privredni vjesnik

3 7 6 8

Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednikUtemeljen 1953.Ponedjeljak, 11. ožujka 2013.Godina LIX / Broj 3768.www.privredni.hr

60195320136

intervju: hrvoje grčić, tele2 / osijek software city / predstečajne nagodbe / regija / svijet financija

tržišno natjecanje u eu-uu moru propisa koji će nas se uskoro ticati nalazi se i zabrana govora o cijenama na skupovima poduzetnika aktualno

str. 6

vlada i eu odlučiliukidaju se slobodne gospodarske zone, a pdv će plaćati i slobodni umjetnici, branitelji i vjerske zajednices markova trga

str. 9

financijska agencijau dugotrajnoj blokadi su i 17.324 tvrtke i obrta s nula zaposlenih, a duguju više od 16 milijardi kunasvijet financija

str. 20-21

201020102008 20092010 2011

2012

>>4-5

među visokoobrazovanim nezaposlenima je 60% žena

žena, majka, poduzetnica

posebanpriloGeen infoŠto donosi

Enterprise Europe Network

inteRVju: akademkinja VLaSta piLižota“kod nas nema mehanizma suradnje između gospodarstva, države i akademske zajednice; to je nezamislivo u razvijenim zemljama!”>> 6-7

uSkoRo će zaSjati dubRoVačka peRLaturistički grad nalazit će se na području zvanom tri sestrice, između Slanog i Stona, a prostirat će se na 5000 hektara>> 16

kako da zaposlena majka uskladi obiteljski i poslovni život? sve bi bilo lakše uz fleksibilno radno vrijeme i nove modele zapošljavanja

Grad Pula

BROJ 96 | 23 KUNE | 3,20 ¤

medijski partneri:

1. Kreativni i inovativni proizvodni program ili proizvod

2. Kreativni i inovativni menadžer/ica

3. Kreativni i inovativni razvojni program jedinica samouprave – gradovi

4. Kreativni i inovativni turistički projekt ili proizvod

5. Kreativni i inovativni projekt ili program u kulturi i umjetnosti

6. Kreativni i inovativni projekt ili program kreativne industrije

7. Kreativni i inovativni projekt održivog razvoja

8. Kreativni i inovativni edukacijski program

9. Kreativni i inovativni projekt društvene odgovornosti

prijavu za natječaj potražite na www.dki.mrak.com.hr. Za sva dodatna pitanja obratite se uredu udruge Mreža za razvoj i kreativnost MRAK – Klaićeva 72/a 10 000 Zagreb

POZIV NA NATJEČAJrok prijave: 19. 3. 2013.Mreža za razvoj i kreativnost - MRAK poziva sve tvrtke, menadžere, građane i kreativce da se uključe u Dane kreativnosti i inovativnosti te da prijave ili predlože tvrtke, menadžere ili pojedince koji su u svom poslovanju i društvenom djelovanju ostvarili kreativne i inovativne pomake i zapažene rezultate u sljedećim kategorijama:

Tjedni gospodarski TV magazin

:: SPTVutorak 19:10

:: VKTV Vinkovcisrijeda 22:00četvrtak 17:00 (REPRIZA)

:: SBTV Slavonski Brodpetak 21:15

:: Poljoprivredna TV Požegaponedjeljak 16:35

:: SRCE TV Čakovecčetvrtak 21:45petak 14:45 (REPRIZA)

:: VTV Varaždinčetvrtak 12:00srijeda 13:30 (REPRIZA)

:: TV NOVA Pulasrijeda 21:30subota 16:00 (REPRIZA)

:: VOX Zadarsrijeda 21:30četvrtak 15:30 (REPRIZA)

:: GTV ZADARčetvrtak 21:30nedjelja 22:30 (REPRIZA)

ponedjeljak 12:00 (REPRIZA)

ponedjeljak 21:30 (REPRIZA)

:: TV ŠIBENIKsrijeda 21:00nedjelja 22:30 (REPRIZA)

:: TV JADRAN Splitsrijeda 00:00ponedjeljak 23:45 (REPRIZA)

:: DUTV Dubrovniksrijeda 20:15subota 15:45 (REPRIZA)

Tjedni gospodarski razgovori

petak, 15. ozujka u 19.10 sati nagost Milan Vrdoljak, vlasnik tvrtke Ricardo, Osijek

sptvpet 19:10 pet 23:45 [R]

TV Nova Pulasub 18:00sri 14:50 [R]

VOX zadarpet 20:10sub 14:45 [R]

pon 22:15 [R]

VTVsri 12:00

Tv šibenikpet 21:30

Poljoprivredna TVuto 17:10sri 18:05 [R]

VKTV Vinkovcipon 17:35uto 16:35 [R]

T V Š I B E N I K

3Broj 3768, 11. ožujka 2013. UVODwww.privredni.hr

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni,

financijski savjet? pvinfoZa Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Hrvatska treba ostvariti veći napredak u uklanja-nju prepreka investicija-ma i poboljšanju pravo-sudnih i administrativnih standarda. Europska ko-misija to jasno kaže nagla-šavajući nužnost snažne provedbe hitno potrebnih

strukturnih reformi. Područja reforme su jasna i Vlada poduzima napore kako bi postigla rezultate. To nije jed-nostavan ni kratak proces, ali je prijeko potreban jer će omogućiti Hrvatskoj da u potpunosti iskoristi prednosti jedinstvenog tržišta i izađe iz krize na održivom i nepo-vratnom putu gospodarskog razvoja.

Paul VaNdoreN, delegacija eu-a:

Hitno strukturne reforme

Elektro-Kontakt u Hr-vatskoj zapošljava 1000 radnika. S ukupnim pri-hodom od oko 62 miliju-na eura, od čega preko 90 posto ostvarujemo izvo-zom, među najvećim smo domaćim izvoznicima. U dvije nove linije za proi-zvodnju sklopki prošle i

ove godine investirali smo ukupno milijun eura. Time je u Zagrebu zaokružena kompletna proizvodnja sklop-ki, a Elektro-Kontakt je postao svjetski centar za pro-izvodnju sklopki koncerna E.G.O. Riječ je o međuna-rodnoj grupaciji koja posluje u 18 zemalja, zapošljava više od 6000 radnika i drži više od 80 posto europskog tržišta proizvodnje komponenti.

domagoj maTasić, elekTro-koNTakT:

Zagreb svjetski centar sklopki

HŽ Infrastruktura ove go-dine počinje ciklus od po 100 kilometara remonta pruge na godinu, a u slje-deće četiri godine planira-ju se investicije u ukupnoj vrijednosti od 25 milijardi kuna, većinom iz EU-fon-dova. Čim Hrvatska uđe u EU, HŽ Infrastruktura će aplicirati za sredstva za prva tri projekta koji su spremni za izvođenje, a to su rekon-strukcija pruge Dugo Selo-Križevci te izgradnja novih pruga Podsused-Samobor i Gradec-Sveti Ivan Žabno. Od 2014. svi veći projekti bit će predloženi za financi-ranje kroz europske fondove iz kojih se očekuje oko mi-lijardu eura godišnje za željeznicu. Hrvatske pruge će 2015. biti veliko gradilište.

darko Peričić, HŽ iNfrasTrukTura:

Pruge veliko gradilište

Z bog posljedica krize pad ogla-šivača u svim

je medijima dosta velik. U tom segmentu i mi na Radio Dalmaciji bilježi-mo određeni pad u odno-su na godine prije krize. Doduše, zahvaljujući ra-stu slušanosti od 30 posto u četvrtom kvartalu lani uspjeli smo taj pad održa-ti u granicama podnošlji-vosti. Naposljetku, pad prihoda kod nas iznosio je oko 14 posto.

Prema mojim spo-znajama, agencije i ve-liki oglašivači smanjili su marketinške proraču-ne za oko 35 posto. To se negativno odrazilo na poslovanje gotovo svih radiopostaja u Hrvatskoj. Svi se mi s tom krizom nosimo na različite na-čine. Mi na Radio Dal-maciji nastojimo troško-ve poslovanja držati pod kontrolom te, u ovom tre-nutku, nastojimo zadržati primanja zaposlenika na stečenim pozicijama. Bu-demo li prinuđeni sma-njivati primanja radnika, nastojat ćemo bar saču-vati sva radna mjesta. Za-sad, srećom, još posluje-mo stabilno, pa nemamo potreba za otpuštanjem, a krizu premošćujemo većim angažmanom za-poslenika, kontrolom troškova te podizanjem kvalitete programa i slu-

šanosti. Ni u ovakvoj kri-znoj situaciji nije nam cilj na brzinu uzeti novac od oglašivača - naprotiv, cilj nam je da oglašiva-ču pomognemo. I mogu reći da naši klijenti, bez obzira na to koliki im je proračun, itekako prepo-znaju taj naš pristup i ci-jene što je i nama cilj da njihov proizvod nađe put do krajnjeg kupca. No-vac koji oglašivač uloži u oglašavanje mora ima-ti povrat i time se moraju ostvariti mjerljivi rezul-tati. To je temelj za du-goročnu suradnju i me-đusobno povjerenje. Naši

oglašivači uglavnom ula-žu novac ili zbog poveća-nja prodaje ili pak zbog poboljšanja imidža. Pri tome mogu lako izmje-riti što su postigli putem komunikacijskog kana-la kakav je Radio Dalma-cija.

Što se tiče ulaganja u brendiranje tvrtki u Dal-maciji, usuđujem se reći da taj segment nije do-voljno prepoznat kod po-duzetnika. To nije samo

moje mišljenje nego su to svjetska iskustva i činje-nica je da ozbiljne tvrtke moraju ulagati u brendi-ranje i u marketing uspr-kos krizi i bilo kakvim drugim okolnostima.

Ako se marketinška kampanja dobro osmi-sli, njezin je učinak na poboljšanje imidža ili prodaju proizvoda vid-ljiv. Mi svojim klijenti-ma nudimo čak i uslugu osmišljavanja kampa-nje. Ukoliko to ne polu-či odgovarajući učinak, spremni smo vratiti no-vac koji je klijent ulo-žio. Podrazumijeva se, naravno, da je proizvod koji reklamiramo ta-kvom kampanjom kva-litetan. U ukupnom pri-

hodu Radio Dalmacije udjeli velikih oglašivača još uvijek su veliki, dok mali oglašivači sudjelu-ju sa svega pet posto. Mi to nastojimo promijeni-ti jer osmišljavamo pa-kete namijenjene malim poduzetnicima i obrtni-cima. To je, uostalom, društvena odgovornost naše tvrtke i doista že-limo pomoći tom gos-podarskom segmentu da putem marketinga popra-vi svoje poslovanje. Iako smo komercijalni radio i prihode ostvarujemo na tržištu, naša misija je po-moći da se razvija desti-nacija, odnosno okruže-nje u kojem poslujemo.

Radio Dalmacija ima koncesiju za četiri dalma-tinske županije te surad-nju s pet radiopostaja duž obale - mi, naime, poslu-jemo u sklopu Jadranske mreže. Imamo neke za-jedničke emisije i raz-mjenjujemo informaci-je. Ukupno imamo oko milijun slušatelja, tako da smo najslušanija mre-ža u regiji. Svi poslujemo samostalno, ali kvalitet-na suradnja nam pomaže u poslovanju. Jadranska mreža nam omoguću-je nastup prema oglaši-vačima kojima je Jadran područje poslovanja. Taj projekt će biti još zani-mljiviji kada Hrvatska uđe u Europsku uniju.

g(H)osT komeNTaTor: mariNko Nikolić, suVlasNik i direkTor radio dalmacije-sPliT

u sklopu jadranske mreže imamo oko milijun slušateljaagencije i veliki oglašivači smanjili su marketinške proračune i to se negativno odrazilo na poslovanje gotovo svih radiopostaja u Hrvatskoj. mi na radio dalmaciji, srećom, još poslujemo stabilno

ozbiljne tvrtke moraju ulagati u brendiranje i

marketing usprkos krizi i drugim okolnostima

IMPRESUM

GlavnI UREdnIk: darko Buković

IzvRšnE UREdnIcE: Vesna antonić, andrea marić

novInaRI: dr. uroš dujšin, franjo kiseljak, Zdravko latal, ljiljana lukić, Boris odorčić, sanja Plješa, svetozar sarkanjac, krešimir sočković, lada stipić-Niseteo, jozo Vrdoljak, igor Vukić, drago Živković

TajnIca REdakcIjE: Bruna ivić BajamićTel: +385 1 4846 233, 5600 000faks: +385 1 4846 232e-mail: redakcija@privredni.hr

lEkTURa: sandra Baksa, Nina lolić

Pv GRafIka: stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

MaRkETInG I PRoMocIja:Tel: +385 1 5600 000faks: +385 1 4846 232e-mail: marketing@privredni.hr

ažURIRanjE adRESaRa, PRETPlaTa I dISTRIbUcIja: Tel: +385 1 5600 000e-mail: pretplata@privredni.hr

TISak: slobodna dalmacija d.d.Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

nakladnIk: Privredni vjesnik d.o.o. kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631

dIREkToR: Nikola Baučić

TajnIca GlavnoG UREdnIka I dIREkToRa:Tel: +385 1 5600 001faks: +385 1 4846 656e-mail: uprava@privredni.hr

4 Broj 3768, 11. ožujka 2013.TEMA TJEDNA Privredni vjesnik

Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

P oložaj žene-maj-ke u Hrvatskoj nije nimalo jed-

nostavan jer je ona dvo-struko opterećena zbog uloga koje obnaša - ona je ujedno nositeljica obi-telji i radno aktivna oso-ba. Na kakve sve prepre-ke nailaze žene prilikom zapošljavanja ili povratka na radno mjesto nakon ro-diljnog dopusta moglo se čuti na prošlotjednoj pa-nel-diskusiji održanoj na temu Kako fleksibilizaci-ja radnog vremena poma-že položaju žene-majke u suvremenom hrvatskom društvu. Sudionici su go-vorili o zapošljavanju žena, poteškoćama na koje one nailaze kod usklađivanja obiteljskog i poslovnog života te po-sljedičnom utjecaju na

opadanje nataliteta. Pri-tom su istaknuli nužnost fleksibilizacije radnog vremena kroz nove mo-dele zapošljavanja, s po-sebnim naglaskom na po-zitivnu diskriminaciju pri zapošljavanju žene-rodi-teljice.

Na panel-diskusiji na-glašeno je kako se u Hrvat-skoj, ali i u zemljama Eu-ropske unije, u posljednjih nekoliko godina posebno izdvaja problematika rada i

zapošljavanja. Glavno obi-lježje tržišta rada je visoka nezaposlenost. Prema po-sljednjim statističkim po-dacima, u Hrvatskoj trenu-tačno ima više od 372.000 nezaposlenih, od čega 23.000 visokoobrazova-nih od kojih je pak 60 po-sto žena. Ujedno, među zaposlenima postoji neod-govarajuća struktura radne snage, pri čemu je nedovo-ljan broj obrazovanih oso-ba s potrebnim znanjima i vještinama. S druge stra-ne, na tržištu postoje poje-dine skupine ljudi čija zna-nja i iskustva nisu dovoljno iskorištena, a to se posebno odnosi na obrazovane maj-ke koje su razvijale kari-jeru prije majčinstva. Pro-blem je i to što se ženama uglavnom onemogućava usklađivanje obiteljskog i privatnog života. Slična je situacija i u Europi, ista-knuli su panelisti, pa zato kako bi se povećala sto-pa zaposlenosti u uvjetima sve manjeg priljeva mla-dih na tržištu rada, Unija je predložila povećanje sto-pe zaposlenosti žena. No, s druge strane, veća par-ticipacija žena na tržištu rada mogla bi imati nega-tivan učinak na ionako ni-ske stope fertiliteta, rečeno je u raspravi.

Partnerski odnosDa u hrvatskom društvu postoje dva koncepta ulo-ge žene, tradicionalistič-ki i modernistički, smatra Smiljana Leinert Novo-sel, profesorica na za-grebačkom Fakultetu političkih znanosti. “To je raskorak između ono-ga za što se društvo opre-djeljuje i onoga što se za-

ista radi u svakodnevnom životu. Naime, još je uvi-jek malo žena na rukovo-dećim pozicijama”, ista-knula je dodajući kako su danas najtradicionalni-ji odnosi vidljivi upravo u obitelji jer tamo još uvi-

jek postoji klasična po-djela na muške i ženske poslove. No, ona nagla-šava kako nije bitno bo-lja situacija ni u zemlja-ma EU-a jer ni tamo još uvijek nisu “pomireni” privatni i poslovni život

žena. Osim toga, većina kućanskih poslova i da-lje je primarna briga žena iako su muškarci na sebe preuzeli dio obiteljskih dužnosti, primjerice brigu o djeci. Ipak, 75 posto za-poslenih žena same brinu

Model fleksibilnog zaPošljavanja stručnih kadrova

Kako je biti žena, majka, poduzetnica... sve u jednoj osobi

Ženama treba omogućiti da im

djeca budu zbrinuta u jaslicama ili vrtiću

blizu radnog mjesta, kaže Anđelko Akrap

Uskoro će u Hrvatskoj početi provođenje Mamforcea, prvog poslovnog modela fleksi-bilnog zapošljavanja visokoobrazovanih kadrova, napravljenog po uzoru na skandinav-ski model. Model je prije svega namijenjen ženama koje su prije majčinstva realizira-le uspješne karijere, no takav oblik zapošljavanja može obuhvaćati i skupine mladih te osoba starijih dobnih skupina. Mamforceov stručni tim radi na osvještavanju prednosti fleksibilnosti zapošljavanja žena-majki kod poslodavaca, zaposlenika, potencijalnih za-poslenika i relevantnih institucija. Tvrtke koje će zadovoljiti zadane kriterije, primjerice one koje će omogućiti ženama fleksibilno radno vrijeme te organizirati vrtiće, dobit će Mamforce certifikate.

Poslovni model Mamforce

100 najmoćnijih žena(*vijesti

remont pruge zagreb-klaraPo završetku moderniza-cije signalnog sustava na zagrebačkom Glavnom kolodvoru, a u sklopu ob-navljanja zagrebačkog že-ljezničkog prstena, 13. ožujka počinju pripremni radovi na remontu dioni-ce od Glavnog kolodvora do kolodvora Klara, dulji-ne 6,5 kilometara, na pru-zi Zagreb-Sisak-Novska. Sami remont dionice po-činje 18. ožujka i trajat će do 7. travnja 2013. Vrijed-nost radova je 80 miliju-na kuna.

u otkupu 42 posto mlijeka

U otkup mlijeka vraćeno je 42 posto od ukupne ko-ličine mlijeka koja je ra-nije imala previsoku ra-zinu aflatoksina, što čini 43.000 litara zdravstveno ispravnog mlijeka dnevno, objavilo je Ministarstvo poljoprivrede. Proizvođa-či mlijeka koji su koristi-li zamjensku stočnu hra-nu i mikofiksatore vraćeni su u otkup, nakon što im je razina aflatoksina pala na dozvoljene razine. Do kraja veljače isporučeno je 378 tona zamjenske stočne hrane, a do 6. ožujka 2013. prikupljeno je i isporuče-no u bioplinska postroje-nja 581.209 litara mlijeka.

dozvola za golf na srđuPovjerenstvo pri Ministar-stvu zaštite okoliša i pri-rode jednoglasno je doni-jelo pozitivno mišljenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš u projektu izgrad-nje sportsko-rekreacij-skog centra s golf igrali-štem na Srđu, objavio je investitor, tvrtka Razvoj golf. Konačnu odluku bi Ministarstvo trebalo do-nijeti u sljedećih mjesec dana, s obzirom na to da je stručno povjerenstvo savjetodavno tijelo. Ra-zvoj golf je najavio da će dokumentacija sa sjednica povjerenstva biti dostupna javnosti po okončanju po-stupka.

Žene u svom radnom vijeku često imaju poteškoće s usklađivanjem obiteljskog i poslovnog života. Kako bi se premostili ti problemi, potrebno je uvesti nove modele zapošljavanja, s posebnim naglaskom na pozitivnu diskriminaciju prilikom zapošljavanja žene-roditeljice

u Hrvatskoj upravlja s oko 174 mlrd kn i 240.000 zaposlenika

5Broj 3768, 11. ožujka 2013.www.privredni.hr

Model fleksibilnog zapošljavanja stručnih kadrova

Kako je biti žena, majka, poduzetnica... sve u jednoj osobi

o kućanskih poslovima, a muškarci se samo simbo-lično uključuju, rekla je Smiljana Leinert Novo-sel te dodala kako podjela uloga mora biti u skladu s dogovorima i mogućno-stima.

“Današnje obitelji jednostavno traže par-tnerski odnos između žena i muškaraca te po-djednako preuzimanje roditeljskih uloga”, ista-knula je ona. Kako bi se što učinkovitije omogu-ćilo usklađivanje posla i obiteljskog života, žena-ma treba osigurati ade-kvatne uvjete rada. Jedno od rješenja je mogućnost fleksibilnog zapošljava-nja žena kako bi obite-lji lakše uskladile posao i privatni život, a žene ne-smetano nastavile svoju karijeru. Takav fleksibi-lan način rada podrazu-mijeva kraće radno vrije-me, klizno radno vrijeme, podjelu radnog mjesta, rad od kuće, povremeni rad od kuće te skraćeni radni tjedan.

što je pozitivna diskriminacija“Zapošljavanje žena treba pratiti širenjem mreže jav-nih usluga koje omoguću-ju spajanje uloge majke i zaposlene žene. Žena-ma treba dati novac, vrije-me i javne usluge, tj. mo-gućnost da im djeca budu zbrinuta u jaslicama ili vr-tiću blizu njihovog radnog mjesta. To je pozitivna diskriminacija zaposle-nih žena koja u zemlja-

ma s dobrim obiteljskim politikama rezultira po-zitivnim priraštajem sta-novništva”, rekao je An-đelko Akrap, profesor na zagrebačkom Eko-nomskom fakultetu. Do-dao je kako Hrvatska još uvijek ne slijedi europske

trendove i primjere dobrih praksi. Jedan od njih je skandinavski model gdje žene rade skraćeno radno vrijeme. Te su zemlje po-znate po visokoj fleksibil-nosti tržišta rada, što po-sebice pogoduje ženama s malom djecom. Ipak, si-tuacija nije takva u svim europskim razvijenim ze-mljama, primjerice Švi-carskoj i Austriji. Naime, prema Akrapovim riječi-ma, to su razvijene zemlje s relativno lošim stopama totalnog fertiliteta. “Zapo-slenim ženama u Hrvat-skoj odluku o tome koli-ko će imati djece diktiraju egzistencijalni problemi i nedostatak fleksibilno-sti na tržištu rada, i to tre-ba mijenjati”, zaključio je Akrap.

U povodu prošlotjednog Dana žena tvrtka Bisnode objavila je podatke o 100 najmoćni-jih žena u hrvatskom gospodarstvu. One upravljaju s više od 174 milijarde kuna te vode više od 240.000 zaposlenika. Od stotinu žena samo je njih 11 na vodećoj poziciji, neo-visno je li riječ o poziciji predsjednice nadzornog odbora, predsjednice uprave ili pak ge-neralnog direktora. Prvih 10 pripadnica ljepšeg spola upravlja s gotovo 60 milijardi kuna prihoda tvrtki u kojima rade te vode više od 62.000 zaposlenika. Na prva dva mjesta na ljestvici najmoćnijih žena hrvatskog gospodarstva nalaze se dvije članice Nadzornog odbora Ine, a to su Gordana Sekulić i Maja Rilović. Na trećem mjestu je Ljerka Puljić, čla-nica Uprave Agrokor Trgovine.

najmoćnije žene u hrvatskom gospodarstvu

Hrvatska još uvijek ne slijedi europske trendove i primjere dobrih praksi

je pritom na vodećoj poziciji u tvrtki

samo 11 od njih 100(

Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

O vogodišnji, 18. sajam GAST okupio je 1100

izlagača iz 11 zemalja: Bosne i Hercegovine, Slo-venije, Makedonije, Ita-lije, Njemačke, Austrije, Francuske, Srbije, Poljske, Crne Gore i Hrvatske.

GAST obuhvaća niz specijaliziranih sajmova: 18. sajam prehrane, 18. sa-jam pića, 18. sajam hotel-ske i ugostiteljske opreme, 9. sajam kave, 8. sajam na-mještaja - Furnitura, 18. sajam vina - Dionizijana, te 7. SATURN – Sajam za turizam.

drugi sajmovi se gaseOtvarajući sajam, pred-sjednik Republike Ivo Josipović istaknuo je kako organiziranje tako uspješ-nog sajma u doba kada kri-za dominira našom gos-podarskom i političkom scenom iziskuje veliki na-por i znak je optimizma, a znakove optimizma mora-mo tražiti. “Moramo po-gledati tko su ljudi koji mogu i znaju pokrenu-ti gospodarstvo. Turizam, gastronomska ponuda, spajanje zelene i plave Hr-

vatske, strateška su pitanja razvoja hrvatskog druš-tva”, istaknuo je Josipović.

Direktorica Sajma Split Sanja Vuković Veić naglasila je kako je GAST mjesto pripreme za turi-stičku sezonu koja će, su-deći prema informacijama i dobrim vijestima što do-laze sa najznačajnijih turi-

stičkih sajmova, biti vrlo uspješna.

Predsjednica Hrvat-ske gospodarske komo-re-Županijske komore Split Jadranka Radova-nić upozorila je da unatoč pozitivnoj bilanci podu-zetnika u Splitsko-dalma-tinskoj županiji, zabrinja-va gotovo rekordan broj nezaposlenih koji je kra-jem siječnja iznosio više od 50.000. “Održati sajam u takvom okruženju veliki je uspjeh, pogotovo kada se zna da su mnogi sajmo-vi u našem okruženju pre-stali postojati”, kazala je Jadranka Radovanić.

upečatljivi kerumUpečatljiv nastup imao je splitski gradonačel-nik Željko Kerum, koji je podsjetio kako su se do unazad nekoliko godina

poduzetnici natjecali tko ima više zaposlenih, a da-nas se natječu tko ih ima manje. “Političari teoreti-ziraju i ništa praktično ne rade na oživljavanju gos-podarstva. Dvije najve-će štetočine u Hrvatskoj su banke i porezna uprava. Porezna nema razumijeva-nja, ide s represivnim mje-rama prema poduzetnici-ma. Nitko ne spominje da je neki bankar imao namje-ru napraviti štetu u nekom poduzeću, a zapravo je radi godinama”, istaknuo je splitski gradonačelnik.

Kerum je izrazio boja-zan da bi se Hrvatskoj mo-glo dogoditi slično što i Sloveniji - da se neće imati tko javiti čak ni na natječaj izgradnje lokalne ceste jer domaće građevinske tvrt-ke propadaju, a poslove dobivaju strane tvrtke.

Održan 18. GaST

sajam na kojem se mogu pronaći znakovi optimizmaTurizam, gastronomska ponuda, spajanje zelene i plave Hrvatske strateška su pitanja razvoja hrvatskog društva, istaknuo je na otvaranju sajma predsjednik Josipović

dvije najveće štetočine u Hrvatskoj su banke i porezna uprava, smatra Kerum

Na 18. GAST-u održana je prva turistička konferencija Turistička mreža, na kojoj su svoja viđenja brendiranja destinacije iznijeli Đurđica Šimičić, direktorica Turistič-ke zajednice Malog Lošinja i Robert Jakovljević, dizaj-ner koji je nakon projekta brendiranja grada Umaga sada angažiran na brendiranju Šibenika. Na konferenciji su sudjelovali i Vedran Matošić, direktor Turističke zajedni-ce Splita, i Nenad Nizić, vlasnik hotela Vestibul. Na okru-glom stolu Vedran Matošić je istaknuo kako Split treba graditi svoju budućnost na industriji sastanaka. “Nama je nužan kongresni centar, i to u pješačkoj zoni, koji bi mogao primiti 2500 sudionika.”

graditi budućnost na industriji sastanaka

6 Broj 3768, 11. ožujka 2013.Privredni vjesnikaktualno

Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

A kademkinja Vla-sta Piližota re-doviti je član Hr-

vatske akademije znanosti i umjetnosti od 2006. go-dine. Redovita je profe-sorica na Prehrambeno-tehnološkom fakultetu u Osijeku te voditeljica Zavoda za znanstveni i umjetnički rad HAZU-a u Osijeku. Objavila je više od 130 znanstvenih i stručnih radova u ino-zemnim i domaćim časo-pisima. Bila je voditeljica većeg broja međunarod-nih i nacionalnih projeka-ta iz područja biotehno-logije. Članica je većeg broja domaćih i međuna-rodnih udruga, strukov-nih sekcija te uređivačkih odbora časopisa i glavna urednica časopisa Croati-an Journal of Food Scien-ce and Technology.

Jedna od lokomotiva ra-zvoja hrvatskoga gos-podarstva mogla bi biti poljoprivredna i pre-hrambena industrija. Za to postoje resursi. Ipak, Hrvatska više hra-ne uvozi nego što izvozi. U čemu je problem?- Kada se govori o susta-vu i svim njegovim dije-lovima, u konačnici o sve-mu odlučuju ljudi. Čovjek organizira, radi, provodi, istražuje, proizvodi, pro-daje, kupuje... Uvijek su ljudi u pitanju. Mislim da je najveći problem u ne-

organiziranosti i nepove-zanosti pojedinih struka ili dijelova pojedine stru-ke, zbog čega ne može-mo ostvariti bolju poljo-privrednu proizvodnju ili prinose, te preradu poljo-privrednih proizvoda. Za to su potrebne i određene strukture – država, mini-starstva, zavodi, instituti, fakulteti – koje međusob-no moraju biti poveza-ne u djelovanju. Što je opći interes neke države, to moraju odrediti držav-

ne institucije koje će to uz određenu regulativu i pro-voditi. A što ćemo proi-zvoditi određuju upravo ti naši bogomdani klimatski i položajni uvjeti i bogat-stva od istoka Slavonije, preko zapadne Hrvatske, Istre do juga, a za što bi-smo morali imati odre-đene strategije razvitka - počevši od najmanjih, ali organiziranih zajednica. Svatko mora znati što i za koga proizvodi, kome to i u kojem obliku distribui-ra. Problem je u tome što to baš i ne znamo. A kada tome dodamo pitanje koje vrste i koji stupanj kakvo-će poljoprivrednih proi-zvoda za nastavak prerade možemo i želimo proizvo-diti, dolazimo do ovakvog

poražavajućeg rezultata kakav danas imamo u od-nosu uvoza i izvoza poljo-privrednih i prehrambenih proizvoda.

Što učiniti da se Hrvat-ska brendira kao proi-zvođač visokokvalitetne hrane?- Hrvatska poljoprivreda i prehrambena industrija nisu od jučer. Godinama smo, ali prije dosta godina, čak imali visoke prinose u poljoprivrednoj proizvod-nji, a postoji već niz bren-dova, npr. Vegeta, paški sir i drugo, prepoznatlji-vih i u europskim razmje-rima. Međutim, problem je što u posljednjih dva-desetak godina asortiman takvih naših prehrambe-nih proizvoda nije proši-ren. A ne zadovoljavamo ni kriterij dovoljnih koli-čina proizvoda. K tome, bilo bi zanimljivo prove-sti analizu koliko se po-stojećih brendova teme-lji na domaćoj sirovini ili na onoj iz uvoza. U sva-kom slučaju, nužan je na-stavak proširenja lepeze takvih proizvoda. Samo kao primjer: ako hrvat-ska poljoprivreda ima mnoštvo sorti žitari-ca koje su cijenjene i priznate u svijetu, a ne samo kod nas, za-što se onda taj brend za takav osnovni po-ljoprivredni proizvod ne iskoristi za proizvodnju prehrambenog proizvo-da višega stupnja obrade i time stvara novi brend po-stojećeg proizvoda?

AKADEMKINJA VLASTA PILIŽOTA

Kome smet a suradnja znanosti i gospodarstva?Posljednjih dvadesetak godina izostala je značajnija suradnja znanosti i gospodarstva. nema mehanizma suradnje između gospodarstva, države i akademske zajednice. takvo što je nezamislivo u npr. SaD-u, europskim državama, Izraelu i mnogim drugim razvijenim zemljama i zemljama tržišnog poslovanja

Bilo bi zanimljivo provesti analizu

koliko se postojećih brendova temelji na

domaćoj sirovini ili na onoj iz uvoza

Zabrinjava me odlazak mladih, kao i lju di srednje dobi, koji ne vide perspektivu na područjima gdje se bazirala proizvodnja poljoprivre dnih proizvoda.“

E uropska uni-ja nije babaro-ga, no moramo

biti svjesni da ulaskom na tržište od 500 miliju-na kupaca moramo preu-zeti i neke obveze, rekla je ravnateljica Agencije za zaštitu tržišnog natje-canja Olgica Spevec na seminaru za poduzetnike o pravilima i propisima u tržišnom natjecanju u Eu-ropskoj uniji. “Od 1. srp-nja ove godine hrvatski poduzetnici su pod kon-trolom Europske komi-sije, AZTN-a, ali i insti-tucija za zaštitu tržišnog natjecanja drugih članica Europske unije jer se kon-trolira kako vlade zemalja članica dodjeljuju potpore svojim gospodarstvima”, ističe Olgica Spevec.

Govoreći o politici za-štite tržišnog natjecanja i promjenama koje dono-si ulazak u Europskoj uni-ju, ravnateljica AZTN-a je istaknula kako se na za-jedničkom tržištu zabra-njuju sporazumi između poduzetnika koji utječu na trgovinu među drža-vama članicama, te kako

se sprečava, ograničava ili narušava tržišno natje-canje u EU-u. Zabranjena je i zlouporaba vladajućeg položaja jednog ili više poduzetnika na istom trži-štu. Upozorila je hrvatske

poduzetnike kako Komi-sija ima pravo nenajavlje-no doći i na 72 sata zape-čatiti rad poduzetnika dok traje istraga o narušavanju tržišnog natjecanja.

Na seminaru je o za-brani dogovora o cijena-ma govorio član Vijeća za zaštitu tržišnog na-tjecanja Mladen Cero-vac. Upozorio je kako je zabranjen bilo ka-kav govor o cijenama na sastancima intere-snih ili strukovnih udru-ženja poduzetnika, kao i na seminarima ili kon-ferencijama, a iznio je i primjere takvih kršenja pravila među osječkim pekarima, međimurskim autobusnim prijevoznici-ma te američkim proda-vateljima nekretnina - u poznatom slučaju Foley.

Seminar je u suradnji s AZTN-om organizira-la Hrvatska gospodarska komora-Komora Zagreb. (K.S.)

PravIla I ProPISI u tržIšnom natjecanju u eu-u

minsko polje zvano tržišno natjecanje

Zabranjen je bilo kakav govor o cijenama na sastancima udruženja poduzetnika, upozorio je cerovac

radi sumnje u povredu tržišnog natjecanja

zabrana rada na 72 sata(

Nakon nekoliko godi-na agonije i nesupjelih pokušaja privatizaci-je Tvornica ulja Čepin nalazi se pred završ-nom fazom privatizaci-je. Zaustavljena je pro-past tvornice, pokrenuta

je proizvodnja vlastitog ulja, sačuvana su radna mjesta i pronađen je ozbi-ljan kupac.

Tvornica ulja Čepin do kraja ožujka trebala bi dobiti novog većinskog vlasnika. Po svemu sude-ći, bit će to tvrtka Mam-bo iz sastava osječke Žito Grupe. Uz njih, ob-vezujuću ponudu je do-stavila i američka kom-panija PS International, North Carolina, ali nji-hova su jamstva, navod-no, bila slabija. Riječi-

ma kako će novi vlasnik Uljare biti iz ove regije, indirektno je to potvrdio i ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, koji je tim povodom posjetio čepin-sku uljaru.

Zadovoljstvo takvom odlukom istaknula je sin-dikalna povjerenica He-lena Žeravica, rekavši kako je najvažnije to što će oko 150 radnika i dalje imati svoj posao, te da će novi vlasnik u razvoj pro-izvodnje uložiti 295 mili-juna kuna. (S.S.)

PrIvatIZacIja tvornIce ulja ČePIn

Počinje dobra budućnost

7Broj 3768, 11. ožujka 2013. INTERVJUwww.privredni.hr

AKADEMKINJA VLASTA PILIŽOTA

Kome smet a suradnja znanosti i gospodarstva?Posljednjih dvadesetak godina izostala je značajnija suradnja znanosti i gospodarstva. Nema mehanizma suradnje između gospodarstva, države i akademske zajednice. Takvo što je nezamislivo u npr. SAD-u, europskim državama, Izraelu i mnogim drugim razvijenim zemljama i zemljama tržišnog poslovanja

Svatko mora znati što i za koga proizvodi, kome to i u kojem obliku distribuira. Problem je u tome što to baš i ne znamo

Zabrinjava me odlazak mladih, kao i lju di srednje dobi, koji ne vide perspektivu na područjima gdje se bazirala proizvodnja poljoprivre dnih proizvoda.”

Što uopće u praktičnom, svakodnevnom smislu, znači visokokvalitetna

hrana?- Pojam visokokvali-

tetne hrane je, kao pojam kojim se

često barata, no-vijeg datuma i mislim kako u tome zaslu-gu ima ogla-šivačka indu-strija. Radije

govorim o kva-liteti. Kvalitet-na hrana je ona

k o j a

ima sve karakteristi-ke prihvatljive za potro-šače. Nekome je pojam npr. kvalitetne čokola-de ono što predstavlja čo-kolada s visokim udje-lom kakaovca, a nekome je takva čokolada gorka i neukusna i preferira čo-koladu s više šećera i ma-nje kakaovca. No, ako neka hrana ima zasluge za promociju zdravlja ili, kako to Englezi kažu, he-alth promoting svojstva, koja dokazano mogu po-moći zdravlju, onda kao dodanu vrijednost može-mo tom proizvodu doda-ti i prefiks visokokvalitet-

ne hrane. U to mora biti uklju-čen i određeni tehno-loški postupak koji sam po sebi ne bi smio narušiti odre-đena svojstva i sa-stojke za koje po-stoje spoznaje da mogu pomoći zdravlju.

Izrael je zemlja s bitno oskudnijim prirodnim resursima od hrvatskih, pa ipak u poljoprivre-di i prehrambenoj indu-striji ostavaruju zavidne rezultate. Neki njihovi proizvodi, poput rajčica, na europskom su trži-štu pojam kvalitete. Za-što mogu oni, a ne i Hr-vatska?- Opet se moram vrati-ti na početak ovog raz-govora: ljudi su ili glav-ni i osnovni pokretač ili glavni kamen spoticanja. Kada je konkretno riječ o rajčicama, evo nekoliko primjera. U okolini Osi-jeka su nekada uzgajane rajčice na velikim površi-nama kako bi nekadašnja osječka tvornica Frigis imala potrebne sirovine za proizvodnju koncen-trata od rajčica. Podrav-ka je u Umagu imala po-gon koji sada navodno prerađuje talijansku raj-čicu. Nadalje, na Krku je

još prije Prvog svjetskog rata u dolini rječice Vele Rike kod Baške, uzgaja-na rajčica za proizvodnju koncentrata koji je proda-van u Beču, i taj proizvod je uživao status vrlo pre-poznatljivog i traženog proizvoda. Dakle, gdje je problem? Opet u ljudima. Imamo znanje i obrazo-vane stručnjake, imamo klimatske i druge uvjete, a nedovoljno radimo.

Ne samo da ne radimo nego sve više plodne ze-mlje ostaje neobrađe-no, a ljudi napuštaju ruralne krajeve...- Na mnogim doma-ćim, a osobito međuna-rodnim skupovima sve češće ističem problem depopulacije ruralnih krajeva Hrvatske. Nai-me, zabrinjava me od-lazak mladih, kao i lju-di srednje dobi, koji ne vide perspektivu na po-dručjima gdje se bazira-

la proizvodnja poljopri-vrednih proizvoda, kako animalnog, tako i bilj-nog podrijetla. Sve češće

čujem priče mladih ljudi iz mnogih mjesta Slavo-nije, kako sele u Zagreb gdje će raditi bilo kakav posao u kafićima ili buti-cima, samo da ne ostanu besposleni u svojim mje-stima. Istovremeno, ne razmišljaju o činjenici da iza njih ostaje neiskori-štena najvrednija imovi-na, najčešće neobrađena zemlja. To je veliki pro-blem nastao zbog zapo-stavljanja ruralnih pod-ručja.

Vlasta Piližota je jedina akademkinja s prostora čitave istočne Hrvatske, ali njezina znanja i oso-bito međunarodna isku-stva i stručne veze vrlo su slabo iskorištena u ši-

roj domaćoj zajednici. Iako još od 2006. sudjeluje u eu-

ropskom Komitetu za istra-živanja u poljoprivredi u Bru-

xellesu, do sada nije imala priliku podijeliti svoja iskustva s predstav-

nicima hrvatskih ministarstava. Aka-demkinja Piližota članica je i niza znanstvenih i stručnih tijela i udruga

u SAD-u i Europi, sudionica i predava-čica na mnogim skupovima u svijetu, a radila je i u Europskoj komisiji.Koliko je zanimanje domaćih institu-cija za mišljenje stručnjaka, možda najbolje ilustrira podatak da se na po-pisu pozvanih sudionika ili predavača na skupu koji je održan u Opatiji pod nazivom Na pragu EU-a – prehrambe-na industrija nalaze ljudi iz različitih ministarstva, državnih institucija, ba-naka, pa i predstavnici nekih kompa-nija. No, među njima nema znanstve-nika iz struke. Na skup nisu pozvani čak ni čelni ljudi zagrebačkog i osječ-kog fakulteta, koji već desetljećima

obrazuju inženjere prehrambene teh-nologije i biotehnologije. “Nažalost to je samo jedan od pri-mjera. Da ne govorim o tome kako je posljednjih dvadesetak godina izo-stala značajnija suradnja znanosti i gospodarstva. Čast izuzecima. Na-žalost, danas nema mehanizma su-radnje, nekakvog trokuta između gospodarstva, države i akademske zajednice. Takvo što je nezamisli-vo u npr. SAD-u, europskim država-ma, Izraelu i mnogim drugim razvi-jenim zemljama i zemljama tržišnog poslovanja”, zaključuje akademki-nja Piližota.

“Zemlja znanja” izbjegava znanstvenike

8 Broj 3768, 11. ožujka 2013.AKTUALNO Privredni vjesnik

Drago Živković zivkovic@privredni.hr

I ako je Europski par-lament najavio da će glasovati protiv sed-

mogodišnjeg proračuna koji su teškom mukom usuglasile vlade zema-lja članica, Hrvatska već

računa na sredstva iz tog proračuna. Na tome je, naime, utemeljena i stra-tegija razvoja poduzetniš-tva koju je ministar podu-zetništva i obrta Gordan Maras ponudio na javnu raspravu do 21. ožujka.

Njome se planira do 2020. iz strukturnih fondova EU-a povući dvije mili-jarde eura, pa bi uz jed-naki doprinos poduzetni-ka u idućih sedam godina u sektor malih i srednjih poduzeća bilo investirano četiri milijarde eura.

Poduzetničke željeUspješnost strategije koju nudi Maras mjerit će se po ključnom cilju, a to je po-većanje bruto dodane vri-jednosti u malom gos-podarstvu sa sadašnjih 16.366 po zaposlenome na 22.900 eura do 2020. godi-ne, dakle za 40 posto. Eko-nomsku uspješnost malih i srednjih poduzetnika pla-nira se povećati za 10 po-stotnih bodova, tako da njihov udjel u BDP-u po-raste sa 51,6 na 62 po-

sto. Od ukupno 275 mili-jardi kuna koje su banke plasirale 2010., manje od 40 posto plasirano je gos-podarstvu, više od 60 po-sto stanovništvu, a Maras bi provedbom strategije želio postići da taj omjer

bude barem 50:50. Iako istraživanja pokazuju da bi se čak 54 posto hrvat-skih građana željelo baviti poduzetništvom, po čemu smo drugi u EU-u, imamo samo 22,5 aktivnih ma-lih i srednjih poduzeća na

1000 stanovnika, dok je prosjek EU-a 41,7 podu-zeća. Jedan od ciljeva stra-tegije je zato gustoću po-duzetništva podići na 40 malih i srednjih poduzet-nika na 1000 stanovnika, jer njihov veći udjel dono-

si veću otpornost gospo-darstva na udare recesije.

Trenutačno je tek sva-ki četrdeseti zaposlenik malih i srednjih poduze-ća uključen u neki oblik izobrazbe, dok je tek sva-ki peti znanstvenik zapo-slen u poduzetništvu. Ma-rasova strategija predviđa da se obrazuje bar svaki deseti, a da 30 posto znan-stvenika radi u poduzet-ništvu. Završni cilj Strate-gije je poboljšati poziciju Hrvatske u istraživanjima Svjetske banke - u koji-ma sada po konkurentno-sti zauzimamo 84. mjesto - tako da uđemo među pr-vih 50. Strategija razvo-ja poduzetništva na jav-noj će raspravi biti do 21. ožujka, a njeno usvaja-nje na Vladi očekuje se u travnju.

Za mjere aktivne po-litike zapošljavanja iz proračuna će se ove go-dine izdvojiti 425 miliju-na kuna ili 25 posto više nego lani.

Te mjere ponajprije su usmjerene na mala i sred-nja privatna poduzeća, gdje se i inače otvara čak 86 posto od ukupnih no-vih radnih mjesta.

“Kako gospodarski rast i konkurentnost ovi-se o produktivnosti rad-ne snage, naglašavamo važnost ulaganja u ob-razovanje i usklađivanja

obrazovnog sustava s po-trebama na tržištu rada”,

rekao je Davor Maje-tić, glavni direktor Hr-vatske udruge posloda-vaca proteklog tjedna na potpisivanju sporazuma o suradnji na promociji tih mjera između Ministar-stva rada i HUP-a.

“Osiguranje pune za-poslenosti moguće je je-dino suradnjom tvrtki, radnika i državnih institu-cija”, istaknuo je Majetić.Govoreći o mjerama ak-tivne politike zapošlja-vanja pokrenutim 2010. godine, ministar rada i mirovinskog sustava

Mirando Mrsić rekao je kako su te mjere potpuno zaživjele u protekle dvi-je godine, a neke od njih imaju jako dobre rezulta-te. Lani ih je koristilo oko 42.000 ljudi, a već u prva dva mjeseca ove godine oko 3500 mladih. Pritom se među mjerama poseb-no izdvaja samozapošlja-vanje, kojega se, kako je rekao Mrsić, ove godine očekuje više nego 2012.

Kako bi se što više po-moglo novim poduzetni-cima, HUP je predložio da sve novoosnovane tvrt-

ke i obrti imaju besplatno članstvo u toj udruzi, kao i besplatnu pravnu pomoć

u prvoj godini rada. Osim toga, HUP će organizirati treninge i dodatnu eduka-ciju kako bi novi poduzet-nici što prije stali na svo-je noge.

Hrvatska će posebi-ce pokrenuti investicije

u malim i srednjim tvrt-kama, obećao je ministar Mrsić. Međutim, iako su već vidljivi pomaci u restrukturiranju tržišta rada, još uvijek je više ot-puštanja nego zapošlja-vanja. “Od 2008. godi-ne u Hrvatskoj se stalno gube radna mjesta, a bla-gi oporavak trebao bi na-stupiti početkom 2014. godine. Kada bruto do-maći proizvod bude veći od dva posto, bit će to prvi signal oporavka tr-žišta rada”, zaključio je Mrsić. (S.P.)

Strategija razvoja poDuzetništva 2014.-2020.

SuraDnja na promociji mjera aktivne politike zapošljavanja

mali poduzetnici čine gospodarstvo otpornijim

Kako do oporavka tržišta rada?

uspješnost strategije mjerit će se po ključnom cilju, a to je povećanje bruto dodane vrijednosti u malom gospodarstvu sa sadašnjih 16.366 po zaposlenome na 22.900 eura do 2020. godine, dakle za 40 posto

od 2008. u Hrvatskoj se stalno gube radna mjesta, a blagi oporavak trebao bi nastupiti početkom 2014., kaže mrsić

Strategija razvoja poduzetništva na javnoj će raspravi biti do 21. ožujka

još uvijek je više otpuštanja nego zapošljavanja

na 1000 stanovnika u Hrvatskoj (u eu-u 41,7) želi se baviti poduzetništvom

22,5 aktivnih tvrtki 54% građana( (

Strateški ciljevi strategije razvoja poduzetništva• poboljšanje

ekonomske uspješnosti

• poboljšan pristup financiranju

• promocija poduzetništva

• poboljšanje poduzetničkih vještina

• poboljšano poslovno okruženje

9Broj 3768, 11. ožujka 2013. S MARKOVA TRGAwww.privredni.hr

Igor Vukić vukic@privredni.hr

U laskom u Europ-sku uniju porez na dodanu vri-

jednost od 25 posto pla-ćat će i slobodni umjetni-ci, koji su ga do sada bili oslobođeni. Ako im go-dišnji prihod bude veći od 230.000 kuna, kao i ostali poduzetnici morat će vo-diti poslovne knjige, sa-stavljati izvještaje i pod-mirivati sve pripadajuće troškove.

Ukida se i oslobo-đenje od plaćanja PDV-a za branitelje koji uvoze osobni automobil i opre-mu za gospodarsku dje-latnost. Ubuduće će PDV plaćati i vjerske zajedni-ce na uvoz dobara koje su primale od inozemnih vjerskih zajednica, fizič-

kih i pravnih osoba, a ta su dobra služila za obav-ljanje vjerskih poslova.

Među novostima koje donose izmjene Zako-na o PDV-u, prihvaćene na prošlotjednoj sjednici Vlade, je i snižena stopa za dnevne novine od pet posto. Za tjednike i osta-lu periodiku otisnutu na papiru primjenjivat će se i dalje stopa od 10 posto. Premijer Zoran Milano-vić poručio je izdavačima dnevnih novina da je to najviše što Vlada može za njih učiniti te da za opsta-nak na tržištu potraže do-datne unutarnje rezerve.

Gotovo je sa slobodnim zonamaTakođer, prema Zakonu o PDV-u od 1. srpnja u Hr-vatskoj prestaju postoja-ti slobodne zone i izjed-

načavaju se u poreznom smislu s ostalim teritori-jem. Budući da Hrvatska ulaskom u Europsku uni-ju postaje sastavni dio je-dinstvenog tržišta, po-rezni obveznici iz cijele Europe moći će traži-ti povrat pretporeza (više uplaćenog PDV-a), pa će se to negativno odrazi-ti na proračunske priho-de od PDV-a. Ministar financija Slavko Linić procijenio je da će se u ovoj godini u budžet sli-

ti oko 500 milijuna kuna manje, odnosno da će ma-nji prihod od PDV-a na godišnjoj razini biti oko milijardu kuna. Linić je dodao da s Ministarstvom poljoprivrede razgovara o mogućnosti snižene stope za još neke proizvode, pa bi prihod mogao biti i do-datno smanjen. Od 1. si-ječnja 2015. porez na do-danu vrijednost uvest će se i na građevinsko ze-mljište kod svih kupopro-daja nekretnina, rekao je Linić.

Igre na sreću u mutnomMinistar financija najavio je i donošenje novog za-kona o igrama na sreću. Sadašnji zakon je kompli-ciran i onemogućava efi-kasan nadzor nad poslo-vanjem priređivača igara. Dok prijedlog novog za-kona ne bude dovršen, postojećim koncesionari-ma produljen je rok važe-nja koncesije na još godi-nu dana.

Postojeći zakon propi-sao je da se 50 posto go-dišnje naknade od prire-đivanja igara na sreću u casinima, kladionicama i drugim igračnicama ras-poređuje organizacijama koje promiču razvoj spor-ta, bore se protiv raznih oblika ovisnosti, razvijaju tehničku kulturu, pomažu invalidima... Za te ciljeve daje se i 50 posto godiš-nje dobiti Hrvatske lutri-je. U 2012. godini svi pri-ređivači igara uplatili su u državni proračun 281 mi-lijun kuna. Temeljem po-reznih obveza i drugih javnih davanja te su tvrt-ke uplatile u proračun još i 269 milijuna kuna. Uku-pno su uplatili 550 miliju-na kuna, što je smanjenje u odnosu na 2011. godinu kad su im obveze prema proračunu iznosile 637,7 milijuna kuna. Ukupno su zapošljavali 2175 rad-nika.

SjednIca hrVatSke Vlade

PDV i umjetnicima, braniteljima i vjerskim zajednicama

Za dnevne novine PdV je snižen na pet posto, dok za tjednike i ostalu periodiku ostaje 10 posto

*vijesti

O t v o -rene su p r i j a v e za Shi-ft konfe-r e n c i j u koja će se održati 23. i 24. svibnja u Splitu. Organizatori su za najbo-lji startup projekt osigu-rali 10.000 dolara nagra-de. Shift konferencija je nastavak prošlogodišnjeg događaja Startup Live Split, a i ove godine pre-zentacije startupa ocjenji-vat će žiri sastavljen od poduzetnika, investitora, novinara i drugih struč-njaka. Priliku za sudjelo-vanje imat će 32 tima, a njih 16 će se predstaviti na konferenciji.

Stipendije za strojareĐuro Đaković i Kon-gsberg Protech Systems iz Norveške raspisali su novi

natječaj za stipendiste na zagrebačkom Fakultetu strojarstva i brodograd-nje i Strojarskom fakulte-tu u Slavonskom Brodu. Uz stipendije, ovaj pro-gram izvrsnim studentima omogućuje i pohađanje semestra na prestižnom Norveškom sveučilištu znanosti i tehnologije u Trondheimu te praksu u tvrtki Kongsberg. Stipen-diste čeka i radno mjesto u Đuri Đakoviću.

Krediti istarskim obrtnicimaPredsjednik Obrtničke komore Istarske župani-je Mario Paliska i direktor Direkcije malog poduzet-ništva Erste banke Ivica Brčić potpisali su ugo-vor o suradnji na krediti-ranju istarskih obrtnika. Erste nudi obrtnicima ši-rok spektar kredita za ra-zličite namjene. Naknada za odobrenje kredita uma-njena je za 50 posto.

Sporazum sa Slovenijom o Ljubljanskoj banci uklonio je i zadnju prepreku za ulazak Hrvatske u EU. Hrvatska se obvezala da će staviti u mirovanje sudske postupke koji se vode za povrat stare štednje od Ljubljanske banke. O međusobnim potraživanjima nastojat će se postići do-govor u nastavku postupka sukcesije i pred Bankom za međunarodna poravnanja. Zauzvrat će Slovenija ubrza-no ratificirati hrvatski ugovor o pristupanju EU-u. Prema riječima ministrice vanjskih poslova Vesne Pusić, rati-fikacija bi trebala biti gotova do kraja ožujka. “S našim slovenskim prijateljima i kolegama mogli smo takav do-govor postići mnogo ranije, ali nekad se i jednostavne stvari jako zakompliciraju”, prokomentirao je premijer Milanović.

Dogovor sa Slovenijom o Ljubljanskoj banci i ulasku u EU

manji prihod od PdV-a na godišnjoj razini

oko 1 mlrd kn(

linić s Ministarstvom poljoprivrede razgovara o mogućnosti snižene stope za još neke proizvode

Drugi međunarodni sa-jam investicija i komer-cijalnih nekretnina Rex-po Adriatic održat će se 17. i 18. travnja 2013. u Hypo centru u Zagrebu.

Predstavit će se tvrtke i projekti iz Hrvatske i ze-malja u regiji - Slovenije, Srbije, BiH, Crne Gore, Kosova, Makedonije i Al-banije. Prvi Rexpo održan je prošle godine i urodio je s nekoliko konkretnih poslova, ističe direkto-rica sajma Sanda Maru-šić. Jedan od njih sklopi-la je tvrtka Luxor Grupa, čiji predsjednik Uprave Ivan Ninković kaže da su na sajmu Rexpo upoznali poslovnog partnera iz In-dije, s kojim su ugovori-li poslove održavanja u IT parku u Inđiji (Srbija), čije je otvaranje planirano za početak svibnja. Indijski partneri iz Inđije će, tvrdi

Ninković, doći ove godine i na Rexpo, kako bi našli partnere za sličan IT park u Hrvatskoj. Značajan dio ovogodišnjeg sajma či-nit će projekti iz energeti-ke, a tvrtka Keter organica iz Slovenije predstavit će dio od svojih 14 projeka-ta bioplinskih elektrana u Hrvatskoj, vrijednih uku-pno više od 70 milijuna eura. Prvu od njih, snage 2,4 megavata, već su po-čeli graditi u Đulovcu kod Daruvara, gdje su im par-tneri dvojica lokalnih po-ljoprivrednika. Na sajmu Rexpo će se predstavi-ti i projekt zabavnog par-ka vrijednog šest milijuna eura, koji načelnik Općine Medulin Goran Buić nudi potencijalnim investitori-ma kao projekt s pripre-mljenom dokumentaci-jom i potporom lokalnog stanovništva. (D.Ž.)

rexPo adrIatIc

Spremni projekti bioplinskih elektrana i zabavnog parka

Za startupe 10.000 dolara

10 Broj 3768, 11. ožujka 2013.Privredni vjesnikINTERVJU

poslovni prihodi Tele2 u 2012.

1,14 mlrd kn(

Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

T ele2 jedna je od vodećih alterna-tivnih telekomu-

nikacijskih tvrtki u Euro-pi. Ima oko 38 milijuna korisnika u 11 zemalja, a nudi proizvode i usluge u fiksnoj i mobilnoj telefo-niji, pristup internetu i ka-belsku televiziju.

Tvrtka Tele2 Hrvat-ska na našem je tržištu već osam godina. Poslovni pri-hodi su joj na godišnjoj ra-zini porasli 6,5 posto, sa 1,07 milijardi u 2011. na 1,14 milijardi kuna u 2012. godini. Godinu 2012. za-ključili su sa 754.092 ko-risnika, što također pred-stavlja rast od 6,2 posto u odnosu na 2011. godinu, kada ih je bilo 709.993. Priopćili su i kako su prvi put tijekom cijele godine imali pozitivan operativni novčani tijek.

Hrvoje Grčić, direk-tor prodaje za poslovne korisnike, u razgovoru za Privredni vjesnik isti-če kako se poslovni kori-snici i dalje u velikoj mje-ri oslanjaju na mobilne komunikacijske usluge te kako je očit uzlazni trend poslovanja putem pamet-nih telefona.

Nedavno ste se snažnije okrenuli poslovnim ko-risnicima, zašto?- Tele2 Hrvatska razvio je poslovni segment u svojoj ponudi još 2006. godine. Međutim, tada smo ponaj-prije bili usmjereni na mi-kro poduzeća. Razvijanje novih usluga i partnerstvo s Metronetom bili su stra-

teški pomak prema sred-njem poslovnom segmen-tu. Rekao bih kako je to predstavljalo logičan ko-rak s obzirom na sve što smo do sada učinili u re-zidencijalnom dijelu, gdje

smo se već dokazali kao operator koji pruža najve-ću vrijednost za novac svo-jim korisnicima. Sada pru-žamo kvalitetne usluge i malim kompanijama, sma-njujemo račune prosječ-no oko 30 posto te je došlo vrijeme da isto ostvarimo i u srednjem B2B segmen-tu. To znači da smo te-meljnom elementu cijene i kvalitete dodali i novu di-

menziju korisničke podrš-ke. Ponosan sam i na to što svakoj tvrtki pružamo potpuno individualan tre-tman, bez obzira na broj li-nija koje ima.

Kako ocjenjujete hrvat-sko telekom tržište?- Hrvatsko telekomunika-cijsko tržište ušlo je u svo-ju zrelu fazu. Poslovnim korisnicima su mobilnost i dostupnost danas jed-na od najvažnijih stavki u poslovanju, što se izrazi-to dobro vidi iz povratnih informacija koje dobiva-mo od korisnika. Hrvat-sko je tržište pogođeno recesijom što se, također, pokazalo u našem sekto-ru mobilnih komunikacija gdje korisnici žele zadrža-ti istu kvalitetu i količinu usluga, ali uz povoljniju cijenu. Upravo zbog toga Tele2 poslovni segment ostvario je značajan rast.

Je li tržište razvijeno, prate li operatori eu-ropske i svjetske trendo-ve, gdje ima prostora za rast?- Telekomunikacijsko tr-žište u Hrvatskoj dobro je razvijeno. I korisnici i operatori prate sve svjet-ske trendove te ne mogu reći da mnogo zaostaje-mo za starijim europskim tržištima. Prostora za rast svakako ima u razvoju do-datnih usluga, a posebice cloud rješenja koja će još više olakšati poslovanje i komunikaciju. Usluga koja bilježi velik interes u poslovnom segmentu je mobilno-fiksni VPN.

Jeste li zadovoljni pozi-cijom koju Tele2 zauzi-ma na tržištu?- Sretan sam zbog pozici-je koju imamo u mikro se-gmentu poduzetnika u Hr-vatskoj. Međutim, u Tele2

nismo nikada zadovoljni, uvijek težimo ka višem. U srednji segment smo tek ušli i prerano je govo-riti o zadovoljstvu pozici-jom. Mogu samo govoriti o ponudi za poslovne ko-risnike, njome sam zado-voljan, a u tom segmentu imamo velika očekivanja. Taj smo strateški zaokret učinili ove godine i u slje-dećem razgovoru zasigur-no ću vam moći reći nešto više o zadovoljstvu rezul-tatima.

U kojem segmentu po-slovanja rezultate ocje-njujete zadovoljava-jućima, u kojem su podbacili, a u kojem oče-kujete rast u narednom razdoblju?- Što se tiče poslovnog se-gmenta, rezultati su dobri i upravo je to bio razlog daljnjem fokusu Tele2 na taj segment i njegov stra-

teški razvoj. Vidimo još mnogo prilika za rast u narednom razdoblju, a očekujemo ga ponajviše u malom i srednjem se-gmentu.

Je li postojeći zakono-davni okvir dobar za razvoj telekom sektora?- Moram priznati da je re-gulativa zadovoljavajuća jer se zaista mnogo toga napravilo posljednjih go-dina. Hrvatski su se za-koni morali prilagoditi onima u Europskoj uni-ji tako da smo tu na do-brom putu.

Ima li u Hrvatskoj pro-stora za još jednog mo-bilnog operatora?- Hrvatska je mala ze-mlja te iako ima visok stupanj penetracije mo-bilnih usluga, tri mobil-na operatora su dovoljna da pokriju potrebe po-slovnog segmenta tržišta. Korisnicima su na izbo-ru brojna rješenja i teš-ko mogu vjerovati da bi se pojavio novi igrač s infrastrukturom i ponu-dom dovoljno snažnom za osvajanje ozbiljnijeg tržišnog udjela.

Na kraju, što očekujete od ulaska u EU?- Hrvatska će osjetiti pri-ljev novog kapitala na tr-žište, a očekuje se otva-ranje novih poslova koje nude međunarodne tvrt-ke. Isto tako ulaskom Hr-vatske u EU, nadam se, smanjit će se cijena inter-konekcije, tako da će to još poboljšati poslovanje unutar mobilne telekomu-nikacije.

HRVOJE GRČIĆ, DIREKTOR PRODAJE ZA POSLOVNE KORISNIKE, TELE2 HRVATSKA

Telekom tržište ušlo je u zrelu fazu Hrvatska je mala zemlja i tri mobilna operatora dovoljna su da pokriju potrebe poslovnog segmenta tržišta, smatra Grčić

Usluga koja bilježi velik interes

u poslovnom segmentu je

mobilno-fiksni VPN

ima sada Tele2 (rast od 6,2%)

754.092 korisnika(

11Broj 3768, 11. ožujka 2013.www.privredni.hr

Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

N akon što su go-dinu dana djelo-vali kao svoje-

vrsni pokret koji uspješno promovira ideju nazva-nu Osijek Software City, sedam osječkih informa-tičkih tvrtki formalizira-lo je svoju suradnju osni-vanjem udruge Osijek Software City. Njihovo neformalno djelovanje ti-jekom protekle godine, a osobito vrijedni poslovni rezultati tvrtki okupljenih u dosadašnjem “pokre-tu”, priskrbili su Osijeku niz laskavih medijskih ti-tula poput “hrvatska Sili-cijska dolina” ili “središte hrvatske IT tehnologije”. Neke od tih tvrtki polučile su vrlo konkretne poslov-ne rezultate ili nove pro-jekte zapažene ne samo u Hrvatskoj nego doslovno

u čitavom svijetu. O vri-jednim poslovnim ideja-ma i ostvarenim izvoznim uspjesima pisali smo i u Privrednom vjesniku (Far-meron, Mono, Gauss De-velopment).

“Imajući na umu ci-ljeve projekta - poveća-nje atraktivnosti develo-perske struke u Osijeku i konkurentnosti mladih programera na tržištu te poticanje samo/zapošlja-vanja - tijekom te prve godine organiziran je niz zanimljivih i korisnih do-gađanja koja su privukla ciljanu skupinu studenata, freelancera, profesiona-laca i ostalih IT entuzija-sta, ali i koja su zaintere-sirala lokalnu zajednicu, obrazovne strukture, me-dije, jedinice lokalne sa-mouprave, ministarstva i državne institucije te ra-zne investitore i partnere. S ponosom možemo reći

da smo stvorili respekta-bilni pokret koji je na naj-boljem putu da od Osijeka napravi jaku regionalnu startup zajednicu”, obja-snio je jedan od “dobrih duhova” Osijek Software Cityja i voditelj projekta Nandino Lončar iz tvrt-ke Inchoo.

Trajna i opipljiva vrijednostPrema njegovim riječima, Osijek ima veliki IT po-tencijal koji je kroz pro-jekt Osijek Software City uobličen i predstavljen javnosti.

“Sad je na cijeloj za-jednici da nam pomogne to pretvoriti u trajnu i opi-pljivu vrijednost. U pro-jektu će se najbolje pro-naći oni koji shvaćaju da moraju aktivno raditi na sebi i stjecati znanje kako bi bili konkurentni”, kaže Lončar.

Formaliziranje dosa-dašnjeg djelovanja i stva-ranje udruge neće pro-mijeniti dosadašnji način rada, nego će ga učiniti djelotvornijim.

“Nama je cilj od Osi-jeka napraviti sredinu u kojoj vlada kvalitet-

na IT poduzetnička kli-ma u kojoj ćemo po-ticati zapošljavanje. Osnivanje udruge u pr-vom redu omogućuje da u osječkoj populaciji pro-nađemo kvalitetnije lju-de za potrebe naših tvrtki. Nadalje, udruga će nam biti svojevrsni logistič-

ki centar za organizira-nje različitih promotivnih i edukativnih aktivnosti bez angažiranja sredstava i drugih resursa postoje-ćih tvrtki”, objasnio je za Privredni vjesnik Tomi-slav Bilić, predsjednik udruge, dodajući kako će

preko udruge takvi oblici djelovanja i njihovo orga-niziranje biti puno tran-sparentnije i neće ometa-ti rad tvrtki koje sudjeluju u osnivanju udruge, pa će se tvrtke moći fokusirati na bitne stvari i konkret-ne vrijednosti koje pro-jekt donosi.

OSnOvana udruga OSijek SOftware City

Oni su pokazali što mogu i znajuOsijek ima veliki it potencijal koji je kroz projekt Osijek Software City uobličen i predstavljen javnosti

nama je cilj od Osijeka napraviti

sredinu u kojoj vlada kvalitetna it

poduzetnička klima, kaže tomislav Bilić

AKTUALNO

Novoosnovanu udrugu Osijek Software City čini sedam osječkih tvrtki iz čijih su redova izabrani čelni ljudi. Tako je za predsjednika izabran Tomislav Bilić (iz tvrtke Inchoo), glav-ni tajnik je Nandino Lončar (Inchoo), a Upravni odbor čine i Zvonimir Radoš (Adcon), Dejan Bešir (BetaWare), Zorin Ra-dovančević (Escape), Matija Kopić (Farmeron), Ivan Lozan-čić (Gauss Development) i Denis Sušac (Mono Software).

Tvrtke okupljene oko djelatnosti razvoja softvera (software development) zapošljava-ju blizu 300 osoba, a samo prošle godine te su tvrtke zaposlile oko 60 novih ljudi. Pre-ma kriteriju broja zaposlenih to je jedna od najvećih osječkih “tvornica”. Slični pokaza-telji vrijede i kada je riječ o visini godišnjeg prihoda. Samo tvrtke Inchoo i Mono prošle su godine ostvarile ukupno petnaestak milijuna kuna prihoda. K tome, najveći dio svo-ga poslovanja ove tvrke ostvaruju izvan Hrvatske. Udjel izvoza kod nekih iznosi i 90 posto.

Tvrtke i ljudi Jedna od većih osječkih “tvornica”

*vijesti

Stižu njemački turistiPrognoze za turističku 2013. godinu su dobre jer će prema istraživanji-ma ADAC-a u Hrvatsku doći 4,5 posto Nijemaca koji su se odlučili za od-lazak na godišnje odmore. Prvi put u istraživanju Hr-vatska je plasirana bolje i od Francuske, kao peta poželjna destinacija, iza Španjolske, Italije, Austri-je i Turske, izjavio je na turističkom sajmu u Ber-linu ministar Veljko Osto-jić. Lani je u Hrvatskoj boravilo gotovo 1,94 mi-lijuna njemačkih turista, što je čak 12,6 posto više nego 2011. godine.

Na reviziji 3377 invalidskih mirovinaReviziju u trećem stupnju čeka još 3377 zahtjeva za invalidsku mirovinu, ali nitko od potencijalnih ko-risnika neće biti oštećen jer će mu, u slučaju pozi-tivnog vještačkog nalaza, biti isplaćeni svi zaosta-ci, objavilo je Ministar-stva rada i mirovinskoga sustava. Do okončanja re-vizije, osobe koje čekaju rješenje nalaze se na bo-lovanju i primaju nakna-du. Reviziju od 1. ožujka provodi samostalni sektor pri Ministarstvu, umjesto povjerenstva pri Zavodu za mirovinsko osiguranje. Prošle godine reviziju nije prošlo 2639 zahtjeva.

Izvoz - motor razvojaMeđunarodna konferen-cija Izvoz - motor ra-zvoja: Sajamska indu-strija u funkciji rasta izvoza i internacionaliza-cije poslovanja održat će se 22. ožujka u zagrebač-kom hotelu Westin. Or-ganizatori konferencije su magazin Suvremena.hr i CBBS-management Consulting&Business Bu-ilding Company, a jedan od medijskih pokrovitelja je Privredni vjesnik. Na konferenciji će biti rije-či o važnosti izvoza za ra-zvoj i rast gospodarstva u krizi te o tome koliko na-stupi na sajmovima mogu povećati izvoz.

novoosnovanu udrugu Osijek Software City

7 osječkih tvrtki čini(

12 Broj 3768, 11. ožujka 2013.AKTUALNO Privredni vjesnik

Predstečajne nagodbePredstečajna nagodba ključno je oružje u borbi Vlade protiv nelikvidnosti. Iako se o predstečajnoj nagodbi puno govori u javnosti i dokumenti su javno dostupni, njeni detalji uglavnom ostaju nepoznati. Stoga će Privredni vjesnik u sljedećim brojevima odvojiti prostor za konkretne primjere predstečajnih nagodbi, s naglaskom na većim tvrtkama

IPK Osijek d.d. Cammeo Grupa d.o.o.

Dječji vrtić Linigra, Sveta Nedelja

Prijedlog podnesen 7. siječnja 2013.

Temeljni kapital 446.175.500 kn

Ukupne obveze 191.897.712 kn

Ukupna potraživanja 1.623.675 kn

Blokada računa od 24. studenog 2010.

Račun dobiti i gubitka

2011. (+54.412.274 kn)

I.-X. 2012. (-8.699.906 kn)

Gubici iz prethodnih godina

652.298.129 kn

Vlasnička struktura 23,83% HZMO

22,27% HFP

15,21% DAB

13,30% Robne zalihe

11,22% Hrvatske vode

8,05% Ministarstvo financija

6,12% Ostali

Razlozi nastanka duga:• najveći dio obveza nastao je u procesu financijske

konsolidacije, restrukturiranja i privatizacije• izostala je dokapitalizacija imovinom koja nije procijenjena

i unesena u kapital• obračunavanje zateznih kamata na dospjele dugove

Plan financijskog restrukturiranja:• dokapitalizacija imovinom procijenjene vrijednosti

473.193.475 kuna, koja nije uključena u vrijednost kapitala u postupku pretvorbe

• država otpisuje kamate, a glavnicu pretvara u kapital• ostali vjerovnici otpisuju 50% kamate, a preostali iznos

otplaćuje se s rokom otplate od dvije godine

Planirane investicije:• izgradnja staklenika za uzgoj povrtnih kultura, vrijednosti

sedam milijuna eura• podizanje eko nasada na sadašnjim miniranim

poljoprivrednim površinama• izgradnja ULO hladnjače vrijedne osam milijuna eura• proizvodnja i prodaja slavonskog kulena, procijenjena

vrijednost tri milijuna eura

Prijedlog podnesen 31. prosinca 2012.

Postupak otvoren 25. veljače 2013.

Temeljni kapital 20.000 kn

Broj zaposlenih 107

Ukupne obveze 12.338.378 kn

Kratkotrajna potraživanja

3.512.130 kn

Manjak likvidnih sredstava

2.829.192 kn

Račun dobiti i gubitka

2011. (+21.125 kn)

I.-XI. 2012. (-4.836.329 kn)

Ponuda vjerovnicima:• Zagrebačka banka reprogramira postojeće kredite od

5.822.860 kuna te odobri dodatnih dva milijuna kuna kredita za likvidnost, s rokom otplate od osam godina, kamatom od 5,5% i odgodom plaćanja od dvije godine

• Porezna uprava otpisuje kamatu i 70% ostatka porezne obveze, a ostatak poreznog duga bio bi reprogramiran na 60 mjeseci, s kamatom od 4,5%

• ostali vjerovnici otpisuju kamate i 30% potraživanja, dok se ostatak duga reprogramira na 24 mjeseca bez kamata

• zatvara se postojeći financijski leasing, prodaju vozila, a ostatak sredstava koristi za opremanje novih vozila

• novi automobili uzimaju se na operativni leasing

Operativno restrukturiranje:• rast prihoda povećanjem broja dozvola i širenjem tržišta• objedinjavanje poslovnih knjiga radi donošenja brzih i

kvalitetnih poslovnih odluka• smanjenje broja zaposlenih u tehničkoj službi• ušteda u potrošnji goriva

Prijedlog podnesen 27. prosinca 2012.

Postupak otvoren 27. veljače 2013.

Temeljni kapital 20.000 kn

Broj zaposlenih 27

Ukupne obveze 2.358.008 kn

Prosječni mjesečni trošak poslovanja

263.938 kn

Račun dobiti i gubitka

2011. (+653.928 kn)

I.-IX. 2012. (+ 629.264 kn)

Vlasnička struktura 100% Karmela Marin

Dugoročna potraživanja

Ministarstvo financija donijelo je rješenje o reprogramu poreznog duga u ukupnom iznosu od 3.681.562,92 kune, od čega 528.620,42 kune čine kamate. Reprogramirane obveze treba otplatiti u 36 jednakih mjesečnih rata, od kojih prva dospijeva 25. kolovoza 2012., a posljednja 25. srpnja 2015.

Sporna potraživanja Prema mišljenju poduzetnika, sporna su potraživanja u iznosu od 2.332.949,38 kuna, nastala poreznim nadzorom. Sporno potraživanje neće biti knjiženo u poslovnim knjigama sve do konačne odluke Upravnog suda.

Zaključak Naplata usluga nije upitna jer postoje zaključeni ugovori s gradovima Sveta Nedelja i Samobor o sufinanciranju. Potraživanje Porezne uprave je neprimjereno opterećenje za poreznog dužnika. Najveći dio tog potraživanja je sporan, a porezni dužnik je protiv poreznog rješenja podnio upravnu tužbu. Nelikvidnost nastala u podmirenju poreznih obveza bez pomoći poreznog tijela vodi vrtić izravno u bankrot.

infoenterprise europe

Broj 80, 11. ožujka 2013.

Početkom ožujka započeo je deve-ti krug natječaja za dodjelu sredsta-va iz programa IPARD, i to za dvije mjere iz tog programa: za mjeru 101 - Ulaganja u poljoprivredna gospo-darstva i za mjeru 103 - Unapređenje prerade i trženja poljoprivrednih i ri-bljih proizvoda. Rok za predaju prija-va za ova sredstva je 12. travnja.

U osam dosadašnjih natječaja za mjere 101 i 103 ukupno je primljeno 317 prija-va kojima se tražilo sufinanciranje pro-jekata vrijednih 1,4 milijarde kuna. Tra-žene su potpore u vrijednosti od 722 milijuna kuna. Potpisana su 172 ugo-vora, a potpore koje su prihvaćene uku-pno su vrijedne 551 milijun kuna.

U šestom krugu natječaja za mjeru 101 i 103, koji je trajao od kraja 2011. godine, zaprimljena je 61 prijava s ukupnim iznosom ulaganja od 336 milijuna kuna, te potporama od 166 milijuna kuna. Prihvaćeno je 39 pro-jekata koji su dobili Odluku o odobre-nju Agencije za plaćanja s ukupnim iznosom tražene potpore od 128,4 mi-lijuna kuna, dok je još jedna prijava s ukupnim iznosom tražene potpore od 2,9 milijuna kuna još u obradi. Do

sada je isplaćen jedan projekt s uku-pnim iznosom isplaćene potpore od 429.000 kuna. U sedmom krugu natje-čaja za ove dvije mjere, koji je trajao od 2. siječnja do veljače 2012. godine, zaprimljeno je 40 prijava s ukupnim iznosom ulaganja od 140,9 milijuna kuna te iznosom tražene potpore od 73,3 milijuna kuna. Prihvaćena je 31 prijava za koju je traženo 61,3 miliju-na kuna potpora, dok su dvije prijave s ukupnim iznosom tražene potpore od 2,8 milijuna kuna još u obradi. Ispla-ćene su dvije prijave s ukupnim izno-

som isplaćene potpore od 3,7 miliju-na kuna.

U posljednjem, osmom krugu natječa-ja za mjere 101 i 103, koji je trajao od svibnja do srpnja prošle godine, pri-mljeno je 56 prijava s ukupnim izno-som ulaganja od 265,4 milijuna kuna te traženim potporama od 135,3 mili-juna kuna. U tom krugu do kraja velja-če ugovoreno je šest projekata s uku-pnim iznosom tražene potpore od 19,5 milijuna kuna, dok su 42 prijave s uku-pnim iznosom tražene potpore od

101,2 milijuna kuna još u obradi. Do sada je Agencija za plaćanja u poljo-privredi, ribarstvu i ruralnom razvo-ju primila 856 prijava s ukupnim izno-som od 2,7 milijardi kuna, te iznosom tražene potpore od 1,7 milijardi kuna. Ugovoreno je 260 projekata s izno-som ugovorene potpore od 594,2 mi-lijuna kuna, dok je isplaćeno 77 proje-kata s iznosom isplaćene potpore od 152 milijuna kuna. U obradi je još 365 prijava s iznosom tražene potpore od 562,3 milijuna kuna.

U Ministarstvu poljoprivrede upozo-ravaju kako su temeljem petih izmje-na IPARD programa uvedene novosti: u mjeri 101, u ulaganja u nabavku po-ljoprivredne mehanizacije (uključuju-ći i traktore) i opreme, a u mjeri 103 i u cjelokupnu opremu za proizvodnju i trženje vina i maslinovog ulja, te u ulaganja u obnovljive izvore energije kroz sve sektore mjere 101 i 103.

Ovog mjeseca se raspisuje i prvi na-tječaj za provedbu mjere 202 – Pri-prema i provedba lokalnih strategija ruralnog razvoja, čijim sredstvima će biti omogućeno sufinanciranje lokal-nih akcijskih grupa.

Raspisani novi natječaji za mjere IPARD programaPočetkom ožujka krenuo je deveti krug natječaja za dodjelu novca iz programa IPARD za ulaganja u farme i unapređenje prerade i prodaje poljoprivrednih proizvoda i ribe. Uskoro kreće i natječaj za ruralni razvoj

IPARD

enterprise europe

Hrvatska ima veliki potencijal u industrijiIndustrija u Hrvatskoj doživljava svoj vrhunac početkom osamdesetih godi-na prošlog stoljeća, ali od tada goto-vo sve u industriji počinje ići silaznom putanjom te započinje proces dein-dustrijalizacije. Početak izraženijeg si-laznog trenda uzrokovan je Domovin-skim ratom, uslijed kojeg je trećina teritorija Hrvatske bila okupirana, dio slobodnog teritorija devastiran, a po-strojenja koja su se nalazila u ostalom dijelu bivše države, izgubljena. Tako je proces tranzicije u Hrvatskoj počeo znatno teže nego u ostalim zemljama u okruženju, gdje je industrijska pro-izvodnja bilježila znatno povoljnije trendove kretanja. Završetkom rata, hrvatska se industrija počinje oporav-ljati, ali vrlo sporo.

S obzirom na to da je u to vrijeme bilo i više nego dovoljno potražnje (kako inozemne tako i domaće) koja se mogla iskoristiti za rast, teže je bilo ostvariti pad nego rast industrije. Po-red toga, u praksi je uobičajeno, bilo da je riječ o industriji ili nekoj drugoj djelatnosti, da se barem u početnom dijelu oporavak odvija nešto bržom dinamikom, ako zbog ničeg drugog, onda zbog niske baze. Ipak, u Hrvat-skoj je oporavak bio toliko spor da je 13 godina od završetka vojnih akcija industrijska proizvodnja došla na ra-zinu od 90 posto one iz 1990. godine. U tom se razdoblju Hrvatska okreće od istočnih prema tržištima Zapadne Europe, a 2002. godine počinje razdo-blje slobodne trgovine između Hrvat-ske i EU-a.

Nažalost, taj je proces više-manje bio jednosmjeran jer hrvatska industrija nije bila ni tehnološki, a ni cjenovno konkurentna što je bio rezultat, izme-đu ostalog, tečajne politike. Domaća potražnja, podržana kreditima bana-ka u stranom vlasništvu, potaknula je uvoz, koji je u tom razdoblju povećan četiri puta. Pored toga u strukturi rob-nog uvoza sve je više rastao udio pro-izvoda namijenjenih potrošnji, a pa-dao je udio proizvoda namijenjenih reprodukciji i investicijama. Kao po-sljedica deindustrijalizacije prisutan

je, logično, i kontinuirani trend pada broja zaposlenih. Nakon dugog raz-doblja procesa deindustrijalizacije pojavljuje se i svjetska gospodarska kriza. Kretanje industrijske proizvod-nje 2009. godine mijenja predznak iz sporog rasta u pad. Istina, poboljša-va se vanjskotrgovinska bilanca, ali ne kao rezultat neke nove ekonom-ske strategije, već kao rezultat bržeg smanjenja domaće u odnosu na ino-zemnu potražnju. Industrijska pro-izvodnja i dalje pada i danas opet iznosi oko 80 posto one iz 1990. godi-ne, a broj zaposlenih (u industrijskim dijelovima poduzeća) manji je za oko 70 posto u odnosu na 1990. godinu. Naše tržište je uglavnom vezano za zemlje EU-a te su negativna kretanja na tom tržištu imala određeni utje-caj i na hrvatsku industriju, ali ipak su strukturni nedostaci hrvatskog gos-podarstva glavni razlog za proces de-industrijalizacije. Imajući u vidu ni-sku razinu proizvodnje i iskorištenost industrijskih kapaciteta od oko 61 posto, evidentno je da postoji veli-ki potencijal u industriji. Ta činjeni-ca mogla bi biti temelj za privlačenje novih investicija u industrijski sek-tor, a bile bi praćene primjerenim po-reznim olakšicama za one koji investi-raju. Također treba smanjiti vrijeme potrebno da investitor dobije sve po-tvrde o ispunjenim zakonskim uvje-tima za realizaciju investicije, te pro-vesti promidžbu koja bi išla u smjeru rušenja dosadašnje slike o sporoj ad-ministraciji. Pokretanjem investicij-skog ciklusa u industriji pokrenula bi se i industrijska proizvodnja i nakon određenog vremena bi, konačno, mo-gli prestati analizirati davnu prošlost, kada smo imali snažnu industriju. Ne-osporno je da bi se takvim trendovi-ma u industriji poboljšala današnja loša situacija na tržištu rada. Poseb-nu priliku za nove investicije čini skori ulazak Hrvatske u EU, ali kako će time postupno slabjeti ograničenja veza-na uz migraciju radne snage, potreb-no je poduzeti određene mjere da se i s radnom snagom ne bi dogodio isti scenarij kao s robom (znatno veći uvoz od izvoza).

[cijeli blog je moguće pročitati na http://www.hgk.hr/blog/hrvatska-ima- veliki-potencijal-u-industriji]

Piše >> Patrik Pipp, Centar za makroekonomske analize HGK-a

Odabrani hrvatski ambasadori EU IPR Helpdeska

EU IPR Helpdesk je shema suradnje koja nudi besplatnu potporu prve ra-zine upravljanja pravima intelektual-nog vlasništva za korisnike EU istraži-vačkih projekata te za europska mala i srednja poduzeća uključena u tran-snacionalne partnerske ugovore, po-sebno unutar Europske poduzetnič-ke mreže.

Jedan od glavnih ciljeva EU IPR Helpde-ska je podizanje svijesti o intelektualnom vlasništvu (IP) i izgradnja stručnih kapa-citeta među malim i srednjim poduze-ćima diljem Europe. Usluge koje pruža odnose se na on the spot obuku u razli-čitim europskim zemljama radi podiza-nja svijesti o intelektualnom vlasništvu na lokalnoj razini preko korisnih publika-

cija poput priručnika, smjernica i vodiča kroz različite aspekte IP-a u poslovnom ili istraživačkom okruženju.

Stoga je imperativ jaka mreža regional-nih IP žarišnih točaka, tzv. ambasadora, koji su u stanju promicati Helpdesk uslu-ge i pružiti osnovnu IP obuku i informa-cije na odgovarajućem lokalnom jeziku.Za ambasadore EU IPR Helpdeska u Hr-vatskoj imenovani su Vedran Đidara, vo-ditelj programa IRCRO, Goran Zeković, voditelj projekta Europske poduzetničke mreže ispred BICRO-a, te Nikola Balić, vo-ditelj Odsjeka za poslove upravljanja ino-vacijama u Uredu za transfer tehnologi-je Sveučilišta u Splitu. Više informacija o ovoj shemi možete potražiti na www. iprhelpdesk.eu.

Jednostavnije podnošenje patentnih zahtjevaUkoliko svoj izum želite patentira-ti i zaštititi i izvan granica Hrvatske, od 1. siječnja 2014. godine proces će biti puno jednostavniji jer će 24 ze-mlje EU-a primjenjivati jedinstveni patentni zakon.

Nakon gotovo najduljih pregovora u po-vijesti Europske unije, 19. veljače 24 ze-mlje potpisale su Sporazum o osnivanju zajedničkog patentnog suda i donoše-nju jedinstvenog patentnog zakona, a od svih članica nisu ga potpisale samo Bu-garska, Poljska i Španjolska. Sporazum će

omogućiti jedinstvenu primjenu paten-tnog zakona i osnivanje sudova u Parizu, Londonu i Münchenu. Donošenjem ovog zakona podnošenje patentnih prijava bit će znantno jednostavnije i jeftinije. Usko-ro se očekuje ratifikacija Sporazuma.

Genius Croatia - baza ideja, inovacija i izuma iz Hrvatske

Želite li svoj inovativni projekt, ideju, izum ili tim prezentirati i promovirati investitorima i široj javnosti? Na ras-polaganju vam je nova platforma Ge-nius Croatia, kojoj je cilj komercijali-zacija hrvatskih inovativnih projekata te spajanje s domaćim i međunarod-nim tržištem, kapitalom i medijima.

Objava na Geniusu Croatia omoguću-je jedinstven način promocije i pred-stavljanja vaše ideje, izuma ili inovaci-je u zemlji i inozemstvu ciljanoj publici, partnerima, investitorima, poslovnim anđelima, tvrtkama i novinarima koji prate ovu tematiku te široj javnosti.

Jednom objavljen sadržaj na Geniusu Croatia možete neograničeno nado-punjavati s novostima o svom projek-tu i ideji te time trajno obavještavati sve zainteresirane o trenutačnom statusu projekta, uspjesima i potrebama. Više informacija o projektu i mogućnosti-ma pogledajte na web stranici genius- croatia.com.

2 3www.een.hr 11. ožujka 2013.

U okviru projekta FIDES (From IP to Business: Developing Environment for Startup Companies) Poslovno-inovacijska agencija Republike Hr-vatske BICRO organizirala je u Za-grebu okrugli stol pod naslovom Izazovi inovativnog poduzetništva, koji je privukao veliki broj poduzetni-ka, inovatora i zainteresiranih iz jav-nog sektora.

Raspravu je otvorio ravnatelj BICRO-a Hrvoje Meštrić predstavljajući planove BICRO-a za ovu godinu, a Dalibor Ma-rijanović, zamjenik ravnatelja BICRO-a, predstavio je rezultate projekta FIDES i govorio o stanju intelektualnog vla-sništva u Hrvatskoj, važnosti koje pot-porne institucije daju i onome što rade na stvaranju preduvjeta za financiranje intelektualnog vlasništva.

Stručnjaci iz privatnog i javnog sekto-ra - koordinator inovacijskih programa u BICRO-u Ivo Friganović, partner osni-vač odvjetničkog društva Vukmir i su-radnici Mladen Vukmir, te Mislav Ante Omazić, profesor na Ekonomskom fa-kultetu Sveučilišta u Zagrebu - s oku-pljenima su podijelili svoja iskustva, razmišljanja i preporuke vezane uz iza-zove s kojima se susreću poduzetnici pri pokretanju poslovanja zasnovanog na inovaciji.

Omazić je istaknuo veliku važnost ino-vativnog pristupa u poslovanju, kao i nužnost jačanja poveznice znanosti i

gospodarstva, posebno na području ino-vativnosti. “Do sad se za poduzetnike go-vorilo da su to ljudi skloni rizicima, a ja bih rekao da su to ljudi koji vjeruju u svoje ide-je. Inovacija nije samo dobra ideja nego ideja pretvorena u akciju koja na održiv način stvara vrijednost. Najuspješnije su one kompanije koje imaju inovativnu or-ganizacijsku kulturu. Stav, sposobnost, su-stav vrijednosti i iskustvo četiri su najvaž-nije stvari za uspjeh”, procjenjuje Omazić.

Hrvatska je kao društvo slijepa po pita-nju intelektualnog vlasništva, rekao je Mladen Vukmir. “Nužno je osmisliti stra-

tegiju zaštite intelektualnog vlasniš-tva, posebice sada u digitalnoj ekono-miji. Nažalost taj proces kod nas još nije ni započeo. Potrebno je izraditi snažan set tehnologije, misliti globalno, recikli-rati profite kao investicije i učiti od osta-lih”, naglasio je Vukmir. Ivo Friganović je iznio svoje mišljenje o potpori inova-cijskom procesu u Hrvatskoj te najavio izvore financiranja projekata BICRO-a u ovoj godini.

“Potencijal inovativnih projekata koji su u pipelineu BICRO-a iznosi 30 mili-juna eura, a samo za četvrtinu imamo osigurana sredstva. Zajmom Svjetske banke svi BICRO programi bit će otvo-reni u 2013. godini. Nedostaje instru-ment rizičnog kapitala, na hrvatskom se tržištu osjeća potreba za takvim fi-nancijskim instrumentom”, rekao je Fri-ganović.

Na skupu su govorili i Saša Šarunić, suo-snivač tvrtke Pet minuta i ShoutEma, Bo-ris Golob, direktor Znanstveno-tehnolo-gijskog parka Sveučilišta u Rijeci – SteP Ri, te Aljoša Bošković, osnivač BANKO-a,

koji je istaknuo prilike i probleme s koji-ma se susreću inovatori.

“Bitno je da se uvijek krećete i nikad ne stanete s razvojem. Naša tvrtka za svaki problem traži rješenje i to rezultira ino-vacijom. Problem je to što nemamo mo-gućnost plasmana novih proizvoda u

Hrvatskoj i puno nam je lakše nastupa-ti na inozemnom tržištu. Nije jednostav-no, ali s velikim trudom smo uspjeli. Izašli smo iz Europe i u Australiji imamo odlič-ne rezultate”, kaže Bošković.

Tijekom rasprave sudionici su se po-sebno osvrnuli na komercijalizaciju kao ključni element inovacijskog procesa. “Hrvatska je malo tržište, nemamo isku-stva u komercijalizaciji inovacija, poseb-no velikih inovacija. Inovatori su ‘doma’ s invencijom, no ne i s njenim plasiranjem na tržište”, ističe Golob.

Saša Šarunić, koji je u suradnji s Viktorom Marohnićem osnovao ShoutEm – jedan od 30 najboljih svjetskih startupa, koji je osvojio i nagradu Brončano Teslino jaje za inovativnost i nagradu za najbolji star-tup/inovativno rješenje na WinDaysima 2009. godine, govorio je na skupu o svo-jim iskustvima voditelja projekta koji je sufinancirao BICRO.

“Nismo pristupili zaštiti intelektualnog vlasništva, već smo prvi na tržištu na-stupili s teško dostižnom inovacijom pa smatram kako su nas brzina i jedinstve-nost zaštitili na tržištu. Šteta što država ne daje više financijskih sredstava insti-tucijama poput BICRO-a čime bi osigu-rala više hrvatskih inovacija”, zaključio je Šarunić.

IZAZOVI INOVATIVNOG PODuZETNIŠTVA

Slijepi smo za intelektualno vlasništvoVrijeme je da Hrvatska prepozna važnost intelektualnog vlasništva, ali i krene u izradu strategije njegove zaštite. Hrvatska je premalo tržište za inovacije i mora se okrenuti Europi i svijetu

Inovacija nije samo dobra ideja nego ideja pretvorena

u akciju koja na održiv način stvara vrijednost.

Najuspješnije su one kompanije koje imaju

inovativnu organizacijsku kulturu

Potrebno je izraditi snažan set tehnologije, misliti globalno, reciklirati profite kao investicije i učiti od ostalih

Moguće zakrpatiEU deficitMoguće zakrpati EU deficit

enterprise europe

Projektom Erasmus za poduzetnike po-četnike Međunarodnog programa mo-bilnosti među europskim poduzet-nicima želi se pomoći u započinjanju njihovih poslovnih aktivnosti i njiho-vom izlasku na zajedničko europsko tr-žište. Hrvatska se ove godine prvi put uključila u ovaj projekt koji provodi Eu-ropska komisija od 2009., i u okviru ko-jega je već održano pet ciklusa. Podu-zetnici početnici će kroz ovaj projekt imati priliku proširiti svoje radno isku-stvo u trajanju od jednog do šest mje-seci, uz iskusnijeg i već etabliranog po-duzetnika iz neke druge zemlje EU-a, te naučiti kako voditi i razvijati vlastiti po-sao. U projekt se mogu uključiti i hrvat-ski uspješni poduzetnici koji bi bili do-maćini poduzetnicima početnicima iz drugih europskih zemalja, čime im se pruža mogućnost internacionalizacije vlastitog poslovanja.

Za ovaj projekt postoji veliki interes onih koji su krenuli u poduzetništvo ili se za to žele opredijeliti u budućnosti, istaknula je na predstavljanju projekta potpredsjedni-ca HGK-a za gospodarstvo, europske inte-gracije i pitanja EU-a Vesna Trnokop Tanta.

“HGK se uključio u projekt kako bi ohrabrio sve one koji se žele uključiti u poduzetniš-tvo, a osobito mlade ljude koji imaju razli-čita saznanja pa im se na taj način može pomoći, a onim iskusnim poduzetnicima

prikazati što i kako se radi u Europi. Želja nam je da poduzetnici u Hrvatskoj promi-jene stav, usvoje nova znanja i vještine”, isti-če Vesna Trnokop Tanta.

Ovaj je projekt je financiran iz EU programa CIP – za konkurentnost i inovacije, traje dvi-je godine, a vrijednost mu je 170.000 eura, pojasnila je voditeljica projekta te voditelji-ca Europske poduzetničke mreže pri HGK-u Vesna Torbarina. “Dosadašnja iskustva su pokazala kako su najpoželjnije poduzetnič-ke destinacije u Velikoj Britaniji, Njemačkoj, Španjolskoj, Francuskoj, Italiji te Nizozem-

skoj. Najzastupljeniji su sektori u području promotivnih aktivnosti, turizma, IT djelat-nosti, kao i pravne i konzultantske djelat-nosti”, dodala je Vesna Torbarina.

Na natječaj se mogu prijaviti punoljetne osobe s dobro osmišljenim poslovnim pla-nom, početnici do tri godine poslovanja, studenti, nezaposleni, ali i iskusni poduzet-nici s tvrtkom koja posluje dulje od tri go-dine, osobe koje rukovode, a ne moraju biti i vlasnici, ako žele primiti poduzetnike po-četnike u svoju tvrtku, kaže direktorica Cen-tra za poduzetništvo, inovacije i tehnološ-ki razvoj HGK-a Tajana Kesić Šapić. “Prvi je korak u uključivanju u projekt aplikacija, sli-jedi tzv. matchiranje, potpisivanje ugovora, priprema za odlazak u inozemstvo te bora-vak u inozemstvu. Prijave se provode onli-ne, svi su dokumenti na engleskom jeziku, a HGK provjerava aplikacije. Tijekom borav-ka u inozemstvu podnosi se izvješće o tro-šenju sredstava”, ističe Tajana Kesić Šapić.

U prijavu je potrebno priložiti životopis, predstaviti vlastite vještine, edukaciju, po-znavanje stranih jezika, trenutno područje djelatnosti, te predstaviti vlastitu motivaci-ju za rad.

ErasmUs Za PODUZETNIKE POčETNIKE

Do poslovnog iskustva uz uspješne mentoreHrvatska gospodarska komora u suradnji s međunarodnim partnerima uključila se u projekt Erasmus za poduzetnike početnike, namijenjen poduzetnicima početnicima i onima koji to tek žele postati. Mobilnost poduzetnika početnika sufinancira Europska unija sredstvima EU programa CIP – za konkurentnost i inovacije

Iako se problem prevelike i neracional-ne javne potrošnje u Hrvatskoj često doživljava kao interni problem, nova analiza globalnog tima stručnjaka za javni sektor u konzultantskoj kući A.T. Kearney pokazala je da sličan problem muči čitavu Europsku uniju.

Optimizacijom nabave i poslovnih pro-cesa države članice Europske unije mo-gle bi uštedjeti između 167 i 275 mili-jardi eura. To bi bio lijek za pokrivanje nerazmjera između rasta javne potroš-nje i slabog rasta BDP-a čime su članice EU-a zadnjih godina stvorile BDP manjak, odnosno razliku između prošlog i sadaš-njeg udjela javne potrošnje u BDP-u koji se povećao za dva postotna boda, te ra-zlika iznosi 247 milijardi eura. Taj manjak

Javna potrošnja

Analiza tvrtke A.T. Kearney pokazuje da bi se kratkoročnim potezima moglo nadomjestiti čitav BDP manjak Europske unije koji iznosi 247 milijardi eura

Moguće zakrpatiEU deficitMoguće zakrpati EU deficit

4 5 11. ožujka 2013.www.een.hr

“Nema krajnjeg roka za prijavu, a kod prija-ve se ne treba ograničiti samo na jednu ze-mlju, treba izabrati više zemalja i više dje-latnosti. Isto se tako ne mora bez prekida ostajati čitav period, već se može odabrati nekoliko razdoblja boravka u okviru od jed-nog do šest mjeseci”, dodala je Tajana Ke-sić Šapić.

Programe koje za poduzetnike početnike nudi Ministarstvo poduzetništva i obrta predstavila je pomoćnica ministra Dijana Bezjak. “Predviđena sredstva za poduzet-nike početnike koji su osnovali poduzeće ili obrt, namijenjena su za njihovo održa-vanje i razvoj. Moguće je dobiti mikrokre-dite za pokretanje posla do 70.000 kuna, a potičemo i pokretanje centara te po-duzetničkih inkubatora kako bi se ljudi, a osobito mladi, odvažili na poduzetnički pothvat”, naglasila je Dijana Bezjak. Mje-rama aktivne politike zapošljavanja od 15. siječnja ukidaju se sve prepreke, po-većavaju poticajna sredstva te omogu-ćava onima koji znaju što žele da izrade poslovni plan, a onima koji počinju s po-duzetništvom da se informiraju i educira-ju, dodaje Tatjana Dalić, pomoćnica mini-stra rada i mirovinskog sustava.

“U program je do sada uključeno nešto manje od 1500 poduzetnika, a Ministar-stvo rada i mirovinskog sustava daje po-

ticaje za otvaranje novih radnih mjesta, dok Ministarstvo poduzetništva i obrta daje za osnovna i obrtna sredstva. Malo i srednje poduzetništvo od iznimne je važnosti u Hrvatskoj, podaci govore kako je od 180.000 raznih poslovnih subjeka-ta 99 posto malo i srednje poduzetniš-tvo, čiji udio čini više od 50 posto hrvat-skog BDP-a. Upravo ono mora biti kotač novog zapošljavanja i razvoja”, zaključila je Tatjana Dalić.

Do poslovnog iskustva uz uspješne mentoreHrvatska gospodarska komora u suradnji s međunarodnim partnerima uključila se u projekt Erasmus za poduzetnike početnike, namijenjen poduzetnicima početnicima i onima koji to tek žele postati. Mobilnost poduzetnika početnika sufinancira Europska unija sredstvima EU programa CIP – za konkurentnost i inovacije

Dosadašnja iskustva su pokazala kako su najpoželjnije poduzetničke destinacije u Velikoj Britaniji, Njemačkoj, Španjolskoj, Francuskoj, Italiji te Nizozemskoj. Najzastupljeniji su sektori u području promotivnih aktivnosti, turizma, IT djelatnosti, kao i pravne i konzultantske djelatnosti

sada predstavlja ozbiljan problem za vla-de članica EU-a, koje moraju pronaći na-čin za njegovo rješavanje.

U razdoblju od 2006. do 2008. godine po-trošnja u 27 zemalja Europske unije ra-sla je 4,2 posto, dok je BDP rastao 3,2 po-sto. Za vrijeme financijske krize (od 2008. do 2011.) potrošnja je rasla 1,8 posto, dok je BDP rastao zanemarivih 0,5 posto. U us-poredbi s drugim regijama, europska sto-pa javne potrošnje u odnosu na BDP devet postotnih bodova viša je nego ona najbli-žeg konkurenta (SAD-a), i više nego dvo-struko viša od one najdaljeg konkurenta (Kina).

Nova analiza koju je napravio A.T. Kear-ney pokazuje da bi se BDP manjak od

247 milijardi eura u EU-u mo-gao neutralizirati provedbom kratkoročnih poteza na području optimizacije nabave i učinkovitosti poslov-nih procesa. Kada bi vlade svake od 27 ze-malja članica EU-a centralizirale nabavu u svojoj zemlji, mogle bi se ostvariti uštede već od 85 milijardi do 152 milijarde eura.

“Jaka središnja organizacija nabave od te-meljne je važnosti za smanjenje posredne potrošnje. Važno je prepoznati da su veća pokrivenost i dublji prodor centralizirane nabave ključni za dovođenje javne potroš-nje i BDP-a u ravnotežu”, kaže Branko Ži-bret iz A.T. Kearneyja.

Javna potrošnja u Europskoj uniji u 2011. godine dosegla je 6,2 bilijuna eura. U

A.T. Kearneyju upozora-vaju na to da vodstvo EU-a

mora postići ravnotežu između održavanja europskog pristupa soci-

jalnoj politici i stvaranja konkurentnog okružja. Sada je vrijeme za djelovanje u smjeru stvaranja održivog europskog javnog sektora. Konzultanti preporuču-

ju vladama članica EU-a da iskoriste po-godnosti koje pruža optimiziran sustav nabave, da stvore neopterećen i fleksibi-lan javni sektor, bolje iskoriste zajednič-ke službe i istovremeno ciljaju pristup više orijentiran prema građanima, tako da potrebe građana stavljaju u fokus jav-nih politika.

“S obzirom na to da su sva rješenja tako očita, ključno je pitanje može li sadašnja generacija europskih vođa nadići ‘vlasti-te sjene’ i implementirati prave strategije kako bi poboljšali udio potrošnje u BDP-u. Kako bi se implementirale te strategije, bit će nužna suradnja za bolju budućnost na svim razinama; među vladama, sindika-tima, tvrtkama i u cijelom društvu”, zaklju-čuje Žibret.

Javna potrošnja

Analiza tvrtke A.T. Kearney pokazuje da bi se kratkoročnim potezima moglo nadomjestiti čitav BDP manjak Europske unije koji iznosi 247 milijardi eura

U A.T. Kearneyju upozoravaju na to da vodstvo EU-a mora postići ravnotežu između održavanja europskog pristupa socijalnoj politici i stvaranja konkurentnog okružja

enterprise europe

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a

EU NATJEČAJIOve i druge natječaje možete pro-naći na web stranicama službenog glasnika Europske unije na http:// ted.europa.eu.

GrAđEVINSkI rADOVIOffice des bâtiments – département des constructionsm, Ženeva, Švicar-ska, traži izvođača radova na izgrad-nji bolnice specijalne namjene. Natje-čaj je otvoren do 24. travnja, a prijave na francuskom jeziku se predaju na Offi-ce des bâtiments – département des constructions, Selon dossier d’appel d’offres K2, 1211 Genève 8, Switzerland. Više podataka o nadmetanju na http://www.simap.ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_NR=765629.

INSTALATErSkI POSLOVIDopravní podnik hl. m. Prahym, Prag, Češka, traži izvođača radova na po-stavljanju instalacija u zgradi. Natječaj je otvoren do 10. travnja, a prijave na češkom jeziku se predaju na Dopravní podnik hl. m. Prahy, akciová společnost, 00005886, Sokolovská 217/42, Contact point(s): Inženýring dopravních staveb a.s., Na Moráni 3/360, Praha 2, For the attention of: Bc. Lenka Jehlářová, 190 22 Praha 9, Czech Republic, jehlarova@

ids-praha.cz. Više podataka o nadmeta-nju na istoj adresi.

NISkOPODNI AUTObUSIStadtwerke Aschaffenburg, As-chaffenburg, Njemačka, traži naba-vu niskopodnih autobusa. Natječaj je otvoren do 25. ožujka, a prijave na nje-mačkom jeziku predaju se na Stadtwer-ke Aschaffenburg, Werkstraße 2, For the attention of: Wolfgang Kuhn 63739 Aschaffenburg, Germany, wolfgang.kuhn@stwab.de. Više podataka o nad-metanju na istoj adresi.

kONSTrUkcIJA cJEVOVODASilkeborg Varme A/S, Silkeborg, traži izvođača radova na konstrukciji cjevo-voda. Natječaj je otvoren do 5. travnja,

a prijave na danskom jeziku se preda-ju na: Silkeborg Varme A/S, Tietgensvej 3, For the attention of: Kim Bo Almskou, 8600 Silkeborg, Denmark, kba@silkebo-rgforsyning.dk. Više podataka o nadme-tanju na Rambøll Danmark A/S, Prin-sensgade 11, For the attention of: Claus Røgild, 9000 Aalborg, Denmark, cur@ramboll.dk.

POPrAVAk I ODržAVANJE brODOVAForsvarsbygg Innkjøpstjenester, Har-stad, Norveška, traži uslugu održavanja i popravaka brodova. Natječaj je otvo-ren do 2. travnja, a prijave na norveš-kom jeziku predaju se na Forsvarsbygg Innkjøpstjenester, 6. divisjonsgate 12, For the attention of: Kristin Svendsen, 9406 Harstad, Norway, kristin.svendsen@ forsvarsbygg.no. Više podataka o nad-metanju na istoj adresi.

kONSTrUkcIJSkI rADOVIOffice fédéral des routes - infrastructu-re routière filiale Estavayer-le-Lac, Esta-vayer- le-Lac, Švicarska, traži izvođača radova na konstrukciji. Natječaj je otvo-ren do 22. ožujka, a prijave na francu-skom jeziku predaju se na Office fédéral des routes - infrastructure routière fi-

liale Estav ayer-le-Lac, place de la Gare 7, For the attention of: Gestion de pro-jets, 1470 Estavayer-le-Lac, Switzer-land, marchespublics.estavayer@astra. admin.ch. Više podataka o nadmetanju na www.simap.ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_NR=759373.

ObNOVA PrUGEJavno poduzeće za obnovu željezničke mreže u Makedoniji traži izvođača rado-va na obnovi 31 kilometra pruge na rela-ciji Nogaevci-Negotino, europskog želje-zničkog koridora X. Prijave se predaju na makedonskom jeziku do 20. ožujka na Vladimir Trajkovski, PE MR Infrastructure. Zeleznicka 50 b, Skopje, Republic of Ma-cedonia, vtrajkovski@mz.com.mk. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

NAmJEšTAJLandstinget i Östergötland, Linköping, Švedska, traži nabavu namještaja. Na-tječaj je otvoren do 18. ožujka, a prijave na švedskom jeziku predaju se na Lan-dstinget i Östergötland, Brigadgatan 19, For the attention of: Katja Ekström, SE-581 85 Linköping, Sweden, katja. ekstrom@lio.se. Više podataka o nad-metanju na https://tendsign.com/doc.aspx?ID=31208&Goto=Docs.

EU NATJEČAJI

Na internetskoj stranici www.een.hr svakog mjeseca možete prona-ći najnoviju ponudu stranih tvrt-ki koje su objavljene u bazi Enter-prise Europe Network (EEN) i koje traže poslovne partnere u Hrvat-skoj. Ispunjavanjem obrasca na in-ternetskoj stranici moguće je i svo-ju tvrtku uvrstiti u europsku bazu. Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na jravlic@hgk.hr uz broj šifre ponude za koju ste zainteresirani.

EkOLOškA mOrSkA bOJA ZA ODržAVANJE TrUPOVA ČAmAcA (20130211006)Francuska tvrtka specijalizirana za izra-du, proizvodnju i prodaju ekološke mor-ske boje za održavanje trupova čamaca u dobrim uvjetima, traži trgovačke po-srednike i distributere.

POkLON-bONOVI ZA SPOrTSkE AkTIVNOSTI (20130210002)Ruska tvrtka koja se bavi prodajom po-klon-bonova za avanture, romantične prigode, zabavne, ekstremne i druge sportske aktivnosti nudi usluge trgo-vačkog posrednika (agenti, distributeri).

EkSkLUZIVNI kOLAČI PO NArUDžbI (20130210003)Ruska tvrtka specijalizirana za izradu ek-skluzivnih kolača po narudžbi, uključu-jući rođendanske, vjenčane, kolače za tvrtke, torte za djecu, traži partnere za joint venture, odnosno proizvođače konditorskih sastojaka visoke kvalitete.

INOVATIVNI ONLINE TrENING ZA TVrTkE (20130208039)Irska tvrtka koja je razvila inovativni onli-ne trening kao rješenje za pomoć organi-

zacijama u centralizaciji njihovog osoblja (njihovih aktivnosti osposobljavanja/in-formacija na daljinu, izvan ureda ili na rad-nom mjestu) traži partnere zainteresirane za suradnju na razvoju ovog proizvoda iz komercijalne i/ili tehničke perspektive te također nudi priliku za franšizu.

LASErSkO rEZANJE, kOmErcIJALNA OPrEmA (20130208037)Poljska tvrtka specijalizirana za složenu komercijalnu opremu i lasersko rezanje, usluge proizvodnje i čelične konstrukci-je traži distributere/agente i istovreme-no nudi podugovaranje.

mEDIcINSkI UrEđAJI ZA ISPIrANJE NOSA I USNE šUPLJINE (20130207048)Francuska farmaceutska tvrtka specija-lizirana za alternativne lijekove, terapiju s elementima u tragovima i fitoterapiju, traži distributere u svojoj klasi 2a medi-cinskih uređaja za ispiranje nosa i usne šupljine (nose oznaku EK).

EkOLOškI I AVANTUrISTIČkI TUrIZAm (20130207043)Ruska tvrtka koja se bavi ekološkim i avan-turističkim turizmom na području Bajkal-skog jezera traži partnere za joint venture za promicanje izleta na sjever Bajkalskog jezera (gornji tokovi rijeke Lene).

kOšNIcE ZA PČELE (20130207002)Armenska tvrtka bavi se proizvodnjom košnica od plastične pjene. Košnice su la-gane, ekološki čiste, otporne na udarce, te imaju toplinsku i zvučnu izolaciju. Tvrtka traži trgovačke posrednike (agente i pred-stavnike), te nudi joint venture.

PČELArSkA OPrEmA (20130206034)Rumunjski proizvođač pčelarske opre-me, košnica za pčele, okvira i pripada-jućeg pribora, traži novu suradnju kao dobavljač za distributere pčelarskih proi-zvoda te nudi podugovaranje za pčelare.

UVOZ I PrODAJA hrANE (20130208031)Tvrtka iz Armenije, koja se bavi uvozom i prodajom različitih vrsta hrane (čipsa, stopala smrznute teladi...), nudi svoje usluge trgovinskog posrednika.

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a

www.een.hr6 7

11. ožujka 2013.

RAPEX izvjEšćE RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europ-skoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske i medicinske proizvo-de. Omogućava brzu razmjenu in-formacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt točaka i Europske komisije kako bi se pokre-nule mjere za sprečavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstav-ljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigur-nost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http://ec.europa.eu/consumers/dyna/rapex/rapex_archi-ves_en.cfm.

Rasvjetno tijelo, brend Nivarno Lux, na-ziv proizvoda Luz Nocturna LED No 1503250706, barkod 4007123595877. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer se kućište proizvoda lako može slomiti i omogućiti slučajan dodir s dijelovima pod naponom. Proizvod nije u skladu s Direktivom o proizvodima niskog napo-na i standardom EN 60598. (slika 1)

Analizator daha, brend Casa, C-0681/210073, batch broj 38889-1.

Proizvod nije u stanju detektirati niske razine alkohola u dahu koji su iznad ograničenja za upravljanje vozilom. Proizvod nije u skladu sa standardima. (slika 2)

Plastične lutke, brend MGM, naziv Clément, Clémentine, oznake 070829, batch broj CF 12121. Proizvod pred-stavlja rizik za korisnika jer sadrži pre-visoku razinu ftalata. Proizvod nije u skladu s Direktivom o igračkama i stan-dardom EN 71-1. (slika 3)

Automobil Nissan, model Juke, F15, proizvedeni od 7. lipnja do 4. srpnja

2012. godine. Proizvod predstavlja rizik za korisnika jer ima neispravan zračni jastuk za vozača koji može opeći voza-ča u slučaju aktiviranja. (slika 4)

Monitor za nadzor djeteta, brend Black Bear Safety, naziv Digital Baby Moni-tor, barkod 6 417783 131809. Proizvod predstavlja rizik za korisnika jer izolacija na energetskom kabelu nije dovoljno dobro izvedena pa postoji opasnost od električnog udara. (slika 5)

Naušnice, brend Pimkie, model Ref. 909496. Proizvod predstavlja rizik za korisnika jer sadrži 28 posto kadmi-

ja, što je znatno više od limita od 0,01 posto koji zahtijeva REACH regulativa. (slika 6)

Motocikl Can-Am, model Spyder, GS SM5 i SE5 (godine 2008. i 2009.) i RS SM5 i SE5 (godine 2010.). Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer pare benzina mogu ostati u isparivaču spre-mnika i izazvati požar. (slika 7)

Motocikl BMW, model S1000RR, VIN brojeva Z028528 do Z036140. Vijci koji drže nogu za parkiranje nisu kvalitetno izvedeni te mogu popustiti pa moto-cikl može pasti. (slika 8)

POTRAžNjA zA TEhNOlOgijAmAUputite upit za pojedini oglas na een@bicro.hr.

Kvantifikacije bakterija i kvasaca (Ref: 12 FR 32i9 3Q96) 10/2013 • Francu-ska tvrtka razvila je novu osjetljivu me-todu za kvantifikaciju bakterija pomoću ekstrakcije genomskog DNK iz različitih vrsta uzoraka. Kako bi dosegla nova trži-šta, tvrtka želi ispitivanje lančane reakci-je polimerazom združiti za kvantifikaciju bakterija i detekciju kvasaca. Tvrtka traži rješenje za daljnji zajednički razvoj kroz tehničku suradnju.

Uporaba bioflavonoida kao zamjena za bakar u ishrani svinja (Ref: 12 gB 46P5 3Pl2) 07/2013 • Škotska tvrtka razvija uporabu bioflavonoida u krmnoj smjesi kako bi se smanjio visoki udio cin-ka i bakra u ishrani mladih svinja. U po-trazi su za partnerom - istraživačkom in-stitucijom ili tvrtkom - koji je aktivan u području životinjske prehrane i zdravlja kako bi izvršio terensko ispitivanje s na-mjerom daljnjeg zajedničkog razvoja.

Pakiranje ribljih fileta u kontrolira-noj atmosferi (mAP) (Ref: 12 gR 49Q1 3POh) 07/2013 • Grčko ribogojilište s održivom i organskom proizvodnjom lu-bina i komarče traži novu metodologi-ju za pakiranje ribljih fileta u kontrolira-

noj atmosferi (MAP). Oni traže partnera s odgovarajućom stručnošću kako bi sku-pa mogli identificirati najbolje rješenje za svoj proizvod kroz tehnički ili komercijal-ni ugovor.

Novo rješenje za pakiranje ekstra dje-vičanskog maslinovog ulja (Ref: 12 gR 49Q1 3QXO) 12/2013 • Grčka ulja-ra za preradu maslina s konvencionalnim procesom centrifugiranja s tri faze i go-dišnjom proizvodnjom od 200 tona ma-slinovog ulja u potrazi je za novim i kon-kurentnim rješenjima za pakiranje ekstra djevičanskog ulja najviše kvalitete. Oni traže suradnju s partnerom koji posjeduje iskustvo u pakiranju hrane kako bi identi-ficirali primjereno učinkovitu, funkcional-nu i atraktivnu tehniku pakiranja koja će sačuvati kvalitetu i organoleptička svoj-stva visokokvalitetnog maslinovog ulja.

ventilator visokih performansi za primjenu u kuhinjama (Ref: 12 iT 56z7 3RCA) 12/2013 • Talijanska tvrt-ka, vodeća u sektoru kuhinjskih napa, traži visokotehnološke komponente za novi proizvod s naglaskom na ventila-tore s niskom razinom buke. Poželjno je da se traženi ventilator već proizvodi ili da je njegov razvoj vrlo blizu faze proi-zvodnje.

izdvajanje, recikliranje ili pretvor-ba određenih nestabilnih organskih spojeva u manje opasne (Ref: 13 gB 4103 3RR3) 07/2013 • Britanska po-družnica proizvodne tvrtke traži način za neutralizaciju 2-pirolidon i 2-metil-1,3-propandiola u bezopasne spojeve. Spo-jevi trebaju biti prikupljeni (izdvojeni) u fazi isparavanja i biti reciklirani ili neu-tralizirani kemijskim odnosno fizikalnim metodama. Tvrtka posjeduje kapacitete za daljnji zajednički razvoj.

materijali i proizvodne tehnike za unapređenje generatora vodika (Ref: 12 ES 282Q 3Ri7) 12/2013 • Španjolska tvrtka sa sjedištem u Madridu bavi se ge-neratorima vodika, utemeljenim na po-limernim membranama, s primjenom u dobivanju i skladištenju vodika. Oni traže tvrtke koje nude materijale i proizvodne tehnike koje mogu unaprijediti osobine

njihovih proizvoda i pomoći smanjenju troškova proizvodnje.

Ekspertiza o (kotač) zamašnjaku (Ref: 12 Nl 60Fi 3QXQ) 11/2013 • Nizozem-ska tvrtka je dizajnirala sustav za sprema-nje mehaničke (kinetičke) energije. Važan dio sustava je zamašnjak. Traži se suradnja za njegov daljnji razvoj u području dizaj-na, uporabljenih materijala i proizvodnje.

Proizvodni partner sa stručnošću u izradi plastičnih čepova za PET boce (Ref: 13 Fi 30h9 3Rl6) 06/2013 • Tvrtka iz Finske traži proizvodnog partnera koji izrađuje injekcijski brizgane plastične če-pove/poklopce za PET boce. Potreban im je profesionalan partner koji može pružiti inženjering u završnom razvoju proizvo-da i izraditi kalup za proizvodnju milijun-skih serija uz konkurentan trošak.

POTRAžNjA zA TEhNOlOgijAmA

RAPEX izvjEšćE

1

5

2

6

3

7

4

8

8 11. ožujka 2013.enterprise europe

Kalendar događanja u organizaciji EEN-a Prilog EEN info ZA EEN HrVATSKA PriPrEMA

glAVNi urEdNiKdarko Buković

urEdNiK PrilogAKrešimir Sočković

12. ožujka - Poslovni susret Europa 2020 - Strategija za rast, Atena, Grčka13. ožujka - Automation, poslovni susreti u robotici i simulacijama, Graz, Austrija20.-23. ožujka - Oil&Gas poslovni susreti na OMC 2013, Ravenna, Italija10.-11. travnja - Big Data Challenge, B2B susreti u IT sektoru, Beč, Austrija

18. travnja - Sinaval Eurofishing Elite Exhibition - poslovni susreti, Bilbao, Španjolska18.-19. travnja - Poslovni susreti Marineenergy - Sinaval Brokerage Event 2013, Bilbao, Španjolska25. travnja - Poslovni susreti na području turizma i kreativne industrije Cross Tour 2013, Ruse, Bugarska25.travnja - Poslovni susreti u sklopu 20. Međunarodnog sajma uređenja i graditeljstva Resta 2013, Vilnius, Litva

Ministarstvo turizma raspisuje javni poziv za identifikaciju razvojnih tu-rističkih projekata prihvatljivih za fi-nanciranje iz strukturnih fondova EU-a u 2013. godini i u financijskoj perspektivi 2014.-2020., u skladu s tematskim ciljevima EU-a i temeljem strateških smjernica razvoja hrvat-skog turizma.

Javnim se pozivom kroz iskaz interesa nositelja turističkih projekata koji ima-ju namjeru aplicirati na strukturne fon-dove EU-a formira baza projekata. Oni se vrednuju kroz stupanj spremnosti te-meljem do sada prikupljene dokumen-tacije i definiranih izvora sufinanciranja potrebnih za realizaciju projekta i aplici-ranje na strukturne fondove EU-a. Time

se namjerava doći do prihvatljivih proje-kata visokog stupnja spremnosti koji će biti usmjeravani na daljnje mogućnosti institucionalne i financijske podrške pre-ma dovršetku pripreme za apliciranje na strukturne fondove EU-a.

Detaljnije informacije na web stranici http:// www.mint.hr/default.aspx?id=8985.

CEPOR - Centar za politiku razvo-ja malih i srednjih poduzeća i podu-zetništva provodi projekt Promocija franšiznog poslovanja u Hrvatskoj uz potporu Civil Society Small Grants Programa veleposlanstva Sjedi-njenih Američkih Država. Cilj pro-jekta je promocija američkih franši-za - Hard Rock Cafe, EmbroideMe, Plan Ahead Events, SuperGreen Solutions, Transworld Business Advisors, IZON Glo-bal Media, Re/Max, Sign-A-Rama, KFC Corporation, Cheeburger Cheeburger, Office 1 SuperStores International, Dairy

Queen i Precision Tune Auto Care - po-tencijalnim ulagačima u Hrvatskoj.

U sklopu projekta održat će se četiri ra-dionice:• Pula, 15. ožujka – Istarska razvojna

agencija IDA• Split, 22. ožujka – CEPOS Centar za

poticanje poduzetništva i obrtništva• Osijek, 28. ožujka – Centar za

poduzetništvo Osijek• Zagreb, 5. travnja – CEPOR Centar

za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništva

Radionice će obuhvatiti teoretski dio o franšiznom poslovanju, te predstavlja-nje američkih franšiza zainteresiranih za širenje na hrvatskom tržištu. Polazni-ci radionica dobit će i publikaciju “Fran-šiza – u pitanjima i odgovorima”, koja sa-drži sve detaljne podatke o navedenim američkim franšizama te odgovore na najčešća pitanja o franšiznom poslova-nju.

Elektronska verzija publikacije moći će se preuzeti od ožujka ove godine na in-ternet stranicama CEPOR-a i poduzet-

ničkih potpornih institucija u Hrvatskoj.Sudjelovanje na radionicama je besplat-no.

Zainteresirani se mogu javiti na kontakt telefon 01/2305-263 ili mail: deterovic@cepor.hr.

Od 18. do 19. travnja 2013. godine u španjolskom Bilbau održava se 19. sajam SINAVAL Eurofishing Elite Exhibition, o kojemu se više informacija može naći na http://www.sinaval.eu/.

U okviru sajma organiziraju se sektorski poslov-ni susreti Marineenergy – Sinaval Brokerage Event 2013. Ciljna grupa sudionika su tvrtke, tehno-

loški centri, istraživački i razvojni instituti..., čija je djelatnost vezana uz brodograđevni i nautič-ki sektor. Susrete organizira Europska poduzetnička mreža u suradnji s većim brojem relevantnih institu-cija. Više informacija o organizaciji susreta i rokovi-ma prijave može se naći na: http://www.b2match.eu/ marinenergy-sinaval2013. Za sudjelovanje nije pred-viđena kotizacija.

CrossTour 2013 naziv je poslovnih susreta tvrtki koje djeluju u području turizma i kreativne indu-strije, a koji će se održati 25. travnja 2013. u Hotelu Riga (http://www.en.hotel-riga.com) u gradu Ruse u Bugarskoj.

Ti poslovni razgovori bit će prilika za sudionike koji dje-luju u ciljanim područjima da se na unaprijed dogovo-renim sastancima susretnu, razgovaraju i razmotre mo-

gućnosti poslovne suradnje. Iako će fokus CrossToura 2013 biti na promicanju Podunavlja, kao i na razvoju zajedničkih turističkih proizvoda ovog ne baš renomi-ranog odredišta, i ostale zainteresirane strane u turiz-mu i kreativnim industrijama su više nego dobrodošle.Sudjelovanje na poslovnim susretima je besplatno.

Stranim touroperatorima/samo kupcima koji se regi-striraju za sudjelovanje do 20. ožujka bit će osiguran

besplatan smještaj i razgledavanje u organizaciji lokal-nih pružatelja usluga. Svi ostali sudionici dobit će po-pust na smještaj u Hotelu Riga.

Osim na poslovnim susretima sudionici će moći besplat-no sudjelovati u još nekim inicijativama u okviru ovog događanja, o čemu će biti obaviješteni nakon potvrde sudjelovanja. Registracija: http://danubetournet.eu/cro-sstour2013/. Službeni jezik događanja je engleski.

Bilbao SiNAVAl

Poslovni susreti CrossTour 2013

identifikacija turističkih projekata za financiranje iz strukturnih fondova Eu-a u 2013. godini

Promocija franšiznog poslovanja u Hrvatskoj

13Broj 3768, 11. ožujka 2013. PREDSTAVLJAMOwww.privredni.hr

I dok mnogi, nažalost, obijaju pragove za-voda za zapošljava-

nje, oni poduzetniji sami si stvaraju radno mjesto. Jedna od takvih je i Bran-ka Ivančić iz slavonskog sela Podgorač, nedaleko od Našica. Obiteljsko, ali i vlastito desetogodišnje iskustvo u pravljenju ko-lača ona je prije tri godine pretvorila u posao osno-vavši Proizvodno-trgo-vački obrt za pečenje ko-lača Tina.

Sve je počelo izradom tzv. slavonskih svatovskih kolača iz kućne radinosti. A kako se dobar glas brzo širi, počele su stizati na-rudžbe za krstitke, zaruke, rođendane, krizme... Teh-nološki suvremeno opre-mljena radionica uz pri-mjenu svih sanitarnih i zdravstvenih kriterija po-trebnih za takvu proizvod-nju nalazi se u Podgoraču, dok je mala prodavaonica smještena u središtu Na-šica.

“Imamo malu hlad-njaču, ali kod nas se ništa ne radi za skladište. Radi-mo prvenstveno po narudž-bi. Tzv. slobodna proda-ja neznatno je zastupljena, tako da se kolači koje do-stavljamo u našu prodava-onicu vrlo brzo prodaju”,

objašnjava Branka Ivan-čić dodajući kako se kola-či mogu naručiti u radioni-ci u Podgoraču, u našičkoj prodavaonici, ali i putem Facebooka. “Bila sam vrlo skeptična kada mi je kći Valentina savjetovala da otvorimo Facebook pro-fil. Međutim, kada smo tim putem uoči prošloga Boži-ća dobili više od stotinu na-rudžbi za kolače, bila sam ugodno iznenađena. No, moram priznati kako mi je draže kada s naručiteljima mogu popričati o tome što žele”, pojašnjava ona.

Ni mrvice konzervansaInače, uz vlasnicu obrta Branku Ivančić trenutačno su zaposlene još dvije oso-be, dok se ovisno o sezo-ni i potrebi posla dodatno angažiraju sezonski zapo-slenici. Prosječno mjeseč-no izrade i do 500 kilogra-ma raznih kolača i torti, ali sve ovisi o tome koliko je svadbi i sličnih događaja.

Osim što proizvode svatovske kolače i torte koji su rezultat prvenstve-no ručnog rada (uz nužnu primjenu strojeva za mi-ješanje i pečenje tijesta), važno je naglasiti kako većina osnovnih sastoja-ka dolazi iz vlastite pro-

izvodnje. “Budući da se suprug bavi ratarstvom i proizvodnjom brašna, u proizvodnji koristimo vla-stito brašno. K tome, jaja, orahe, pekmeze, lješnja-ke, džemove i voćne so-kove najvećim dijelom osiguravamo iz vlastite proizvodnje ili od pozna-tih proizvođača iz okoli-ce”, kaže Branka Ivančić,

dodajući kako ne koriste ni konzervanse.

Pored toga što se mogu naručiti i preuzeti u Podgo-raču ili Našicama, Tina ko-lači se izravno dostavljaju na širem području Slavoni-je i dijela kontinentalne Hr-vatske. Ima dosta narudž-bi za Zagreb, Rijeku i neka primorska mjesta, pa čak i za Njemačku. No, u tom slučaju naručitelji sami or-ganiziraju dostavu. (S.S.)

E tranet Grupa na-stala je prije petnaestak go-

dina u Zagrebu. U počet-ku, tvrtka je poslovala u malom uredu u Dubra-vi, gdje je ujedno bio ser-vis za EFTPOS uređaje za autorizaciju i proved-bu elektroničkih platnih transakcija.

Damir Lesničar, di-rektor Etranet Grupe, kaže kako se posao s vre-menom proširio na cje-lokupno područje elek-troničkih transakcija. “Kontinuiranim praće-njem razvoja tehnologi-je i usavršavanjem dje-latnika, kojih imamo oko 30, nastojimo učinkovito riješiti sve zahtjeve kli-jenata pridržavajući se tehnoloških, sigurnosnih i strukovnih standarda. Svojim klijentima nudi-mo kompletnu uslugu, od konzultacije do im-plementacije modernih i inovativnih rješenja u elektroničkom plaćanju i poslovanju”, ističe. Naj-značajniji segment po-slovanja tvrtke su elek-troničke transakcije, odnosno rješenja i usluge za pametne kartice i kar-tično poslovanje. Tvrtka je prilično je usmjerena i na razvoj vlastitih cloud

rješenja gdje su joj cilja-na skupina mala i srednja poduzeća.

Skupa kreditna sredstvaNajveći klijenti Etraneta su banke i država. “Odno-

si s njima su dobri. Među-tim, uvijek nailazimo na nerazumijevanje za po-slovanje, u smislu spo-re državne administracije ili kod banaka, kad je ri-ječ o potrebi za dodatnim financiranjem. Sredstva za kreditiranje su sku-pa, a uvjeti za izdavanje loši, posebice usporedi-mo li uvjete naših banaka s onima u drugim država-ma. Poslovanje tvrtki u Hrvatskoj bilo bi znatno jednostavnije kada bi ka-matne stope na kredite i državna davanja bili ma-nji i kada bi država napla-ćivala PDV po naplati, a ne, kao što je to sada, po

izdavanju računa”, nagla-šava Lesničar.

Etranet s konkurenci-jom ima korektne odno-se. “U ovom području su sustavi, usluge i razvoj-ni projekti izuzetno slože-ni i zahtjevni te omoguću-ju suradnju tvrtki koje su u nekim drugim slučaje-vima konkurencija. Tre-nutačno imamo nekoliko projekata u kojima sudje-lujemo s drugim tvrtkama koje imaju značajno mje-sto u ovom segmentu”, napominje.

Ulazak Hrvatske u EU idealno se poklopio s planom tvrtke za izlazak na globalno tržište. “Od-ziv koji dobivamo s dru-gih tržišta je odličan, pa prema tome imamo i ve-lika očekivanja za na-predak poslovanja. Nove konkurencije na našem lokalnom tržištu se ne bojimo jer zbog dugogo-dišnjih odnosa i kvalitete koju pružamo zauzimamo čvrst položaj”, kaže on dodavši kako će se tvrtka sljedećih godina usmje-riti na daljnje širenje tr-žišta i komercijalizaciju vlastitih novih proizvoda i usluga. “Stoga, očeku-jemo znatan rast u idućih nekoliko godina”, zaklju-čuje Lesničar.(B.O.)

Partner u elektroničkom poslovanju

Osim što proizvode svatovske kolače i torte koji su rezultat prvenstveno ručnog rada, važno je naglasiti kako je većina osnovnih sastojaka iz vlastite proizvodnje

Klijentima nudimo kompletnu uslugu od konzultacije do implementacije modernih i inovativnih rješenja u elektroničkom plaćanju i poslovanju, ističe direktor Damir Lesničar

OBRT ZA PEČENJE KOLAČA TINA, PODGORAČ ETRANET GRUPA, ZAGREB

Tina kolači se dostavljaju na širem području Slavonije i dijela kontinentalne Hrvatske

Tvrtka će se sljedećih godina usmjeriti na širenje tržišta i komercijalizaciju vlastitih novih proizvoda i usluga

zaposlenih ima Etranet

oko 30(mjesečno se proizvede kolača i torti

do 500 kg (

Slavonski kolači na kućnom pragu

14 Broj 3768, 11. ožujka 2013.HRVATSKA & REGIJA Privredni vjesnik

*vijesti

Ključna odluka za Aluminij u travnjuNa Skupštini dioničara Aluminija 18. travnja dio-ničari će razmotriti izvje-šće o poslovanju u 2011., koju je tvrtka završila s do-biti, te o 2012., koja je za-vršila s gubitkom od 65,8 milijuna KM. Kako tre-ćina temeljnog kapitala i pričuvnog fonda iznosi koliko i gubitak, na dioni-čarima je da donesu odlu-ku - nastaviti s radom, ili zaustaviti Aluminij.

NIS preuzeo OMVNaftna industrija Srbije 1. ožujka je i službeno preu-zela 80 benzinskih crpki OMV-a u BiH. NIS je još u listopadu kupio u 100-po-stotno vlasništvo mre-žu OMV-ovih benzinskih crpki u BiH, skladišta naf-tnih derivata, te predstav-ništvo OMV-a u Sarajevu sa 22 zaposlena. Sve ben-zinske crpke poslovat će pod brendovima Gazprom i NIS Petrol.

Hrvatski izvoz manji U siječnju je izvoz iz BiH iznosio 607 milijuna KM

što je za 8,4 posto više nego u siječnju 2012., dok je uvezeno robe za 1,21 milijardu KM - 2,3 posto više nego u istom lanjskom mjesecu. Pokrivenost uvo-za izvozom iznosila je 59,4 posto, uz deficit od 414 milijuna KM. Izvoz u Hr-vatsku iznosio je 84,2 mi-lijuna KM uz rast od 18,5 posto, a uvoz 120,8 miliju-na KM što je pad od 13,2 posto.

Moguć i treći prijelaz?U pregovorima predstav-nika BiH, Hrvatske i EU-a dogovorena je mogućnost da se, ustreba li, osim Gra-diške i Bijače otvori i treći granični prijelaz za izvoz BiH-roba biljnog i živo-tinjskog podrijetla, a riječ je o Izačiću kod Bihaća. To je izjavio Ratko Ko-vačević, glasnogovornik Uprave za indirektno opo-rezivanje BiH.

Zdravko Latal latal@privredni.hr

O d brojnih obeća-nja i najava po-litičara kako će

ove godine započeti rea-lizacija velikih radova iz područja energetike, ru-darstva i cestogradnje, vrijednih više od dvije milijarde konvertibilnih maraka, za sada je jedino intenzivirana gradnja au-toceste na koridoru V.c i to na području Federaci-je Bosne i Hercegovine. U Republici Srpskoj prošle su godine završeni radovi na autocesti Banja Luka-Bosanska Gradiška, dok

je za ovu godinu najav-ljen početak gradnje auto-ceste Banja Luka-Doboj, i to prve dionice od Dobo-ja do Dervente u dužini od oko 20 kilometara. No, kada će ti radovi i početi nije poznato, jer je potreb-no još dosta posla na izra-di projektne dokumenta-cije. Ne zna se ni kada će početi radovi na koridoru V.c na područaju srpskog entiteta od Doboja prema sjeveru. Pad vlade RS-a će se odraziti i na dinami-ku ovih radova. U Federa-ciji BiH u funkciji je oko 50 kilometara autoceste od Sarajeva prema Zenici.

Ubrzani radovi na prijelazu BijačaProteklog vikenda radnici bosanskohercegovačkog konzorcija Euroasfalta, ŽGP-a, Entea i Butmi-

ra su u rekordnom roku od sedam mjeseci zavr-šili probijanje desne cije-vi tunela Vijenac u dužini od tri kilometra i vrijed-nosti 18 milijuna eura, što je omogućio kredit Europ-ske banke za obnovu i ra-zvoj. Valja napomenuti da se do kraja iduće godine planira završetak radova na još desetak kilometara ceste do Zenice. Do tada investitor - Javno poduze-će Autoceste FBiH - pla-nira i završetak izuzetno složenih radova na sara-jevskoj zaobilaznici i au-tocesti do Tarčina prema Mostaru, ukupno dugoj 20 kilometara.

U završnoj fazi je iz-gradnja dionice od gra-ničnog prelaza Bijača do Kravica, a intenzivno se gradi i dionica do Me-đugorja duga 10 kilome-tara. Posao na prijelazu Bijača bit će privreme-nim rješenjima završen do 30. lipnja kako bi 1. srpnja, kad Hrvatska po-stane punopravna članica EU-a, taj granični prije-laz za proizvode animal-nog porijekla bio u funk-

ciji. Direktor Uprave za indirektno oporezivanje BiH Miro Džakula ne-davno je najavio kako će se privremenim rješenji-ma do 30. lipnja omogu-ćiti transport i carinski pregledi na oba prijelaza, Bijača i Bosanska Gra-diška. Izvođač radova iz Širokog Brijega će na Bi-jači raditi u tri smjene, a s lokalnim vlastima Bo-sanske Gradiške posti-gnuta je suglasnost da će se do izgradnje carin-skog terminala i mosta preko Save, koji će po-vezivati autocestu Banja Luka-Gradiška s mrežom autocesta u Hrvatskoj, postojeći prijelaz proši-riti s po još jednom ula-znom i izlaznom trakom.

Da su radovi na kori-doru V.c intenzivirani po-kazuje i podatak po ko-jem je do kraja 2010. od odobrenih kredita Europ-ske banke za obnovu i ra-zvoj povučeno 9,6 miliju-na KM, a do kraja 2012. 121,3 milijuna KM. Slič-no je i s Europskom in-vesticijskom bankom od koje je do 2010. povuče-

no 18,9 milijuna KM, a do 2012. 127,7 milijuna KM.

Ove godine bit će otvoreno nekoliko novih gradilišta, primjerice na dionici autoceste od gra-nice Hrvatske na sjeve-ru, od Svilaja do Odžaka, a treba započeti i grad-nja mosta preko Save kod Svilaja, koji će se graditi zajedno s Hrvatskom, te zaobilaznice kod Zenice.

Gradnja ne usporavaGradnja nije značajni-je usporena ni zbog loših vremenskih uvjeta u siječ-nju i veljači, a najinten-zivnije se, kako kaže inve-stitor, radi na jugu zemlje, potom u tunelu Vijenac te na sarajevskoj zaobi-laznici gdje je tri dionice dobila turska kompanija Cengiz Insaat uz bosan-skohercegovačke koope-rante. Ukupna vrijednost do sada potpisanih ugo-vora iznosi 835 milijuna KM, ali za održavanje sa-dašnje dinamike radova na koridoru V.c osim kre-ditnih sredstava bit će po-trebna i novčana podrška vlade FBiH.

BOSNA I HerceGOVINA: rAdOVI NA (NOVIM) ceStAMA

Intenzivira se gradnjaOve godine bit će otvoreno nekoliko novih gradilišta, a treba započeti i gradnja mosta preko Save kod Svilaja te zaobilaznice kod Zenice

Za održavanje sadašnje dinamike radova na koridoru V.c bit će potrebna i novčana podrška

vlade FBiH

povučeno kredita EBRD-a za koridor V.c do kraja 2012.

121,3 mil KM(

Ministri poljoprivrede regije - Srbije, Hrvat-ske, Makedonije, Bosne i Hercegovine te Repu-blike Srpske - susreli su se u utorak u Beogradu kako bi razmatrali pro-bleme iz djelokruga si-gurnosti hrane. Ministarstvo poljoprivre-de Hrvatske priopćilo je kako se na sastanku raz-govaralo o povećanim ko-ličinama aflatoksina koji nije samo regionalni već i širi problem. Ministri su se usuglasili kako će po-jačati monitoring stoč-ne hrane i mlijeka, po-oštriti razinu higijenskih uvjeta u javnim i ostalim

skladištima, unaprijedi-ti komunikaciju stručnih i inspekcijskih službi u re-giji, te razmjenjivati isku-stva održavajući redovite sastanke.

Hrvatski ministar Ti-homir Jakovina ponudio je da zemlje regije koriste zagrebački Zavod za jav-no zdravstvo Dr. Andri-ja Štampar kao referentni laboratorij za ispitivanje kvalitete mlijeka u regiji. Nazočni ministri poljopri-vrede, stoji u priopćenju Ministarstva, prihvatili su ovu inicijativu te su do-govorili da će za mjesec dana održati novi sastanak u Sarajevu. (PV)

MInIStRI O aFLatOkSInIMa

Štampar referentni laboratorij za regiju

15Broj 3768, 11. ožujka 2013.www.privredni.hr

trebao bi iskeširati za DDOR

100 mil €

Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

A grokor Ivice To-dorića ne krije da želi posvojiti

slovenski Mercator. Ma-tjaž Rakovec, predsjed-nik uprave Zavarovalni-ce Triglav, u ispovijedi poslovnom dnevniku Fi-nance, ovih dana priznao je da žarko želi posvojiti Croatia osiguranje. Uspi-ju li vodeći ljudi Agroko-ra i Zavarovalnice Triglav adoptirati mete svojih preuzimateljskih ambici-ja, budućnost će ih pam-titi kao prodorne operativ-ce najveće privatizacijske trampe među susjedima. Mi vama Mercator, vi nama Croatia osiguranje!

Preuzimateljske zazubiceJe li realno očekivati da dvosmjerne preuzimatelj-ske zazubice koje tako snažno struje preko Sutle i Kupe, u konačnici i za-vrše proširenjima kako ih priželjkuju i na kojima in-tenzivno rade poduzet-ni adoptanti u Zagrebu i Ljubljani? Špekulacije na osnovi dostupnih poda-taka, a njih je malo jer ih

ključni protagonisti kriju kao zmija noge, ipak daju naslutiti da je Agrokor u određenoj prednosti. Ovo je Agrokoru drugi pohod na Mercator. Bio je str-pljiv sve vrijeme sloven-skih odbijanja. Usput je stekao vrijedna iskustva te upoznao igrače iz prvog plana, ali i one iz pozadi-ne. Agrokoru idu u prilog i trenutačne okolnosti na svjetskom tržištu koje nije previše zagrijano za akvi-zicije. U Sloveniji ne kriju da su ljuti na banku ING koja se baš i nije iskaza-la u pronalaženju kupaca za 53 posto dionica Mer-

catora. Sve sluti na to da je Agrokor ostao jedini strateški ulagač. Uz njega interes za kupnju i dalje iskazuje nekoliko investi-cijskih fondova koje Mer-cator zanima onako kao što prekupce zanima sta-ri automobil. Ušminkaj i prodaj!

Vrijeme kao preprekaMatjaža Rakovca čeka-ju mnogo teže prepre-ke. Najveća je – vrijeme. Croatia osiguranje i srp-ski osiguravatelj DDOR idu brzo u prodaju. Za Rakovca to je posljednja šansa da se Zavarovalnica

Triglav etablira kao vode-ći osiguravatelj na Balka-nu. Uvjeren je da Croa-tia osiguranje može dobiti za 300 milijuna eura, a da za DDOR treba iskešira-ti 100 milijuna. Slovenski osiguravatelj ne raspola-že tolikim novcem. Osim toga, vlada Janeza Jan-še stavila je Zavarovalni-cu Triglav na popis tvrtki iz kojih je država naja-vila definitivno povla-čenje. Do svibnja, kada se očekuje sljedeći ko-rak u privatizaciji Croa-tia osiguranja, slovenski osiguravatelj treba dobi-ti novog vlasnika, a i taj

se mora hitno suglasiti s predloženim proširenjem u regiju. U intevjuu Fi-nancama Matjaž Rakovec potrudio se potanko obra-zložiti tvrdnju da je organ-ski rast dugotrajan, teži i neusporedivo skuplji od rasta koji se može postići preuzimanjima. Rakovec time šalje paničnu poruku slovenskoj politici da ne propusti jedinstvenu prili-ku za osiguravateljsko za-posjedanje Balkana. Na žalost, poruku nema tko primiti. Stara vlada ogra-ničena je samo na tehnič-

ke poslove. Mandatarka Alenka Bratušek tek sla-že koalicijsko rogovlje u funkcionalnu tvorbu. U preuzimateljskoj klepsi-dri pijesak neumoljivo istječe. Rakovec bi ku-povao, za što nema nov-ca, a i sam najprije treba biti prodan ili dokapitali-ziran.

SLOVENSKA VLASNIČKA PRESLAGIVANJA

Prekogranične ambicije u vremenskom škripcuTeško ostvariva nakana: Zavarovalnica Triglav želi preuzimanjem osiguravateljskih tvrtki – Croatia osiguranja u Hrvatskoj i DDOR-a u Srbiji – povećati udjel u regiji Adria na 35 posto

Agrokoru u drugom pohodu na Mercator idu u prilog i trenutačne okolnosti na svjetskom tržištu

*vijesti

Opet obvezne, ali i niže članarineMali odziv slovenskih obrt-nika – 25. travnja 2012. go-dine izašlo ih je samo 18,1 posto na referendum ko-jim je poništeno obvezno članstvo u Obrtnoj zbornici Slovenije – sada se koristi kao razlog za preispitiva-nje sporne odluke. Vodstvo Obrtne zbornice sada uz pomoć stranke Socijalnih demokrata, važnog čla-na koalicije koja sastavlja novu vladu, pojačano radi na tome da se sustav vra-ti na obvezno članstvo. Za-stupnici SD-a amandma-nima su već zatražili da se članarine vrate u odgovara-jući zakon, uz poseban za-htjev da budu svakako niže nego što su sada. Slovenski obrtnici, ovisno o broju za-poslenih, plaćaju mjesečnu članarinu u rasponu od 10 do 50 eura.

Fructalu ne treba ovogodišnji urod bresakaFructal iz Ajdovščine, koji je lani prešao u vlasništvo srpskog Nectara, šokirao je voćare u Vipavskoj doli-ni porukom da ove godine neće otkupljivati breskve te da stoga nađu druge kupce za 1500 tona ugovo-renih isporuka. Za ponov-ni otkup bresaka u Fructalu najavljuju da će biti zainte-resirani u 2014. godini, na-kon što potroše nagomi-lane zalihe voćne kaše. U susjednoj Italiji otkupne ci-jene za svježe breskve kre-ću se između 9 i 11 centi. Fructal je lani otkupljivao breskve po 25 centi za ki-logram.

Cimos još prodaje Litostroj PowerNovi predsjednik Nadzor-nog odbora Cimosa Vojko Antončič negirao je tvrd-nju da je Cimos insolven-tan. Također je potvrdio da se još čeka odgovor polj-skog financijskog fonda Innova Capital s ponudom za kupnju tvrtke Litostroj Power. Prodaja dijela biv-šeg Litostroja (turbine) va-žan je dio plana financijske sanacije skupine Cimos.

Ima razloga zaključiti da je Matjaž Rakovec požurio s objavom procjene o rekordnoj dobi-ti ostvarenoj u prošloj godini vjerojatno stoga da bi Zavarovalnicu Triglav prikazao što do-padljivijom mogućim kupcima. Iznimno dobar rezultat Rakovec objašnjava činjenicom da u posljednjih nekoliko godina nije bilo većih štetnih događaja te da se uspjelo smanji-ti opseg rizičnih osiguranja. Ako je tome tako, kako onda objasniti da je Triglav u posljed-njem kvartalu 2011. godine ostvario samo 395.000 eura dobiti, a da je četvrti kvartal prošle godine donio rekordnih 23,4 milijuna eura. Bivša dugogodišnja predsjednica upra-ve Nada Klemenčič javno je optužila Rakovca rekavši da su prošlogodišnji rezultati po-sljedica bilančnih manipulacija. Od teških objeda Rakovec se pokušao zaštititi lakon-skom tvrdnjom da je nezahvalno komentirati rezervacije ovako na daljinu. Poručio je bivšoj čelnici Triglava da će se on u njezinim godinama “baviti unucima, umjesto ne-stručnim improvizacijama na teme kojima je svojedobno dobro vladala”.

Matjaž Rakovec potvrdio je da Zavarovalnica Triglav nema u Hrvatskoj nikakvih loših iskustava ni spoznaja

da bi ih stranke izbjegavale zbog razloga povezanih sa zaštitom nacionalnih in-teresa. “U Hrvatskoj zasigurno takvih poteškoća nemamo”, rekao je Rakovec, priznajući da je tržišni udjel slovenskog osiguravatelja premali, da je manji od

pet posto u Hrvatskoj i ispod četiri posto u Srbiji, te da se

najbrže može povećati pre-uzimanjima.

Odakle iznenadna dobit Hrvatskoj priznaju tržišnu korektnost

Rakovec je uvjeren da može dobiti CO

za 300 mil €( (

16 Broj 3768, 11. ožujka 2013.STIL Privredni vjesnik

*vijesti

Kultura svimaU Ministarstvu turizma održana je radionica na kojoj je predstavljen pro-jekt Europske komisije Calypso - Kultura dostup-na svima, na kojoj su hr-vatski predstavnici i par-tneri iz Malte i Finske razmijenili iskustva u im-plementaciji tog projekta s naglaskom na rad u po-dručju pristupačnog tu-rizma. Uz to, predstavnici udruga osoba s invalidite-tom predstavili su projek-tne aktivnosti koje provo-de s ciljem olakšavanja putovanja i svakodnevnog života osobama s poseb-nim potrebama.

Izbor za Europsku destinaciju izvrsnostiGlavni ured Hrvatske tu-rističke zajednice, uz su-glasnost Ministarstva tu-rizma raspisao je Javni poziv za nacionalni iz-bor za Europsku destina-ciju izvrsnosti (EDEN) 2012./2013. godine na temu Pristupačni turizam.

Projekt Mreža vinskog turizma

Projekt Mreža vinskog tu-rizma - ViNe financiran iz Programa IPA prekogra-nične suradnje Hrvatska-Crna Gora predstavljen je proteklog tjedna u Du-brovniku. Riječ je o pro-jektu ukupne vrijednosti 3,5 milijuna kuna, a nosi-telj projekta je Razvojna agencija DUNEA sa župa-nijskom Udrugom vinara. Partneri s crnogorske stra-ne su Općina Cetinje, Tu-ristička zajednica Ceti-nja i Udruga vinara Crne Gore.

Pisanica od srcaČetvrtu godinu zaredom Turistička zajednica Ko-privničko-križevačke žu-panije u sklopu projekta Pisanica od srca organi-zira jedinstvenu izložbu velikih uskršnjih pisanica na otvorenom. Izložba ve-likih pisanica postavljena je na Zrinskom trgu u Ko-privnici, a bit će otvorena do 18. ožujka.

Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

N akon višego-dišnjeg zasto-ja zbog admini-

strativnih i investicijskih problema, izgleda da će se jedan od trenutačno naj-većih europskih projekata izgradnje turističkog re-sorta Croatian dream ipak pokrenuti. Taj bi se resort, za koji je ideja nastala pri-je desetak godina, tre-bao izgraditi na područ-ju zvanom Tri sestrice (tri uvale), udaljenom 27 ki-lometara sjeverno od Du-brovnika, između Slanog i Stona.

Turistički resort Cro-atian dream ili Dubrov-nik Pearl Zone, kako ga još nazivaju, prostirat će se na 5000 hektara, a uku-pna vrijednost investicije je pet milijardi eura.

Na izradi projekta su-djelovali su i neki svjet-

ski poznati arhitekti koji su osmislili izgled goto-vo cijelog novog turistič-kog grada kategorije pet zvjezdica, sa sedam resort hotela, 221 vilom, 500 apartmana, golf terena sa 27 rupa koji će se prosti-

rati na 208 hektara povr-šine, megamarinom na 12 hektara površine, film-skim studijem, zračnom lukom za poslovne zrako-plove, poslovnom zonom te brojnim sportskim i za-bavnim sadržajima.

Najveći svjetski turistički brendovi“Zamislili smo resort po uzoru na slične projek-te u Dubaiju, ali je njego-

va realizacija zapela zbog mnogih administrativnih prepreka. Naime, kupo-vina zemljišta na područ-ju Tri sestrice trajala je sedam godina jer je tre-balo pronaći nasljedni-ke svih usitnjenih parce-la. Sada su ti problemi iza nas jer smo dobili sve po-trebne dozvole i pronaš-li dio investitora koji do-laze iz Amerike, Hong Konga i Singapura”, re-

kao je Vicenco Blagaić, idejni tvorac projekta i vlasnik tvrtke Profectus Grupa, te dodao kako će se uskoro krenuti u prvu fazu izgradnje. Pot-kraj ove godine napravit će se parcelizacija toga područja i početi gradi-ti potrebna infrastruktu-ra. Prvi dio turističkog resorta zauzimat će oko 40 hektara površine, a u njegovu izgradnju uložit

će se 920 milijuna eura. Predviđa se da će izgrad-nja prve faze završiti za tri godine.

“U Dubrovnik Pe-arl Zone planiramo dove-sti neke od najvećih svjet-skih turističkih brendova, a već smo s nekim svjet-skim hotelskim lancima potpisali ugovore za pre-uzimanje sedam hotela u tom resortu. Osim klasič-nog odmorišnog turizma, u tom će se resortu razvi-jati kongresni, zdravstve-ni i medicinski te sport-ski turizam, a organizirat će se i razni eventi”, ista-knuo je Blagaić. No ni to nije sve, jer će nova turi-stička destinacija prido-nijeti razvoju poljoprivre-de i proizvodnji organske hrane, a gostima u hoteli-ma i brojnim restoranima unutar resorta nudit će se, među ostalim, hrvatska jela spravljena od doma-ćih namirnica.

Novi turiStički reSorti

turistički grad nalazit će se na području zvanom tri sestrice, 27 kilometara sjeverno od Dubrovnika, između Slanog i Stona, a prostirat će se na 5000 hektara

Zamislili smo resort po uzoru na slične

projekte u Dubaiju, kaže Blagaić

vrijednost projekta Dubrovnik Pearl Zone

5 mlrd €(

O tome kakvi su novi svjetski tu-ristički trendo-

vi te cijene aranžmana, smještaja i zrakoplovnih karata za putovanja u Hr-vatskoj i svijetu bit će ri-ječi na drugom međuna-rodnom sajmu turizma Place2go koji se od 15. do 17. ožujka održava u zagrebačkom Boćarskom domu. Uz potporu Grada Zagreba i zagrebačke Tu-rističke zajednice, Hrvat-

ske turističke zajednice i Udruge hrvatskih putnič-kih agencija sajam orga-nizira tvrtka Studio Da-mjana, izdavač hrvatskog turističkog magazina Pu-tovanja za dvoje koji ima pet franšiznih izdanja - u Francuskoj, Njemačkoj, Sloveniji, Srbiji te Bosni i Hercegovini. Na sajmu će svoje proizvode i pro-grame predstaviti više od 168 izlagača iz 15 zemalja među kojima su Indonezi-

ja, Katar, Tunis, Tajland, Malta, Amerika, ali i naša tradicionalna emitivna tr-žišta poput Njemačke, Ita-lije, Austrije i Slovenije.

U sklopu sajma odr-žat će se izložba na kojoj će američko veleposlan-stvo predstaviti promo-tivni materijal tridesetak najatraktivnijih američkih turističkih odredišta, po-sebice onih vezanih uz pu-tovanja vlakom. Za posje-titelje sajma održat će se

i nagradna igra Place2go putovnica, a za nagrade će se trebati malo pomučiti. Naime, posjetitelji će mo-rati “proputovati” sajmom i sakupiti pečate u svojoj posebnoj putovnici - kata-logu sajma. Sajam će ima-ti i posebnu gastro ulicu u kojoj će hrvatski i svjetski kuhari demonstrirati vje-štine predstavljajući poje-dine svjetske kuhinje. Na lani održanom prvom iz-danju sajma Place2go su-

djelovalo je 104 izlagača iz 13 zemalja, a posjetilo ga je 13.000 po-s j e t i t e l j a . (S.P.)

MeđuNaroDNi SajaM turiZMa

ponovno u ZagrebuNa sajmu će svoje proizvode i programe predstaviti više od 168 izlagača iz 15 zemalja

Place2go

Uskoro će zasjati dubrovačka perla

cijena prve faze gradnje

920 mil €(

17Broj 3768, 11. ožujka 2013. HRWWWATSKAwww.privredni.hr

Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

P rojekt portala Srednja.hr Ide-ja godine – no-

vim tehnologijama do po-slovnog uspjeha, kojim su srednjoškolci iz cijele Hr-vatske predstavili poslov-ne planove i ideje nedav-no je završen. U sklopu tog projekta zadnjih neko-liko mjeseci tražila se naj-bolja srednjoškolska ideja popraćena poslovnim pla-nom i tehnološkim rješe-njem koje će dovesti do njene realizacije.

Stručni žiri odlučio je kako prvo mjesto i nagra-da za najbolju srednjoš-kolsku ideju godine pripa-da timu projekta Croatian Beaches iz varaždinske Prve gimnazije. Drugo mjesto odnio je projekt Transito iz Srednje škole Oroslavje, a treće mjesto osvojio je učenički pro-jekt S.E.E.P. (Samoodrži-vi eko edukacijski park) grada Graza iz Gimnazi-je u Puli.

Dora Dubravec iz tima projekta Croatian Beaches kaže kako je do ideje za razvoj ove apli-kacije za iPhone došla s druge dvije članice eki-pe, Evom Perković i Mir-nom Lazar. “Razmišljale smo o idejama s tehnološ-kim rješenjem koje bi mo-gle razraditi i realizirati. Nakon nekoliko odbače-nih ideja sjetila sam se si-tuacije s prošlogodišnjeg ljetovanja kada sam s ta-tom i bratom tražila pla-žu na kojoj bismo mogli provesti dan, a našli smo

je tek nakon sat vremena. Tada smo malo diskutira-le kako riješiti taj problem traženja plaža i osmisli-le smo jednostavnu apli-kaciju preko koje bi ko-risnici mogli tražiti plaže na hrvatskoj obali”, objaš-njava.

Od smišljanja ide-je preko izrade poslov-nog plana do prezentacije prošlo je otprilike tri mje-seca. “Zasad je ideja još samo ideja. No vrlo sko-ro planiramo početak nje-ne realizacije. Trenutač-no tražimo i razmišljamo o detaljima kako bismo, kada krenemo s realiza-cijom, taj dio odradile što brže i sa što manje poteš-koća”, ističe.

Četiri dana za planDrugonagrađena aplika-cija Transito omoguća-va korisnicima kupnju karata, pregled trenutač-

nih lokacija i upute za najučinkovitije i najlak-še korištenje javnog pri-jevoza.

Matija Marija, je-dini član ovog tima, na-pominje kako je na ideju došao tijekom vožnje au-tobusom u školu. “Budu-ći da svaki dan tako putu-jem, tražio sam aplikaciju koja bi mi omogućila pla-ćanje vozne karte pomoću smartphonea i koja bi po-kazivala kada dolazi slje-deći autobus, njegovu tre-nutačnu lokaciju na karti i koliko još imam do odre-dišta ili stanice”, kaže.

Međutim, kako nije pronašao takvu aplikaci-ju, počeo je raditi na njoj. “Ključni trenutak bio je kad sam vidio ovo natje-canje i tada sam odlučio dovršiti sučelje i napisati poslovni plan te se prija-viti na natjecanje”, nagla-šava on. Ideju je razvijao

dulje vrijeme, poslov-ni plan napisao je za oko četiri dana, a sučelje za mobilnu aplikaciju mu je oduzelo najviše vremena. “Nadam se kako ću usko-ro pronaći partnera ili više njih koji će biti spremni uhvatiti se u koštac s pro-gramiranjem. Razgovarao sam s nekoliko relevan-tnih ljudi koji su zainte-resirani za ovu aplikaci-ju jer takvo što ne postoji. Uskoro projekt planiram predstaviti zainteresira-nim ulagačima”, napomi-nje Marija dodavši kako

ima još jednu ideju oko olakšavanja posla turistič-kim agencijama. No, ona je još u povojima i nema tako veliki potencijal kao Transito.

Potpora dizajnerskog studijaProjekt S.E.E.P. grada Graza je eko inovativna ideja u sklopu međuna-rodnog projekta Mladie-koin. Cilj projekta bio je mladima pružiti moguć-nost upoznavanja s po-duzetništvom te osmisliti ekološki osviještenu ide-ju. Sebastian Dovičin, član tima S.E.E.P. grada Graza, kaže kako je pro-jekt bio podijeljen u podu-zetničke krugove ili kru-žoke, kroz koje se učilo o poduzetništvu.

“S.E.E.P. je zapra-vo mnoštvo manjih ideja osmišljenih tijekom kru-žoka te spojenih u slože-nu cjelinu. Projekt Mla-diekoin trajao je ukupno dvije godine, a u posljed-njih godinu dana projekta S.E.E.P. upotpunjavan je i usavršavan pojedinim sit-nim, ali ne manje bitnim detaljima: od rješavanja raznih problema, preko izrade poslovnog plana, do završnog izgleda po-stignutog 3D projekcijom u kojoj nam je uvelike po-mogao pulski dizajnerski studio 2pixel”, objašnjava Dovičin.

Trenutačno, S.E.E.P. je u potpunosti razrađena ideja koja očekuje reali-zaciju. Da bi projekt zaži-vio, trebaju mu pojedinci ili organizacije, tj. pokre-tači realizacije. “Naša je

velika želja da se ideja re-alizira, stoga smo je pred-stavili mnogim pojedinci-ma i organizacijama te se s njom prijavili i na pro-jekt Ideja godine, koji nam je bio jedan od po-ticaja za dalje. Jedna od istaknutijih osoba zainte-resiranih za naš projekt je pulski gradonačelnik Bo-ris Miletić, koji je izjavio kako će učiniti sve što je u njegovoj moći da pota-kne njegovu realizaciju”, ističe.

Nadalje, veliku podrš-ku dala je Istarska razvoj-na agencija (IDA), koja je ujedno i partner projek-ta Mladiekoin te njegov predstavnik za Istarsku županiju. “Naime, ona nam je i ponudila moguć-nost sudjelovanja u pro-jektu te bila uz nas tije-kom cjelokupnog razvoja. Nadamo se i financijskoj potpori Europske unije, koja je jedan od inicija-tora projekta Mladieko-in te je osigurala novčana sredstva potrebna za nje-govu provedbu. Naravno, otvoreni smo i za sve dru-ge ulagače koji će prepo-znati potencijal S.E.E.P.-a i pomoći nam u njegovom ostvarenju”, naglašava.

Pobjednici natječaja za nagradu su dobili struč-no putovanje u München i Frankfurt, gdje će obići ne-koliko prestižnih visokoš-kolskih ustanova. Partneri Ideje godine - Visoko uči-lište Algebra i Visoka škola za financije i pravo Effec-tus - pobjedničkom će timu osigurati i poduzetničko savjetovanje oko daljnjeg razvoja projekta.

NOvim idejama dO pOslOvNOg uspjeha

pametnim telefonom brže do plažeZadnjih nekoliko mjeseci tražila se najbolja srednjoškolska ideja popraćena poslovnim planom i tehnološkim rješenjem koje će dovesti do njene realizacije. pobijedio je projekt Croatian Beaches iz varaždinske prve gimnazije

drugonagrađena aplikacija Transito omogućava kupnju karata, pregled lokacija i upute za najlakše korištenje javnog prijevoza

članice su pobjedničkog tima trebalo im je od ideje do izrade poslovnog plana

3 djevojke oko 3 mjeseca( (

18 Broj 3768, 11. ožujka 2013.PST! Privredni vjesnik

KNJIGOMETARPripremila: Vesna Antonić

Joel FuhrmanSuPerImunITeTPlanetopija

Joel Fuhrman, specijalist za prevenciju i liječenje bolesti, godinama ljudima pomaže da prehranom postignu opti-malni imunitet. Osnovu naše prehrane trebale bi činiti na-mirnice kao što je zeleno lisnato povrće, a izrazito važnim namirnicama smatra nar, sve vrste luka, kupus, blitvu, ra-štiku, brokulu, gljive, bobičasto voće, mahunarke i sjemen-ke. Njegova se piramida prehrane stoga pomalo razlikuje od one na koju smo navikli jer njezinu najširu bazu čini povrće (što ne uključuje krumpir).

DaPhne ShelDrIckaFrIčka lJubavna PrIčaDvostruka duga

Ova knjiga je priča o ženi koja se čitavog života borila za očuvanje divljih životinja u Keniji. To je priča o životinjama poput slonice Eleanor koja je bila među prvim životinjama koje je Daphne Sheldrick othranila. To je i priča o borbi pro-tiv krivolova, o borbi protiv masovnog odstrijela slonova i o neumornom lobiranju Daphne Sheldrick za zabranu tr-govine slonovačom. To je i priča o Daphninom pokojnom suprugu Davidu čiji je pionirski rad pokazao da su slonovi inteligentna i društvena bića.

noam chomSkYSuSTavI moĆINaklada Ljevak

U ovoj zbirci razgovora Chomsky propituje najneposredni-je i najvažnije teme: budućnost demokracije u arapskome svijetu, financijsku krizu u Europi, raspad tradicionalnih političkih institucija u Americi i uspon pokreta Occupy. Kao i uvijek, Chomsky ideje iznosi slikovito i pristupačno, beskompromisno principijelno i uz spoznaje koje pojašnja-vaju mnogo toga. Poznati svjetski aktivist i lingvist govori i o biološkom usvajanju jezika, o važnosti čitanja i literaturi koja je utjecala na njegovu osobnu i političku misao...

TvrTko vukovIĆTko Je u raZreDu uGaSIo SvJeTlo?Meandarmedia

U ovoj knjizi Vuković polemizira s tradicionalnim peda-goškim metodama i s tradicionalnim pristupima lirici. Na-dovezujući se na Bourdieuovu raščlambu školskog i aka-demskog sustava u Francuskoj, Vuković zaključuje kako u domaćem kontekstu te institucije, služeći se lirikom kao nastavnim pomagalom ili kao prestižnom znanstvenom temom, oblikuju i proizvode subjekte podložne podjarmlji-vanju. Kao alternativu tome Vuković nudi nacrt za novi stu-dij lirike...

anDerS De la moTTeIGraZnanje

Henrika HP Petterssona novi mobitel poziva na igru alter-nativne stvarnosti (I. A. S.) koja se odvija usred švedskog društva. HP uskoro shvaća da je ono što se isprva činilo kao nevina igra, zapravo nešto mnogo neugodnije. Inspek-torica Rebecca ima kontrolu nad svojim životom i ambici-oznu karijernu kartu. No, netko tko zna previše o njezinoj prošlosti ostavlja joj prijeteće poruke. HP-ov i Rebeccin svi-jet neizbježno se preklapaju. Ali ako je stvarnost samo igra, što je onda stvarno? Inače, “Igra” je prvi dio I. A. S. trilogije.

metalni proizvodiKuna, Banova Jaruga. Tvrtka proizvodi dvorišne i balkonske ograde, stepe-nišne rukohvate, razne vr-ste garažnih vrata, prozo-ra, različite roštilje, peke, rašlje, ražnjeve, proizvode za kolinje (preše za čvar-ke, topove za kobasice, tepsije, kotlove, stolove, korita, cengere...), stalke za svatovske torte, stalke za božićna drvca i mnoge druge proizvode od obič-nog i inox materijala, te nude usluge zavarivanja u svom prostoru i na tere-nu. Nude i kooperacijske poslove. Kontakt: Nikola Kuna, nikola.kuna@sk.t-com.hr, +385 44 668206, +385 91 5008840.

laboratorijske i industrijske pećiElektrosanitarij, Sve-ta Nedelja, www.elektro-sanitarij.hr. Tvrtka pro-izvodi laboratorijske i industrijske peći i opre-mu te razvija i proizvo-di specijalne termoteh-ničke uređaje. Kontakt: Adnan Džendžo, adnan@elektrosanitarij.hr, +385 1 3370099.

Podovi i premazi za betonITS Kem podovi, Zagreb, www.its-kem.hr. Tvrtka prodaje epoksidne i po-

liuretanske podove i pre-maze za beton, epoksidne i poliuretanske mortove i mase za izravnavanje be-tona. Nudi dvokomponen-tna ljepila i mase za zalije-vanje elektronike. Tvrtka nudi i ugradnju industrij-skih i dekorativnih po-dova, kiselootpornu za-štitu betona, te ugradnju poliuretanskih i epoksid-nih premaza vlastite pro-izvodnje. Kontakt: Silvije Štetić, silvijestetic@its-kem.hr, +385 1 3498592, +385 98 278568.

Suradnja u proizvodnji Pvc ogradaBrest, Zadar, www.brest.hr. Tvrtka se bavi proi-zvodnjom PVC ograda (u kojima se nalaze čelič-ni pocinčani profili). Tra-ži kooperante na području Hrvatske, Slovenije i Bo-sne i Hercegovine (brava-re, bravarske radnje). Kon-takt: Ivana Šarinić, ivana@brest.hr, +385 23 312310.

SuradnjaDanko promet, Nova Rača. Tvrtka je registrira-na za proizvodnju piljene građe i impregnaciju drva. Traži nove klijente za su-radnju iz Zapadne Europe. Kontakt: Danko Popović, danko.promet@pu.t-com.hr, +385 43 267020.

SuradnjaSame Deutz-Fahr Žeteli-ce, Županja. Tvrtka tra-ži male i srednje poduzet-nike u metalnoj industriji i preradi plastičnih ma-terijala zainteresirane za suradnju. Kontakt: Vla-do Matijašić, vlado.ma-tijasic@sdfgroup.com, +385 32 820700, +385 98 269063.

Suradnja u distribucijiJadran Galenski labora-torij, Rijeka, www.jgl.hr. Tvrtka JGL proizvo-di preko 200 artikala po-dijeljenih u tri strateške jedinice: Rx, OTC i koz-metička poslovna jedini-ca. Zapošljava 375 djelat-nika. Trenutno je završen ciklus ulaganja u proi-zvodne pogone koje su certificirali EU i GMP. Tvrtka traži poslovne par-tnere koji mogu predsta-viti te distribuirati ključ-ne marke JGL-a na novim tržištima. Dokazane mar-ke tvrtke, poput Aqua Marisa, Vitalije i Adri-encea, inovativni su pro-izvodi vrhunske kakvo-će koji mogu na privlačan način proširiti vašu po-nudu. Kontakt: Geor-ge Zebić, Jasmin Huljaj, jasmin.huljaj@jgl.hr, ge-orge.zebic@jgl.hr, +385 51 660740.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

IZBOR IZ NADMETANJA

hrvaTSkausluge održavanja fontanaZagrebački holding na-bavlja usluge održavanja fontana na lokaciji Hr-vatske bratske zajedni-ce. Rok dostave ponuda je 27. ožujka.

hrana za životinjeMinistarstvo obrane Re-publike Hrvatske nabavlja hranu za životinje (služ-bene pse). Rok dostave ponuda je 27. ožujka.

oprema za sustave videonadzoraMinistarstvo vanjskih i europskih poslova na-bavlja opremu za sustave videonadzora. Rok dosta-ve ponuda je 26. ožujka.

mobilne kućice za odmorVodoprivredne uslužne djelatnosti iz Malog Lo-šinja nabavljaju mobil-ne kućice za odmor. Rok

dostave ponuda je 25. ožujka.

aparati za gašenje požaraHŽ-Putnički prijevoz na-bavlja aparate za gašenje požara. Rok dostave po-nuda je 27. ožujka.

Poslovna odjećaGrad Zagreb nabavlja po-slovnu odjeću za vozače. Rok dostave ponuda je 26. ožujka.

reGIJaPotrošni materijal za potrebe radiologijeFond zdravstvenog osi-guranja Republike Srpske nabavlja potrošni materi-jal za potrebe radiologije. Rok dostave ponuda je 15. travnja.

Paketi sa živežnim namirnicamaOpćina Tuzla nabavlja pa-kete sa živežnim namirni-

cama. Rok dostave ponu-da je 18. ožujka.

računala i opremaRazvojna banka Federaci-je BiH nabavlja informa-tičku opremu. Rok dosta-ve ponuda je 8. travnja.

Plastenici

Općina Ilidža nabavlja plastenike i usluge njiho-ve montaže. Rok dostave ponuda je 3. travnja.

briefing e-servisi d.o.o.tel.: 01/5501-511fax.: 01/5501-555nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

19Broj 3768, 11. ožujka 2013.www.privredni.hr

STEČAJEVINEKRETNINEDRAŽBE

Na prodaju Adriachem i livada za 23 kuneZemljište, postrojenje i oprema za pilanu i su-šaru u Prisoju, Općina Dicmo, Splitsko-dalmatin-ska županija, ukupne po-vršine 3531 četvorni metar i procijenjene vrijednosti 4.300.000 kuna. Jamčevi-na je pet posto, odnosno 175.000 kuna. Dodatne in-formacije mogu se dobi-ti svakoga radnoga dana od 8 do 15 sati od stečaj-nog upravitelja Ive Buča-na na mobitel 098/379-939. Usmena javna dražba održat će se 12. ožujka 2013. u 9 sati na Trgovač-kom sudu u Splitu, Sukoi-šanska 6, soba broj 121/I., sudnica broj 5.

Poslovni kompleks tvor-nice Adriachem d.d. u stečaju, sa svom proizvod-nom opremom u Kaštel Sućurcu, Splitsko-dalma-tinska županija, ukupne površine 68.078 četvor-nih metara i procijenje-ne vrijednosti 56.354.900 kuna. Jamčevina je 10 po-sto od početne cijene, a dodatne informacije mogu se dobiti svakoga radno-ga dana od 8 do 15 sati od stečajnog upravitelja Ive Jukića na broj mobi-tela 091/2406-996. Draž-ba se održava 12. ožujka 2013. u 12 sati na Trgo-vačkom sudu u Splitu, Su-koišanska 6, soba broj 22, podrumski dio.

Zemljište, dvije zgra-de, pravo korištenja ba-zena i oprema u teretani u Sinju, ukupne površi-ne 3265 četvornih meta-ra i procijenjene vrijedno-sti 14.552.468 milijuna kuna. Sve stvari se proda-ju kao zaokružena cjelina, a jamčevina iznosi 2,5 po-sto, odnosno 48.151 euro u kunama prema srednjem tečaju HNB-a na dan pla-ćanja. Dodatne informaci-je mogu se dobiti svakoga

radnoga dana od 8 do 15 sati od stečajnog upravi-telja Mirka Kozine na broj mobitela 091/3585-810 ili telefona 021/771-528. Dražba se održava 14. ožujka 2013. u 12 sati na Trgovačkom sudu u Spli-tu, Sukoišanska 6, soba broj 121/I., sudnica broj 5.

Sto posto udjela u ka-pitalu Megrad-nekretni-na d.o.o. u stečaju, iz Za-greba. Početna cijena nije određena. Jamčevina je 30.000 kuna, a dodatne in-formacije mogu se dobi-ti radnim danom od 9 do 13 sati, na mobitel broj 091/4222-547. Ponude se prikupljaju do 15. ožujka 2013., a javno otvaranje ponuda održat će se 21. ožujka u 14 sati u prosto-rijama javne bilježnice Sa-nje Barbarić, Ivana Šibla 13, Zagreb.

Uredski prostor u Kaštel Gomilici, Splitsko-dalma-tinska županija, površi-ne 350 četvornih metara i procijenjene vrijedno-sti 624.500 kuna, izvan-knjižno vlasništvo stečaj-nog dužnika, u zakupu do prodaje. Jamčevina je 10 posto, a dodatne informa-cije mogu se dobiti sva-kog radnog dana od 8 do 15 sati od stečajnog upra-vitelja Ive Jukića na mo-bitel 091/2406-996. Draž-ba se održava 12. ožujka 2013. u 12 sati na Trgo-vačkom sudu u Splitu, Su-koišanska 6, soba broj 22, podrumski dio.

Livada Cigan u naselju Buk, Općina Pleternica, Požeško-slavonska župa-nija, površine šest hvati i procijenjene vrijednosti 23,71 kunu. Jamčevina je 10 posto, a nekretnina se može razgledati uz pret-hodni dogovor sa stečaj-nim upraviteljem na broj

034/412-920. Dražba se održava 12. ožujka 2013. u 12.30 sati na Trgovač-kom sudu Osijek, Stalna služba u Slavonskom Bro-du, sudnica 73/III.

Vinograd Salaš u nase-lju Buk, Općina Pleterni-ca, Požeško-slavonska žu-panija, površine 190 hvati i procijenjene vrijedno-sti 738 kuna. Jamčevina je 10 posto, a nekretnina se može razgledati uz pret-hodni dogovor sa stečaj-nim upraviteljem na broj 034/412-920. Dražba se održava 12. ožujka 2013. u 12.30 sati na Trgovač-kom sudu Osijek, Stalna služba u Slavonskom Bro-du, sudnica 73/III.

Tvornica limene am-balaže u Veloj Luci, Dubrovačko-neretvan-ska županija, procijenje-ne vrijednosti 4.359.490 kuna. Jamčevina je 435.949 kuna, a dodatne informacije o nekretni-ni mogu se dobiti radnim danom od 9 do 12 sati na mobitel broj 091/516-4792. Ponude se prima-ju do 13. ožujka, a javno otvaranje ponuda održat će se 15. ožujka 2013. u 9 sati na Trgovačkom sudu Split, Stalna služba u Du-brovniku, Dr. Ante Star-čevića 23.

Klaonica kunića i dvo-rište u Bošnjacima, Vu-kovarsko-srijemska žu-panija, ukupne površine 6000 četvornih metara i procijenjene vrijednosti 3.741.381 kunu. Jamčevi-na je 10 posto, a dodatne informacije mogu se dobi-ti od stečajne upravitelji-ce Kate Rašić na mobitel broj 098/690-729. Draž-ba se održava 13. ožujka 2013. u 10.30 sati u zgra-di Trgovačkog suda u Osi-jeku, soba broj 22/I.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Pogled u svijet

Međunarodna moneta juandr. uroš dujšin

U posljednja tri mjeseca 2012. vrijednost trgo-

vine plaćene juanom do-stigla je vrijednost od go-tovo 900 milijardi juana ili 145 milijardi dolara; to je 14 posto kineske tr-govine, dok prije tri godi-ne toga nije bilo. Na Kinu otpada otprilike 15 posto količine novca u svijetu. No do sredine 2009. go-tovo sav taj novac osta-jao je u zemlji. Nakon toga je kineska valuta po-stala mnogo kozmopolit-skija. Vlada je dozvolila svojim trgovcima da robu naplaćuju u juanima, kao i poduzećima da juanima financiraju svoje investi-cije u inozemstvu.

Uslijed toga sve je više depozita u juanima u inozemstvu. Oni su se obreli ne samo u Hong Kongu gdje mnogi duća-ni primaju tu valutu, isto se događa i u Singapu-ru i Londonu gdje ima 14 milijardi juana u depozi-tima. Prošlog su tjedna tajvanske banke počele

nuditi tekuće račune u ju-anima, nakon što je Kina osnovala banku u Taipei-ju. Doduše, juanu će tre-bati dugo da bi postao rival dolaru i da druge ze-mlje vežu svoje tečajeve ili izdaju obveznice, od-nosno drže ga kao mo-netarne rezerve. Njego-va uloga u financijskim transakcijama je mala. U ukupnim međunarodnim plaćanjima juan je tek če-trnaesti. Kina je potpisa-la sporazume o valutnim swapovima s dvadesetak zemalja uključujući i Uje-dinjene Arapske Emirate; nigerijska centralna ban-

ka čak drži nešto juana kao rezervu. No dolar još uvijek čini 60 posto svjet-skih valutnih rezervi, dok ostatak uglavnom otpada na euro, jen i funtu.

Liberalniji režim ima smislaČak i ako ostaje tek ne-važni konkurent dolaru, uspon juana postavlja pi-tanja kako kineskim vla-stima, tako i zapadnim multinacionalkama. Za Kineze to znači financij-sku liberalizaciju. Vla-da voli kontrolirati svoj kapital jer ona pruža za-klon od financijskih olu-ja i dozvoljava vlastima da manipuliraju tečajem

i kamatnim stopama ne gubeći kontrolu nad in-flacijom. No te iste ba-rijere sprečavaju kineske tvrtke i kućanstva da uži-vaju u prednostima kon-kurencije. Kineski šte-diše dobivaju mršave kamate na depozite i ne mogu investirati vani. A juan neće postati uspješ-na međunarodna valuta ako za nju možete kupi-ti samo kinesku aktivu. Stoga liberalniji režim ima itekako smisla; no vladi treba vremena da je provede u pravi čas. Pri-je no što se otvori svije-tu, mora prvo reformira-ti banke, kako deponenti ne bi pobjegli van čim im se pruži prilika. Za podu-zeća su stvari jednostav-nije. Juan već mijenja međunarodnu trgovinu, pa bi kineska kontro-

la kapitala mogla pove-ćati njegovo korištenje u trgovini. Kada kineske izvoznike plaćaju u dola-rima, nastupa domaći re-gulator i provjerava tran-sakciju prije no što izvrši plaćanje. A kako se pla-ćanjem juanom takvo provjeravanje izbjegava, juan postaje sve popu-larniji među kineskim tr-govcima.

Sve jeftiniji kineski računiKorištenje kineske valute donosi i druge prednosti jer kineske račune čini sve jeftinijima. I jasnijima: ja-snijima jer dobavljačevi troškovi i marže nisu za-

magljeni tečajnim kalku-lacijama, a jeftinijima jer dobavljači više ne dođu ništa u slučaju da juan po-raste. Umjesto toga valut-ni rizik se prevaljuje na stranog kupca, koji je u pravilu u boljoj poziciji da se od njega obrani.

Tvrtke na Zapadu, a pogotovo u Americi, mo-gle bi se usprotiviti pri-hvaćanju jedne njima ne-poznate valute. No to bi ih moglo skupo stajati. Na Zapad otpada sve manji dio kineske trgovine, dok tvrtke u zemljama u us-ponu mogu brže prihva-titi juan od njihovih za-padnih rivala naučenih na dolar, euro ili funtu. Što se juan bude više koristio, to će postati korisniji. Malo po malo kineska valuta dobiva na važnosti, što je samo dobro.

Na Kinu otpada otprilike 15 posto

ukupne količine novca u svijetu

20 Broj 3768, 11. ožujka 2013.SVIJET FINANCIJA Privredni vjesnik

N edavno objav-ljeni podatak da je bruto do-

maći proizvod u posljed-njem prošlogodišnjem tromjesečju zabilježio go-dišnji pad od 2,3 posto te da je posljedično na ra-zini cijele prošle godine ostvaren pad od dva posto (naša procjena je bila 1,8 posto) omogućio nam je da napravimo usporednu analizu osnovnih makroe-konomskih pokazatelja Hrvatske s ostalim europ-skim zemljama i tako za-okružimo priču o još jed-

noj kriznoj godini u nizu, ističe u svojoj analizi Iva-na Jović, analitičarka PBZ-a.

Hrvatska dakle nije za-počela priželjkivani opora-vak i u skladu s tim našla se u društvu zemalja koje su i protekle godine zabi-lježile pad gospodarske ak-

tivnosti. Pad od dva posto smješta nas nekako u samu sredinu ljestvice od 10 naj-brže padajućih europskih zemalja. Usporedimo li prošlu 2012. sa 2008. godi-nom, naš BDP je na oko 10 posto nižoj razini, naglaša-va Ivana Jović.

Ostvareni pad BDP-a bio je očekivan i svi vi-sokofrekventni pokazate-lji jasno su upućivali na pad. Tako je primjerice in-dustrijska proizvodnja u 2012. zabilježila pad od 5,5 posto spustivši se na 16,5 posto nižu razinu u

usporedbi s pretkriznom 2008. Industrijska proi-zvodnja pad bilježi već če-tiri godine zaredom i ocr-tava potpuni krah domaće potražnje (uslijed pada osobne potrošnje i investi-cijske aktivnosti), no pad proizvodne aktivnosti po-sljedica je nažalost i nei-zbježnog procesa restruk-turiranja i gašenja dijela nekonkurentnih proizvod-nih kapaciteta, podcrta-va analitičarka PBZ-a do-dajući kako krah osobne potrošnje najbolje opisuje kretanje trgovine na malo.

Ivana JovIć, analItIčarka PBZ-a

Nije blistava prošlost, ali ni bu dućnost Industrijska proizvodnja pad bilježi već četiri godine zaredom i ocrtava potpuni krah domaće potražnje, no pad proizvodne aktivnosti posljedica je i procesa restrukturiranja i gašenja dijela nekonkurentnih proizvodnih kapaciteta

rizici su veliki i bolje dane jamči samo

stupanj provođenja strukturnih reformi

*vijesti

Raste štednjaUkupni štedni i oročeni depoziti kod banaka u Hr-vatskoj u 2012. godini po-rasli su na 192,9 milijardi kuna, odnosno za 3,7 po-sto, što je više nego 2011. godine kada je rast izno-sio dva posto. Porastu je najviše pridonijelo sta-novništvo i porast devi-znih depozita, dok su kun-ski depoziti smanjeni za 2,7 posto, na što je utjeca-la i konverzija kunskih u devizne depozite jednoga velikog poduzeća. Prema podacima HNB-a, devizni depoziti čine gotovo 80 posto, dok kunski iznose 39,8 milijardi kuna.

Poduzeća se razdužujuUkupni krediti banaka na kraju siječnja zadržali su se na razini iz prosinca 2012. te su iznosili 280,9

milijardi kuna, pre-ma podacima

H N B - a . Na godiš-njoj razini vidljivo je usporava-

nje kredit-ne aktivnosti

jer je stanje ukupnih kre-dita na kraju siječnja bilo za 9,3 milijarde kuna ma-nje nego na kraju siječnja 2012. Krediti poduzećima na kraju siječnja iznosi-li su 103,9 milijardi kuna, što je za 14,6 milijardi ili 12,3 posto manje nego na kraju siječnja 2012. Udjel kredita poduzećima u uku-pnim kreditima smanjen je sa 40,8 na 37 posto.

Dobit osiguranja 637 milijunaUkupna dobit hrvatskih osiguravateljskih društa-va u prošloj godini izno-sila je 637 milijuna kuna, prema privremenim po-dacima Hrvatske agenci-je za nadzor financijskog tržišta. Gotovo polovinu ostvarila su četiri osigu-ravateljska društva koja su dio koncerna Agram (Agram životno, Euro-herc, Jadransko i Sunce osiguranje) – ukupno 283 milijuna kuna. Croatia osiguranje s tvrtkom kće-ri Croatia zdravstvenim prošle je godine imao 115 milijuna kuna dobiti, a za-jedno s Croatia Lloydom 142 milijuna.

Z bog neizvršenih osnova za plaća-nje, 31. siječnja

ove godine bila su bloki-rana 65.504 poslovna su-bjekta, što je za 1880 ma-nje nego u prosincu 2012. Ukupna vrijednost nepod-mirenih a dospjelih du-gova poslovnih subjekata iznosila je 39,97 milijardi kuna, što je za 2,48 mili-jardi kuna ili 5,8 posto ma-nje nego krajem prošlogo-

dišnjeg prosinca, objavila je Financijska agencija. Kad je riječ o građani-ma, potkraj siječnja bilo je blokirano 249.029 građa-

na koji su dugovali 17,97 milijardi kuna, ili 1,6 po-sto više u odnosu na lanj-ski prosinac.

Dugotrajne blokadePromatra li se insolven-tnost prema trajanju blo-kade, i u siječnju su do-minirali poslovni subjekti u dugotrajnoj blokadi, kako po broju tako i po iznosu blokade. U odnosu na prosinac 2012. nešto je manji broj insolven-tnih poslovnih subjeka-ta u blokadi duljoj od 360 dana, kao i iznos njihova duga: broj poslovnih su-bjekata za 3,2, a iznos za 2,8 posto.

Broj nelikvidnih po-slovnih subjekata u krat-kotrajnoj blokadi za se-dam je posto manji nego u prosincu, dok je njihov nepodmireni dug manji za 14,4 posto.

U blokadi do 60 dana bilo je 4289 poslovnih su-bjekata, što je 321 manje nego u prosincu. Smanjen je i iznos njihovih nepod-mirenih obveza, i to za 129,4 milijuna kuna.

Valja napomenuti da je više od tri četvrtine po-slovnih subjekata u blo-kadi duljoj od 360 dana, a iznos njihove blokade čini 84,8 posto ukupnoga duga.

Kod poslovnih subjekata u blokadi duljoj od godinu dana dominiraju oni koji su blokirani pet i više go-dina - njih je 31,4 posto.

Promatramo li pojavu insolventnosti prema tra-janju blokade i vrsti po-slovnih subjekata, pravnih i fizičkih osoba, domini-raju pravne i fizičke oso-be u dugotrajnoj blokadi, znači onoj od 360 i više

dana. Gotovo dvije trećine svih poslovnih subjekata, ili njih 42.763, odnosi se na poslovne subjekte bez zaposlenih. Iznos njiho-va dospjelog, a nepodmi-renog duga čini 57,8 posto iznosa ukupnoga duga.

Od ukupno 65.504 blokirana poslovna su-bjekta, nešto manje od po-lovine su pravne osobe i na njih otpada 79,4 posto

Financijska agencija

Blokirani dugovali 39,97 milijardi kunakod pravnih osoba koje su u dugotrajnoj blokadi njih 17.324 nemaju zaposlenih, a duguju 16,1 milijardu kuna. kod dugotrajno blokiranih fizičkih osoba njih 17.290 fizičke su osobe bez zaposlenih radnika, a njihov ukupan dug iznosi 4,4 milijarde kuna

Potkraj siječnja bilo je blokirano

249.029 građana koji su dugovali

17,97 milijardi kuna

Trajanje blokade

Broj blokiranih pravnih osoba

Broj zaposlenih

Iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje

do 30 dana 1.221 7.181 455.880

31 – 60 dana 1.104 3.089 226.704

61 – 180 dana 2.724 5.050 1.187.455

181 – 360 dana 3.307 3.499 3.487.677

više od 360 dana 22.853 13.443 26.385.071

UKUPNO 31.209 32.262 31.742.787

Pregled broja blokiranih PRAVNIH OSOBA, broj zaposlenih i iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje, na dan 31. siječnja 2013.

Iznosi u tisućama kuna

Izvor: Fina

dug pravnih osoba iz sektora gospodarstva

31,4 mlrd kn (

21Broj 3768, 11. ožujka 2013.www.privredni.hr

Ivana JovIć, analItIčarka PBZ-a

Nije blistava prošlost, ali ni bu dućnost Industrijska proizvodnja pad bilježi već četiri godine zaredom i ocrtava potpuni krah domaće potražnje, no pad proizvodne aktivnosti posljedica je i procesa restrukturiranja i gašenja dijela nekonkurentnih proizvodnih kapaciteta

Naime, ukupni realni pro-met koji su ostvarili trgov-ci na malo (G47) zabilje-žio je u 2012. pad od 3,7 posto u odnosu na 2011. S obzirom na to da se radi o četiri uzastopne godi-ne pada, razina ostvarenog prometa je u 2012. za oko 12,7 posto manja nego u 2008. godini.

Ipak rast izvozaUnatoč svim problemima domaća proizvodnja ipak u zadnje tri godine bilježi rast izvoza pa je tako i lani zabilježen iako mali, ipak

pozitivan desezonirani rast robnog izvoza od 0,8 posto te je razina blago premaši-la 2008. godinu. U skladu sa slabom domaćom potra-žnjom uvoz se pak stabili-zirao na razinama oko 20 posto nižim nego 2008.

Ni pogled unaprijed nije baš optimističan, kaže Ivana Jović. “Naša je ocje-na da će ova godina zavr-šiti blagim padom BDP-a od 0,4 posto pri čemu oče-kujemo pozitivan doprinos najavljenih investicijskih aktivnosti, no uslijed veli-kih neizvjesnosti ne može-

mo sa sigurnošću procije-niti reakciju stanovništva te njegovo daljnje razdu-živanje i mogući nastavak pada osobne potrošnje. Nažalost, izostanak posve stabilnih kretanja u EU-u ne dozvoljava nam pre-velika očekivanja pa tako možemo zaključiti da su rizici veliki i da bolje dane jamči samo stupanj pro-vođenja strukturnih refor-mi i dobra priprema kako bismo po izlasku iz krize krenuli sa što bolje startne pozicije”, zaključuje anali-tičarka PBZ-a.

Blokirani dugovali 39,97 milijardi kunakod pravnih osoba koje su u dugotrajnoj blokadi njih 17.324 nemaju zaposlenih, a duguju 16,1 milijardu kuna. kod dugotrajno blokiranih fizičkih osoba njih 17.290 fizičke su osobe bez zaposlenih radnika, a njihov ukupan dug iznosi 4,4 milijarde kuna

iznosa ukupnog nepodmi-renog duga.

Prednjače oni iz sektora gospodarstvaNajmanji je iznos prijav-ljenog dospjelog nepod-mirenog duga nelikvidnih pravnih osoba u trajanju od 31 do 60 dana - 226,7 milijuna kuna, a najveći kod pravnih osoba u blo-kadi neprekidna trajanja

više od 360 dana - 26,4 milijarde kuna.

Od 31.209 blokira-nih pravnih osoba, njih 29.725 ili 95,2 posto od-nosi se na pravne osobe iz sektora gospodarstva (trgovačka društva, ban-ke, društva za osiguranje, leasing društva, zadruge, inozemni osnivači, inve-sticijska društva, kredit-ne unije i zajedničke fi-

nancijske institucije). Na pravne osobe iz sekto-ra gospodarstva odnosi se 31,4 milijarde (99 po-sto) nepodmirenog duga, dok na pravne osobe koje nisu svrstane u sektor gospodarstva (ustanove, neprofitne organizaci-je, lokalna samouprava i političke stranke) otpada 308,6 milijuna kuna (je-dan posto).

Veliki dio pravnih osoba, njih 75,8 posto ili 17.324, koje su u dugotraj-noj blokadi, pravne su oso-be bez zaposlenih radnika. Njihov ukupan dug iznosi 16,1 milijardu kuna.

Na fizičke osobe u blo-kadi dulje od jedne godine odnosi se 80 posto od uku-pnoga broja blokiranih fi-zičkih osoba. Najmanji je iznos prijavljenih dospje-lih nepodmirenih dugo-vanja nelikvidnih fizič-kih osoba u trajanju do 30 dana - 37,1 milijun kuna, a najveći kod onih u bloka-di neprekidna trajanja više od 360 dana - 7,5 milijar-di kuna.

Kod fizičkih osoba koje su dugotrajno blo-kirane njih 63 posto ili 17.290 fizičke su osobe bez zaposlenih radnika, a njihov ukupan dug iznosi 4,4 milijarde kuna.

Izvor: Fina

Iznosi u tisućama kuna

Pregled broja blokiranih FIZIČKIH OSOBA, broj zaposlenih i iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje, na dan 31. siječnja 2013.

Trajanje blokade Broj blokiranih fizičkih osoba

Broj zaposlenih

Iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje

do 30 dana 1.050 1.310 37.135

31 – 60 dana 914 878 51.377

61 – 180 dana 2.240 2.115 325.042

181 – 360 dana 2.634 1.975 298.384

više od 360 dana 27.457 14.750 7.519.077

UKUPNO 34.295 21.028 8.231.015

dug pravnih osoba koje nisu u sektoru gospodarstva

308,6 mil kn (Prema zadnjim podaci-ma DZS-a industrijska je proizvodnja u siječ-nju na godišnjoj razi-ni zabilježila neočeki-vani rast od 3,4 posto. Razmjeno visokoj stopi rasta zasigurno je pri-donio i učinak baznog razdoblja odnosno kon-tinuirani pad industrij-ske proizvodnje tijekom prethodnih mjeseci te dvoznamenkasti pad za-liha gotovih proizvoda tijekom cijele 2012. go-dine.

Promatrajući prema GIG-u i NKD-u, rast je zabilježen u kategorijama u kojima je lanjskoga si-ječnja zabilježen razmjer-no snažan pad. Proizvod-nja trajnih proizvoda za široku potrošnju porasla je za 2,8 posto godišnje, dok je u siječnju 2012. ostvaren pad od 9,4 po-sto. Proizvodnja netraj-nih proizvoda za široku potrošnju porasla je za 6,9 posto, dok je u siječ-nju 2012. pala za 2,8 po-sto. Nadalje, proizvodnja energije porasla je za 4,5

posto, dok je lanjskoga siječnja pala za 14,9 po-sto. Prema NKD-u prera-đivačka industrija porasla je za dva posto godišnje, pri čemu je u baznom mjesecu smanjena za 4,7 posto, dok je opskrba električnom energijom, plinom i parom te klima-tizacija ostvarila razmjer-no visok rast od 11,6 po-sto (uz pad od 14,5 posto u baznom mjesecu). Po-zitivna godišnja stopa svakako je pozitivan po-mak nakon što su cije-le 2012. (osim kolovoza) bile ostvarivane razmjer-no visoke stope pada, ali za zaključak o preokretu trenda i početku oporav-ka trebat će pričekati re-zultate idućih mjeseci.

Z a g re -bačka banka predsta-vila je Financijski pla-ner - online uslugu koja klijentima omoguća-va analizu njihovog fi-nancijskog poslovanja te tako i učinkovitije upravljanje vlastitim novcem.

Ovoj usluzi pristupa se putem e-zabe (inter-netskog bankarstva). Me-đutim, za razliku od uo-bičajenog internetskog bankarstva, Financijski planer klijentu pruža gra-fički prikaz podataka.

Kroz praćenje struk-ture i odnosa troško-va, ulaganja i primanja,

usluga pomaže korisni-ku prepoznati osobne potrošačke navike po-put onih kako raspo-laže i kamo ide njegov

novac, koliko uspijeva odvojiti za štednju, kao i

kako to dugoročno utječe na strukturu njegove imo-vine i zaduženja.

K tomu, korisnik po-moću Financijskog pla-nera može odrediti krat-koročni ili dugoročni cilj kao što je, primjeri-ce, štednja za školova-nje djece, kupnja novog automobila ili nekret-nine te odlazak na go-dišnji odmor. Određiva-njem novčane vrijednosti i vremenskog roka, kori-snicima se na zanimljiv način grafički prikazuje približavanje ostvarenja cilja. (B.O.)

IndustrIJska ProIZvodnJa

ZagreBačka Banka

Godišnji rast od 3,4 posto

Sveobuhvatna e-usluga za osobne financije

22 Broj 3768, 11. ožujka 2013.SVIJET FINANCIJA Privredni vjesnik

I za nas je iznimno di-namično razdoblje na novčanom tržištu.

Početkom ožujka ponu-da novca je jednako obil-na, ali je potražnja značaj-no rasla. Stoga je opseg prometa u organizira-nom trgovanju sudioni-ka na Tržištu novca Za-greb u ovome razdoblju više nego udvostručen, uz raznovrsnu strukturu kratkoročnih pozajmica. Osobito se trgovalo po-zajmicama s nešto duljim rokovima dospijeća, kao i prekonoćnim. Unatoč rastu potražnje i opsega prometa, i dalje se značaj-ni iznosi viškova kratko-

ročne likvidnosti na kraju dana usmjeravaju u sre-dišnju banku kao preko-noćni depozit uz kamat-nu stopu od 0,25 posto. Istodobno, dio potražnje za novcem svakodnev-no ostaje nenamiren. Pro-sječna tjedna kamatna sto-

pa iznosila je 0,78 posto, dok je prekonoćna tjedna kamatna stopa bila 0,59 posto.

Prošloga je tjedna odr-žana obilna aukcija tre-zorskih zapisa Ministar-stva financija u kunama i eurima. Aukcija je bila

uspješna budući da je umjesto planiranih 1,3 milijarde upisano 1,677 milijardi zapisa u kuna-ma, a umjesto 20 upisano je 21,9 milijuna zapisa u eurima. Zapisi u kunama upisani su po svim roko-vima dospijeća, a najveći

iznos s rokom dospijeća od 364 dana, dok su zapisi u eurima upisani na rok od 91 i 364 dana. Kamatna stopa na zapise u kunama s rokom dospijeća od 364 dana zabilježila je blagi porast sa 2,49 na 2,55 po-sto, dok su sve ostale sto-

pe ostale nepromijenje-ne. Zahvaljujući visokoj ponudi kratkoročnih viš-kova likvidnosti, država se i dalje vrlo povoljno može zaduživati na doma-ćem financijskom tržištu.

U idućem razdoblju očekujemo nastavak živ-ljeg trgovanja sudioni-ka zbog toga što depozit-nim institucijama slijedi smjena razdoblja održa-vanja obvezne pričuve, a početkom tjedna započi-nje i redovita mjesečna isplata mirovina koja pri-vremeno utječe na odnos ponude i potražnje nov-ca. Dostatna ponuda nov-ca i dalje će biti podrš-ka niskoj kamatnoj stopi na novčanom tržištu.

Niz sretnih okolnosti po-godovao je ulagačima di-ljem svijeta prošloga tjedna, pa su ukupni re-zultati na burzama rekor-

dni. Dow Jones je četiri dana zaredom obarao re-korde, na valu neočekiva-no dobrih podataka o ra-stu zaposlenosti u SAD-u.

U veljači je, naime, otvo-reno 236.000 novih radnih mjesta, a stopa nezaposle-nosti pala je na 7,7 posto, što je najniže od prosinca

2008. godine. Europske burze također su pozitivno reagirale na američko za-pošljavanje, ali i na dobre ekonomske vijesti iz Kine, kao i na odluku Europske središnje banke o zadrža-vanju niske referentne ka-matne stope. Londonski FTSE približio se grani-ci od 6500 bodova, a fran-kfurtski DAX nakratko je probio 8000 bodova. Cije-na zlata pala je za 20 dola-ra po unci, dok je dolar bla-go ojačao prema euru. Ni azijska tržišta ne zaosta-ju: tokijski indeks Nikkei dostigao je najvišu razi-nu još od propasti Lehman Brothersa 2008. godine.

TržišTe novca Zagreb

Visoka likvidnost, niske kamate za državu

Hrvatska je valuta proš-li tjedan blago ojačala prema američkom dola-ru i švicarskom franku,

a oslabjela prema euru. Euro se čvrsto drži iznad 7,58 kuna, uz vrlo male oscilacije. Franak je na-

HrvaTsko deviZno TržišTe

Euro stabilan, franak pada

Međunarodno TržišTe kapiTala

Burze obaraju rekorde

Vrijednost obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda Mirexa prošlog je petka dosegnula razinu od 182,0725 bodova. To je novi rekord Mirexa i porast od oko 0,6 posto u samo jednom tjednu.

Mirovinski fondovi

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 7.3.2013.

Novi rekord Mirexa

Izvor: HNB primjena od 9. ožujka 2013. 4.3. 5.3. 6.3. 7.3. 8.3.

7.590

7.588

7.586

7.584

7.582

7.580

EUR 5.840

5.825

5.810

5.795

5.780

5.765

USD 6.200

6.185

6.170

6.155

6.140

6.125

CHF

4.3. 5.3. 6.3. 7.3. 8.3. 4.3. 5.3. 6.3. 7.3. 8.3.

kon razdoblja laganog porasta opet u padu i do petka se spustio ispod 6,14 kuna. Američki je

dolar također u blagom padu, pao je ispod 5,8 kuna, ali je još uvijek jači od kanadskog dolara.

6300

6340

6380

6420

6460

6500

8.3.7.3.6.3.5.3.4.3.

14000

14080

14160

14240

14320

14400

8.3.7.3.6.3.5.3.4.3.

3150

3168

3186

3204

3222

3240

8.3.7.3.6.3.5.3.4.3.

3700

3730

3760

3790

3820

3850

8.3.7.3.6.3.5.3.4.3.

7600

7680

7760

7840

7920

8000

8.3.7.3.6.3.5.3.4.3.

11600

11740

11880

12020

12160

12300

8.3.7.3.6.3.5.3.4.3.

FTSE 100 Dow Jones NASDAQ

CAC40 DAX NIKKEI 225

valuta Srednji tečaj za devize

AUD australski dolar 5,93911

CAD kanadski dolar 5,608964

JPY japanski jen (100) 6,04558

CHF švicarski franak 6,137513

GBP britanska funta 8,697624

USD američki dolar 5,783389

EUR euro 7,587807

Jelena drinković

183

182

181

180

MIREX - mjesečni

7.2. 16.2. 26.2. 7.3.

MIREX - tjedni183

182

181

1804.3. 5.3. 6.3. 7.3.

4.2.’13. - 8.3.’13.

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

3

2

1

0ponedjeljak utorak srijeda četvrtak petak

u % 25.2.’13. - 1.3.’13.

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

1000

800

600

400

200

04.3.2013. 5.3.2013. 6.3.2013. 7.3.2013. 8.3.2013.

u mil. kn Ponuda Potražnja Promet

Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi)AZ obvezni mirovinski fond 186,5041

Erste Plavi obvezni mirovinski fond 188,2274

PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond 166,8066

Raiffeisen obvezni mirovinski fond 181,7005

MIREX 182,0725

Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi)Otvoreni DMF-oviAZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond 195,3795

AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond 218,6658

CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond 134,8905

Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond 158,4688

Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond 158,9117

Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond 172,9916

Zatvoreni DMF-oviZatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB 107,6123

Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 121,2636

AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 209,8568

AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 204,6799

AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 221,0070

AZ ZABA zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 101,3297

AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 160,2313

Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond 139,8741

CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 118,4618

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla 180,7086

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe 124,3801

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta 134,7400

Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata 194,9163

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR 166,5479

Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara- Raiffeisen 136,2773

Zatvoreni dobr. mirovinski fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE 120,7552

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT 155,0827

23Broj 3768, 11. ožujka 2013.www.privredni.hr

Veći depoziti u HPB-uOročeni depoziti stanov-ništva u Hrvatskoj poštan-skoj banci porasli su tije-kom siječnja i veljače za 183 milijuna kuna, a uku-pni depoziti stanovništva premašili su nakon toga 7,8 milijardi kuna. U posljed-nje tri godine ukupni depo-ziti stanovništva u HPB-u porasli su 41 posto, a nji-hov rast tijekom prva dva mjeseca 2013. brži je nego u istom razdoblju lani. Istraživanje GfK-a za HPB pokazalo je da će prostora za rast štednje biti i 2013., jer je svaki treći ispitanik odgovorio da će moći šte-djeti u banci ili drugačije.

Manja dobit Erste bankeErste&Steiermärkische Bank ostvario je u 2012. godini neto dobit od 483 milijuna kuna, što je 25,8 posto manje u odnosu na 2011., kada je neto dobit iznosila 651 milijun kuna. Ukupna aktiva banke na dan 31. prosinca 2012. iznosila je 58,5 milijardi kuna, što je 2,6 posto više u odnosu na godinu rani-je. Prinos na aktivu izno-sio je 0,8 posto, povrat na kapital 7,2 posto, a omjer troškova i prihoda 39 po-sto. Neto dobit ESB grupe u 2012. iznosila je 596 mi-lijuna kuna, što je 20 posto manje nego 2011. godine.

U PBZ-u plaćanje skeniranjemPrivredna banka Zagreb prva je u Hrvatskoj omo-gućila skeniranje 2D bar-kod uplatnica i trgovanje

vrijednosnicama na Zagre-bačkoj burzi putem mobil-nog bankarstva – mPBZ usluge. Za plaćanje uplat-nice dovoljno je mobil-nim uređajem skenirati 2D barkod i nalog za plaćanje je popunjen, nakon čega ga samo treba autorizirati PIN-om. Korisnici mPBZ usluge i PBZ Investor uslu-ge sada dobivaju i moguć-nost trgovanja vrijedno-snicama kao i registracije vrijednosnica. U segmen-tu poslovanja s građanima PBZ obavlja čak 93 posto platnih transakcija putem elektroničkih kanala.

Rast prihoda TRCZ Grupe

TRCZ Grupa je tijekom 2012. godine poslovanjem u segmentima prodaje ra-bljenih vozila te održava-nja, upravljanja voznim parkovima i uslugama rent-a-cara ostvarila prihod od 133 milijuna kuna. Pro-dano je i više od 1500 vo-zila. Time je ostvaren rast od 19,8 posto na razini pri-hoda te rast prodaje vozi-la od 2,8 posto u odnosu na 2011. godinu. Krajem prošle godine TRCZ je proveo istraživanje među svojim korisnicima, koje je pokazalo da kupce naj-više zanimaju vozila izme-đu jedne i tri godine staro-sti, prosječne vrijednosti do 80.000 kuna.

*vijesti

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI od 28. veljače do 7. ožujka 2013. godine

Proteklog su tjedna kod fondova drugi tjedan uza-stopno prevladavali dobit-nici. Od ukupno 84 aktiv-na fonda, 81 je ostvario rast vrijednosti udjela, a tjedne promjene se kre-ću u rasponu od +3,74 do -0,91 posto. Kao i u tjed-nu ranije, 27 dioničkih fondova poraslo je preko jedan posto. Najuspješniji dionički fond od njih 38,

koliko ih je poraslo, bio je NFD Aureus US Algo-rithm s rastom od 3,74 po-sto. Slijede ga VB Cro-bex10 i OTP indeksni s rastom od 3,19, odnosno 2,94 posto. Kod dionič-kih fondova pala su samo dva fonda, a najviše Iliri-ka Gold kojem je vrijed-nost udjela smanjena za 0,91 posto. Svi mješovi-ti su porasli, a najuspješ-

niji od njih 15 bio je Alli-anz Portfolio čiji je tjedni rast iznosio 1,07 posto. U grupi mješovitih fondo-va nijedan fond nije pao, a najmanji rast bilježe Raiffeisen Prestige (0,34 posto) i AC GBEM koji je rastao za 0,36 posto. Kod obvezničkih fondova njih sedam je ostvarilo pozi-tivne rezultate - najviše je, za 0,34 posto, porastao

HPB Obveznički, a sli-jedi ga Raiffeisen Bonds s rastom od 0,26 posto. Na negativnoj strani lje-stvice nalazi se samo HI-conservative s padom od 0,12 posto. Svi su novča-ni fondovi ostvarili pozi-tivne rezultate, a promje-ne su se kretale do 0,08 posto. Najuspješniji je bio Agram Euro Cash, a sli-jede Auctor Cash i HPB Novčani, oba s rastom od 0,05 posto. (I.L.)

INVESTICIJSKI FONDOVI

Najbolji tjedan u godini

P rotekli je tjedan značajan po tome što je Crobex pro-

bio psihološku granicu od 2.000 bodova, a Crobex10

granicu od 1.100 bodova, zadnji puta postignute u rujnu 2011. Najveći pro-met ostvaren je dionicom HT-a, kojom je trgovano u vrijednosti od 7,1 milijun kuna, a tjedan je završila na 215,29 kuna što je pad

od 0,13 posto. Dobitnik tjedna je dionica Vupika, koja je porasla za 7,68 po-sto te je trgovanje završi-la na 138 kuna, a njome je trgovano u vrijednosti od 2,086 milijuna kuna. Veli-ki rast od 5,3 posto su za-

bilježile još redovne dio-nice Adris Grupe. Među najlikvidnijima pad bilje-že tri izdanja, a gubitnik tjedna je Turbo certifikat DAX Short s padom od 39,38 posto. Svih 10 naj-

likvidnijih izdanja imalo je promet veći od 1,9 mi-lijuna kuna. Ukupno je 16 izdanja protrgovano u vri-

jednosti većoj od milijun kuna, a 29 izdanja u vri-jednosti većoj od pola mi-lijuna kuna.

BURZA

Indeksi probili psihološke granice

Top 10 po prometu

tjedna promjena zadnja cijena promet 10 dionica s najvećim

rastom cijenetjedna

promjena zadnja cijena promet 10 dionica s najvećim padom cijene

tjedna promjena zadnja cijena promet

Iztok Likar www.hrportfolio.hr

Naziv(fond) Valuta Vrijednost udjela*Tjedna

promjena [%]Naziv(fond) Valuta Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

UKUPAN TJEDNI PROMET: 728,530 milijuna kunaTJEDNI DIONIČKI PROMET: 66.934.833,39 kn

index zadnja vrijednost tjedna promjenaCrobex 2.004,6400 +2,43%Crobex10 1.119,6700 +2,63%Crobis 102,9458 0,00%Crobistr 122,3897 +0,10%

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDSKD Victoria kn 13,7903 0,16

HI-growth € 8,9504 1,76

Raiffeisen World € 118,0400 1,25

ZB euroaktiv € 120,0000 2,03

ZB trend € 130,9500 0,90

FIMA Equity kn 55,4520 1,21

KD Prvi izbor kn 12,0820 1,57

Ilirika JIE € 127,7988 1,99

Raiffeisen Central Europe € 49,4700 1,85

PBZ Equity fond kn 73,8985 1,27

HPB Dionički kn 88,8195 1,32

Erste Adriatic Equity € 79,1700 0,98

NFD Aureus Global Developed kn 95,0104 1,83

ZB aktiv kn 102,1000 0,48

Prospectus JIE kn 47,2447 0,54

AC Rusija € 29,5567 0,65

NFD Aureus BRIC € 22,0933 1,54

Capital Two kn 70,1494 1,43

Ilirika Azijski tigar € 48,4162 1,17

PBZ I-Stock kn 63,5546 1,28

HPB Titan € 72,8682 0,31

HPB WAV DJE € 104,7680 0,85

Platinum Global Opportunity $ 12,0233 1,22

KD Nova Europa kn 6,7801 1,40

OTP indeksni kn 41,4416 2,94

Platinum Blue Chip € 89,0735 1,27

NFD Aureus MENA kn 486,8405 0,49

OTP MERIDIAN 20 € 82,4265 1,31

A1 kn 86,9900 1,70

NFD Aureus US Algorithm kn 127,4182 3,74

NFD Aureus New Europe kn 104,2049 -0,67

AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) € 9,2137 0,38

OTP Europa Plus € 112,7111 1,94

Ilirika BRIC € 81,1277 1,70

VB CROBEX10 kn 103,9447 3,19

KD Energija kn 9,4439 1,36

ZB BRIC+ € 89,1500 0,69

Ilirika Gold € 69,8691 -0,91

Raiffeisen Prestige Equity € 110,0700 1,81

Allianz Equity € 119,9859 1,69

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDSZB global € 140,7300 0,69

PBZ Global fond kn 98,6957 1,06

HI-balanced € 10,6113 1,01

Raiffeisen Balanced € 122,2900 0,88

ICF Balanced kn 110,4999 0,62

HPB Global kn 79,3023 0,41

OTP uravnoteženi kn 97,3034 0,96

KD Balanced kn 7,9190 0,62

NFD Aureus Emerging Markets Balanced kn 77,9891 0,94

C-Premium kn 5,1652 0,92

Agram Trust kn 58,9925 0,97

AC Global Balanced Emerging M (GBEM) € 9,0533 0,36

Allianz Portfolio kn 126,2692 1,07

Raiffeisen Prestige € 96,8300 0,34

VB SMART € 97,4736 0,57

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDSZB bond € 175,3200 0,17

HI-conservative € 11,9665 -0,12

Raiffeisen Bonds € 164,3200 0,26

PBZ Bond fond € 110,9297 0,25

Erste Bond € 131,3900 0,21

Capital One kn 176,7220 0,19

HPB Obveznički € 132,6681 0,34

OTP euro obveznički € 121,3401 0,14

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDSPBZ Novčani fond kn 139,9319 0,03

ZB plus kn 171,7242 0,02

ZB europlus € 146,6265 0,02

PBZ Euro Novčani € 134,3453 0,05

Raiffeisen Cash kn 153,1800 0,03

Erste Money kn 146,8300 0,03

HI-cash kn 146,3441 0,04

PBZ Dollar fond $ 127,6553 0,01

HPB Novčani kn 139,6801 0,05

OTP novčani fond kn 129,6974 0,02

VB Cash kn 123,3630 0,05

Agram Euro Cash € 11,5510 0,08

Allianz Cash kn 115,5774 0,02

Platinum Cash kn 80,6678 0,00

Erste Euro-Money € 112,3800 0,03

Auctor Cash kn 105,4217 0,05

Raiffeisen euroCash € 103,4600 0,03

HPB Euronovčani € 103,4864 0,03

Locusta Cash kn 1272,9569 0,05

NFD Aureus MultiCash kn 103,1905 0,04

OTP euro novčani € 100,0496 0,01

Turbo certifikat DAX long +51,01% 75,52 926.271,22

Vjesnik d.d. +40,00% 14,00 5.012,00

Hoteli Živogošće d.d. +33,33% 20,00 9.800,00

Turbo certifikat DAX long 1 +32,82% 104,00 10.400,00

Turbo certifikat € bund fut. long 1 +19,34% 100,60 21.554,60

Jadranska banka d.d. +18,00% 1.298,00 14.948,02

Elektrometal d.d. +16,71% 35,00 1.330,00

Sunčani Hvar d.d. +16,59% 26,99 13.495,00

Zvijezda d.d. +13,28% 4.589,00 298.295,79

Turbo certifikat € bund fut. Short +9,63% 71,70 397.957,00

Turbo certifikat DAX Short -39,38% 39,40 2.900.421,63

Mlinar d.d. -27,01% 400,00 9.600,00

ZIF Jadran Kapital d.d. u likvidaciji -20,91% 15,81 10.861,47

Badel 1862 d.d. -20,55% 31,78 936.442,17

Magma d.d. -17,24% 0,72 10.376,40

Drvna industrija Spačva d.d. -15,25% 40,56 324,48

Apartmani Medena d.d. -9,04% 24,45 11.524,90

Auto Hrvatska d.d. -8,06% 285,00 27.211,15

Turbo certifikat zlato long -7,83% 80,00 347.383,30

Termes grupa d.d. -6,53% 214,99 738.264,87

Hrvatske telekomunikacije d.d. -0,13% 215,98 7.106.505,41

Ericsson Nikola Tesla d.d. +3,84% 1.536,90 6.790.338,66

Podravka d.d. +4,50% 290,00 4.344.673,62

Valamar Adria Holding d.d. +4,98% 152,00 3.088.968,52

Turbo certifikat DAX short -39,38% 39,40 2.900.421,63

Adris grupa d.d. (povl.) +1,04% 297,77 2.332.322,21

Kraš d.d. -0,43% 460,00 2.239.508,70

AD Plastik d.d. +3,66% 125,43 2.099.872,85

Vupik d.d. +7,68% 138,00 2.085.907,59

Adris grupa d.d. (red.) +5,30% 338,00 1.924.693,53