojačivači okusa

prenosi se hranom

oko 250 bolesti (PROf. dR. Sc. BORiS AntunOvić, ČLAn ZnAnStvenOg vijećA euROPSKe Agencije ZA SiguRnOSt HRAne

13Broj 3757, 10. prosinca 2012.www.privredni.hr

su oni po hrvatskim pravil-nicima dozvoljeni, no time se nepotrebno najosjetlji-viju populaciju izlaže hrpi kemijskih spojeva od kojih svaki može imati neželjene nuspojave. Stav EFSA-e je što manje korištenje aditi-va u proizvodnji, posebice onih nepotrebnih, kao što su boje i pojačivači okusa. Nadalje, standardi su goto-vo izjednačeni s onima u EU-u, no analize su sku-pe. Stoga je iznimno važna procjena rizika koja treba usmjeravati godišnje pla-nove službenih kontrola na hranu koja je zaista rizična za zdravlje potrošača. Isto-dobno, uvođenje koncep-ta kontrole kritičnih toča-

ka (HACCP) s razvijenim sustavom sljedivosti kod proizvođača bitno pove-ćava sigurnost hrane po-mičući kontrolu s gotovih proizvoda na kontrolu već tijekom proizvodnje.

Što uopće prema tim kri-terijima znači sigurna hrana?- Sigurna hrana trebala bi jamčiti da se nećemo raz-boljeti. No, apsolutnu si-gurnost nećemo nikada dostići, često i zbog svo-jih loših navika. Nedav-na istraživanja su pokaza-la da svaki peti Francuz ne pere ruke prije jela. Zvuči paradoksalno, no najveći učinak u smislu redukcije

učestalosti akutnih trova-nja hranom postigao bi se kada biste uspjeli nagovo-riti čovječanstvo da pere ruke.

Je li kriterij “sigurne hrane” istovjetan u Hr-vatskoj i EU-u?- Ni u EU-u kriteriji nisu isti za sve zemlje. Pre-hrambene navike potro-šača u raznim zemljama bitno se razlikuju. Zato se procjenom rizika računa izloženost kontaminanti-ma i patogenima s obzirom na prehrambene navike. Codex alimentarius dono-si međunarodne standar-de koji nisu obvezni, ali se preporučuju. No, zemlje ih

mogu primjenjivati razli-čito, u skladu s izloženosti svojih potrošača. Ovi stan-dardi značajni su i u sluča-ju sporova u međunarod-noj trgovini hranom.

Postoje mišljenja kako je hrana u Hrvatskoj, zbog strogih propisa i pravi-la naslijeđenih još iz biv-še države, kvalitetnija od one koja se danas nalazi na tržištima EU-a.- Najveći broj naših zako-na i pravilnika prilagođen je EU legislativi, no još uvijek ima primjera nelo-gičnosti kada se standardi ne temelje na procjeni ri-zika i mišljenju znanosti. Najgore je kada se pravil-nici donose bez mišljenja struke, a ja još uvijek nai-lazim na izuzetne hrvatske znanstvenike koji mi se žale da ih nitko ništa nije pitao. Nema smisla da pra-vilnici budu preoštri prema proizvođačima bez čvr-stih temelja za to, a s dru-ge strane nam se provlače značajni patogeni u hranu.

Znači li to da ćemo na-kon ulaska u EU i pot-puno otvorenog domaćeg tržišta hrane, jesti manje kvalitetnu hranu nego do sada?- Mislim da će biti upra-vo suprotno. Pomicanjem granice EU-a prema jugo-istoku bit će manje prili-ke da razni trgovački lobi-ji uvoze u Hrvatsku hranu sumnjive kvalitete.

Slikovito rečeno, oče-kuje nas šarenilom i po-nudom bogatiji market nego što ga imamo sada,

ali će kvaliteta ponude biti skromnija...- Možemo očekivati da će hrana biti skuplja i stan-dardiziranija. Naša sna-ga je u dodanoj vrijedno-sti koju nalazimo u hrani proizvedenoj na tradicio-nalni način i to se ne smije izgubiti. Na žalost, poljo-privredna politika u Hrvat-skoj u zadnjih dvadesetak godina bila je loša, vrtje-li su se isti ljudi koji nisu ništa učinili i danas imamo situaciju da se obiteljska gospodarstva gase, čime gubimo svoje kompara-tivne prednosti. Primjeri-ce, tradicionalni francuski sirevi proizvedeni bez po-stupka pasterizacije na tr-žištu su oko 25 posto sku-plji od standardnih. Danas se u EU-u oko 50 posto hrane proizvede kroz za-druge koje proizvode kva-litetnije proizvode od ve-likih industrija. Na žalost, u nas je zadrugarstvo kao oblik proizvodnje bilo go-dinama zanemarivano, čak je i u mentalitetu ono shva-ćano kao nazadak.

Hrvatska uvozi hranu i iz zemalja koje nisu članice EU-a (zamrznuto meso iz zemalja Južne Amerike). Može li se ta praksa na-

staviti i nakon hrvatskog ulaska u Uniju?- Jedinstveno tržište EU-a ne dozvoljava velika od-stupanja u sigurnosti uvo-znih proizvoda. Slobodan protok roba u Uniji znači da sve što uđe u Hrvatsku može putovati dalje u dru-ge zemlje Unije. No, zato EU priprema jake granič-ne postaje na jugoistoku Hrvatske koje bi trebale štititi Njemačku, Francu-sku… i sve članice EU-a. Bez brige, kontrola će biti puno jača.

Na koji način funkcioni-ra EFSA kada je riječ o dnevnoj, operativnoj pro-cjeni sigurnosti hrane?- Ove godine EFSA sla-vi 10 godina postojanja. U zadnje vrijeme dosta smo radili na jačanju neovi-snosti znanstvenika o bilo kakvim vanjskim intere-sima pri donošenju znan-stvenih mišljenja. Donijeli smo pravilnik koji detalj-no razrađuje sve moguće sukobe interesa, a koji je naišao na veliko odobra-vanje nevladinih organiza-cija. EFSA danas okuplja 200 vrhunskih znanstveni-ka spremnih dati najkom-petentnije odgovore u naj-kraćem mogućem roku.

Apsolutnu sigurnost hrane nećemo nikada dostićiNedavno sam na tržištu naišao na tortu poznatog domaćeg proizvođača za djecu. Torta je sadržavala 10 deklariranih aditiva od kojih su svi po hrvatskim pravilnicima dozvoljeni, no time se djecu nepotrebno izlaže hrpi kemijskih spojeva od kojih svaki može imati neželjene nuspojave

prenosi se hranom u EU-u proizvodi se kroz zadruge okuplja EFSA danas

oko 50% hrane 200 znanstvenika ( (

Ima li Hrvatska tehnoloških i kadrovskih kapaciteta da na za-dovoljavajući način štiti vanjske EU granice sigurnosti hrane?- Ulaskom u EU Hrvatska se približava i potpisivanju šen-genskog sporazuma, no to može potrajati i nekoliko godi-na. To znači da Hrvatska preuzima odgovornost za nadzor vanjskih granica EU-a. Njime se i Hrvatska i EU obvezuju ojačati granice s državama koje nisu članice EU-a. Tehno-loške i kadrovske kapacitete za nadzor sigurnosti hrane u znatnoj će mjeri osigurati EU fondovi.

Hrvatska i nadzor vanjskih granica EU-a

Prof. dr. sc. Boris AntUnović, člAn ZnAnstvEnog vijEćA EUroPskE AgEncijE ZA sigUrnost HrAnE

14 Broj 3757, 10. prosinca 2012.AKTUALNO Privredni vjesnik

Goran Gazdek

U kupni prihod po-duzetnika Viro-vitičko-podrav-

ske županije u prvih šest mjeseci ove godine izno-si 1,85 milijardi kuna što je u odnosu na isto razdo-blje lani povećanje od 4,1 posto. Istodobno rashodi bilježe rast od 0,7 posto (1,83 milijarde kuna) što

je rezultiralo ostvarenjem pozitivne razlike između ukupnih prihoda i rasho-da od 15,2 milijuna kuna. Prošle godine u istom raz-doblju ta je razlika bila negativna, –45,3 milijuna kuna. “Ohrabrujući je to podatak koji ukazuje na to da je gospodarstvo žilavo i da smo uspjeli dodatno racionalizirati troškove”, kaže Ivan Slamić, pred-sjednik HGK-Županij-ske komore Virovitica.

Prihodi su veći od ras-hoda u trgovini na veliko i malo, prijevozu i skla-dištenju, građevinarstvu, stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima, opskrbi vodom i uklanja-nju otpadnih voda. Ras-hodi su veći od prihoda u poljoprivredi, rudarstvu,

opskrbi električnom ener-gijom i plinom te pruža-nju smještaja i priprema-nju hrane. Najveće učešće u strukturi ukupnog priho-da ima prerađivačka indu-strija, trgovina i poljopri-vreda.

Specifična godinaUdio ukupnog prihoda i rashoda Virovitičko-po-dravske županije u priho-dima i rashodima Hrvat-ske iznosi tek jedan posto što ovdašnje gospodarstvo svrstava na 18. mjesto.

Ova godina po mno-go čemu je bila specifič-na. Ekstremna suša bitno je smanjila prinose u še-ćernoj repi, duhanu i osta-lim kulturama. Na polji-ma šećerne repe prinos je manji od 30 do 40 posto. Iako će takvi rezultati uz-drmati poslovanje Tvor-nice šećera Viro, najveći udar pretrpjet će poljopri-vrednici. “Nameće se pi-tanje kako vratiti minus i kako motivirati seljaka da i dalje sije. U financiranje proizvodnje šećerne repe tvornica ulaže 40 miliju-na kuna. Uprava je sada odlučila da će proizvođa-če koji su pretrpjeli veli-ke gubitke u naredne tri godine beskamatno kre-ditirati. To je veliki udar na likvidnost tvornice, ali u ovim trenucima nema alternative”, kaže Ivan Duvnjak iz Tvornice še-ćera Viro naglašavaju-ći kako se pokazalo da su ulaganja u kriznim vreme-nima jamstvo opstanka.

Slično misli i Dušan Alebić, savjetnik u PP Orahovici i predsjednik Strukovne grupe agra-ra HGK-Županijske ko-more Virovitica. “Lani smo u razvoj uložili 200, a ove godine nešto više od 100 milijuna kuna. Zbog tih investicija, primjerice, nije bilo gubitaka uslijed suše pa smo uz dobru or-ganizaciju i smanjivanje troškova proizvodnje do-

bro pozicionirani na trži-štu”, kaže Alebić.

Iako su ekstremne temperature u srpnju i ko-lovozu umanjile prinose duhana za 14 posto, ova godina će na kraju, pro-cjenjuje direktor Hrvat-skih duhana Mirko Boić, biti prosječna jer su rujan-ske kiše pomogle oprav-ku preostalog duhanskog lista. “Ova godina nam je pokazala da seljaci, ako

žele opstati, moraju na-vodnjavati i duhanska po-lja. U proizvodnji duha-na isplativost proizvodnje moguća je i ulaganjem u sušnice na biomasu umje-sto plina, čime se smanju-ju troškovi i do 80 posto”, ističe Boić.

Teško vrijeme za graditeljeIako ostvaruju pozitivan rezultat poslovanja, gra-đevinske tvrtke bilježe kontinuirani pad. Da se može puno bolje, smatra predsjednik Strukovne grupe pri HGK-u Raj-ko Stilinović. “Da bi-smo uspjeli, moramo ri-ješiti pitanje nelojalne konkurencije koja nudi

Gospodarstvo virovitičko-podravske županije

ulaganje u kriznim vremenima jamči opstanakudio ukupnog prihoda i rashoda virovitičko-podravske županije u prihodima i rashodima Hrvatske iznosi tek jedan posto što ovdašnje gospodarstvo svrstava na 18. mjesto. no, ukupni prihodi poduzetnika ove županije u prvom polugodištu su rasli, kao i ulaganja nekih većih gospodarskih subjekata. tako je, primjerice, pp orahovica u novu proizvodnju ove godine uložila više od 100 milijuna kuna, a tvornica šećera viro 40 milijuna kuna

virovitičko-podravska županija

čitavo desetljeće ostvarivala je suficit i bila prva, druga ili

treća, a sada je pala na osmo mjesto

Najveći vanjskotrgovinski partneri Virovitičko-podrav-ske županije su Gvatemala, Mađarska, Italija i Austrija. Najviše se izvozi u Mađarsku, Njemačku, Italiju, Austriju i Grčku, a najviše se uvozi iz Gvatemale, Njemačke, Italije, BiH i Makedonije. Najviše je izvezeno prehrambenih pro-izvoda, namještaja, proizvoda od drva i duhana.

Gvatemala najveći vanjskotrgovinski partner

*vijesti

Sindikati prijete nasiljemČelnici četiriju sindikal-nih središnjica (SSSH, Matica hrvatskih sindika-ta, Hrvatska udruga sin-dikata i Udruga radnič-kih sindikata) poslali su predsjedniku Vlade Zora-nu Milanoviću protestno pismo protiv predloženog zakona o uskrati pojedinih materijalnih prava zapo-slenima u javnim služba-ma. Traže da se taj prijed-log povuče iz procedure te da se započne dijalog sa sindikatima. U suprotnom će, navode, na nasilje Vla-de odgovoriti nasiljem.

Ulje Tvornice Čepin opet na policamaTvornica ulja Čepin od ponedjeljka će u trgovi-ne ponovno plasirati svo-ju robnu marku Čepinsko ulje. Uljara je ove zadnje godine zbog financijskih problema samo uslužno

prerađivala uljarice i pro-izvodila za druga velika poduzeća. Država je, pod-sjećamo, u kolovozu po-kušala prodati tu tvrtku, no proces prodaje je produ-ljen do siječnja 2013. Za tvornicu je inače zaintere-sirana američka kompani-ja PS International North Carolina, osječka tvrtka Mambo i slovački Envien.

EIZ: Gospodarstvo je u teškom stanjuKako je objavio zagrebač-ki Ekonomski institut, ko-incidentni ekonomski in-dikator - CEIZ indeks u listopadu je zabilježio tre-će uzastopno smanjenje vrijednosti, a vrijednost mu je u odnosu na mjesec prije pala za 0,77 indek-snih bodova. To pokazuje da je hrvatsko gospodar-stvo u listopadu zabilje-žilo dodatno usporavanje aktivnosti u odnosu na tre-će tromjesečje ove godine. Indeks je, naime, u listopa-du “zaronio” u negativno područje, odnosno iznosio je -0,3989267, što je nje-gova najniža vrijednost u proteklih 12 godina.

izvezeno u prvih osam mjeseci 2012.

robe u vrijednosti 84,4 mil USD(

Broj 3757, 10. prosinca 2012.www.privredni.hr

Ulaganje u kriznim vremenima jamči opstanakUdio ukupnog prihoda i rashoda Virovitičko-podravske županije u prihodima i rashodima Hrvatske iznosi tek jedan posto što ovdašnje gospodarstvo svrstava na 18. mjesto. No, ukupni prihodi poduzetnika ove županije u prvom polugodištu su rasli, kao i ulaganja nekih većih gospodarskih subjekata. Tako je, primjerice, PP Orahovica u novu proizvodnju ove godine uložila više od 100 milijuna kuna, a Tvornica šećera Viro 40 milijuna kuna

ugradnju materijala ispod nabavnih cijena, a to mo-žemo izmjenama Zako-na o javnoj nabavi, koji samo na jednom mje-stu spominje neprimje-renu cijenu. Potrebno je kontinuirano kontrolira-ti ispunjavanje kriterija i ostalih uvjeta kod licen-cija za obavljanje poslova u graditeljstvu, propisa-nih Zakonom o gradnji i prostornom uređenju, a u suradnji s jedinicama lo-kalne i regionalne samo-uprave smanjiti komunal-ne doprinose i naknade te osmišljenim modeli-ma eliminirati tvrtke koje s neprimjereno niskim ci-jenama otežavaju opstoj-nost domaće graditeljske

operative”, smatra Stili-nović.

Gospodarstvo optere-ćuje i velika nelikvidnost. Točno na polovini godine bilo je 316 insolventnih pravnih osoba (14 više nego na kraju 2011. godi-ne) čiji je iznos nepodmi-renih obveza 195,7 mili-juna kuna. Čak 240 tvrtki s dugom od 174,4 miliju-na kuna nije platilo račune više od 360 dana.

Iako je saldo vanjsko-trgovinske razmjene po-zitivan (31,3 milijuna do-lara), on se pogoršava. Virovitičko-podravska županija čitavo desetlje-će ostvarivala je suficit i bila prva, druga ili treća, a sada je pala na osmo mje-sto. Od 1. siječnja do 31. kolovoza izvezeno je robe u vrijednosti od 84,4 mi-lijuna dolara, što je u od-nosu na isto razdoblje lani povećanje od 26,93 po-sto, a uvezeno u vrijedno-sti od 55,1 milijun dolara. “Odraz je to recesijskih kretanja na svjetskoj ra-zini koja su se reflektirala nepostojanjem adekvatne potražnje proizvoda naj-većih županijskih izvo-znika”, smatra Slamić. Opstanak na svjetskom tr-žištu u jakoj konkurenciji on vidi u snižavanju troš-kova proizvodnje, pove-ćanju kvalitete, tečajnoj politici i državnoj potpori. “Država je pokušala nešto uraditi, ali nama koji smo na vanjskom tržištu to je malo. Potrebna nam je da-leko jača podrška kroz in-

vesticije i kreditnu politi-ku, a ako želimo povećati konkurentnost, neminov-no je da država i javna po-duzeća smanje troškove. Ako svi skupa ne povu-čemo kola, sami ćemo to teško učiniti. Tržište je to koje određuje uvjete rada, a mi to možemo prihvati-ti i raditi ili ne prihvatiti i ne raditi”, smatra Slamić i napominje kako bi u funk-ciji razvoja trebalo mije-njati tečaj, ali umjereno i postupno.

Kako biti konkurentanDirektor Hrvatskih duha-na Mirko Boić ističe kako je teško biti konkurentan u uvjetima kada se real-ni sektor svakodnevno op-terećuje novim davanji-ma. “Kako hrvatski duhan može parirati na svjetskom tržištu kada je samo ove godine plin poskupio 35 posto, a stopa osiguranja porasla sa 12 na 16 posto. Uz to, uvođenjem markica porasla je i cijena rada”, kaže Boić. Raspravljaju-ći o razvoju gospodarstva, članovi Gospodarskog vi-jeća HGK-Županijske ko-more Virovitica zaključili su kako je potrebno re-industrijalizirati i ulaga-ti u industrijske kapacite-te bazirane na domicilnim sirovinama i resursima te definirati “motore” ra-zvoja, a to su u Virovitič-ko-podravskoj županiji drvno-prerađivačka, pre-hrambena i duhanska in-dustrija.

u odnosu na isto razdoblje lani

rast od 26,93%(

Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

U Osječko-bara-njskoj, jednoj od najvećih hr-

vatskih županija, ima ra-zloga i za optimizam i za pesimizam. Prema rezul-tatima poslovanja za pr-vih devet mjeseci ove go-

dine, a koje su prikupili i prezentirali u HGK-Župa-nijskoj komori Osijek, si-tuacija je daleko od želje-ne, ali nije ni bezizlazna.

Zoran Kovačević, predsjednik HGK-Žu-panijske komore Osi-jek, ističe kako su najve-ći problemi u toj županiji nelikvidnost i nezaposle-nost. Naime, krajem ruj-na je bilo 1645 insolven-tnih poduzeća s blokadom od 1,63 milijarde kuna, a

istovremeno je evidenti-rano 33.369 nezaposle-nih. Vanjskotrgovinska razmjena pala je za 12,8 posto u odnosu na pr-vih devet mjeseci proš-le godine, ali je ostvare-na pozitivna bilanca od 31,4 milijuna američkih dolara. Ostvareni su pri-hodi od 17,9 milijardi kuna, što je 2,2 posto ma-nje nego u istom razdo-blju lani. “Kako su priho-di veći od rashoda, i ovu ćemo godinu vjerojatno završiti konsolidirano, odnosno blizu pozitivne nule s ukupnim prihodom od 24 milijarde kuna, što je rezultat sličan prošlo-godišnjem. U ovim kri-znim godinama to bismo, mislim, mogli okarakteri-zirati i kao uspjeh”, rekao je Kovačević.

Izvozno orijentiraniKriza je, čini se, donije-la i nešto dobro: iskrista-lizirala je zapravo dobru gospodarsku strukturu. Dok je prije samo četiri-pet godina gotovo polo-vinu gospodarstva činila

trgovina, sada s udjelom od 28,1 posto u prihodi-ma prednjači prerađivač-ka industrija, slijedi po-ljoprivreda (24,2 posto), te trgovina (23,6 posto) i građevinarstvo (10,2 po-sto).

Najlošije rezultate bi-lježi građevinarstvo koje je u padu za oko 17 posto - uprihodilo se oko 300 milijuna kuna manje nego 2011. Nažalost, već tradi-cionalan pad iz godine u godinu bilježi i tekstil, a od ove godine i proizvod-nja papira te građevinskih materijala.

Vanjskotrgovinska razmjena se i nadalje so-lidno drži, te će i ove go-dine dostići iznos od oko milijardu američkih do-lara s odgovarajućim su-ficitom. To potvrđuje tezu kako je gospodar-stvo Osječko-baranjske županije izvozno orijen-tirano. Kad budu riješe-ni unutarnji gospodarski problemi, uz oporavak situacije u okruženju, i ti će rezultati zasigurno biti puno bolji.

OSječkO-baraNjSka žUPaNija U 9 mjeSeci 2012.

Kriza je donijela i nešto dobro

krajem rujna je bilo 1645 insolventnih

poduzeća s blokadom od 1,63

milijarde kuna

Konstatirajući kako gospodarstvo nema vlastite akumulacije za ozbiljniji oporavak, Ko-vačević je istaknuo kako su u takvoj situaciji mnogi pogledi uprti prema državi.“Iako smo kao država pritisnuti određenim obvezama zadržavanja proračuna u skladu s EU kriterijima, mislim da bi se kreatori državnog proračuna trebali prisjetiti one narod-ne o tome kako između dva zla treba izabrati ono manje. Stoga, dok još nismo i formalno članica EU-a, možda bi bilo pametno državni proračun staviti u funkciju kako je to učinje-no 2002. godine, kada su jednokratno podmirene obveze koje su imali javni sustavi. To je bila snažna i efikasna financijska injekcija gospodarstvu. I danas bez investicija u komu-nalnu infrastrukturu neće biti osjetnog napretka, a upravo su tu mogućnosti države naj-veće. Uostalom, bitka za investicije je i bitka za radna mjesta. Nadam se da će se u tom smislu razmišljati i konkretno djelovati”, zaključio je Zoran Kovačević.

Neka država ponovi potez iz 2002.

vanjskotrgovinska razmjena

oko 1 mlrd USD(15

16 Broj 3757, 10. prosinca 2012.PV ANALIZA Privredni vjesnik

Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

H rvatska se kroz proces pretpristu-pnih pregovora s

Europskom unijom obveza-la uspostaviti integrirani su-stav gospodarenja otpadom koji, među ostalim, uključu-je izgradnju centara za gos-podarenje otpadom (CGO) i sanaciju odlagališta do kra-ja 2018. godine. Plan gos-podarenja otpadom u Hrvat-skoj za razdoblje od 2007. do 2015. godine omoguća-va dva koncepta centara za gospodarenje otpadom - žu-panijski i regionalni. Za sva-ku županiju predviđen je je-dan CGO.

Ipak se krećeMeđutim, županije se mogu udružiti i izgraditi regional-ni centar jer Hrvatska ima malo stanovnika i malu gu-stoću naseljenosti, a radi se o objektima koji moraju obrađivati veću količinu ot-pada kako bi im cijena obra-de bila niža. Valja naglasiti kako se u CGO-ima koristi mehaničko-biološka obrada (MBO tehnologija) otpada, a izgradnja jednog centra stoji oko 50 milijuna eura.

Unatoč skupoći, ali i ot-poru dijela stanovništva u nekim lokalnim zajednica-ma, Hrvatska se na tome području maknula s mrtve točke. Tako je kroz pret-pristupni program ISPA su-financirana prva faza iz-gradnje CGO-a Bikarac u Šibensko-kninskoj župani-ji. Radovi u toj fazi obu-hvatili su sanaciju stare i uređenje nove odlagališ-ne plohe, izgradnju uređaja za pročišćavanje procjed-nih voda, te nabavu potreb-ne opreme. Sufinancira-nje kroz ISPA-u završilo je krajem 2011. godine, a pre-

ostali manji radovi završeni su do kraja lipnja. Ukupna vrijednost prve faze Bikar-ca je osam milijuna eura, od čega je pet milijuna eura osigurano kroz ISPA-u, a preostala sredstva osigura-li su Fond za zaštitu okoli-ša i energetsku učinkovitost (FZOEU) i Grad Šibenik.

Kroz pretpristupni pro-gram IPA u provedbi su dva projekta - ŽCGO Marišći-na u Primorsko-goranskoj i ŽCGO Kaštijun u Istarskoj županiji. Ugovori za rado-ve za ova dva projekta sklo-pljeni su u prosincu 2011. Za oba centra u tijeku je fi-nalizacija glavnih projeka-ta, nakon čega slijedi podno-šenje zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole, dok bi sami radovi na izgradnji tre-bali krenuti početkom 2013. Ukupna vrijednost projek-ta Marišćina u ovoj fazi pro-

cjenjuje se na 35,4 milijuna eura, od čega IPA sredstva iznose 16 milijuna eura, a ostatak osiguravaju FZOEU i jedinice lokalne i regional-ne samouprave. Ukupna vri-jednost projekta Kaštijun u ovoj fazi procjenjuje se na 34,8 milijuna eura, od čega IPA sredstva iznose 16,8 mi-lijuna eura, a ostatak osigu-ravaju FZOEU i Istarska žu-panija. Završetak radova planiran je do konca 2014. godine. Najzreliji projekt u pripremi za financiranje iz strukturnih fondova je Re-gionalni centar za gospo-darenje otpadom Piškorni-ca, za sada jedini RCGO,

a obuhvaća četiri župani-je (Koprivničko-križevačku, Krapinsko-zagorsku, Međi-mursku i Varaždinsku). Ovaj projekt planira se kandidirati za EU sredstva u drugoj po-lovini 2013. godine.

Optimalne lokacijeU pripremi za dobivanje sredstava iz strukturnih fondova je i projekt ŽCGO Biljane Donje u Zadarskoj županiji. Za ova dva pro-jekta (Piškornica i Biljane

Donje) postoji nacrt i studi-je izvedivosti kao i analize troškova i koristi koje će se tijekom narednog razdoblja dorađivati i finalizirati.

U pripremi je projekt iz-gradnje ŽCGO za Karlo-vačku županiju. K tomu, za pet županija istočne i sre-dišnje Hrvatske (Osječko-baranjsku, Vukovarsko-sri-jemsku, Brodsko-posavsku, Virovitičko-podravsku i Si-sačko-moslavačku) uskoro će se izraditi dodatne ana-

lize zbog odabira optimal-nih lokacija za izgradnju. U pripremi su i ostali projek-ti izgradnje CGO-a u svim drugim županijama. U Hr-vatskoj je predviđena iz-gradnja četiri spalionice, a najbliži realizaciji je objekt za energetsku obradu otpada u Zagrebu.

Danko Fundurulja, di-rektor IPZ-a Uniprojekt Terra, konzultantske i pro-jektne tvrtke koja ima jednu od ključnih uloga u postav-

ljanju sustava i izradi teh-ničke dokumentacije na po-dručju zbrinjavanja otpada i zaštite okoliša, ističe kako se u Hrvatskoj do 1990. go-dine nije vodila sustavna briga o zbrinjavanju otpada. Tako nisu postojali poda-ci na državnoj razini o ko-ličini nastalog otpada i bro-ju odlagališta. “U razdoblju nakon 1995. godine počinje stvarno rješavanje problema zbrinjavanja otpada. Done-seni su osnovni zakonski propisi koji su gotovo uskla-đeni s europskim direktiva-ma, prikupljeni su osnovni podaci o količinama otpa-da i izrađen je katastar od-lagališta”, kaže on. Nada-lje, osnovana je Agencija za zaštitu okoliša (AZO) koja skuplja podatke o odlagali-štima te o otpadu općenito, i FZOEU kao izvanprora-čunski fond s ciljem osigu-ranja dodatnih sredstava za financiranje projekata, pro-

OdržIvO gOspOdarenje OdbačenIm sIrOvInama

Odvoz otpada će dvostruko poskupjetiSvaka županija trebala bi imati svoj centar za gospodarenje otpadom, a u čitavoj zemlji gradile bi se četiri spalionice. Najbliži realizaciji je objekt za energetsku oporabu otpada u Zagrebu

U 2010. proizvedeno je ukupno 1,6 milijuna tona

komunalnog otpada ili 367 kilograma po

stanovniku

povećala se količina komunalnog otpada 1997.-2008.

za 76%(

POSEBNA KATEGORIJAPrikupljeno (t)

2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

Ambalažni otpad 198.225 248.144 267.944 248.411 187.631 125.258

Otpadna vozila 6737 7887 16.617 22.756 35.104

Otpadne baterije/ akumulatori

6484 10.737 7180 8290 8480

Elektronički otpad 5719 13.522 17.748 17.233

Otpadna ulja-maziva 6115 7068 6784 6640 6391

Otpadna ulja-jestiva 1132 1606 2145 1260 1196

Otpadne gume 15.139 22.265 21.126 20.233 20.028 16.754

Izvor: FZOEU i AZO

opasnog otpada nastane u Hrvatskoj

213.000 t godišnje (

17Broj 3757, 10. prosinca 2012.www.privredni.hr

grama i aktivnosti iz pod-ručja zaštite okoliša.

Izgrađeno je i nekoliko odlagališta u skladu s Di-rektivom EU-a o otpadu, i to u Bjelovaru, Rovinju i Otočcu, a započela je i sa-nacija odlagališta u Dubrov-

n i k u , Šibe-

niku, Umagu, Osijeku i cije-log niza manjih odlagališta. “Bez obzira na pozitivna kretanja, situacija je i da-lje daleko od dobre. Na po-dručju Hrvatske registrirano je 300 odlagališta. Od toga aktivno radi njih 148, dok su 152 odlagališta, gdje su otpad odlagale općine bez ikakvog reda, zatvorena. No situacija na području Hrvat-ske bitno se popravila u po-sljednjih 15 godina. Pobolj-šanja su vidljiva naročito nakon ožujka 2004. godine, što se može objasniti stvar-nim početkom rada Fonda za zaštitu okoliša i energet-sku učinkovitost koji dodje-ljuje sredstva za sanaciju”, naglašava ovaj diplomirani inženjer građevinarstva do-davši kako će odvoz otpada dvostruko poskupjeti nakon što centri budu izgrađeni.

Manje od EU-aUsklađivanje s europskim propisima na području gos-podarenja otpadom nastav-ljeno je i u ovoj godini pri-premom novog zakona o otpadu, prema odredbama Okvirne direktive o otpa-du, nakon čega se očekuje i potrebna prilagodba pod-zakonskih propisa. Također,

ističu u Ministarstvu zaštite okoliša i prirode, ostvaruje se daljnje jačanje kapaciteta tijela nadležnih za gospoda-renje otpadom, a raste i broj tvrtki u tom sektoru.

U području izbjegava-nja i smanjivanja nastajanja otpada nije došlo do razvo-ja novih ili značajnijih una-pređivanja postojećih mjera koje bi utjecale na obrasce proizvodnje i potrošnje. Po-trebno je dalje razvijati eko-nomske instrumente kao što su već uvedene naknade za troškove sakupljanja i opo-rabe posebnih kategorija ot-pada te naknade za oneči-šćavanje okoliša otpadom.

Ipak, zaustavljen je rast proizvedenih količina ko-munalnog otpada. Nažalost, ne kao posljedica provedbe

mjera sprečavanja nastanka i smanjivanja količina ko-munalnog otpada, već kao posljedica gospodarske kri-ze te, među ostalim, preci-znije izmjere, tj. većeg udje-la vaganog otpada. Drugim riječima, od 1997. do 2008. količina komunalnog otpa-da povećala se za 76 posto. Međutim, u 2010. godini, u odnosu na 2008., zabilježen je pad od devet posto. Tako je prema podacima Agenci-je za zaštitu okoliša u 2010. proizvedeno ukupno 1,6 mi-lijuna tona komunalnog ot-pada ili 367 kilograma po stanovniku. Prosjek zemalja članica Europske unije u toj istoj godini iznosio je 502 kilograma per capita.

Najveći udjeli komu-nalnog otpada nastaju u Za-

grebu (19,3 posto), Split-sko-dalmatinskoj županiji (13,9 posto) i Primorsko-goranskoj županiji (8,2 po-sto). S druge pak strane, najmanje udjele imaju Me-đimurska (1,1 posto) i Po-žeško-slavonska županija (0,9 posto). Najveći dio ko-munalnog otpada, odnosno 1,5 milijuna tona, završa-va na odlagalištima, ali bez prethodne obrade.

Izvoz opasnog otpadaU komunalnom otpadu oko 70 posto čine biorazgradi-ve frakcije, primjerice, pa-pir, kuhinjski otpad, drvo i tekstil. Proizvodnja bioraz-gradivoga komunalnoga ot-pada po stanovniku pove-ćana je sa 158 kilograma u 1997. na 228 kilograma u 2010. godini. Iz komunal-nog se otpada odvojeno sa-kupe i oporabe male količi-ne biorazgradivih frakcija. U 2010. je gotovo sva koli-čina (96 posto) biorazgradi-voga komunalnoga otpada bila odložena na odlagali-šta, a tek mali dio odvoje-no sakupljen i upućen na oporabu. Količine prijav-ljenog proizvodnog otpa-da za 2010. godinu iznosile su gotovo 1,6 milijuna tona,

od čega oko četiri posto čini opasni otpad. Za odre-đene vrste opasnog otpada nema mogućnosti konač-nog zbrinjavanja i oporabe u Hrvatskoj, pa se stoga ne smanjuje količina izveze-nog otpada. Dio opasnog ot-pada se izvozi kao, primje-rice, akumulatorske ploče, otpadne boje i lakovi. Pro-cijenjene količine opasnog otpada koje na godišnjoj razini nastaju u nas iznose 213.000 tona. Proizvođači otpada godišnje prijave ma-nje od 60.000 tona, što uka-zuje na činjenicu da veliki dio proizvedenog opasnog otpada nije prijavljen. Me-đutim, treba napomenuti da ovom brojkom nije obuhva-ćena stanovita količina pri-javljenog opasnog otpada nastalog u kućanstvima.

Od posebnih katego-rija u 2011. najviše je od-vojeno, sakupljeno i opo-rabljeno ambalažnog otpada (125.258 tona), za-tim otpadnih vozila (35.104 tone), elektroničkog otpa-da (17.233 tone), otpadnih guma (16.754 tone), bate-rija i akumulatora (8480 tona), otpadnih mazivih ulja (6391 tona) te jestivih ulja (1196 tona).

Odvoz otpada će dvostruko poskupjetiSvaka županija trebala bi imati svoj centar za gospodarenje otpadom, a u čitavoj zemlji gradile bi se četiri spalionice. Najbliži realizaciji je objekt za energetsku oporabu otpada u Zagrebu

komunalnog otpada čine biorazgradive frakcije

70% (tijekom 2010. bacilo na obična odlagališta

od toga se 96%(

Izvor: AZO

Proizvedeni komunalni otpad po stanovniku

Uz Nizozemsku, Austri-ja je vodeća europska

država po efikasnosti su-stava gospodarenja otpa-

dom. Već 2004. godine u Au-striji je zabranjeno odlaganje

neobrađenog otpada da bi 2009. godine bila zatvorena sva odlaga-lišta otpada. Od 2013. godine za-počinje program iskorištavanja tih zatvorenih deponija, i to tako da

se uz pomoć vlade istraže i iskori-ste ta odlagališta kao potencijalni izvori sirovina. Znači, Austrija je postigla visoku razinu u zbrinja-vanju i iskorištavanju otpada koji se razvrstava, a čak 36,4 posto ot-pada u Austriji se spaljuje ili sus-paljuje. U Austriji danas ima 11 spalionica otpada, 16 postrojenja za mehaničko-biološku obradu ot-pada te ukupno 2200 postrojenja

za obradu, oporabu i odlaganje ot-pada. Otpad iz papirne industrije, drveni otpad, plastika, otpad iz au-toindustrije, stare gume, staro ulje, topila, mulj…, sve se to suspalju-je u cementnim pećima, elektrana-ma i drugim postrojenjima. Danas je gorivo proizvedeno iz otpada glavno zamjensko gorivo u 11 po-strojenja za proizvodnju cementa u Austriji. U sustavu gospodare-

nja otpadom potreban je pravilan zakonski sustav i primjena za sva-kog, potrebno je izgraditi postro-jenja za obradu otpada, dograditi i poboljšati postojeću tehnologiju, primijeniti stroge kriterije i sank-cionirati odlaganje neobrađenog otpada, utvrditi kvalitetu obra-đenog otpada i goriva iz otpada te osigurati sigurnost investici-je u zbrinjavanje otpada. (J.V.)

Kako to rade najboljiU Austriji danas ima 11 spalionica otpada, 16 postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada te

2200 postrojenja za obradu, oporabu i odlaganje otpada

0

50

100

150

200

250

350

400

450

1997. 2000. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

205 212245

295327

373 388 403 393367

300

1995.

kg/s

tano

vnik

18 Broj 3757, 10. prosinca 2012.AKTUALNO Privredni vjesnik

Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

E uropska banka za obnovu i razvoj optimistična je u

procjenama rasta gospo-darstva u Hrvatskoj iduće godine. Očekuju rast bru-to domaćeg proizvoda po stopi višoj od jedan posto, no vrlo je lako moguće da će se ta prognoza revidira-ti s obzirom na visok rizik negativnog utjecaja kri-ze na sastavnice BDP‑a, rekao je Peter Sanfey iz Ureda glavnog ekono-mista EBRD-a na proš-lotjednom predstavljanju Tranzicijskog izvještaja 2012. EBRD-a.

“Prioritet Hrvatskoj u 2013. treba biti provedba reformi nužnih da se po-takne gospodarski rast i gospodarstvo pripremi za članstvo u EU‑u. Poziti-van signal da je vlast spre-mna na smanjenje javnog sektora trebala bi u 2013. poslati planirana privati-zacija u financijskom sek-toru ‑ Hrvatske poštanske banke i Croatia osigura-nja”, smatra Sanfey.

Strategija za HrvatskuDirektorica EBRD-a za Hrvatsku Zsuzsanna Hargitai najavila je sko-ro donošenje EBRD‑ove strategije za Hrvatsku za razdoblje od 2013. do 2015. kada će EBRD, za projekte u Hrvatskoj osi-gurati od 200 do 300 mi-lijuna eura godišnje. “EBRD bi trebao podupi-rati među ostalim i projek-te podrške ekonomskom oporavku i rastu, restruk-

turiranju javnih usluga koje nude Hrvatska po-šta ili Hrvatska željezni-ca, kao i njihovoj komer-cijalizaciji”, istaknula je Zsuzsanna Hargitai.

Prema Tranzicijskom izvještaju, sve promatra-ne zemlje već su četiri go-dine u sjeni ekonomske krize. Sve su regije osjet-ljive zbog ostataka pret-hodnih kriza i pretkri-znog vremena u kojem su se zaduživale, duga koji je u stranim valutama kao i ovisnosti o eurozoni. Iz-vještaj analizira i važnost ekonomskog integriranja te stvaranja novih paneu-ropskih institucija.

U svim tranzicijskim zemljama gospodarski rast je oslabio, a procjene go-vore kako neće brzo doći do promjene trendova. No dobra je stvar što se refor-me u zemljama nastav-ljaju i napredak je u po-jedinim područjima već vidljiv. Donositelji odlu-ka su i dalje odlučni u pro-vedbi tržišnih principa i ja-

čanju konkurentnosti. U međuvremenu su Rusija i Crna Gora ušle u Svjet-sku trgovinsku organizaci-ju što je ojačalo trgovinsku suradnju. No još uvijek u mnogim zemljama nema znakova velikih promje-na koje će osigurati visok rast sukladno dugoročnom gospodarskom potencijalu.

Problemi u eurozoniNajviše problema u re-formama ima u zemljama Srednje Azije, nekadaš-njim članicama Sovjet-skog Saveza, no rupa u napretku ima i u zemljama Srednje i Istočne Euro-pe. Prema ovom izvješta-ju, Bugarska i Rumunj-ska su odlučile zaustaviti reforme energetskog sek-tora, isto je napravljeno i u Kazahstanu, a uspora-vanje se događa i u Ru-munjskoj. U svim tim slu-čajevima riječ je o većem uplitanju države u sektor i smanjenju tržišnih princi-pa. Veći napredak naprav-ljen je u financijskom sek-

toru gdje se lokalna tržišta kapitala razvijaju, a i po-jedini prometni sektori bi-lježe napredak.

Prvi put u Tranzicij-skom izvještaju rasprav-lja se i o reformama u no-vom području koje EBRD prati ‑ južnog i istočnog Mediterana, odnosno Ma-roka, Tunisa i Egipta. To područje privlači sve više kapitala i liberalizira se, a sve veći dio ekonomije nalazi se u privatnim ru-kama. No još uvijek, una-toč dvadesetogodišnjoj tranziciji, struktura tržišta i nereformirane institucije

smanjuju konkurentnost. Kriza eurozone učinila je njenu najveću prednost ‑ visoku integriranost ‑ u veliku manu, pa se pro-blemi prelijevaju u sve dijelove zone. No prijed-lozi jače integracije insti-tucija mogli bi pomoći. U EBRD‑u smatraju kako će unija bankarskog sustava eurozone pomoći banka-rima u pojedinim država-ma. Isto tako, zaključuje se u Tranzicijskom izvje-štaju, veliku korist mogu očekivati i žitelji nove ca-rinske unije Bjelorusije, Kazahstana i Rusije, koja će olakšati poslovanje mnogim poduzetnicima u tim područjima.

TranzicijSki izvješTaj eBrD-a

Kriza se još uvijek osjećaPrioritet Hrvatskoj u 2013. treba biti provedba reformi nužnih da se potakne gospodarski rast i gospodarstvo pripremi za članstvo u EU-u, rekao je Peter Sanfey iz Ureda glavnog ekonomista EBRD-a

osigurat će EBRD za projekte u Hrvatskoj do 2015.

do 300 mil € godišnje (

Dobra je stvar što se reforme u zemljama nastavljaju i napredak je u pojedinim područjima već vidljiv

*vijesti

Maras: za poticaje u 2013. milijardu kunaPrema riječima ministra Gordana Marasa, u prvih devet mjeseci ove godi-ne uz pomoć državnih po-ticaja i jamstava u malom i srednjem poduzetništvu otvoreno je 12.000 radnih mjesta. U državnom pro-računu za sljedeću godi-nu osigurano je oko mili-jardu kuna za poticaje koji će biti isplaćivani iz više ministarstava. Samo Po-duzetnički impuls, kroz koji se isplaćuju potica-ji za malo i srednje podu-zetništvo, bit će težak 730 milijuna.

radnici konstruktora prekinuli štrajkPremda nisu dobili plaću još od svibnja, 1200 rad-nika Konstruktora preki-nulo je višednevni štrajk. Razlog je opasnost po zdravlje radnika jer na gradilištima nema stru-je, vode, nafte ni grijanja.

Kako je rekao predstav-nik sindikata Zoran Ka-čić, radnici su podnijeli zahtjev poslodavcu da ih uputi na tzv. čekanje jer oni praktički na gradilišti-ma nemaju što raditi.

Potrošnja HzzO-a za osobe s invaliditetomHrvatski zavod za zdrav-stveno osiguranje izvije-

stio je da je u prvih devet mjeseci 2012. za orto-pedska pomagala izdvo-jio oko 54 milijuna kuna. Za invalidska kolica i po-magala za kretanje potro-šeno je 18 milijuna kuna, dok je za antidekubitalna pomagala, pomagala za inkontinenciju, pokrivala za rane i pomagala za pro-bavni sustav utrošeno više od 176 milijuna kuna.

Hrvatska ima 1,3 mili-juna hektara korište-nog poljoprivrednog ze-mljišta, ukupno 232.990 obiteljskih poljopri-vrednih gospodarsta-va, a prosječna veliči-na gospodarstva je samo 5,6 hektara, dok poljo-privredne tvrtke imaju prosječno oko 100 hek-tara pod svojim uprav-ljanjem. O perspektivi tog sektora govorilo se na konferenciji Poljoprivre-da, ribarstvo, prehrambe-na industrija i šumarstvo održanoj u sklopu EUfori-je, projekta poduzetničkih konferencija za pripremu ulaska u Europsku uniju.

Zakon o poljoprivred-nom zemljištu, izmjene Zakona o potporama u po-ljoprivredi te jačanje ap-sorpcijskog kapaciteta iz

fondova EU‑a predstavio je ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina. Hrvat-ski poljoprivrednici ima-ju priliku iskoristiti pove-ćanje globalnih potreba za hranom, a povezivanjem s turističkim sektorom mo-guće je ostvariti dobar po-sao, kaže Jakovina. “Hr-vatskoj će uskoro biti na raspolaganju nova sred-stva iz EU fondova za ra-zvoj poljoprivrede i ru-ralnog razvoja. Riječ je o više od 700 milijuna eura, a ta će sredstva biti dos-tupna već od sredine idu-će godine. U 2013. su već planirane investicije u projekte u vodnom gospo-darstvu vrijedne više od dvije milijarde kuna”, na-javio je on.

Voditelj projekta EU-forija Ante Babić smatra pak kako našu poljopri-vredu očekuje preusmje-ravanje proizvodnje pre-ma sektorima koji imaju visoki prinos i koji mogu biti održivi i na usitnjenim parcelama. (K.S.)

JESmo li SPREmni za EU tRžištE?

za poljoprivredu i ruralni razvoj 700 milijuna eura

19Broj 3757, 10. prosinca 2012.www.privredni.hr

Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

V ukovarski Vupik, ali i hrvatska po-ljoprivreda i pre-

hrambena industrija, od proteklog je tjedna boga-tiji za jedan posebno vri-jedan gospodarski objekt: pretovarnu luku za utovar i istovar žitarica i uljarica na dunavskoj obali u Vu-kovaru.

“Ova investicija vri-jedna 80 milijuna kuna svojevrsna je kruna trogo-dišnjih ulaganja u Vupik otkako je Agrokor počet-kom 2010. kupio taj tada ozbiljno posrnuli kombi-nat”, kaže Davor Bošnja-ković, direktor Vupika. “Umjesto da na temelju ugovorne obveze u roku od pet godina uloži 430 milijuna, Agrokorove in-vesticije u Vupik u samo tri godine dostigle su 530 milijuna kuna. Osim ove

investicije u pretovarnu luku i prateću infrastruktu-ru, investirano je u razvoj primarne poljoprivred-ne proizvodnje, uređenje zemljišta, poljoprivrednu mehanizaciju, sustave na-vodnjavanja i povrtlarsku proizvodnju. Time su stvo-reni uvjeti za proizvodnju proizvoda više dodane vri-jednosti. Značajnim ulaga-njima u stočarstvo izgra-đene su nove svinjogojske

farme, obnovljene su tri farme muznih krava te far-ma tovne junadi. Investira-no je u vinograde i turistič-ke sadržaje, a obnovljen je i vinski podrum u Vupi-ku”, objasnio je Bošnjako-vić dodajući kako su time stvoreni daljnji potencijali za rast kompanije.

Izgradnjom utovarno-pretovarnog riječnog ter-minala te obnovom silo-sa kapaciteta 47.000 tona,

kao i željezničkog kolosi-jeka, potpuno su valorizi-rani potencijali za pretovar svih vrsta poljoprivrednih burzovnih roba.

Sve automatizirano“Stjecanjem prava poslo-vanja na Dunavu Vupik je stvorio predispozicije za uspješno poslovanje u međunarodnom riječnom prometu u sljedećem raz-doblju, a od samog počet-

ka rada pokazan je interes za cjelokupne kapacitete luke”, rekao je Mario Ta-lajić, direktor Agrokor trgovine, dodajući kako će puni potencijal ovog važnog logističkog punkta na Dunavu doći do izraža-ja ulaskom Hrvatske u Eu-ropsku uniju. To više jer taj se kompleks nalazi toč-no na sredini plovnog puta Dunava od početka kanala Rajna-Majna na zapadu do luke Constanta na istoku.

Tehnološki najsuvre-meniji utovarno-pretovarni terminal proizvela je tvrtka Bühler iz Švicarske, a na-mijenjen je za pretovar ži-tarica, uljarica i ostalih sip-kih materijala uključujući i umjetno gnojivo. Sastoji se od riječnog privezišta du-žine 205 metara, osposo-bljenog za prihvat riječnih brodova i barži do 3000 tona nosivosti. Utovar i istovar brodova i barži mo-guć je 24 sata dnevno, te je

u potpunosti automatizi-ran. Terminal je kompletno povezan sa silosom i uto-varno-istovarnim kapacite-tima na željeznici, kao i s kamionskim kapacitetima. Velika fleksibilnost i do-bra međusobna povezanost

osiguravaju mogućnost pretovara sipkih materija-la kapacitetom od 200 t/h u svim smjerovima: iz kami-ona, željezničkih vagona i brodova u silos i obratno, a moguće je i direktno preto-varanje iz jednog transpor-tnog sredstva u drugo. Svi sustavi su opremljeni naj-modernijim uređajima za očuvanje okoliša, a poseb-no se vodila briga o sigur-nosti rada na terminalu.

Nova vupikova pretovarNa luka Na DuNavu

prava vrijednost ove luke vidjet će se tek kad uđemo u euNovi lučki kompleks nalazi se točno na sredini plovnog puta Dunava od početka kanala rajna-Majna na zapadu do luke Constanta na istoku

utovar i istovar brodova i barži moguć je 24 sata dnevno

ukupna vrijednost investicije

80 mil kn(

Tvornica šećera Slado-rana iz Županje, poljo-privredna tvrtka Agro-Tovarnik iz Tovarnika te proizvođač peleta Šišar-ka iz Štitara kod Župa-nje najuspješnije su tri tvrtke s područja Vuko-varsko-srijemske župa-nije. Na temelju čak 18 kriterija vezanih uz rezul-tate poslovanja u 2011. godini od dvadesetak no-miniranih tvrtki Gospo-darsko vijeće Hrvatske gospodarske komore-Žu-

panijske komore Vukovar odabralo je tri spomenute.

Priznanja najuspješni-jim tvrtkama uručili su žu-pan vukovarsko-srijemski Božo Galić i predsjedni-ca HGK-ŽK Vukovar Vin-ka Ivanković. Priznanja u svojim kategorijama (ve-lika, srednja i mala tvrt-ka) za Sladoranu je primio predsjednik Uprave Luka Burilović, za Agro-Tovar-nik direktor Miroslav Kne-žević, a za Šišarku direktor Ivan Ćošković.

“Usprkos recesiji i kri-zi koje traju još od 2008. godine to su tvrtke koje su ne samo zadržale, nego i povećale proizvodnju i za-držale zaposlene. Pri tome

i dalje svake godine ulažu u tehnološko modernizi-ranje, prilagođavaju se tr-žištu i pripremaju za sko-ro poslovanje u uvjetima zajedničkog tržišta Eu-

ropske unije”, izjavila je Vinka Ivanković dodaju-ći kako nije slučajno što su najuspješnije tvrtke ove županije one koje se bave poljoprivrednom i drvnom djelatnošću.

Iako županjska Sla-dorana već nekoliko po-sljednjih godina dobiva ovo priznanje, Luka Bu-rilović je istaknuo kako im je to čast, osobito u ovim kriznim vremeni-ma kada je teško poslova-ti. “K tome, ova 2012. go-

dina još je teža od prošle, ali ustrajali smo u politi-ci ulaganja jer se bez toga teško može očekivati po-većanje konkurentnosti, posebno nakon ulaska Hr-vatske u EU”, zaključio je Burilović.

Posebna priznanja uručena su tvrtkama koje uspješno posluju 20 i više godina, među kojima je sa 90 godina kontinuiranog djelovanja najdugovječni-ja tvrtka Dilj iz Vinkova-ca. (S.S.)

ŽupaNiJSka koMora vukovar

Najuspješnije tvrtke Sladorana, Agro-Tovarnik i Šišarka

20 EUROGLAS

Lada Stipić-Niseteo niseteo.lada@skynet.be

K lasterizacija u Francuskoj nije dala željene re-

zultate, projekt stvara-nja “osovina izvrsnosti” je od 2004. godine do da-nas konzumirao 4,4 mili-jarde eura državnih poti-caja proizvevši svega 1,5 posto u Francuskoj paten-tiranih otkrića i stvoriv-ši samo pet posto tvrtki koje se smatraju inovativ-nima - sve to uz potroš-nju 4,4 posto svih sredsta-va ubačenih u istraživanje i razvoj. Osnovna je ide-ja francuske klasterizacije bila okupiti tvrtke, istra-živačke institute i sveuči-lišta koncentirane na ra-zvoj određene privredne grane na definiranom pro-storu, uglavnom na regi-onalnoj razini. Regional-ni je princip zadovoljen, ali je koncentracija kva-litete i stučnosti za razvi-janje projekata propustila zadovoljiti velika očeki-vanja. U projektima nisu okupljeni svi koji bi mogli dati doprinos, ne najveće tvrtke, ne svi istraživač-ki instituti, čak ih i ulaga-či zaobilaze. Klasteri su centralizirani. Nisu ospo-sobljeni pružati pune us-luge, nemaju marketinga niti implementacije novih poslovih modela. Rezul-tat: domaće tvrtke gube na konkurentnosti. To je nalaz Instituta za podu-zetništvo. Francuski think tank obradio je fenomen klastera, složio se da je

koncept i te kako upotre-bljiv ali – uz zamjetnije korekcije u pristupu, tak-tici i angažmanu poten-cijalnih tvrtki unutar kla-stera i smanjivanje upliva države u krojenje politi-ke. Taj element je u Fran-cuskoj, zemlji naglašene centralizacije, i te kako značajan.

Slaba isplativostRazlozi manjkavih rezul-tata mahom su u suzdrža-nosti velikih tvrtki, tvrde eksperti Instituta za podu-zetništvo. Francuska nema šanse dobiti ovu bitku za kvalitetu i konkurentnost sve dok veliki ozbiljno ne uđu u klastere. Trenutač-no najveće francuske tvrt-ke, one koje pronose ime zemlje širom svijeta u iz-gradnji nuklearki, zrako-

plova, pruga, brodova, u poljoprivredi, prehrambe-noj industriji ili industri-ji lijekova, i za čije inte-rese lobira državni aparat, od predsjednika Republi-ke naniže, slabo su se oko-ristile klasterima. Samo 10 posto ustvrdilo je da im se klasterizacija isplatila. Ve-liki su u Francuskoj zaista veliki: oni u istraživanju i razvoju participiraju sa 62 posto sredstava ostvaruju-ći više od polovine naci-

onalnog izvoza. “Želimo li uspješne klastere, nuž-no je u njihovo djelovanje što je moguće prije i više ubaciti najveće nacionalne kompanije, dobiti raspon usluga klastera prilago-đen potrebama velikih, ali i njihovoj snažnoj orijen-taciji na svjetska tržišta”, ističe Institut za poduzet-ništvo stavljajući ulazak velikih u “osovine izvr-snosti” kao najvažniju od tri preporuke za revitaliza-ciju klastera i njihov viši unos u ekonomski razvoj.

Velike tvrtke posje-duju ključna znanja i vje-štine, tako da će ulaganja dati ploda tek sa zamjetni-jim integriranjem velikih u nacionalni sustav klaste-ra, istovremeno poveća-vajući produktivnost svih partnera. Klasteri moraju proširiti kapacitete, posta-ti veći, moćniji. I, s druge strane, malobrojniji i više koncentrirani na propul-zivna područja ekonom-skog rasta, upozoravaju

eksperti Instituta za podu-zetništvo.

Na rubu recesijeFrancuska zaista mora iskoristiti potencijale s obzirom na posustalu eko-nomiju koja se vrti oko nultog rasta, na samom rubu recesije. Brojke su nešto iznad prosjeka EU-a: službeni rast BDP-a u ovoj godini u drugoj po veličini ekonomiji EU-a projiciran je na simbolič-nih 0,2 posto, dogodine za nijansu više, 0,4 posto te 1,2 posto u 2014. godini.

U negativnome je Francuska bila samo dvi-je prve krizne godine, s padom BDP-a od 0,1 u 2008. i 3,1 posto godi-nu kasnije. Nezaposle-nost joj je na razini EU27, 10,7 posto, postotak ma-nje od prosjeka eurozo-ne. Dugoročnije i bez oz-biljnih reformi, Francuska jest zemlja u problemima, između ostaloga to je i ra-zlog nedavnog sniženja

rejtinga europskog stabi-lizacijskog fonda, budući da se nervozni financija-ši zasta plaše da bi nakon žestokih potresa s mali-ma mogao uslijediti spek-takularan tresak golemog francuskog gospodarstva.

Koliko je ekonomski oporavak u centru intere-sa vlade pokazuje i to što postoji pozicija ministra za produktivni oporavak - tu dužnost obavlja Arnaud Montebourg.

Drugi recept za jača-nje klastera je privlačenje privatnih ulagača. Fran-cuzi se uspoređuju sa su-sjedima preko Rajne: u klasterima Francuske je trećina, a Njemačke po-lovina privatnog kapitala.

Problem je i u broju. Njemačka je organizira-la 15 klastera, Finska šest, Francuska čak 71! Insti-tut tvrdi da je to previše, pogotovo zato što je od 85 tehnologija budućno-sti samo njih 13 primjere-no obuhvaćeno klasteriza-cijom.

Optimalan broj oso-vina izvrsnosti u Francu-skoj ne prelazi 15 - uko-liko se koncentriraju na područja aktivnosti s naj-većim potencijalom, da-kle od kojih će domaća ekonomija izvući najviše koristi. Previše klastera je i rasipanje proračunskih sredstava. U slučaju da nije dostignuta jasna po-slovna orijentacija prema inovacijama, klaster neće ispuniti svoju osnovnu funkciju poticanja gospo-darskog rasta.

Na fraNcuSki NačiN

Previše klastera ipak škodiDugoročnije i bez ozbiljnih reformi, francuska jest zemlja u problemima, a sudeći prema tvrdnjama stručnjaka iz francuskog instituta za poduzetništvo, ne pomaže joj ni nabujala a neučinkovita klasterizacija na koju se troši previše proračunskih sredstava

Njemačka je organizirala 15 klastera, finska

šest, a francuska čak 71 klaster

*vijesti

Recikliranje odjeće uz naknaduŠvedski proizvođač odje-će H&M pokrenut će ini-cijativu recikliranja sta-re odjeće u svih 48 država u svijetu u kojima poslu-je. Tvrtka je, naime, pri-općila kako je prihvatljiv svaki komad odjeće, bez obzira o kojem je proi-zvođaču riječ. Nije važno ni u kakvu je stanju stara odjeća koju kupci trebaju proslijediti H&M-u, a ne baciti u smeće. Za svaku vreću koju donesu kup-ci će od H&M-a dobiti bon. Pilot-projekt recikli-ranja odjeće ova je tvrtka već provela 2011. godine u Švedskoj.

Ukidanje jedinstvene porezne stopeBogati građani i tvrtke u Slovačkoj iduće godi-ne plaćat će veće poreze. Ta je zemlja, naime, od-lučila ukinuti jedinstvenu stopu u iznosu od 19 po-sto koja je bila uvedena 2004. godine. Tamošnji je parlament stoga proš-li tjedan uvećao stopu po-reza na dobit na 23 posto. K tomu, oni građani koji imaju primanja veća od 3300 eura mjesečno, pla-ćat će porez na dohodak u iznosu od 25 posto. Gra-đani s nižim primanjima i dalje će plaćati porez u iznosu od 19 posto, dok će neki političari, uključu-jući predsjednika, plaćati dodatnih pet posto poreza na plaće.

Sve manje štetnih kemikalijaEuropa je ostvarila znača-jan napredak u ukidanju proizvodnje i korištenja kemikalija koje ošteću-ju ozonski sloj, ističe se u izvješću Europske agenci-je za okoliš (EEA). To je, među ostalim, rezultat pot-

pisivanja Montrealskog protokola iz 1987. godine, koji je dio Bečke konven-cije za zaštitu ozonskog omotača i kojim su vlade dogovorile smanjenje pro-izvodnje i potrošnje tvari koje oštećuju ozon.

potrošeno na klastere od 2004. do sada

4,4 mlrd € državnih poticaja(Broj 3757, 10. prosinca 2012.

Privredni vjesnik

21Broj 3757, 10. prosinca 2012.www.privredni.hr

Lada Stipić-Niseteo niseteo.lada@skynet.be

N eke od 34 čla-nica OECD-a (Organizacije

za ekonomsku suradnju i razvoj) su i Kanada, Čile, Češka, Estonija, Norveš-ka, Nizozemska, Austra-lija, SAD, Poljska, Slove-nija, a Hrvatske, naravno, nema. Nije ni među kan-didatima. Bila je aktivna, dok je ta inicijativa traja-la i dok je za nju bilo po-trebe, i u panelu za pitanja brodogradnje. Povreme-no se pojavljuje u nekim aktivnostima ove organi-zacije za “promociju po-litika koje će unaprijediti ekonomsku i socijalnu do-brobit”, odnosno “foruma u kojem vlade mogu sura-đivati dijeleći iskustva i tražeći rješenja za zajed-ničke probleme”. U član-ku 1. Konvencije OECD-a decidirano se ističe da bi članice trebale pridonositi zdravom ekonomskom ra-stu u članicama i nečlani-cama u procesu ekonom-skog razvoja.

Kada će i hoće li Hr-vatska u OECD? Mini-starstvo vanjskih i europ-skih poslova formalno ubraja članstvo u OECD-u među strateške ciljeve vanjske politike. U pisa-nom odgovoru objašnje-no je da “vodeći se tim ciljem, Hrvatska - a prije svega Ministarstvo vanj-skih i europskih poslo-va - intenzivno radi na tome da ojača suradnju i ispuni potrebne uvjete za

članstvo”. Stoga su u tije-ku inicijalne konzultaci-je MVEP-a i OECD-a sa svrhom “postavljanja čvr-stih temelja buduće su-radnje”. To se neće dogo-diti preko noći, i MVEP podsjeća da je riječ o “složenom i dugotrajnom procesu” u kojem postu-pak od podnošenja for-malnog zahtjeva do su-glasnosti članica OECD-a i konačne odluke Vijeća OECD-a može potrajati i duže od desetljeća. Slove-

nija je potrošila punih 14 godina.

“Postupak se temelji na procjeni sposobnosti svake pojedine zemlje da zadovolji stroge standarde i prihvati acquis OECD-a”, zaključuju informaci-ju u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova.

Analitičari i analizeOECD je osnovan 1961. godine, sa sjedištem u Pa-rizu i budžetom od 347 milijuna eura iz kojeg se financira rad oko 2500 za-poslenih, mahom visoko-stručnih ljudi i izdavanje 250 publikacija godišnje. Najnovije su publikacije analiza članice Slovačke,

nedavno promovirana u Bratislavi, te pregled ma-trica regionalnog razvo-ja. OECD se u radu vodi namjerom osmišljavanja i preporučivanja politi-ka koje će “učiniti bolji-ma živote običnih ljudi”. Nije fraza, sva iskustva izvlače se iz svakodnevi-ce, uspoređuju se prakse i rezultati. OECD intenziv-no surađuje sa sindikati-ma i poslovnom zajedni-com i rado će participirati u projektima civilnog društva. Pomaže vladama u rasplitanju bitnih pita-nja, a ovog trenutka aktu-alno je pitanje kako vra-titi povjerenje država i vlada u tržišta novca, u

tvrtke, institucije, i obrat-no. Naglasak se stavlja na efikasnije upravljanje na svim razinama političkog i poslovnog života. Vla-dama se savjetuje kako vratiti stabilnost javnim financijama – ali na teme-lju održivog rasta. Upo-redo s tim OECD inten-zivno razmatra opcije za podlogu rastu – inovaci-je, aspekte zelene ekono-mije, razvoj novih ekono-mija. U ovom kontekstu značajan dio OECD-ovih aktivnosti otpada na di-zanje produktivnosti kroz edukaciju, doškolovanje i cjeloživotno uvježbava-nje radne snage za “po-slove sutrašnjice”.

Pri tome se OECD-ovi stručnjaci ne libe su-protstaviti konvencional-nim stavovima. Oni, vole se hvaliti u OECD-u, op-sesivno čuvaju profesi-onalni integritet i neo-visnost, potiču rasprave svih vrsta, drže se činje-nica i dokaza. Organiza-cija raspolaže ogromnom bazom podataka, razvi-la je opsežan monitoring članica i prostora izvan OECD-ova 34-članog društva; sve je to podlo-ga specifičnom stilu rada koji počinje od brda infor-macija, nastavlja se anali-zom, diskusijama, a zavr-šava donošenjem odluka i preporuka te provedbom i

potom međusobnom pro-vjerom članica, uglavnom na razini odbora. Ovakav rad često producira stan-darde koje će članice – ali i zainteresirani – rado aplicirati, poput sustava oporezivanja u bilateral-nim sporazumima.

Rusija u obradiProširenje se događa i u OECD-u, dugo je, kom-pleksno i - da upotrijebi-mo terminologiju EU-a - s ograničenim apsorpcij-skim kapacitetima zbog čega je teško istovreme-no prihvatiti veći broj ze-malja. Kandidati se de-taljno pretresaju. Sama procedura proširenja ko-jom će, valjda, prolaziti i Hrvatska, počinje pozi-vom OECD-ovog Vijeća glavnom tajniku (trenu-tačno Angel Gurria) da otvori raspravu s kandida-tima koje je odabralo Vi-jeće. Između zahtjeva za primanje i odluke Vijeća mogu proći godine. Kao i u EU-u, cilj je dijaloga politička konvergencija. Kandidate procjenuju ek-spertni odbori. Procedura se odvija prema smjerni-cama pristupanja s detalj-nim uputama i mjerilima (benchmarks). U 2007. godini su u proces uba-čeni Čile, Estonija, Izra-el, Rusija i Slovenija, iste su godine dobili smjerni-ce, da bi na samom kra-ju 2009. godine Vijeće OECD-a pozvalo u član-stvo Čile, a dogodine Es-toniju, Izrael i Sloveniju. Rusija je još u obradi.

Kada će HrvatSKa poStati jedNa od zemaLja orgaNizacije za eKoNomSKu SuradNju i razvoj

Hrvatska u OECD-u? Da, jednoga danaHrvatsko ministarstvo vanjskih i europskih poslova formalno ubraja članstvo u oecd-u među strateške ciljeve vanjske politike. Stoga su u tijeku inicijalne konzultacije mvep-a i oecd-a sa svrhom “postavljanja čvrstih temelja buduće suradnje”

oecd se sada bavi pitanjem kako vratiti povjerenje država i vlada u tržišta novca, u tvrtke i institucije

u oecd-u, uglavnom stručnjaka

oko 2500 zaposlenih(objavljuje oecd godišnje

po 250 publikacija (

22 Broj 3757, 10. prosinca 2012.HRVATSKA & REGIJA Privredni vjesnik

Zdravko Latal latal@privredni.hr

S lužbeno nije po-tvrđeno da je Bo-sna i Hercegovi-

na u recesiji, ali službeni pokazatelji to bez svake sumnje potvrđuju. Agen-cija za statistiku BiH re-gistrirala je u proteklih 10 mjeseci negativne trendo-ve industrijske proizvod-nje, a u listopadu je na godišnjoj razini taj pad iznosio 5,3 posto. U tom je razdoblju zabilježen pad izvoza od 3,7 posto i rekordan trgovinski defi-cit od 6,3 milijarde kon-vertibilnih maraka. Ako se nastave takva nega-tivna kretanja u vanjsko-trgovinskoj razmjeni do kraja godine, BiH će za-bilježiti najveći poslije-ratni deficit od oko osam milijardi KM, ili oko če-tri milijarde eura, što će se bez ikakve sumnje odrazi-ti i na pad deviznih rezer-vi Centralne banke BiH. Uz to, vanjski dug zemlje na kraju prvog polugodi-šta iznosio je 6,7 milijar-di KM, što je na godišnjoj razini povećanje od 11,3 posto, odnosno za 1,8 mi-lijardi KM. Država je u proračunu za iduću godi-nu predvidjela 343,5 mi-lijuna KM za servisiranje vanjskog duga, a srpski entitet oko 400 milijuna KM.

Dodatno zaduženje državeKoliki je sada na kraju go-dine taj dug, nije priopće-no, ali je očito da je do-sta veći. Naime, u zadnjih šest mjeseci država se do-datno zadužila kod europ-skih banaka za ubrzanu gradnju koridora V.c, ali i

drugih autocesta, te obno-vu željezničkog prometa. Novim stand-by aranžma-nom BiH se kod MMF-a zadužila za još 400 miliju-na eura. Istini za volju, do sad je povučen samo ma-nji dio tog kredita, ali ne za potrebe gospodarstva,

nego isključivo za vraća-nje starih dugova MMF-u, a dijelom i za krpanje pro-računskih rupa.

Ovu godinu BiH će završiti “u crvenom”. A za to, uz politički kolaps koji vlada, krivo je i mnoš-tvo problema s kojima se suočava eurozona i glo-balna kriza u svijetu. Po-tražnja je na svjetskim tr-žištima pala, pa tako i za bosanskohercegovačkim proizvodima, primjerice za aluminijem, proizvodi-ma automobilske industri-

je, koksom, željezom, ce-mentom, namještajem... Uz sve te vanjske i unu-trašnjopolitičke probleme nikad kao ove godine BiH nije imala toliko miliju-na KM šteta uzrokovanih katastrofalnim nepogoda-ma, posebice u poljopri-vredi i transportu. Prvo su sniježni nanosi para-lizirali zemlju, na prolje-će su se dogodile velike poplave, a onda su neza-pamćena suša i požari za-vršili posao. Vlasti drža-ve, bolje rečeno njenih dvaju entiteta, na te pro-bleme nisu reagirale kon-kretnim mjerama podrške poljoprivrednicima i pri-vrednicima, te je na sto-tine tvrtki zatvoreno, dok su tisuće ljudi ostale bez posla. Prema zadnjim po-dacima 688.000 sretnika s radnom knjižicom hra-ni 548.000 nezaposlenih i oko 400.000 umirovlje-nika. Ali ni ti podaci nisu točni jer među zaposleni-ma pola je onih na budžet-skim jaslama, a nije mali broj radnika u proizvod-nji kojima plaće i dopri-

nosi kasne i po nekoli-ko mjeseci. Paradoksalan je podatak iz zdravstva u srpskom entitetu da oko 80 posto liječnika, medi-cinskih sestara i drugog osoblja mjesecima nema-ju ovjerene zdravstvene knjižice i službeno se ne mogu liječiti u ustanova-ma u kojima rade. Zapra-vo liječe se, ali - na crno.

Poboljšanje tek 2014.Prije dva mjeseca Michael Müeller, direktor Raiffei-sen Banka BiH, izjavio je medijima da se zemlja na-lazi u recesiji, a ni njego-ve prognoze za narednu godinu nisu optimistič-ne. Sve ono što se doga-đa ekonomijama u okru-ženju i EU-u, odražava se i na gospodarstvo u BiH. Politička situacija na do-maćoj sceni, također, uvelike utječe na kredit-ni rejting zemlje, inoze-mne investicije i povlače-nje kapitala. Ekonomska i politička situacija u zem-lji, po Mülleru, dovela je do toga da su u bankama povećani rizici, što za so-

bom povlači povećanje ci-jene kapitala i teži pristup njegovim izvorima. Po-većan je i postotak nena-plativih potraživanja. Ove je godine tih loših kredi-ta oko 12,6 posto, dok ih je lani bilo 11,4 posto. Slične analize stižu i iz UniCredita čiji analitiča-ri procjenjuju da će u us-poredbi s prethodnom go-dinom pad BDP-a iznositi oko 0,9 posto. Ekonomski analitičari ne gaje optimi-zam da će naredna godina biti bolja. Štoviše, strahu-ju da će biti i mnogo teža, a neki od njih upozorava-ju na grčki sindrom, s tom razlikom što EU neće do-zvoliti Grčkoj da bankro-tira. Peter Sanfey, jedan od vodećih stručnjaka EBRD-a, očekuje da će iduće godine ekonomski oporavak ove regije i BiH biti veoma ograničen, da se poboljšanje može oče-kivati u najboljem sluča-ju 2014. godine, prvo u eurozoni i u svijetu, što će se potom odraziti i na gospodarske trendove u BiH.

Bosna i Hercegovina ponovo u recesiji

Kraj godine “u crvenom”prema zadnjim podacima 688.000 sretnika s radnom knjižicom hrani 548.000 nezaposlenih i oko 400.000 umirovljenika. ali ni ti podaci nisu točni jer među zaposlenima pola je onih na budžetskim jaslama, a mnogim radnicima u proizvodnji plaće i doprinosi kasne nekoliko mjeseci

ekonomski analitičari strahuju da će iduća godina biti mnogo teža od

ove

iznosit će vanjskotrgovinski deficit BiH u 2012.

oko 8 mlrd KM(*vijesti

Pad stranih ulaganjaPrema podacima Direk-cije za ekonomsko plani-ranje BiH, izravna strana ulaganja na razini drža-ve u prvom polugodištu iznosila su 50,3 miliju-na konvertibilnih maraka što znači da su za čak 73,8 posto manja u odnosu na isto razdoblje lani. Najve-ći investitori su Argeta (sa 13,44 milijuna KM) te Si-secam-Soda i NLB Lea-sing, te tvrtke Mliječni put i Emona. Najveće povla-čenje kapitala, od 45,48 milijuna KM, registrira-no je u slučaju Hypo Al-pe-Adria-Banka.

Tvornica metala u srcu drvne industrijeU Zavidovićima, predrat-nom srcu drvne industrije BiH, do kraja godine bit će puštena u probni rad Tvornica za proizvodnju metalnih proizvoda Ci-vidale BiH u vlasništvu istoimene talijanske kom-panije. Do sada je u iz-gradnju tvornice i monta-žu opreme investirano pet milijuna KM i 1,57 mili-juna eura. U prvoj fazi po-sao će dobiti 135 radnika, a kasnije još toliko. Sva proizvodnja ima sigurnog inozemnog kupca za na-rednih 15 godina.

Milijun garnitura iz PreventaPrevent grupacija BiH je dvadesetak dana pri-je roka okončala godiš-nji plan za 2012. godinu proizvodnjom i izvozom

milijun garnitura auto-presvlaka. Prevent je već godinama među pet naj-većih BiH izvoznika, a najveći njegovi kupci su Volkswagen, Audi, Ško-da, Seat, Porsche te BMW i Renault. Od osnivanja Prevent grupacije BiH 1999. godine u prosjeku je svaki dan otvarano jedno radno mjesto i do danas je u grupaciji zaposleno 5200 radnika. Ove godine pokrenuta je i proizvodnja autopresvlaka za najnovi-ji tip Golfa-7 u Goraždu.

23Broj 3757, 10. prosinca 2012.www.privredni.hr

Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

T vrdnju da ga dr-žava uopće ne za-nima – bogohul-

nu za vrijeme u kojem sve više poslovnih lju-di pokušava svoje brige objesiti na državni klin – hrabro je prošli tjedan izrekao Janez Škrabec, di-rektor skupine poduzeća Riko. Znano ime sloven-skog gospodarstva zavr-šava ovu poslovnu godinu sa 100 milijuna eura pri-hoda, zahvaljujući dobrim poslovima na starim trži-štima Rusije, Bjelorusi-je i Ukrajine, te mudrom diverzifikacijskom zašti-tom od posljedica krize. Riko se u 20 godina dugoj praksi etablirao na tržišti-ma bivšeg Sovjetskog Sa-veza. Gigante automobil-ske industrije opskrbljuje

tehnološkom opremom sa Zapada koju nadograđuje nizom vlastitih projektnih rješenja.

Važno je balansiranjeIstodobno Riko se prepo-znatljivim drvenim kuća-ma upisao među referen-tne ponuđače u Europi, a gradnjom hidrolektra-ne Sv. Petka u Makedo-

niji predstavio se i kao pouzdan partner u energe-tici. Trenutačno Riku ide najbolje u Sloveniji gdje gradi nekoliko centara za gospodarenje otpadom. “Treba znati balansirati: danas je vitalnije jedno tr-

žište, sutra će to biti neko drugo. Ne dopuštamo da nas kriza baci na sprud. U dobrim vremenima ne po-našamo se rastrošno. Zato u kriznim razdobljima Riko ne reže bonitete za-poslenicima. Treba misliti o svemu i biti spreman na sve eventualnosti”, gla-si poslovni kredo skupine Riko, koja sebe vidi u ulo-zi integratora unutar slo-venskog gospodarstva. U Minsku gdje upravo gra-de velebni hotel Kempin-ski, a u njegovom sklopu i luksuzno stambeno na-selje, slovenska poduzeća dobila su radove u vrijed-nosti 40 posto od 20 mi-lijuna eura ugovorene ci-jene. Na pitanje što može država učiniti za gospo-darstvo, Škrabec je pri-znao da ga država u tom pogledu uopće ne zani-ma, ali bi itekako želio

vidjeti promjene u podu-zetničkom razmišljanju. “Znam da su mnogi lju-di u velikoj stisci, ali nas vika i krika neće izbaviti iz krize”, rekao je Škrabec uz neizbježni dodatak da svatko mora preuzeti svoj dio odgovornosti.

Spremni na sve“Ne plašimo se loših godi-na jer smo pripremljeni na sve okolnosti”, izjavio je Škrabec ne tajeći da ban-krotiranu Europu još čeka-ju velika iskušenja. Za ilu-straciju stanja navodi da su inženjeri iz Portugala pri-morani raditi kao najamni radnici u bivšoj koloniji Angoli. Želeći sve dobro Europi Škrabec najavljuje da će se Riko čvršće vezati za zemlje BRIK-a, poseb-no za tržišta bivšeg Sovjet-skog Saveza. “Tamo smo više od 20 godina – zna-

ju nas i žele s nama raditi. Kako mi uzvraćamo? Tako da je postalo sasvim uobi-čajeno da svi u Riku zna-ju ruski te da sve više pri-hvaćaju moje stajalište: želiš li u nekoj zemlji po-stići uspjeh, moraš se u tu zemlju zaljubiti”, kaže on. Svaki dan Riko živi u pre-ispitivanju novih ideja i bo-ljih rješenja. Na državu ne prebacuje baš ništa – neka i dalje jača Slovensku izvo-znu banku, a bilo bi dobro da se i političari zauzmu za stjecanje bolje slovenske bonitetne ocjene. U tome mogu uspjeti samo uz pre-vladavanje dubokih po-djela te uz provedbu bol-nih reformi. Škrabec ne želi govoriti kako će Riko izgledati za desetak godi-na. Od najranijih dana želi da ova tvrtka postane ono što je za Sloveniju bio svo-jedobno SMELT.

PODUZETNIŠTVO NA KUŠNJI

Država Škrabeca ne zanimaZnam da su mnogi ljudi u velikoj stisci, ali nas vika i krika neće izbaviti iz krize, rekao je direktor tvrtke Riko uz neizbježni dodatak da svatko mora preuzeti svoj dio odgovornosti

Škrabec ne taji da bankrotiranu

Europu još čekaju velika iskušenja

Gospodarska zbornica iznenadila je javnost podatkom da u Sloveniji djeluje 13.000 izvo-znih poduzeća, ali da čak 10.000 takvih podu-zeća izvozi samo u države bivše Jugoslavije. BRIK (Brazil, Rusija, Indija i Kina) također su teško dostižna tržišta za slovenske izvoznike. BRIK, naime, apsorbira samo 4,8 posto uku-pnog slovenskog izvoza. U tom svjetlu jasnija je težnja Janeza Škrabeca da svoj Riko čvršće

veže na rastuća tržišta koja nemaju problema sličnih onima u staroj Europi. Bez države i nje-zinog tutorstva snašla se i brzorastuća tvrt-ka DEWE Soft iz Trbovlja. Ima 30 zaposlenih i očekuje šest milijuna eura prihoda od proda-je u ovoj godini. A prodaju programsku i stroj-nu opremu te sofisticirane mjerne instrumen-te. U svoje proizvode ugradili su znanje koje se u međuvremenu opredmetilo u višegodiš-

nje ugovore s tvrtkama kao što su Volvo, Gene-ral Motors, Autovaz i Loched Martin. Sljedeće godine DS-miniatur iz Trbovlja ide u rusku me-đunarodnu svemirsku postaju. Dr. Jure Knez, glavni za razvoj tvrtke DEWE Soft, potvrdio je da su osnovali ili osnivaju vlastita poduzeća u SAD-u, Austriji, Njemačkoj, Indiji i Singapuru. Sve to očito ne bi uspjeli da su se (sporoj) dr-žavi držali za skute.

Gazele trče brže od države

prihod Rika ove godine izvoznih tvrtki u Sloveniji

100 mil € 13.000( ( *vijesti

Ugostitelji ljuti na konkurenciju sa selaSudionici 5. savjetovanja slovenskih ugostitelja oš-tro su se usprotivili praksi seoskih turističkih gospo-darstava za koja tvrde da sve više djeluju kao nelo-jalna konkurencija. Ugo-stitelj Drago Delalut otvo-reno im je zamjerio da posluju mimo registarskih blagajni i plaćanja poreza. “Kako se mogu predstav-ljati kao seoska turistič-ka gospodarstva, a gosti-ma nude Coca-Colu, Fantu i Sprite, prže uvozne lignje i brancine”, žestio se De-lalut. Šef Direktorata za turizam Marjan Hribar na-javio je da Ministarstvo za poljoprivredu i okoliš pri-prema uredbu koja će seo-skim turističkim gospodar-stvima naložiti da prodaju najmanje 30 posto vlastite hrane, 40 posto hrane proi-zvedene u seoskim gospo-darstvima i najviše 30 po-sto hrane i pića iz trgovine.

Alstom ipak ostaje u ŠoštanjuU slovenskom ministar-stvu financija konačno su završene pripreme za pot-pis jamstvenog ugovora kojim se Termoelektrana Šoštanj ovlašćuje koristi-ti 440 milijuna eura kredi-ta Europske investicijske banke. Francuski Alstom zaprijetio je da će se po-vući s gradilišta u Šošta-nju nastave li se kompli-kacije s potvrđivanjem tog ugovora.

Švicarska uplata

Švicarska je uplatila u slo-venski proračun 440.003 eura poreza na kamate ubranog od slovenskih re-zidenata koji drže novac na privatnim računima u Švicarskoj. Od ustegnu-tog poreza Švicarska za-država 25 posto, a 75 po-sto vraća državi iz koje je štediša. Generalni pore-zni ured u Sloveniji zna da fizičke osobe imaju u inozemstvu 10.420 raču-na, ali nije ovlašten zna-ti iznose na tim računima.

24 Broj 3757, 10. prosinca 2012.STIL Privredni vjesnik

*vijesti

Nove Eurolotove linije za HrvatskuPoljski regionalni zračni prijevoznik Eurolot naja-vio je uvođenje novih leto-va prema Hrvatskoj, pro-širivši svoju ponudu na 12 letova tjedno, i to iz Var-šave, Krakowa i Gdanjska za Split, Zadar, Dubrov-nik i Rijeku. Takvo pove-ćanje broja letova tijekom turističke sezone potvrđu-je da je Hrvatska jedna od najprivlačnijih destinacija za goste iz Poljske.

Specijalistički studij - zdravstveni turizamFakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu s Medicinskim fakulte-tom i Filozofskim fakul-tetom Sveučilišta u Rijeci pokrenuo je novi poslije-diplomski interdiscipli-narni specijalistički stu-dij zdravstvenog turizma. Studij zdravstvenog turiz-ma ustrojen je kao part-ti-me studij koji traje dvije akademske godine, a stu-denti po završetku stječu naziv sveučilišni specija-list/specijalistica zdrav-stvenog turizma.

ADAC-ova radionica u RovinjuPredstavnici hrvatskog turističkog sektora i nje-mačkog autokluba ADAC održali su proteklog tjed-na sastanak i radionicu u Rovinju. Tom je pri-godom ministar turiz-ma Veljko Ostojić na-glasio odličnu suradnju s ADAC-om te ponovio dobre rezultate turistič-kog prometa s njemač-kog tržišta. U 10 mjeseci ove godine u ukupnim no-ćenjima Nijemci su ima-li udio od 21,63 posto ili gotovo 15 milijuna noće-nja, što je 13,5 posto više nego lani. Napomenuo je i kako je Nijemcima važno to što će PDV iznositi pet posto za plovila za sport i razonodu koja se stavlja-ju u carinski postupak pu-štanja u slobodan promet do 31. svibnja 2013. go-dine, a koja su prethodno bila u postupku privreme-nog uvoza.

Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

V elik dio zapušte-nih vojnih nekret-nina i objekata

nalazi se na vrlo atrak-tivnim lokacijama diljem Hrvatske. Već godinama se govori o tome da se te nekretnine trebaju obno-viti i prenamijeniti kako bi se oplemenio prostor i takvi obnovljeni objekti konačno počeli poslova-ti. Neki od njih trebali bi postati kampusi, dok pre-ostale treba turistički va-lorizirati. Dobar primjer za turističku valorizaciju su napušteni vojni objekti u Zadru, na otoku Mola-tu, u Puli, Umagu te u ne-kim kontinentalnim mje-stima. Nadležnost nad upravljanjem nekih voj-nih nekretnina već imaju jedinice lokalne uprave i samouprave. Među njima nalaze se i dva velika voj-na kompleksa – Kupari-Srebreno i Brijuni rivijera koji trebaju postati turi-stički resorti.

U popisu Ministar-stva obrane iz 2009. go-dine evidentirano je 210 vojnih nekretnina koje se nalaze na 84 lokaci-je. Te su nekretnine pro-glašene neperspektivni-ma za vojne djelatnosti. Prije godinu dana Agen-cija za upravljanje držav-nom imovinom (AUDIO) preuzela je 85 takvih ne-kretnina i počela njima upravljati. U AUDIO-u smatraju da se oko 70 po-sto te imovine treba re-vitalizirati kroz jedinice lokalne uprave i samou-prave, dok će se za preo-

stalih 30 posto izraditi ra-zvojni projekti.

Što sve čeka prenamjenuPomoćnik ministra obrane Viktor Kopriv-njak kaže kako se dva-desetak neperspektivnih vojnih objekata uz te-meljitu obnovu već slje-deće godine može stavi-ti u funkciju turizma. To su: poslovna zgrada u za-grebačkoj Nazorovoj uli-ci broj 72 i ekonomija Zdenčina, gospodarstvo Petrovija, vojarna u Bar-barigi i skladište Turtijan u Istri, zapovjedništvo i društveni dom na Loši-nju te Križ i JAZ I,II i III (skladište i ekonomija) u Zadarskoj županiji. Osim

toga, prenamjenu čekaju i vojarne Movar kod Ra-žnja i na sjevernom Žirju, otočićima Koromašni i Zlarinu u Šibensko-knin-skoj županiji. U Split-sko-dalmatinskoj župani-ji nalaze se KUK-1, Gata gospodarstvo, Rt Marin-ča te Stupište nova po-šta, dok se vojarna Mar-šal Tito na Lastovu, hotel Sirena, dom bivše JNA te kompleks Zvekovica kod Cavtata nalaze u Dubro-vačko-neretvanskoj žu-paniji.

Govoreći o problemi-ma u prenamjeni svih ne-

perspektivnih vojnih obje-kata u turističke svrhe, Koprivnjak je istaknuo kako još mnogima nisu ri-ješeni imovinsko-pravni odnosi. Kada bi se to rije-šilo, do 2019. godine još bi se 38 takvih objekata mo-glo prenamijeniti u hotele, hostele ili neke druge obli-ke turističkog smještaja.

Vojni objekt koji se nalazi na otočiću Mola-tu na površini od 28.150 četvornih metara u zoni ugostiteljsko-turističke namjene uskoro bi trebao dobiti turističku funkciju. No, na javni natječaj za obnovu tog objekta raspi-san prije dvije godine nit-ko se nije javio. Za lokaci-ju Logoron (otok u blizini Tribunja) koja se prostire na 153.918 četvornih me-tara površine nije pak do-nesen prostorni plan, što

onemogućava daljnje ko-rake u privatizaciji.

Najvažniji su prostorni planoviKako bi se potaknula i ubr-zala prenamjena neper-spektivnih vojnih objeka-ta u nešto drugo, 1. rujna ove godine počela je s ra-dom Agencija za investi-cije i konkurentnost. Njen je cilj sustavna i operativna provedba politike poveća-nja konkurentnosti hrvat-skog gospodarstva. Zadaća Agencije je priprema ova-kvih gospodarskih proje-kata za promociju i apli-kaciju na javne natječaje kako bi se izabrao najbolji investitor. Do sada su pri-premili promotivne materi-jale za 13 turističkih proje-kata iz državnog portfelja, među ostalim i za razvojni program Kupari-Srebreno.

Ministrica graditelj-stva i prostornog uređe-nja Anka Mrak Taritaš rekla je da na razini drža-ve prvo treba donijeti pro-storni plan Hrvatske kako bismo bili operativni, brži i jednostavniji.

“Jedna od vojnih zona mora biti planirana u pro-stornom planu županije. Nakon toga treba napra-viti izmjenu i dopunu žu-panijskog prostornog pla-na, a tek se poslije dolazi do prostornog plana opći-na i gradova u kojima se određuje građevinsko po-dručje namijenjeno za tu-rizam”, istaknula je Anka Mrak Taritaš. Dodala je kako se tek nakon toga ide u urbanistički ili detaljni plan uređenja kojim se de-taljno razrađuju uvjeti za gradnju i uređenje pojedi-nih zahvata u prostoru.

Vojni objekti u Službi turizma

U prošlosti vojarne, a u budućnosti turistički resortiDvadesetak neperspektivnih vojnih objekata već se sljedeće godine može obnoviti i prenamijeniti u turističke objekte. još 38 takvih objekata moglo bi postati turističkim resortima do 2019. godine do kada se trebaju riješiti njihovi imovinsko-pravni odnosi

nedostatak prostornih planova problem je koji koči

i prenamjenu vojnih u turističke objekte

evidentirano u službenom popisu iz 2009. godine

210 vojnih nekretnina na 84 lokacije(

25Broj 3757, 10. prosinca 2012. HRWWWATSKAwww.privredni.hr

Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

T vrtka e-Tours, speci ja l iz i rana za online organi-

zaciju putovanja, razvi-la je novu aplikaciju koja je dostupna na stranici www.hoteli.com.hr. Apli-kacija, tj. tražilica, kori-snicima omogućava pre-traživanje, rezervaciju i plaćanje smještaja u više od 150.000 hotela u svi-jetu.

Zoran Šašić, direk-tor e-Toursa, tvrtke koja godišnje sudjeluje u po-sredovanju putovanja za više od 20.000 putnika, kaže nam kako je traži-lica jedinstvena jer osim odabira povoljnog hotel-

skog smještaja korisnici-ma omogućava ostvari-vanje dodatnih ušteda u obliku nagradnih bodo-va. “Kao izravni popust prilikom rezervacije no-vog hotelskog smještaja bodove može upotrijebiti korisnik, njegova obitelj,

prijatelji, poslovni surad-nici...”, objašnjava Šašić.

Postupak pretraživa-nja, rezervacije i plaćanja smještaja krajnje je po-jednostavljen i sveden na svega tri koraka. Korisni-ci mogu odabrati obročno plaćanje - kreditnim kar-

ticama bez kamata, kao i virmansko. Aplikacija ta-kođer podržava i izdava-nje računa, te ispis putne dokumentacije.

Harmoniziranje ponudeOsiguravanje povoljnog hotelskog smještaja u Hr-vatskoj i inozemstvu čini vrlo bitan segment po-slovanja e-Toursa, tvrt-ke koja je osnovana 2001. godine i čiji je većinski vlasnik ubrzo nakon toga postao Iskon. “Analizira-jući naše tržište, zaključili smo kako postoji prostor za optimizaciju proce-sa rezervacije kroz online segment. Integracija apli-kacije za online rezervaci-je hotelskog smještaja lo-

gična je nadogradnja naše vrlo uspješne aplikacije za kupnju zrakoplovnih ka-rata www.aviokarte.com.hr”, naglašava.

Razvoj aplikacije, u kojem je sudjelovalo tro-je ljudi, trajao je nekoliko intenzivnih mjeseci i u ci-jelosti je financiran iz vla-stitih obrtnih sredstava.

Najveći izazov tije-kom razvoja bio je harmo-niziranje ponude hotel-skih cijena dobivenih od

različitih izvora podata-ka. “Naša tražilica, naime, kao rezultat pretraživanja nudi samo najpovoljnije opcije za korisnika”, tvr-di on dodajući kako, pre-ma njemu dostupnim in-formacijama, trenutačno u Hrvatskoj ne postoji sli-čan rezervacijski sustav hotelskog smještaja. Ša-šić kaže kako je na global-nom tržištu konkurenci-ja vrlo velika, ali uvjeren je da na tržištu regije ima-ju najkvalitetniji poslov-ni model s vrlo konkuren-tnim cijenama.

U budućnosti, pak, osim prilagodbe web su-čelja za mobilne uređaje, u planu je i razvoj aplika-cija za sve vodeće mobil-ne platforme.

Na tržištu elektroničkih komunikacija u Hrvat-skoj u trećem tromjeseč-ju značajnije promjene zabilježene su kod po-kretnih mreža. Naime, sezonski učinak koji taj kvartal izdvaja od ostalih utjecao je na povećanje broja korisnika telefon-skih usluga u pokretnoj mreži, povećanje broja odlaznih minuta te priho-da. Tako su se prihodi u trećem kvartalu, u uspo-redbi s prethodnim tro-mjesečjem, povećali za više od 17 posto, dok se broj minuta povećao za oko 9,5 posto. Uspored-bom s istim razdobljem

lani vidljivo je smanje-nje prihoda za oko četi-ri posto, uz istovremeno povećanje minuta od go-tovo 16 posto. Smanje-nje maloprodajnih priho-da od telefonskih usluga u pokretnoj mreži, uz pove-ćanje minuta razgovora na godišnjoj razini, posljedi-ca je tržišne utakmice. Jer, operatori u okviru tarifnih paketa korisnicima sve više nude uključene be-splatne minute, što zna-či da su cijene u prosje-ku pale.

Suprotno rastu tržišta pokretnih mreža, na tr-žištu nepokretnih mreža bilježi se pad broja kori-

snika za 5,9 posto u od-nosu na treće tromjeseč-je 2011. godine. Hrvatski Telekom je i dalje zadr-žao vodeću poziciju s ob-zirom na ukupan broj ko-risnika telefonskih usluga u pokretnoj i nepokretnoj mreži.

IPTV u porastuIako se većina prihoda na tržištu trenutačno ostva-ruje od telefonskih uslu-ga, proteklo razdoblje obilježila je veća potra-žnja za korištenjem us-luge širokopojasnog pri-stupa internetu. Utjecaj sezonskog učinka odra-zio se i na pristup inter-

netu putem pokretne mre-že te je broj priključaka u pokretnim mrežama do-

segao 332.695, odno-sno 11,6 posto više nego u istom razdoblju lani. Posljedično je povećan i ukupan broj priključa-ka širokopojasnog pristu-pa internetu koji na kraju trećeg tromjesečja iznosi

1.250.827, odnosno više od 29 posto u odnosu na ukupan broj stanovnika.

Operatori danas uo-bičajeno nude pakete, tj. objedinjene govorne, po-datkovne i televizijske us-luge. Stoga se može oče-kivati povećanje broja korisnika paketa, kao i ponuda operatora. Prema

podacima Hrvatske agen-cije za poštu i elektronič-ke komunikacije (HA-KOM) na koncu trećeg kvartala ukupan broj ko-risnika paketa iznosio je 311.920, što čini više od jedne trećine ukupnog broja priključaka široko-pojasnog pristupa interne-tu. U skladu s ovim tren-dom raste i broj onih koji koriste uslugu prijeno-sa televizijskog programa putem interneta uz plaća-nje naknade. Konkretno, broj korisnika IPTV-a po-većao se za oko jedan po-sto u odnosu na prethod-no tromjesečno razdoblje. (B.O.)

e-Tours aPlIkacIja

HAKOM: rAste BrOj MOBilniH uslugA, KAO i pOtrAžnjA zA širOKOpOjAsniM pristupOM

razgovaramo više, a plaćamo manje

tražilica je logična nadogradnja uspješne aplikacije za kupnju zrakoplovnih karata

Ht drži vodeću poziciju u ukupnom

broju korisnika telefonskih usluga

u pokretnoj i nepokretnoj mreži

dostupno je u pregledniku tražilice e-toursa

više od 150.000 hotela(

jednostavno do povoljnog smještajaAnalizirajući tržište, autori ove tražilice zaključili su kako postoji prostor za optimizaciju procesa rezervacije kroz online segment

26 Broj 3757, 10. prosinca 2012.PST! Privredni vjesnik

KNJIGOMETARPripremila: Vesna Antonić

Robert HarrisImpeRIumVuković&Runjić

Stari Rim vrvi ambicioznim i bezobzirnim ljudima. Nitko od njih nije briljantan kao Marko Ciceron. Mladi odvjetnik u us-ponu, uz potporu pronicljive žene odluči sve staviti na koc-ku u jednoj od najdramatičnijih sudskih parnica svih vre-mena. Dobije li spor, postat će konzul; izgubi li – s njim je svršeno. Međunarodno priznat i hvaljen zbog pripovjedne živosti i povijesne preciznosti, ovaj roman veličanstvena je priča o vječnoj borbi za moć i nenadanoj propasti cijelog jednog društva.

James pattersonAlex CRossŠkolska knjiga

Od svih psihopata s kojima se Alex Cross do sada suočio – jedan ih po svemu nadmašuje. Alex ga poznaje kao ubo-jicu svoje žene. Godinama poslije Alex napušta FBI i otva-ra praksu kao psiholog. No njegov ga bivši partner John Sampson zamoli za uslugu. Riječ je o slučaju serijskog si-lovatelja u Georgetownu čiji modus operandi uključuje i pri-jetnje žrtvama užasavajućim fotografijama. Kada tijekom rada na tom slučaju otkrije poveznicu s Marijinom smrću, Crossu se pruži prilika da uhvati ženina ubojicu.

J.K. RowlingpRIJevRemenI IzboRIMozaik knjiga

Kad Barry Fairbrother umre u ranim četrdesetima, gradić Pagford ostaje u šoku. Pagford je naizgled oličenje engle-ske idile, ali iza tog lijepog pročelja skriva se gradić u ratu. Bogataši u ratu sa siromasima, tinejdžeri u ratu sa svojim roditeljima, žene u ratu s muževima, nastavnici u ratu s učenicima... A prazno mjesto u općinskom vijeću koje ostaje nakon Barryjeve smrti ubrzo postaje katalizator za najveći rat koji je gradić dotad vidio.Tko će pobijediti u izbo-rima prepunim strasti, dvoličnosti i neočekivanih otkrića?

Gilbert AdairA ondA vIše nIJe bIlo nIKoGAFraktura

U švicarskom gradiću Meiringenu ubijen je kontroverzni pi-sac Gustav Slavenski koji je svojim antiameričkim djelima zaslužio fetvu radikalnih domoljuba s druge strane oceana. No nema sumnje da će zločin, počinjen na prilično živopi-san način, biti detaljno istražen, jer osim visokog dužno-snika Interpola i dvojice britanskih obavještajaca u Mei-ringenu se zatekla i pomalo kontroverzna autorica krimića Evadne Mount. Ta živopisna gospođa usto dobiva i priliku za obračun s neodgovornim piscem Gilbertom Adairom...

drago JančarnoćAs sAm Je vIdIoMeandarmedia

Ovo je roman o nekoliko godina života i tajanstvenom nestanku Veronike Zarnik, mlade žene iz ljubljanskoga građanskog društva, koju je u se uvukao vrtlog nemirne povijesti. Pet likova govori o njoj, a svaki od njih i o sebi i uzburkanom vremenu pred Drugi svjetski rat i tijekom nje-ga. O vremenu koje je kao moloh gutalo ne samo sudionike povijesnih događaja, nego i ljude koji su živjeli na rubu bur-nog događanja.

proizvodi iz meksikaHungamex, Szeged, Ma-đarska. Tvrtka je europska podružnica nekoliko mek-sičkih tvrtki i predstavlja meksičke proizvode eu-ropskom tržištu. Tvrtka nudi: Mole umak (chilea-jo), Chocolate chococrio, čokoladni napitak u table-tama s okusima cimeta i badema, napitak od lime-te u prahu. Kontakt: Edit Kucsera, hungamex@prodigy.net.mx.

elektronički uređaji

Tommade Electronic, Shenzhen, Kina, www.tommade.com. Tvrt-ka nudi visokokvalitetne proizvode i odlične pro-dajne usluge. Asortiman proizvoda uključuje mul-timedijske zvučnike, ku-ćišta, napajanja, čitače kartica, USB PCI karti-ce, TV kartice... Kontakt: sharon@tommade.com, +86 755 33300955, +86 13632920420.

odjeća i proizvodi od metalaSpoldzielnia Zgoda, Lan-cut, Poljska, www.si-zgo-da.pl. Zadruga osoba s in-validitetom Zgoda bavi se proizvodnjom odjeće i proizvoda od metala. Go-tovo 100 posto proizve-dene odjeće isporučuje se inozemnim klijentima. Zadruga obuhvaća širok asortiman proizvoda: na-stavci/metlice od nehr-đajućeg čelika za štapne miksere, plastični umeci

za mašine za meso, kuti-je za alat od polipropilena, ladice i elementi za šivaće mašine od umjetnih ma-terijala, dijelovi za auto-mobilsku industriju, odje-ća za žene i mlade, jeans odjeća, radne uniforme (vojska, policija i druge službe)... Zainteresirani su za proširenje svoje dje-latnosti na hrvatsko trži-šte i ostvarivanje suradnje s hrvatskim tvrtkama koje su voljne investirati u pro-izvodnju u Poljskoj. Kon-takt: si-zgoda@si-zgoda.pl, +48 17 2254694.

prehrambeni proizvodiProficentar, Novi Sad, Sr-bija. Tvrtka želi trgova-ti žitaricama, pšeničnim brašnom, voćem i povr-ćem. Nude i usluge zastu-panja i posredovanja u tr-govini tim proizvodima. Kontakt: Vladislava Šti-mac, stimac@neobee.net, +381 64 9604294.

Kozmetički proizvodiBluxCosmetic, Trzcia-na, Poljska, www.blux.eu. Tvrtka je proizvođač sred-stava za čišćenje automo-bila i kućanstva te kozme-tike. U njihovoj ponudi nalazi se više od 150 proi-zvoda koje izvoze u 30 ra-zličitih zemalja. Zainte-resirani su za suradnju s hrvatskim tvrtkama koje se bave uvozom i distri-bucijom tih proizvoda. Kontakt: Ewa Rokicka, export@blux.com.pl, +48 17 8551474.

JajaElcon prehrambeni pro-izvodi, Zlatar Bistrica,

www.elconpp.hr. Tvrt-ka se bavi preradom jaja. Izvozi jaja u prahu, žuma-njak u prahu i bjelanjak u prahu. Zainteresirana je za uvoz jaja za prera-du. Kontakt: Zrinka Boro-vec Poslek, epp.komerci-jala@elcon.htnet.hr, +385 49 463144

metalni proizvodiLož Metalpres, Plešce, www.loz-metalpres.hr. Tvrtka traži kupce za svoj proizvodni program: sifoni za sudopere i kupaonice, krovni prozori i tavanske stepenice. Traži poslovnog partnera, proizvođača su-dopera, radi zajedničkog razvoja i plasiranja sifona. Nudi slobodne kapacite-te za strojnu obradu limo-va (štancanje, savijanje, varenje) te izradu raznih metalnih proizvoda. Kon-takt: Zoran Kuzele, zoran.kuzele@loz-metalpres.hr, +385 51 825122, +385 98 568816.

organsko mineralni supstrati

Agro-Hoblaj, Mursko Središće. Tvrtka je re-gistrirana za proizvod-nju organsko mineralnih supstrata i poboljšiva-ča tla. Traži komercijal-nog predstavnika i distri-butera svojih proizvoda. Kontakt: Maja Hoblaj, maja.hoblaj@ck.t-com.hr, +385 40 543442.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

IZBOR IZ NADMETANJA

HRvAtsKAosobna računalaHrvatska narodna banka nabavlja osobna računala. Rok dostave ponuda je 28. prosinca.

uredski namještajHrvatske ceste nabavlja-ju uredski namještaj. Rok dostave ponuda je 27. pro-sinca.

oprema za spašavanjeGrad Zagreb nabavlja opremu za spašavanje za potrebe civilne zaštite. Rok dostave ponuda je 3. siječnja.

KontejneriOpćina Lokvičići nabav-lja 40 kontejnera. Rok do-stave ponuda je 15. pro-sinca.

peći za grijanjeHrvatska pošta nabavlja peći za grijanje. Rok do-stave ponuda je 20. pro-sinca.

ReGIJAdidaktički materijalJU za predškolski odgoj i obrazovanje Naše dije-te u Tuzli nabavlja didak-tički materijal. Rok dosta-ve ponuda je 17. prosinca.

poklopci za šahtove i slivne rešetkeVodovod i kanalizacija Brod nabavlja poklopce za šahtove i slivne rešet-ke. Rok dostave ponuda je 18. prosinca.

briefing e-servisi d.o.o.tel.: 01/5501-511fax.: 01/5501-555nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

27Broj 3757, 10. prosinca 2012.www.privredni.hr

STEČAJEVINEKRETNINEDRAŽBE

Prodaju se poslovne zgrade, farme, stanovi...Dvosobni stan u Zagre-bu, površine 49 četvor-nih metara, vrijednosti 680.700,84 kune, proda-je se na ročištu koje će se održati 11. prosinca u zgradi Trgovačkog suda u Zagrebu Stalna služba u Sisku, F. Hefelea bb, soba 103-104/I., velika sudni-ca, s početkom u 11 sati. Prodaja se obavlja po na-čelu viđeno-kupljeno, što isključuje sve naknad-ne prigovore kupca. Po-četna cijena na licitaciji je 500.000, a jamčevina je 60.000 kuna. Nekret-nina se može razgleda-ti po dogovoru na telefon 01/4647 218.

Poslovni prostor u pri-zemlju zgrade u Zagre-bu, Vodnikova 8, koji se sastoji od četiri prostori-je, prodaje se po cijeni od 500.000 kuna na istom sudu, istoga dana, s počet-kom u 11.30 sati. Prodaja se obavlja po načelu viđe-no-kupljeno, što isključu-je sve naknadne prigovo-re kupca. Razgledavanje nekretnine može se dogo-voriti na telefone 01/4647 218 i 01/6184 432. Jamče-vina je 75.600 kuna.

Tvorničko dvorište u gospodarskoj zoni u Vu-kovaru, površine 971 če-tvorni metar, oranica po-vršine 5086 četvornih metara, kuća i dvorište po-vršine 888 četvornih meta-ra te kuća, dvorište i ora-nica, u ulici Priljevo 32, površine 864 četvorna me-tra, ukupne vrijednosti osam milijuna kuna, pro-daju se na ročištu koje će se održati 12. prosinca na Trgovačkom sudu u Za-grebu, Petrinjska 8, soba 94/II., ulična zgrada, s po-četkom u 10.30 sati. Pro-daja se obavlja po nače-lu viđeno-kupljeno, što isključuje sve naknadne

prigovore kupca. Nekret-nina se ne može prodati is-pod iznosa od 4.500.000 kuna, a razgledati se može po dogovoru sa stečajnim upraviteljem na broj mo-bitela 098/476 725. Jam-čevina je 10 posto utvrđe-ne vrijednosti i uplaćuje se najkasnije dva dana prije održavanja ročišta.

Dvorište, zgrade i liva-de u Varaždinu, Pavle-ka Miškine 59, ukupne površine 240.499 četvor-nih metara, vrijednosti 43.787.322,40 kuna, pro-daje se na ročištu koje će se održati 12. prosinca na Trgovačkom sudu u Va-raždinu, soba broj 231/II., s početkom u 12 sati. Prodaja se obavlja po na-čelu viđeno-kupljeno, što isključuje sve naknadne prigovore kupca. Nekret-nine koje su predmet pro-daje mogu se razgledati svakog radnog dana od 8 do 14 sati uz prethodni do-govor sa stečajnim upra-viteljem na broj 091/2010 001. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijed-nosti nekretnina.

Oranica u Varaždi-nu, površine 8741 če-tvorni metar, vrijednosti 3.029.480 kuna, prodaje se istoga dana, na istom sudu i u isto vrijeme. Jamčevi-na je 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine, a razgledavanje se može do-govoriti sa stečajnim upra-viteljem na broj mobitela 091/2010 001.

Mješaona i skladište stoč-ne hrane te silosi za žito u Demerju, površine 22.734 četvorna metra, vrijedno-

sti 9.500.000 kuna, proda-ju se na ročištu koje će se održati 13. prosinca na Tr-govačkom sudu u Zagre-bu, s početkom u 10 sati. Prodaja se obavlja po na-čelu viđeno-kupljeno, što isključuje sve naknadne prigovore kupca. Nekret-nine se mogu razgledati u dogovoru sa stečajnim upraviteljem radnim da-nom na telefone 01/4555 094 i 098/479 303. Jamče-vina je 10 posto od utvrđe-ne vrijednosti nekretnine.

Stočna farma s dvije zgrade za stoku, silosima i skladištima u Trnoviti-ci, Bjelovarsko-bilogorska županija, površine 17.206 četvornih metara, vrijed-nosti 1.100.000 kuna, pro-daje se na ročištu koje će se održati 13. prosinca na Trgovačkom sudu u Za-grebu, s početkom u 9.30 sati. Prodaja se obavlja po načelu viđeno-kuplje-no, što isključuje sve na-knadne prigovore kupca. Razgledavanje se može dogovoriti sa stečajnim upraviteljem radnim da-nom na telefone 01/4555 094 i 098/479 303. Jamče-vina je 10 posto od utvrđe-ne vrijednosti nekretnine.

Poslovna zgrada i dvori-šte u Čakovcu, Braće Gra-ner 5, površine 3146 če-tvornih metara, vrijednosti 2.691.844,40 kuna, proda-ju se 14. prosinca na ro-čištu koje će se održati na Trgovačkom sudu u Varaž-dinu, s početkom u 12 sati. Prodaja se obavlja po na-čelu viđeno-kupljeno, što isključuje sve naknadne prigovore kupca. Razgle-davanje se može dogovori-ti na telefon 042/214 104. Jamčevina je 10 posto od utvrđene vrijednosti ne-kretnine i treba je uplatiti najkasnije do 13. prosinca.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

dr. Uroš Dujšin

P rije tri godine jed-na analiza ame-ričkog Pentagona

je ustvrdila da bi Meksiko mogao postati “promaše-nom državom”. No to se, konstatira Economist, po-kazalo potpuno pogreš-nim. Zapravo su meksička privreda i društvo u prilič-no dobrom stanju. Čak je i nasilje, koncentrirano na tek nekoliko područja, po-čelo opadati. Prvo mjesto

gdje će Amerikanci uočiti nastale promjene su duća-ni. Kina je daleko najve-ći izvor američkog uvoza. No kineske su se nadnice u zadnjih 10 godina upe-terostručile, cijena naf-te se utrostručila potičući proizvođače za američko tržište da se izmjeste bli-že kući. Meksiko je već sada najveći svjetski izvo-znik televizora s ravnim ekranima, BlackBerryja i zamrzivača, a penje se na rang-ljestvici u proi-zvodnji automobila, ae-ronautike i drugih proi-zvoda. Prema sadašnjim trendovima, Amerika će do 2018. iz Meksika uvo-ziti više nego iz bilo koje druge zemlje. “Made in China” ustupa mjesto robi “Hécho en México”.

Usporeni dolasci, ubrzani odlasciVrata za uvoz čini grani-ca duga 3300 kilometara, jedna od najprometnijih u svijetu. Ipak, neki američ-

ki političari čine sve što mogu da je blokiraju zbog straha od useljenika. Teš-ko da bi mogli gore po-griješiti. Danas se manje Meksikanaca seli u Sjedi-njene Države nego što ih odlazi na jug. Krhka ame-rička privreda, sa stopom nezaposlenosti dvaput ve-ćom od one u Meksiku, usporila je dolaske i ubr-zala odlaženje. U među-vremenu se promijenila priroda meksičkih migra-cija. Sjeverno od granice,

legalni meksički stanov-nici sada su već brojni-ji od onih ilegalnih. Ti bi tokovi mogli pratiti kre-tanja u američkoj privre-di, no ponuda mogućih imigranata je naglo pa-dala: dok je u 1960-ima prosječna meksička žena imala sedmoro djece, sada ih ima dvoje. U sljedećem desetljeću stopa fertiliteta u Meksiku bit će niža od one američke.

Podcjenjivanje trgo-vine i precjenjivanje use-ljavanja dovelo je do po-grešne politike. Od rujna 2001. za prijelaz grani-ce potrebni su sati, dok je ranije za to trebalo neko-liko minuta. Tako su po-većani troškovi meksičkih proizvođača, a time i cije-ne za američke potrošače. Dnevni su prijelazi pre-polovljeni. Više granič-nih prijelaza i manje du-gotrajnih provjera ubrzalo bi proceduru na američ-koj strani; prethodni pre-gledi kontejnera i putnika

bi se mogli poboljšati kad Meksiko ne bi bio tako osjetljiv na boravak ame-ričkih carinika na meksič-koj strani – što primjeri-ce Kanađanima ne smeta. Nakon izbora u kojima je 70 posto Latinoamerika-naca glasovalo za Oba-mu, čak bi i zagrižljivi re-publikanci trebali uvidjeti potrebu reforme propisa o useljavanju.

Sigurnost najnesigurnijaNajnesigurniji dio američ-ke sutrašnjice svakako je sigurnost. Ove je godine došlo do neznatnog pada ubojstava. U nekim od ža-rišta kriminala, kao pri-mjerice u Ciudad Juárezu, stanje se dramatično po-boljšalo. Trećina Meksika ima nižu stopu ubojstava nego Louisiana, američ-ka država s najvećim bro-jem ubojstava. Ipak nar-kokarteli će i dalje ostati jaki uz dva uvjeta. Prvi je da Amerika uvozi dro-

gu – na koju njeni građa-ni troše milijarde – a koja ustraje u tome da to bude nezakonito, dok istodob-no omogućuje kriminal-cima da slobodno kupuju jurišne puške. Američki bi političari trebali posluša-ti riječi meksičkog pred-sjednika na odlasku Cal-deróna koji je nakon šest godina vladavine i 60.000 poginulih rekao da je pod ovim uvjetima nemogu-će zaustaviti trgovinu dro-gom. Druga je crna toč-ka u tome da je meksička policija slaba. Ako novi predsjednik održi obeća-nje da će prepoloviti stopu ubojstava, mora biti efika-sniji od svog prethodnika te znatno ojačati saveznu i regionalnu policiju.

Vrata za uvoz čini granica duga 3300 kilometara, jedna od najprometnijih u svijetu

Uspon Meksika

POGLED U SVIJET

28 Broj 3757, 10. prosinca 2012.SVIJET FINANCIJA Privredni vjesnik

*vijesti

HUB kreirao referentnu kamatnu stopuS obzirom na izmjene Za-kona o potrošačkom kre-ditiranju koje stupaju na snagu 11. siječnja 2013., hrvatske banke morat će uskladiti svoje uvjete po-slovanja u dijelu uvje-ta ugovaranja varijabilnih kamatnih stopa na potro-šačke kredite. Parame-tri uz koje se mogu vezati promjene varijabilnih ka-mata u ugovorima o po-trošačkom kreditiranju prema novom propisu su: referentne kamatne sto-pe (npr. EURIBOR, LI-BOR), indeks potrošačkih cijena, premija na kredit-ni rizik države i slični pa-rametri koji udovoljava-ju zakonskim uvjetima. Budući da u Hrvatskoj ne postoji referentna kamat-na stopa, HUB je odlučio,

koristeći podatke HNB-a, definirati Nacionalnu re-ferentnu stopu prosječnog troška financiranja hrvat-skog bankovnog sekto-ra (NRS). Objava važe-ćeg NRS-a, metodologija i primjeri izračuna nala-ze se na internet stranici www.hub.hr/NRS.

Predstečajne nagodbe traži 169 tvrtkiOd 1. listopada kada je donesen Zakon o financij-skom poslovanju i pred-stečajnoj nagodbi pa do danas Financijska agenci-ja zaprimila je 169 prijed-loga za otvaranje postup-ka predstečajne nagodbe dužnika čije obveze pre-mašuju iznos od 7,42 mi-lijarde kuna. Na dan do-nošenja Zakona uvjete za nagodbu ispunjavalo je čak 55.009 poduzetnika, od čega gotovo 92 posto čine velike tvrtke s veli-kim dugovanjima. Procje-njuje se da će idućih go-dina godišnji priljev tih predmeta iznositi oko 19.000.

G ospodarska ak-tivnost u trećem ovogodišnjem

kvartalu rezultirala je pa-dom od 1,9 posto u od-nosu na isto lanjsko raz-doblje, što je nešto lošije od očekivanog (očekiva-li smo pad BDP-a do 1,5 posto). Iako će detaljne podatke o kretanju kom-ponenti BDP-a DZS obja-viti potkraj prosinca, oče-kujemo da će biti u skladu s do sada objavljenim po-kazateljima. Oni pokazu-ju da je u trećem kvarta-lu ponovno zabilježen pad osobne potrošnje i inve-

sticijske aktivnosti, dok je neto doprinos inozemne potražnje bio pozitivan dijelom zbog pada robnog uvoza, no ponajviše usli-jed sezonski uobičajenog pozitivnog doprinosa tu-rizma izvozu usluga, isti-če Ivana Jović, analiti-čarka PBZ-a.

Pad industrijske proizvodnjeKad je riječ o četvrtom ovogodišnjem kvartalu, on je započeo očekiva-no loše: industrijska pro-izvodnja u listopadu za-bilježila je pad aktivnosti od 5,8 posto i pad zaliha od gotovo 20 posto u od-nosu na lanjski listopad. Potkraj listopada službe-

ni broj nezaposlenih osoba premašio je 333.000 te je stopa nezaposlenosti pora-sla na 19,6 posto, podsjeća Ivana Jović, napominju-ći kako se pozitivan poda-tak odnosi na rast robnog izvoza od 16,6 posto, što je oko milijardu kuna na godišnjoj razini, s time da se oko pola tog porasta od-nosi na izvoz brodogradi-lišta i kemijske industrije, a ostatak na metalnu indu-striju, proizvodnju elek-troničkih proizvoda i far-maceutiku. Neke od tih industrija u listopadu su zabilježile i rast proizvod-nje, no dio tog izvoza do-šao je i iz postojećih za-liha. Istodobno, uvoz je porastao za 5,6 posto ili za

oko 600 milijuna kuna. “S obzirom na evidentno us-poravanje koje je potkraj godine pogodilo zemlje EU-a, ne očekujemo po-navljanje tako snažnog ra-sta izvoza u studenome i prosincu”, naglašava ona.

Prema njezinim rije-čima podaci i očekivanja kreću se u smjeru ocje-ne da će pad BDP-a u za-dnjem ovogodišnjem tro-mjesečju iznositi oko dva posto na godišnjoj razi-ni te je stoga i revidira-na ocjena pada BDP-a u 2012. s dosadašnjih 1,4 na 1,8 posto.

“Iako je dakle baza ni-ska, na temeljima četvrte krizne godine u kojoj je Hrvatska ponovno kliznu-

la u negativne vode te re-alno ništa bolje situacije u okruženju, teško da može-mo očekivati nagli izlazak iz krize u 2013.”, smatra analitičarka.

Domaća potrošnja pala je na nikad niže ra-zine i u realnosti nastavka krajnje nepovoljnih kreta-nja na tržištu rada, najav-ljenog smanjenja dijela primanja zaposlenih u dr-žavnom i javnom sektoru te relativno nejasnog utje-caja poreznih promjena na raspoloživi dohodak, ali i nastavka procesa razduži-vanja stanovništva, uspjeh bi bio zaustaviti njen dalj-nji pad, pojašnjava.

S obzirom na nepo-voljnu gospodarsku situ-

AnAlize PBz-a

Čeka nas još jedna teška i neizvjesna godinaKrajnje je vrijeme da se ozbiljno krene u preslagivanje gospodarskog modela i pob oljšanje poduzetničke klime kako bi se počela otvarati nova radna mjesta i dinamizirao gospodarski rast, ističe ivana Jović

Četvrti ovogodišnji kvartal započeo je

očekivano loše

pad BDP-a u 2012. pad gospodarske aktivnosti u trećem kvartalu

1,8% 1,9%( (

Europska banka za ob-novu i razvitak i Soci-ete Generale-Splitska banka potpisale su proš-li tjedan ugovor o zajmu Splitskoj banci u iznosu od 75 milijuna eura na-mijenjen oporavku i ra-stu hrvatskog realnog sektora. Financiranje će se koristiti za odobrava-nje kredita privatnim po-duzećima i građanima, s posebnim naglaskom na pojačano kreditiranje ma-lih i srednje velikih po-duzeća radi jačanja njiho-ve regionalne prisutnosti te financiranje ulaganja u poboljšanje konkurentno-sti, pogotovo u kontekstu pristupa Hrvatske Europ-skoj uniji. “EBRD je vrlo zadovoljan što u ovom

projektu surađuje sa So-ciete Generale-Splitskom bankom, čime podržava priljev kreditnih sredsta-va hrvatskom gospodar-stvu u ovom izazovnom razdoblju. Ovaj novi pro-jekt, koji se odvija u okvi-ru Zajedničkog akcijskog plana internacionalnih fi-nancijskih institucija za oporavak (Joint IFI Re-covery Action Plan) za Srednju i Sjeveroistočnu Europu, pomoći će So-ciete Generale-Splitskoj banci u diverzificiranju osnove financiranja i po-držati srednjoročnu stra-tegiju razvoja banke”, izjavio je Henry Russe-ll, direktor poslovne gru-pe za financijske institu-cije u Europskoj banci za obnovu i razvitak. Andre-Marc Prudent, predsjed-nik Uprave Splitske ban-ke, istaknuo je kako je ta banka odlučna u svojoj namjeri da sudjeluje u fi-nanciranju razvoja hrvat-skoga gospodarstva.

eBRD i Societe GeneRAle-SPlitSKA BAnKA

Za rast gospodarstva 75 milijuna eura

29Broj 3757, 10. prosinca 2012.www.privredni.hr

gospodarski rast u 2013.

0,3%(

Hrvatski su poduzet-nici u prvih devet mje-seci ove godine relativ-no uspješno poslovali. Poduzetnici, njih 92.492 koji su sastavili i podni-jeli kvartalni statistički iz-vještaj za razdoblje sije-čanj-rujan 2012. godine, ostvarili su 458,9 milijar-di kuna ukupnog priho-da i 433,8 milijardi kuna ukupnih rashoda te bruto dobit (višak prihoda nad rashodima) od 25,1 mili-jardu kuna, pokazuju po-daci Financijske agencije. Ukupni prihodi poveća-ni su prema istom razdo-blju prošle godine za 0,7, a rashodi za 1,1 posto.

Veći rast rashoda od prihoda smanjio je eko-

nomičnost poslovanja. Utroškom od 100 kuna ukupnih rashoda u prvih je devet mjeseci 2012. ostva-reno 105,79 kuna priho-da, dok je u istom lanj-skom razdoblju ostvareno 106,20 kuna. Pogoršana je ekonomičnost uzrokovala smanjenje bruto dobiti za 5,6 posto.

Ne posluju svi podu-zetnici pozitivno. U pro-sjeku je u zadnjih 10 go-dina svaki treći poslovao s gubitkom. Iako za pr-vih devet mjeseci 2012. godine nisu utvrđeni ko-načni financijski rezulta-ti, kao što se to radi za ci-jelu poslovnu godinu, ipak se može konstatirati da su s bruto dobiti poslovali svi

kojima su prihodi nadma-šili rashode. Od 92.492 poduzetnika, njih 50.791 (54,9 posto) poslovalo je s bruto dobiti, dok je 41.701 (45,1 posto) imao bruto gubitak. Ti podaci poka-zuju da je u odnosu na isto devetomjesečno razdoblje prethodne godine ostao isti omjer broja poduzetni-ka koji su uspješno poslo-vali i onih koji to nisu, jer su im prihodi manji od ras-hoda. Poduzetnici su inve-stirali 27,2 milijarde kuna u novu dugotrajnu imovi-nu u prvih devet mjeseci 2012. godine pa ohrabru-je podatak o rastu investi-cija za 2,4 posto, te rastu prihoda na inozemnom tr-žištu za 2,5 posto.

Prema podacima Finan-cijske agencije, 11.133 poduzetnika prerađi-vačke industrije Hrvat-ske relativno je uspješno poslovalo u prvih devet mjeseci ove godine te je ostvarilo bruto dobit od 12,7 milijardi kuna.

U strukturi hrvatskog gospodarstva poduzetni-ci prerađivačke industri-je sudjeluju u ukupnim rezultatima poslovanja po-duzetnika obveznika pore-za na dobit sa 12 posto u ukupnom broju poduzetni-ka, 26,6 posto u ukupnom broju zaposlenih, 26,8 po-

sto u ukupnim prihodima, 25,4 posto u ukupnim ras-hodima i 50,6 posto u bru-to dobiti, u prvih devet ovogodišnjih mjeseci. Po-duzetnici u toj djelatno-sti zapošljavali su 224.752 radnika koji su ostvarili ukupan prihod od 123 mi-lijarde kuna, ukupne ras-hode od 110,3 milijarde kuna, 12,7 milijardi kuna bruto dobiti te izdvojili za investicije 4,7 milijardi kuna. Nisu svi poduzetni-ci prerađivačke industrije poslovali pozitivno - njih 6694 ili 60,1 posto od uku-pnog broja imalo je u de-

vet mjeseci 2012. godine bruto dobit, dok je ostatak od 4439 ili 39,9 posto za-bilježio bruto gubitak.

U devet mjeseci 2012. u odnosu na isto razdo-blje prethodne godine po-duzetnici prerađivačke in-dustrije Hrvatske povećali su broj zaposlenih za je-dan posto, ukupne pri-hode za 0,9 posto, uku-pne rashode za 0,8 posto i smanjili investicije u du-gotrajnu imovinu za 2,2 posto. Zbog većeg pove-ćanja prihoda od pove-ćanja rashoda povećana je efikasnost poslovanja – ekonomičnost, pa je na 100 uloženih kuna ostva-

reno 111,52 kune prihoda u odnosu na 111,39 kuna iz devet mjeseci 2011. go-dine. Povećana efikasnost poslovanja, odnosno po-većana ekonomičnost, ra-zlog je povećanja bruto dobiti za 1,9 posto.

Financijska agencija

Financijska agencija

Čeka nas još jedna teška i neizvjesna godina

Bruto dobit 25 milijardi kuna

Prerađivači povećali bruto dobit

krajnje je vrijeme da se ozbiljno krene u preslagivanje gospodarskog modela i pob oljšanje poduzetničke klime kako bi se počela otvarati nova radna mjesta i dinamizirao gospodarski rast, ističe ivana jović

Prerađivači ostvarili bruto dobit od 12,7 milijardi kuna

aciju kod naših glavnih trgovinskih partnera (Ita-lija, BiH, Srbija, Slove-nija) te na usporavanje gospodarske aktivnosti u dosadašnjim generatori-ma europskog oporavka i evidentno lošu konku-rentsku poziciju domaćih izvoznika (pri čemu ne smijemo zanemariti još uvijek neriješenu situ-aciju oko Cefte), izvo-zna komponenta teško da može bitnije potaknu-ti gospodarski rast, smatra Ivana Jović. Uz to doda-je kako se očekuje da će neto inozemna potražnja i u 2013. dati određeni li-mitirani pozitivni dopri-nos ukupnom rastu BDP-a (prvenstveno uslijed

slabe uvozne komponen-te), no nedovoljan da na-doknadi potisnutu doma-ću potrošnju.

Građevinarstvo na koljenimaPrema njezinu mišlje-nju, najavljeni investicij-ski projekti mogu nas po-maknuti s mrtve točke, no

pritom naglašva i određe-ni oprez u ocjeni jačine njihova pozitivna utjeca-ja s obzirom na to da se ti prvi pozitivni pomaci ne

očekuju prije kraja iduće godine. Naime, pojašnja-va, priprema javnih inve-sticija i njihova provedba kasne i čini se da su (kao i rijetke privatne investi-cije) suočene sa sporom i kompliciranom državnom administracijom. Istovre-meno, građevinski je sek-tor na koljenima.

“Dakle, očekujemo još jednu tešku i neizvjesnu godinu u kojoj će se pozi-tivni pomaci na nekim po-ljima početi bilježiti tek krajem godine, no nada-mo se da će biti dovoljno dinamični da dosegnemo 0,3 posto gospodarskog rasta. Čak i u tom slučaju govorimo o rastu na razi-ni statističke revizije koji nažalost neće donijeti oče-kivani održivi rast zapo-slenosti i poboljšanje stan-darda, ali možda označi da je 2012. bila posljednja u kojoj nas je pregazio ‘vlak iz tunela’. Trenutačna situ-acija nedvojbena je poslje-dica godina i godina odga-đanja strukturnih reformi i populističkih mjera koji-ma se povećavala držav-na potrošnja, uništavalo tržište rada, subvencioni-rali ‘živi mrtvaci’ i smanji-vala konkurentnost, te je krajnje vrijeme da se oz-biljno krene u preslagiva-nje gospodarskog modela i poboljšanje poduzetnič-ke klime kako bi se počela otvarati nova radna mjesta i dinamizirao gospodarski rast”, zaključuje analiti-čarka PBZ-a.

Priprema javnih investicija i njihova provedba kasni

30 Broj 3757, 10. prosinca 2012.SVIJET FINANCIJA Privredni vjesnik

I ako je razdoblje odr-žavanja obvezne pri-čuve depozitnih

institucija pri kraju, u tr-govanju sudionika nema nikakve napetosti. Tije-kom cijeloga razdoblja dominirala je obilna po-nuda novca uz niske ka-matne stope. Potražnja za kratkoročnim pozajmica-ma bila je razmjerno so-lidna, ali uz vrlo nisku kamatnu stopu. Svakod-nevno se značajni viško-vi likvidnosti krajem dana deponiraju u središnju banku po kamatnoj sto-pi od 0,25 posto. Prosječ-na dnevna kamatna sto-pa prošli tjedan iznosila je

0,77 posto, a prekonoćna 1,17 posto.

Prošlog je tjedna odr-žana aukcija trezorskih zapisa Ministarstva fi-nancija koju su sudionici dočekali s velikim zani-manjem. Umjesto plani-ranih 800 milijuna upi-

sana je 1,431 milijarda kuna, iako je ponuda za upis iznosila 2,998 mili-jardi kuna. Zahvaljujući ovako visokoj ponudi, za-bilježen je daljnji pad pri-nosa na trezorske zapise po svim rokovima dospi-jeća, te je kratkoročno za-

duživanje države postalo još povoljnije. Na rok od 91 dan upisana su 332 mi-lijuna kuna trezorskih za-pisa uz kamatnu stopu od 1,25 posto, na rok od 182 dana upisano je 398 mili-juna kuna uz 2,15 posto, dok je najviše zapisa upi-

sano s rokom dospijeća od 364 dana i to 701 milijun kuna uz kamatnu stopu od 2,7 posto. Za trezorske zapise u eurima interes sudionika također je bio veliki, te je umjesto pla-niranih 60 upisano 65,4 milijuna eura s rokovi-

ma dospijeća od 91 i 364 dana. Sljedeća aukcija održat će se 11. prosinca.

U srijedu započinje novo razdoblje održava-nja obvezne pričuve u ko-jem se za sada ne očeku-ju značajnije promjene. Potražnja za novcem će početkom razdoblja za-sigurno porasti, ali zna-čajniji rast kamatne sto-pe nije realno očekivati. U prosincu potražnja za novcem tradicionalno oja-ča te bi i trgovanje sudio-nika na novčanom tržištu moglo biti intenzivnije.

Premda je krajem proš-log tjedna došlo do pora-sta indeksa na svim svjet-skim burzama, ulagači su oprezni zbog smanjenja

prognoza rasta europskog gospodarstva. Naime, u četvrtak je Europska sre-dišnja banka snizila pro-gnoze za gospodarstvo

eurozone, ističući pritom da se može očekivati du-blja recesija nego što se ranije prognoziralo. Na-kon toga je Bundesban-

ka snizila prognoze i za njemačko gospodarstvo. Ulagači su oprezni i zbog toga što se ne zna kada će se u Washingtonu posti-ći dogovor o proračunu za sljedeću godinu. Slijedom toga i tjedni rast indeksa na najvažnijim burzama bio je relativno mali, od 0,73 (Nikkei) do 1,33 po-sto (DAX). Jedino je teh-nološki Nasdaq imao bla-gi pad od 0,10 posto.

TržišTe novca Zagreb

Povoljno kratkoročno zaduživanje države

Vrijednost kune proteklog je tjedna porasla u odnosu na euro za 0,16 posto, dok je prema američkom dola-

ru oslabjela za 0,70 posto, a švicarskom franku za 0,40 posto. Euro je i dalje iznad 7,5 kuna, odnosno

HrvaTsko deviZno TržišTe

Kuna dodatno ojačala prema euru

Međunarodno TržišTe kapiTala

Lagani rast indeksa na gotovo svim burzama

Mirex, obračunska jedinica koja označava prosječan prinos obveznih mirovinskih fondova, proteklog je tjed-na pao za 0,34, na 175,8324 boda. Na kraju pretprošlog tjedna, podsjećamo, vrijednost mu je bila 176,4467 bo-dova, i tada je imao tjedni rast od 0,05 posto.

Mirovinski fondovi

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 6.12.2012.

Mirex pao 0,34 posto

Izvor: HNB primjena od 8. prosinca 2012. 3.12. 4.12. 5.12. 6.12. 7.12.

7.54

7.53

7.52

7.51

7.50

7.49

EUR 5.82

5.80

5.78

5.76

5.74

USD 6.26

6.24

6.22

6.20

6.18

6.16

CHF

3.12. 4.12. 5.12. 6.12. 7.12. 3.12. 4.12. 5.12. 6.12. 7.12.

krajem tjedna vrijednost mu je bila 7,526198 kuna. Vrijednost švicarskog franka bila je 6,224628

kuna, a američkog dolara 5,823428 kuna.

5750

5800

5850

5900

5950

6000

7.12.6.12.5.12.4.12.3.12.

12900

12960

13020

13080

13140

13200

7.12.6.12.5.12.4.12.3.12.

2600

2700

2800

2900

3000

3100

7.12.6.12.5.12.4.12.3.12.

3550

3570

3590

3610

3630

3650

7.12.6.12.5.12.4.12.3.12.

7400

7440

7480

7520

7560

7600

7.12.6.12.5.12.4.12.3.12.

9400

9440

9480

9520

9560

9600

7.12.6.12.5.12.4.12.3.12.

FTSE 100 Dow Jones NASDAQ

CAC40 DAX NIKKEI 225

valuta Srednji tečaj za devize

AUD australski dolar 6,100015

CAD kanadski dolar 5,870669

JPY japanski jen (100) 7,070836

CHF švicarski franak 6,224628

GBP britanska funta 9,333083

USD američki dolar 5,823428

EUR euro 7,526198

Jelena drinković

177

176

175

174

MIREX - mjesečni

6.11. 16.11. 26.11. 6.12.

MIREX - tjedni177

176

175

1743.12. 4.12. 5.12. 6.12.

Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi)AZ obvezni mirovinski fond 180,2107

Erste Plavi obvezni mirovinski fond 181,3126

PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond 161,3153

Raiffeisen obvezni mirovinski fond 175,4256

MIREX 175,8324

Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi)Otvoreni DMF-oviAZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond 190,9663

AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond 212,0340

CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond 129,7478

Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond 153,0780

Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond 156,2261

Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond 167,2419

Zatvoreni DMF-oviZatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB 105,1349

Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 116,1176

AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 201,9476

AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 197,8604

AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 213,0231

AZ ZABA zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 99,7277

AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 154,7887

Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond 135,1908

CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 113,6192

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla 175,6595

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe 118,8782

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta 130,7691

Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata 189,8547

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR 162,4390

Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen 133,6301

Zatvoreni dobr. mirovinski fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE 116,4156

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT 152,3002

3.12.’12. - 7.12.’12.

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

4

3

2

1

0ponedjeljak utorak srijeda četvrtak petak

u % 26.11.’12. - 30.11.’12.

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

750

600

450

300

150

03.12.2012. 4.12.2012. 5.12.2012. 6.12.2012. 7.12.2012.

u mil. kn Ponuda Potražnja Promet

31Broj 3757, 10. prosinca 2012.www.privredni.hr

Kunski krediti za legalizaciju nekretninaHypo Alpe-Adria-Bank uveo je kunske stambe-ne kredite za financiranje troškova legalizacije obje-kata u iznosima od 15.000 do 180.000 kuna. Kamatna stopa je promjenjiva: 6,53 posto uz status klijenta te 7,33 posto bez statusa kli-jenta. Za iznose do 110.000 kuna rok otplate je od dvi-je do 10 godina, dok je za veće iznose rok otplate od dvije do 15 godina. Nakna-da za realizaciju kredita iznosi 0,50 posto. Za kredi-te do 35.000 kuna nije po-treban jamac, a kod kredita do 110.000 kuna potreb-no je 10-postotno pokriće ili jamac ili pak hipoteka na nekretninu i polica osi-guranja vinkulirana u ko-rist banke. Za iznose iznad 110.000 kuna obvezne su hipoteka na nekretnini i po-lica osiguranja vinkulirana u korist banke.

RBA analitičari: Godišnji pad trgovine 3,6 postoKako su objavili RBA ana-litičari, negativna kretanja u trgovini na malo nastavi-la su se i u listopadu. U od-nosu na isti mjesec prošle godine promet od trgovine na malo zabilježio je realni pad od 5,7 posto, a nomi-nalni od 1,5 posto. Na mje-sečnoj razini trgovina na malo je drugi mjesec uza-

stopno ostvarila pad, i to od 3,4 posto realno, odno-sno 2,9 posto nominalno. Analitičari ne očekuju da će se potrošnja do kraja go-dine bitno povećati, te pro-gnoziraju godišnji pad od 3,6 posto.

HNB: Krediti porasli za 0,4 postoPrema podacima HNB-a, nakon dva mjeseca pada u listopadu je došlo do rasta ukupnih kredita za 0,4 po-sto. Krediti su na kraju li-stopada iznosili 285,4 mi-lijarde kuna, što je za 1,2 milijarde kuna više nego na kraju rujna. Krediti sta-novništvu porasli su na 127,2 milijarde kuna, što je za 1,1 milijardu kuna više nego na kraju rujna, a pola

tog povećanja odnosi se na stambene kredite. Kredi-ti državi porasli su za 666 milijuna kuna, na 46,2 mi-lijarde kuna. Ipak, kredit-na je aktivnost i dalje ma-nja u usporedbi sa stanjem na kraju prošle godine. U promatranom su razdo-blju ukupni krediti sma-njeni za gotovo četiri mili-jarde kuna ili za 1,4 posto. Takva kretanja rezultat su pada kreditiranja sektora trgovačkih društava (pad od devet milijardi kuna) te stanovništva (pad od 1,5 milijardi kuna). Krediti dr-žavi porasli su za 6,9 mili-jardi kuna.

*vijesti

Proteklog je tjedna 50 od ukupno 85 aktivnih fon-dova zabilježilo porast vrijednosti udjela. Šest fondova poraslo je za više od jedan posto. Naj-uspješniji dionički fond bio je KD Nova Euro-pa s rastom od 2,03 po-sto, potom PBZ I-Stock s porastom od 1,89 po-sto. Najveći pad kod ovih fondova imao je fond Ili-rika Gold (5,19 posto),

a slijedi ga NFD Aureus US Algorithm s padom od 4,43 posto. Najuspješniji kod mješo-vitih fondova bio je AC GBEM s rastom od 0,49 posto, te KD Balanced s porastom od 0,34 posto. Najveći pad imao je PBZ Global fond (1,29 posto), te Agram Trust s padom od 0,68 posto. Najuspješ-niji kod obvezničkih fon-dova bio je HPB Obve-

znički s rastom od 0,20 posto, a slijedi ga HI-conservative sa 0,09 po-sto. Najveći pad zabilje-žio je PBZ Bond fond (4,60 posto), a slijedi ga Raiffeisen Bonds s pa-dom od 1,21 posto. Nov-čani fondovi imali su uglavnom pozitivne re-zultate, a najuspješniji je bio Agram Euro Cash s rastom od 0,08 posto. (M.R.)

INVESTICIJSKI FONDOVI

U plusu više od polovine fondova

Proteklog je tjedna na Za-grebačkoj burzi redov-ni dionički promet izno-sio 56,488 milijuna kuna što je, u odnosu na tjedan

ranije, pad od 10,19 po-sto. Indeks Crobex pao je za 0,12 posto, na 1.758,06 bodova. Crobex10 tjedan je završio na 993,48 bo-dova ili u plusu za 0,32 posto. Najviše se trgovalo dionicom HT-a kojom je

ostvareno 9,660 milijuna kuna prometa. Tjedan je završila na 203,45 kuna i s porastom od 0,63 posto. Najveći dobitnik među 10 najtrgovanijih je dioni-ca Đuro Đaković Holdin-ga koja je porasla za 3,12

posto. Trgovanje je zavr-šila na 76 kuna, a njome je trgovano u vrijedno-sti 1,587 milijuna kuna. Najveći pad imao je Tur-bo certifikat DAX Short (17,21 posto) te je trgova-

nje završio na 36,60 kuna, a njime je trgovano u vri-jednosti 1,550 milijuna kuna. Svih 10 najtrgova-

nijih vrijednosnica imalo je promet veći od milijun kuna, a pet ih je zabilježi-lo porast cijene.

BURZA

Dobitnik tjedna je dionica Đure Đakovića

Top 10 po prometu

tjedna promjena zadnja cijena promet 10 dionica s najvećim

rastom cijenetjedna

promjena zadnja cijena promet 10 dionica s najvećim padom cijene

tjedna promjena zadnja cijena promet

Marko Repecki www.hrportfolio.hr

Magma d.d. +32,61% 0,61 2.036,78

Lavčević d.d. +23,16% 117,00 9.399,20

Linijska nacionalna plovidba d.d. +18,75% 95,00 6.365,00

Turbo Certifikat DAX Long 1 +14,17% 72,50 21.136,00

Institut IGH d.d. +13,80% 470,00 402.329,79

Turbo Certifikat nafta Short 1 +12,98% 64,40 113.850,50

Končar - mjerni transf. d.d. (povl.) +11,63% 1.200,01 24.000,10

Adris grupa d.d. (red.) +9,39% 289,89 686.906,36

Tehnika d.d. +7,35% 730,00 171.525,47

Turbo Certifikat DAX Long +7,28% 110,50 12.376,00

Hrvatske telekomunikacije d.d. +0,63% 203,45 9.660.984,04

Adris grupa d.d. (povl.) +0,80% 250,50 9.140.680,68

Dalekovod d.d. -13,70% 66,00 3.371.860,19

Ericsson Nikola Tesla d.d. +0,55% 1.286,00 2.459.863,16

Đuro Đaković Holding d.d. +3,12% 76,00 1.587.879,48

Petrokemija d.d. -4,07% 208,15 1.574.769,57

Turbo Certifikat DAX Short 1 -17,21% 35,60 1.550.520,56

Končar - elektroindustrija d.d. +0,13% 633,00 1.187.737,62

Viro tvornica šećera d.d. 0,00% 520,00 1.169.749,80

Valamar Adria Holding d.d. -2,69% 107,00 1.070.034,68

Hoteli Živogošće d.d. -32,20% 20,00 600,00

Turbo Certifikat nafta Long 1 -20,20% 39,90 257.968,80

Turbo Certifikat zlato Long 1 -19,55% 75,30 121.530,30

Elektroprojekt d.d. -18,92% 300,00 17.100,00

OT-Optima telekom d.d. -18,75% 13,00 15.703,80

Turbo Certifikat DAX Short 1 -17,21% 35,60 1.550.520,56

IPK Osijek d.d. -16,74% 10,00 60,00

Istarska kreditna banka Umag d.d. -15,13% 1.010,00 91.270,00

Pounje trikotaža d.d. -14,29% 1,02 669,12

Hrvatski duhani d.d. -14,12% 94,47 11.430,87

UKUPAN TJEDNI PROMET: 586,771 milijuna kunaTJEDNI DIONIČKI PROMET: 56.488.245,95 kn

index zadnja vrijednost tjedna promjenaCrobex 1.758,0600 -0,12%Crobex10 993,4800 +0,32%Crobis 103,0089 +0,08%Crobistr 120,8748 +0,19%

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI od 30. studenoga do 6. prosinca 2012. godine

Naziv(fond) Valuta Vrijednost udjela*Tjedna

promjena [%]Naziv(fond) Valuta Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDSKD Victoria kn 12,9436 0,04

HI-growth € 8,3730 0,06

Raiffeisen World € 112,2100 -0,28

ZB euroaktiv € 114,1900 0,50

ZB trend € 127,7100 -1,28

FIMA Equity kn 59,9692 -0,41

KD Prvi izbor kn 11,6551 0,65

Ilirika JIE € 121,9498 -0,09

Raiffeisen Central Europe € 46,9100 0,56

PBZ Equity fond kn 67,4380 0,95

HPB Dionički kn 76,6998 0,23

Erste Adriatic Equity € 68,9300 0,20

NFD Aureus Global Developed kn 88,5086 -1,75

ZB aktiv kn 96,5900 -0,62

Prospectus JIE kn 42,1680 1,73

AC Rusija € 28,2785 1,58

NFD Aureus BRIC € 21,3744 0,07

Capital Two kn 64,6715 -0,02

Ilirika Azijski tigar € 45,7399 0,12

PBZ I-Stock kn 58,7026 1,89

HPB Titan € 66,6270 0,26

HPB WAV DJE € 99,7245 0,11

Platinum Global Opportunity $ 11,9798 -1,09

Erste Total East € 24,6800 0,61

KD Nova Europa kn 6,4203 2,03

OTP indeksni kn 36,4900 -0,45

Platinum Blue Chip € 87,1195 -0,84

NFD Aureus MENA kn 468,4098 -0,93

OTP MERIDIAN 20 € 73,2700 1,62

A1 kn 77,7300 0,43

NFD Aureus US Algorithm kn 124,7214 -4,43

NFD Aureus New Europe kn 97,1157 1,48

AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) € 9,2110 0,50

OTP Europa Plus € 105,2264 -0,02

Ilirika BRIC € 77,4201 0,10

VB CROBEX10 kn 93,0392 -0,41

KD Energija kn 9,1283 -0,58

ZB BRIC+ € 89,0100 -0,56

Ilirika Gold € 83,3440 -5,19

Raiffeisen Prestige Equity € 103,6900 0,93

Allianz Equity € 109,3971 0,40

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDSErste Balanced € 98,8500 -0,14

ZB global € 136,2500 -0,10

PBZ Global fond kn 94,5173 -1,29

HI-balanced € 10,2970 -0,10

Raiffeisen Balanced € 123,0800 -0,24

ICF Balanced kn 112,1220 0,28

HPB Global kn 79,4599 0,21

OTP uravnoteženi kn 92,6366 -0,31

KD Balanced kn 7,7229 0,34

NFD Aureus Emerging Markets Balanced kn 76,3716 -0,35

C-Premium kn 4,7047 0,20

Agram Trust kn 57,5019 -0,68

AC Global Balanced Emerging M (GBEM) € 9,0628 0,49

Allianz Portfolio kn 121,4731 -0,15

Raiffeisen Prestige € 97,5900 -0,11

VB SMART € 95,6202 0,26

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDSZB bond € 175,1400 -0,07

HI-conservative € 11,9378 0,09

Raiffeisen Bonds € 174,1400 -1,21

PBZ Bond fond € 122,3289 -4,60

Erste Bond € 132,4500 -1,11

Capital One kn 178,0256 -0,44

HPB Obveznički € 138,7662 0,20

OTP euro obveznički € 124,3404 -0,17

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDSPBZ Novčani fond kn 139,2912 0,05

ZB plus kn 171,1068 0,02

ZB europlus € 146,2069 0,02

PBZ Euro Novčani € 133,3549 0,06

Raiffeisen Cash kn 153,1200 0,03

Erste Money kn 146,0900 0,05

HI-cash kn 145,6592 0,00

PBZ Dollar fond $ 127,5132 0,01

HPB Novčani kn 139,0960 0,04

OTP novčani fond kn 129,2253 0,01

VB Cash kn 122,6244 0,05

Agram Euro Cash € 11,4313 0,08

Allianz Cash kn 115,1271 0,04

Platinum Cash kn 82,2963 -1,18

Erste Euro-Money € 111,9200 0,04

Auctor Cash kn 104,6658 0,04

Raiffeisen euroCash € 103,1600 0,04

HPB Euronovčani € 103,1882 0,04

Locusta Cash kn 1263,4108 0,05

NFD Aureus MultiCash kn 102,5100 0,05

Tjedni gospodarski TV magazin

SPTVsrijeda 22:20petak 13.40 (REPRIZA)

VKTV Vinkovcisrijeda 22:00četvrtak 17:00 (REPRIZA)

SBTV Slavonski Brodpetak 21:15

SRCE TV Čakovecčetvrtak 21:45petak 14:45 (REPRIZA)

T V Š I B E N I KVTV Varaždinčetvrtak 12:00srijeda 13:30 (REPRIZA)

TV NOVA Pulasrijeda 21:30subota 16:00 (REPRIZA)

VOX Zadarsrijeda 21:30četvrtak 15:30 (REPRIZA)

GTV ZADARčetvrtak 21:30nedjelja 22:30 (REPRIZA)

ponedjeljak 12:00 (REPRIZA)

ponedjeljak 21:30 (REPRIZA)

TV ŠIBENIKsrijeda 21:00nedjelja 22:30 (REPRIZA)

TV JADRAN Splitsrijeda 00:00ponedjeljak 23:45 (REPRIZA)

DUTV Dubrovniksrijeda 20:15

S posebnim Vas zadovoljstvom pozivamo na okrugli stoli predstavljanje posebnog broja PRIVREDNOG VJESNIKA

u ponedjeljak, 17. prosinca 2012. u 12.00 satiu Vijećnici Hrvatske gospodarske komore

u Zagrebu, Rooseveltov trg 2.

Dolazak molimo potvrditi na telefon 01/48 46 661 ili e-mail uprava@privredni.hr

“GORAZD NIKIĆ”ZA EKONOMSKOG ANALITIČARA

2012. GODINE

POSLOVNA OČEKIVANJA 2013.

Tom prilikom održat će se i svečanost uručenja nagrade Privrednog vjesnika