privredni vjesnik

3 7 7 2

Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednikUtemeljen 1953.Ponedjeljak, 8. travnja 2013.Godina LIX / Broj 3772.www.privredni.hr

60195320136

PROLJETNA SJETVA 2013. – PROBLEMI TVORNICE POD OTVORENIM NEBOM

Dok su prošle godine u ovo doba poljoprivredni proizvođači vapili za svakom kapi kiše, sada jednako tako vape za prestankom oborina

PoljoPrivrednicioPet gledaju – u nebo>>4-5

spremni projekti za eu fondove / milijarda u brodotrogir / virovitička paprika - brend / svijet financija

podržane investicijeHamag je u prvom kvartalu jamstvenim programima podupro investicije vrijedne 462 milijuna kunatema tjedna

str. 5

erdutski vinogradizavršetkom predstečajne nagodbe dug im je pao na trećinu, dobili su predah ali i ozbiljnog strateškog partneraaktualno

str. 6

kad mali postaju velikintl, trgovački lanac koji čini 10 manjih kuća, sada zauzima drugo mjesto na listi najvećih trgovacaaktualno

str. 10-11

intervju: ivan gligora, Sirana gligoraod šikara nemamo koristi. državno bi zemljište trebalo davati u najam stočarima uz simboličnu cijenu, kaže vlasnik sirane s Paga>> 6-7

iz ceftine Surke u eu trenirkuulazak Hrvatske u europsku uniju najnestrpljivije očekuju slovenski proizvođači poljoprivredno-prehrambenih proizvoda>> 15

201020102008 20092010 2011

2012

POSEBAN

PRILOG

EEN info

Što donosi

Enterprise Europe Network

Grad Pula

medijski partneri:

NAJKREATIVNIJA KONFERENCIJA u regiji u okviru koje će se

dodjeliti NAGRADA ZA KRETIVNOST I INOVATIVNOST.

Na konferenciji će o aktualnim temama govoriti eminentni

hrvatski i inozemni stručnjaci.

Teme: Regionalni razvoj Kreativnost i inovacije temelj rasta i konkurentnosti Razvoj pametnih i kreativnih gradova Kreativna i kulturna industrija – temelj održivog razvoja urbanih cjelina Žene – predvodnice socijalnih inovacija i društvene odgovornosti

Ministarstvo regionalnog razvoja i fondovaEuropske unije

Ministarstvo turizmaRepublike Hrvatske

Ministarstvo turizmaRepublike Hrvatske

BROJ 96 | 23 KUNE | 3,20 ¤

Tjedni gospodarski TV magazin

:: SPTVponedjeljak 19:20srijeda 12:30 (REPRIZA)

:: VKTV Vinkovcisrijeda 22:00četvrtak 17:00 (REPRIZA)

:: SBTV Slavonski Brodpetak 21:15

:: Poljoprivredna TV Požegaponedjeljak 16:35

:: SRCE TV Čakovecčetvrtak 21:45petak 14:45 (REPRIZA)

:: VTV Varaždinčetvrtak 12:00srijeda 13:30 (REPRIZA)

:: TV NOVA Pulasrijeda 21:30subota 16:00 (REPRIZA)

:: VOX Zadarsrijeda 21:30četvrtak 15:30 (REPRIZA)

:: GTV ZADARčetvrtak 21:30nedjelja 22:30 (REPRIZA)

ponedjeljak 12:00 (REPRIZA)

ponedjeljak 21:30 (REPRIZA)

:: TV ŠIBENIKsrijeda 21:00nedjelja 22:30 (REPRIZA)

:: TV JADRAN Splitsrijeda 00:00ponedjeljak 23:45 (REPRIZA)

:: DUTV Dubrovniksrijeda 20:15subota 15:45 (REPRIZA)

Tjedni gospodarski razgovori

petak, 12. travnja u 19.20 sati nagost Mario Abramovic, suvlasnik i direktor tvrtke

Drvene konstrukcije iz Vocina

sptvpet 19:20 uto 12:30 [R]

TV Nova Pulasub 18:00sri 14:50 [R]

VOX zadarpet 20:10sub 14:45 [R]

pon 22:15 [R]

VTVsri 12:00

Tv šibenikpet 21:30

Poljoprivredna TVuto 17:10sri 18:05 [R]

VKTV Vinkovcipon 17:35uto 16:35 [R]

T V Š I B E N I K

3Broj 3772, 8. travnja 2013. UVODwww.privredni.hr

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni,

financijski savjet? pvinfoZa Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Nedavno potpisani ugo-vor o dugoročnom više-valutnom revolving kredi-tu vrijednom 400 milijuna američkih dolara omogu-ćit će Ini da se njime re-financira i postojeći kredit koji dospijeva na naplatu u travnju. Vrlo smo zado-

voljni ugovaranjem tako povoljnih uvjeta, što će nam pomoći da nastavimo s našim planovima. Ovakva fi-nancijska podrška pridonijet će i ostvarivanju dugo-ročno održivog rasta, pozicionirajući Inu ispred njenih ključnih regionalnih konkurenata. To je također dokaz da je naša kompanija i dalje prepoznata kao ugledan partner na međunarodnim financijskim tržištima.

ZOlTáN álDOTT, preDsjeDNik UpraVe iNe:

Ina je ugledan partner na inozemnom tržištu

Proteklih godina u BKS Banku u Hrvatskoj kon-tinuirano smo izgrađivali paletu proizvoda tako da svojim klijentima trenut-no možemo ponuditi sve usluge univerzalne banke, osim poslovanja vrijedno-snicama. U trenutku akvi-

zicije od strane BKS Banka 2007. bilančna svota kreta-la se oko 50 milijuna eura, potkraj 2011. iznosila je oko 143 milijuna, a potkraj lanjskog prosinca dosegnula je već oko 160 milijuna eura. Pri dodjeli novih kredita po-sebno vodimo računa o mogućim rizicima.

GOraN rameša, preDsjeDNik UpraVe Bks BaNka:

Utrostručena bilančna svota BKS Banka

S veseljem smo prihvati-li poziv svjetske organi-zacije Autism Speaks da kao jedna od prepoznat-ljivih građevina u Zagre-bu sudjelujemo u velikoj globalnoj kampanji Li-ght it up blue. Tom zaista malom humanitarnom ge-stom nastojimo podići svijest o autizmu u javnosti te o njegovom utjecaju na pojedince, obitelj i društvo. Ovi-me ujedno pozivamo zajednicu da svojim aktivnim an-gažmanom i pružanjem pomoći utječe na poboljšanje života pojedinaca s autizmom, kojih u Hrvatskoj ima oko 8000.

iVica max kriZmaNić, GeNeralNi DirekTOr hOTela esplaNaDe:

I Esplanade u kampanji Light it up blue

N a Braču imamo oko 270 ugo-stitelja, iako je

točan broj teško odrediti jer se ugostiteljski objekti često zatvaraju i otvaraju. U posljednje vrijeme za-brinjava trend zatvara-nja zbog posljedica krize i pada kupovne moći po-trošača.

Inače, stanje u obrt-ništvu nije dobro. Osim krize obrtnike opterećuju i propisi jer se donositelji zakona i oni koji propisu-ju namete u pravilu nikad prije donošenja ključnih odluka ne konzultiraju s nama obrtnicima. Stoga imamo osjećaj da se sve radi samo s jednim ciljem - da se obrtnicima i ugo-stiteljima uzmu novci, a ne da nam se olakša po-slovanje i napravi kvali-tetan iskorak u ponudi.

U našem bračkom udruženju imamo po-zitivno ozračje jer su na čelo došli mlađi lju-di koji imaju drugači-ju i napredniju, odnosno moderniju viziju razvo-ja obrtništva. Pomaci su vidljivi, unatoč činjeni-ci što je biti ugostitelj na otoku puno teže nego na kontinentu jer nam je zbog troškova brod-skog i trajektnog prije-voza sve skuplje. Zatim, tu je najnoviji slučaj mo-gućeg zatvaranja Zračne

luke Brač, što se nikako ne bi smjelo dogoditi jer bi to unazadilo turističku ponudu otoka. Puno nam je skuplja i opskrba, i radna snaga, i namirnice. Skuplji su nam i građe-vinski zahvati na objek-tima. Čak su i manifesta-cije koje okupljaju veći broj ljudi puno posjeće-nije na kopnu nego na otoku, i to upravo zbog dostupnosti.

Za ugostitelje na Bra-ču dodatni problem sva-kako leži u činjenici što je turistička sezona krat-ka. Moj restoran je od prošle godine napustio

sezonski rad, tako da ra-dimo čitavu godinu. Uz teške napore uspijevamo se pokrivati u zimskim mjesecima i poslovati bez gubitaka, na tzv. po-zitivnoj nuli. Dobit nam je to što zadržavamo dio radnika koji su nam bitni kada sezona krene. Osob-no, ispunjava me i to što zbog toga pet obitelji ima primanja čitave godine.

Međutim, osnov-ni problem, prema mom mišljenju, je loša kate-

gorizacija ugostiteljskih objekata. Čak i ono što je pravilnikom definira-no za pojedinu kategori-ju ugostiteljskih objeka-ta ne primjenjuje se pa se više ne zna što je agrodo-maćinstvo, što fast food, što konoba, što pizzeri-ja, a što restoran jer svi prodaju sve. To kvari sli-ku gastronomske ponude cijele destinacije. Uz to i OPG-i imaju sličnu po-nudu kao i restorani, što direktno ugrožava poslo-vanje restorana koji ima-ju mnogo strože i skuplje uvjete poslovanja.

Svake godine kao predsjednik Ceha ugosti-telja otoka Brača organi-ziram sastanak inspektora

i ugostitelja gdje ukazuje-mo na stvari koje je nuž-no napraviti kako bi se ugostitelji tijekom sezone što manje kažnjavali. Mi-šljenja sam da kažnjava-nje ne bi trebalo biti sred-stvo punjenja proračuna nego odgojna mjera ko-joj cilj treba biti podiza-nje kvalitete ugostiteljske usluge.

Ukratko, velik nam je problem nelojalna kon-kurencija, kao i regula-tiva, što nastojimo mije-njati lobirajući kroz svoja udruženja kako bi se re-gulativa prilagodila stvar-nom stanju. Na neke stva-ri uspijemo utjecati, na neke ne. Smatram da je određen pomak naprav-ljen i smanjenjem stope PDV-a na 10 posto, što je još uvijek viša stopa nego što je imaju naše kole-ge iz konkurentskih turi-stičkih zemalja. Ne tre-ba smetnuti s uma da naši ugostitelji plaćaju i po-rez na potrošnju u izno-su od tri posto. Smanje-nje PDV-a u Francuskoj na sedam, a u Španjol-skoj na pet posto rezulti-ralo je time da se otvorilo više ugostiteljskih obje-kata, da su postojeći bo-lje radili i da je država uprihodila više sredstava nego kada je porezna sto-pa bila veća. Svi su bili na dobitku.

G(h)OsT kOmeNTaTOr: aNTe rOsO, preDsjeDNik ceha UGOsTiTelja hOk-a OTOka Brača

sve se radi s ciljem da nam se uzmu novciOsim krize obrtnike opterećuju i propisi jer se donositelji zakona i oni koji propisuju namete u pravilu nikada prije donošenja takvih ključnih odluka ne konzultiraju s nama obrtnicima

Biti ugostitelj na otoku puno je teže

nego na kontinentu jer je sve skuplje

IMPRESUM

GlavnI UREdnIk: Darko Buković

IzvRšnE UREdnIcE: Vesna antonić, andrea marić

novInaRI: dr. Uroš Dujšin, Franjo kiseljak, Zdravko latal, ljiljana lukić, Boris Odorčić, sanja plješa, svetozar sarkanjac, krešimir sočković, lada stipić-Niseteo, jozo Vrdoljak, igor Vukić, Drago Živković

TajnIca REdakcIjE: Bruna ivić BajamićTel: +385 1 4846 233, 5600 000Faks: +385 1 4846 232e-mail: redakcija@privredni.hr

lEkTURa: sandra Baksa, Nina lolić

Pv GRafIka: stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

MaRkETInG I PRoMocIja:Tel: +385 1 5600 000Faks: +385 1 4846 232e-mail: marketing@privredni.hr

ažURIRanjE adRESaRa, PRETPlaTa I dISTRIbUcIja: Tel: +385 1 5600 000e-mail: pretplata@privredni.hr

TISak: slobodna Dalmacija d.d.privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

nakladnIk: privredni vjesnik d.o.o. kačićeva 9, 10000 Zagreb, p.p. 631

dIREkToR: Nikola Baučić

TajnIca GlavnoG UREdnIka I dIREkToRa:Tel: +385 1 5600 001Faks: +385 1 4846 656e-mail: uprava@privredni.hr

4 Broj 3772, 8. travnja 2013.TEMA TJEDNA Privredni vjesnik

Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

I u idealnim ekonom-skim, tehnološkim i melioracijskim uvje-

tima, rad u poljoprivredi bitno je određen klimat-skim, odnosno meteoro-loškim uvjetima. Nema te “tvornice” koja poslu-

je pod otvorenim nebom koja se nije susrela s tim problemom. Da je tako, najbolje svjedoči uspo-redba s uvjetima prošlo-godišnje i sadašnje pro-ljetne sjetve.

Naime, dok su prošle godine u ovo doba poljo-privredni proizvođači va-pili za svakom kapi kiše, odnosno vlage u zemlji, sada jednako tako vape za svakom zrakom sun-ca i prestankom oborina. Konkretno, na području čitave kontinentalne Hr-vatske u prva tri mjese-ca ove godine palo je više kiše (ili snijega) nego što je prošle godine zabilje-ženo tijekom pola godine. Ovisno o kvaliteti i pro-pusnosti, tla su natopljena vlagom, a osim toga pre-vladavaju i nimalo pro-ljetne temperature zraka i tla.

“Dugo nismo ima-li tako teško razdoblje u vrijeme kada bi se inten-zivno trebala odvijati pro-ljetna sjetva. U vremen-ski normalnijim uvjetima već bi davno trebale biti

zasijane jare kulture po-put zobi, ječma ili stoč-nog graška, kao i šećer-na repa. Nažalost, do sada su zasijane tek simbolič-ne površine od planira-nih oko 130.000 hektara samo na području Osječ-ko-baranjske županije”, kaže Ernest Nad iz Hr-vatske godpodarske ko-more-ŽK Osijek.

Kada je riječ o ovoj “najpoljoprivrednijoj” hr-vatskoj županiji, za pro-ljetnu je sjetvu ostalo ne-što manje površina nego što je to uobičajeno jer je prošle jeseni zasijano ne-što više pšenice, budući da su prošlojesenski uvje-ti pogodovali proizvođa-čima ozimih kultura.

Loše, ali ne katastrofičnoKad je riječ o struktu-ri proljetne sjetve, prema prvim planovima uvjerlji-vo će najveći udjel ima-ti kukuruz (merkantilni i sjemenski). Gotovo dvije trećine “proljetnih” povr-šina, odnosno oko 63 po-sto, trebalo bi biti zasija-no ovom kulturom koja na domaćem i inozemnim tr-žištima zadržava posto-jane i pristojne cijene i veliku potražnju. Slični tržišni uvjeti vrijede i za uljarice (suncokret i soja). K tome, uz atraktivnu ci-jenu suncokreta, ova kul-tura najbolje podnosi sušu koja je prethodnih godina ozbiljno ugrozila prino-se ostalih proljetnih kultu-ra. S obzirom na aktualne vremenske uvjete, najviše neizvjesnosti je oko sjetve šećerne repe. Stoga je pi-tanje hoće li proizvođa-či repom zasijati 30.000 hektara koliko se plani-ralo ove sezone zasijati u Hrvatskoj.

No, usprkos pojedi-nim senzacionalističkim medijskim napisima tipa “Hrvatskoj prijeti nestaši-ca hrane” i struka i proi-zvođači tvrde suprotno. Naravno, uvjeti za sjetve-ne poslove u poljoprivre-

di su daleko od idealnih, ali ipak nisu katastrofični.

Tako dr. Antun Jam-brović, znanstveni sa-vjetnik na Poljoprivred-nom institutu Osijek, tvrdi da kada je riječ o sje-tvi kukuruza, soje ili sun-

cokreta, unatoč sadašnjim vremenskim neprilikama sve je još uvijek pod kon-trolom i u granicama nor-male jer sjetva treba poče-ti tek kada je tlo dovoljno ugrijano.

“Stoga još uvijek mo-žemo biti optimisti una-toč činjenici da je snijeg u Slavoniji pao i prvih dana travnja. No, budući da se prema prognostičarskim najavama uskoro mogu očekivati uobičajene pro-ljetne temperature, sve se stigne obaviti u odgovara-jućim agrotehničkim ro-kovima”, ističe Jambrović dodajući kako svaka me-dalja ima dva lica. Tako je prednost ovakvog sta-nja u tome što nakon dvije izrazito sušne godine ima-

PROLJETNA SJETVA 2013. – PROBLEMI TVORNICE POD OTVORENIM NEBOM

Poljoprivrednici opet gledaju – u neboDok su prošle godine u ovo doba poljoprivredni proizvođači vapili za svakom kapi kiše, odnosno vlage u zemlji, sada jednako tako vape za svakom zrakom sunca i prestankom oborina

Gotovo dvije trećine “proljetnih”

površina, odnosno oko 63 posto, trebalo bi biti

zasijano kukuruzom

Nakon što je Ministarstvo poljoprivrede u ožujku poljo-privrednicima isplatilo 50 posto poticaja, ostatak će biti isplaćen prema ranije utvrđenom roku, odnosno do 30. lipnja ove godine – potvrdio je Ante Pezo, ravnatelj Agen-cije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom ra-zvoju. Bit će to ujedno i posljednja isplata poticaja hrvat-skim poljoprivrednicima prema dosadašnjim kriterijima, odnosno prije ulaska Hrvatske u EU. Rečeno je to na sa-stanku Strukovne skupine biljne i stočarske proizvodnje ŽK-a Osijek organiziranom u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede i Agencijom za plaćanje u poljoprivredi, ri-barstvu i ruralnom razvoju, a u povodu provedbe plana proljetne sjetve 2013. godine.

Isplate poticaja u roku

*vijesti

Porasli prihodi od turizmaPrema podacima Hrvat-ske narodne banke, proš-le su godine prihodi od turizma iznosili 6,83 mi-lijarde eura što je 3,2 po-sto više nego 2011. Udio prihoda od putovanja u BDP-u iznosio je 15,4 po-sto, što predstavlja bla-gi rast udjela u odnosu na godinu ranije.

Velike štete, malo osi-guranja od poplaveU Hrvatskoj se još zbraja-ju velike materijalne šte-te od poplave kojom su ugrožene velike površine sjeverozapadne Hrvatske, Pokuplje, Posavlje kao i područje doline Neretve. No, stručnjaci Croatia osi-guranja upozoravaju da je u Hrvatskoj osigurano samo 23,61 posto registri-ranih kućanstava. Osigu-ranjem stvari kućanstva koje građanima nudi Cro-atia osiguranje obuhvaće-na je zaštita kućanstava od čak 14 najčešćih opa-snosti, među kojima je i poplava i bujica.

Interklima, Graditeljstvo i Obrtništvo na ZV-u

Na Zagrebačkom velesaj-mu se od 9. do 13. trav-nja održavaju sajmovi In-terklima, Graditeljstvo i Obrtništvo. U okviru In-terklime, posvećene opre-mi za grijanje, hlađenje, klimatizaciju i obradu pit-kih voda, održat će se i 22. međunarodni simpozij o grijanju, hlađenju i klima-tizaciji te 11. konferenci-ja o termografiji. U okviru Graditeljstva održat će se dani graditelja i arhiteka-ta, te prezentacije energet-ski učinkovite izgradnje. Zemlja partner Obrtniš-tva je Maroko, a tijekom sajma održat će se Hrvat-ski obrtnički forum - tra-dicionalni susret obrtnika i predstavnika Vlade.

planira se zasijati u Osječko-baranjskoj županiji trebalo bi se zasijati šećernom repom

oko 130.000 ha 30.000 ha( (

Broj 3772, 8. travnja 2013.www.privredni.hr

mo obilne oborine koje bi trebale stvoriti zadovolja-vajuću zalihu vlage u tlu. Naravno, pod uvjetom da niske temperature ne po-traju tijekom travnja. Jer, ne radi se samo o tempe-raturi zraka, nego i o tem-

peraturi tla. Naime, pr-vih dana travnja nigdje u kontinentalnom dije-lu Hrvatske nije zabilje-žena temperatura tla veća od sedam stupnjeva, a to su uvjeti koji ne omogu-ćavaju klijavost sjemena. K tome, zbog velikih na-kupina vode na površini tla i velike vlažnosti, po-ljoprivredna mehanizaci-ja uopće ne može ući na prošle jeseni pripremlje-ne oranice.

Sve je spremno, ali...Slični problemi muče kako najmanje, tako i najveće poljoprivred-ne proizvođače u Slavo-niji. Kako je za Privred-ni vjesnik izjavio Davor Bošnjaković, direktor Vupika, sve Vupikove površine poorane su u je-sen u optimalnim uvjeti-ma vlažnosti tla, pri čemu je pred oranje tlo pogno-jeno fosfornim i kalijevim gojivima, te dijelom duši-ka. Na površinama nami-jenjenima sjetvi šećerne repe jesenas je zatvore-na brazda. Međutim, do-sadašnja vlažnost tla ove godine nije dozvoljava-la ulaz u zatvaranje braz-de, predsjetvenu pripremu i sjetvu čak ni na takvim površinama koje su proš-

le jeseni pripremljene pre-ma najboljim pravilima struke.

“Budući da je pr-vih dana travnja palo no-vih pedesetak milimetara oborina, početak radova moramo odgoditi za dalj-njih desetak dana. No, to treba uzeti s rezervom. Da bi strojevi mogli ući u ora-nice, potreban je potpuni prestanak oborina, pove-ćanje temperature i pro-ljetni vjetrovi”, kaže Boš-njaković, dodajući kako su ovoga proljeća posta-li pravi stručnjaci za ana-lizu prognostičkih kara-

ta. Inače, u Vupiku ovoga proljeća planiraju zasija-ti 1150 hektara šećerne repe, 600 hektara sunco-kreta, 1750 hektara ku-kuruza, te oko 200 hekta-ra različitog krmnog bilja (lucerne, sudanske trave i sirka).

H rvatska agencija za malo gospo-darstvo i inve-

sticije u prvom je kvartalu jamstvenim programima poduprla investicije vri-jedne 462 milijuna kuna. U istom razdoblju prošle godine preko HAMAG-a je investirano 128 miliju-na kuna. Sličan trend bi-lježi i broj izdanih jamsta-va. Lani je izdano 31, a u prva tri mjeseca ove godi-ne već 123.

U nastojanju da po-takne poduzetnike da još više koriste novac koji im je na raspolaganju, HA-MAG Invest je na svo-joj internetskoj stranici objavio imena poduzetni-ka koji su dobili jamstva za kredite. “To je u skla-du s europskim standardi-ma. Od 2014. godine tako ćemo raditi i za sve kori-snike europskih fondova”, rekao je Darko Liović, predsjednik Uprave HA-MAG Investa.

Liović je dodao da građani imaju pravo zna-ti kako se troši državni no-vac, a tako će moći pratiti i način na koji država po-tiče poduzetničke ideje. S objavom podataka složi-le su se i banke i korisnici pa se ne radi o otkrivanju bankarskih ili poslovnih tajni.

“Ne vidim razloga da sve državne instituci-je koje na sličan način ne daju jamstva ili potica-je, ne objave te podatke”, istaknuo je Gordan Ma-ras, ministar poduzetniš-tva i obrta. Njegovo mini-starstvo među prvima je na svojim stranicama objavilo imena dobitnika poticaja iz programa Poduzetnički impuls. “Odmah je netko primijetio da je poticaje za poduzetnike-početnike do-

bio čovjek koji već odavno ima svoju tvrtku. Osnovao je posebno poduzeće da bi uzeo poticaje. Nakon pro-vjere i ja sam vidio da je ri-ječ o vinaru čija sam vina pio još prije 15 godina. Stoga je javnost objave do-bra jer pruža mogućnost da se otkriju i isprave pogreš-ke”, rekao je Maras.

Ove godine očekuje se 500 jamstavaU prvom valu na web stranici HAMAG Inve-sta objavljena su imena 58 tvrtki koje su dosad dobile jamstva. Popis će se stalno dopunjavati, a Maras oče-kuje da će do kraja godi-ne HAMAG izdati čak 500 jamstava. HAMAG jamči do 50 posto visine kredi-ta koji odobrava poslovna banka. U objavljenom po-pisu ima obiteljskih gos-podarstava, većih i manjih poljoprivrednih tvrtki, tr-govaca i građevinara sve

do poduzeća iz tekstilne industrije i djelatnosti male brodogradnje. Odobrena jamstva sežu od 92.000 do

6,4 milijuna kuna.HAMAG-ova internet-

ska stranica sadrži i kalku-lator poticaja za investicij-ske projekte. Potencijalni ulagači tu mogu provje-riti koliko bi mogli dobi-ti od države ako otvaraju nova radna mjesta, kupuju strojeve, nabavljaju licen-ce, ulažu u patente... Infor-mativni kalkulator izraču-nat će im visinu poticaja i u skladu sa županijom u kojoj se namjerava ulaga-ti. (I.V.)

HAMAG INVEST

Podržane investicije vrijedne 462 milijuna kunaHAMAG Invest je na svojoj internetskoj stranici objavio imena poduzetnika koji su dobili jamstva za kredite

U prvom valu na web stranici HAMAG Investa objavljena su imena 58 tvrtki koje su dobile jamstva

visine kredita jamči HAMAG

do 50%(

Investitorima HAMAG želi pomoći i nakon odobravanja jamstva za investicijski kredit. Svatko tko nailazi na ad-ministrativne teškoće pri realizaciji ulaganja može ih prijaviti na internetskoj stranici HAMAG-a. U agenciji će razmotriti svaki takav slučaj i pomoći poduzetniku da preskoči prepreku, osobito ako se utvrdi da je prigovor bio opravdan.

Prijavite administrativnu barijeru

5

PROLJETNA SJETVA 2013. – PROBLEMI TVORNICE POD OTVORENIM NEBOM

Poljoprivrednici opet gledaju – u neboDok su prošle godine u ovo doba poljoprivredni proizvođači vapili za svakom kapi kiše, odnosno vlage u zemlji, sada jednako tako vape za svakom zrakom sunca i prestankom oborina

Previše vlage i niske temperature ugrožavaju i razvoj pšeni-ce i ostalih jesenskih ozimih kultura. Prema riječima dr. Geor-ga Dreznera s osječkog Poljoprivrednog instituta, pšenice su se zbog ranijih visokih temperatura već raskalile i počele vege-tirati, a onda je došlo razdoblje niskih temperatura. K tome je onemogućena i prva prihrana pšenice, a datumski se već tre-balo krenuti i u drugu. “Ovakvi uvjeti pogodni su i za razvoj bo-lesti budući da je zbog ranijih visokih temperatura stvorena pri-lična vegetativna zelena masa pšenice. U uvjetima sadašnjih velikih količina oborina, stvaraju se idealni uvjeti za djelova-nje raznih bolesti koje mogu oštetiti postojeću bujnu zelenu vegetativnu masu pšenice. Zbog svega toga je važno da poljoprivrednici, čim im to uvjeti omoguće, pristupe suzbija-nju korova herbicidima”, objašnjava Drezner.

Ugrožene i ozime kulture

Još uvijek možemo biti optimisti. Dođu li uskoro najavljene uobičajene proljetne temperature, sve se stigne obaviti, kaže dr. Antun Jambrović

trebalo bi se zasijati šećernom repom Vupik planira zasijati kukuruzom

30.000 ha 1750 ha (

6 Broj 3772, 8. travnja 2013.Privredni vjesnikAKTUALNO

Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

S Ivanom Gligo-rom, jednim od najpoznatijih i

najznačajnijih proizvođa-ča sira u Hrvatskoj, čiji su sirevi i on osobno dobili niz međunarodnih i doma-ćih nagrada, razgovarali smo o planovima njego-ve tvrtke, značaju paškog sira, problemima u proi-zvodnji, stanju na tržištu te poslovanju poduzetni-ka na otocima. Prekret-nica u radu njegove tvrt-ke je 2010. godina, kada je Sirana Gligora u Kola-nu na otoku Pagu otvori-la nove pogone, čime je značajno proširila kapa-citete proizvodnje.

Kakva je bila prošla poslovna godina za Si-ranu Gligora?- Zadovoljni smo lanj-skim poslovnim rezulta-tima jer smo nastavili s trendom rasta koji ima-mo svake godine. Tako smo prošle godine proi-zveli oko 420 tona sira, od čega paškog oko 60 tona. Inače, imamo de-setak vrsta sireva, a kada bismo računali i različi-ta pakiranja, onda bi taj broj bio višestruko veći. Imamo i malo ekskluziv-nije sireve s raznim do-dacima, primjerice tar-tufima, ružmarinom, bučinim košticama... Uglavnom, to je široki spektar proizvoda. Ina-če, mlijeko isključivo nabavljamo u Hrvatskoj. Pretprošle godine smo imali povećanje prome-ta za 80 posto, a prošle za 30 posto u odnosu na godinu prije. To je očeki-vana posljedica otvaranja novog pogona.

Je li završena investicija u novi pogon?- U novi pogon se još uvi-jek ulaže, a do sada smo uložili više od 3,5 mili-juna eura. Otprilike polo-vinu smo uložili u opre-mu, a ostatak se odnosi na građevinske radove. Po-gon nam sada ima proi-zvodni kapacitet od oko 600 tona sira godišnje. Povukli smo i 7,9 miliju-na kuna iz SAPARD-a i taj smo novac proslijedi-li poslovnoj banci kako bismo umanjili glavnicu kredita. Naša nova sira-na je jedna od najmoder-nijih u Hrvatskoj. Sastoji

se od proizvodnog dije-la u prizemlju, zrionice u podrumu te ureda i kušao-nice sira na katu. Površina joj je 1800 četvornih me-tara, a koncipirana je kao funkcionalna i učinkovi-ta cjelina. U proizvodnji se uz prijam mlijeka na-lazi prijamni laboratorij s opremom za ispitivanje kakvoće sirovog mlijeka. U blizini sirane nalazi se i trgovina s našim proizvo-dima.

Kakvo je sada stanje na tržištu?- Izvozimo oko 10 po-sto naše proizvodnje, a za skoriju budućnost ima-mo i mnogo veće ambi-cije. Naš cilj je poveća-nje izvoza te povećanje i osnaživanje vlastitog ma-loprodajnog kanala. Iz tog razloga smo do sada

otvorili trgovine u Spli-tu, Zagrebu, Rijeci, dvi-je u Zadru... Uskoro ćemo otvoriti još jednu u Zagre-bu i nastojat ćemo taj se-gment prodaje povećava-ti. U Kolanu imamo od ranije maloprodajni pro-stor. Zapošljavamo oko 40 radnika, a u posao je uključena čitava obitelj.

Koliko ste zadovoljni nabavom sirovine?- Problem kozjeg i ov-čjeg mlijeka od kojeg se i dobivaju proizvodi s vi-šom dodanom vrijedno-šću je mužnja. Prije par mjeseci u našoj sirani je organiziran jedan među-narodni seminar na ko-jem je predavanje održao vodeći španjolski struč-njak za mljekarstvo, ov-čarstvo i kozarstvo. Na tom sam seminaru uka-

Ivan GlIGora, SIrana GlIGora, Kolan, otoK PaG

Nemamo nikakve koristi od šikara Imamo svakodnevne primjere devastacije pašnjačkih površi na koje se pretvaraju u građevinske zone. Osim toga, državno bi zemljište trebalo davati u najam stočarima uz simboličnu cijenu

Činjenica je da vrhunski proizvodi imaju svoje kupce

jer im kvaliteta opravdava visoku

cijenu

lani proizvela Sirana Gligora, od čega paškog oko 60 t

420 t sira (

Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

Kada je 1. listopada prošle godine stupio na snagu Zakon o financij-skom poslovanju i pred-stečajnoj nagodbi, mnogi su ga dočekali s nevjeri-com tvrdeći kako je to još jedan u nizu zakona koji se donose, ali se neće provoditi.

Nepunih šest mjeseci poslije, sve je više hrvat-skih tvrtki koje su pred za-vršetkom tog prilično is-crpljujućeg posla u kome je nužan čvrsti dogovor mnoštva zainteresiranih strana u svakom pojedi-načnom slučaju: vlasnika tvrtki, radnika, države, ba-naka, dobavljača...

Jedna od prvih tvrt-ki, kako je to na nedav-nom ProInvestu u Osijeku istaknuo zamjenik mini-stra financija Boris Lalo-vac, koja je prošla ciljnu crtu su i Erdutski vinogra-di. Prema riječima Gora-na Dumančića, predsjed-nika Nadzornog odbora Erdutskih vinograda, oni su među prvima krenuli u postupak predstečajne na-godbe želeći iskoristiti to što je država pružila ruku poduzetnicima i pomogla s odgodama i određenim prebijanjima.

“Nismo našim dobav-ljačima željeli predložiti smanjenje njihovih potra-živanja za 50 ili više posto jer bi to štetilo poslovanju mnogih od njih. Smatram kako je cilj stečajnih na-godbi spašavanje poduze-ća. Stoga smo nagodbom predložili odgođeni povrat svojih dugovanja, ali u pu-nom iznosu. Jedino smo zatražili da nam se otpišu kamate. Takav naš prijed-log je prihvaćen i nagodba je dobila potporu od 95,8 posto. U svim segmentima smo nastojali biti realni i

nismo gledali samo svoju korist nego smo u postup-ku predstečajne nagod-be nastojali u koordinaci-ji sa svima napraviti dobru stvar. Pri tome sam se i osobno, kao vlasnik, odre-kao mnogih potraživanja”, kaže Dumančić. Sada im je zaduženost pala na tre-ćinu ranijeg iznosa. Dobili su predah od godinu dana s rokom povratka dugova-nja od pet, a od banke i ne-što više godina. Završet-kom predstečajne nagodbe potvrđeni su i novi odno-si u Erdutskim vinogradi-ma budući da je tvrtka do-bila ozbiljnog strateškog partnera.

Potpuna obnova nasada“Riječ je o Zavodu za ekonomiku, projektira-nje i programiranje razvo-ja, osječkoj tvrtki s 30-go-dišnjim iskustvom. Među ostalima, u toj su tvrtki brojni nekadašnji stručnja-ci i menadžeri bivšeg IPK-

a Osijek. Zavod ulaže zna-čajna sredstva u završetak naše investicije koja nas je i dovela do predstečaj-nog postupka. Naime, ri-ječ je o investiciji vrijed-noj desetak milijuna eura,

a obuhvatila je potpunu obnovu 400 hektara vino-grada. Zapravo, komplet-nu obnovu naših nasada. K tome, riječ je i o neko-liko tehnoloških zahvata u samoj proizvodnji”, objaš-njava Dumančić, dodajući kako su time odlučili defi-nitivno odustati od prodaje Erdutskih vinograda stran-cima ili bilo kome dru-gome. Procjenjuju kako mora doći vrijeme kada će se proizvodnja i proizvo-đači opet cijeniti.

ZAVRŠAVAJU PRVE PREDSTEČAJNE NAGODBE

Erdutski vinogradi prošli ciljnu crtu Nagodbom smo predložili odgođeni povrat svojih dugovanja, ali u punom iznosu. Jedino smo zatražili da nam se otpišu kamate, kaže Goran Dumančić, predsjednik Nadzornog odbora Erdutskih vinograda

Završetkom predstečajne

nagodbe tvrtka je dobila ozbiljnog

strateškog partnera

Optimizam za buduće poslovanje u Erdutskim vinogra-dima temelje na višegodišnjim ulaganjima u buduću proizvodnju, kao i na podacima iz prva tri mjeseca ove godine kada je prodaja povećana za desetak posto. K tome, puni urod grožđa sa 463 hektara vinograda oče-kuju 2014. godine. Uz prosječan prinos i kvalitetu, go-dišnja proizvodnja vina će se kretati između 3,5 i četiri milijuna litara. Osim toga, nedavno su prve pošiljke vina poslali u Poljsku te očekuju povratnu informaciju i, vjero-jatno, sklapanje novog izvoznog posla. Pored Poljske, u Erdutskim vinogradima izvozne poslove planiraju u Bo-sni Hercegovini, Ukrajini i Švedskoj.

Dogodine puni urod

7Broj 3772, 8. travnja 2013.www.privredni.hr INTERVJU

Ivan GlIGora, SIrana GlIGora, Kolan, otoK PaG

Nemamo nikakve koristi od šikara Imamo svakodnevne primjere devastacije pašnjačkih površi na koje se pretvaraju u građevinske zone. Osim toga, državno bi zemljište trebalo davati u najam stočarima uz simboličnu cijenu

zao na gorući problem loše organiziranog ovčar-stva i kozarstva u Hrvat-skoj. Doduše, u Hrvatskoj imamo još uvijek određen broj ovaca, ali se one ri-jetko muzu, osim možda na Pagu. Ono što poseb-no zabrinjava jest činje-nica da populacija koja se bavi uzgojem ova-ca i koza iščezava i stari. Kao ozbiljna zemlja tre-

bali bismo o tome voditi više računa. Pogotovo bi se mi prerađivači mlije-ka morali angažirati kako bi se takvo stanje promi-jenilo, ali i država bi tre-bala u tome pomoći. No, smatram da se ništa pozi-tivno ne poduzima u tom smjeru, nego se, naprotiv, mnoge stvari poduzimaju kako bi se dodatno pogor-šala situacija.

Možete li navesti pri-mjere loše politike?- Imamo svakodnevne primjere devastacije paš-njačkih površina koje se pretvaraju u građevinske zone. Osim toga, državno bi zemljište trebalo davati u najam stočarima uz sim-boličnu cijenu. Ovako ne-mamo nikakve koristi od šikare koja je pogodna za požare. I danas se može-te uvjeriti da ispod šikara koje su izgorjele u požaru imate suhozide što doka-zuje da je nekada bilo sve obrađeno ili prilagođeno ispaši stoke. Svaka vrtača nekada je bila obrađena. Mi prerađivači mlijeka i proizvođači trebamo da-vati inicijative da se ne-što promijeni, a na državi je da povlači poteze. Bez dobrih farmera nema ni dobrih proizvođača sira.

To svima nama mora biti jasno i farmeri, odnosno proizvođači mlijeka, mo-raju dobro živjeti od pro-daje mlijeka. To je svima u interesu. U protivnom ćemo ostati bez mlijeka i morat ćemo ga uvoziti.

Kakva je kvaliteta do-maćeg mlijeka, s obzi-rom na nedavne afere u vezi s aflatoksinom?- Mislim da je sve to pre-napuhano te da je, vjero-jatno, toga bilo i prije. Iz tog razloga toj aferi ne bih pridavao toliko zna-čenje. Da me se ne bi kri-vo shvatilo, hranu je po-trebno kontrolirati, ali neke stvari nisu toliko značajne kako se to na prvi pogled čini. Kvalite-ta treba biti neupitna, ali se ne smije širiti panika. Mi smo odmah po izbija-nju afere dali uzorke na testiranje i potvrdilo nam se da je kod naših koope-ranata aflatoksin u dopu-štenim granicama. To je vjerojatno stoga što naši kooperanti svoju stoku hrane zdravom hranom.

Što bi se trebalo učiniti kako bi se smanjila siva ekonomija u proizvod-nji sira?- Vjerojatno će se siva ekonomija smanjiti. Ne-što se i postiglo u tom smislu s obzirom na to da su organizirana obiteljska poljoprivredna gospo-darstva. Osim toga, edu-cirani su i mali proizvo-đači koji su dosta uložili u opremu. A kako mi u Hrvatskoj ponekad zna-mo pretjerivati, ne bih se iznenadio kad bi netko konstatirao da se kvalite-tan sir proizvodi jedino u obiteljskim poljoprivred-nim gospodarstvima, što

nije točno jer i veliki pro-izvođači imaju vrlo kva-litetne proizvode.

Prati li kod nas cijena kvalitetu?- Osobno se ne mogu po-tužiti. Mi proizvodimo vrhunske paške sireve koji, doduše, nisu jefti-ni. Činjenica je da vrhun-ski proizvodi imaju svo-je kupce jer im kvaliteta opravdava visoku cijenu. Najveći problem hrvat-skog tržišta je nelikvid-nost i da nema turističke sezone, propali bi mnogi proizvođači. Hrvati inače jedu relativno malo sira, a stranci naš sir oboža-vaju.

Što očekujete od ulaska u EU?- Konkretno, mi u našoj sirani očekujemo puno i planiramo značajniji pro-boj na to tržište. Doduše, moguće je da će proizvo-đači većih količina sira imati i određenih proble-ma ako se budu natjeca-li u nižem cjenovnom ra-zredu. Uglavnom, mi ne očekujemo pad prome-ta, a planiramo i daljnji rast. Prije tri godine za-vršili smo s investicijom u proizvodnju, a u nared-nom razdoblju namjera-vamo se više posvetiti in-vestiranju u maloprodaju i tržište.

Kakav je značaj paškog sira?- Riječ je o najpoznatijoj i vjerojatno najkvalitetni-joj autohtonoj vrsti sira u Hrvatskoj. Njegova kvali-teta nije upitna. To je vr-hunski proizvod čija je budućnost sigurna i koji će svoju pravu vrijednost tek dokazati na europ-skom tržištu.

Kao poduzetnik koji dolazi s otoka, kako gledate na ra-zvoj otoka?- Prema otocima i otočanima mora se voditi posebna i poticajna politika ako se stanje želi promijeniti na bolje. Zamislite da Hrvatska ostane bez paškog sira ili nekog drugog otočnog proizvoda. Mislim da bi to prije svega bilo sramota. Smatram da bi i inspektori morali biti tole-rantniji prema urednim gospodarstvenicima koji nehoti-ce naprave neku grešku na etiketi. Takve male propuste nije pametno sankcionirati. Nisam baš zadovoljan opće-nitim odnosom prema poduzetnicima u Hrvatskoj.

Za otoke je potrebna posebna i poticajna politika

do sada uloženo u novi pogon proizvodni kapacitet novog pogona

više od 3,5 mil € oko 600 t sira godišnje( ( *vijesti

DoP je uspješno poslovanjeHrvatska udruga poslo-davaca od prošle je godi-ne sjedište UN inicijative Global Compact Hrvatska čime promiče princip druš-tveno odgovornog poslo-vanja (DOP) među svojim članovima. Tvrtke koje po-štuju načela Global Com-pacta, imaju bolju poziciju u međunarodnom poslov-nom okruženju te moguć-nost prepoznavanja po-tencijalnih komparativnih prednosti i razvijanja svo-je konkurentnosti.

Frizerski festival Hairstyle newsJubilarni, 10. međunarodni frizerski festival Hairstyle News 2013 održava se od 5. do 7. travnja u Hotelu Lone, u Rovinju. Festival će u sklopu okruglog sto-la okupiti etablirane frizer-ske stručnjake iz Hrvatske i Slovenije koji će se ba-viti i aktualnim pitanjima porezne regulative u fri-zerskom poslovanju u Hr-vatskoj i Europskoj uniji, fiskalizacije u frizerskim salonima te novog Zako-na o obrtu. Hrvatska obrt-nička komora zalaže se za uvođenje snižene stope PDV-a od 10 posto.

Mercator u projektu okusi domaćeTrgovački lanac Merca-tor-H pokrenuo je pro-jekt Okusi domaće čiji je cilj uoči ulaska Hrvatske u EU potaknuti očuvanje autohtonih i tradicional-nih načina pripreme hra-ne te proizvodnju lokalnih malih poljoprivrednika. U prvoj fazi akcije, od 4. do 17. travnja, pažnja će biti usmjerena na tradicional-ne načine pripreme kruha, druga će faza, od 25. trav-nja do 16. svibnja, biti po-svećena domaćem svježem mesu, a treća, od 23. svib-nja do 13. lipnja, doma-ćem voću i povrću. Kam-panji se pridružila i jedna od najpoznatijih hrvatskih stručnjakinja za prehranu Donatella Verbanac.

8 Broj 3772, 8. travnja 2013.AKTUALNO Privredni vjesnik

Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

Ugovori o sufi-nanciranju pro-jektne dokumen-

tacije za sedam projekata javne poslovne i turistič-ke infrastrukture, ukupno vrijednih 17,3 milijuna eura, potpisani su prote-klog tjedna u Ministar-stvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Za izradu projektne do-kumentacije treba uložiti još 4,65 milijuna kuna za što će 85 posto sredstava ili 3,96 milijuna kuna iz-dvojiti Ministarstvo regi-onalnog razvoja i fondo-va EU-a.

Do sada je to ministar-stvo uložilo 282.050 kuna za razradu investicijskog ciklusa i projektne ideje, a daljnja tehnička pomoć za izradu studije izvedi-vosti, analize troškova i koristi te analize potenci-jalnih elemenata državnih potpora za sedam proje-kata procjenjuje se na još 550.850 kuna i očekuje se

da će se provesti do kra-ja srpnja.

Program pripreme i provedbe EU projekata od 2014. do 2020. godine po-krenulo je lani Ministar-stvo regionalnog razvo-ja i fondova EU-a kako bi potaknulo sve zaintere-sirane na izradu projeka-ta te ujedno pomoglo lo-kalnim jedinicama uprave i samouprave u pripre-mi domaćih projekata za apliciranje na natječaj za dobivanje sredstava iz eu-ropskih fondova. “Ove nam je godine na raspo-laganju oko 450 milijuna eura iz tih fondova, dok se sljedeće godine oče-kuje oko milijarda eura”, rekao je Branko Gr-čić, potpredsjednik Vla-de i ministar regional-nog razvoja i fondova EU-a. Do sada su u pr-voj fazi pripreme hrvat-skih projekata za europ-ske fondove obrađena 32 velika regionalna projek-ta ukupne vrijednosti 700 milijuna eura. Od toga je u drugu, finalnu fazu ušlo

sedam projekata, a u tije-ku je javni poziv za novi krug prijave regionalnih razvojnih projekata.

Projekti okrenuti novim tehnologijamaPrvi od sedam projekata koji su ušli u finalnu fazu za dobivanje sredstava EU-a je projekt vrijedan 2,3 milijuna eura za iz-gradnju centra izvrsnosti za obnovljive izvore ener-gije, specijalizacija za bi-omasu, u industrijskoj

zoni Bjeliš u Slavonskom Brodu gdje će se ispitiva-ti kvaliteta proizvoda od biomase i onih proizvo-da koji koriste biomasu. Drugi projekt je izgrad-nja i opremanje pomor-sko-inovacijskog centra iNAVIS u Šibeniku za ra-zvoj aluminija, vrijedan 1,2 milijuna eura. U iz-gradnju turističko-rekre-acijskog centra Jezero-Ružica Grad-Hercegovac utrošit će se četiri miliju-na eura, ali i stvoriti nova

turistička destinacija. Slatkovodni akvarij i mu-zej o rijekama u Karlovcu četvrti je projekt koji ula-zi u završnu fazu, a u nje-govu će se izgradnju ulo-žiti također četiri milijuna eura. Stvaranje preduvje-

ta za održivu podršku ra-zvoja konkurentnosti i daljnji razvoj tehnološ-ke infrastrukture u sje-verozapadnoj Hrvatskoj peti je projekt vrijedan 2,3 milijuna eura: prema tom projektu, dvorac Bra-čak iz 18. stoljeća prena-mijeniti će se u energetski centar. U prostoru bivše vojarne u Čakovcu otvo-rit će se centar znanja, a taj je projekt vrijedan 3,5 milijuna eura. Sedmim projektom, za 3,5 miliju-na eura, izgradit će se ra-zvojni centar i tehnološki park Križevci.

“Poticanje navedenih projekata nova je prilika za kreativnost i stvaranje kvalitetnih projekata za financiranje iz europskih fondova, posebice onih okrenutih novim tehnolo-gijama, što je ujedno i je-dan od ciljeva EU-a”, za-ključio je Grčić, pozvavši još jednom sve zainteresi-rane da dostave projektne ideje kako bi oni najkvali-tetniji dobili pomoć Mini-starstva.

HrvATSKi PrOjeKTi zA fiNANcirANje iz eU fONdOvA

Projekti javne poslovne i turističke infrastruktureU prvoj fazi pripreme obrađena su 32 velika regionalna projekta, vrijedna 700 milijuna eura. Od toga je u drugu, finalnu fazu ušlo sedam projekata, a u tijeku je javni poziv za novi krug prijave regionalnih razvojnih projekata

Grčić je još jednom pozvao

sve zainteresirane da dostave svoje

projektne ideje

vrijednost 7 ugovorenih infrastrukturnih projekata

17,3 mil €(treba za izradu projektne dokumentacije

još 4,65 mil kn(

Dvadesetak hrvatskih kulturno-turist ičkih projekata koji su dobi-li ili još uvijek čekaju sredstva iz fondova Eu-

ropske unije u fazi su izrade, razrade, a neki su i pri samom završet-ku. Ministarstvo kultu-re tim projektima poma-že na financijskoj razini što znači da daje sredstva za izradu projektne do-kumentacije. “Ministar-stvo ne može biti tražitelj ili nositelj nekog projek-ta, nego može samo po-magati u njegovoj reali-

zaciji, dok pravi poticaji dolaze iz lokalne zajedni-ce i raznih institucija. No, oni koji žele aplicirati za sredstva EU-a tada trebaju napraviti svoj originalan projekt”, rekla je Andrea Zlatar Violić, ministrica kulture, na prošlotjednoj prezentaciji sedam proje-kata za financiranje sred-stvima iz EU fondova. Po-vod toj prezentaciji bilo je

potpisivanje ugovora o izvođenju radova na pro-jektu obnove Maškovića hana i gospodarske revi-talizacije mjesta Vrana, prvog projekta Ministar-stva kulture koji se u pot-punosti financira sredstvi-ma EU-a iz programa IPA 2009. Osim tog projek-ta, u tijeku izrade je i pro-jekt obnove palače Moise na Cresu. Samo na pripre-

mne radove u tom projek-tu dosad je utrošeno 2,25 milijuna kuna, a nakon obnove ta će palača posta-ti sveučilišni istraživački centar. Za izgradnju ogu-linskog centra za posje-titelje Ivanina kuća bajki namijenjeno je 1,36 mi-lijuna eura, dok se pro-cjenjuje kako će za re-konstrukciju i uređenje kulturno-turističko-podu-

zetničkog i administra-tivnog kompleksa Benčić u Rijeci trebati uložiti od 300 do 400 milijuna kuna. U Šibeniku će se obnovi-ti tri tvrđave, i to sv. Niko-le, sv. Mihovila i tvrđava Barone, poznatija kao Šu-bićevac. U tijeku je izrada programa Narodnog mu-zeja Zadar - Muzej dvije palače te program obnove Tvrđe u Osijeku. (S.P.)

KULTUrNO-TUriSTičKi PrOjeKTi zA eUrOPU

Obnavljamo tvrđave, gradimo kuću bajki...

9Broj 3772, 8. travnja 2013. S MARKOVA TRGAwww.privredni.hr

Igor Vukić vukic@privredni.hr

T vrtka Kermas energija Danka Končara u idućih

pet godina uložit će u re-strukturiranje Brodotro-gira oko milijardu kuna. Prema ugovoru o preuzi-manju tog brodogradili-šta, prihvaćenom na proš-lotjednoj sjednici Vlade, Kermas energija uložit će ove godine 134 miliju-na kuna. U idućoj godini ulažu 310 milijuna kuna, u 2015. godini 293 mili-juna, u 2016. godini 264 milijuna kuna. Za ispu-njenje obveza iz ugovo-ra Kermas energija dala je korporativno jamstvo i hi-poteku na zemljišta koja posjeduje u Istri.

Država će otpisati dio potraživanja, a u preobli-kovanju Brodotrogira u profitabilno poduzeće su-djelovat će sa 150 miliju-na kuna. Još 178 milijuna kuna dat će za podmiri-vanje očekivanih gubita-ka na ugovorenim i pla-niranim brodovima. U ovogodišnjem je proraču-nu za tu namjenu izdvo-jeno 130 milijuna kuna. Iduće godine isplatit će se 150 milijuna kuna, a po-

tom još 50 milijuna kuna. Oko 50 milijuna kuna dr-žava će isplatiti i za otpre-mnine radnicima koji po-stanu višak.

Ugovor države i Ker-mas energije potvrdila je i Europska komisija. Pre-ma ugovoru, Brodotrogir će smanjiti površinu ze-mljišta koje se koristi za brodograđevnu djelatnost za 40 posto, odnosno, za 68.000 četvornih meta-ra. No Kermas energija planira na području bro-dogradilišta i nove dje-latnosti. Ministar gospo-darstva Ivan Vrdoljak objasnio je da će se zbog toga morati mijenjati i

županijski prostorni plan. Nove djelatnosti potreb-ne su zbog održivog po-slovanja jer je kriza ugro-zila osnovnu djelatnost gradnje brodova. Kermas energija, uz ostalo, pla-nira proširiti područje na

kojem bi izgradila mari-nu i servis za velike luk-suzne jahte. Zbog čestih problema s administraci-jom Končar je inzistirao da se u uvodni dio ugo-vora ugradi odredba po kojoj bi izmjena prostor-nih planova imala priori-tet i podršku Vlade, i to prema zakonu o strateš-kim investicijama. Iako taj zakon još nije done-sen, Vlada je prihvatila prijedlog.

Građanima se otpisuju kamateNakon što je prošle go-dine poduzetnicima dva puta ponuđena mogućnost reprogramiranja poreznog duga, na red su došli i gra-đani. Vlada predlaže da građani porezni dug od 12,7 milijardi otplate u 60 rata s godišnjom kamatom od 4,5 posto. Pri tome će otplaćivati samo glavnicu duga, dok bi država otpi-sala kamate koje su nara-sle na 5,7 milijardi kuna. Ministar financija Slav-ko Linić objašnjava da je među dužnicima mnogo građana koji su dug napra-vili obavljanjem gospo-darske djelatnosti, uglav-nom u obrtu. Ima i manjih građevinskih poduzetni-

ka i poljoprivrednika. Ot-pisivanjem kamata mnogi od njih bili bi voljni otpla-ćivati dospjeli dug, u ko-jem se nalaze i doprino-si, za njih i njihove bivše radnike. Otplatom duga za doprinose sačuvali bi i buduće mirovine. Kad re-guliraju otplatu duga, neki od njih možda će se po-novno početi baviti po-slovnom aktivnošću, pro-cijenio je Linić.

Zbog ulaska u Europ-sku uniju izmijenjen je način naplate trošarina na kavu i bezalkoholna pića. Oporezivat će se u trenut-ku stavljanja u promet, a ne više kod uvoza. Uvo-de se trošarine i na obične i mineralne vode kad im je dodan šećer ili drugo sladilo. Trošarinu dobiva i bezalkoholno pivo (40 kuna po hektolitru), kao i većina ostalih bezalko-holnih pića. Trošarina na kavu iznosi šest kuna po kilogramu. Na isti iznos smanjena je trošarina na kavu koja se upotrebljava kao sirovina za druge pro-izvode. Dosad je ta troša-rina iznosila 60 kuna. Tro-šarinama na kavu i sokove državni proračun ove go-dine prikupit će oko 214 milijuna kuna.

SjednIcA hRVATSKe VlAde

Končar u Brodotrogir ulaže milijardu kunadržava će otpisati dio potraživanja, a u preoblikovanju Brodotrogira u profitabilno poduzeće sudjelovat će sa 150 milijuna kuna. još 178 milijuna kuna dat će za podmirivanje očekivanih gubitaka

Vlada predlaže da građani porezni dug otplate u 60 rata s godišnjom kamatom od 4,5 posto

porezni dug građana

12,7 mlrd kn (iznos kamata koje bi se otpisale

5,7 mlrd kn (SDP i HNS nastavit će razgovore o porezu na nekretnine. Dogovor i politička odluka o tom zakonu nisu doneseni pa će se i dodatno raz-matrati efekti zakona. “Naši koalicijski partneri iz HNS-a imaju određene rezerve prema tom zakonu i prema tom konceptu. Mi smo se potpuno razumjeli i nastavit ćemo razgovara-ti. Ništa nije o glavu, niti nam se pretjerano žuri”, izjavio je prošli tjedan pre-mijer Zoran Milanović.

Najveći zagovarač za-kona je ministar financija Slavko Linić, koji novcem od poreza na nekretnine želi financirati zdravstve-ni sustav i tako smanji-ti doprinose na plaće. Pri-jedlog zakona trebao se naći i na sjednici užeg ka-bineta Vlade. No potpred-sjednica Vlade Vesna Pu-sić javno je opovrgnula da je prijedlog stigao i doda-la kako takvog prijedloga “uskoro neće biti”. Nje-zin stranački kolega, mi-nistar gospodarstva Ivan Vrdoljak rekao je kako svi

znaju stav HNS-a: dok ne bude gospodarskog rasta, porez na nekretnine ne treba uvoditi.

Prema objavljenim inačicama poreza na ne-kretnine, građani bi pla-ćali više poreza samo ako imaju tri i više nekretnina u vlasništu. Za dvije ne-kretnine (primjerice, kuću i vikendicu) plaćali bi jed-nako sadašnjoj komunal-noj naknadi. HNS i SDP se najviše spore oko po-reza na gospodarske ne-kretnine jer bi novi porez vjerojatno povećao podu-zetnička davanja.

Neslužbeno se saznaje da ministar financija pri-prema i promjenu poreza na promet nekretnina pa bi se porez plaćao po sto-pi od tri posto umjesto pet posto kao dosad. No prva nekretnina ne bi bila oslo-bođena porezne obveze. (I.V.)

Polako s odlukama o novom porezu

jOš neMA SuGlASjA O pORezu nA neKReTnIne

*vijesti

TDR lider na tržištu BiHSa 2,6 milijardi prodanih cigareta u 2012. godini i tržišnim udjelom od 32 posto, Tvornica duhana Rovinj (TDR) je lider na duhanskom tržištu Bosne i Hercegovine. TDR je i jedan od vodećih hrvat-skih uvoznika na BiH tr-žištu, koji u tamošnji pro-račun godišnje uplaćuje više od 140 milijuna eura.

Podravkini stručnjaci protiv izgradnje TENa inicijativu tvrtke E-Two-Energy proteklog je tjedna održan sastanak predstavnika te tvrtke i stručnjaka iz koprivničke Podravke koji su ponovno izrazili neslaganje s loka-

cijom za izgradnju termo-elektrane na biomasu koja bi se trebala graditi pokraj proizvodnih pogona Po-dravke. Aktivnosti vezane uz dobavu sirovine za ter-moelektranu i emisije iz nje imat će izravan utjecaj na uvjete rada pogona Po-dravke što će zahtijevati dodatne investicije, kažu u Podravki.

DIV: novi posao za EU tržišteTvrtka DIV sa svojim se proizvodima etablirala kao lider na europskom i svjetskom tržištu, priop-ćeno je iz te kompanije. Konkurentnost tvrtke na širem tržištu potvrdio je i upravo sklopljeni ugo-vor između tvrtke iz DIV Grupe, MIN DIV Svrljig a.d., i tvrtke PORR Bul-garija, koja je dio austrij-skog PORR koncerna, o ovogodišnjoj isporuci 72.000 betonskih pragova za EU tržište.

10 Broj 3772, 8. travnja 2013.Privredni vjesnikAKTUALNO

Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

G rupu NTL, koja zapošljava više od 6000 ljudi,

čini 10 trgovačkih kuća. Poslovanje je u ovom tre-nutku organizirano kroz čak 1310 prodajnih obje-kata i to uglavnom trgovi-na manjih formata na po-dručju čitave Hrvatske. “Točne podatke o priho-du za 2012. još nemamo, ali prema preliminarnim podacima, prihod se kre-će na razini ukupnog pri-hoda u 2011. godini koji je iznosio 5,2 milijarde kuna. Time Grupa NTL zauzima drugo mjesto na rang-ljestvici najvećih tr-govaca u Hrvatskoj, te ima udio od oko 12 posto u kategoriji FMCG (Fast-moving consumer goods) na području Hrvatske”, ističe Martin Evačić, di-rektor Grupe NTL.

Prema njegovim ri-ječima, u ovom trenutku NTL ne planira primati nove članice iako se od-vijaju određeni razgovo-ri u tom smislu. “Općeni-to smatramo kako bi bilo dobro da se hrvatski tr-govci sličnog ili istog pro-fila udruže, posebice radi ulaska u EU gdje će kon-kurencija stranaca biti još žešća”, kaže Evačić.

NTL radi na kapital-nom povezivanju kroz zajedničke projekte: ma-loprodaju pod brendom NTL-a, konstantan rast kategorije vlastite robne marke te zajedničku naba-vu i opskrbu članica svje-žim voćem i povrćem.

Grupa intenzivno širi svo-je poslovanje od 2009. do danas, a taj trend se, kaže Evačić, nastavlja i u 2013. godini.

Mali formati“Najveći projekt s ko-jim smo se upravo uhvatili u koštac je kompletna re-organizacija i mo-dernizacija malo-prodajnog poslovanja u objektima koje je društvo NTL preuzelo od druš-tva Biljemerkant u steča-ju. Na području Slavoni-je i okolice preuzeli smo maloprodajno poslovanje u čak 210 objekata. Zate-

čeno stanje u tim objek-tima izrazito je loše, ali Grupa NTL je uz stopo-stotnu potporu vlasnika jasno odredila prioritetni cilj: zadržati što više rad-nih mjesta, a onda, narav-

no, putem zadovolj-nog dje-l a t n i k a pridobiti zadovolj-nog kupca. Vjerujemo da je to poslovna politika koja vodi povećanju ra-sta prodaje. U okviru rea-lizacije tog cilja sve snage usmjerili smo u organizi-ranje poslovanja za NTL Regiju istok. Preuzimanje radnika odvija se paralel-no s preuzimanjem pro-dajnih mjesta, sukladno planu. Ta početna faza tre-bala bi biti riješena ovih dana”, pojašnjava direk-tor Grupe NTL.

Grupa NTL pretežno je udruženje trgovaca koji imaju trgovine malih for-mata raspoređene izvan najvećih gradskih područ-ja odnosno područja jake

konku-rencije.

Organizacija poslovanja za takve formate izuzetno je zahtjevna, prvenstveno logistički, ali ima i svoje prednosti jer je više okre-nuta svakodnevnom kup-cu.

“Uspijemo li posti-ći pravi pristup, cjenovno i asortimanski prilagođen kupcu kojeg poznajemo, imat ćemo i pravi alat u borbi s konkurencijom. Jedan od važnih faktora u tome je i kategorija naše robne marke. Tržište je te artikle itekako prepozna-lo, trenutni udio katego-rije robne marke u asor-timanu Grupe NTL je 10 posto, dakle prostora za

POsLOVANJe NArOdNOg TrgOVAčKOg LANcA (NTL)

Mali trgovci udruženi mogu konkurirati najvećimaProšlo je vrijeme intuitivnog i brzog odlučivanja - odmak od konkurencije sad čine samo sitne razlike, a one su posljedica upravljanja vrlo preciznim podacima, kaže Martin evačić, direktor grupe NTL, koja sada zauzima drugo mjesto na rang-ljestvici najvećih trgovaca u Hrvatskoj

Bilo bi dobro da se hrvatski trgovci

sličnog ili istog profila udruže,

posebice radi ulaska u eU, ističe evačić

lanjski prihodi NTL-a

5,2 mlrd kn (zaposlenih u svim članicama NTL-a

oko 6000 (

Narodni trgovački lanac sačinjavaju Ba-kmaz - Zadar, Boso - Vinkovci, Dinova-Diona - Zagreb, Gavranović - Zagreb, METSS - Ča-kovec, Pemo - Dubrovnik, Studenac - Omiš, Trgostil - Donja Stubica, Trgovina Krk - Ma-linska te Narodni trgovački lanac - Sobli-nec, trgovačko društvo u zajedničkom vla-sništvu ovih devet navedenih trgovaca.“Osnovni cilj udruživanja je poboljšanje tr-govačkog poslovanja za sve članice udru-

ženja, a to je moguće kroz unapređenje osnovnih trgovačkih alata: poboljšanjem nabavnih uvjeta kroz zajedničko ugovara-nje nabave te poboljšanjem prodaje kroz zajednički marketing. Cilj nam je i nada-lje koristiti sinergijske prednosti u otku-pu i nabavi voća i povrća, kvalitetne robe iz uvoza, jačanje vlastitih brendova te rad na vizualnoj prepoznatljivosti Grupe na tr-žištu”, ističe Martin Evačić.

Tko su članice NTL-a

Pri Hrvatskoj gospodar-skoj komori osnovana je Zajednica poslovnih sa-vjetnika, a cilj njenog rada je stvaranje što bo-ljeg okvira za kvalitetno korištenje EU fondova.

Hrvatska je do sada godišnje na raspolaganju imala oko 150 milijuna eura fondovskih sredsta-va. U prvoj polovini prve godine članstva bit će joj dostupno oko 450 miliju-na eura, a u narednim go-dinama oko 1,1 milijar-de eura, plus otprilike 400 milijuna eura iz poljopri-vrednih fondova.

“Nije nemoguća mi-sija dobiti sredstva iz EU

fondova, ali je nešto za-htjevnija”, kaže Ružica Gelo, direktorica Centra za EU pri HGK-u. “Ve-liki broj tvrtki neće biti u stanju sam prirediti pro-jekte. Stoga smo na ini-cijativu pojedinih člani-ca osnovali ovu zajednicu kako bismo osnažili kon-zalting za rad na pripre-mi i realizaciji projekata”, ističe Ružica Gelo.

Za predsjednicu Za-jednice izabrana je Mirja-na Samardžić Novoselec.

Osim u Hrvatskoj, po-stoji potencijal razvoja sa-vjetodavnih usluga na području EU fondova i u su-sjednim zemljama.(B.O.)

Nije nemoguća misija dobiti EU sredstva

OsNOVANA Je ZAJedNicA POsLOVNiH sAVJeTNiKA

Domaći proizvođa-či bezalkoholnih pića

iznenađeni su p r o m j e n o m stava Mini-starstva finan-

cija koje je u po-sljednji trenutak, pred prošlotjed-nu sjednicu Vlade, odustalo od sma-njenja iznosa po-

sebnog poreza na bezal-koholna pića. Naime, taj se porez trebao smanjiti sa 40 na 30 kuna po hektoli-tru, a to su predstavnicima industrije nedavno pred-ložili sami predstavni-ci Ministarstva financija. Tada je Gospodarsko inte-resno udruženje proizvo-đača pića Hrvatske (GI-UPP) prijedlog smanjenja porezne stope pozdravi-lo kao mjeru poticanja ra-sta i razvoja domaće proi-zvodnje. U GIUPP-u kažu

kako inzistiranje na zadr-žavanju postojeće stope samo dodatno otežava po-ziciju domaćih proizvo-đača koji se zbog visokih državnih nameta nalaze u iznimno teškoj, neravno-pravnoj tržišnoj poziciji. Kako kažu u toj udruzi, Hrvatska je jedina zemlja u regiji i jedna od rijet-kih u EU-u u kojoj se i da-lje plaća poseban porez na bezalkoholna pića. Taj porez iznosi čak 60 lipa na 1,5 litara, a ukupni držav-ni nameti čine oko 50 po-sto maloprodajne cijene 1,5 litara bezalkoholnog pića. U GIUPP-u ističu kako je inzistiranje Vla-de na zadržavanju tako vi-sokih nameta na domaću proizvodnju u neskladu s njenim opredjeljenjem za poboljšanje poslovne kli-me i poticanje investicija. (S.P.)

Izmjena prijedloga o posebnom porezu na bezalkoholna pića

PrOMJeNA sTAVA MiNisTArsTVA fiNANciJA

11Broj 3772, 8. travnja 2013.www.privredni.hr

rast svakako ima jer europ-ski pokazatelji govore da u pojedinim zemljama ta kategorija ide i do 50 po-sto udjela. Međutim, toli-ki udjel nije naš cilj jer se planiramo zadržati na re-alnih 20 posto, ali uz zna-čajno povećanje kontro-le kvalitete tih proizvoda. Cilj nam je da kupac bude siguran da će kupnjom na-šeg brenda u našem dućanu dobiti dobar, zdravstveno ispravan i kontroliran pro-izvod”, pojašnjava Evačić.

Kratkoročni i dugoročni ciljeviProces spajanja člani-ca unutar Grupe sustav-no se događa jačanjem za-jedničkih projekata. “Naš veliki zajednički projekt, Otkupno-distribucijski centar Metković, vrlo je dobro odradio prošlu se-zonu mandarina. Izbaci-li smo na tržište vlasti-ti brend Narina i otvorili nekoliko izvoznih kana-la prodaje. Problem ovog projekta je veliko počet-no ulaganje u pogon te će se prava dobit realizi-rati tek kroz duži period. Isto tako, na preuzimanje poslovanja Biljemerkan-ta možemo gledati kao na

proces kapitalnog povezi-vanja”, kaže Evačić.

Menadžment Gru-pe NTL u ovom trenutku koncentriran je i na skla-panje ugovora za 2013. godinu, dok su im dugo-ročni i srednjoročni cilje-vi stvaranje vlastitih logi-stičkih kapaciteta kako bi se riješio problem opskr-be s obzirom na rascjep-kanost njihovih malopro-dajnih prostora.

Cijelo hrvatsko gos-podarstvo, pa tako i trgo-

vina, bilježe izrazito težak period, smatra Evačić, a otvaranjem granica i ula-skom u Europsku uniju opstat će samo najbolje organizirani trgovci i do-bavljači.

“Treba jasno naći svo-ju nišu i u okviru nje se razvijati, prvenstveno u smislu podizanja razine kvalitete proizvoda ili us-

luge. Prošlo je vrijeme in-tuitivnog i brzog odluči-vanja. Danas odmak od konkurencije i uspješ-nost u poslovanju čine sit-ne razlike, ali koje su po-sljedica temeljite analize poslovanja i upravljanja vrlo preciznim podaci-ma. Samo takvi izvještaji mogu predstavljati isprav-nu podlogu za daljnje od-lučivanje. Dodatna ote-gotna okolnost u trgovini je činjenica da smo mak-simalno orijentirani na domaćeg kupca i njego-vo zadovoljstvo, a kup-ca u depresiji, izmučenog problemima svakodnevi-ce, bez optimizma ili po-sla nije lako ni pridobiti niti sačuvati. U tom smi-slu uspješnost našeg po-slovanja uvelike ovisi i o ukupnoj gospodarskoj slici društva. U takvim okolnostima Grupa NTL svoj tržišni prostor nasto-ji izgraditi uz uvažavanje ostalih trgovaca te una-pređenjem poslovanja u domeni u kojoj je najja-ča - u dobroj organizaciji poslovanja u trgovinama malih formata te izraže-noj politici kvalitete”, isti-če direktor Narodnog tr-govačkog lanca.

Goran Gazdek

P aprika s virovi-tičkog područ-ja od ove godine

na tržištu će se prodava-ti s oznakom zaštićenog zemljopisnog podrijetla - Virovitička paprika. Du-gogodišnji je to san tamoš-njih povrćara jer znanost je već davno dokazala da je paprika uzgojena na polji-ma u okolici Virovitice iz-vrsne kakvoće. Ova ozna-ka zemljopisnog podrijetla odnosi se na svježi plod triju tipova paprike: pa-radajz-paprike, zvonolike (babura) i izdužene (roga) paprike. Projekt zaštite prije sedam godina pokre-nula je Udruga povrtlara Virovitičko-podravske žu-panije. “Prvo smo anke-tirali proizvođače, zatim istražili tržište pa prikupili povijesne dokaze o podri-jetlu paprike. U suradnji sa Zavodom za marke-ting u poljoprivredi Agro-nomskog fakulteta Sveu-čilišta u Zagrebu izradili smo studiju, a onda čeka-li odobrenje Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja”, kaže predsjednik te udru-ge Miroslav Filipović.

Intenzivirana proi-zvodnja paprike na po-dručju Virovitice otpoče-la je 1960., a procvat je ostvaren osamdesetih go-dina prošlog stoljeća kada je proizvodnja dosezala i 20 posto ukupnih količina tadašnje države. Potkraj tog desetljeća virovitička paradajz-paprika je selek-cionirana, a 1993. uvršte-na u Sortnu listu Republi-ke Hrvatske pod imenom Majkovačka žuta.

Danas se u Virovi-tičko-podravskoj župa-

niji industrijska i konzu-mna paprika proizvode na 1800 hektara. Karakteri-stike su proizvodnja na obiteljskim gospodarstvi-ma, povoljni agro-klimat-ski i pedološki uvjeti te prepoznatljivost na doma-ćem i regionalnom tržištu, posebno u Bosni i Herce-govini i Sloveniji te Au-striji i Njemačkoj.

Tražena robaBudući da je paprika iz Virovitice bila tražena kao svježa, a posebice kao si-

rovina za konzerviranje i za preradu u ajvar, pre-kupci su i papriku s dru-gih područja prodava-li kao virovitičku. “Sada će potrošači dobiti sigur-nost, kvalitetu i standar-dizaciju proizvoda kojem mogu vjerovati i za koji znaju odakle dolazi i ka-kva mu je kvaliteta. A s druge strane proizvođa-

či mogu očekivati da će potrošači, ako prepozna-ju kvalitetu, biti spremni platiti veću cijenu za ta-kav proizvod”, objašnjava Marija Cerjak sa Zavo-da za marketing u poljo-privredi Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

Da bi dobila ozna-ku zemljopisnog podrije-tla, paprika mora biti pro-izvedena iz certificiranog sjemena uz stručni nad-zor i na zemljištu s poseb-nim agro-ekološkim uvje-tima. Prema studiji, to su

poljoprivredna zemljišta u općinama Crnac, Čađa-vica, Gradina, Lukač, Pi-tomača, Sopje, Suhopo-lje i Špišić Bukovica te u gradovima Slatina i Viro-vitica.

Do travnja Virovitič-ka paprika bit će pred-stavljena zainteresiranim trgovcima i trgovačkim lancima.

Zaštita poljoprivredne proiZvodnje na virovitičkom području

PaPrika s Podrijetlomoznaka zemljopisnog podrijetla - virovitička paprika - odnosi se na svježi plod triju tipova paprike

poslovanje narodnoG trGovačkoG lanca (ntl)

Mali trgovci udruženi mogu konkurirati najvećimaprošlo je vrijeme intuitivnog i brzog odlučivanja - odmak od konkurencije sad čine samo sitne razlike, a one su posljedica upravljanja vrlo preciznim podacima, kaže martin evačić, direktor Grupe ntl, koja sada zauzima drugo mjesto na rang-ljestvici najvećih trgovaca u Hrvatskoj

Grupa intenzivno širi poslovanje od 2009. do danas, a taj trend se nastavlja i u 2013. godini

uglavnom manjih formata ima ntl diljem Hrvatske

1310 trgovina (pod paprikom u toj županiji 1800 ha(

Povrćari Virovitičko-podravske županije godišnje proi-zvedu devet do 10 tona paprike što predstavlja 20 posto ukupne proizvodnje paprike u Hrvatskoj. Gotovo 70 po-sto industrijske paprike otkupljuje Podravka, a ostatak Eurovoće iz Orahovice. Konzumna paprika plasira se na tržnicama, kućnim pragovima i u trgovačkim lancima. “Znak Virovitička paprika u budućnosti bi se trebao isko-ristiti na proizvodima koji bi bili proizvedeni, prerađeni i pakirani u Virovitičko-podravskoj županiji što podrazu-mijeva, između ostalog, ulaganje u proizvodne i prerađi-vačke pogone”, kaže Miroslav Filipović.

Znak podrijetla i na prerađevinama

12 Broj 3772, 8. travnja 2013.AKTUALNO Privredni vjesnik

Predstečajne nagodbePredstečajna nagodba ključno je oružje u borbi Vlade protiv nelikvidnosti. Iako se o predstečajnoj nagodbi puno govori u javnosti i dokumenti su javno dostupni, njeni detalji uglavnom ostaju nepoznati. Stoga će Privredni vjesnik u sljedećim brojevima odvojiti prostor za konkretne primjere predstečajnih nagodbi, s naglaskom na većim tvrtkama

Kanal Ri d.o.o., Rijeka

Tempo d.d., Zagreb

Bramgrad projekt d.o.o., Zagreb

Prijedlog podnesen 6. siječnja 2013.

Postupak otvoren 28. ožujka 2013.

Temeljni kapital 60.795.200 kn

Broj radnika 342

Ukupne obveze 378.624.337 kn

Manjak likvidnih sredstava

331.553.639 kn

Račun dobiti i gubitka

2011. (-38.061.747 kn)

I.-IX. 2012. (-123.671.845 kn)

Vlasnička struktura 93,88% Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje

4,44% Mali dioničari

1,68% ostali

Plan financijskog restrukturiranja• otpis 100 posto zateznih kamata na dugove državi u

iznosu od 144.390.000 kn• otpis 100 posto kamata vjerovnika• kompenzacija potraživanja za obveznicu prema RH u

iznosu od 82.000.000 kn• otpis 50 posto obveza prema RH u iznosu od

41.521.000 kn• kompenzacija 50 posto obveza prema RH za nekretninu u

Dugom Selu• otpis 50 posto obveza prema vjerovnicima koji nemaju

razlučna i izlučna prava u iznosu od 19.346.000 kn• unovčenje neposlovne imovine projektima na vlastitom

zemljištu u iznosu od 61.481.000 kn• novo zaduženje od 22.000.000 kn, za koje bi jamac bio

strateški partner• povećanje temeljnog kapitala za 328.780.000 kn• izvansudska nagodba s RH za kamenolom Podsusedsko

Dolje i Rakitje

Plan operativnog restrukturiranja• prodaja zemljišta uz ugovaranje izvođenja građevinskih

radova• proširenje eksploatacijskog polja kamenoloma

Podsusedsko Dolje• objedinjenje kapaciteta sa strateškim partnerom radi

uštede• smanjenje općih troškova poslovanja za 20 posto• smanjenje broja zaposlenih sa 342 na 240, uz otpremnine

od 55.000 kn po zaposleniku• prekvalifikacija proizvodnih i stručnih radnika

Prijedlog podnesen 24. prosinca 2012.

Postupak otvoren 25. ožujka 2013.

Temeljni kapital 300.000 kn

Broj zaposlenih 4

Ukupne obveze 121.400.234 kn

U blokadi od 19. srpnja 2012.

Ukupni iznos blokade 52.740.653 kn

Račun dobiti i gubitka

2011. (+50.521 kn)

I.-XI. 2012. (-13.654.014 kn)

Vlasnička struktura jedini osnivač je Branko Mihaljević

Plan financijskog restrukturiranja:• smanjenje obveza prema vjerovnicima na 50 posto

vrijednosti, a dospjelost obveza bi se produžila za pet godina od dana sklapanja predstečajne nagodbe

• prodaja izgrađenih stanova, čime bi se smanjila izloženost prema Hypo Grupi, namirilo drugog razlučnog vjerovnika Croatia Lloyd i Raiffeisenbank, koji u slučaju stečaja ostaje bez izgleda za namirenje iz založnog prava

• s vjerovnicima koji imaju razlučna prava, a to su prvenstveno banke, prenijeti 30 posto založene imovine u vlasništvo u zamjenu za sva potraživanja, dok bi banke oslobodile od tereta preostali dio založene imovine

• za slučaj da ostala imovina ostane u bilanci društva pripremljeni su operativni i financijski planovi razvoja projekata u Sisku i Zagrebu koji bi bili izgrađeni za unaprijed poznate kupce i prodani na domaćem tržištu

Plan operativnog restrukturiranja:• novo zapošljavanje ovisit će o likvidnosti, a na kraju

razdoblja od pet godina očekuje se između 15 i 20 zaposlenih, uz oko 80 radnih mjesta kod poslovnih partnera

• razvoj nekretninskih projekata koje je moguće na tržištu prodati po cijeni uvećanoj za novostvorenu vrijednost

Prijedlog podnesen 21. prosinca 2012.

Postupak otvoren 27. ožujka 2013.

Temeljni kapital 9.713.000 kn

Broj zaposlenih 49

Ukupne obveze 14.739.387 kn

Ukupna potraživanja 2.878.450

Prosječni mjesečni manjak

240.679 kn

Račun dobiti i gubitka

2010. (-1.828.555 kn)

2011. (-1.311.310 kn)

I.-X. 2012. (-8.016.428 kn)

Vlasnička struktura 29,65% Primorsko-goranska županija

23,16% Grad Rijeka

8,08% Jadran galenski laboratorij

39,11% ostali

Opis pregovora s vjerovnicima:• Kanal Ri d.o.o. i Odašiljači i veze d.o.o. usuglasili su se da

se ukupan dospjeli dug u iznosu od 271.854,71 kn namiri plaćanjem u 12 mjesečnih rata počevši od 30. siječnja 2013.

Plan financijskog restrukturiranja:• država otpisuje 60 posto dugova u iznosu od 312.530 kn,

ostatak se reprogramira na pet godina• dobavljači i trgovačka društva otpisuju 40 posto dugova,

ostatak se reprogramira na pet godina• 20 posto kredita Erste banke pretvoriti u kapital društva,

za ostatak moratorij na tri godine• kredit BKS banke kao novi dužnik preuzima Grad Rijeka,

uz poček od tri godine• vlasnici ili strateški partneri osiguravaju obrtna sredstva

od 1.000.000 kn u 2013. i još 4.500.000 kn u idućim godinama

Plan operativnog restrukturiranja:• umjesto sadašnjih 49 zaposlenih planira se 25 zaposlenih,

od kojih bi 80 posto bili novinari i tehničko osoblje, višak zaposlenih zbrinjavao bi se sredstvima vlasnika ili strateških partnera

infoenterprise europe

Broj 82, 8. travnja 2013.

Znanstveni edukativno-zabavni cen-tar (ZEZ centar) prvi je znanstveni centar u regiji čija je osnovna zada-ća da popularizacijom znanosti i no-vih tehnologija educira širu javnost, a osobito djecu i mlade. Riječ je o po-ticanju percepcije znanosti kao jedne od temeljnih djelatnosti razvoja hr-vatskoga gospodarstva i društva te-meljenog na znanju.

Davor Komerički, idejni začetnik projek-ta ZEZ centra, kaže kako ovaj projekt želi razvijati vlastitim znanjem i sredstvima, ali u suradnji s hrvatskim institucijama. “Nadamo se da ćemo osigurati i dobru podršku sredstava iz EU fondova. Projekt ZEZ centra nisu samo zgrade nego i ljudi širokog područja djelovanja, a predstav-lja i oblik spajanja privatne inicijative i znanosti”, ističe Komerički. ZEZ centar će biti smješten u 15. paviljon Zagrebačkog velesajma, poznat kao Talijanski pavi-ljon, a očekuje se kako će ovakav centar potaknuti i turističke posjete Zagrebu.

“Velika nam je želja da se realizira pro-jekt znanstvenog i edukativno-zabav-nog centra u Hrvatskoj, koji HGK podr-žava od samog početka, a osobito su važne i podrške Grada Zagreba, Insti-tuta Ruđer Bošković kao i ministarsta-

va uključenih u ostvarivanje projekta”, kaže predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević. “Ovim se pro-jektom želi popularizirati znanost kroz komercijalne projekte, a u njegovoj je realizaciji iznimno važno upoznati isku-stva takvog projekta ostvarenog u Polj-skoj. Edukativno-zabavni centar bio bi iskorak za grad Zagreb, ali i za cijelu Hr-vatsku, osobito za mlade ljude koji zna-nost doživljavaju drugačije od prijašnjih generacija”, ističe Vidošević.

Robert Firmhofer, direktor Kopernik znanstvenog centra iz Varšave i Europ-ske mreže znanstvenih centara i muze-ja, ističe kako je popularizacija znano-sti u Poljskoj donijela puno dobrobiti, pogotovo u segmentu povećanja inte-resa mladih za znanost te povezivanja znanosti i gospodarstva. Prvi znanstve-

ni centar u Poljskoj - Kopernik centar u Varšavi - dovršen je 2010. godine i po-stao jedan od najuspješnijih znanstve-nih centara u Europi. Osvojio je nekoli-ko poljskih i međunarodnih nagrada te do sada privukao 2,5 milijuna posjetite-lja, više od milijun godišnje. Taj je centar postao i središnje mjesto za znanstve-nu komunikaciju i neformalnu eduka-ciju, spajajući profesore, znanstvenike, inovatore, te poslovne i ključne ljude ra-znih institucija.

Potporu projektu dali su ministarstva turizma te znanosti, obrazovanja i spor-ta kao i Institut Ruđer Bošković koji mu se pridružio kao jedan od partnera te će stručnošću svojih zaposlenika pri-donijeti razvoju popularizacije znano-sti u Hrvatskoj i jačem otvaranju znano-sti prema javnosti.

Jačati suradnju znanosti i gospodarstvaKroz popularizaciju znanosti i novih tehnologija treba raditi na jačanju gospodarstva i društva temeljenog na znanju

Start Up Camp koji organizira Ve-leposlanstvo Sjedinjenih Američ-kih Država zamišljen je kao natjeca-nje studenata i mladih poduzetnika u kojem svoje ideje možete uobliči-ti, razviti i pretvoriti u uspješne po-slovne poduhvate. Nakon prošlo-godišnjeg uspjeha na Visu kamp se ove godine seli u Rijeku od 20. do 24. svibnja, a svoju potporu orga-nizaciji događaja dali su i Znanstve-no-tehnologijski park Sveučilišta u Rijeci (STEPRi), Udruga hrvatskih ne-zavisnih izvoznika softvera (CISEx), Hrvatska mreža poslovnih anđe-la (CRANE) te Zagrebački inkubator poduzetništva (ZIP). Nakon završet-ka procesa prijave stručni žiri oda-brat će 30 najboljih kandidata koji će tijekom pet dana kroz niz radioni-ca i individualnih treninga imati mo-gućnost svoje ideje i poslovne pla-nove razviti i poboljšati kako bi ih na završnom događanju mogli uspješ-no predstaviti mentorima, poduzet-nicima i medijima. Svoje projekte možete prijaviti do 26. travnja ispu-njavanjem obrasca na web stranici http://startupcamp.com.hr/prijava/.

ZEZ cEntar

Start Up Camp

enterprise europe

Osmijesima do novih kupaca

Program poticanja poduzetništva i obrta - Poduzetnički impuls za 2013. godinu - provodi se temeljem Progra-ma Vlade za razdoblje od 2011. do 2015. godine u kojemu su mjere po-ticanja konkurentnosti poduzetniš-tva i obrta definirane kroz tri glavna područja: gospodarski oporavak i ra-zvoj poduzetništva, tehnološki razvoj i jačanje konkurentnosti te regionalni razvoj i korištenje fondova EU-a.

Za razvijanje konkurentnosti poslovanja, novo zapošljavanje te poticanje izvoza i gospodarskog rasta Ministarstvo podu-zetništva je u odnosu na prošlu godinu udvostručilo nepovratna sredstva nami-jenjena sufinanciranju poduzetnika, tako da ove godine iznose 730,5 milijuna kuna. Poduzetnički impuls predstavljen je u tri ciklusa kroz koje su prezentirane četiri po-ticajne mjere namijenjene mikro, malim i srednjim poduzetnicima i obrtnicima. Kako bi se učinkovito ostvarile aktivnosti programa, svoj doprinos pružanju stručne

i konzultantske potpore poduzetnicima provodi i Tera Tehnopolis, regionalni teh-nologijsko-razvojni centar i članica Sveu-čilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Osnovna zadaća te institucije je razvitak

na znanju utemeljenog gospodarstva i pružanje stručne podrške inovativnim po-duzetnicima kreirajući proizvode s novom dodanom vrijednošću. Kako bi jednostav-no i slikovito predstavili objavljene poticaj-

ne mjere Poduzetničkog impulsa za 2013. godinu mikro, malim i srednjim poduzet-nicima i obrtnicima, tim Tera Tehnopoli-sa izradio je mentalnu mapu koja slikovi-to prikazuje četiri poticajne mjere sa svim potrebnim uvjetima uz prikaz najpotpuni-jih potpora i usluga koje pruža Tera Tehno-polis. Kako bi se s istoka Hrvatske dobilo što više uspješnih i inovativnih prijava na Poduzetnički impuls, Tera Tehnopolis po-duzetnicima nudi sveobuhvatnu i stručnu pomoć pri izradi prijava za dodjelu bespo-vratnih sredstava. Pomoć se nudi u izradi poslovnih planova i investicijskih studija, brzih izrada prototipova, poslovnog savje-tovanja i pomoći pri izradi EU projekata, zaštiti i upravljanju intelektualnim vlasniš-tvom, promicanju zaštite okoliša te tehno-logijskoj i poslovnoj reorganizaciji.

Više informacija može se dobiti na tele-fon 031/251 000, e-mail ured@tera.hr, na web stranici www.tera.hr ili osobno na adresi Trg Ljudevita Gaja 6, 31 000 Osi-jek..

POdUZETničKi iMPULS

Pomoć u PriPremi natječajne dokumentacijeTera Tehnopolis, osječki regionalni tehnologijsko-razvojni centar, daje podršku u pripremanju natječajne dokumentacije za 730,5 milijuna kuna vrijedna nepovratna sredstva Poduzetničkog impulsa za poduzetničke projekte

Ako je vjerovati statistikama, prilič-no smo namrgođena poslovna naci-ja. Pružatelji usluga tajnog kupova-nja u Aziji, Europi, Sjevernoj i Južnoj Americi te agencija Heraklea u Hr-vatskoj, sudjelovali su u zajednič-kom istraživanju Smiling Report 2012. Istraživanje obuhvaća podat-ke o kvaliteti usluge za 2012. godinu iz raznih industrija. Rezultati se te-melje na više od dva milijuna pitanja iz više od 40 zemalja, a obuhvaćaju osmijeh, pozdrav i dodatnu proda-ju kao tri osnovna elementa kvalite-te usluge.

Rezultati su pokazali kako u svijetu pro-sječno 78 posto kupaca dobije osmijeh, 84 posto ih je pozdravljeno, a samo u 56 posto slučajeva ponuđen im je dodat-ni proizvod. Promatrajući rezultate od početka istraživanja, uočeno je kako je svjetski prosjek osmjehivanja kupcima u razdoblju 2008.-2012. i dalje za 10 posto niži nego što je bio u razdoblju 2004.-2007. U 2012. Španjolska je s rezultatom od 96 posto na prvoj poziciji na ljestvi-

ci osmijeha, dok je Pakistan i ove godine na dnu ljestvice jer se kupcima osmje-huje tek 40 posto djelatnika. Hrvatska je u donjem dijelu ljestvice, na 30. mje-stu od ukupno 42 zemlje, s rezultatom od 72 posto što je manje od svjetskog prosjeka koji iznosi 78 posto. Uspored-be radi, u 2010. godini rezultat za osmi-jeh je bio tek malenih 54 posto.

industrija u kojoj se djelatnici najviše osmjehuju je beauty industrija sa 92 po-sto, a najmanje se to čini u vladinim or-ganizacijama, tek 39 posto. industrija u kojoj se najviše pozdravlja jesu uslužne djelatnosti sa 93 posto, a najmanje se kupce pozdravlja u vladinim organizaci-jama, 64 posto.

iako je kategorija dodatne prodaje kate-gorija čiji je rezultat uvjerljivo naj-niži, ipak se može primijetiti zna-tan napredak. nakon izuzetno lošeg rezultata u 2011. godini (45 posto), u 2012. se ipak rezultat poboljšao te sad iznosi 56 posto. Još uvijek je polovina dodatne prodaje izostala, što u konač-

nici utječe i na privatni i državni sektor. najbolji rezultat u ovoj kategoriji ostva-ren je u Španjolskoj, i to čak 94 posto, a slijedi je Poljska sa 78 posto. najloši-ji rezultat zabilježen je i ove godine na Cipru, samo 17 posto. Hrvatska je opet u donjoj polovici ljestvice, s rezultatom od 41 posto. i u ovoj kategoriji je Hrvat-ska ispod svjetskog prosjeka koji iznosi 56 posto.

industrija u kojoj se nudi najviše dodatnih proi-

zvoda/uslu-ga su u s l u ž n e

djelatnosti

sa 66 posto, dok je najlošije stanje u pri-jevozničkoj industriji, tek 39 posto. Kako kažu u Heraklei, rezultati u 2012. godini pokazuju uzlaznu putanju u kvaliteti us-luge. Uspoređujući rezultate, Hrvatska slijedi svjetske trendove jer su sve ka-tegorije poboljšale, iako smo još uvijek daleko od svjetskog prosjeka. Kao vrlo svijetli primjer treba istaknuti Španjol-sku koja u najvećoj krizi s kojom se su-očava ima rezultate među prva tri mje-sta u sve tri kategorije. Također, kao ne tako svijetli primjer, u 2012. godi-ni su se istaknule vladine organizaci-je. U svim zemljama koje su sudjelova-

le u istraživanju pokazalo se kako su baš te organizacije najlošije u kategorijama

osmijeha i pozdrava. Ukoliko se uzme u obzir da je riječ o zaista tri osnovna ele-menta kvalitete usluge, kao i osobnog i poslov-nog bontona, unatoč poboljšanju mnogo je prostora za unapređe-nje, kako u Hrvatskoj

tako i u svijetu.

izvještaj o osmijesima

Osmijesima do novih kupaca

3www.een.hr 8. travnja 2013.

2

Ulaskom u Europsku uniju Hrvatska će na raspolaganje dobiti sredstva iz strukturnih fondova, osnovnog in-strumenta provođenja europske ko-hezijske politike. Riječ je o nizu mjera kojima je cilj smanjivanje društveno-ekonomskih razlika među zemljama članicama.

Premda je u tranzicijskim zemljama na snazi osebujno shvaćanje transparen-tnosti javne potrošnje, potrebno se stro-go pridržavati europskih pravila igre kako bi se sredstva iz fondova slijevala u državne proračune, piše u svojoj ana-litičkoj publikaciji Forenzika Prima, prvo hrvatsko društvo specijalizirano za pro-vođenje forenzičkog ispitivanja i nadzo-ra poreznih i računovodstvenih aspekata poslovanja državnih institucija i privatnih društava.

Poljski slučaj, koji se detaljnije razra-đuje u publikaciji, pokazuje da Europ-ska unija budno motri na postupanje s dodijeljenim sredstvima. Toj je zemlji (inače najvećem korisniku strukturnih fondova EU-a) zamrznuto ukupno pet milijardi eura sredstava zbog toga što se dokazalo da su se 10 građevinskih djelatnika i direktor vladine agencije za

izgradnju cesta udružili u nedopušteni kartel, a kako bi pobijedili na javnim na-tječajima iz 2009. godine. Poljska sada ima šest mjeseci da spasi investiciju, ali i očuva ugled uspješne korisnice fon-dova.

Kada je riječ o pristupanju Hrvatske Uni-ji, često se lome koplja oko pitanja čeka li Hrvatsku blagostanje i opći društveni procvat ili gubitak nacionalnog identi-teta te dužničko ropstvo. Diana Antičić, direktorica društva Forenzika Prima, isti-

če da u pogledu pristupanja EU-u kroz prizmu korištenja strukturnih fondova moramo biti svjesni nekoliko činjenica. Jedna od njih je da sredstva iz fondo-va nemaju “čarobna svojstva” te da nisu humanitarna donacija, već ulaganje od kojeg i sama Unija ima koristi. “Isto tako treba imati na umu da se u Uni-

ji transparentnost poslova javne naba-ve i zaštita tržišnog natjecanja smatra-ju temeljnim vrijednostima pa se tome svakako moraju prilagoditi i korisnice sredstava”, ističe Diana Antičić.

Jasno je da su sredstva iz fondova pre-sudna za oporavak hrvatskog gospo-darstva, ali potrebno je osmisliti ispla-tive projekte i zadovoljiti sve zahtjeve koje je Europska unija propisala. Zamr-zavanje sredstava Poljskoj najbolje po-kazuje koliko je skup svaki pogrešan korak.

FonDovI EU-a

oprezno s europskim novcemHrvatska će ulaskom u Europsku uniju dobiti pristup strukturnim fondovima, osnovnom instrumentu europske kohezijske politike, no ona će biti pod budnim okom Europske komisije. Najvećem korisniku strukturnih fondova u Poljskoj zamrznuto je pet milijardi eura zbog sumnje u udruživanje u kartel

U organizaciji osječkog Tehnolo-gijsko-razvojnog centra Tera Teh-nopolis i Državnog zavoda za inte-lektualno vlasništvo, u Osijeku je održan seminar pod nazivom Osno-ve intelektualnog vlasništva za po-duzetnike i znanstvenike. Seminar je

organiziran u okviru Europske podu-zetničke mreže te uz potporu projek-ta ip4inno (Intellectual Property for Innovations).

Uvodno predavanje je održao gospo-din Bojan Benko iz Državnog zavoda za

intelektualno vlasništvo nakon čega je sudionike upoznao sa svim bitnim sa-stavnicama o zaštiti izuma patentom. Istaknuo je važnost ovakvih edukativ-nih seminara na kojima poduzetnici stječu potrebna znanja o zaštiti inte-lektualnog vlasništva i svojih poduzet-ničkih ideja. Takva zaštita osigurava ne-ometano poslovanje i donosi uspjeh na sve konkurentnijem europskom i svjetskom tržištu.

U drugom dijelu seminara višnja Ku-zmanović je održala predavanje o ostalom industrijskom vlasništvu (žig, dizajn, nazivi domena, oznake zemljo-pisnog podrijetla) te postupcima zašti-te industrijskog vlasništva. na kraju se-minara održan je okrugli stol na kojem su prezentirani uspješni i neuspješni

primjeri iz prakse uz komentare i suge-stije sudionika. Seminar je financiran iz sredstava Europske komisije kroz okvir-ni program za konkurentnost i inova-cije (Competitiveness and Innovati-on Framework Programme – CIP) koji je za polaznike bio besplatan. Sljedeći seminar najavljen je za jesen s temama iz područja intelektualnog vlasništva u Hrvatskoj, tada već punopravnoj člani-ci Europske unije.

Za sve informacije vezane uz zaštitu in-telektualnog vlasništva možete kon-taktirati Tera Tehnopolis, registriranog zastupnika pri Državnom zavodu za in-telektualno vlasništvo, na e-mail ured@tera.hr ili broj telefona 031/251 000. Ma-terijali sa seminara dostupni su na web stranicama Tera Tehnopolisa.

održan seminar o intelektualnom vlasništvu

Sredstva iz fondova nemaju “čarobna svojstva” te nisu humanitarna donacija, već ulaganje od kojeg i sama Unija ima koristi

enterprise europe

Nakon uspjeha prvog izdanja Produkte-ke s temom namještaja i opremanja in-terijera, tvrtka Scuderia Zagreb, udru-ga Boonika i Centar za dizajn Hrvatske gospodarske komore organizirali su i drugi susret dizajnera i tvrtki, ovoga puta s temom prijevoza, tehnologija i prateće opreme.

Cilj nam je od Produkteke napraviti kvar-talno događanje, održati pažnju i kontinui-rano pratiti projekte, ističe Tina Marković iz Scuderije Zagreb. “Produkteka je otvorena platforma u koju se svi mogu uključiti. Že-limo da nam se prijavi što više dobrih pro-jekata i programa kako bi se omogućilo da što više proizvoda dođe na hrvatsko tržište. Ovim projektom pomažemo start-up pro-jektima koji drugdje nemaju podršku, a ova tema - promet i sve vezano uz to - odabra-

na je upravo stoga što taj segment u Hrvat-skoj i nije tako mali kao što se to uobičaje-no misli. I u njemu postoje mnoge tvrtke s vizijom koje žele više ulagati u dizajn te održive tehnologije”, ističe Tina Marković.Na ovoj drugoj Produkteci - produkt-diza-jn platformi za stvaranje novih proizvoda - hrvatski dizajneri i proizvođači koji se bave segmentom prijevoza predstavili su svoje projekte i prikazali vo-zila, bicikle, e l e k -trične b i c i -

kle, solarna vozila, novitete u dizajnu plovi-la te mnoge druge projekte.

Iako na skupu nije bilo predstavnika bro-dogradnje, ona je također važna jer posto-je mnoge male tvrtke koje ulažu u dizajn pa će stoga to biti tema jednog od sljede-ćih susreta, najavljuju organizatori.

Zanimljivo je da već sada u Hrvatskoj ima-mo dvije tvrtke koje proizvode automobi-le, Dok-ing i Rimac Automobili. što je vrlo

zahtjevan posao, a svaki do-bar proizvod ako želi na

tržište u današ-nje vrijeme mora imati do-

PRODukTekA

Dobre ideje za prometne izazoveNa drugoj Produkteci dizajneri i tvrtke razgovarali su o tehnologijama, novim projektima i pratećoj opremi u transportu. Predstavljeni su već ostvareni projekti, prototipovi i nove ideje za prometne probleme

Pristupanjem Europskoj uniji Hrvatska je, između ostaloga, dobila pravo imeno-vati devet članova u Europski gospodar-ski i socijalni odbor (EGSO), po tri u sva-ku od radnih skupina odbora. Vlada je na svojoj sjednici održanoj 21. ožujka 2013. godine izabrala hrvatske predstavnike, a među njima je i Dragica Martinović Dža-monja, koja u EGSO-u zastupa Hrvatsku gospodarsku komoru.

veća transparentostŠto je to europski gospodarski i socijalni od-bor? kako nam je pojasnila Dragica Marti-nović Džamonja, eGSO je savjetodavno ti-jelo europske unije, osnovano još Rimskim ugovorom kojim je 1957. uspostavljena eu-ropska ekonomska zajednica (eeZ). Člano-vi su predstavnici triju skupina: poslodava-ca, zaposlenika te ostalih društvenih skupina, poput nevladinih udruga, zadruga ili znan-stvene i akademske zajednice. Biraju ih vlade država članica na obnovljivi mandat od pet

godina, a imenuje Vijeće europske unije. Broj predstavnika odražava udio stanovništva po-jedine države članice, a trenutačni broj člano-va eGSO-a je 344. eGSO se sastoji od skup-štine, ureda, predsjednika i sekcija. Trenutačni predsjednik je Staffan Nilsson, kojeg u travnju ove godine zamjenjuje Henri Malosse, dosa-dašnji predsjednik Skupine poslodavaca.

europska unija konzultira eGSO prije dono-šenja odluka koje se tiču gospodarske i soci-jalne politike, a eGSO, na vlastitu inicijativu ili na zahtjev druge institucije europske unije, može dati svoje mišljenje i o drugim pitanji-ma. Time čini svojevrsnu poveznicu između europske unije i njenih građana, a promovi-rajući uključenost civilnog društva pridonosi većoj transparentnosti i demokratizaciji pro-cesa odlučivanja u europskoj uniji. Područ-ja u kojima je savjetovanje s eGSO-om prije donošenja odluka obvezno su poljoprivre-da, sloboda kretanja osoba i usluga, promet i transeuropske mreže, neizravno oporeziva-

nje, unutarnje tržište, zapošljavanje, socijalna politika, obrazovanje, javno zdravstvo, zašti-ta potrošača, industrijska politika, ekonom-ska i socijalna kohezija, istraživanje i razvoj

te okoliš. eGSO ima savjetodavnu ulogu u zakonodavnom postupku koji završava do-nošenjem odluka u određenim područjima nadležnosti eu-a.

rodna dimenzijakao primjer tema koje se raspravljaju na sjednicama eGSO-a Dragica Martinović Dža-monja navodi dnevni red sljedećeg sastan-ka Sekcije za jedinstveno tržište, proizvodnju i potrošnju, na kojem će se raspravljati o ste-

euROPSkI GOSPODARSkI I SOCIjAlNI ODBOR

poveznica između europske unije i njenih građana Europska unija konzultira EGSO prije donošenja odluka koje se tiču gospodarske i socijalne politike, a EGSO, na vlastitu inicijativu ili na zahtjev druge institucije Europske unije, može dati svoje mišljenje i o drugim pitanjima

Članovi EGSO-a su predstavnici triju skupina: poslodavaca, zaposlenika te ostalih društvenih skupina

Hrvatski članovi Europskog gospodarskog i socijalnog odbora:Davor Majetić (Hrvatska udruga poslodavaca)

Dragica Martinović Džamonja (Hrvatska gospodarska komora)

Violeta Jelić (Hrvatska obrtnička komora)

Marija Hanževački (Nezavisni hrvatski sindikati)

Anica Milićević-Pezelj (Savez samostalnih sindikata Hrvatske)

Vilim Ribić (Matica hrvatskih sindikata)

Lidija Pavić-Rogošić, Marina Škrabalo i Toni Vidan (na prijedlog ureda za udruge)

4 5www.een.hr 8. travnja 2013.

bar dizajn jer je to kupcima iznimno važno. “I na ovoj Produkteci spojili smo dizajnere i tvrtke. Posljednjih je nekoliko godina pokre-nuta suradnja dizajnera i novonastalih tvrt-ki te se osjeća njihova sve veća povezanost”, kaže Luka Mjeda, direktor Centra za dizajn Hrvatske gospodarske komore. “Povezujući ljude, omogućujući razmjenu ideja i kreativ-

nu atmosferu, Produkteka radi na tome da se osigura surad-nja koja će za posljedicu imati stvaranje novih pro-

izvoda i jačanje hrvatskog gospo-darstva. Produkteka je mjesto sastanka, po-vezivanja ideja i proizvodnje”, ističe Mjeda. Dario Dropučić i Vedran Martinek, osnivači i vlasnici tvrtke prvog hrvatskog studija za di-zajn vozila - Absolut design, diplomirali su na studiju dizajna automobila u Torinu, i na Pro-dukteci su predstavili projekte u kojima su

do sada sudjelovali. Govorili su o suradnji s Lamborghinijem na automobilu Zalamero, dizajnu za hrvatski Dakar rally tim, redizajnu

automobila za naručitelja iz Kanade, dizajn hibridnog automobila za McLaren, Alfa Ro-mea za američko tržište, tenisica za vozače i drugim svojim poslovima. Surađuju i u di-zajnu proizvoda visoke tehnologije Instituta za nuklearnu tehnologiju - Inetec, te s Fakul-

tetom strojarstva i brodogradnje u Zagrebu na projektu minibusa koji će biti superioran konkurenciji.

Tomislav Veltruski je na Produkteci predsta-vio dizajn pumpe za bicikl, koja je ujedno i držač bicikla. Sada je u fazi potrage za proi-zvođačom, a volio bi osigurati proizvodnju u Hrvatskoj. Damir Herceg iz marketinga tvrtke Končar-Električna vozila predstavio

je Končarov niskopodni elektromotorni i dizel motorni vlak te projekt izgradnje no-vih zagrebačkih tramvaja, kojih je 140 ispo-ručeno kao petodijelni model te dva kraća tramvaja. Istaknuo je kako je za ta vozila po-trebno imati kupca, a dizajn i izgradnju vo-zila prilagođavati gradskoj i prometnoj in-frastrukturi.

Na skupu se moglo čuti i o projektu Soe-la - hrvatskom projektu izgradnje solarnog vozila, o Riteh Racing Teamu, FSB Racing Teamu i njihovim bolidima, proizvodnji i distribuciji Regeneracije Zabok. Predstavili su se dizajneri Ana Banić Göttlicher i Maša Vukmanović sa svojom nagrađivanom Leaf punionicom za električna vozila, te projek-ti dizajnera Maje Mesić, Elvisa Tomljenovi-ća, Ivana Šantića, Zdenka Vukoje, Tomislava Jelića i Daniela Tomičića.

PRoDuKTEKA

Dobre ideje za prometne izazoveNa drugoj Produkteci dizajneri i tvrtke razgovarali su o tehnologijama, novim projektima i pratećoj opremi u transportu. Predstavljeni su već ostvareni projekti, prototipovi i nove ideje za prometne probleme

čajnom postupku, nepoštenim marketinš-kim praksama, stanju carinske unije, europ-skom trgovačkom pravu i korporativnom upravljanju te Akcijskom planu za poduzet-ništvo. u siječnju ove godine EGSo je usvo-jio mišljenje o rodnoj dimenziji u Eu 2020 strategiji, koje se sastoji od davanja važno-sti ravnopravnosti spolova i jednakim prili-kama. Polazne osnove za muškarce i žene u toj su strategiji sasvim drugačije, a EGSo se ovim samoinicijativnim mišljenjem zalaže za to da se civilno društvo u potpunosti uključi u sedam važnih inicijativa u okviru Eu 2020 te daje svoje preporuke na koji način krenuti prema stvarnoj ravnopravnosti spolova.

vještine za tržište radau ožujku je EGSo usvojio i mišljenje o ulo-zi poslovnog sektora u edukaciji u Europskoj uniji, kao doprinos zajedničkim naporima za bolje povezivanje obrazovanja s potrebama tržišta rada. Cilj je stvaranje dovoljnog bro-ja slobodnih mjesta za obavljanje prakse na

temelju dvojnog sustava koji povezuje škol-sko obrazovanje i stjecanje radnog iskustva. EGSo se zalaže za razvoj vještina na svim obrazovnim razinama te bolje informiranje o vještinama koje će u budućnosti biti traže-ne, kako bi se povećala fleksibilnost u odabi-ru karijera s jedne strane i zadovoljenju po-treba tržišta rada s druge strane. Također, u ožujku je usvojeno i mišljenje EGSo-a o po-slovnom modelu održivog rasta, ekonomije niske razine ugljika i industrijskih promjena. EGSo poziva države članice Europske unije na korištenje sredstava koja su trenutno ne-iskorištena ili potpuno nova, a Europsku ko-misiju na nastavak stimuliranja istraživanja, razvoja i inovacija tako da daju prioritet inici-jativama niske razine ugljika u nadolazećem programu Horizon 2020. EGSo naglašava potrebu stvaranja dugoročnog, koheren-tnog i kvalitetno definiranog europskog okvira, izbjegavanje pretjerane regulative i vezu među politikama istraživanja i razvoja te energetike i klime.

poveznica između Europske unije i njenih građana Europska unija konzultira EGSO prije donošenja odluka koje se tiču gospodarske i socijalne politike, a EGSO, na vlastitu inicijativu ili na zahtjev druge institucije Europske unije, može dati svoje mišljenje i o drugim pitanjima

Na skupu se moglo čuti i o projektu Soela - hrvatskom

projektu izgradnje solarnog vozila, o Riteh Racing Teamu, FSB Racing Teamu i njihovim

bolidima, proizvodnji i distribuciji Regeneracije Zabok...

enterprise europe

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a

EU NATJEČAJIOve i druge natječaje možete prona-ći na web stranicama službenog gla-snika Europske unije na http://ted.europa.eu.

STrOJEVI ZA fILTrIrANJE PLINOVAEnel Servizi, Milano, Italija, traži strojeve i opremu za filtriranje i čišćenje plinova. Natječaj je otvoren do 19. travnja, a pri-jave na talijanskom jeziku predaju se na ENEL SERVIZI S.r.l. – Global Procurement– Global Generation Technologies, Via Car-ducci 1/3, For the attention of: Federi-co Barbera, 20123 Milano, Italy, federico.barbera@enel.com. Više podataka o nad-metanju na http://www.acquisti.enel.it/it-IT/fornitori/03_bandi_avvisi/02_ bandi_gara/.

GrAđEVINSkI rADOVIOffice des bâtiments – département des constructions, Ženeva, Švicarska, tra-ži izvođača radova na izgradnji bolnice specijalne namjene. Natječaj je otvoren do 24. travnja, a prijave na francuskom jeziku predaju se na Office des bâtiments – département des constructions, Selon dossier d’appel d’offres K2, 1211 Genève 8, Switzerland. Više podataka o nadmeta-nju na http://www.simap.ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_NR=765629.

VJETrOTUrbINEEDF en France, Pariz, Francuska, traži na-bavu vjetroturbina. Natječaj je otvo-ren do 15. travnja, a prijave na francu-skom jeziku predaju se na EDF en Franc, Coeur Défense Tour B-100 esplanade du Général de Gaulle, Paris la Défense Ce-dex, Contact point(s): EDF EN France, For the attention of: Alain Sandansamy, 92932 Paris, France, procurement@edfen.com. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

POPrAVcI I ODržAVANJEAENA Aeropuertos, Madrid, Španjolska, traži usluge popravaka i održavanja. Na-tječaj je otvoren do 18. travnja, a prija-ve na španjolskom jeziku predaju se na AENA Aeropuertos, c/ Peonías, 12, Con-tact point(s): División de Contratación de Servicios y Asistencias Técnicas, For the attention of: Dirección de Contratación,

28042 Madrid; Spain, eescudero@aena.es. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

cESTOVNI PrIJEVOZOslo kommune v/ Bymiljøetaten, Oslo, Norveška, traži uslugu cestovnog prije-voza roba. Natječaj je otvoren do 29. trav-nja, a prijave na norveškom jeziku preda-ju se na Oslo kommune v/ Bymiljøetaten, Ulvenveien 90, For the attention of: Tri-ne Amundsen, 0581 Oslo, Norway, trine. amundsen@uke.oslo.kommune.no. Više podataka o nadmetanju na http://www.utviklings-og-kompetanseetaten.oslo.kommune.no/anskaffelser.

USLUGE TISkACentar za gradsku mobilnost, Sofija, Bu-garska, traži usluge tiskanja i pripreme materijala za tiskanje. Natječaj je otvoren do 20. svibnja, a prijave na bugarskom je-

ziku predaju se na Centar za gradska mo-bilnost EAD202218735, bul. Kn. Marija Luiza, 84, otdel Obwestveni poricki, for attention Veselina Dibova, Rozalina Ge-orgieva, 1202 Sofia, Bulgaria. Više poda-taka na istoj adresi.

PrIJEVOZ SPEcIJALNIh TErETAVlaamse Vervoermaatschappij - De Lijn, Mechelen, Belgija, traži nabavu usluga pri-jevoza specijalnog tereta. Natječaj je otvo-ren do 21. svibnja, a prijave na flamanskom jeziku predaju se na Vlaamse Vervoer-maatschappij - De Lijn, Het Lijnhuis - Mot-straat 20, For the attention of: De Schutter Charis Désiré 2800 Mechelen, Belgium, mail: charis.deschutter@delijn.be. Više po-dataka o nadmetanju na istoj adresi.

ELEkTrIČNI VODOVISwissgrid AG, Frick, Švicarska, traži naba-vu nadzemnih električnih vodova. Na-tječaj je otvoren do 10. svibnja, a prija-ve na njemačkom jeziku predaju se na Swissgrid AG, Dammstrasse 3, Postfach 22, Contact point(s): Zentraleinkauf Asset Management, 5070 Frick, Switzerland, peter.binder@swissgrid.ch. Više podata-ka o nadmetanju na http://www.simap.ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_NR=770465.

EU NATJEČAJI

Na internetskoj stranici www.een.hr svakog mjeseca možete prona-ći najnoviju ponudu stranih tvrt-ki koje su objavljene u bazi Enter-prise Europe Network (EEN) i koje traže poslovne partnere u Hrvat-skoj. Ispunjavanjem obrasca na in-ternetskoj stranici moguće je i svo-ju tvrtku uvrstiti u europsku bazu. Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na jravlic@hgk.hr uz broj šifre ponude za koju ste zainteresirani.

POS hArDVEr (20130312018)Tvrtka iz sjeverozapadne Engleske, spe-cijalizirani distributer za e-POS (e-Point of Sale) hardver, uključujući printere za bar-kodove i skenere te blagajne, traži prodajne posrednike (agente, distribute-re ili preprodavače) na području Europe.

cESTOVNI SIGUrNOSNI SUSTAVI (20130307005)Austrijska tvrtka specijalizirana za ra-zvoj cestovnih sigurnosnih sustava traži partnere za distribuciju svojih proizvo-da poput zračnih jastuka i materijala za ublažavanje sudara.

UVOZ/IZVOZ PrEhrAmbENIh PrOIZVODA (20130312016)Poljska tvrtka specijalizirana za uvoz i izvoz prehrambenih proizvoda, voća i

povrća nudi svoje usluge kao posred-nik u trgovini, kao i usluge transporta/logistike.

ObrADA žELJEZA (20130103015)Španjolska tvrtka specijalizirana za in-ženjering i obradu komada željeza tra-ži partnere za outsource djelatnosti pro-izvodnje na području lijevanja komada željeza u ciljanim zemljama Istočne Eu-rope.

TEhNOLOGIJA ZA kATALIZU U PrOcESU rEDUkcIJE NITrATA (20130312001)Izraelska tvrtka licencirala je i razvila je-dinstveni proces katalize u procesu re-dukcije nitrata. Tehnologija se može koristiti u sektorima obrade vode te sa-nacije okoliša. Tvrtka traži partnere za zajedničko ulaganje u daljnje razvija-nje proizvoda, pogotovo tvrtke koje se bave proizvodnjom ugljika i katalizato-ra s ciljem daljnjeg razvijanja proizvod-nje ili podugovaranja, te partnere koji bi

bili zainteresirani financijski poduprijeti ovu tvrtku.

kONZULTANTSkE USLUGE (20130311018)Španjolska konzultantska tvrtka speci-jalizirana za optimizaciju pomoćnih su-stava energetske učinkovitosti s ciljem optimizacije potrošnje energije, traži ko-mercijalne agente i tvrtke koje su zain-teresirane za mogućnosti zajedničkog ulaganja.

PrErADA mETALA (20130306035)Metalurška tvrtka iz Srbije, specijalizira-na za proizvodnju metalnih struktura te preradu metala, nudi usluge distribuci-je te traži partnere za recipročnu proi-zvodnju. Također, tvrtka je zainteresira-na i za podugovaranje.

kOmErcIJALIZAcIJA VOćA I POVrćA (20130305023)Španjolska tvrtka, specijalizirana za ko-mercijalizaciju svježeg voća i povrća iz Španjolske, traži komercijalne agente na području Slovačke, Češke, Mađarske, Hrvatske i Slovenije.

OPrEmA ZA GrIJANJE I SUSTAVE OPSkrbE VODOm (20130304022)Ruska tvrtka, specijalizirana za distribu-ciju i postavljanje opreme za grijanje, sustava opskrbe vodom te sanitetske

opreme na području Sibira i Dalekog istoka, nudi svoje usluge distributera za tvrtke koje se bave proizvodnjom ino-vativnih tehnologija iz navedenih dje-latnosti, pogotovo onih koje se bazira-ju na energetskoj učinkovitosti.

DrVENE EkO kUćE (20130302001)Rumunjska građevinska tvrtka bavi se proizvodnjom drvenih eko kuća - luksu-znih vila, koliba, vikendica, vrtnih kuća, gostionica te ljetnikovaca. Tvrtka nudi usluge podugovaranja.

INDUSTrIJSkE PLINSkE TUrbINE (20130301031)Škotska tvrtka, pružatelj usluga vlasnici-ma i upravljačima industrijskih plinskih turbina na globalnoj razini, traži pre-stavnike na mnogim područjima Euro-pe kao pomoć u lakšem pristupu no-vim tržištima. Agenti bi se uključili u rad s glavnim upravljačima turbina.

ObrADA mETALA (20130301036)Talijanska tvrtka, aktivna na području obrade metala te specijalizirana za diza-jn i proizvodnju mjerača i prateće maši-nerije, traži podugovaranje. Ciljani par-tneri su europske tvrtke koje djeluju na području brušenja i kaljenja čelika u Bu-garskoj, Hrvatskoj, Irskoj, Moldaviji, Polj-skoj, Rumunjskoj, Sloveniji, Švicarskoj i Ukrajini.

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a

6 7www.een.hr 8. travnja 2013.

RAPEX izvjEšćE RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim po-trošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, far-maceutske i medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu infor-macija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt točaka i Europske komisije kako bi se pokre-nule mjere za sprečavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstav-ljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigur-nost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http:// ec.europa.eu/ consumers/dyna/rapex/rapex_ archives_en.cfm.

Romobil, brend Alu U-Play, model CSL19T-INTF, proizveden u lipnju 2012. godine, bar-kod 3569700012371. Pro-izvod predstavlja rizik za kupce jer raz-mak između kotača i tijela igračke nije dovoljno velik, a materijal od kojeg je napravljen upravljač nije dovoljno sna-žan pa može doći do loma i ozljede ko-risnika. (slika 1)

Električni čistač cipela, brend Hydas, model KD-5002, barch broj 2910/CUG

632611/EAN 4004128007671. Bateri-je uređaja se pune do 150 posto svog kapaciteta pa postoji opasnost od ek-splozije ili požara. (slika 2)

Ženske cipele, brend Malien, model MT 6042. Proizvod predstavlja rizik za korisnika jer sadrži previsoke razine ni-kla, i nije u skaldu s REACH regulati-vom. (slika 3)

Zvučnici za mp3 player, brend Sound Nod, barkod 6438148 001896. Proi-

zvod predstavlja rizik za korisnika jer punjač nije dovoljno kvalitetno na-pravljen i premali su izolacijski materi-jali između polova pod naponom. (sli-ka 4)

Brdski bicikl, brend X-Race, mo-deli Arrow i Speed, AN kodovi 8594037104685 i 8594037104616. Pro-izvod predstavlja rizik za korisnika jer prečka okvira nije dovoljno kvalitet-no napravljena pa postoji opasnost od loma i ozlijeđivanja vozača. (slike 5 i 6)

Školska pernica, brend Stylex, mo-deli 47309 i 47310, bar-kod 4 044186 473100. Proizvod predstavlja rizik za ko-risnike jer plastični zatvarač sadrži previ-soke razine ftalata, koji su ograničeni RE-ACH direktivom. (slika 7)

Mekana igračka, brend Lihong, na-ziv proizvoda Activity&Sport, bar-kod 5602259980109. Proizvod predstavlja rizik za korisnike od gušenja jer dijelovi igrač-ke (oči) mogu lako otpasti. Proizvod nije u skladu s Direktivom o igračkama. (slika 8)

PotRAžnjA zA tEhnologijAmAUputite upit za pojedini oglas na een@bicro.hr.

Pregled dizajna sustava za čitanje elektroničke identifikacije (EiD) go-veda u ograđenoj stazi te materijala koji se koriste za njegovu izradu kako bi se napravio lakši sustav. (Referen-tni broj: 13 gB 46P5 3Rnn) 01/2014 • Škotska tvrtka specijalizirana za proi-zvodnju sustava za elektroničku identifi-kaciju stoke (EID) razvila je višenamjenski sustav za čitanje elektroničke identifika-cijske oznake goveda u područjima gdje je promet stokom vrlo velik (aukcijske prodaje grla, klaonice, farme). Žele na-praviti lakši proizvod, prilagođeniji za transport i izvoz te traže partnere, iz aka-demske ili industrijske zajednice, za su-radnju na procjeni i razvoju novih kom-ponenti, materijala i dizajna.

Kompletno softversko rješenje jed-nostavno za uporabu za automatiza-ciju vođenja računa o zalihama i robi

(Referentni broj: 13 it 53U6 3RRi) 02/2014 • Talijanska tvrtka koja poslu-je u ICT (informacijske i komunikacijske tehnologije) sektoru razvila je softversko rješenje za upravljanje procesima, do-kumentima i podacima u prometu zali-hama. Sustav se temelji na Javi te omo-gućuje uštedu vremena i troškova pri obradi podataka. Tvrtka traži partnere za potpisivanje licencnog sporazuma.

Učinkovito i postojano čišćenje kon-taminiranih otpadnih voda u ana-erobnim uvjetima (Referentni broj: 13 At 0105 3RSP) 01/2014 • Austrijska tvrtka nudi novu tehnologiju za čišćenje otpadnih voda u anaerobnim uvjetima. Nova tehnologija s integriranim mješa-čem i membranskim separatorom vrlo je učinkovit sustav za čišćenje industrij-skih otpadnih voda u anaerobnim uvje-tima. Pruža mnogo širi spektar primjene u procesima čišćenja od drugih tehnolo-gija i osigurava usporedivo bolje rezulta-te čišćenja. Tvrtka traži tehničke i komer-cijalne partnere te nositelje licenci.

Sustav otkrivanja snage na pragu za upravljanje distribucijom obnovljive energije (Referentni broj: 13 FR 35k9 3Rzl) 02/2014 • Francuski MSP je spre-man razviti rješenje za upravljanje distri-bucijom obnovljive energije za optimi-zaciju potrošnje kroz otkrivanje snage

na pragovima prema dostupnosti ener-gije i utvrđenim potrebama. Taj bi alat, koji bi sadržavao softver i elektromeha-ničke elemente, trebao odrediti najbo-lju distribuciju električne energije. Tvrtka je zainteresirana za potpisivanje komer-cijalnog ugovora za rješenje spremno za uporabu uz pružanje tehničke pomoći. Također traže tvrtke koje rade na takvim vrstama rješenja za zajedničku tehničku suradnju.

traže se stručnjaci upoznati s kori-štenjem stlačenog zraka i dizajnira-njem turbine (Referentni broj: 13 nl 60Fi 3RUX) 02/2014 • Nizozemski MSP koji se bavi dizajnom robusnih i održivih sustava za mehaničku pohranu energije traži stručnjake za komprimiranje zraka i dizajniranje turbina. Energija se može pohraniti komprimiranjem zraka te se poslije osloboditi za pokretanje turbine koja može generirati električnu energiju ili opskrbljivati crpke ili mlinove meha-ničkom energijom. Traži se tehnička su-radnja za daljnji razvoj i optimizaciju su-stava za pohranu energije.

inovativna i energetski učinkovi-ta tehnologija za ventilacijski su-stav u zgradama (Referentni broj: 13 mK 82EX 3Rn3) 02/2014 • Make-donska organizacija traži partnere koji mogu ponuditi nove inovativne teh-

nologije za ventilaciju prostora. Tvrtka traži dobavljače održive tehnologije za postavljanje tehnologije u javne zgra-de, a koja bi trebala već biti prisutna na tržištu ili u testnoj fazi, ali spremna za ugradnju. Organizacija traži partne-re s kojima će potpisati licencni spora-zum i/ili komercijalni ugovor uz pruža-nje tehničke pomoći.

Sredstvo za jačanje imuniteta i rast poljoprivrednih proizvoda (Re-ferentni broj: 13 Cz 0746 3RWR) 02/2014 • Češki MSP, biotehnološka tvrt-ka, razvio je vrlo učinkovit poboljšivač/poticalo otpornosti biljaka koji osigura-va neprestanu visoku produktivnost po-ljoprivrednih usjeva, kao i uspješan rast voća i povrća što se uzgajaju u prirodnim uvjetima koji nisu optimalni (suše, popla-ve, niske ili visoke temperature, nagle vre-menske promjene, kemijski stres...). Tvrtka traži partnere s kojima će potpisati ko-mercijalni ugovor uz tehničku pomoć.

PotRAžnjA zA tEhnologijAmA

RAPEX izvjEšćE

1

5

2

6

3

7

4

8

8 8. travnja 2013.enterprise europe

Kalendar događanja u organizaciji EEN-a Prilog EEN info ZA EEN HrVATSKA PriPrEMA

glAVNi urEdNiKdarko Buković

urEdNiK PrilogAKrešimir Sočković

10. - 11. travnja - Big Data Challenge, B2B susreti u IT sektoru, Beč, Austrija18. travnja - Sinaval Eurofishing Elite Exhibition - poslovni susreti, Bilbao, Španjolska18. - 19. travnja - Poslovni susreti Marineenergy - Sinaval Brokerage Event 2013, Bilbao, Španjolska

25. travnja - Poslovni susreti na području turizma i kreativne industrije Cross Tour 2013, Ruse, Bugarska25. travnja - Poslovni susreti u sklopu 20. Međunarodnog sajma uređenja i graditeljstva Resta 2013, Vilnius, Litva22. svibnja - AgroB2B@NSFair, Novi Sad, Srbija

Europska poduzetnička mreža u Litvi, čiji je koordinator Komora gospodar-stva, industrije i obrta u Vilniusu, po-ziva Vas i vaše klijente na poslovni su-sret koji će se održati 25. travnja 2013. u sklopu 20. međunarodnog sajma ure-đenja i graditeljstva Resta 2013 u Vilni-usu.

Susretom se želi pomoći tvrtkama građe-vinskog sektora da pronađu potencijal-ne partnere i ostvare poslovnu ili tehno-lošku suradnju. Tvrtke koje žele sudjelovati na susretu moraju se registrirati na www.b2match.eu/resta2013.

U registracijskom profilu treba se navesti koje usluge nudite potencijalnom partne-ru, što očekujete od partnera i kakve par-tnere tražite. Nakon registracije imate mo-gućnost pregleda i odabira tvrtki s kojim želite suradnju (možete odabrati samo stra-ne tvrtke za suradnju). Posljednjih 20 godi-na Resta se profilirala kao jedna od najvećih izložbi i događanja građevinskog sektora te privlači pozornost medija i društva.

Glavni sektori na sajmu:• Građevinski materijal;• Interijer dorade materijala;• Prozori i vrata;• Ventilacija i grijanje opreme;• Vodovod i sustav odvodnje;• Strujna instalacija u zgradama;• Sigurnosna sredstva i sustavi

za zgrade;• Građevinski strojevi, oprema,

alati;• Drvne konstrukcije;• Izgradnja i obnova, projekti,

konzultacije;• Ekološka izgradnja.

Poslovni susret Resta 2013 je prilika za:• Uspostavu kontakta s potencijalnim

partnerima za buduću suradnju;• Upoznavanje novih tehnologija i

inovacija;• Pronalazak novih rješenja za pojedine

probleme;• Izmjena ideja s međunarodnim

partnerima;• Pronalazak partnera za zajedničke

projekte.Službeni jezik događanja je engleski. Sudje-lovanje na poslovnom susretu je besplat-no. Za više informacija posjetite web strani-cu www.b2match.eu/resta2013.

EEPA - European Enterprise Promoti-on Awards (Najbolje politike i prakse u natječaju za europske nagrade za promicanje poduzetništva) prizna-nje je koje Europska komisija dodje-ljuje od 2005. godine institucijama lokalne i regionalne uprave koje po-sebnim mjerama potiču razvoj podu-zetništva.

Natjecanje je namijenjeno svim tijelima javne vlasti zaduženima za kreiranje po-

litika, s posebnim naglaskom na tijela na lokalnoj/regionalnoj razini. Prihvat-ljivi potencijalni predlagatelji projeka-ta su općine, gradovi, regije i županije, javno-privatna partnerstva između tije-la državne uprave i poduzetnika, obra-zovni programi i poslovne organizacije.

Hrvatska će nominirati dva najbolja projekta na nacionalnoj razini i kandidi-rati ih za dodjelu nagrada na europskoj razini. Natječaj na nacionalnoj razini

otvoren je do 7. lipnja. Dodjela prizna-nja EEPA za 2013. godinu održat će se u studenom 2013. godine u Litvi u šest različitih kategorija koje uspješno pre-poznaju poduzetničke inicijative: Poti-canje poduzetničkog duha, Ulaganje u poduzetničke vještine, Poboljšanje po-slovnog okruženja, Poticanje internaci-onalizacije poslovanja, Potpora razvo-ju zelenog tržišta i učinkovito korištenje resursa, Odgovorno i “uključujuće” po-duzetništvo.

Više o ovoj nagradi moguće je naći na: http://ec.europa.eu/enterprise/policies/ sme/best-practices/european-enterprise- awards/.

Europska nagrada za promicanje poduzetništva

20. međunarodni sajam uređenja i graditeljstva resta 2013

AgroB2B@NSFairNovosadski sajam, u suradnji s Privrednom komo-rom Vojvodine, Europskom mrežom poduzetništva Srbije-Privrednom komorom Srbije i Univerzitetom u Novom Sadu pozivaju na sudjelovanje na međuna-rodnim poslovnim susretima AgroB2B@NSFair, koji će se održati 22. svibnja u okviru Sajma poljoprivre-de u Novom Sadu.

Međunarodnim poslovnim susretima se želi pomoći tvrt-kama da lakše i brže dođu do inopartnera u okviru saj-ma. Tvrtke koje se prijave mogu same izabrati potencijal-ne partnere prema njihovim karakteristikama i interesu za suradnju. Na osnovi tog izbora organizator svakom sudio-niku nekoliko dana unaprijed dodjeljuje popis sastanaka s točno određenim mjestom, vremenom i informacijom o potencijalnom partneru.

Ciljana skupina sudionika su proizvođači i trgovci hrane i pića, no događaj je otvoren i za povezane sektore poput

poljoprivredne mehanizacije, gnojiva i zaštite bilja, amba-laže, poljoprivrede i obnovljivih izvora energije, opreme za proizvodnju i preradu hrane, istraživanja i znanosti.

Međunarodni poljoprivredni sajam u Novom Sadu je naj-veći agrobiznis događaj u Srbiji i regiji. Jedan je od pet vo-

dećih sajmova tog sektora u Europi i 10 u svijetu, prema podacima Eichberg Ag Trade Show Reporta. Ovogodiš-nji sajam obilježava i 80 godina uspješnog rada okuplja-njem najznačajnijih pojedinaca, udruženja i kompanija iz područja poljoprivrede i povezanih grana koji će predsta-viti proizvode i usluge iz više od 50 zemalja svijeta. Zemlja partner je Hrvatska.

Sudjelovanje na poslovnim susretima je besplatno, a sudi-onici moraju sami sebi osigurati ulaznicu za sajam i pokriti eventualne troškove prijevoza i smještaja u Novom Sadu.Prijava za međunarodne poslovne susrete može se ispuni-ti na http://agrob2b-nsfair.talkb2b.net/.

Više informacija i registracija za potencijalne izlagače na Međunarodnom poljoprivrednom sajmu možete prona-ći na web stranici sajma. Dodatne informacije je mogu-će dobiti na Marko Kovačević, Privredna komora Srbije, Tel: +381 11 3300 928, een@pks.rs.

13Broj 3772, 8. travnja 2013. PREDSTAVLJAMOwww.privredni.hr

L udbreška mljeka-ra Antun Bohnec ima dugogodiš-

nju tradiciju privatne pro-izvodnje mliječnih pro-izvoda koju je započeo djed današnjeg vlasnika Đure, Ivan Bohnec, da-leke 1934. godine u Hra-stovskom. Tada se od 500 litara mlijeka dnevno pro-izvodio maslac i sir tra-pist. Mliječni proizvodi

prodavali su se u Ludbre-gu, Koprivnici i Varaždi-nu. Nakon toga mljekara se preselila u prostore ta-dašnjeg državnog dobra u Martijancu, a proizvodnju je preuzeo Ivanov sin An-tun te pomalo povećavao proizvodnju mliječnih proizvoda s preradom oko 1500 do 2000 litara mlije-ka dnevno. Godine 1953. obitelj Bohnec kupila je vlastito imanje u Vrba-novcu gdje je uz tov biko-va i svinja te proizvodnju povrća, započela i pravu privatnu mljekarsku pro-

izvodnju koja se, unatoč mnogim teškoćama, odr-žala do danas. Od 1976. godine sadašnja se mlje-kara nalazi u Ludbregu.

Certifikati preduvjet kvalitete proizvoda“Danas je vlasnik mlje-kare Đuro Bohnec, Antu-nov sin, treća generacija te obitelji. Kapacitet mlje-kare bitno se povećao i u stalnom je porastu, tako da se od 1990. do 2000. bilje-žio porast prerade mlijeka sa približno 7000 litara na 17.000 do 20.000 litara na dan”, rekao je Dragutin Črepinko iz Ludbreške mljekare Antun Bohnec. Mlijeko se otkupljivalo od 600 kooperanata sa po-dručja Općine Ludbreg i susjednih općina. Sredi-nom 2001. cijela je proi-zvodnja preseljena u novi pogon u Ludbregu koji dnevno može preraditi oko 60.000 litara mlijeka. “Ipak, danas se prerađu-je samo 25.000 litara mli-jeka dnevno, a otkupno je područje prošireno na dio Međimurja i Podravi-ne, no broj kooperanata je smanjen na oko 300. Mli-jeko se otkupljuje izravno od svakog pojedinačnog

kooperanta što je olakšalo kontrolu kvalitete sirovi-ne”, istaknuo je Črepinko.

Osim povećanja ka-paciteta, svrha preseljenja mljekare bila je i osigura-vanje ujednačene kvalite-te proizvoda kroz vlastiti kemijski i mikrobiološki laboratorij te poboljšanje radnih i skladišnih uvjeta.

Mljekara Antun Bohnec ima certifika-te ISO 9001:2000 te ISO 14000:1996 koji su glav-ni preduvjet za kvalitetan proizvod. Proizvodni asor-timan obuhvaća polutvrde i svježe sireve, slani sir, kiselo i slatko vrhnje, ma-slac, jogurt i mlijeko, a od 2003. proizvode vlastitu mozzarellu koja sve više osvaja tržište. Proizvo-di se plasiraju na područ-je Zagreba, Rijeke, Istre, Splita, Osijeka te Varaždi-na, Koprivnice i Čakovca.

U sastavu Ludbreške mljekare Antun Bohnec nalazi se i restoran Črn-Bel, a od 2004. na prosto-rima stare mljekare otvo-rena je pekara. “Želja nam je bila povećati ponudu i kvalitetu kruha u Ludbregu i okolici te, naravno, dati svrhu starom pogonu”, po-jasnio je Črepinko. (S.P.)

P roizvodnja suho-mesnatih proi-zvoda u Slavoni-

ji je možda najzahtjevnija od svih grana proizvod-nje, jer se svaki Slavonac smatra rođenim eksper-tom za kobasicu, slaninu, kulen, čvarke i slične de-licije. Stoga je opstati 30 godina među Slavoncima kao proizvođač suhome-snatih proizvoda samo po sebi uspjeh, a kad se još uz to u ovim vremenima recesije uspijevate i širiti, onda valjda ne treba bo-ljega dokaza kvalitete.

Mesarski obrt Bo-đirković posluje još od 1982. godine, kao jedini proizvodni obrt tog tipa na području Općine Bo-rovo. Pod budnim okom vlasnika Živojina Bo-đirkovića i njegova sina Bojana proizvode više od 80 različitih proizvo-da po vlastitim receptu-rama. Među njima su i proizvodi nagrađeni na međunarodnim sajmo-vima, poput domaće ko-basice zalivene u masti, koja je na poljoprivred-nom sajmu u Novom Sadu dobila titulu šam-piona grupe i veliku zlat-nu medalju za kvalitetu.

Proizvodnja je precizno organizirana: ponedjelj-kom, srijedom i petkom proizvode se kobasice i salame, a utorkom i čet-vrtkom švargl i krvavi-ca. Sve se radi u dovoljno malim količinama kako bi se izbjeglo gomilanje robe i potreba za akcija-ma.

Kuna više za kvalitetuMesarski obrt Bođirko-vić trenutačno zapošljava 35 ljudi. Osnovni kana-li prodaje su im vlasti-te mesnice, trenutačno ih imaju šest, a u pripre-mi je otvaranje mesnice u Bijelom Brdu, još jed-

ne u Osijeku, a do kraja godine i mesnice u Za-grebu. Opskrbljuju i oko 80 hotela, restorana i pro-dajnih mjesta brze hrane, 18 malih prodavaonica te još nekoliko manjih me-snica. Proizvode proda-

ju i na sajmovima, ali ne na više od 10 godišnje. “Prodajom smo zado-voljni s obzirom na teš-ko vrijeme u kojem živi-mo, jer uvijek ima ljudi koji su spremni izdvojiti kunu više za kvalitetu’’, ističe Bojan Bođirković. Dodaje da im najopasni-ja konkurencija nisu mali mesari, lokalni proizvo-đači, već trgovački lanci i njihovo uvozno smrznu-to meso, a posebno akci-je s davno isteklim roko-vima trajanja. I činjenica da se često takvo uveze-no meso upitne kvalite-te prodaje pod sloganima “domaće”, “svježe” ili “izvorno Hrvatsko”.

Ulazak Hrvatske u EU Bođirković dočeku-ju s vrlo ambicioznim planovima. Do početka 2014. godine proširit će klaonicu i pogon prera-de, čime će dobiti i mo-gućnost izvoza. Tada će sigurno razmišljati i o isticanju originalnosti proizvoda i brendiranju. U tome bi im, zaključuje Bojan Bođirković, zna-čajno pomogla i zaštita geografskog podrijetla za autohtone mesne proizvo-de iz Slavonije. (D.Ž.)

Ludbreška mozzarella osvaja tržište

Kobasice za prste polizati

Osim povećanja kapaciteta, svrha preseljenja mljekare bila je i osiguravanje ujednačene kvalitete proizvoda kroz vlastiti kemijski i mikrobiološki laboratorij te poboljšanje radnih i skladišnih uvjeta

Najopasnija konkurencija nisu mali mesari, lokalni proizvođači, već trgovački lanci i njihovo uvozno smrznuto meso, a posebno akcije s davno isteklim rokovima trajanja

Mljekara antun Bohnec, ludBregMesarski oBrt Bođirković, Borovo

Mljekara ima certifikate ISO

9001:2000 te ISO 14000:1996

Do početka 2014. proširit će klaonicu i pogon prerade, čime će dobiti mogućnost izvoza

zapošljava mesarski obrt Bođirković

35 radnika(dnevno se preradi u Ludbregu

25.000 l mlijeka(

14 Broj 3772, 8. travnja 2013.HRVATSKA & REGIJA Privredni vjesnik

Zdravko Latal latal@privredni.hr

B osna i Hercego-vina se našla u financijskom ko-

lapsu zahvaljujući politič-kim igrama stranaka jer u Domu naroda parlamenta Federacije Bosne i Herce-govine nije bilo dovoljno podignutih ruku zastupni-ka da se prihvati zakon o povoljnijem umirovlje-nju branitelja. Time za-pravo BiH nije ispoštova-la rok MMF-a da do 31. ožujka usvoji zakon, koji je bio usuglašen s tom in-stitucijom, za dobiva-nje treće tranše stand-by aranžmana. Kaznu neće platiti samo Federacija BiH, nego i srpski entitet i zemlja u cjelini. Zvona zvone na uzbunu jer je oz-biljno ugrožena fiskalna stabilnost zemlje. Vlasti u Banjoj Luci užurbano traže alternativne izvo-re sredstava za pokriva-nje sve većih budžetskih rupa koje više ne može zakrpati ni stand-by aran-žman. Rješenja zapravo i nema osim bolnog reba-lansa proračuna i drastič-nog smanjenja budžetske potrošnje. U FBiH reba-lans pak znači 300 miliju-na konvertibilnih maraka manje prihoda u proraču-

nu, koliko se očekivalo i planiralo dobiti od treće tranše stand-by aranžma-na. Prevedeno, to znači da će plaće budžetskih kori-snika biti smanjene za 30 do 35 posto, te da će za isti postotak biti smanjeni transferi prema invalidi-ma, obiteljima poginulih i umirovljenicima. Zakon je trebao biti restriktivan jer ljudi koji rade 38 godi-na ne mogu otići u miro-vinu, a mirovine se traže za tisuće bivših i demo-biliziranih vojnika od ko-jih neki nemaju ni godinu staža, niti su stariji od 35 godina.

Novi pokušaj do sredine travnjaIz Veleposlanstva SAD-a izrazili su duboko razo-čaranje odlukama zastu-pnika čiju će cijenu u naj-većoj mjeri platiti oni najsiromašniji.

Vlasti FBiH vjeru-ju da bi do sredine trav-nja mogle u novom poku-šaju s nešto izmijenjenim zakonskim odredbama, ali ništa većim izdacima, parlamentu ponuditi mo-dificiran zakon te da će im MMF progledati kroz prste i odobriti treću tran-šu stand-by aranžmana. “Mali” problem predstav-lja samo puč do kojeg je

došlo u vladi FBiH koja ne funkcionira. Pojedi-ne stranke rješenja vide u ubrzanoj prodaji državne imovine i prirodnih resur-sa, ali tu su mišljenja pod-vojena. Gospodarstveni-ci i ekonomski stručnjaci upozoravaju vlasti FBiH da nije vrijeme za proda-ju elektroprivreda i tele-koma te da ako bi se već krenulo tim putem, da ta prodaja ne bi smjela biti veća od pet posto držav-nog vlasništva. Repu-blika Srpska je već rani-je rasprodala sve vrijedne prirodne resurse. Petna-estogodišnja iskustva u prodaji državne imovi-ne su, blago rečeno, ka-tastrofalna. Od 2000. godine, kada je započe-la privatizacija, od oko 15 milijardi KM nomini-ranog državnog kapita-la ponuđenog na prodaju do sada je u kešu dobive-no samo 2,5 milijardi KM i to najviše zahvaljujući prodaji Telekoma Srpske Telekomu Srbije za 1,4 milijarde KM.

Ugrožena fiskalna sta-bilnost zemlje nije, me-đutim, u drugi plan sta-vila probleme domaće proizvodnje i izvoza na-kon ulaska Hrvatske u EU. Posebno aktivan u traženju rješenja je Mirko

Šarović, ministar vanjske trgovine i ekonomskih od-nosa BiH, koji je nedavno zastupnicima obaju do-mova državnog parlamen-ta rekao da BiH nije spre-mna na dodatne ustupke Hrvatskoj kako bi i nakon 1. srpnja zadržala izvoz roba na bosanskohercego-vačko tržište po postoje-ćim, povoljnim, uvjetima. Prema njegovim riječima, Hrvatska traži dodatnu li-beralizaciju za oko 300 proizvoda, no BiH to ne može prihvatiti.

Depoziti ipak rastuVrlo je aktualna i zašti-ta domaće proizvodnje od uvoza mesa koji iz godine u godinu raste i ugrožava domaće farmere. U prva dva mjeseca ove godine uvezeno je više od 4000 tona mesa i klaoničkih proizvoda vrijednih 17 milijuna KM, dok je lani uvezeno mesa i mesnih proizvoda za 154 miliju-na KM. Najviše se mesa uvozi iz Hrvatske, Au-strije, Nizozemske, Nje-mačke, Slovenije, Srbije i Makedonije. U dva ovo-godišnja mjeseca izveze-no je uglavnom mesa pe-radi u vrijednosti od 1,4 milijuna KM. U Upravi za indirektno oporeziva-nje BiH smatraju da je taj

uvoz i znatno veći s ob-zirom na šverc i ilegalne tokove. U narednih dese-tak dana Ministarstvo za vanjsku trgovinu i eko-nomske odnose ponudit će paket mjera za zašti-

tu i potporu domaćoj pro-izvodnji, pa će se, među ostalim, predložiti i uki-danje bescarinske kvote za uvoz žive stoke.

Uz sve probleme s ko-jima se suočavaju građa-ni BiH, podatak Centralne banke BiH o rastu depozi-ta zbunjuje. Naime, pot-kraj siječnja ukupni de-poziti u BiH iznosili su 13,3 milijarde KM što je na godišnjoj razini rast od 376,1 milijun KM. Šted-nja građana iznosila je 7,6 milijuna KM ili 58,8 po-sto od ukupnih depozita. Koliko se novca po običa-ju drži u čarapi ili u ban-kama izvan zemlje, nije poznato, ali se procjenju-je da je riječ o oko tri mi-lijarde KM.

Financijski kolaps Parlament FBiH nije do 31. ožujka prihvatio zakon o povoljnijem umirovljenju branitelja što je bio uvjet za dobivanje treće tranše stand-by aranžmana, tako da je ugrožena fiskalna stabilnost zemlje, a plaće proračunskih korisnika i mirovine smanjuju se za oko 30 posto

Rješenja zapravo i nema osim bolnog rebalansa proračuna i drastičnog smanjenja budžetske potrošnje

uprihodovao bi rebalansirani proračun FBiH ukupni depoziti u BiH potkraj siječnja

300 mil KM manje 13,3 mlrd KM ( (*vijesti

Štrajk željezničara FBIHŽeljezničari FBiH stupi-li su 1. travnja u general-ni štrajk koji će trajati do ispunjenja njihovih za-htjeva: isplate plaća i do-prinosa za veljaču, jam-stva da buduće plaće neće kasniti, rješavanja zdrav-stvenog osiguranja i ispla-te regresa. Štrajk se odvija uz minimalan rad, putnič-ki promet se odvija po redu vožnje, dok je teretni reduciran na samo 30 po-sto. Svaki dan štrajka sto-ji gospodarstvo BiH oko 200.000 KM.

Četvrti Sarajevo Business ForumBosna Bank International (BBI), u suradnji s Islamic Development Bankom (IDB), najavio je da će se četvrta po redu međuna-rodna investicijska kon-ferencija Sarajevo Busi-ness Forum održati od 17. do 18. svibnja. Sudjelova-nje na konferenciji, kojoj redovito nazoči oko 1000 poslovnih ljudi, vlasni-ka kapitala i predstavnika vlasti, najavio je Maha-tir Muhamed, bivši ma-lezijski premijer, koji će predstaviti modele rasta i razvoja Malezije te ponu-diti svoja razmišljanja o razvoju BiH i Jugoistoč-ne Europe. Inače, na pro-tekle tri konferencije bilo je ponuđeno 447 projeka-ta u vrijednosti 35,7 mili-jardi eura.

BiH potvrđen rejting BAgencija za ocje-nu kreditnog rejtinga Standard&Poor’s potvr-

dila je Bo-sni i Her-cegovin i s u v e r e -ni kredit-ni rejting B s po-z i t i vn im

izgledima, objavila je Centralna banka BiH. Rejting je potvrđen na os-novi ugovora koje je Vi-jeće ministara BiH pot-pisalo s dvjema rejting agencijama Moody’s i Standard&Poor’s.

BoSNa I HercegovINa

15Broj 3772, 8. travnja 2013.www.privredni.hr

Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

N evjerojatna je a n g a ž i r a n o s t kojom sloven-

ska poduzeća, posebno ona iz prehrambenog sek-tora, odbrojavaju dane do ulaska Hrvatske u Europ-sku uniju. Čelništva tvrt-ki otvoreno govore o no-vim mogućnostima koje im se otvaraju padom for-malnih i neformalnih pre-preka, a kojima Hrvatska – prevladavajuće je staja-lište u Sloveniji – štiti lo-kalnu ekonomiju. Vod-stva rado govore, a mediji ih još poletnije propitu-ju kako su se pripremila i znaju li što im je činiti u trenutku presvlačenja Hr-vatske iz Cefta surke u EU trenirku.

Žito iz Ljubljane do-sad nije opskrbljivalo tr-žište pekarskim proizvo-dima. Uz 10 posto carine, plus 8,3 eura prelevmana na svakih 100 kilograma brašna, to je bio neisplativ posao. Od 1. srpnja, me-

đutim, kalkulacije izgle-daju bitno drukčije. Žito se stoga sprema slati pe-karske proizvode na hr-vatsko tržište iz Dolenj-skih pekarn te iz pekarne Tezno.

Izidor Krivec, direk-tor Celjskih mesnin, jed-va čeka ulazak Hrvatske u EU. Odmah im se ukida 40 posto carine bez koje će sasvim sigurno celj-ski prerađivač uspješnije

nuditi mesne prerađevine južnom susjedstvu. Mli-notest iz Ajdovščine ima dva kćerinska poduzeća u Hrvatskoj (Umag i Karlo-vac). Ima i dva mlina, je-dan u Sloveniji, drugi u Karlovcu.

Bez carina i prelevmanaPredsjednik uprave David Nebergoj javno je potvr-dio da će tvrtka u novim okolnostima jedan mlin zatvoriti, a drugi osposo-biti za podmirenje potreba obaju tržišta. Vinari jed-nako tako zadovoljno tr-ljaju ruke. Dušan Brejc, direktor Vinske družbe Slovenije, smatra da na-kon 1. srpnja “ni jedan la-boratorij u Hrvatskoj neće moći preimenovati kva-litetno slovensko vino u obično stolno”, što se, tvr-di Brejc, često prakticira-lo kao mjera necarinskog ometanja.

Najveće pogodnosti od ulaska Hrvatske u EU očekuje slovenska pre-hrambena industrija. Pre-

staje obveza plaćanja ca-rina i prelevmana, osim na pšenicu, još i na traj-no mlijeko (pet posto cari-ne plus 14 eura prelevma-na na 100 kilograma),

čokoladu (13,2 eura pre-levmana na 100 kilogra-ma), povrće (15 posto ca-rine i 15 eura prelevmana) te na svježe voće (10 po-sto carine). Poznati slo-venski agrarni ekonomist dr. Aleš Kuhar unoseći dozu realnosti u rasprave o novim tržišnim okolno-stima, upozorio je javnost na činjenicu da je Hrvat-ska “spretno ispregovarala s EU-om određene povla-stice za svoje robe”, pa su se poduzeća mogla dobro pripremiti za prelazak na nove uzuse trgovanja.

SLOVENSKA RATIFIKACIJA

Iz Ceftine surke u EU trenirkuUlazak Hrvatske u Europsku uniju najnestrpljivije očekuju slovenski proizvođači poljoprivredno-prehrambenih proizvoda

Hrvatska je spretno ispregovarala s EU-om određene povlastice za svoje robe, upozorava Aleš Kuhar

Industrijska poduzeća ne očekuju neke naročite promjene od ulaska Hrvatske u puno-pravno članstvo EU-a. Nestaje trošak carinskog i špediterskog nadzora. Sve drugo bit će po mjeri pojedinačne sposobnosti za brze prilagodbe. Prioritetno slovenska poduze-ća bavit će se razduživanjem. Sva su prezadužena, kao i njihove banke kojima također predstoji bolan prolaz kroz kreditno čistilište. U takvim okolnostima većina etabliranih tvrtki na hrvatskom tržištu bit će zadovoljna i skromnim porastom poslovnih rezulta-ta. Skupina Gorenje ostvaruje u Hrvatskoj četiri posto ukupnog prihoda, a Paloma 10 po-sto. Krka ima u Hrvatskoj proizvodno-distribucijski centar preko kojega je lani ostvarila 35,2 milijuna eura prihoda. Helios koji ima u vlasništvu Chromos prodao je roba u vrijed-nosti od 21,6 milijuna eura. Ovog ljeta na svoje dolaze slovenski turisti koji rado ljetuju u Hrvatskoj. Njima će se znatno sniziti cijene poziva u mobilnom prometu. Slovenski Te-lekom i Simobil kriju procjene o neizbježnom gubitku, ali se nadaju da će ga ublažiti po-većanim prometom. Uz nove, niže cijene (0,288 eura za odlazni i 0,084 eura za dolazni poziv, te 0,096 eura za SMS) operatori očekuju znatno povećanje prometa u mobilnom telefoniranju.

U trenutku dok je Držav-ni zbor izglasavao doku-ment o potvrđivanju Ugo-vora o pristupu Hrvatske u članstvo EU-a, u vijeć-nici su se nalazila 82 za-stupnika. Gosti na galeriji,

Zoran Milanović i Vesna Pusić, vjerojatno su bili iznenađe-ni ishodom glasovanja. Za ratifikaciju su se izjasnili svi na-zočni zastupnici. Bez glasa protiv prošla je odluka koja je desetak dana prije izgledala dramatično beznadno. Do-govor o načinu rješavanja problema sa starom deviznom štednjom nije ni približno tako uvjerljiv kao što je uvjerlji-va vanjskotrgovinska pragma kojoj se Slovenija očito i da-lje predaje bez ostatka.

Neravnoteža u međusobnoj razmjeni Hvale sporazum, drže se - pragme

lanjski prihod Krke u Hrvatskoj

35,2 mil € 21,6 mil €( ( *vijesti

Pad povjerenja u slovenske obvezniceZahtijevani prinos na slo-venske osmogodišnje ob-veznice naglo je porastao sa 4,76 (15. ožujka 2013.) na 6,33 (27. ožujka 2013.). Neočekivana promjena protumačena je u Sloveni-ji na način da su inozemna financijska tržišta “sita ra-znih ocjena i špekulacija”. Ulagači žele znati stvarnu cijenu sanacije slovenskih javnih financija i, tako-đer, vidjeti konkretne pro-vedbene odluke. Znakovi-to je da takve poruke stižu u Sloveniju kao prethodni-ca radnog izaslanstva Eu-ropske komisije koje dola-zi sredinom travnja.

Cimos, zasad, izbjegao stečajNakon što je Franc Kra-šovec, predsjednik upra-ve Cimosa, dao ostav-ku, dvadesetak slovenskih banaka odmah je produ-ljilo moratorij na otplatu dospjelih dugova do kra-ja svibnja. Skupina Ci-mos inače duguje banka-ma oko 400 milijuna eura. Pristane li vlada hitno po-moći sa 20 milijuna eura, Cimos može izbjeći stečaj, uvjerena je njegova nova uprava koju predvodi Jer-ko Bartolič.

SŽ: zaposleni optužili upravu i nadzorni odborSkupina zaposlenika na Slovenskim željeznica-ma koja sebe predstavlja “stručnom sferom SŽ-a” na desetak je adresa po-slala prijavu za korupciju i zloporabu položaja kojom se terete uprava i nadzorni odbor. U prijavi se navo-di 18 konkretnih primje-ra zloporaba i koruptivnog ponašanja. Među prota-gonistima takvog ponaša-nja posebno se spominje Silvo Berdajs, predsjednik Sindikata strojovođa koji je ujedno i potpredsjednik nadzornog odbora te viđe-niji član SDS-a. U javnosti se SŽ doživljava kao leno Janšinog SDS-a.

vrijednost Heliosove robe prodane u Hrvatskoj

16 Broj 3772, 8. travnja 2013.STIL Privredni vjesnik

*vijesti

Dubrovnik među najpovoljnijim gradovimaDubrovnik je osvojio še-sto mjesto u kategoriji “vrijednost za novac” u istraživanju koje je pro-vela britanska pošta Post Office Travel Money u suradnji s jednom od vo-dećih britanskih PR agen-cija Rooster, izvijestili su iz Turističke zajednice Dubrovačko-neretvanske županije. Anketa je pro-vedena prošle godine u 25 gradova u 12 katego-rija za “city break” koji uključuje smještaj za dvi-je noći, hranu i piće, ra-zgledavanje znamenitosti i gradski prijevoz. Prema anketi, potrošnja u Du-brovniku za to razdoblje iznosi 168,20 funti. Na prvom mjestu najpovolj-nijih “city break” desti-nacija je Budimpešta sa 134,76 funti.

Bašćanski tjedni gastronomije i kultureU čast ulaska Hrvatske u Europsku uniju, od trav-nja do srpnja ove godine, u organizaciji Turističke zajednice Baške s otoka Krka, to će mjesto ugo-stiti kulturno-umjetnič-ka društva iz Slovenije, Italije, Austrije, Njemač-ke, Češke, Slovačke, Ma-đarske i Poljske. U tom će razdoblju, osim kul-turnog programa, spo-menute nacije predstavi-ti i svoju gastro ponudu, a održat će se i Bašćan-ski tjedan.

Fešta lošinjske kuhinjeNa Malom Lošinju od 12. do 24. travnja održat će se 7. fešta lošinjske kuhinje na kojoj će se predstaviti lošinjski specijaliteti. Ta autohtona otočna kuhinja sastoji se od morskih de-licija začinjena domaćim maslinovim uljem i sa-moniklim začinskim bi-ljem. Završna prezentaci-ja održat će se 24. travnja na glavnom trgu u Malom Lošinju.

Klaster sjeverozapadne Istre - Colours of Istria - koji objedinjuje Umag, Novigrad, Brtoniglu i Buje, u suradnji sa za-jednicom svojih fano-va na Facebook stranici Colours of Istria izra-dio je knjigu pod nazi-vom “Zašto sjeveroza-padna Istra?”. U toj je knjizi predstavljena pri-

roda, potom komplet-na ponuda destina-cije, gastronomije i kampiranja te well-ness i sportski sadr-žaji u sjeverozapad-noj Istri. “Prvi put se u funkciji promocije tu-rističke destinacije spaja komunikacija na društve-nim mrežama i offline ži-vot te popularne lokacije.

Također, to je jedan od rijet-

kih primjera u svijetu u kojem su u promociji tu-rističkog odredišta posje-titelji i njihova iskustva u

središtu pažnje”, re-kla je Milica Ceti-nić, menadžerica iz Colours of Istria. Prepoznajući sna-gu i važnost druš-

tvenih mreža te osobnih preporuka kao trenutačno jednog od naj-utjecajnijih načina raz-mjene informacija i isku-stava, Colours of Istria

prikupio je i objedinio u knjigu komentare zajedni-ce posjetitelja okupljenih na njegovoj internetskoj fan stranici. Knjiga sadrži pet poglavlja od kojih sva-ko predstavlja dio kolorita tog atraktivnog hrvatskog područja, a tiskana je na hrvatskom, engleskom, talijanskom i njemačkom jeziku. (S.P.)

Spoj kLaSTera I web STranIce

Zašto sjeverozapadna Istra?

Sanja plješa pljesa@privredni.hr

O bnova Maškovića hana, koji je po-znat kao najza-

padnija građevina što su je na europskom područ-ju podignuli Turci tije-kom svojih osvajanja, prvi je projekt obnove kultur-ne baštine koji je pokrenu-lo hrvatsko Ministarstvo kulture. Projekt je pokre-nut lani, financiran je iz pretpristupnog fonda IPA 2009, a cilj mu je revita-lizacija zaleđa Pakoštana. Pravo je čudo da han, da-nas u prilično ruševnu sta-nju, i dalje stoji. Dapače, dominira pitoresknim mje-stom Vrana, a obnovljen i nanovo oživljen mogao bi u ovaj kraj privući ne samo turiste nego i čitavu paletu gospodarskih aktivnosti.

“Projekt obnove Maš-kovića hana ima veliku ekonomsku vrijednost i edukativnu ulogu. Mje-sto Vrana i područje oko njega ima bogatu i burnu prošlost, ali danas je jedno od najnerazvijenijih mje-

sta u Hrvatskoj. Naseljeno je od prapovijesti, a neke građevine sačuvane su do danas”, rekla je Anastazi-ja Magaš Mesić, vodite-

ljica Odjela za pripremu i provedbu EU projeka-ta Ministarstva kulture.

Mjesto Vrana izgra-đeno je u 11. stoljeću, a

tamo su se čuvale kra-ljevske insignije (kruna, žezlo i kugla) čime su se krunili hrvatski kraljevi. No, grad se urušio nakon što su ga okupirali Turci, pa tako na tom području postoji arheološko blago koje još nije istraženo.

Razvitak arheološkog turizmaGradnju hana započeo je otomanski vezir Jusuf-paša - ili Jusuf Maško-vić - 1644. godine. Ubrzo potom je ubijen i han nije izgrađen do kraja. “Han je bio zamišljen kao mje-sto za odmaranje putnika, ali za razliku od karavan-saraja, u hanu se noće-nje moralo platiti. Taj se objekt prostire na 3000 četvornih metara površi-ne, a izgrađen je kao utvr-da. No, iako je kao spo-menik dobro sačuvan, u lošem je građevinskom stanju te mu treba teme-ljita obnova”, istaknula je Anastazija Magaš Mesić.

Uskoro će započe-ti radovi na revitalizaci-ji izvorne funkcije hana,

pa će se, među ostalim, urediti sobe, izgraditi re-storan, kafić, ali i niz tr-govina s autohtonim pro-

izvodima, te prostor sa zbirkom arheoloških predmeta.

Za obnovu Maško-vića hana predviđeno je 2,2 milijuna eura, dok je na izradu projektne do-kumentacije utrošeno 141.292 eura. Inače, cije-li je projekt vrijedan 2,7 milijuna eura, od čega EU daje 75 posto sred-stava. “Obnovom Maš-kovića hana, koja bi tre-bala završiti za godinu dana, na tom području zadarskog zaleđa omo-gućit će se razvitak znan-stvenog i arheološkog tu-rizma te otvaranje novih radnih mjesta”, zaklju-čila je Anastazija Magaš Mesić.

obnova kuLTurne bašTIne u zaLeđu pakošTana

Dobrodošli u Jusuf-pašin hotel iz 17. stoljećaotomanski vezir i admiral jusuf Mašković svoj je hotel u vrani počeo graditi davne 1644. godine. uz pomoć Ipa programa, dovršit će ga nagodinu Ministarstvo kulture. nedovršeni hotel jednog osvajača tako bi mogao dovesti turizam i prosperitet u mjesto vrana

Jusuf Mašković rodio se 1604. godine u kršćanskoj obitelji u Vrani, na tadašnjoj granici Venecije i Otoman-skog carstva. Više je dvojbenih izvora o njegovu životu, no čini se da je kao dijete bio sluga u Nadinu, kod izvje-snih Bećiragića, gdje je naučio turski. Zahvaljujući oš-trom umu i snalažljivosti, ali i poznanstvima koja je ste-kao prateći gazdu na putovanjima, uspio je dobiti posao u službi Otomanskog carstva u Konstantinopolu. Ostao je zapamćen kao vezir i kapudan-paša, vrhovni admiral turske flote, koji je pokorio Kaniju u zapadnoj Kreti za samo 54 dana. U povijesnim se bilješkama spominje i njegov han u mjestu Vrana - “koji još uvijek stoji”.

Zašto je Jusuf u Vrani gradio han

predviđeno za obnovu Maškovića hana prostire se taj hotel-utvrda

2,2 mil € na 3000 m2( (

Svi radovi na obnovi hana trebali bi biti gotovi već za godinu dana

17Broj 3772, 8. travnja 2013. HRWWWATSKAwww.privredni.hr

Unapređenje IT apli-kacija i infrastruktu-re, smanjenje troškova poslovanja i poboljša-nje učinkovitosti poslov-ni su prioriteti za 2013. godinu.

Prema mišljenju sto-tinjak direktora i voditelja IT odjela hrvatskih tvtki, tehnološki prioriteti za ovu godinu su i modernizacija postojećih resursa, mobil-ne tehnologije i upravlja-nje IT sustavima, ističe se u istraživanju koje je pro-veo regionalni sistem inte-grator Combis.

S druge strane, istra-živanje Gartnera, vodeće

svjetske analitičke tvrtke za područje informacij-ske tehnologije, pokazu-je kako se rast tvrtke, ispo-

ruka operativnih rezultata i smanjenje troškova poslo-vanja nalaze među tri po-slovna prioriteta više od 2000 IT menadžera iz cije-log svijeta. Njihovi su pak

tehnološki prioriteti anali-tika i poslovna inteligen-cija, mobilne tehnologi-je i računalstvo u oblaku, istaknuto je na događa-nju Technology Day koje

je organizirao Combis u suradnji s tvrtkom Cisco Systems Hrvatska, a pod pokroviteljstvom poslov-nog tjednika Lider. “Re-zultati istraživanja koje je

proveo Combis među više od 100 sudionika Techno-logy Daya pokazuju isti trend kao i Gartnerovo na svjetskoj razini. Tako je kod poslovnih prioriteta naglasak stavljen na sma-njenje troškova poslova-nja, dok su se mobilne teh-nologije nametnule kao drugi po redu tehnološki prioritet u oba istraživanja. Ovi podaci nas ne iznena-đuju budući da Hrvatska ne zaostaje za svjetskim tren-dovima u korištenju mo-bilnih uređaja, a poslovni prioritet vezan uz smanje-nje troškova samo nam po-kazuje kako se tvrtke i na

globalnoj ekonomskoj ra-zini bore sa sličnim izazo-vima kao i mi”, istaknuo je Siniša Staničić, direktor Combisovog Sektora IT infrastrukture.

Tijekom tog jednod-nevnog događanja pred-stavljeni su, među ostalim, najnoviji trendovi iz svije-ta poslovne inteligencije, te alati za poslovnu analiti-ku i upravljanje poslovnim procesima. Bilo je riječi i o cloud tehnologiji, novim mogućnostima u području upravljanja IT-em i načini-ma povezivanja poslovnih alata s mobilnim tehnolo-gijama. (B.O.)

CombiS TeCHnology DAy

Naglasak na smanjenju troškova poslovanja

Tvrtke se na globalnoj

ekonomskoj razini bore sa sličnim

izazovima kao i one u Hrvatskoj

boris odorčić odorcic@privredni.hr

H rvatska je ne-davno dobila prvu online bur-

zu honorarnih i outsource poslova. Riječ je o inter-netskom servisu Rentaj.me, na kojem se susre-ću i koji spaja poslodav-ce i samostalne profesi-onalce (freelancere) za rad na konkretnim zada-cima. Servis je pokrenula i u potpunosti ga financi-ra start-up tvrtka Bitkom.

Miran Gosta, osni-vač online burze i direk-tor Bitkoma, kaže kako poslodavci putem servisa Rentaj.me mogu ugovo-riti outsourcing (usluge vanjskih suradnika) svih poslova koji nisu dio nji-hova osnovnog poslova-nja. “Najčešće se ugova-ra outsourcing popratnih poslova u sklopu elektro-

ničkog poslovanja poput izrade softvera, upisiva-nja podataka u baze ili web dizajna. Zatim, pre-vođenje, računovodstvo, marketing i pravni poslo-vi”, objašnjava nam.

Tako, primjerice, mali poduzetnici koji po-vremeno trebaju neku uslugu, mogu na ovaj način ugovoriti vođenje poslovnih knjiga ili či-šćenje poslovnih prosto-ra. Također, privatni na-ručitelji mogu pronaći najbolju osobu u blizini koja će za njih registrira-ti vozilo ili glačati rublje. “Za razliku od klasičnih stranica za zapošljava-nje, na Rentaj.me naru-čitelji izrađuju projekt u kojem precizno defi-niraju zadatak koji tre-ba obaviti, kao i rokove, raspoloživi proračun i potrebna znanja i vješti-ne koje treba imati izvr-

šitelj. Postavljanjem pro-jekta u sustav, pozivaju se svi pogodni izvršite-lji da se prijave na natje-čaj i podnesu ponudu za izvršenje projekta. Po-slodavac može usporedi-

ti pristigle ponude, te na temelju kvalitete i cije-ne odabrati najboljeg po-nuditelja i s njime sklo-piti posao. A nakon toga se kroz sustav ocjenjuje kvaliteta rada”, ističe on.

Nezaposleni s visokim obrazovanjemPremda je svjetlo dana ugledao prije mjesec dana, Rentaj.me do sada

ima više od 550 registri-ranih korisnika. Ideja o pokretanju servisa plod je osnivačeve svakod-nevne potrebe za obav-ljanjem raznih poslova za koje nema dovoljno

kvalifikacija ili vreme-na. “Stoga sam se sjetio kako bi bilo odlično kada bih mogao brzo prona-ći nekog u blizini tko će obaviti taj posao, a ja ću se do tada baviti drugim stvarima”, napominje Gosta.

Mnogobrojni Hr-vati, nastavlja on, već rade kao freelanceri na svjetskim servisima po-

put Odeska i Elancea. U Hrvatskoj do sada nije postojao servis koji bi spajao naručitelje i izvr-šitelje konkretnih proje-kata, ali je outsourcing poslova itekako prisu-

tan. “Naša ciljna skupi-na su ponajprije mikro i mala poduzeća, ali i ve-like tvrtke. Kad je riječ o izvršiteljima, ponajpri-je ciljamo na nezaposle-ne mlade ljude s visokim obrazovanjem. Smatram da svatko tko je završio fakultet već ima dovolj-no vještina i može nešto ponuditi na tržištu rada, pa je prema tome idea-

lan freelancer”, naglaša-va Gosta dodavši kako veliko tržište predstav-ljaju i zaposleni koji žele dodatno zaraditi u slo-bodno vrijeme. “Posebi-ce zanimljivima smatram studente koji imaju do-voljno vremena da svo-je preferencije pretoče u radno iskustvo i da po za-vršetku studija već ima-ju uspostavljen kontakt s više potencijalnih poslo-davaca. Naime, Rentaj.me je idealan da se kroz dobro odrađeni honorar-ni posao uspostavi prvi kontakt s budućim stal-nim poslodavcem”, kaže.

Ovaj se servis konti-nuirano razvija i uskoro će se predstaviti njego-ve nove funkcionalnosti. “Bit će prilično posla i ulaganja, a trenutno tra-žimo partnere koji će nas pratiti”, zaključuje Go-sta.

Novi iNterNetski servis

Rentaj posaoonline burza honorarnih i outsource poslova spaja poslodavce i samostalne profesionalce (freelancere) za rad na konkretnim zadacima

naša ciljna skupina su ponajprije mikro i mala poduzeća, ali i velike tvrtke, kaže

miran gosta

korisnika ima Rentaj.me

više od 550(

18 Broj 3772, 8. travnja 2013.PST! Privredni vjesnik

KNJIGOMETARPripremila: Vesna Antonić

Michael ConnellyPreokretŠkolska knjiga

Branitelj prokletih, odvjetnik Mickey Haller, dobiva ponu-du da preuzme posao tužitelja u ponovnom suđenju bru-talnom ubojici. Naime, nakon 24 godine zatvora ubojica Jason Jessup je oslobođen. Haller je uvjeren da je Jessup kriv i prihvaća slučaj pod uvjetom da sam odabere svojeg istražitelja, detektiva losangeleske policije Harryja Bos-cha, i svoju pomoćnu odvjetnicu, zamjenicu okružnog tu-žitelja Maggie McPherson. Ali slučaj prate ozbiljne političke kontroverzije...

Deborah HarknessSjena noćiFraktura

Nakon pronalaska alkemičarskog rukopisa označena kao Ashmole 762, vrsna povjesničarka i osrednja vještica Di-ana Bishop sa svojim suprugom vampirom Matthewom de Clairmontom kreće na put kroz vrijeme. Odredište nji-hovoga vremenskog putovanja Matthewova je Stara kuća u Oxfordu, a godina 1590. Osim pronalaska stranica koje nedostaju u Ashmoleu 762, njezina je glavna misija nau-čiti vještičje vještine. No, na svojem putu Diana nailazi na brojne teškoće...

Douwe DraaismatVorniCa noStaLGijeNaklada Ljevak

Draaisma u ovoj knjizi povezuje znanja i činjenice iz pod-ručja psihologije, filozofije, neuroznanosti i književnosti. Mudrost dolazi s godinama, tvrdi autor, ali prije nje stiže zaboravljivost. I zato se koristimo čime god možemo da pamćenje održimo svježim. No, postavljaju se pitanja može li se pamćenje vježbati i ide li zaboravnost ruku pod ruku sa starošću. Pobijajući ustaljena shvaćanja o mozgu, Draaisma se zalaže za ostarjelo pamćenje i osjećajno ra-zlaže istinitu priču o stvarima koje prolaze.

Colleen McCulloughPrVi čoVjek riMa – Put čaStiZnanje

U starom Rimu sudbinske i obiteljske veze spajaju troji-cu naizgled potpuno različitih muškaraca: Gaja Julija - iz drevne patricijske obitelji Cezara, Gaja Marija - vojnoga genija sputanog u političkoj karijeri vlastitim skromnim po-rijeklom, te Lucija Kornelija - ambicioznog i častohlepnog patricija iz osiromašene obitelji Sula. U tom uzavrelom ljud-skom mravinjaku nitko još ne sluti kolika će se moć uskoro naći u njihovim rukama...

andrea torniellijorGe Mario BerGoGLio - PaPa FranjoVerbum

Tko je zapravo papa Franjo? Sin talijanskih imigranata u Argentinu, učinio je radikalno slijeđenje Krista i put nena-silja stupovima svojega pastoralnog služenja u toj zemlji. Ova knjiga pruža ključ za razumijevanje čovjeka čiji je iz-bor za papu mnoge iznenadio. Kardinali izbornici su izabra-li pastira sposobna da bude pokretač suvremene obnove i čišćenja u sveopćoj Crkvi. To je priča o poniznu pastiru, kardinalu koji se vozi autobusom, razgovara s običnim lju-dima i živi jednostavno.

konzervirana ribaAgri Seafood Corp, Ho Chi Minh, Vijetnam. Tvrt-ka nudi različite vrste riba u konzervi: skuše, sardi-ne, tune... Kontakt: Jerry Nguyen, ducluunguyen@gmail.com, +84 975 511675.

akumulatoriVesna-Sap, Probistip, Ma-kedonija, www.sap.com.mk. Tvrtka je proizvo-đač akumulatora, napo-na 12V i kapaciteta 36Ah do 210Ah. Tvrtka proi-zvodi akumulatore za sve vrste lakih vozila, kamio-na, autobusa, vojnih vozi-la, poljoprivredne i građe-vinske mehanizacije. Bavi se i recikliranjem iskori-štenih akumulatora. Traži tvrtke u Hrvatskoj koje su zainteresirane za prodaju njihovih proizvoda. Kon-takt: dhz@cefarm.com.pl, +48 22 6340222.

Plastični uredski pribor

Oz Gur Plastik, Ista-nbul, Turska, www. desksymbol.com. Tvrtka

je proizvođač plastičnog uredskog pribora i nudi svoje proizvode. Kontakt: info@desksymbol.com, +90 212 6710401, +90 507 6923084.

Prometna i sigurnosna opremaZheJiang Eastsea Rubber Factory, ZheJiang, Kina, www.zjeastsea.com. Tvrt-ka je proizvođač promet-ne sigurnosne opreme kao što su prometni ču-njevi, prometne izbočine za kontrolu brzine, pod-ložni klinovi, oprema za parkirališta... Tvrtka nudi svoje proizvode. Kontakt: Sale@zjeastsea.com, +86 576 83180832.

SuradnjaFred Bobek, Vodice, www.honda-marine.hr. Tvrtka traži partnere za distribuciju i prodaju plo-vila i nautičke opreme. Kontakt: Vesna Peria, pro-daja@honda-croatia.com, +385 22 442412.

SuradnjaLjekovito bilje, Kloštar Ivanić. Tvrtka traži po-slovnog partnera za pro-daju kamilice, repro-materijala za čajeve i ostalog ljekovitog bilja, te za uslužno pakiranje čaje-va i doradu bilja. Kontakt:

Marijan Bajsar, marijan.bajsar@ljekovito-bilje.hr, +385 48 816052.

Farmaceutski proizvodiPrisum International Tra-ding, Bukurešt, Rumunj-ska, www.prisum.ro. Tvrt-ka je jedan od najvećih uvoznika farmaceutskih proizvoda u Rumunjskoj. Nalaze se među prvih pet uvoznika i distributera na rumunjskom OTC tržištu. Tvrtka traži proizvođače/dobavljače farmaceutskih proizvoda (GMP pravila). Kontakt: office@prisum.ro, +40 21 3220171.

SuradnjaAuto Kontakt, Zagreb, www.au tokon tak t .h r. Tvrtka proizvodi kutije prve pomoći, tekstilne au-totepihe, autopresvlake i setove obvezne autoopre-me. Traži kvalitetne tvrtke iz inozemstva zainteresi-rane za distribuciju svojih proizvoda. Kontakt: Ne-ven Dežđek, info@au-tokontakt.hr, +385 1 2921976.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

IZBOR IZ NADMETANJA

HrVatSkaDezinsekcija, dezinfekcija i deratizacijaZagrebački holding na-bavlja usluge dezinfekci-je, dezinsekcije i deratiza-cije. Rok dostave ponuda je 9. svibnja.

Prijenosna računalaHrvatska agencija za nad-zor financijskih usluga na-bavlja prijenosna računala. Rok dostave ponuda je 22. travnja.

Građevinsko obrtnički radoviHŽ Putnički prijevoz na-bavlja usluge građevinsko obrtničkih radova na ure-đenju službenih prostori-ja. Rok dostave ponuda je 23. travnja.

utovarivač kontejnera i paletaZračna luka Split nabavlja utovarivač kontejnera i pa-leta. Rok dostave ponuda je 19. travnja.

Pločice s brojevimaGrad Zagreb nabavlja plo-čice za označavanje zgra-da brojevima. Rok dosta-ve ponuda je 19. travnja.

enC uređajiAutocesta Rijeka-Zagreb nabavlja ENC uređaje. Rok dostave ponuda je 17. travnja.

reGijainformatička opremaFond za penzijsko i inva-lidsko osiguranje RS-a u Bjeljini nabavlja računala i opremu. Rok dostave po-nuda je 29. travnja.

teretna vozilaPošte Srpske u Banjoj Luci nabavljaju teretna vozila. Rok dostave ponu-da je 29. travnja.

Filteri za vozilaAerodromi Crne Gore nabavljaju filtere za vo-

zila. Rok dostave ponuda je 10. svibnja.

Protupožarna odjeća i obućaOpćina Kotor nabavlja protupožarnu zaštitnu odjeću i obuću za potre-be službe zaštite Općine Kotor. Rok dostave po-nuda je 7. svibnja.

Panik svjetiljkePTT saobraćaja iz Be-ograda nabavlja panik svjetiljke. Rok dostave ponuda je 7. svibnja.

Briefing e-servisi d.o.o.tel.: 01/5501-511fax.: 01/5501-555nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

19Broj 3772, 8. travnja 2013.www.privredni.hr

STEČAJEVINEKRETNINEDRAŽBE

Prodaju se kuće, livade, pašnjaci, oranice...Livade, oranice, vrt, pašnjak, vinograd uku-pne površine 20.008 če-tvornih metara, procije-njene vrijednosti 29.605 kuna, nalaze se u mjestu

Fodrovec Riječki u Ko-privničko-križevačkoj žu-paniji, prodaju se na draž-bi 10. travnja u 8 sati na Općinskom sudu u Kri-ževcima, soba broj 9/I. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jam-čevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti.

Građevinsko zemljište, ukupne površine 1490 če-tvornih metara, procije-njene vrijednosti 186.581 kunu, nalazi se u nase-lju Gorjani, Perićeva 31 u Osječko-baranjskoj žu-paniji, prodaje se na draž-bi 10. travnja u 8.10 sati na Općinskom sudu u Đa-kovu, Trg dr. F. Tuđmana 2. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne tre-ćine utvrđene vrijedno-sti. Na ročištu za dražbu mogu sudjelovati samo pravne i fizičke osobe koje su najkasnije na dan ročišta za dražbu dale osi-guranje - jamčevinu koja iznosi 10 posto od ukupne vrijednosti nekretnine.

Kuća, koja u naravi pred-stavlja kuću u izgradnji, dvorište i štagalj, uku-pne površine 960 četvor-nih metara, procijenjene vrijednosti 153.126 kuna, nalazi se u naselju Sve-ti Petar Čvrstec, Općina Sveti Ivan Žabno u Ko-

privničko-križevačkoj žu-paniji, prodaje se na draž-bi 10. travnja u 8.30 sati na Općinskom sudu u Kri-ževcima, soba broj 9/I. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jam-čevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti.

Šuma, ukupne površi-ne 4046 četvornih meta-ra, procijenjene vrijedno-sti 121.380 kuna, nalazi se u naselju Brkač, Općina Motovun u Istarskoj žu-paniji, prodaje se na draž-bi 10. travnja u 9 sati na Općinskom sudu u Pazi-nu, soba broj 10. Nekret-nina se ne može proda-ti za cijenu nižu od dvije trećine procijenjene vri-jednosti. Jamčevina izno-si 10 posto od vrijednosti nekretnine.

Kuća, koja u naravi pred-stavlja kuću, zgradu, dvo-rište i livadu, ukupne po-vršine 1201 četvorni metar, procijenjene vri-jednosti 601.786 kuna, nalazi se u naselju Toto-vec, T. Goričanca 9, Op-ćina Čakovec u Međimur-skoj županiji, prodaje se na dražbi 11. travnja u 8.15 sati na Općinskom sudu u Čakovcu, R. Boš-kovića broj 18, soba 38. Na prvom ročištu za draž-bu nekretnina se ne može prodati ispod jedne treći-ne utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti ne-kretnine.

Kuća, ukupne površi-ne 534 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 602.120 kuna, nalazi se u Koprivnici, Kolodvorska 45, prodaje se na draž-bi 11. travnja u 8.45 sati na Općinskom sudu u Ko-privnici, soba broj 18/I. Nekretnina se ne može

prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jam-čevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti ne-kretnine.

Poslovni prostor u ulič-noj zgradi, ukupne povr-šine 64 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 1,77 milijuna kuna, nala-zi se u Frankopanskoj 6 i 6/I. u Zagrebu, proda-je se na dražbi 11. trav-nja u 9.30 sati na Općin-skom građanskom sudu u Zagrebu, Ul. grada Vuko-vara 84, Zagreb, soba broj 128/I. Nekretnina je u su-vlasništvu ovrhovoditelja i ovršenika, a ne može se prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jam-čevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti ne-kretnine.

Kuća i oranica, ukupne površine 4935 četvornih metara, procijenjene vri-jednosti 306.080 kuna, nalazi se u naselju Pod-gorje u Virovitici, prodaje se na dražbi 12. travnja u 8.30 sati na Općinskom sudu u Virovitici, Ma-sarykova 8/I., soba 12. Nekretnina se na toj draž-bi ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vri-jednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vri-jednosti nekretnine.

Kuća, koja u naravi pred-stavlja kuću, zgradu, li-vadu i oranicu, ukupne površine 4377 četvornih metara, procijenjene vri-jednosti 166.028 kuna, nalazi se u naselju Kabal, Općina Farkaševac, Za-grebačka županija, proda-je se na dražbi 12. travnja u 9 sati na Općinskom sudu u Vrbovcu, soba broj 5. Nekretnina je u vlasniš-tvu ovršenika, a ne može se prodati ispod dvije tre-ćine utvrđene vrijednosti.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Pogled u svijet

siromašni uzvraćaju udaracdr. uroš dujšin

Z emlje u uspo-nu zajedno imaju više od 1000 po-

duzeća s godišnjim priho-dima većim od milijarde dolara. Mnoga se zadovo-ljavaju poslovanjem u ze-

mlji jer njihova tržišta io-nako bilježe rast dvaput veći nego bogate zemlje. No neke su od njih odluč-ne u proboju u svijet, pro-dirući na strana tržišta i kupujući strana poduzeća. Ujedno usavršavaju svo-je poslovanje i tijekom tog procesa preobražavaju či-tave industrije.

Izazivači i investirajuKonzultantska tvrtka Bo-ston Consulting Group objavljuje još od 2006. go-dišnja izvješća 100 najve-ćih “globalnih izazivača” iz zemalja u usponu. Osim što trebaju imati priho-de veće od milijarde, oni moraju imati širok obu-hvat tržišta tako da njiho-vi prihodi iz inozemstva iznose najmanje 500 mili-juna dolara. I njihove glo-balne aspiracije moraju biti vjerodostojne mjere-ne kombinacijom objek-tivnih kriterija i ocjenom stručnjaka. BCG-ov popis pruža dobar uvid u ono što su marksisti nazvali “ko-relacijom sila” u global-noj privredi kada se poč-ne oporavljati od svjetske privredne krize. Kao prvo, novi je popis značajan zbog svoje raznolikosti. U 2006. njime su domini-

rala 84 poduzeća iz četiri-ju zemalja - Brazila, Rusi-je, Indije i Kine - od čega 44 samo iz Kine. U 2003. tu ima poduzeća iz 17 ze-malja umjesto 10 iz 2006. godine i samo 30 kineskih. U 2006. na popisu je do-minirala teška industrija.

Danas je to više potroš-na roba, uz financijske in-stitucije (kineski Union-Pay), e-trgovinu (kineski Alibaba Group), zdravstvo (južnoafrički Asper Phar-macare) i prehranu (indo-nezijski Agri-Resources).

Isto tako ovi izaziva-či ne konkuriraju samo ni-skim cijenama. Oni inve-stiraju i u inovacije. Tako skoro polovina zaposle-nika kineske elektronič-ke tvrtke Huawei, njih 75.000, radi na istraživa-nju i razvoju, a proizvo-de i nove modele poslova-nja. Alibaba je riješio svoj glavni problem online pro-daje - nepovjerenje - nude-ći sistem plaćanja Alipay. Gutaju i strane tvrtke kako bi koristili njihovo znanje ili ušli na nova tržišta, pa je Asper Pharmacare ne-davno od Glaxo SmithKli-nea kupio 25 brendova u Australiji.

Napredovanje na svim frontamaMultinacionalne kompa-nije iz zemalja u usponu napreduju u odnosu prema svojim zapadnim suparni-cima na svim frontama. Pri tome traže savezni-ke i u drugim zemljama u razvoju. Tako primjerice

kineski građevinari drže 37 posto afričkog tržišta. Jednako tako prodiru i na tržišta bogatih zemalja, pa je Alibaba razvio sajto-ve za e-trgovinu u Ameri-ci. Isto tako sklapaju me-đusobne saveze, kao što je Naspers iz Južne Afrike to učinio s ruskim i kineskim internetskim tvrtkama. Za bogate zemlje takvi no-vostvoreni divovi čine priliku za rast ali i kon-kurenciju i rizik. Huawei je 2011. u Americi kupio autodijelova u vrijednosti 6,6 milijardi dolara. Time dodaju veliku dozu dina-mizma u svjetsku privre-du: osim što svake godi-ne kupuju robe i usluga u vrijednosti 1,7 triliju-

na dolara, na njih sveuku-pno otpada i 330 milijardi dolara kapitalnih izdata-ka. Mogu biti i dobri par-tneri. Du Pont of America je osnovao zajedničko po-duzeće s China National Chemical Corporationom kako bi objedinio svo-ja znanja. Njemačka tvrt-ka Merck sklopila je po-sao s indijskom tvrtkom D. Reddy’s Laboratori-es radi razvoja jeftinih li-jekova protiv raka čiji pa-tenti istječu. Ujedno se Dr. Reddy’s bavi i razvo-jem i testiranjem novih proizvoda, dok se Merck bavi proizvodnjom. No, multinacionalke iz zema-lja u razvoju su, zahvalju-jući svojim zapadnim par-tnerima, nestalno društvo. Tek polovina s BCG-ovog popisa iz 1996. godine po-javljuje se na njegovoj po-sljednjoj verziji. No nema sumnje da će njihovo mje-sto već zauzeti novi snaž-ni takmaci.

No, multinacionalke iz zemalja u razvoju su, zahvaljujući svojim zapadnim partnerima, nestalno društvo

20 Broj 3772, 8. travnja 2013.SVIJET FINANCIJA Privredni vjesnik

P rema preliminar-nim podacima Hr-vatske narodne

banke, deficit tekućeg ra-čuna bilance plaćanja u za-dnjem je tromjesečju proš-le godine iznosio 665,4 milijuna eura, što je za 28,8 posto manji deficit nego u istom tromjesečju 2011. godine. Na razini cijele go-dine tekući je račun prvi put od kada se bilježe po-daci (1999. godina) u su-ficitu koji iznosi 35,4 mi-lijuna eura, odnosno 0,08 posto bruto domaćeg proi-zvoda. Tome je pridonijela činjenica da je suficit u tre-ćem tromjesečju nadmašio ukupni deficit zabilježen u ostalim tromjesečjima, što potvrđuje i uspješnost tu-rističke sezone odnosno nominalan rast prihoda od putovanja za 3,2 posto.

Suficit tekućeg raču-na platne bilance rezultat je najvećim dijelom sma-njenja deficita na računu roba, odnosno blagog rasta

izvoza roba i pada uvoza te povećanih prihoda od tu-rizma. Kretanja na računu roba odražavaju uglavnom slabu domaću potražnju,

što je dovelo do smanje-nja deficita za 2,1 posto godišnje (na 6,02 milijar-de eura).

Na računu usluga po-rasli su i prihodi i rashodi, no apsolutni rast prihoda je značajniji, što je rezul-tiralo povećanjem suficita za 3,3 posto godišnje. Pri tome su prihodi od puto-vanja iznosili 6,8 milijardi eura, što je za 212 milijuna eura, odnosno za 3,2 po-

sto više nego u 2011. Me-đutim, rekordna 2008. go-dina, kada je ostvareno 7,5 milijardi eura prihoda od putovanja, još uvijek nije dostignuta.

Manji deficit na računu dohotkaNa to da bi prihodi od pu-tovanja mogli biti viši nego 2011. upućivali su fi-zički pokazatelji u turizmu s obzirom na to da je proš-la godina po broju ostvare-nih turističkih noćenja bila najuspješnija u zadnjih 20 godina. Veći broj turistič-kih dolazaka i noćenja u odnosu na 2008. uz isto-dobno niže prihode od pu-tovanja upućuju na zaklju-čak da se turisti u krizi nisu odrekli putovanja, ali su potrošnju prilagodili tre-nutnoj neizvjesnosti.

Deficit na računu do-hotka, na kojem se eviden-tiraju isplate dohodaka (di-videndi, kamata i ostalih oblika prinosa) po osnovi

držanja financijske imovi-ne između rezidenata i ne-rezidenata, iznosio je 1,5 milijardi eura, što je za 4,1 posto manji deficit nego u 2011. Suficit na računu te-kućih transfera blago se povećao, za dva posto, na 1,2 milijarde eura.

Neto priljev kapitala iz inozemstva isključujući promjene međunarodnih pričuva u 2012. iznosio je 445 milijuna eura, što je za 1,4 milijarde eura, od-nosno za 76 posto manje nego u 2011. godini. Tome je najviše pridonio manjak na računu ostalih ulaganja koji je iznosio 2,6 milijar-di eura (manjak je zabilje-žen prvi put od kad posto-je podaci) uz pad obveza od 3,1 milijarde eura go-dišnje. Izravna inozemna ulaganja (FDI) u Hrvatsku bila su blago manja nego u 2011. godini, a iznosila su 973 milijuna eura, što je za 107 milijuna eura manje nego u 2011. godini.

Prema zadnjim dostu-pnim podacima za po-sljednje prošlogodišnje tromjesečje, stopa neza-poslenosti koju Državni zavod za statistiku pro-vodi na temelju metodo-logije Međunarodne or-ganizacije rada (ILO) iznosi 18 posto te je na najvišoj razini od 1998. godine od kada se bi-lježe podaci. S obzirom na nepovoljna gospodar-ska kretanja i snažan rast broja nezaposlenih i sma-njenje zaposlenih na razi-ni cijele 2012. prosječna ILO stopa nezaposlenosti iznosi 15,9 posto (u odno-su na 13,5 posto u 2011.).

Nadalje anketa poka-zuje rast stope aktivnosti (omjer aktivnog stanov-ništva i radno sposobnog stanovništva) te stope za-poslenosti (omjer bro-ja zaposlenih i ukupnog radno sposobnog stanov-ništva) koje su iznosile 44,6 odnosno 36,6 posto što je pogoršanje kreta-nja u odnosu na prethod-no tromjesečje, a što je djelomično i uobičaje-na posljedica sezonskih kretanja u posljednjem tromjesečju. Omjer ne-aktivnog i aktivnog sta-novništva iznosi 1,15, što znači da na svaku aktiv-nu osobu statistički dola-

zi 1,15 radno neaktivnih osoba.

Potreban rast gospodarstvaBroj nezaposlenih u za-dnjem se tromjesečju 2012. povećao za 49.000

u odnosu na treće tromje-sečje prošle godine te je iznosio 307.000. Na go-dišnjoj razini broj neza-poslenih porastao je za

69.000. Istodobno, broj za-poslenih smanjio se, i to za 120.000 u tom razdoblju, pa je broj zaposlenih pot-kraj prošle godine iznosio 1,4 milijuna. U odnosu na zadnje tromjesečje 2011. broj zaposlenih manji je

za 77.000. Iako ta kretanja odgovaraju uobičajenim sezonskim trendovima na tržištu rada, dugotrajnost negativnih trendova i pro-

mjene na godišnjoj razi-ni upućuju na nastavak pogoršanja. Ukupno rad-no sposobno stanovništvo starije od 15 godina izno-si 3,83 milijuna, od čega je 1,71 milijun aktivnih (za-posleni i nezaposleni), a 2,12 milijuna neaktivnih.

Budući da tržište rada na kretanja u realnom sektoru reagira s određe-nim vremenskim odma-kom, prije 2014. godine nije realno očekivati poče-tak oporavka tržišta rada. Međutim, za značajniji rast zapošljavanja potre-ban je značajniji rast gos-podarstva, ističu analitiča-ri RBA.

Tekući račun bilance Plaćanja

DržAVNI zAVoD zA STATISTIku

Suficit od 35,4 milijuna eura

Stopa nezaposlenosti 15,9 posto

Suficit u lanjskom trećem tromjesečju nadmašio je ukupni deficit zabilježen u ostalim tromjesečjima, što potvrđuje i uspješnost turističke sezone

Prošla godina po broju ostvarenih

turističkih noćenja bila je najuspješnija

u zadnjih 20 godina

Broj nezaposlenih u zadnjem kvartalu 2012. je iznosio 307.000

*vijesti

uplata dijela dobiti u temeljni kapitalSkupština tvrtke Ja-dran-Galenski laborato-rij (JGL) održat će se 16. svibnja ove godine. Na toj će skupštini biti riječi o prijedlogu uplate dijela lanjske dobiti od 52,5 mi-lijuna kuna u temeljni ka-pital tvrtke, i to privatnim izdanjem 524.790 dioni-ca. Temeljni kapital JGL-a sada iznosi 5,8 miliju-na kuna i podijeljen je na 58.310 dionica. U zadrža-nu dobit ide 17,2 milijuna kuna dobiti.

jadroagent ostvario dobitRiječka međunarodna po-morska i prometna agen-cija Jadroagent ostvarila je u 2012. ukupni prihod od 49 milijuna kuna, dok je dobit nakon oporeziva-nja iznosila 6,3 milijuna kuna. Uprava Jadroagen-ta predložila je isplatu di-vidende od po 60 kuna po dionici, što je odobreno na skupštini te tvrtke.

ina potpisala ugovor o kredituIna je potpisala ugovor o dugoročnom viševalut-nom revolving kreditu vrijednom 400 milijuna američkih dolara. Kredit, koji je realiziran na me-đunarodnom tržištu, kori-stit će se za opće korpo-rativne svrhe. Dospijeće kredita je tri godine, s op-cijom produženja za 1+1 godinu. Zajmodavci tog kredita su 12 međuna-rodnih i domaćih banaka, među kojima su ovlašte-ni glavni ugovaratelji: Er-ste Group Bank AG, ING Bank N.V., Privredna banka Zagreb/CIB Bank Ltd., Raiffeisen Bank In-ternational AG i Sber-bank. Ostale banke koje sudjeluju u kreditu su The Bank of Tokyo-Mitsubis-hi UFJ, Ltd., BayernLB, Natixis, Societe Genera-le-Splitska banka, Am-sterdam Trade Bank N.V. i KDB Bank (Hungary) Ltd.

izravna inozemna ulaganja u Hrvatsku u 2012. lanjski prihodi od putovanja

973 mil € 6,8 mlrd €( (

21Broj 3772, 8. travnja 2013.www.privredni.hr

P rema podacima Financijske agen-cije zbog dospje-

lih, a nepodmirenih du-gova posljednjeg dana veljače bilo je blokirano 65.488 poslovnih subjeka-ta koji su dugovali 40,05 milijardi kuna. Kad je riječ o građanima, u blokadi je bilo njih 253.350, dok im je dug iznosio 18,37 mili-jardi kuna.

Promatramo li pojavu insolventnosti prema tra-janju blokade, i tijekom veljače su dominirali po-slovni subjekti u dugotraj-noj blokadi, kako po broju tako i po iznosu blokade. Broj insolventnih poslov-nih subjekata u blokadi dužoj od 360 dana, kao i iznos njihovih dugova, u odnosu na prosinac 2012., nešto je manji - broj po-slovnih subjekata za 2,9, a iznos za 1,9 posto. Broj nelikvidnih poslovnih su-bjekata u kratkotrajnoj blokadi za 18,4 posto je manji nego potkraj prošle godine, dok su njihove ne-podmirene obveze veće za 14,7 posto. U blokadi do 60 dana bila su 3764 po-slovna subjekta, što je za 846 manje nego u prosin-cu 2012. Iznos njihovog nepodmirenog duga veći

je za 132,8 milijuna kuna.Više od tri četvrtine

poslovnih subjekata u blo-kadi je više od 360 dana, a iznos njihove bloka-de čini 85,5 posto iznosa ukupnoga duga. Kod po-slovnih subjekata u dugo-trajnoj blokadi, više od go-dinu dana, dominiraju oni koji su blokirani pet i više godina - njih je 31,4 posto.

Dominiraju oni u dugotrajnoj blokadiPromatramo li insolven-tnost prema trajanju blo-kade i vrsti poslovnih su-bjekata, pravnih i fizičkih osoba, očito je da domini-raju pravne i fizičke oso-be u blokadi od 360 i više dana.

Dvije trećine svih po-slovnih subjekata ili njih 43.205 odnosi se na po-slovne subjekte bez zapo-slenih koji duguju 58 po-sto ukupno dospjelih, a nepodmirenih obveza. Od ukupno 65.488 blokiranih

poslovnih subjekata, ma-nje od polovine su pravne osobe, s time da se na njih odnosi 79 posto nepodmi-renih obveza.

Najmanji je iznos pri-javljenih dospjelih neiz-vršenih osnova za plaća-nje nelikvidnih pravnih osoba u trajanju od 31 do 60 dana, koji iznosi 283,9 milijuna kuna, a najve-ći pravnih osoba u bloka-di neprekidna trajanja više od 360 dana, koji iznosi 26,5 milijardi kuna.

Od 31.113 blokiranih pravnih osoba, njih 29.615 ili 95,2 posto odnosi se na pravne osobe iz sekto-ra gospodarstva (trgovač-ka društva, banke, druš-tva za osiguranje, leasing

društva, zadruge, inoze-mni osnivači, investicij-ska društva, kreditne uni-je i zajedničke financijske institucije).

Na pravne osobe iz sektora gospodarstva od-nosi se 31,3 milijarde ili 99 posto dugovanja, dok na pravne osobe koje nisu svrstane u sektor gospo-darstva (ustanove, nepro-fitne organizacije, lokal-na samouprava i političke stranke) otpada 314,7 mi-lijuna kuna što je jedan po-sto nepodmirenih obveza.

Čak 17.424 pravnih osoba ili 76,2 posto pravne su osobe bez zaposlenih radnika. Njihov ukupan dug iznosi 16,1 milijardu kuna.

U odnosu na stanje u prosincu 2012., broj insol-ventnih pravnih osoba u dugotrajnoj blokadi sma-njen je za 5,7, a iznos nji-hovog duga za 3,4 posto. Na godišnjoj razini, broj pravnih osoba u blokadi dužoj od 360 dana sma-njen je za 20,1, a iznos za 6,4 posto.

Zbog neizvršenih os-nova za plaćanje u raz-doblju do 60 dana bilo je blokirano 1985 pravnih osoba, što je za 21,1 posto manje nego potkraj lanj-skog prosinca i 7,7 posto manje nego krajem ovo-godišnje veljače. Njiho-ve nepodmirene obveze iznosile su 961,4 miliju-na kuna što je 175,9 mi-lijuna više nego krajem prosinca i 100,9 milijuna kuna manje nego prije go-dinu dana.

Dug fizičkih osoba bez zaposlenih - 4,5 milijardi kunaNa fizičke osobe u blokadi duže od jedne godine od-nosi se 80,2 posto od uku-pnoga broja blokiranih fi-zičkih osoba. Kao i kod pravnih, najmanji je iznos prijavljenih dospjelih, a nepodmirenih obveza kod nelikvidnih fizičkih oso-

ba u trajanju od 31 do 60 dana i iznosi 30,3 milijuna kuna, a najveći kod fizič-kih osoba u blokadi nepre-kidna trajanja više od 360 dana - 7,7 milijardi kuna.

Kod fizičkih osoba koje su dugotrajno blo-kirane njih 63,8 posto ili 17.594 su fizičke osobe bez zaposlenih radnika, a njihov ukupan dug iznosi 4,5 milijardi kuna.

Prema stanju krajem prošlogodišnjeg prosinca, broj fizičkih osoba u du-gotrajnoj blokadi se sma-njio, ali se iznos prijavlje-nih dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje više od 360 dana povećao. Broj fi-zičkih osoba u blokadi du-žoj od godinu dana sma-njen je za 0,5, dok je iznos duga povećan za 3,5 po-sto.

Prema stanju krajem 2012., broj fizičkih oso-ba u kratkotrajnoj bloka-di, do 60 dana, manji je za 15,1 posto, a iznos nji-hovog duga za 37,5 po-sto. Prema stanju na dan 28. veljače ove godine, zbog nepodmirenih obve-za u razdoblju do 60 dana bilo je blokirano 1779 fi-zičkih osoba čiji je ukupni dug iznosio 71,8 milijuna kuna.

FINANCIJSKA AGENCIJA

U veljači blokirani dugovali 40,05 milijardi kunaOd blokiranih 65.488 poslovnih subjekata njih 43.205 su poslovni subjekti bez zaposlenih koji duguju 58 posto ukupno dospjelih, a nepodmirenih obveza

U veljači je u blokadi bilo

253.350 građana koji su dugovali

18,37 milijardi kuna

Trajanje blokade Broj blokiranih pravnih osoba

Broj zaposlenih

Iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje

do 30 dana 1.222 8.896 677.570

31 – 60 dana 763 2.005 283.879

61 – 180 dana 3.018 5.444 1.185.186

181 – 360 dana 3.231 3.364 2.980.015

više od 360 dana 22.879 13.086 26.528.307

UKUPNO 31.113 32.795 31.654.957

Pregled broja blokiranih PRAVNIH OSOBA, broj zaposlenih i iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje, na dan 28. veljače 2013.

Pregled broja blokiranih FIZIČKIH OSOBA, broj zaposlenih i iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje, na dan 28. veljače 2013.

Iznosi u tisućama kuna Iznosi u tisućama kuna

Izvor: Fina Izvor: Fina

Trajanje blokade Broj blokiranih fizičkih osoba

Broj zaposlenih

Iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje

do 30 dana 1.165 1.612 41.568

31 – 60 dana 614 560 30.268

61 – 180 dana 2.479 2.162 184.495

181 – 360 dana 2.535 1.979 436.414

više od 360 dana 27.582 14.456 7.702.774

UKUPNO 34.375 20.769 8.395.519

dug pravnih osoba iz sektora gospodarstva dugovanje pravnih osoba izvan sektora gospodarstva

31,3 mlrd kn 314,7 mil kn ( (lanjski prihodi od putovanja

6,8 mlrd €

22 Broj 3772, 8. travnja 2013.SVIJET FINANCIJA Privredni vjesnik

R azdoblje održa-vanja obvezne pričuve depozit-

nih institucija je pri kra-ju, a u srijedu započinje novo. Unatoč tome, slje-dećih dana ne očekujemo značajniju promjenu od-nosa ponude i potražnje novca zbog zasićenosti novčanog tržišta viškom ponude. Stoga će kamat-na stopa ostati na vrlo ni-skoj razini. Iako je potra-žnja za novcem znatno ispod raspoložive ponu-de, zbog limita sudionika i vrlo niske kamatne sto-pe dio potražnje svakod-nevno ostaje nepodmi-ren. Istodobno se značajni

dnevni viškovi likvidno-sti deponiraju u središ-nju banku kao prekonoćni depozit po kamatnoj sto-pi od 0,25 posto. Prosječ-na tjedna kamatna stopa iznosila je 1,93 posto, dok je prosječna tjedna preko-noćna stopa iznosila 1,76 posto.

Glavni događaj pro-teklog tjedna bila je auk-cija trezorskih zapisa Mi-nistarstva financija koja je održana u utorak. Za-nimanje sudionika ovo-ga puta bilo je veliko, a prihvaćene su gotovo sve pristigle ponude. Zato je umjesto planiranog izno-

sa izdanja od 900 mili-juna kuna ostvaren iznos emisije od 1,052 milijarde kuna. Najviši iznos, od-nosno 540 milijuna kuna, odnosi se na trezorske za-pise s rokom dospijeća od 364 dana koji su upisani uz kamatnu stopu od 2,55 posto. Prinosi po svim

dospijećima ostali su ne-promijenjeni. Pojačano je zanimanje za trezor-skim zapisima u eurima te je umjesto planiranih 20 milijuna zapisa u euri-ma upisano 32,2 milijuna eura. Ministarstvo finan-cija nije najavilo sljede-ću aukciju, a razlog tome

je izdanje dolarske dr-žavne obveznice koja će privremeno neutralizira-ti potrebe za dodatnom likvidnošću u izvršenju proračunskih rashoda. Na početku drugog kvarta-la godine novčano tržište jednako vrvi viškovima li-kvidnosti. Značajniji rast potražnje za novcem nije realno očekivati te će do-minantnost ponude nov-ca i dalje podržavati vrlo povoljnu kratkoročnu ka-matnu stopu. Sudionici s viškom dnevne likvidno-sti imaju zahtjevnu zada-ću u njenom raspoređiva-nju budući da je ponuda instrumenata kratkoroč-nog tržišta zaista skro-mna.

Cijene dionica na svjet-skim burzama proteklog su tjedna pale zbog opre-za ulagača vezanog uz produbljivanje globalne gospodarske krize. Pose-

bice se to odnosilo na eu-ropske burze gdje su se ulagači zabrinuli zbog po-dataka koji ukazuju na produbljivanje recesije u eurozoni. Američki su

ulagači bili nešto pozitiv-niji, no ni oni nisu htjeli značajnije ulagati u dio-nice. Njih su zabrinuli po-daci o nezaposlenosti. I na azijskim burzama potkraj

prošlog tjedna pale su ci-jene dionica jer su ulagače zabrinuli podaci s američ-kog tržišta rada. Naime, proteklih dana broj zahtje-va za pomoć nezaposleni-ma u Americi dosegnuo je najvišu razinu u protekla četiri mjeseca. Osim toga, japanska središnja ban-ka agresivno je olabavila monetarnu politiku jer na-mjerava prekinuti stagna-ciju i pokrenuti jačanje ja-panskog gospodarstva.

TržišTe novca Zagreb

Potražnja manja od ponude

Prema tečajnici Hrvatske narodne banke kuna je od prošlog utorka do petka u odnosu na američki dolar

uvećala vrijednost za 0,4 posto. S druge pak stra-ne, kuna je u odnosu na euro oslabjela za 0,2 po-

HrvaTsko deviZno TržišTe

Kuna ojačala u odnosu na dolar

Međunarodno TržišTe kapiTala

Ulagači i dalje u strahu

Mirex, obračunska jedinica prosječnog obveznog miro-vinskog fonda, potkraj prošlog tjedna došla je na vri-jednost od 181,7048 bodova. To je skok od 0,13 posto u odnosu na tjedan ranije kada je Mirex iznosio 181,4655 bodova.

Mirovinski fondovi

Porasla vrijednost Mirexasto. Također, vrijed-nost domaćeg platnog sredstva je u usporedbi sa švicarskim frankom u

p r o m a t r a -nom razdoblju

bila umanjena za 0,1 posto.

6200

6280

6360

6440

6520

6600

05.04.04.04.03.04.02.04.

14450

14510

14570

14630

14690

14750

05.04.04.04.03.04.02.04.

3150

3178

3206

3234

3262

3290

05.04.04.04.03.04.02.04.

3700

3730

3760

3790

3820

3850

05.04.04.04.03.04.02.04.

7650

7730

7810

7890

7970

8050

05.04.04.04.03.04.02.04.

12000

12180

12360

12540

12720

12900

05.04.04.04.03.04.02.04.

FTSE 100 Dow Jones NASDAQ

CAC40 DAX NIKKEI 225

Jelena drinković

2.4.’13. - 5.4.’13.

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

3

2

1

0ponedjeljak utorak srijeda četvrtak petak

u % 25.3.’13. - 29.3.’13.

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

500

400

300

200

100

01.4.2013. 2.4.2013. 3.4.2013. 4.4.2013. 5.4.2013.

u mil. kn Ponuda Potražnja Promet

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 4.4.2013.Izvor: HNB primjena od 6. travnja 2013. 2.4. 3.4. 4.4. 5.4.

7.62

7.61

7.60

7.59

7.58

7.57

EUR 5.96

5.94

5.92

5.90

5.88

5.86

USD 6.27

6.26

6.25

6.24

6.23

6.22

CHF

2.4. 3.4. 4.4. 5.4. 2.4. 3.4. 4.4. 5.4.

valuta Srednji tečaj za devize

AUD australski dolar 6,133878

CAD kanadski dolar 5,808131

JPY japanski jen (100) 6,119556

CHF švicarski franak 6,253991

GBP britanska funta 8,966735

USD američki dolar 5,884116

EUR euro 7,601101

183

182

181

180

MIREX - mjesečni

4.3. 14.3. 24.3. 4.4.

MIREX - tjedni183

182

181

1802.4. 3.4. 4.4.

Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi)AZ obvezni mirovinski fond 186,3717

Erste Plavi obvezni mirovinski fond 187,8368

PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond 166,1321

Raiffeisen obvezni mirovinski fond 181,1739

MIREX 181,7048

Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi)Otvoreni DMF-oviAZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond 195,1424

AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond 217,5917

CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond 134,8343

Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond 157,6395

Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond 159,0883

Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond 172,7383

Zatvoreni DMF-oviZatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB 107,8532

Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 120,7465

AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 208,8965

AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 203,7702

AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 219,8082

AZ ZABA zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 101,3326

AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 159,6795

Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond 139,6021

CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 118,4155

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla 180,1546

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe 124,3887

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta 134,6932

Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata 194,1209

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR 165,8137

Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen 136,3884

Zatvoreni dobr. mir. fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE 120,3792

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT 155,6969

23Broj 3772, 8. travnja 2013.www.privredni.hr

Prva stambena štedionica daje kredite u kunamaPrva stambena štedionica, pored kredita uz valutnu klauzulu, nudi i stambene kredite u kunama. Kredite je moguće zatražiti tijekom ili po isteku razdoblja šted-nje, a kamatna stopa iznosi od 3,95 posto do 5,95 po-sto godišnje, ovisno o roku štednje i visini uplaćenih vlastitih sredstava. Kre-diti su namijenjeni kup-nji, adaptaciji, poboljšanju energetske učinkovitosti ili opremanju prostora. Po-sebna ponuda stambenih kredita u kunama vrijedi do 31. srpnja sukladno ras-položivim izvorima šted-nje građana.

Respektabilna bilanca BKS bankeZa BKS Bank poslovna 2012. bila je godina broj-nih izazova. No, ta ban-kovna grupacija sa sjedi-štem u Koruškoj dobro je odgovorila na njih. Tako je lani godišnji neto prihod zabilježio porast od 10,1 posto u odnosu na 2011., a bilančna svota je porasla 3,1 posto. U Hrvatskoj je

BKS Bank u proteklih pet godina utrostručila svoju bilančnu svotu.

Nagrada Erste Grupi za najtočniju analizu dionicaTim analitičara tržišta ka-pitala Erste Group još je jednom osvojio nagradu za najtočniju procjenu zarade u Austriji i Srednjoj Euro-pi u 2013. koju dodjelju-je londonska agencija AQ Research. To je osma go-dina za redom u kojoj Er-steovi burzovni analitičari dobivaju priznanje za kva-litetu istraživanja na trži-štima Austrije, Češke, Ma-đarske i Poljske.

IBAN postaje obvezanOd 1. lipnja ove godine IBAN (International Bank Account Number) kon-strukcija transakcijskih ra-čuna obvezno će se ko-ristiti za obavljanje svih platnih transakcija, a kre-ditne institucije otvara-ju transakcijske račune is-ključivo prema IBAN konstrukciji, poručuju iz HNB-a. IBAN je, kako po-jašnjavaju, međunarodni broj transakcijskog raču-na korisnika platnih uslu-ga u kreditnoj instituciji ustrojen radi bržeg i jedno-stavnijeg izvršavanja pre-kograničnih platnih tran-sakcija.

*vijesti

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI od 29. 3. do 4. 4. 2013. godine

Proteklog su tjedna kod fondova prevladali nega-tivni rezultati. Od ukupno 84 aktivna fonda, 52 su ostvarila negativne pro-mjene. Tjedne promjene svih fondova kreću se u rasponu od +1,13 do -5,46 posto. Među 10 fondova s najvećim rastom nalazi se šest obvezničkih te po dva dionička i mješovita fon-da. Najuspješniji dionički fond protekloga tjedna, od njih tri koliko ih je pora-

slo, bio je HPB Dionički s rastom od 0,49 posto. Sli-jede Platinum Blue Chip i Erste Adriatic Equity s rastom od 0,14 odnosno 0,08 posto. U grupi dio-ničkih palo je 37 fondo-va, a najviše Ilirika Gold, za 5,46 posto, koji je time postao i gubitnik tjedna.

Dva mješovita fonda su porasla, a najuspješni-ji je bio HPB Global čiji je tjedni rast iznosio 0,71 posto. Slijedi ga PBZ Glo-

bal s rastom od 0,25 po-sto. U grupi mješovitih fondova 13 ih bilježi pad, a najviše je pao Agram Trust, za 1,47 posto. Slije-di C-Premium s padom od 1,03 posto.

Obveznički su zabilje-žili jedan od boljih tjedana te je njih sedam ostvarilo pozitivne rezultate. Naj-više, za 1,13 posto, pora-stao je Erste Bond čime je postao i dobitnik tjedna, a slijedi ga Raiffeisen Bon-

ds s rastom od 0,36 posto. Na negativnoj strani lje-stvice nalazi se samo ZB bond s minusom od 0,32 posto. Svi su novčani fon-dovi, osim Platinum Cas-ha (-0,11 posto), ostvarili pozitivne rezultate. Njiho-ve promjene kretale su se u rasponu od 0,01 do 0,07 posto. Najuspješniji je bio Agram Euro Cash, a sli-jede VB Cash i Locusta Cash, oboje s rastom od 0,05 posto. (I.L.)

INVESTICIJSKI FONDOVI

Erste bond dobitnik tjedna

P roteklog je tjed-na, u kojem se tr-govalo samo četi-

ri dana, redovni promet na Zagrebačkoj burzi u odno-

su na tjedan ranije porastao za 6,5 milijuna te je iznosio 62,255 milijuna kuna što je rast na tjednoj razini od 12 posto. Crobex je tjedan za-vršio s padom od 1,68 posto te je pao ispod 2.000 bodo-va, a njegova je posljednja

vrijednost bila 1.974,19 bo-dova. Indeks Crobex10 je tjedan završio na 1.099,74 boda što predstavlja tjedni pad od 1,30 posto. U ovoj je godini Crobex u plusu za 13,43 posto, Crobex10 bilježi rast od 13,19 po-

sto, a Crobis je u minusu za 1,16 posto. Proteklog tjed-na najveći promet ostva-ren je dionicama Viro še-ćerane, kojima je trgovano u vrijednosti od 5,744 mi-lijuna kuna. Ovotjedni do-

bitnik je Turbo certifikat DAX short, čija je cije-na porasla za 30,52 posto, a protrgovan je u vrijedno-

sti od 2,248 milijuna kuna. Svih 10 najlikvidnijih iz-danja imalo je promet veći od 1,7 milijuna kuna.

BURZA

Dobitnik je DAX short

Top 10 po prometu

tjedna promjena zadnja cijena promet 10 dionica s najvećim

rastom cijenetjedna

promjena zadnja cijena promet 10 dionica s najvećim padom cijene

tjedna promjena zadnja cijena promet

Iztok Likar www.hrportfolio.hr

Turbo certifikat USD/HRK short +80,19% 1,91 11.150,00

Turbo certifikat DAX short +30,52% 65,00 2.247.767,54

Turbo certifikat nafta short +25,19% 115,80 372.036,80

Hoteli Živogošće d.d. +14,29% 24,00 4.800,00

Atlas turistička agencija d.d. +10,30% 6,64 5.159,28

Liburnia Riviera Hoteli d.d. +9,30% 2.186,00 24.986,86

Turbo certifikat zlato short 1 +8,85% 212,70 38.442,60

Plava laguna d.d. +6,79% 2.250,00 11.100,00

Koka d.d. +5,89% 160,00 16.710,00

Dioki d.d. +5,57% 20,84 1.670.923,19

Viro tvornica šećera d.d. +1,56% 650,00 5.743.901,07

Hrvatske telekomunikacije d.d. -0,02% 216,00 5.351.725,69

Ledo d.d. +1,73% 8.800,00 4.518.960,24

Atlantic Grupa d.d. +0,46% 677,09 3.148.095,41

Ericsson Nikola Tesla d.d. -2,54% 1.534,00 2.964.155,40

Adris grupa d.d. (povl.) -0,69% 292,00 2.270.712,62

Turbo certifikat DAX short +30,52% 65,00 2.247.767,54

Valamar Adria Holding d.d. -2,41% 141,50 1.978.908,43

Turbo certifikat DAX long 2 -21,97% 49,62 1.893.626,97

Dioki d.d. +5,57% 20,84 1.670.923,19

Turbo certifikat nafta long 1 -23,73% 61,40 460.894,70

Turbo certifikat DAX long 2 -21,97% 49,62 1.893.626,97

Magma d.d. -18,95% 0,77 4.449,57

Turbo certifikat zlato long -17,35% 78,10 193.666,90

Turbo certifikat € bund fut. short -14,64% 41,40 180.489,50

Prehrambeno ind. kombinat d.d. -13,33% 195,00 9.785,35

Finvest Corp d.d. -10,52% 85,00 17.000,00

Atlantska plovidba d.d. -8,83% 321,02 1.346.952,11

Dukat mliječna industrija d.d. -8,72% 356,00 17.917,20

Turbo certifikat DAX long -8,43% 126,00 40.370,00

Naziv(fond) Valuta Vrijednost udjela*Tjedna

promjena [%]Naziv(fond) Valuta Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

UKUPAN TJEDNI PROMET: 309,722 milijuna kunaTJEDNI DIONIČKI PROMET: 62.254.956,12 kn

index zadnja vrijednost tjedna promjenaCrobex 1.974,1900 -1,68%Crobex10 1.099,7400 -1,30%Crobis 102,5419 +0,18%Crobistr 122,4125 +0,26%

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDSKD Victoria kn 13,6107 -0,86

HI-growth € 8,9021 -0,64

Raiffeisen World € 116,6000 -0,93

ZB euroaktiv € 119,4300 -0,57

ZB trend € 132,1800 -0,88

FIMA Equity kn 53,2509 -1,31

KD Prvi izbor kn 11,7503 -1,18

Ilirika JIE € 125,7479 -0,65

Raiffeisen Central Europe € 48,8900 -0,27

PBZ Equity fond kn 72,0695 -0,00

HPB Dionički kn 89,7489 0,49

Erste Adriatic Equity € 78,7100 0,08

NFD Aureus Global Developed kn 94,4273 -0,76

ZB aktiv kn 104,2900 -0,15

Prospectus JIE kn 46,8901 -0,26

AC Rusija € 28,0129 -2,07

NFD Aureus BRIC € 21,4057 -1,32

Capital Two kn 69,3279 -0,54

Ilirika Azijski tigar € 49,5000 -1,70

PBZ I-Stock kn 61,1779 -1,79

HPB Titan € 72,5884 -0,86

HPB WAV DJE € 103,9304 -1,41

Platinum Global Opportunity $ 11,9976 -0,64

KD Nova Europa kn 6,5514 -1,80

OTP indeksni kn 41,0918 -0,80

Platinum Blue Chip € 90,1321 0,14

NFD Aureus MENA kn 486,5582 -0,60

OTP MERIDIAN 20 € 80,9576 -0,40

A1 kn 86,2400 -0,34

NFD Aureus US Algorithm kn 129,2873 -2,21

NFD Aureus New Europe kn 102,6352 -1,32

AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) € 9,0282 -0,64

OTP Europa Plus € 112,8481 -0,96

Ilirika BRIC € 79,5048 -1,92

VB CROBEX10 kn 102,3505 -0,77

KD Energija kn 9,2431 -2,22

ZB BRIC+ € 86,9200 -2,05

Ilirika Gold € 67,2082 -5,46

Raiffeisen Prestige Equity € 109,0900 -1,08

Allianz Equity € 117,8059 -0,55

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDSZB global € 143,8900 -0,33

PBZ Global fond kn 97,0611 0,25

HI-balanced € 10,5495 -0,25

Raiffeisen Balanced € 120,5200 -0,48

ICF Balanced kn 99,8282 -0,38

HPB Global kn 80,4663 0,71

OTP uravnoteženi kn 96,8982 -0,15

KD Balanced kn 8,0054 -0,08

NFD Aureus Emerging Markets Balanced kn 76,1809 -0,70

C-Premium kn 5,0488 -1,03

Agram Trust kn 57,7426 -1,47

AC Global Balanced Emerging M (GBEM) € 8,8374 -0,66

Allianz Portfolio kn 125,1326 -0,34

Raiffeisen Prestige € 96,0300 -1,02

VB SMART € 97,9352 -0,30

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDSZB bond € 176,3400 -0,32

HI-conservative € 12,0051 0,06

Raiffeisen Bonds € 165,2000 0,36

PBZ Bond fond € 106,4728 0,26

Erste Bond € 124,8300 1,13

Capital One kn 177,1095 0,18

HPB Obveznički € 133,1240 0,36

OTP euro obveznički € 121,1003 0,33

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDSPBZ Novčani fond kn 140,0873 0,03

ZB plus kn 171,8641 0,02

ZB europlus € 146,7260 0,02

PBZ Euro Novčani € 134,5786 0,04

Raiffeisen Cash kn 153,3500 0,03

Erste Money kn 147,0100 0,03

HI-cash kn 146,5525 0,04

PBZ Dollar fond $ 127,7031 0,01

HPB Novčani kn 139,8129 0,02

OTP novčani fond kn 129,8015 0,02

VB Cash kn 123,5908 0,05

Agram Euro Cash € 11,5885 0,07

Allianz Cash kn 115,6667 0,02

Platinum Cash kn 80,5842 -0,11

Erste Euro-Money € 112,5000 0,03

Auctor Cash kn 105,6363 0,05

Raiffeisen euroCash € 103,5600 0,03

HPB Euronovčani € 103,6131 0,03

Locusta Cash kn 1275,2247 0,05

NFD Aureus MultiCash kn 103,2677 0,01

OTP euro novčani € 100,1320 0,02

P R

O G

R A

M

POPUST 5% • za rane prijave

i uplate do 15.3.2013.

• za pretplatnike Poslovnog savjetnika

POPUST ZA VEĆI BROJ POLAZNIKA (IZ JEDNE TVRTKE): • Od 3 do 5 polaznika 5%

(na osnovnu cijenu kotizacije) • Od 6 i više polaznika 10%

(na osnovnu cijenu kotizacije)

Cijena jedne kotizacije: 952,00 kn + pdv 25% (ukupno: 1.190,00kn) što molimo uplatiti na žiro račun organizatora broj 2340009-1110312376, Centar za management i savje-tovanje d.o.o., Zagreb prije održavanja seminara. Gotovinske uplate na samom seminaru ne primamo. Više informacija i prijaviti se možete na brojevima telefona 01/49 21 737 i 01/49 21 742 ili na w w w . p o s l o v n i - s a v j e t n i k . c o m

8.30 - 9.00  Registracija 9.00 - 9.05 Antonio Zrilić i Sandra Mihelčić, pozdravni govor i uvodna riječ 9.05 - 9.30 Antonio Zrilić, „Logistika i Transport u SCM-u – karika koja nedostaje“ 9.30 - 10.00  Marijan Banelli, „Problematika prijevozništva nakon ulaska u EU“ 10.00  - 10.30  Olakšavanje trgovine i transporta ulaskom u EU 10.30  - 11.00  Pauza11.00 - 11.30  Transformacija špeditera u logističkog profesionalca 11.30 - 12.00  Prilagodba distribucije i EU (koridor kroz Neum)12.00  - 12.30  Tajana Horvath, „EU fondovi i poticaji u logistici i transportu“12.30  - 13.00 Problematika logistike nakon ulaska u EU iz Iskustva Slovenije13.00 - 14.30  Pauza za ručak14.30  - 15.00 Bosiljko Zlopaša, „Otvaranje granica, prilagodba carine, carinskih i trošarinskih skladišta“ 15.00 - 16.00 Okrugli stol: „Kako se dovesti do EU i ostati živ?“ uz rezultate istraživanja „Logistička djelatnost prilikom ulaska u EU”

* Organizator zadržava pravo promjene programa seminara. U slučaju otkazivanja sudjelovanja od strane sudionika u roku od dva ili manje dana prije održavanja konferencije, uplaćeni novac se ne vraća.

POTENCIJALI LOGISTIKE I DISTRIBUCIJE PRILIKOM ULASKA U EU

Prva konferencija za logistiku

Zagreb, 17.4.2013. (srijeda) HOTEL ANTUNOVIĆ dvorana Tomislav od 9 do 16 sati

A K A D E M i JA

U O R G A N I Z AC I J I

Privredni vjesnik 230x160 Logistika.indd 1 12.3.2013. 19:02:28

Interklima22. međunarodni sajam grijanja, hlađenja, klimatizacije i obrade pitkih voda

Graditeljstvo37. međunarodni sajam građenja i opremanja

Obrtništvo55. međunarodni sajam obrtništva

ZAGREBAČKI VELESAJAM, Avenija Dubrovnik 15, 10020 Zagreb, HrvatskaINTERKLIMA 385 1 6503 341, 449, fax: 385 1 6503 196, email: interklima@zv.hrGRADITELJSTVO 385 1 6503 365, 431, fax: 385 1 6503 196, email: graditeljstvo@zv.hrOBRTNIŠTVO 385 1 6503 259, 666, fax: 385 1 6503 107, email: obrtnistvo@zv.hr

radnO vrIjeme: 10 dO 19 satI

Zemlja partner: kraljevina MAROKO www.zv.hr