ECDL-5

ECDLodobrena literatura

European Computer Driving Licence (Fondacija) i ECDL zaštitni su znakovi Fondacije registrira-ni u Irskoj. Izdavač literature PRO-MIL d.o.o. iz Varaždina nezavisna je organizacija od Fondacije i nije s njom udružena. Priručnik s ECDL oznakom može se koristiti za pripremu kandidata za polaga-nje ispita po ECDL programu. Fondacija i izdavač priručnika ne jamče da će korištenje priručnika s ECDL znakom osigurati uspješno polaganje ispita. Uporaba ECDL znaka jamči da je priručnik pro-vjeren i odobren od strane Fondacije te da njegov sadržaj i tekst udovoljava zahtjevima Fondacije.

Za informacije o polaganju ECDL ispita obrati-te se ovlaštenim testnim centrima u Hrvatskoj, Hrvatskom informatičkom zboru (www.hiz.hr) ili pregledajte internet stranice Fondacije (www.ecdl.com).

Kandidati koji žele polagati ispit moraju imati ECDL indeks u koji se upisuju položeni moduli. Nakon svih položenih ispita HIZ će kandidatu izdati međunarodno priznatu diplomu.

ECDL indeks može se dobiti u ovlaštenim ECDL testnim centrima. Ovaj udžbenik podržan je od Fondacije i HIZ-a za stjecanje znanja za dobivanje Europske računalne diplome

Osnovni program - 7 modulaSyllabus 5.0

PRO-MIL d.o.o.

Varaždin, 2011.

Grundler, Gvozdanović, Ikica, Kos, Milijaš, Srnec, Širanović, Zvonarek

ECDL 5.0

(Windows 7, Office 2010)

Sva prava pridržana. Nije dozvoljeno kopirati ili reproducirati ni jedan dio knjige u bilo kojem obliku bez prethodne pismene dozvole nakladnika.Sve o čemu smo pisali u ovoj knjizi, uspješno je primijenjeno na računalima, stoga ne snosimo nikakvu odgovornost za eventualnu štetu koja bi se mogla povezati s uputama iz knjige.Pojmovi za koje se zna da su zaštitni znakovi napisani su početnim velikim slovom. Nakladnik ne može provjeriti točnost niti želi utjecati na vjerodostojnost zaštitnih znakova.

Naslov knjige: ECDL (Windows 7, Office 2010) Autori: Darko Grundler Toma Gvozdanović Zoran Ikica Igor Kos Ljiljana Milijaš Tamara Srnec Željko Širanović Ljiljana Zvonarek

Naklada: PRO-MIL d.o.o. za nakladu, informatiku i edukaciju, Varaždin, R. Boškovića 20, 42000 Varaždin, tel: 042 / 203 981, 233 971, fax: 042 / 203 991, www.pro-mil.hr

Urednik: Nenad Milijaš, mag. inf.

Lektura: PRO-MIL d.o.o.

Korektura: PRO-MIL d.o.o.

Ilustracije: Zrinka Ostović

Naslovnica: Nenad Milijaš, mag. inf.

Priprema za tisak: Radek Perši

ISBN: 978-953-7156-34-3

Copyright: © PRO-MIL d.o.o. za nakladu, informatiku i edukaciju, Varaždin

ECDL odobrena literatura: Ovaj priručnik odobren je od strane The European Computer Driving Licence Foundation Limited iz Dublina. Postupak evaluacije priručnika prema ECDL normama proveden je posredstvom Hrvatskog informatičkog zbora.

Informatička pismenost i praktično znanje rada na računalu postali su osnovni preduvjet za zaposlenje za većinu radnih mjesta. Informatička tehnologija jako brzo se mijenja i usavršava, stoga je nužno pratiti nove tehnologije i permanen-tno se usavršavati. Zato na tržištu nudimo ovo izdanje priručnika u kojem su obrađene najnovije Microsoftove tehnologije, Windows 7 i Office 2010.

Najtraženiji dokaz informatičke pismenosti u Hrvatskoj, kao i u svijetu, je ECDL diploma. Autori su se potrudili na jednostavan i praktičan način obja-sniti kako koristiti najnovije tehnologije prema Syllabusu 5.0. Na kraju svakog modula nalaze se primjeri testova kao i linkovi na online provjeru znanja u sustavu PROPYX (www.propyx.com).

Preostaje vam jedino da otvorite knjigu, upalite računalo i počnete s edukacijom.

Puno uspjeha u usavršavanju i radu.

Urednik

Kazalo

1. Osnovni pojmovi informacijske tehnologije I-11.1 Računalno sklopovlje (engl. hardware) I-31.1.1 Informacijska tehnologija I-31.1.1.1 Računalno sklopovlje (engl. hardware) I-31.1.1.2 Vrste računala I-31.1.1.3 Prijenosna računala I-51.1.1.4 Glavni dijelovi računala I-81.1.1.5 Ulazno-izlazni priključci I-111.1.2 Karakteristike računala I-121.1.2.1 Središnja jedinica za obradu (engl. CPU) i grafička kartica I-121.1.2.2 Frekvencija takta i drugi čimbenici brzine procesora I-141.1.3.1 Memorija I-151.1.3.2 Kapacitet memorije I-221.1.3.3 Uređaji za pohranu I-221.1.4 Ulazni i izlazni uređaji I-311.1.4.1 Ulazni uređaji I-311.1.4.2 Izlazni uređaji I-391.1.4.3 Ulazno-izlazni uređaji I-441.2 Računalni programi (engl. software) I-451.2.1 Temeljni pojmovi I-451.2.1.1 Računalni programi I-451.2.1.2 Operacijski sustav I-451.2.1.3 Korisnički programi (aplikacijski programi) I-481.2.1.4 Razlika između operacijskog sustava i korisničkih programa I-491.2.1.5 Proširenje pristupačnosti I-491.2.1.6 Razvoj računalnih programa I-501.3 Računalne mreže I-551.3.1 Vrste mreža I-551.3.1.1 LAN i WAN I-551.3.1.2 Korisnik/poslužitelj (engl. client/server) I-571.3.1.3 Internet I-571.3.1.4 Intranet i ekstranet I-601.3.2 Prijenos podataka I-611.3.2.1 Skidanje i stavljanje podataka na računalo I-621.3.2.2 Brzina prijenosa podataka I-621.3.2.3 Načini spajanja na internet I-631.3.2.4 Komunikacijski kanali I-661.3.2.5 Značajke stalne veze I-671.4 Informacijska i komunikacijska tehnologija u

svakodnevnom životu I-681.4.1 Elektronički svijet I-691.4.1.1 Informacijska i komunikacijska tehnologija I-691.4.1.2 Internetske usluge I-691.4.1.3 E-učenje I-731.4.1.4 Rad na daljinu I-75

1.4.2 Komunikacija I-771.4.2.1 Elektronička pošta I-771.4.2.2 Istovremene poruke (engl. instant messaging) I-791.4.2.3 Zvučna komunikacija preko interneta (VoIP) I-791.4.2.4 Stvarno jednostavne vijesti (RSS) I-801.4.2.5 Web dnevnik (blog) I-811.4.2.6 Digitalne audio i video datoteke I-811.4.3 Virtualne zajednice I-811.4.3.1 Online zajednice I-821.4.3.2 Objava i dijeljenje sadržaja na mreži I-831.4.3.3 Mjere zaštite pri sudjelovanju u virtualnim zajednicama I-841.4.4 Zdravlje I-851.4.4.1 Ergonomija I-851.4.4.2 Osvjetljenje I-851.4.4.3 Položaj tijela pri radu s računalom I-861.4.4.4 Poboljšanje radnih uvjeta I-871.4.5 Okolina I-871.4.5.1 Recikliranje potrošnog materijala I-871.4.5.2 Ušteda energije I-881.5. Sigurnost I-891.5.1 Identitet i vjerodostojnost I-891.5.1.1 Korisničko ime i lozinka I-901.5.1.2 Tajnost I-911.5.2 Sigurnost podataka I-911.5.2.1 Pričuvne kopije podataka I-911.5.2.2 Vatrozid (engl. firewall) I-921.5.2.3 Sprječavanje krađe podataka I-921.5.3 Virusi I-951.5.3.1 Računalni virus I-961.5.3.2 Širenje virusa I-981.5.3.3 Mjere zaštite od virusa I-981.6. Zakon I-1001.6.1. Autorsko pravo I-1001.6.1.1 Autorsko pravo u području računalnih sustava I-1001.6.1.2 Licenca I-1011.6.1.3 EULA I-1011.6.1.4 Vrste i distribucija programa s gledišta autorskih prava I-1021.6.2 Zakonska zaštita osobnih podataka I-1031.6.2.1 Zakonska regulativa i konvencije I-1031.6.2.2 Osnovna prava ispitanika I-1041.6.2.3 Odgovornost korisnika i voditelja zbirke osobnih podataka I-104

2. Korištenje računala i upravljanje datotekama II-12.1 Operacijski sustav II-32.1.1 Prvi koraci II-32.1.1.1 Uključivanje računala i sigurno prijavljivanje II-32.1.1.2 Restartanje računala koristeći ispravan postupak II-4

2.1.1.3 Gašenje aplikacije koja ne reagira II-52.1.1.4 Isključivanje računala koristeći ispravan postupak II-62.1.1.5 Korištenje dostupne funkcije pomoći II-72.1.2 Postavke II-82.1.2.1 Pregled glavnih kompjuterskih sistemskih informacija:

operacijskisustav i njegova verzija, količina instalirane radne memorije (RAM) II-8

2.1.2.2 Mijenjanje konfiguracijskih parametara radne okoline II-102.1.2.3 Postavljanje i dodavanje jezika tipkovnice II-142.1.2.4 Instaliranje, deinstaliranje programa II-162.1.2.5 Korištenje “print screen” (ispis ekrana) mogućnosti tipkovnice II-172.1.3 Rad s ikonama II-182.1.3.1 Prepoznavanje ikona na radnoj površini kao što su: datoteke,

mape, programi, pisači, diskovi, koš za smeće (Recycle Bin) II-182.1.3.2 Označavanje i pomicanje ikone II-192.1.3.3 Kreiranje i brisanje prečica na radnoj površini, kreiranje

nadimaka (alias) II-192.1.3.4 Korištenje ikona za otvaranje datoteke, mapa, programa II-202.1.4 Rad s prozorima II-212.1.4.1 Prepoznavanje različitih dijelova prozora: naslovna traka, traka izbornika, trake alata, statusna traka, klizači II-212.1.4.2 Minimiziranje, maksimiziranje, promjena veličine, pomicanje i

zatvaranje prozora II-222.1.4.3 Prijelaz između otvorenih prozora II-242.2 Upravljanje datotekama II-252.2.1 Osnovni pojmovi II-252.2.1.1 Razumijevanje kako operacijski sustav prikazuje uređaje za

pohranu podataka, mape, datoteke u hijerarhijskoj strukturi II-252.2.1.2 Uređaji koje operacijski sustav koristi za pohranu datoteka i mapa:

tvrdi disk, mrežni disk, USB stick, CD/DVD-RW II-262.2.1.3 Poznavanje jedinica za mjerenje veličine datoteka i mapa: KB, MB, GB, II-272.2.1.4 Važnost izrade rezervnih kopija datoteka na prijenosne uređaje za

pohranu podataka II-292.2.1.5 Prednost čuvanja podataka na mrežnim (on line) uređajima, pogodnost pristupa, mogućnost dijeljenja datoteka II-292.2.2 Datoteke i mape II-302.2.2.1 Otvaranje prozora za prikaz imena, veličine i lokacije mape na

disku II-312.2.2.2 Proširivanje, sužavanje pogleda na uređaje i mape II-312.2.2.3 Navigacija do datoteka, mapa na uređajima za pohranu II-322.2.2.4 Kreiranje mapa i podmapa II-332.2.3 Rad sa datotekama II-342.2.3.1 Identifikacija najčešće korištenih tipova datoteka II-342.2.3.2 Pokretanje aplikacije za obradu teksta, unos teksta u datoteku,

imenovanje i spremanje datoteke II-352.2.3.3 Promjena statusa datoteke: samo-čitanje/zaključano, pisanja-čitanje II-38

2.2.3.4 Sortiranje datoteka po imenu, veličini, tipu, datumu kreiranja II-392.2.3.5 Poštivanje dobre prakse u imenovanju mapa i datoteka II-402.2.3.6 Preimenovanje datoteka i mapa II-412.2.4 Kopiranje, premještanje II-412.2.4.1 Selektiranje datoteka i mapa pojedinačno ili kao grupe susjednih ili

nesusjednih datoteka, mapa II-422.2.4.2 Kopiranje datoteka i mapa između mapa i uređaja za pohranu II-422.2.4.3 Premještanje datoteka i mapa između mapa i uređaja za pohranu II-432.2.5 Brisanje, vraćanje II-442.2.5.1 Brisanje datoteka i mapa tako da one odu u koš za smeće II-442.2.5.2 Vraćanje obrisanih datoteka i mapa iz koša za smeće II-452.2.5.3 Pražnjenje koša za smeće II-462.2.6 Pretraživanje II-462.2.6.1 Upotreba funkcije pretraživanja za pronalaženje datoteka i mapa II-472.2.6.2 Traženje datoteka po cijelom ili dijelu imena, po sadržaju II-472.2.6.3 Traženje datoteka po datumu promjene ili kreiranja, veličini II-482.2.6.4 Traženje datoteka korištenjem zamjenskih znakova II-492.2.6.5 Pregledavanje liste nedavno korištenih datoteka II-492.3 Uslužni programi II-512.3.1 Komprimiranje datoteka II-512.3.1.1 Razumijevanje pojma komprimiranja datoteka II-512.3.1.2 Komprimiranje datoteke u mapu na uređaju za pohranu II-512.3.1.3 Dekomprimiranje komprimiranih datoteka sa lokacije na uređaju

za pohranu II-522.3.2 Postupanje sa virusima II-532.3.2.1 Razumijevanja pojma virus i načina na koji se može prenijetina računalo II-532.3.2.2 Korištenje aplikacije za otkrivanje virusa za pregledavanje određenoguređaja za pohranu, mape, datoteke. II-532.3.2.3 Važnost redovitog nadograđivanja softvera za traženje virusa II-562.4 Upravljanje ispisom II-572.4.1. Postavke pisača II-572.4.1.1 Promjena zadanog pisača s liste instaliranih pisača II-572.4.1.2 Instaliranje novog pisača na računalo II-582.4.2. Ispis II-612.4.2.1. Ispis dokumenta iz aplikacije za obradu teksta II-612.4.2.2 Praćenje poslova ispisa koristeći program za kontrolu ispisa II-632.4.2.3 Zaustavljanje, ponovno pokretanje, brisanje poslova ispisa korištenjem programa za kontrolu ispisa II-64

3. Obrada teksta III-13.1 Korištenje programa III-33.1.1 Rad s dokumentima III-33.1.1.1 Pokretanje, zatvaranje programa za obradu teksta.

Otvaranje, zatvaranje dokumenta. III-33.1.1.2 Kreiranje novog dokumenta korištenjem zadanog predloška,

drugi raspoloživi predlošci kao: memorandum, faks, dnevni red III-6

3.1.1.3 Spremanje dokumenta na određenu lokaciju na disku. Spremanje dokumenta pod drugim imenom na određenu lokaciju na disku. III-8

3.1.1.4 Spremanje dokumenta u drugom datotečnom obliku kao : tekst (.txt), obogaćeni tekst - Rich Text Format (.rtf), predložak, posebnu vrstu datoteke specifične za program, isti program ali različita verzija III-9

3.1.1.5 Prebacivanje između otvorenih dokumenata III-103.1.2 Povećanje produktivnosti III-123.1.2.1 Izmjena osnovnih postavki u programu: korisničko ime, primarna

mapa za otvaranje i spremanje dokumenta III-123.1.2.2 Korištenje dostupne funkcije pomoći III-133.1.2.3 Korištenje alata za uvećanje/zumiranje dokumenta III-143.1.2.4 Prikazivanje, skrivanje vrpce. Obnavljanje, minimiziranje vrpce. III-153.2 Kreiranje dokumenta III-163.2.1 Unos teksta III-163.2.1.1 Prebacivanje između različitih vrsta prikaza dokumenta. III-163.2.1.2 Unos teksta u dokument. III-183.2.1.3 Umetanje simbola ili posebnih znakova kao: ©, ®, ™ III-203.2.2 Označavanje, uređivanje III-233.2.2.1 Prikazivanje, skrivanje oznaka koje se ne ispisuju kao što su:

razmak, oznaka odlomka, oznaka prekida retka, tabulator III-233.2.2.2 Označavanje znaka, riječi, retka, rečenice, odlomka ili cijelog teksta III-233.2.2.3 Uređivanje sadržaja unošenjem, brisanjem znaka, riječi unutar

postojećeg teksta, pisanje preko postojećeg teksta III-243.2.2.4 Upoteba funkcije Pronađi za pronalaženje određene riječi, fraze III-243.2.2.5 Upotreba funkcije Zamijeni za pronalaženje i zamjenu određene

riječi, fraze III-263.2.2.6 Kopiranje i premještanje teksta unutar dokumenta, između

otvorenih dokumenata III-273.2.2.7 Brisanje teksta III-293.2.2.8 Korištenje funkcija za poništavanje izmjena (undo) i vraćanje

izmjena (redo) III-303.3 Oblikovanje III-313.3.1 Tekst III-313.3.1.1 Promjena oblikovanja teksta (slova): veličina fonta, vrsta fonta III-313.3.1.2 Primjena oblikovanja teksta: podebljano, kurziv, podcrtano III-343.3.1.3 Primjena oblikovanja teksta: indeks, eksponent III-353.3.1.4 Primjena različitih boja na tekst III-363.3.1.5 Primjena vrste slova (mala/velika) na tekst III-373.3.1.6 Primjena automatskog rastavljanja riječi III-373.3.2 Odlomci III-383.3.2.1 Kreiranje, spajanje odlomaka III-383.3.2.2 Umetanje, brisanje oznake za kraj reda III-383.3.2.3 Prepoznavanje dobre prakse u poravnavanju teksta:

korištenje poravnanja, uvlaka, tabulatora umjesto umetanja praznih mjesta III-39

3.3.2.4 Poravnanje teksta: lijevo, po sredini, desno, obostrano III-393.3.2.5 Uvlačenje odlomka: lijevo, desno, prvog reda III-403.3.2.6 Postavljanje, brisanje i korištenje tabulatora: lijevi, centralni,

desni, decimalni III-433.3.2.7 Prepoznavanje dobre prakse u korištenju razmaka među

odlomcima: primjena razmaka između odlomaka umjesto korištenja praznih odlomaka III-45

3.3.2.8 Primjena razmaka ispred i iza odlomaka. Primjena jednostrukog, 1.5 proreda, dvostrukog proreda unutar odlomka III-45

3.3.2.9 Primijena, brisanje grafičkih oznaka, numeriranja na listi. Mijenjanje stila grafičkih oznaka i numeriranja na listi. III-48

3.3.2.10 Dodavanje obruba i sjenčanja na odlomak III-503.3.3 Stilovi III-543.3.3.1 Primjena postojećeg stila na označeni tekst III-543.3.3.2 Primjena postojećeg stila na jedan ili više odlomaka III-553.3.3.3 Korištenje prenositelja oblikovanja III-583.4 Objekti III-593.4.1 Kreiranje tablica III-593.4.1.1 Kreiranje tablice za unos podataka III-593.4.1.2 Umetanje i uređivanje podataka u tablici III-613.4.1.3 Označavanje redaka, stupaca, ćelija i cijele tablice III-623.4.1.4 Umetanje i brisanje redaka i stupaca III-633.4.2 Oblikovanje tablica III-653.4.2.1 Mijenjanje širine stupca i visine retka III-653.4.2.2 Mijenjanje postavki obruba ćelije: vrsta, boja, debljina crte III-683.4.2.3 Dodavanje sjenčanja ćelijama III-693.4.3 Grafički objekti III-703.4.3.1 Umetanje objekata (slika, skica, crteža, grafikona) na

odgovarajuću lokaciju u dokumentu III-703.4.3.2 Označavanje objekata III-743.4.3.3 Kopiranje i pomicanje objekata unutar dokumenta, između

otvorenih dokumenata III-753.4.3.4 Promjena veličine, brisanje objekta III-763.5. Cirkularna pisma (Mail Merge) III-793.5.1 Priprema III-793.5.1.1 Otvaranje, pripremanje dokumenta kao glavnog dokumenta za

cirkularno pismo III-793.5.1.2 Odabir adresara, drugih podatkovnih datoteka za korištenje u

cirkularnom pismu III-833.5.1.3 Umetanje polja u glavni dokument (pismo, adresne naljepnice) III-873.5.2 Završetak III-903.5.2.1 Spajanje adresara s pismom, naljepnicom kao novi dokument ili

ispis III-903.5.2.2 Ispis spojnih dokumenata: pisma, naljepnice III-913.6 Priprema za ispis III-923.6.1 Postavke III-92

3.6.1.1 Promjena orijentacije dokumenta: portret ili okomito, pejzaž ili vodoravno. Promjena veličine papira. III-923.6.1.2 Promjena margina u cijelom dokumentu: gore, dolje, lijevo, desno III-933.6.1.3 Prepoznavanje dobre prakse u dodavanju stranica: primjena

prijeloma stranice umjesto korištenja praznih odlomaka III-953.6.1.4 Umetanje i micanje prijeloma stranice u dokumentu III-963.6.1.5 Umetanje i uređivanje teksta u zaglavljima i podnožjima III-973.6.1.6 Umetanje polja u zaglavlje i podnožje: datuma, informacija o broju

stranica, ime datoteke III-993.6.1.7 Umetanje automatskog numeriranja stranica u dokumentu III-1023.6.2 Provjere i ispis III-1033.6.2.1 Provjera pravopisa i gramatike i izmjene: korekcija krivo

napisanih riječi, brisanje riječi koje se ponavljaju III-1033.6.2.3 Pregled dokumenta prije ispisa III-1063.6.2.2 Dodavanje riječi u rječnik III-1063.6.2.4 Ispis dokumenta na instaliranom pisaču koristeći opcije kao:

cijeli dokument, određene stranice, broj kopija III-107

4. Proračunske tablice IV-14.1 Korištenje aplikacije IV-34.1.1 Rad sa proračunskim tablicama IV-34.1.1.1 Pokretanje i zatvaranje Excela 2010. Otvaranje i zatvaranje radnih knjiga IV-34.1.1.2. Kreiranje nove radne knjige na osnovi zadanog predloška IV-64.1.1.3 Spremanje radne knjige IV-84.1.1.4 Spremanje radne knjige u drugom obliku ili drugoj verziji IV-94.1.1.5 Prebacivanje između otvorenih radnih knjiga IV-104.1.2.1 Izmjena osnovnih postavki u aplikaciji IV-124.1.2.2 Korištenje dostupne funkcije pomoći IV-134.1.2.3 Korištenje alata za uvećanje/zumiranje IV-164.1.2.4 Prikazivanje/skrivanje alatnih traka IV-174.2 Ćelije IV-204.2.1 Umetanje, označavanje IV-204.2.1.1 Razumijevanje da ćelija na radnom listu treba sadržavati samo

jedan element podatka IV-204.2.1.2 Prepoznavanje dobre prakse u kreiranju popisa IV-204.2.1.3 Upisivanje brojeva, datuma i teksta u ćeliju IV-214.2.1.4 Označavanje ćelija i cijelog radnog lista IV-224.2.2 Uređivanje, sortiranje IV-234.2.2.1 Uređivanje sadržaja ćelije IV-234.2.2.2 Korištenje funkcija za poništavanje i vraćanje izmjena IV-244.2.2.3 Upotreba funkcije Traženje IV-254.2.2.4 Upotreba funkcije Zamijeni IV-264.2.2.5 Sortiranje ćelija IV-274.2.3 Kopiranje, premještanje, brisanje IV-294.2.3.1 Kopiranje sadržaja ćelije IV-29

4.2.3.2 Korištenje funkcije samoispune za kopiranje i inkrementalni unos podataka IV-31

4.2.3.3 Premještanje sadržaja ćelije IV-324.2.3.4 Brisanje sadržaja ćelija IV-334.3 Upravljanje radnim listovima IV-344.3.1 Redovi i stupci IV-344.3.1.1 Označavanje redaka tablice IV-344.3.1.2 Označavanje stupaca IV-344.3.1.3 Umetanje, brisanje redaka i stupaca IV-354.3.1.4 Mijenjanje širine stupca i visine retka IV-374.3.1.5 Zamrzavanje, odmrzavanje naslova redaka i/ili stupaca IV-394.3.2 Radni listovi IV-404.3.2.1 Prijelaz među radnim listovima IV-404.3.2.2 Umetanje novog radnog lista, brisanje radnog lista IV-414.3.2.3 Dobra praksa u imenovanju radnih listova IV-434.3.2.4 Kopiranje, premještanje i preimenovanje radnog lista IV-434.4 Formule i funkcije IV-464.4.1 Aritmetičke formule IV-464.4.1.1 Prepoznavanje dobre prakse u kreiranju formula IV-464.4.1.2 Kreiranje formula korištenjem adresa ćelija i aritmetičkih operatora IV-464.4.1.3 Prepoznavanje i razumijevanje standardnih grešaka IV-474.4.1.4 Korištenje relativnih i apsolutnih adresa ćelija u formulama IV-484.4.2 Funkcije IV-504.4.2.1 Korištenje osnovnih funkcija sume, prosjeka, minimuma,

maksimuma, brojača i zaokruživanja IV-504.4.2.2. Korištenje logičke funkcije IF IV-574.5 Oblikovanje IV-584.5.1 Brojevi/datumi IV-584.5.1.1 Oblikovanje ćelija za prikaz brojeva IV-584.5.1.2 Oblikovanje ćelija za prikaz datuma i valutnih simbola IV-594.5.1.3 Oblikovanje ćelija za prikaz postotka IV-614.5.2 Sadržaj IV-614.5.2.1 Mijenjanje veličine i vrste fonta IV-624.5.2.2 Oblikovanje sadržaja podebljanjem, ukošavanjem i podcrtavanjem IV-634.5.2.3 Mijenjanje boje sadržaja ćelije i pozadine ćelije IV-644.5.2.4 Kopiranje oblikovanja ćelije IV-654.5.3 Poravnanje, rubovi IV-654.5.3.1 Prelamanje teksta u ćeliji i nizu ćelija IV-654.5.3.2 Poravnanje teksta u ćeliji IV-674.5.3.3 Spajanje i centriranje naslova preko niza ćelija IV-684.5.3.4 Dodavanje rubova ćeliji IV-694.6 Grafikoni IV-714.6.1 Kreiranje grafikona IV-714.6.1.1 Kreiranje različitih grafikona iz podataka u radnoj knjizi IV-724.6.1.2 Označavanje grafikona IV-744.6.1.3 Promjena vrste grafikona IV-754.6.1.4 Premještanje, promjena veličine i brisanje grafikona IV-76

4.6.2 Uređivanje grafikona IV-784.6.2.1 Dodavanje, brisanje i uređivanje naslova grafikona IV-784.6.2.2 Dodavanje legendi na grafikon, vrijednosti/brojevi i postoci IV-824.6.2.3 Mijenjanje boje pozadine grafikona, boje ispune legende IV-834.6.2.4 Mijenjanje boje stupca, trake, crte, isječka torte u grafikonu IV-854.6.2.5 Mijenjanje veličine fonta i boje naslova grafikona, osi grafikona i

teksta legende grafikona IV-864.7 Priprema za ispis IV-884.7.1 Postavke IV-884.7.1.1 Mijenjanje margina radnog lista IV-884.7.1.2 Mijenjanje orijentacije radnog lista i veličine papira IV-894.7.1.3 Prilagođavanje postavki stranice tako da sadržaj radnog lista

stane na određeni broj stranica IV-904.7.1.4 Dodavanje, mijenjanje i brisanje teksta u zaglavlju i podnožju

radnog lista IV-914.7.1.5 Umetanje i brisanje polja u zaglavlje i podnožje radnog lista IV-944.7.2 Pripreme i ispis IV-954.7.2.1 Provjeravanje i korekcija proračuna i teksta IV-954.7.2.2 Uključivanje i isključivanje crte rešetke, prikazivanje naslova redaka

i stupaca za potrebe ispisa IV-954.7.2.3 Automatsko ispisivanje naslovnog retka/redaka na svakoj stranici IV-964.7.2.4 Pregledavanje radnog lista prije ispisa IV-974.7.2.5 Ispis označenog niza ćelija radnog lista i cijelog radnog lista IV-98

5. Baze podataka V-15.1 Pojam baze podataka V-35.1.1 Ključni pojmovi V-35.1.1.1 Razumijevanje pojma baze podataka V-35.1.1.2 Razlike između pojma podatak i informacije V-45.1.1.3 Organizacija baze podataka V-45.1.1.4 Primjeri upotrebe velikih baza podataka V-55.1.2 Organizacija baze podataka V-55.1.2.1 Sadržaj tablice V-55.1.2.2 Sadržaj polja V-55.1.2.3 Vrsta podataka u polju V-65.1.2.4 Svojstva polja V-65.1.2.5 Primarni ključ V-65.1.2.6 Indeks V-75.1.3 Povezivanje V-75.1.3.1 Svrha povezivanja tablica u bazi podataka V-75.1.3.2 Odnos (Relationship) V-75.1.3.3 Integritet podataka V-95.1.4 Poslovi vezani uz bazu podataka V-105.1.4.1 Izrada baze podataka V-105.1.4.2 Unos podataka u bazu V-105.1.4.3 Pristup podacima u bazi V-105.1.4.4 Održavanje baze podataka V-10

5.2 Korištenje programa za rad s bazama podataka V-115.2.1 Rad sa bazom podataka V-145.2.1.1 Otvaranje i zatvaranje programa za rad sa bazom podataka V-145.2.1.2 Otvaranje, zatvaranje baze podataka V-155.2.1.3 Izrada nove baze i njeno spremanje V-175.2.1.4 Minimiziranje vrpci V-195.2.1.5 Korištenje dostupne funkcije pomoći V-205.2.2 Najčešće radnje s bazom podataka V-215.2.2.1 Otvaranje, spremanje i zatvaranje V-215.2.2.2 Mijenjanje vrste prikaza V-245.2.2.3 Brisanje tablice u bazi V-265.2.2.4 Navigacija među slogovima V-275.2.2.5 Sortiranje slogova V-295.3 Tablice V-315.3.1 Slogovi V-315.3.1.1 Dodavanje, brisanje slogova u tablici V-315.3.1.2 Dodavanje, mijenjanje, brisanje podataka u slogu V-335.3.2 Dizajn V-345.3.2.1 Izrada i imenovanje tablice i određivanje polja i tipova podataka V-345.3.2.2 Primjena postavki polja V-425.3.2.3 Izrada pravila za validaciju V-445.3.2.4 Promjena vrste podataka i postavki polja u tablici V-475.3.2.5 Definiranje polja kao primarnog kljuca V-485.3.2.6 Indeksiranje polja (sa i bez dopuštanja duplikata) V-495.3.2.7 Dodavanje polja u postojeću tablicu V-515.3.2.8 Mijenjanje širine stupca u tablici V-525.4 Dobivanje informacija V-545.4.1 Osnovne operacije V-545.4.1.1 Korištenje funkcije za traženje V-545.4.1.2 Primjena filtra na tablicu, obrazac V-555.4.1.3 Uklanjanje filtra s tablice, obrasca V-585.4.2 Upiti V-595.4.2.1 Izvlačenje i analiza podataka V-595.4.2.2 Izrada i imenovanje upita iz jedne tablice V-625.4.2.3 Izrada i imenovanje upita iz dvije tablice V-665.4.2.4 Dodavanje uvjeta u upit koristeći operatore V-685.4.2.5 Dodavanje uvjeta u upit koristeći logičke operatore V-685.4.2.6 Korištenje džoker znakova u upitima V-695.4.2.7 Uređivanje upita: dodavanjem, mijenjanjem, brisanjem uvjeta V-705.4.2.8 Uređivanje upita: dodavanjem, brisanjem, premještanjem,

skrivanjem i otkrivanjem polja V-705.4.2.9 Pokretanje upita V-715.5 Objekti V-725.5.1 Obrasci V-725.5.1.1 Prikaz i rukovanje slogovima V-725.5.1.2 Izrada i imenovanje obrasca V-725.5.1.3 Korištenje obrasca za unos novih slogova V-76

5.5.1.4 Korištenje obrasca za brisanje slogova V-775.5.1.5 Korištenje obrasca za dodavanje, mijenjanje, brisanje podataka V-775.5.1.6 Dodavanje, mijenjanje teksta u Zaglavlju i Podnožju obrasca V-785.6 Izlazni rezultati V-825.6.1. Izvještaji, izvoz podataka V-825.6.1.1 Ispis informacija iz tablice ili upita V-825.6.1.2 Izrada i imenovanje izvještaja baziranog na tablici, upitu V-825.6.1.3 Mijenjanje rasporeda podatkovnih polja i naslova u izvještaju V-865.6.1.4 Prikazivanje određenih polja u izvještaju grupiranih prema kriteriju

zbroja, minimuma, maksimuma, prosjeka, brojanja, na određenim točkama prekida V-87

5.6.1.5 Dodavanje, mijenjanje teksta u Zaglavlju i Podnožju izvješća V-905.6.1.6 Izvoz tablice ili rezultata upita V-915.6.2 Ispis V-935.6.2.1 Mijenjanje orijentacije i veličine papira V-935.6.2.2 Ispis stranice, odabranog sloga/slogova, cijele tablice V-945.6.2.3 Ispis svih slogova, odredenih stranica korištenjem izgleda obrasca V-955.6.2.4 Ispis rezultata upita V-955.6.2.5 Ispis određenih stranica izvještaja, ispis cijelog izvještaja V-96

6. Prezentacije VI-16.1 Korištenje aplikacije VI-36.1.1 Rad sa prezentacijama VI-36.1.1.1 Otvaranje i zatvaranje prezentacije VI-36.1.1.2 Kreiranje nove prezentacije na osnovi zadanog predloška VI-46.1.1.3 Spremanje prezentacije VI-66.1.1.4 Spremanje prezentacije u drugom datotečnom obliku VI-76.1.1.5 Prijelaz između otvorenih prezentacija VI-106.1.2 Povećanje produktivnosti VI-116.1.2.1 Izmjena osnovnih postavki u aplikaciji: korisničko ime, primarna

mapa za otvaranje i spremanje prezentacija VI-116.1.2.2 Korištenje dostupne funkcije pomoći VI-126.1.2.3 Korištenje alata za uvećanje/zumiranje VI-146.1.2.4 Prilagođavanje alatne trake VI-146.2 Razvoj prezentacije VI-176.2.1 Pogledi na prezentaciju VI-176.2.1.1 Razumijevanje korištenja različitih pogleda na prezentaciju VI-186.2.1.2 Dobra praksa odjeljivanja naslova u pogledu strukture-Outline VI-206.2.1.3 Mijenjanje pogleda na prezentaciju VI-216.2.2 Slajdovi VI-226.2.2.1 Biranje izgleda slajda iz različitih ugrađenih izgleda VI-226.2.2.2 Primjena dostupnog predložaka dizajna na prezentaciju VI-226.2.2.3 Mijenjanje boje pozadine na jednom ili više slajdova VI-236.2.2.4 Dodavanje novog slajda i njegovog određenog izgleda VI-246.2.2.5 Kopiranje i premještanje slajdova unutar prezentacije i između

prezentacija VI-256.2.2.6 Brisanje jednog ili više slajdova VI-26

6.2.3 Matrica slajda VI-276.2.3.1 Umetanje i brisanje grafike u matrici slajda VI-276.2.3.2 Unošenje teksta u podnožje jednog ili više slajdova prezentacije VI-286.2.3.3 Automatsko numeriranje slajdova i izmjena datuma VI-286.3 Tekst VI-306.3.1 Obrada teksta VI-306.3.1.1 Prepoznavanje dobre prakse pri kreiranju sadržaja slajda s

kratkim frazama grafičkim oznakama i numeriranim popisima VI-306.3.1.2 Unošenje teksta u prezentaciju u običnom pogledu i pogledu

strukture VI-326.3.1.3. Uređivanje teksta u prezentaciji VI-326.3.1.4 Kopiranje i premještanje teksta u prezentaciji i između drugih

prezentacija VI-326.3.1.5 Brisanje teksta VI-346.3.1.6 Korištenje funkcija za poništavanje (undo) i vraćanje izmjena (redo) VI-356.3.2 Oblikovanje VI-356.3.2.1 Mijenjanje oblikovanja teksta VI-356.3.2.2 Oblikovanje teksta: podebljano, kurziv, podcrtano, sjena VI-366.3.2.3 Mijenjanje boje teksta VI-366.3.2.4 Mijenjanje veličine slova - VELIKA/mala VI-376.3.2.5 Poravnavanje teksta - lijevo, sredina, desno VI-386.3.3 Popisi VI-386.3.3.1 Uvlačenje popisa i brisanje uvlaka s popisa VI-386.3.3.2 Mijenjanje proreda numeriranih lista prije i poslije numeriranja VI-396.3.3.3 Mijenjanje stila grafičkih oznaka i numeriranja na listi VI-396.3.4 Tablice VI-416.3.4.1 Unos i uređivanje teksta u slajdu sa tablicom VI-426.3.4.2 Označavanje redaka i stupaca ili cijele tablice VI-436.3.4.3 Umetanje i brisanje redaka i stupaca VI-436.3.4.4 Mijenjanje širine stupca i visine retka VI-446.4 Grafikoni VI-456.4.1 Korištenje grafikona VI-456.4.1.1 Unošenje podataka za kreiranje grafikona u prezentaciji VI-456.4.1.2 Označavanje grafikona VI-486.4.1.3 Mijenjanje vrste grafikona VI-506.4.1.4 Dodavanje uređivanje i brisanje naslova grafikona VI-506.4.1.5 Dodavanje legende te vrijednosti brojki i postotaka u grafikon VI-516.4.1.6 Mijenjanje boje pozadine područja grafikona VI-536.4.1.7 Mijenjanje boje stupca, trake, linije, isječka torte u grafikonu VI-536.4.2 Organizacijski grafikoni VI-546.4.2.1 Kreiranje organizacijskog grafikona sa vidljivom hijerarhijom uz

korištenje ugrađenih mogućnosti VI-546.4.2.2 Promjena hijerarhijske strukture unutar organizacijskog grafikona VI-556.4.2.3 Dodavanje oblika u organizacijski grafikon VI-556.5 Grafički objekti VI-566.5.1 Umetanje i rukovanje grafičkim objektima VI-566.5.1.1 Umetanje grafičkih objekata u slajd - slika, crtež, skica VI-56

6.5.1.2 Označavanje grafičkih objekata VI-586.5.1.3 Kopiranje / premještanje grafičkih objekata, grafikona unutar

prezentacije i između otvorenih prezentacija VI-596.5.1.4 Mijenjanje veličine, brisanje grafičkih objekata, grafikona u

prezentaciji VI-606.5.1.5 Rotiranje i zakretanje grafičkih objekata VI-616.5.1.6 Relativno poravnavanje grafičkih objekata u odnosu na slajd:

lijevo, sredina, desno, gore, dolje VI-626.5.2 Crtanje VI-626.5.2.1 Dodavanje različitih tipova nacrtanih objekata na slajd VI-636.5.2.2 Unošenje teksta u različite tipove nacrtanih objekata VI-656.5.2.3 Mijenjanje boje pozadine crteža i crta te debljine i vrste crta VI-656.5.2.4 Mijenjanje vrste početka i završetka strelice VI-686.5.2.5 Dodavanje sjene nacrtanim objektima VI-686.5.2.6 Grupiranje i razgrupiranje nacrtanih objekata na slajdu VI-696.5.2.7 Dovođenje nacrtanog objekta jedan nivo ispred / iza i

premještanje drugog nacrtanog objekta naprijed ili u pozadinu VI-706.6 Priprema izlaznih rezultata VI-726.6.1 Pripremanje VI-726.6.1.1 Dodavanje i mijenjanje prijelaznih efekata između slajdova VI-726.6.1.2 Dodavanje i mijenjanje animacijskih efekta za različite elemente

slajda VI-736.6.1.3 Dodavanje bilješki za prezentatora VI-776.6.1.5 Sakrivanje i otkrivanje slajdova VI-786.6.2 Provjera i isporuka VI-806.6.2.1 Provjeravanje pravopisa i gramatike te izmjene i korekcije

napisanog teksta VI-806.6.2.2 Mijenjanje postavki orijentacije slajda u portret/ pejzaž i promjena

veličine papira VI-816.6.2.3 Ispisivanje cijele prezentacije ili određenih slajdova, brošura ili

stranica s bilješkama VI-816.6.2.4 Pokretanje projekcije od prvog slajda ili od tekućeg slajda VI-846.6.2.5 Pomicanje kroz slajdove tijekom projekcije VI-84

7. Informacije i komunikacija VII-17.1. Internet VII-37.1.1 Pojmovi/termini VII-37.1.1.1 Razumijevanje pojma Internet VII-37.1.1.2 Razumijevanje pojma WWW VII-37.1.1.3 Definiranje i razumijevanje termina: dobavljač internet usluga

(Internet Service Provider – ISP), Web adresa (Uniform Resource Locator – URL), veza (hyperlink) VII-3

7.1.1.4 Razumijevanje načina formiranja i strukture Web adrese VII-57.1.1.5 Razumijevanje pojma Web preglednik i navođenje različitih

preglednika VII-57.1.1.6. Razumijevanje pojma tražilice VII-6

7.1.1.7 Razumijevanje pojma stvarno jednostavne vijesti (RSS). Cilj pretplate na RSS VII-7

7.1.1.8 Razumijevanje pojma digitalne datoteke koje sadrži audio ili video zapis (podcast). Cilj pretplate na podcast VII-7

7.1.2 Sigurnost VII-87.1.2.1 Prepoznavanje sigurnog web mjesta: https, simbol lokota VII-87.1.2.2 Poznavanje pojma digitalni certifikat i što znači za web mjesto VII-87.1.2.3 Poznavanje termina enkripcija VII-97.1.2.4 Poznavanje opasnosti sa web mjesta kao: računalni virusi, crvi,

trojanci, špijunski programi. Razumijevanje pojma zlonamjernih programa (malware) VII-10

7.1.2.5 Razumijevanje potrebe korištenja ažurnog antivirusnog softvera za zaštitu računala VII-11

7.1.2.6 Razumijevanje pojma vatrozid (firewall) VII-127.1.2.7 Razumijevanje potrebe korištenja korisničkog imena i lozinke na

mreži VII-137.1.2.8 Poznavanje opasnosti povezanih sa online aktivnostima kao:

nenamjerno odavanje osobnih podataka, prijetnje ili dosađivanje, napadi grabežljivaca VII-13

7.1.2.9 Poznavanje mogućnosti roditeljskog nadzora kao: praćenje i kontrola, ograničenja za pregledavanja web-a, ograničenja za računalne igre, vremenska ograničenja korištenja računala VII-13

7.2 Korištenje preglednika VII-157.2.1 Osnove pregledavanja VII-157.2.1.1 Otvaranje, zatvaranje preglednika (program za pregledavanje

Web-a) VII-157.2.1.2 Unošenje web adrese (URL - Uniform Resource Locator) i odlazak

na web adresu VII-167.2.1.3 Prikazivanje Web stranice u novom prozoru, kartici (tab-u) VII-167.2.1.4 Zaustavljanje daljnjeg učitavanja Web stranice VII-187.2.1.5 Osvježavanje Web stranice VII-187.2.1.6 Korištenje dostupne funkcije pomoći VII-197.2.2 Postavke VII-217.2.2.1 Postavljanje polazne/početne stranice u pregledniku VII-217.2.2.2 Brisanje dijela, svih rezultata prijašnjih pregleda VII-237.2.2.3 Dozvoljavanje, blokiranje skočnih prozora (pop-ups) VII-257.2.2.4 Dozvoljavanje, blokiranje kolačića (cookies) VII-277.2.2.5 Brisanje privremenih Internet datoteka (cache) VII-297.2.2.6 Prikazivanje, skrivanje ugrađenih alatnih traka VII-317.2.3 Upravljanje VII-327.2.3.1 Aktiviranje veze (hyperlink) VII-327.2.3.2 Kretanje naprijed, natrag među već posjećenim stranicama VII-327.2.3.3 Vraćanje na početnu stranicu (Home Page) VII-337.2.3.4 Prikazivanje posjećenih adresa korištenjem adresne trake, povijesti VII-347.2.4 Označavanje (Bookmarks) VII-357.2.4.1 Označavanje stranica, uklanjanje oznaka sa stranice VII-357.2.4.2 Prikazivanje označene stranice VII-37

7.2.4.3 Kreiranje, brisanje mapa za označene stranice VII-377.2.4.4 Dodavanje označenih stranica u mape VII-397.3 Korištenje Web-a VII-407.3.1 Obrasci VII-407.3.1.1 Ispunjavanje web obrasca koristeći: tekstualna polja, padajuće

izbornike, liste, polja s potvrdnim okvirima, gumbe VII-407.3.1.2 Podnošenje, prilagođavanje vraćanje na početno stanje (Reset)

web obrasca VII-417.3.2 Traženje VII-417.3.2.1 Biranje alata za pretraživanje VII-417.3.2.2 Traženje određenih informacija koristeći ključne riječi i fraze VII-427.3.2.3 Korištenje naprednih mogućnosti promjenom kriterija traženja: po

točnoj frazi, isključivanjem određenih riječi, po datumu, po obliku datoteke VII-44

7.3.2.4 Pretraživanje web enciklopedija i rječnika VII-467.4 Izlazni podaci sa Web-a VII-497.4.1 Spremanje datoteka VII-497.4.1.1 Spremanje Web stranice na određenu lokaciju na disku VII-497.4.1.2 Preuzimanja datoteka sa Web stranice na određenu lokaciju na

disku VII-507.4.1.3 Kopiranje teksta, slike, URL-a sa Web stranice u dokument. VII-517.4.2 Priprema i ispis VII-537.4.2.1 Pripremanje Web stranice za ispis: promjena orijentacije stranice,

veličine papira, margina VII-537.4.2.2 Pretpregled ispisa Web stranice VII-547.4.2.3 Biranje postavki za ispis kao: cijela ili određena stranica, označeni

tekst, broj kopija i ispis VII-557.5 Elektronička komunikacija VII-567.5.1 Pojmovi, termini VII-567.5.1.1 Razumijevanje pojma elektroničke pošte (e-mail) i mogućnosti

njenog korištenja VII-567.5.1.2 Razumijevanje sastava i strukture adrese elektroničke pošte VII-567.5.1.3 Razumijevanje pojam servisa kratkih poruka (SMS) VII-567.5.1.4 Razumijevanje pojma zvučne komunikacije preko Interneta

(Voice over Internet Protocol – VoIP) i prednosti korištenja VII-577.5.1.5 Poznavanje prednosti servisa istovremenih poruka (instant

messaging –IM) kao: komunikacija u realnom vremenu, mogućnosti da se vidi tko je sve na vezi, niska cijena, mogućnost prijenosa datoteka VII-57

7.5.1.6 Razumijevanje pojma online (virtualne) zajednice. Prepoznavanje primjera kao: društvena web mjesta (social networking websites), Internet forumi, sobe za razgovor (chat rooms), mrežne računalne igre VII-57

7.5.2 Sigurnost VII-587.5.2.1 Biti svjestan mogućnosti primanja neželjene elektroničke pošte. VII-587.5.2.2 Razumijevanje pojma pecanje (phishing). Prepoznavanje

pokušaja pecanja VII-59

7.5.2.3 Biti svjestan opasnosti zaraze računala virusom prilikom otvaranja poruka ili privitka uz poruke od nepoznatih pošiljatelja VII-59

7.5.2.4 Razumijevanje pojma digitalni potpis VII-627.5.3 Teorijske osnove elektroničke pošte VII-627.5.3.1 Razumijevanje prednosti sustava baziranog na elektroničkoj

pošti, kao: brzina dostave, niski troškovi, fleksibilnost korištenja pretinca za poštu na Web stranicama VII-62

7.5.3.2 Razumijevanje pravila pristojnosti (netiquette) kao: korištenje preciznog i kratkog naslova poruke, kratkoća u odgovaranju, provjera pravopisa i gramatike VII-63

7.5.3.3 Mogući problemi pri slanju priloga kao: ograničenje veličine datoteke, nemogućnost slanja određenih oblika datoteke (izvršne datoteke - *.exe) VII-63

7.5.3.4 Razumijevanje razlike medu poljima: Prima (To), Kopija (Cc), Na znanje (Bcc) VII-64

7.6 Korištenje elektroničke pošte VII-667.6.1 Slanje elektroničke pošte VII-667.6.1.1 Otvaranje, zatvaranje programa za elektroničku poštu. Otvaranje,

zatvaranje elektroničkih poruka VII-667.6.1.2 Kreiranje nove elektroničke poruke VII-707.6.1.3 Unošenje adrese u polja: Prima (To), Kopija (Cc), Na znanje (Bcc) VII-717.6.1.4 Unošenje naslova u polje Predmet (Subject) VII-727.6.1.5 Kopiranje teksta iz nekog drugog izvora u poruku VII-727.6.1.6 Dodavanje, brisanje priloga elektroničkoj poruci VII-727.6.1.7 Spremanje skice elektroničke poruke VII-757.6.1.8 Provjeravanje pravopisa i gramatike i ispravljanje greška VII-757.6.1.9 Slanje poruke, slanje poruke sa visokim/niskim prioritetom VII-767.6.2 Primanje elektroničke pošte VII-777.6.2.1 Korištenje mogućnosti Odgovori, Odgovori svima VII-777.6.2.2 Prosljeđivanje elektroničke poruke VII-787.6.2.3 Spremanje priloga na određeno mjesto na disku i otvaranje privitka VII-787.6.2.4 Pregledavanje, ispisivanje poruke koristeći dostupne mogućnosti

ispisa VII-797.6.3 Povećanje produktivnosti VII-817.6.3.1 Dodavanje, uklanjanje polja zaglavlja u ulaznoj pošti kao: pošiljatelj,

predmet, datum prijema poruke VII-817.6.3.2 Podešavanje postavki za odgovaranje sa i bez uključivanja

originalne poruke VII-837.6.3.3 Postavljanje zastavice elektroničku poruku. Micanje zastavice sa

elektroničke poruke VII-837.6.3.4 Prepoznavanje poruke kao pročitane, nepročitane. Označavanje

poruke kao pročitane, nepročitane VII-857.6.3.5 Prikazivanje, skrivanje alatnih traka – vrpci. Obnavljanje,

minimiziranje traka – vrpci VII-867.6.3.6 Korištenje dostupne funkcije pomoći VII-877.7 Upravljanje elektroničkom poštom VII-897.7.1 Organizacija VII-89

7.7.1.1 Traženje elektroničke poruke po: pošiljatelju, predmetu, sadržaju VII-897.7.1.2 Sortiranje elektroničkih poruka po imenu, datumu, veličini VII-917.7.1.3 Kreiranje, brisanje mape za elektroničke poruke VII-917.7.1.4 Premještanje elektroničke poruke u mapu za elektroničke poruke VII-937.7.1.5 Brisanje elektroničke poruke VII-937.7.1.6 Vraćanje obrisanih elektroničkih poruka VII-947.7.1.7 Pražnjenje mape sa obrisanim elektroničkim porukama VII-947.7.2 Adresar VII-967.7.2.1 Dodavanje detalja o kontaktu u adresar. Brisanje detalja o

kontaktu iz adresara VII-967.7.2.2 Ažuriranje adresara iz ulazne pošte VII-987.7.2.3 Kreiranje, ažuriranje distribucijske liste (Grupa kontakata) VII-99

I-1PRO-MIL

1O

snov

e

Osnovni pojmovi informacijske tehnologijeModul sadrži prikaz i objašnjenje temeljnih pojmova informacijske tehnolo-gije. Načelno su opisane vrste računala i njihova osnovna građa. Uz objašnje-nje uloge i obilježja dijelova računala (CPU, memorija, sabirnice i sl.) opisano je i njihovo međudjelovanje. Dan je kratak pregled ulaznih i izlaznih raču-nalnih uređaja (npr. tipkovnice, skenera, monitora, pisača i sl.) i usporedne značajke različitih tehnoloških rješenja. Opisani su i uređaji i mediji za po-hranu podataka. Objašnjeni su osnovni pojmovi vezani za računalne progra-me, uključujući razliku između pojedinih vrsta programa (npr. operacijski sustav, korisnički programi itd.). U okviru informacijskih mreža opisani su uređaji za povezivanje računala kao i primjena računalnih mreža, uključujući internet. Kratko je prikazana praktična primjena informacijskih tehnologija u svakodnevnom životu. Dan je pregled primjene informacijske tehnologije sa zdravstvenog i ergonomskog gledišta kao i savjeti za zaštitu korisnika. Opisana je sigurnost informacijskih sustava s obzirom na sigurnost podataka uključujući i opis i način zaštite od računalnih virusa. Poseban je odjeljak posvećen autorskim pravima, načinu distribucije i pojmu licence računalnih programa.

Modul 1Darko Grundler

I-3PRO-MIL

1O

snov

e1.1 Računalno sklopovlje (engl. hardware)

1.1.1 Informacijska tehnologija

Informacijska i komunikacijska tehnologija (engl. information and communication tech-nology, ICT) je tehnologija potrebna za obradu informacija. U užem smislu to je tehno-logija uporabe elektroničkih računala, računalnih uređaja i računalnih programa pri pretvorbi, pohrani, zaštiti, obradi, prijenosu i dobavi podataka.

1.1.1.1 Računalno sklopovlje (engl. hardware)

Pod sklopovljem računala (engl. hardware) razumijevaju se svi oni električni, elektronič-ki i mehanički dijelovi od kojih je građeno računalo i pojedini njegovi priključci. To su, primjerice, tiskana pločica, integrirani krugovi, kutija, kabeli itd. Pojednostavljeno može se reći da je sklopovski dio računala sve ono što se može opipati.

1.1.1.2 Vrste računala

Računala se mogu podijeliti s obzirom na različita svojstva. Glede snage ili moći raču-nanja, računala se danas dijele uglavnom u tri skupine: osobna računala, radne stanice i velika računala.

Osobna računala (engl. personal computer) su računala koja su dovoljno niske cijene da ih mnogi mogu nabaviti za kućnu uporabu. Ako ih nabavlja tvrtka, onda su takva računa-la redovito namijenjena samo jednoj osobi. Sposobna su obrađivati podatke dovoljne za potrebe malih tvrtki pa se često rabe i za obradu poslovnih podataka. Postoje dvije velike skupine osobnih računala.

Prva je skupina poznata pod nazivom PC i u nju pripadaju računala koja su temeljena na prvom osobnom računalu tvrtke IBM koje se nazivalo IBM PC. To je računalo prvi put proizvedeno 1981. godine i otada mnogi proizvođači proizvode računala sukladna (kom-patibilna) tom računalu. Na većini tih računala instalirana je naka od inačica operacij-skog sustava Microsoft Windows.

Druga je skupina računala poznata pod nazivom Mac i u nju se ubrajaju računala tvrtke Apple. Namijenjena su istim poslovima i približno su istih računalnih mogućnosti kao i računala iz prve skupine, ali nisu s njima sukladna (kompatibilna). To znači da je na njima instaliran drugačiji operacijski sustav, da se programi pisani za Mac računala ne mogu izvršavati na PC računalima, te da se i neki sklopovski dijelovi toliko razlikuju da se ne mogu ugraditi u PC računala.

I-4 Osnovni pojmovi informacijske tehnologije (IT)MODUL 1

Slika 1.1. Osobno računalo

Radne stanice (engl. workstation) jesu računala namijenjena opsežnijoj obradi podataka, a odlikuju se velikom brzinom obrade podataka, znatno većom radnom i ostalom memo-rijom od osobnih računala te odličnim mogućnostima grafičkog prikaza podataka. Prema vanjskom izgledu i temeljnoj građi ne razlikuju se bitno od osobnih računala, ali zbog ugrađenih komponenti odlikuju se većom računalnom snagom i znatno višom cijenom od osobnih računala. Najčešće se rabe za obradu slikovnih podataka, npr. crteža, shema, nacrta itd.

Velika računala (engl. mainframe) jesu računala najveće snage od svih do sada spome-nutih i rabe se kada ostale vrste računala ne mogu zadovoljiti potrebnu brzinu obrade podataka. Relativno visoka cijena ograničava njihovu uporabu samo na velike tvrtke. Najsnažnija od tih računala, koja se često odlikuju posebnim tehnološkim rješenjima i namjenskom arhitekturom, nazivaju se superračunala (engl. supercomputer). Proizvode se pojedinačno, a cijena im je tako visoka da su često dostupna samo vladama pojedinih zemalja (vojna primjena) ili najvećim svjetskim tvrtkama.

Granice između navedenih skupina nisu jasno izražene pa je katkad teško odrediti kamo svrstati pojedino računalo. Uz to, s razvojem tehnologije pomiču se i granice pojedinih područja pa, primjerice, snagu koju su prije desetak godina posjedovale radne stani-ce, danas imaju osobna računala. Uz to, računala se mogu svrstati i prema namjeni pa, primjerice, postoje tzv. poslužiteljska računala (engl. server) koja služe kao glavna mrežna računala i svojim su obilježjima prilagođena toj namjeni.

I-5PRO-MIL

1O

snov

e

1.1.1.3 Prijenosna računala

Glede prenosivosti mikroračunala mogu se podijeliti na stolna i na prijenosna. Stolna računala (engl. desktop computer) predviđena su za smještaj na jednomu mjestu i nije predviđeno njihovo često prenošenje. Prijenosna računala predviđena su za prenoše-nje pa su lakša i manjih dimenzija. Opremljena su baterijama kako bi mogla rabiti se na mjestima gdje nije dostupan priključak na gradsku električnu mrežu (zrakoplov, vlak i sl.). S obzirom na dimenzije prijenosna računala mogu se svrstati u ove skupine:

Računala približno veličine knjige (od većeg prema manjem): engl. laptop (engl. lap hrv. krilo, koljena), engl. notebook (engl. notebook hrv. bilježnica), engl. subnotebook.

Posebna vrsta prijenosnih računala su računala poznata pod nazivom engl. tablet. Glavna razlika prema prethodno navedenim prijenosnim računalima je u tome što se kod tablet računala podaci mogu unositi tipko-vnicom ili pišući po zaslonu koji je osjetljiv na dodir. Neka tablet računala nemaju tipkovnice i jedini način unosa podataka je posredstvom zaslona.

Ručna računala (računala približno veličine kalkulatora): engl. hand-held (engl. hand hrv. ruka, engl. held hrv. držati), engl. palmtop (engl. palm hrv. dlan) i engl. PDA - personal digital assistant.

Slika 1.2. Tablet računalo

Slika 1.3. Ručno računalo


Novije generacije mobilnih telefona zasnovane su na digitalnom prijenosu podataka, pa je omogućeno relativno jednostavno povezivanje mobilnih telefona i računala. Iako svaki mobilni telefon ima ugrađenu neku vrstu procesora i zapravo je malo računalo koje se brine o prijenosu glasa pretvorenog u digitalni oblik, ovdje nas zanima ona vrsta raču-nala koja je dostupna korisniku. U tom smislu mobilne telefone možemo podijeliti u tri skupine.

U prvu skupinu pripadaju mobilni telefoni kojima ugrađeno računalo služi samo za za-bavne i multimedijalne sadržaje: igre i reprodukciju glasa i slike. Takva računala ogra-ničena su samo na navedenu namjenu i korisnik ih ne može rabiti ni za što drugo. Zbog potrebe za većim zaslonom, takvi mobilni telefoni često su nešto većih dimenzija.

U drugu skupinu pripadaju mobilni telefoni koji imaju ugrađeno računalo za pristup internetu. To se uglavnom svodi na slanje i primanje elektroničkih poruka preko inter-neta (engl e-mail) i gledanje web stranica. I ovdje je korisnik ograničen samo na funkcije koje program izvorno nudi. Kako je zaslon mobilnog telefona vrlo ograničenih dimenzija i tipične je približne veličine 30 mm x 20 mm, prikaz slikovnih sadržaja s interneta vrlo je ograničen. Postoji poseban protokol koji koriste mobiteli za prikaz web stranica prilago-đenih malim zaslonima mobilnih telefona, a koji je poznat pod nazivom WAP. S razvojem tehnologije izrade mobilnih telefona, a posebno sa sve većim i kvalitetnijim zaslonima visokih rezolucija, uz adekvatnu softversku podršku sve češće moguće je prikazivanje standardnih web stranica na mobilnim telefonima.

U treću skupinu pripadaju mobilni telefoni koji su zapravo ručna računala s dodatkom mobilnog telefona (engl. smartphone). Takvi mobilni telefoni imaju sve mogućnosti obrade podataka kao i ručna računala pa su im i izgledom vrlo nalik. Takvi mobilni telefoni imaju najveće računalne moguć-nosti od svih spomenutih, uključujući i mogućnost instaliranja programa po želji korisnika. Najveći su od svih spomenutih vrsta mobilnih telefona, a to im je ujedno i najveći nedostatak. Dok se većina jedno-stavnijih mobilnih telefona može nositi za pasom ili u džepu bez veće neugodnosti, mobilni telefoni iz ove skupine zbog svojih dimenzija nisu za to pogodni. I glasovni razgovor s takvih je uređaja nepraktičniji nego s malih i praktičnih mobilnih telefona. Glavna prednost je veliki zaslon pogodno za rad s internetom i drugim programima i što su u jednom uređaju objedinjena 2 ili čak više uređaja. (npr. mobilni telefon i ručno računalo).

Slika 1.4. Mobilni telefon i računalo iPhone

Courtesy of Apple

I-7PRO-MIL

1O

snov

e

Najveći uspjeh u području uređaja koji su ujedno i računalo i mobilni telefon postigao je model iPhone tvrtke Apple. Glavni razlog tome su velike računalne mogućnosti tog uređaja, privlačno korisničko sučelje i veliki zaslon. Među poslovnim korisnicima popu-laran je i model Blackberry, posebice zbog mogućnosti jednostavnog slanja elektroničkih poruka (engl. e-mail).

Slika 1.5. Mobilni telefon i računalo Blackberry

Multimedijski uređaj za repro-dukciju (engl. multimedia player, MP) je računalni uređaj namijenjen i prilagođen ponajprije za reprodukciju video i audio sadržaja. Sklopovlje i ugrađeni programi bitno pojedno-stavnjuju snimanje i reprodukciju video i audio sadržaja. Postoje stolni i prijenosni uređaji. Posebice su popu-larni prijenosni uređaji za reproduk-ciju zvuka poznati pod nazivom engl. MP3 player.

Slika 1.6. Prijenosni uređaj za reprodukciju zvuka ( engl. MP3 player)


1.1.1.4 Glavni dijelovi računala

Glede sklopovlja računalo se može podijeliti na različite dijelove s obzirom na njihovu funkciju i zadaću. Ovdje su navedene glavne skupine u koje se mogu svrstati pojedini dijelovi računala.

Slika 1.7. Načelna građa računala

Središnja jedinica za obradu

Središnja jedinica za obradu (procesor, engl. central processing unit, processor, CPU) prihvaća binarne podatke, rukuje njima na temelju naredbi i prerađene binarne podat-ke predaje okolini. To se naziva obradom podataka, po čemu je jedinica i dobila ime. Obrada podataka uključuje obavljanje aritmetičkih i logičkih operacija s podacima, postupke premještanja i svrstavanja podataka te ostale moguće operacije s podacima koje se obavljaju pod nadzorom programa. Obrada podataka je, primjerice, zbrajanje dvaju brojeva, usporedba dvaju brojeva, premještanje podataka s jednog mjesta u računalu na drugo itd. Tijekom obrade podataka u računalu podaci putuju iz jednog dijela sustava u drugi, obavljaju se različite logičke i aritmetičke operacije, pohrana i dobavljanje poda-taka itd. Središnja jedinica za obradu brine o tome da se sve te aktivnosti sinkroniziraju i koordiniraju kako bi sustav djelovao usklađeno i bio svrhovit pa se može reći da, osim obrade podataka, ima i ulogu nadzora nad sustavom.

Slika 1.8. Procesor

I-9PRO-MIL

1O

snov

e

Središnja jedinica za obradu uvelike određuje značajke računala i njegovu cijenu. Kod velikih i starijih računala središnja jedinica za obradu sastoji se od više poluvodičkih komponenata, dok se kod manjih i osobnih računala najčešće sastoji samo od jednog poluvodičkog integriranog kruga nazvanog mikroprocesor ili kraće procesor.

Memorija

Program i podaci pohranjeni su u dijelu računala koji se zove memorija. Memorija elek-troničkog računala ima sposobnost pohrane ili čuvanja određene količine podataka. Najveća količina podataka koju memorija može pohraniti naziva se kapacitet memorije i najčešće se izražava u bajtovima ili većim jedinicama: KB, MB, GB itd.

Dvije su glavne vrste memorija ugrađenih u računalo: RAM i ROM.

RAM je radna memorija u koju se mogu upisivati i iz nje čitati podaci onoliko puta koliko želimo. Pohranjeni podaci ostaju u ovoj memoriji dok se namjerno ne promijene ili dok se ne prekine napajanje memorije električnom energijom. To je radna memorija raču-nala, tj. memorija u kojoj se čuvaju podaci s kojima program trenutno radi. Računala su građena tako da je moguća naknadna dogradnja RAM-a tj. povećanje kapaciteta radne memorije.

Slika 1.9. Radna memorija (RAM)

ROM je memorija u koju se podatak može upisati samo jednom. Nakon upisa podatak se može čitati onoliko puta koliko se želi, ali ne i mijenjati, brisati ili upisivati novi podatak. Zato je primjena ove memorije ograničena na pohranu podataka koji su uvijek jednaki i nepromijenjeni.

Magnetski i optički diskovi

Za pohranu velike količine podataka rabe se magnetski i optički mediji. Za pohranu podataka i programa koji se često rabe koristi se tvrdi disk (engl. hard disk, HD) koji je obično ugrađen u unutrašnjost računala. Odlikuje se velikom brzinom (u odnosu na druge medije za pohranu velike količine podataka) i relativno niskom cijenom po po-hranjenom bitu. Kapacitet suvremenih tvrdih diskova (stanje početkom 2009. godine) je približno 500 GB.


Sabirnice

U širem smislu sabirnica (engl. bus) je normirana veza za razmjenu podataka između dvaju ili više uređaja. Prema toj definiciji u sabirnice se ubrajaju sve veze za razmjenu podataka. Tu pripadaju sve norme paralelne i serijske veze opisane na sljedećih nekoliko stranica, mrežne norme itd. Pojam sabirnice češće se koristi u užem smislu, tj. normirane veze za razmjenu podataka unutar računala ili između računala i istodobno više priključ-nih uređaja. Sabirnice se mogu podijeliti u dvije skupine: untarnje i vanjske sabirnice.

Unutarnje sabirnice služe za razmjenu podataka u računalu. Unutarnje su sabirnice izvedene kao vodovi na matičnoj ploči računala. Osobna računala građena su tako da su priključnice unutarnjih sabirnica na koje se mogu priključiti dodatni sklopovi (kartice) smještene unutar kućišta računala. Obično su te priključnice zalemljene za matičnu ploču računala. Za priključak dodatnog uređaja na te priključnice potrebno je otvoriti kućište računala. Najrasprostranjenija sabirnica u suvremenim osobnim računalima je PCI sabirnica (engl. PCI bus,peripheral component interconnect bus). Opće je namjene i predviđena za priključak različitih dodatnih sklopova (kartica).

Matična ploča (engl. motherboard)

Matična ploča (engl. motherboard, mainboard, systemboard, mobo) je tiskana pločica na kojoj su smješteni glavni dijelovi računala: procesor, memorija, unutarnja sabirnica i dr. Sklopovi mogu biti zalemljeni na matičnu ploču ili se mogu dodati u za to predviđena podnožja i priključnice. Matična ploča se često prodaje zasebno, bez procesora, memorije i dodatnih sklopova (kartica) kako bi kupac sam mogao sastaviti računalo prema svo-jim potrebama. Format matične ploče (engl. form factor) govori o fizičkim dimenzijama matične ploče, otvorima za pričvršćenje u kućište, smještaju priključnica za priključak vanjskih uređaja i sl.

Slika 1.10. Matična ploča

17PRO-MIL

15. Matična ploča (MBD)

Matična ploča (Mother Board, MBD) osnova je svakog računala. Na njoj su ili se na nju vežu sve ostale komponente neophodne za rad računala (procesor, memorija, grafička kartica ...) koje se montiraju na MBD, dok se primjerice tvrdi disk (HDD), DVD-RW i disketna jedinica (FDD) spajaju preko dodatnih kablova. Kupujete li novu matičnu ploču ili novo računalo, morali biste mu znati osnovnu namjenu (kućno računalo, uredsko ili server) te na osnovi toga odabrati i kvalitetu odnosno performanse MBD-a. Spomenimo samo da računalo koje je namijenjeno prvenstveno igricama mora ispunjavati dosta stroge kriterije odnosno mora imati dobre performanse.Pričvršćivanje matične ploče u kućište vrši se isključivo na odstojnike kako ne bismo napravili „kratke spojeve“ te je tako uništili.

Oizboru matične ploče ovisit će

mnogo toga. Naime, ovisno o modelu matične

ploče izabrat ćemo procesor jer ne može se svaki procesor montirati na svaku matičnu ploču. Osim toga, neke su matične ploče opremljenije (imaju integrirani zvučni podsustav, grafički podsustav, mrežni adapter...), a druge ostavljaju na volju korisnicima da sami prošire funkcionalnost računala ugradnjom kvalitetnijih, ali i mnogo skupljih komponenti u vidu različitih kartica (grafičke, zvučne, mrežne...) koje se umeću u odgovarajuće utore na samoj ploči.

Utori za RAM memoriju (DIMM DDR 2) Napajanje IDE konektor SATA konektori

Floppykonektor

PCI utori

Chipset (pokriven hladnjakom)

Baterija

PCI-X 16x utorPCI-X 1x utor

Audio konektori

USB konektori

LAN konektor

LPT konektor

COM konektor

PS/2 konektori

12 V napajanje

Podnožje procesora

I-11PRO-MIL

1O

snov

e

1.1.1.5 Ulazno-izlazni priključci

Vanjske sabirnice služe za razmjenu podataka između računala i vanjskih uređaja. Vodič vanjskih sabirnica najčešće je višežilni kabel. Priključnice vanjskih sabirnica izvedene su na vanjskom dijelu kućišta. Obično su smještene na stražnjoj strani računala i na njih se može priključiti bez otvaranja računala.

Najpopularnija vanjska sabirnica je USB sabirni-ca koja omogućuje istodobno spajanje do najviše 127 uređaja s najvećom brzinom prijenosa 12 Mbps (USB 1.1) ili 480 Mbps (USB 2.0). USB sa-birnica je predviđena za spajanje miša, pogonskog mehanizma CD ROM-a, vanjskog tvrdog diska, skenera, pisača, palice za igru i dr.

Norma IEEE 1394, poznata još i pod nazivom FireWire, jest sabirnička norma za serijsko spajanje velikom brzinom prijenosa (engl. high performance serial bus). Načelna namjena je ista kao i USB norme, ali je znatno skuplja od nje. Zbog toga ova sabirnica nije primje-rena uporabi s relativno sporim uređajima kao što su to npr. pisač, miš ili tipkovnica. Jedna od glavnih primjena je povezivanje računala i uređaja za prijenos video zapisa, primjerice videokamere i videorekordera.

Slika 1.12. FireWire priključnice

Kod starijih računala mogu se pronaći još serijski priključak (serijska vrata, engl. serial port) i paralelni priključak (paralelna vrata, engl. parallel port). Na serijski priključak najčešće se priključivao modem, a na paralelni pisač. Suvremena računala ne rabe više te priključke, već se svi uređaji priključuju na USB sabirnicu. Zbog toga na novijim računa-lima serijski i paralelni priključak ponekad nisu niti ugrađeni.

Slika 1.11. USB priključnice


Ulazni uređaji računala jesu svi oni koji omogućuju unos podataka ili programa iz okoli-ne u računalo. Podaci u okolini računala, npr. zvuk, slika, pokret, temperatura itd. gotovo uvijek su u nepogodnu obliku za izravan unos u računalo. Te podatke treba prikladnim pretvornicima (senzorima) i njima prigrađenim sklopovima pretvoriti u oblik električnih veličina prihvatljivih računalu. U tom je smislu temeljna zadaća ulaznih uređaja djelo-tvorna i jeftina pretvorba podataka iz okoline u oblik prihvatljiv računalu.

Izlazni uređaji pretvaraju podatke iz računala u oblik prihvatljiv okolini. Ta okolina mogu biti ljudi, pa su to onda prikazi u vizualnom ili zvučnom obliku, ili strojevi kada su prikazi u obliku električnih veličina, npr. napona ili struje. I u jednom i u drugom primje-ru zadaća je izlaznih naprava brzo, jeftino i djelotvorno pretvaranje digitalnih električnih veličina iz računala u oblik prihvatljiv okolini.

Pod vanjskim ili perifernim uređajima razumijevaju se računalni uređaji koji se nalaze izvan računala. Građeni su tako da imaju svoje kućište i čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu, a s računalom se povezuju priključnim kabelom ili bežično. U takve se uređaje ubrajaju pisač, monitor, modem, skener i sl.

1.1.2 Karakteristike računala

1.1.2.1 Središnja jedinica za obradu (engl. CPU) i grafička kartica

Procesor (engl. processor, central processing unit, CPU) ili mikroprocesor (engl. micro-processor) jest poluvodička komponenta kod koje su na jednoj pločici poluvodiča smješte-ni svi važni dijelovi središnje jedinice za obradu, npr. aritmetičko-logička jedinica, unu-tarnji spremnici, nadzorni sklopovi itd. Suvremeni procesori su najsloženije poluvodičke komponente koje se sastoje od više desetaka milijuna tranzistora smještenih na jednu pločicu poluvodiča veličine samo nekoliko desetaka kubičnih milimetara.

Osnovni materijal od kojeg se proizvode mikroprocesori je silicij. Proizvode se od tankih diskova silicija koji se zovu engl. wafer (ploška). Na takvoj pločici odjednom se fotokemij-skim postupkom izradi mnogo mikroprocesora koji se zatim rezanjem odijeljuju jedan od drugoga. Tako izrezani mikroprocesor bez kućišta naziva se engl. chip (čip). Cijena procesora bitno se smanjuje smanjenjem dimenzija pa proizvođači nastoje proizvesti što više logičkih sklopova u što manjem volumenu poluvodiča. Uz ostalo, to nastoje tako da smanjuju širinu vodljivih staza u poluvodiču. Primjerice prvi mikroprocesor 4004 imao je staze široke 10 mikrometara (to je stotinka milimetra), a mikroprocesori proizvedeni 2009. godine su imali širinu vodljivih staza 45 nanometara (što je približno dvadeset puta manje od tisućinke milimetra!).

Za povezivanje procesora s ostatkom računala rabi se skup od nekoliko pomoćnih inte-griranih krugova poznat pod nazivom engl. chipset. Glavna je zadaća tih pomoćnih inte-griranih krugova povezati na što bolji način različite dijelove sustava: memoriju, diskove, sabirnice i dr. s procesorom. Svi podaci prolaze kroz pomoćne integrirane krugove i svi

I-13PRO-MIL

1O

snov

e

ostali dijelovi računala komuniciraju s procesorom posredstvom pomoćnih integriranih krugova. Unutar pomoćnih integriranih krugova sadržan je sklop za upravljanje memori-jom, tipkovnicom, mišem, PCI sabirnicom, ATA sučeljem itd. Kako pomoćni integrirani krugovi bitno utječu na cjelokupan rad računala, matične ploče često nose njihovu ozna-ku npr. SiS 748, VIA KT600 itd. Pomoćni integrirani krugovi zalemljeni su na matičnu ploču i nije ih moguće mijenjati kao mikroprocesor.

Često se kaže da je jedna vrsta procesora računalno snažnija ili da ima veću moć od dru-ge vrste. Pri tome se pod računalnom snagom podrazumijeva sposobnost obrade poda-taka. Računalna snaga središnje jedinice za obradu ovisi o količini podataka koju može obraditi u jedinici vremena, a ovisi o više čimbenika (vidi poglavlje 1.1.2.2.).

Grafička kartica

Monitor se spaja s računalom sklopom koji se naziva grafička kartica (engl. graphic card). Zadaća grafičke kartice je pretvorba digitalnih signala iz računala u oblik prihvatljiv monitoru. Suvremene grafičke kartice složeni su sklopovi, koji su zapravo malo zasebno računalo. Grafičke kartice sastoje se od tri glavna dijela: grafičkog procesora, memori-je i digitalnog-analognog pretvornika. Dio memorije grafičke kartice koji se koristi za pohranu slike zove se video-memorija ili video-RAM. O kapacitetu video-RAM-a ovisi razlučivost i broj boja koje može prirediti grafička kartica. Primjerice, za razlučivost od 1.024 x 768 i 16 milijuna boja potrebno je najmanje 3 MB video-RAM-a grafičke kartice. Suvremene grafičke kartice imaju kapacitet mnogo veći od navedene minimalne vrijed-nosti (tipično 128 MB ili 256 MB). Grafička kartica može biti izvedena kao posebni sklop koji se može zamijeniti ili je ugrađena na matičnu ploču računala i ne može se mijenjati.

Slika 1.13. Procesor ugrađen na matičnoj ploči


1.1.2.2 Frekvencija takta i drugi čimbenici brzine procesora

Prvi od čimbenika računalne snage središnje jedinice za obradu je frekvencija takta (engl. clock) procesora jer se podaci obrađuju u koracima. Tipičan slijed pri obradi poda-taka je:

• dobava prvog podatka iz memorije u procesor • dobava drugog podatka iz memorije u procesor • obrada podataka (npr. zbrajanje) • pohrana rezultata u memoriju.

Svaka od navedenih operacija zbiva se u jednom ili više koraka ili takta pa je računalu za obavljanje cjelokupnog posla u ovom primjeru potrebno nekoliko koraka. Jednostavnije operacije obavljaju se u jednom koraku, a složenije (npr. množenje) u više koraka. Težnja je izraditi CPU sa što većom frekvencijom takta kako bi mogla obaviti što više operacija u jedinici vremena. Prva osobna računala početkom sedamdesetih godina 20. stoljeća radila su s procesorima frekvencije takta do 2 MHz što je značilo da je takvo računalo obavljalo dva milijuna operacija u sekundi. Suvremena računala rade frekvencijama takta od približno 3 GHz što znači da su u tom pogledu više od tisuću puta brža od onih od prije desetak godina. Svaka nova generacija procesora radi većim frekvencijama takta od prethodne, a taj je podatak toliko važan da je redovito naveden kao bitna značajka cijelog računala. Glavno ograničenje povećanja frekvencije koraka je ograničenje brzine polu-vodičkih integriranih sklopova i brzine širenja električnih signala kroz spojne vodove između pojedinih dijelova računala. To je još jedan od razloga da se procesor proizvede što manji kako bi signali putovali što kraćim putovima.

Drugi važan čimbenik koji određuje računalnu snagu jest količina bitova koju procesor istodobno može obraditi. U prvim osobnim računalima procesori su mogli obraditi u jednom koraku 8 bitova te su se nazivali 8-bitni. Prvi procesori upotrijebljeni u osobnim računalima mogli su također u jednom koraku obraditi 8 bitova (npr. 8080, 6800, Z80 itd.) pa su se nazivali 8-bitni. Suvremena osobna računala imaju procesore koji u jednom koraku mogu obraditi 32 i 64 bita. Procesori koji se rabe u suvremenim osobnim raču-nalima jesu 32-bitni. Takvi procesori nazivaju se 32-bitni, a često se i računalo naziva 32-bitnim računalom. Procesor koji može u jednom koraku obraditi 32 bita ima veću računalnu snagu od onog koji istodobno može obraditi 8 bitova. Sve je više 64-bitnih pro-cesora, pa je za pretpostaviti da će uskoro sva osobna računala biti 64-bitna. Cjelokupna građa procesora prilagođena je količini bitova koju obrađuje u jednom koraku (unutarnji spremnici, unutarnje sabirnice itd.).

Treći čimbenik koji bitno utječe na računalnu snagu jest građa (arhitektura) proceso-ra i osobito način na koji dobavlja i obrađuje podatke. Neki procesori imaju mogućnost istodobne obrade podataka (npr. zbrajanja) i dobave novog podatka iz vanjske memorije, čime se znatno ubrzava ukupna obrada podataka. Računalna snaga može se mjeriti na razne načine, ovisno o tome koja značajka sustava je bitna korisniku. Računalna snaga uglavnom se mjeri tako da se mjeri vrijeme potrebno računalu da obavi određenu obradu podataka ili pak se mjeri količina podataka koje računalo može obraditi u jedinici vreme-na (obično jednoj sekundi). Različiti računalni programi koji omogućuju takva mjerenja zovu se zajedničkim imenom engl. benchmark.

I-15PRO-MIL

1O

snov

e

1.1.3 Memorija i uređaji za pohranu

Memorija, o kojoj je ovdje riječ, zove se radna memorija ili RAM i ugrađena je u samo računalo. Radna memorija je ona memorija koju procesor koristi za neposrednu pohranu i dobavu podataka. Dok je računalo uključeno i dok obrađuje podatke, ti podaci i progra-mi nalaze se u radnoj memoriji. Obično se nekoliko bitova (najčešće jedan bajt) skuplja i pohranjuje na određeno mjesto u memoriji. Ovo mjesto naziva se memorijska lokacija. Memorijske lokacije možemo zamisliti kao niz pretinaca, od kojih svaki ima svoju adresu i može pohraniti jedan bit ili određenu količinu bitova, najčešće jedan bajt. Želi li se po-hraniti bajt u memorijsku lokaciju, potrebno je navesti adresu te lokacije. Također, želi li se pročitati neki bajt iz memorije, potrebno je navesti adresu memorijske lokacije u kojoj je on pohranjen. Za ilustraciju može poslužiti podatak da jedan ASCII znak (npr. jedno slovo) zauzima jedan bajt memorije.

1.1.3.1 Memorija

S obzirom na postojanost podataka radnu memoriju računala možemo podijeliti u dvije skupine: RAM i ROM.

RAM

RAM (engl. random access memory) je upisno-ispisna memorija (naziva se još i memo-rija s neograničenim pristupom). To je radna memorija u koju se mogu upisivati i iz nje čitati podaci onoliko puta koliko želimo. Pohranjeni podaci ostaju u ovoj memoriji dok ih računalo namjerno ne promijeni ili dok se ne prekine napajanje memorije električnom energijom. Dakle, RAM gubi svoj sadržaj prekidom napajanja pa se naziva i neposto-jana memorija (engl. volatile memory). Isključi li se računalo, brišu se svi podaci koji su pohranjeni u RAM-u i oni se nepovratno gube.

Glavne značajke RAM-a su kapacitet i brzina rada. Poželjno je da je RAM što većeg kapaciteta kako bi se pohranilo što više podataka. Međutim, računalo s velikim kapaci-tetom memorije je skupo. Brzina rada RAM-a određena je brzinom kojom ova memorija pohranjuje i izdaje podatke. Spomenuto je već da je za čitanje nekog podatka iz memorije potrebno navesti adresu memorijske lokacije u kojoj se taj podatak nalazi. Od pojave že-ljene adrese na adresnim sabirnicama pa do pojave podatka pohranjenog u traženoj loka-ciji na podatkovnim sabirnicama protekne određeno vrijeme. To se vrijeme zove vrijeme pristupa memoriji (engl. memory access time). Vrijeme pristupa ograničava brzinu kojom se mogu čitati podaci iz memorije i upisivati u nju pa može znatno ograničiti brzinu rada cijelog računala. Zbog toga se u računala nastoji ugraditi RAM sa što kraćim vremenom pristupa. Tehnologija izrade poluvodičkih komponenata od kojih su građeni suvremeni RAM-ovi ograničava brzinu pristupa na nekoliko desetaka nanosekundi.

Suvremeni su RAM-ovi građeni od poluvodičkih integriranih krugova. S obzirom na način rada postoje dvije glavne vrste ove memorije: statička i dinamička.


Statička radna memorija ili skraćeno SRAM vrsta je radne memorije kojoj je svaki bit pohranjen u jednom od bistabilnih sklopova smještenih u memorijskom integriranom sklopu. Bez vanjskih poremećaja, bistabilni sklop trajno zauzima jedno od dva stabilna stanja. Prelazak iz jednog stanja u drugo potiče se odgovarajućim signalom izvana. Jedno od stanja može se predočiti logičkom 0, a drugo logičkom 1. Upisani podatak ostaje po-hranjen do prekida napajanja ili namjerne promjene.

Prednosti SRAM-a su jednostavnost građe, jednostavnost pogona i veoma brz pristup memoriji. Nedostatak SRAM-a su relativno velike dimenzije bistabilnog sklopa što ograničava broj bistabila koji se mogu smjestiti na jednu pločicu poluvodiča. SRAM-ovi su znatno manjeg kapaciteta od kapaciteta dinamičkih memorija (za jednaku površinu poluvodiča), dok je istodobno cijena za isti kapacitet znatno veća od cijene dinamičke me-morije. U SRAM-u se pohranjuju male količine podataka, npr. pohrana karakterističnih parametara računala, brza priručna memorija (engl. cache) i sl.

Ponekad se SRAM memoriji dogradi baterija kako bi se sadržaj memorije zadržao i nakon prekida napajanja računala. Kod osobnih računala ta je memorija poznata pod nazivom CMOS memorija. Iako taj naziv govori o tehnologiji izrade, uvriježilo se rabiti ga za vrstu SRAM radne memorije osobnih računala koja ne gubi svoj sadržaj prekidom napajanja računala. Kapacitet te memorije je mali (obično 64 KB), a u njoj se čuvaju podaci koji mo-raju biti prisutni u trenutku uključenja računala, primjerice: broj i tip disketnih jedinica i tvrdih diskova, medij na kojem se nalazi operacijski sustav, različite postavke vezane za memoriju, lozinke i sl. Ti se podaci nazivaju konfiguracija sustava. Podatke u CMOS memoriji moguće je prema potrebi mijenjati odmah po uključenju računala pokretanjem odgovarajućeg programa. To je međutim malokad potrebno raditi, obično pri prvom pokretanju računala ili pri promjeni sklopovlja računala. Pogrešnim unošenjem podataka moguće je onesposobiti računalo pa pri promjeni tih podataka treba biti oprezan. CMOS memorija napaja se iz baterije ili izuzetno minijaturnog akumulatora. Podaci u CMOS memoriji ostaju nepromijenjeni sve dok se ne prekine napajanje što je moguće vađenjem akumulatora ili otvaranjem odgovarajućeg kratkospojnika. Brisanje CMOS memorije potrebno je samo zbog pogrešno upisanih postavki zbog kojih računalo neispravno radi ili zbog brisanja upisane lozinke koju je korisnik zaboravio. Lozinku koja se ovdje spo-minje ne treba miješati s različitim lozinkama vezanim za operacijski sustav ili internet. Lozinka u CMOS memoriji služi samo za pristup podacima u CMOS memoriji.

Dinamička radna memorija ili DRAM vrsta je radne memorije kojoj je svaki bit pohra-njen kao naboj u minijaturnom kondenzatoru smještenom u memorijskom integriranom sklopu. Zbog nesavršenosti izolatora u kondenzatoru naboj pohranjen u kondenzatoru se postepeno gubi, pa se time gubi i podatak pohranjen u tom kondenzatoru. Kako se to ne bi dogodilo, potrebno je naboj obnoviti prije nego se kondenzator potpuno ispra-zni. Naboj se obnavlja pomoću posebnih sklopova koji najprije čitaju podatke, a zatim obnavljaju naboj svakog kondenzatora prema očitanoj vrijednosti. Taj se postupak zove obnova ili osvježavanje memorije (engl. memory refreshing) i događa se svakih nekoliko milisekunda pa i kraće. Zbog toga je razmjena podataka s DRAM memorijom sporija i kompliciranija nego razmjena sa SRAM memorijom.

I-17PRO-MIL

1O

snov

e

Prednost DRAM-a su male dimenzije kondenzatora koji pohranjuje bit informacije pa je moguće smjestiti mnogo takvih kondenzatora na jednu pločicu poluvodiča. Suvremeni DRAM-ovi mogu pohraniti stotine milijuna bitova na jednoj jedinoj pločici poluvodiča. Nedostatak DRAM-a je potreba za relativno složenim pogonskim sklopom i sporost u radu uzrokovana obnavljanjem memorije. Cijena dinamičkih memorija kojima je kapaci-tet veći od nekoliko desetaka KB, uključivši i pogonske sklopove, niža je od cijene statič-kih memorija, tako da je radna memorija u suvremenim osobnim računalima DRAM. Različitim se postupcima komuniciranja s DRAM-om pokušava povećati brzina njegova rada pa postoje različite izvedbe DRAM memorija.

Zbog svoje važnosti i cijene radna memorija računala građena je tako da se može lako naknadno ugrađivati i mijenjati. Kupac tako može birati kapacitet radne memorije prema svojim potrebama i cijeni. U slučaju potrebe memoriji se može povećati kapacitet tako da se ugrade dodatni memorijski integrirani krugovi. Takvo se povećanje kapaciteta me-morije naziva proširenje memorije. Da bi se olakšalo proširenje memorije, memorija se prodaje i ugrađuje u tzv. memorijskim modulima. Memorijski modul je tiskana pločica na koju su zalemljeni memorijski integrirani krugovi i na čijem se jednom rubu nalaze konektori. Na matičnoj ploči postoje odgovarajući konektori u koje je moguće utaknu-ti memorijski modul. Ovisno o izvedbi matične ploče postoje dva ili više konektora za memorijske module. Postoji nekoliko različitih modela memorijskih modula koji nisu međusobno zamjenjivi.

SIMM (engl. single inline memory module) je najstarija vrsta memorijskog modula i ne rabi se više u suvremenim računalima. Moraju se ugrađivati u paru. Postoje izvedbe s 30 (DRAM) i 72 (FPM) kontakta.

DIMM (engl. dual inline memory module) je trenutno najrasprostranjenija vrsta me-morijskih modula. Postoje izvedbe sa 168 (FPM, EDO, SDRAM) i 184 (DDR) konektora. Mogu se ugrađivati pojedinačno.

Slika 1.14. Memorijski moduli


SODIMM (engl. small outline dual inline memory module) su memorijski moduli namije-njeni prijenosnim računalima pa su najmanjih dimenzija od svih modula. Postoje izvedbe sa 72 (FPM, EDO), 144 (FPM. EDO. SDRAM) i 200 kontakata (DDR).

RIMM (engl. Rambus inline memory module) je namijenjen RDRAM memorijama. Postoje izvedbe sa 168 i 184 kontakta.

Ako je trgovački naziv memorije: DIMM PC2100, 128 MB, 184 pins, DDR RAM, 266 MHz, znači da je riječ o memorijskom modulu DIMM sa 184 kontakta, kapacitet je 128 MB, memorija radi s taktom 266 MHz, najveća brzina razmjene podataka je 2100 MB u sekundi i vrsta memorije je DDR SDRAM.

Flash memorija

Flash memorija (engl. flash memory) posebna je vrsta poluvodičkih memorija čija je glav-na značajka da se ponaša poput RAM memorije, ali joj je sadržaj neovisan o napajanju. Iz flash memorije mogu se čitati podaci, ali je za pohranu novih podataka potrebno pret-hodno izbrisati postojeće. Pri tome to nije moguće na samo jednoj memorijskoj lokaciji, već se mora izbrisati cijelo područje uzastopno smještenih memorijskih lokacija (engl. chunck). Takav postupak znatno usporava rad i praktično ograničava uporabu ove vrste memorije kao uobičajene radne memorije računala.

S jedne strane flash memorija objedinjuje dobra svojstva RAM memorije (nema po-kretnih dijelova) i medija za trajnu pohranu podataka, primjerice tvrdog diska (sadržaj neovisan o napajanju). S druge pak strane znatno viša cijena po bitu pohranjenih poda-taka i ograničen vijek trajanja ograničava njenu uporabu na posebna područja primjene. Približno je 100.000 puta moguće ponoviti postupak upisa podataka prije nego flash me-morija postane neupotrebljiva. Trajnost flash memorije pri uobičajenoj uporabi približno je 10 godina.

Flash memorije rabe se uglavnom kao praktična zamjena za tvrdi disk relativno malog kapaciteta (od 1 GB do 16 GB). Najviše se primjenjuju kod osobnih računala kao prijeno-sni medij za pohranu i kod digitalnih fotoaparata.

Jedna od uobičajenih primjena flash memorije kod suvremenih osobnih računala jest nje-na uporaba za pohranu BIOS-a umjesto ROM memorije (tzv. flash BIOS). To omogućuje zamjenu BIOS-a novim inačicama, a kako se to čini malokad, ograničenje trajnosti flash memorije i brzina upisa nisu prepreka. BIOS je objašnjen u poglavlju Operacijski sustav.

Najveću primjenu flash memorija ima u digitalnim fotoaparatima. Mala potrošnja ener-gije, male dimenzije i odsustvo pokretnih dijelova čine ju upravo idealnom za pohranu slika. Razvijeno je nekoliko inačica flash memorija za tu primjenu u obliku praktičnih flash kartica : Secure Digital (SD) Media Card, xDPicture Card, Smart Media, Compact Flash, Memory Stick i MultiMedia Card MMC.

Osim u fotoaparatima, ponekad se ova vrsta memorija rabi i u drugim uređajima: video kamerama, ručnim računalima, MP3 prijenosnim uređajima, pisačima i dr. Kako na ra-

I-19PRO-MIL

1O

snov

e

čunalu ne postoji priključnica na koju bi se mogla priključiti bilo koja od navedenih flash kartica, potrebno je nabaviti čitač kartica. To je mali uređaj koji se pomoću USB priključ-nice priključuje na računalo, a na sebi ima utore u koje se mogu priključiti flash kartice.

Slika 1.15. Flash memorija za digitalne fotoaparate

Memorijski ključić

Memorijski ključić (engl. keydrive, keychain drive,pen drive,pocket drive, thumb drive, USB flash drive, USB flash memory drive, USB key, USB memory key, flash RAM, USB stick) je popularna inačica flash memorije smještene u praktično kućište na čijem se jed-nom kraju često nalazi privjesak za ključeve. Na kućištu se nalazi USB priključak kojim se može izravno priključiti na računalo. MS Windows XP operacijski sustav “vidi” tako priključeni memorijski ključić kao dodatni tvrdi disk i njime se može rukovati jednako kao i tvrdim diskom računala. Memorijski ključići proizvode se u rasponu kapaciteta od 512 MB do 128 GB, a služe kao praktičan medij za prijenos podataka s jednog računala na drugo.

PC Card (PCMCIA)

Male dimenzije prijenosnih računala ograničavaju količinu sklopovlja koje se može izrav-no ugraditi u računalo pa je, ovisno o potrebama korisnika, dodatke potrebno prigrađi-vati izvana. Prvo takvo proširenje, koje se pojavilo znatno prije memorijskih ključića, bile su memorijske kartice pomoću kojih se povećavala radna memorija računala. Isprva se za te kartice rabio naziv PCMCIA kartice, ali je zbog teškog izgovaranja naziva izabran novi naziv PC Card. Kartice su normiranih dimenzija kućišta i priključnica (priključnica ima 68 priključaka) i mogu se priključiti na bilo koje računalo opskrbljeno PC Card priključ-kom. Veličine su otprilike poput kreditne kartice (85,6 mm x 54,0 mm), a debljina im ovisi o građi. PC Card kartice mogu umjesto memorije sadržavati i različite druge ure-đaje, npr.: modem, mrežno sučelje, tvrdi disk itd. U PC Card kartice može biti ugrađena DRAM memorija ili flash memorija. Nakon pojave memorijskih ključića, PC Card kartice malokad se rabe kao flash memorija.

Slika 1.16. Memorijski ključići


Slika 1.17. PC Card

ROM

ROM (engl. read only memory) ispisna je memorija, tj. memorija u koju se podatak može upisati samo jednom. Nakon upisa podatak se može čitati onoliko puta koliko se želi, ali ne i mijenjati, brisati ili upisivati novi podatak. Zato je primjena ove memorije ograni-čena na pohranu podataka koji su uvijek jednaki i nepromijenjeni. Takvi su, primjerice, podaci u vezi s prikazom slova na zaslonu, dijelovima operacijskog sustava itd. Takvih nepromjenljivih podataka ima relativno malo pa je ugrađeni ROM malog kapaciteta (npr. 128 KB). Podatke u ROM upisuje proizvođač računala i korisnik ih nikada ne mijenja. U ROM-u su najčešće pohranjeni podaci potrebni operacijskom sustavu računala pa kori-snik malokad izravno koristi te podatke.

Kod starijih računala ROM i CMOS su bile jedine memorije koje nisu gubile svoj sadržaj prekidom napajanja. CMOS memorija namijenjena je pohrani male količine podataka o konfiguraciji računala i nije pogodna za pohranu dijelova operacijskog sustava pa su oni bili pohranjeni u ROM memoriji. Tako se pri uključenju računala mogao početi izvršavati jedini raspoloživ program, a to je onaj pohranjen u ROM memoriji. Tek izvršenjem tog programa operacijski sustav bi se s tvrdog diska premjestio u radnu memoriju računala i zatim počeo izvršavati. Bez tog početnog programa nije moguć rad računala. Taj se program upisao u ROM kod proizvođača računala i korisnik ga više nije mogao mijenjati, osim u slučaju promjene ROM-a što je za prosječnog korisnika nepraktično. ROM memo-rija je jeftinija od bilo koje druge vrste memorije, ali je nemogućnost promjene upisanog programa kod korisnika dovela do zamjene ROM memorije flash memorijom. Riječ je o flash EPROM (FEPROM) memoriji koja omogućuje brisanje i pisanje podataka koji zatim ostaju trajno zapisani i kad nema napajanja. Suvremena računala zato za pohranu dijelova operacijskog sustava i programa koji se pokreće pri uključenju računala rabe flash EPROM memoriju u koju korisnik po potrebi može upisati noviju inačicu programa pomoću relativno jednostavnog postupka i bez otvaranja računala.

I-21PRO-MIL

1O

snov

e

Brza priručna memorija (engl. cache)

Između memorije i procesora postoji nesrazmjer u brzini. Procesor može slati i primati podatke brže nego što može memorija zbog čega je ograničena ukupna brzina razmjene. Povećanje brzine rada memorije, odnosno skraćenje vremena pristupa, uvelike bi i nepri-hvatljivo povećalo cijenu.

Brza priručna memorija (engl. cache) brza je memorija relativno malog kapaciteta koja pohranjuje dio sadržaja radne memorije te tako ubrzava razmjenu podataka između procesora i radne memorije. Građa i uporaba brze priručne memorije zavisi o njezinoj namjeni i proizvođaču, a sastoji se od vrlo brze memorije višestruko manjeg kapaciteta od radne memorije i složenog upravljačkog sklopa.

Kod nekih procesora dio brze priručne memorije ugrađen je na istu pločicu poluvodiča na kojoj je i sam smješten što dodatno ubrzava rad. Zbog tehnoloških ograničenja i visoke cijene ugrađena brza priručna memorija manjeg je kapaciteta od zasebne brze priručne memorije.

Brza priručna memorija smještena na istu pločicu poluvodiča s mikroprocesorom naziva se primarna brza priručna memorija ili L1 (engl.primary cache, Level 1 cache) i kapacite-ta je od 1 do 128 KB.

Zasebna brza priručna memorija koja se nalazi izvan procesora naziva se sekundarna brza priručna memorija ili L2 (engl. second level cache, Level 2 cache) i kapaciteta je od 128 KB do 1 MB. Tu memoriju treba razlikovati od radne memorije računala, a bitna je razlika da je L2 memorija mnogo brža, skuplja i manjeg kapaciteta od radne memorije. Istodobno ona je jeftinija i sporija od L1 memorije pa je na neki način kompromis između cijene i brzine pristupa.

Brza priručna memorija diska (engl. disc cache) ima zadaću ubrzati razmjenu podataka između relativno sporog tvrdog diska i znatno brže radne memorije računala.

Zato brzina brze priručne memorije diska treba biti prilagođena brzini radne memorije i može biti građena od istih komponenti. Upravljačka elektronika smještena je unutar me-hanizma tvrdog diska (točnije unutar sklopa za upravljanje diskom, engl. disc controller), izvan mehanizma tvrdog diska (redovito je dio radne memorije računala) ili oboje.

Načelo djelovanja brze priručne memorije koristi se i u mnogim drugim područjima gdje se brzina prijenosa podataka može ubrzati pohranom u memoriju koja može brže razmjenjivati podatke s okolinom. Tako, primjerice, postoje brze priručne memorije kod mrežnih kartica, pri prijenosu podataka internetom i dr.


1.1.3.2 Kapacitet memorije

Najveća količina podataka koju memorija može pohraniti naziva se kapacitet memorije i najčešće se izražava u bajtovima ili većim jedinicama: KB, MB, GB itd. Te jedinice odgo-varaju ovim vrijednostima:

1 kilobajt = 1 KB = 1.024 bajta

1 megabajt = 1 MB = 1.0242 bajta = 1.048.576 bajta

1 gigabajt = 1 GB = 1.0243 bajta = 1.073.741.824 bajta

1terabajt = 1TB = 1.0244 bajta = 1.099.511.627.776 bajta

U dekadskom brojevnom sustavu oznaka “k” (početno slovo od grčkoga kilo, što znači s tisuću, koji ima tisuću) označava vrijednost 1000 (103). U binarnom brojevnom sustavu “K” označava prvu najbližu vrijednost koju je bilo moguće dobiti eksponiranjem broja 2 (osnova binarnoga brojevnog sustava), a to je 210 = 1024. Obratite pozornost da se rabi veliko slovo “K” (1024) za razliku od dekadskog označavanja gdje se rabi malo slovo “k” (1000).

1.1.3.3 Uređaji za pohranu

Razvojem elektroničkih računala neprekidno raste potreba za pohranom sve veće količi-ne podataka. Medij za pohranu podataka mora se odlikovati sljedećim svojstvima:

• Pohranjeni podaci trebaju što dulje ostati nepromijenjeni i neoštećeni, a da za njihovo održavanje nije potrebno dovoditi energiju.

• Medij za pohranu mora biti jednostavan za rukovanje i mora biti što manjih dimenzija.

• Upis i čitanje podataka trebaju biti što brži, a priključak na računalo što jedno-stavniji.

• Cijena ukupnog sustava za pohranu, koji se sastoji od pogonskog mehanizma i samog medija za pohranu, treba biti što niža. Cijena pohrane obično se izražava u cijeni po bitu pohranjene informacije.

Navedene zahtjeve danas s uspjehom zadovoljavaju tri tehnologije: poluvodička, ma-gnetska i optička. Poluvodička tehnologija odlikuje se najvećom brzinom, ali i najvišom cijenom pa se rabi za pohranu relativno male količine podataka u odnosu na ostale dvije spomenute tehnologije. Poluvodičke memorije opisane su u poglavlju o temeljnog građi računala pa će ovdje biti izostavljene. Magnetski mediji, koji se za pohranu podataka koriste svojstvima magnetskih tvari, najstariji su i danas već potpuno razvijeni mediji. Optička tehnologija, koja se za pohranu podataka koristi svojstvom svjetlosti, mlađa je i još je uvijek u intenzivnom razvoju.

I-23PRO-MIL

1O

snov

e

Magnetski disk

Magnetski disk je okrugla ploča izrađena od nemagnetske tvari (npr. aluminij, staklo ili polimer), presvučena tankim magnetskim slojem. Materijal magnetskog sloja obično je vrsta željeznog oksida. Disk se okreće oko svojeg središta. Iznad diska je magnetska glava koja je prislonjena uz površinu diska ili lebdi iznad nje, a može se pomicati radijalno po disku (prema središtu i od središta). Magnetska glava može pri upisu magnetizirati površinu diska, a pri čitanju registrirati magnetske čestice na površini diska. Podaci su na magnetskom disku zapisani kao niz magnetiziranih čestica smještenih u koncentričnim krugovima u magnetskom sloju diska.

Dobra svojstva magnetskih diskova su veliki kapacitet, dobra postojanost podataka i brzi pristup bilo kojem podatku na disku. Loša svojstva magnetskih diskova su osjetlji-vost na elektromagnetsko polje i nečistoće te ograničenje maksimalne gustoće podataka.

Tvrdi disk

Tvrdi magnetski diskovi (engl. hard disk) obično su građeni u obliku aluminijskih diskova presvučenih magnetskom tvari. Na istu osovinu, jedan iznad drugoga, smješteno je nekoliko diskova. Za svaki disk postoje po dvije magnetske glave (za svaku stranu diska po jedna), koje su učvršćene u jedan sklop i pomiču se zajedno i istodobno. Sve zajedno smješteno je u zatvoreno kućište, tako da diskovi nisu vidljivi korisniku. Kapacitet suvre-menih tvrdih diskova je od 100 GB do 2 TB. Pogonski mehanizmi tvrdih diskova (engl. HDD, hard disc drive) izrađuju se najčešće kao uređaji za unutarnju ugradnju u računala.

Svaki je magnetski disk prije prve uporabe potrebno formatirati kako bi se priredio za rad na određenoj vrsti računala i operacijskog sustava. Postupkom formatiranja na disk se za-pisuju posebni podaci koji određuju njegovo logičko ustrojstvo. Taj se postupak u načelu provodi samo jedanput, dok na disku još nema podataka. Zbog složenosti postupka tvrdi se diskovi formatiraju kod isporučitelja diska ili računala i korisnik dobiva formatiran disk spreman za rad.

VAŽNO: Postupkom formatiranja brišu se svi postojeći podaci na disku i disk postaje potpuno prazan!!! Ako se taj postupak provede s diskovima na kojima ima podataka, svi će podaci biti nepovratno izgubljeni!

Pogonski mehanizmi tvrdih diskova (engl. hard disc drive, HDD) izrađuju se u načelu kao uređaji za ugradnju u unutrašnjost računala. Postoje, međutim, izvedbe tvrdih disko-va koji se mogu jednostavno izvana priključivati na računalo. Postoje dvije izvedbe. Jedna je izvedba s ladicom u koju je ugrađen tvrdi disk i koja se može jednostavno umetati i vaditi iz računala. Pritom se umeće i vadi tvrdi disk s kućištem i cjelokupnim pogonskim mehanizmom, a u računalu je ugrađeno ležište u koje se umeće ladica. Nezgodna strana takvog rješenja jest da se disk može umetnuti samo u računalo koje ima ležište za upravo takvu ladicu. Druga i danas popularnija je izvedba zasebno kućište u koje je ugrađen tvr-di disk i koje se posredstvom USB sabirnice i odgovarajućeg kabela spaja s računalom.


Nakon određenog razdoblja uporabe uputno je disk defragmentirati. Riječ je o postupku kojim se može znatno ubrzati čitanje podataka s tvrdog diska. Podaci se spremaju na disk tako da se nastoje iskoristi sva slobodna mjesta na disku. Zbog toga se podaci često podi-jele u dijelove koji se smjeste na područja diska gdje ima dovoljno slobodnog prostora. Za čitanje tako raštrkanih podataka računalu treba više vremena nego da su podaci pohra-njeni kao cjelina na jednom mjestu na tvrdom disku. Postupkom defragmentacije raštr-kani podaci prikupljaju se u cjelinu i smještaju na jedno mjesto na disku. To se provodi redom za sve cjeline podataka pa su nakon defragmentiranja podaci pohranjeni mnogo povoljnije s obzirom na brzinu čitanja. Defragmentacijom se ne mijenja sadržaj tvrdog diska nego samo način na koji su podaci raspoređeni na disku. S gledišta korisnika postu-pak defragmentacije provodi se vrlo jednostavno pokretanjem odgovarajuće naredbe.

Tehnologija izrade tvrdih diskova toliko je usavršena da je pouzdanost suvremenih dis-kova približno milijun MTBF, što je više od 100 godina neprekidnog rada. Jedinica MTBF (engl. mean time between failure) jest iznos sati koji u prosjeku protekne između dva kvara. Katkad se kao mjera pouzdanosti upotrebljava jedinica FPMH (engl. failure per million hours), tj. očekivani broj kvarova u milijun sati rada.

Kvaliteta tvrdog diska ocjenjuje se na temelju više značajki. Važnije su ove:• Kapacitet diska najveća je količina podataka koja se može pohraniti na disk.

Kapacitet suvremenih tvrdih diskova je od 100 GB do više od 2 TB.• Vrijeme čekanja na sektor (engl. latency, rotational latency) prosječno je vri-

jeme potrebno da pred glavu koja se već nalazi na dobrom tragu dođe željeni sektor. Obično se izražava kao prosječno vrijeme čekanja, a to je zapravo vrijeme potrebno da se disk okrene za pola kruga. Moguće ga je izračunati ako se zna brzina okretanja diska. Kod suvremenih tvrdih diskova iznosi nekoliko ms.

• Vrijeme traženja (engl. seek time) jest vrijeme potrebno glavi da se postavi na traženi trag. Kako je to vrijeme zavisno o relativnom položaju glave prema tra-ženom tragu, obično se navodi vrijeme potrebno da glava iz početnog položaja dođe na srednji trag diska.

Slika 1.18. Načelna građa tvrdog magnetskog diska

I-25PRO-MIL

1O

snov

e

Brzina razmjene podataka (engl. external transfer rate, external data rate, data transfer rate, DTR) najveća je brzina kojom je moguće izmjenjivati podatke između tvrdog diska i računala. Mjeri se u MB u sekundi (engl. MBps) i kod suvremenih diskova je od 20 MBps do više od 100 MBps.

Disk se spaja s računalom posredstvom sučelja (engl. disk interface). Sučelje osigurava točnu i brzu razmjenu podataka između pogonskog mehanizma tvrdog diska i računala. Bilo bi uzaludno u računalo ugraditi disk velikoga kapaciteta i kratkog vremena pristupa ako bi sučelje sporo razmjenjivalo podatke s računalom. Brzina razmjene podataka tvr-dog diska i računala uvelike određuje brzinu cijelog računala pa je važno ostvariti brzu i pouzdanu vezu. Iako je kod nekih ovdje spomenutih sučelja zapravo riječ o sabirnici (npr. USB ili ATA), u ovom ćemo ih odjeljku zvati jedinstvenim nazivom: sučelje. Kod većine suvremenih računala diskovi su s računalom povezani ATA ili SATA sučeljem.

ATA (engl. parallel advanced technology attachment, parallel ATA, PATA) je sučelje (norma) za paralelnu razmjenu podataka između tvrdog diska i računala. Postoji mnogo inačica ATA norme, a kod suvremenih računala uglavnom se rabe inačice ATA/ 100 i ATA/133. Osim tvrdih diskova, novije inačice ATA sučelja omogućuju spajanje i ostalih uređaja, npr. CDROM i Iomega Zip pogonskih mehanizama.

Sva upravljačka elektronika tvrdog diska kod ATA norme smještena je na pogonski me-hanizam. Sučelje između diska i računala sastoji se od jednostavnog i jeftinog digitalnog sklopa i spojnog kabela koji prenosi samo digitalne signale. Sklop ATA sučelja često se ugrađuje na matičnu ploču računala pa se ugradnja tvrdog diska svodi na priključenje diska spojnim kabelom s matičnom pločom. Na jedan te isti priključni kabel mogu se pri-ključiti dva tvrda magnetska diska (ulančiti, engl. daisy chain), pri čemu je jedan nadređe-ni (engl. master), a drugi podređeni (engl. slave). Ukupna cijena, računajući disk i sučelje niža je nego kod bilo koje druge norme, a priključak na računalo je jednostavan. Sve je to razlog velike popularnosti i široke uporabe ATA norme.

SATA (engl. serial advanced technology attachment, serial ATA, SATA) je sučelje (norma) za serijsku razmjenu podataka između tvrdog diska i računala koju je predložila tvrtka Intel. Diskovi su građeni slično kao i ATA diskovi, samo im je sučelje prema računalu različito. Moguće je priključiti više diskova, svaki na zasebni upravljački sklop zasebnim kabelom. Jedna od prednosti spajanja zasebnim kabelom i upravljačkim sklopom jest mo-gućnost rada svakog diska s punom brzinom razmjene podataka s računalom (za razliku od ATA sučelja kod koga diskovi dijele isto sučelje). Diskovi se povezuju kablovima sa 7 vodiča čija dozvoljena maksimalna dužina iznosi 1 metar. Tanji i duži kabel znatno olak-šava povezivanje diskova, posebice kad ih je u računalu više. Uz to, naponske razine bitno su manje nego kod ATA sučelja što poboljšava pouzdanost i smanjuje smetnje i utrošak energije. Diskove je moguće mijenjati i u radu (engl. hot swapping), a SATA podržava “uključi i radi” (engl. plug and play, PnP) tehnologiju.

Neprekidno povećanje brzine rada računala dovelo je do nesrazmjera između brzine rada središnje jedinice za obradu (engl. CPU) i tvrdog magnetskog diska. Tvrdi disk, čiji rad zahtijeva gibanje mehaničkih dijelova, nije u stanju brzinom slijediti rad ostalih, u potpunosti poluvodičkih, dijelova računala. Drugi veliki nedostatak je relativno niska


pouzdanost tvrdog diska u odnosu prema ostalim dijelovima računala pa se smatra da je tvrdi disk najnepouzdaniji dio računala. Navedeni nedostaci tvrdog diska osobito su izraženi kod lokalnih mreža, kod kojih je tvrdi disk ključna komponenta glede potrebnog kapaciteta, brzine rada i pouzdanosti. Potencijalna opasnost gubitka podataka pri kvaru tvrdog diska nagnala je korisnike mreža da potraže bolje i sigurnije rješenje.

Niz tvrdih diskova (engl. RAID, redundant arrays of inexpensive disks) je sustav koji po-vezuje i objedinjuje više tvrdih diskova čineći tako cjelinu koja se prema računalu ponaša jednako kao i jedan jedini disk velikoga kapaciteta i velike brzine rada. U odnosu prema odgovarajućem jednom tvrdom disku jednakog kapaciteta, niz tvrdih diskova ima veću brzinu, veću otpornost na pogreške i nižu cijenu. Osnovne prednosti niza tvrdih diskova jesu raspoloživost podataka (engl. data availability) i tolerancija na pogreške (engl. fault tolerance). Raspoloživost podataka postiže se povećanjem brzine rada niza tvrdih diskova u odnosu prema svakom pojedinačno ugrađenom disku. Povećanje brzine rada postignu-to je istodobnim upisivanjem i čitanjem podataka s više diskova.

Osnovno načelo rada niza tvrdih diskova jest raspodjela podataka na diskove (engl. stri-ping), a sastoji se od istodobnog i usporednog upisa podataka na više diskova. Glede na-čina raspodjele podataka i mogućnosti naknadne obnove podataka, nizovi tvrdih diskova svrstani su u skupine nazvane RAID 0 do RAID 5.

NAS

Naglim širenjem računalnih mreža javila se potreba za uređajem za pohranu podata-ka koji bi bio zajednički za pojedinu lokalnu mrežu. Takav uređaj naziva se NAS (engl. network-attached storage). Riječ je o samostalnom uređaju koji se priključuje na mrežu i dostupan je svakom sudioniku mreže. NAS je zapravo posebna vrsta računala s ugrađe-nim tvrdim diskovima velikog kapaciteta. Takvo računalo nema tipkovnicu niti priključak za monitor, a ugrađen je i poseban operacijski sustav s odgovarajućim aplikacijama. Glavna zadaća NAS-a je omogućiti pohranu i dobavu podataka svojih tvrdih disko-va svim sudionicima mreže. Ponekad osim ove glavne namjene NAS uređaji mogu poslužiti i kao uređaji za pričuvnu pohranu podatka, poslužiteljska računa-la za usluge elektroničke pošte, web stra-nica i dr. Glavna prednost uporabe NAS uređaja u mreži u odnosu na pohranu podataka na poslužiteljskom računalu je rasterećenje poslužiteljskog računala jer se sve radnje pohrane i dobave datoteka odvijaju posredstvom NAS uređaja, a ne poslužiteljskog računala.

Slika 1.19. NAS

I-27PRO-MIL

1O

snov

e

Magnetska vrpca

Poput magnetskih diskova i magnetske vrpce za svoje djelovanje koriste fizikalna svojstva magnetskog polja. Sve vrste magnetskih vrpci u načelu rade na isti način. Uska i dugač-ka vrpca putuje ispred glava za upisivanje, čitanje i brisanje. Magnetskim poljem glave upisuju, brišu ili čitaju podatke s magnetske vrpce. Magnetska vrpca izrađena je od uske polimerne savitljive vrpce na koju je nanijet magnetski sloj. Magnetski sloj izrađuje se od raznih magnetskih materijala od kojih su najčešći željezni oksidi i oksidi kroma. Na magnetski sloj nanijet je zaštitni završni sloj koji smanjuje trenje vrpce s glavom i čuva magnetski sloj od mehaničkih oštećenja.

Tijekom upisivanja podataka vrpca putuje ispred magnetske glave i podaci se upisuju jedan iza drugoga. Novi se podaci mogu dodati samo na kraju već postojećih podataka. Zapis kod kojega se podaci nižu jedan iza drugoga i kod kojeg je za pristup do zadnjeg podatka potrebno pročitati (ili barem proći) sve prethodne podatke naziva se sekvenci-jalni zapis. Ako se magnetska glava za čitanje nalazi na početku vrpce, a treba pročitati podatak s kraja vrpce, potrebno je premotati vrpcu do željenog mjesta. Prematanje vrpce s početka na kraj traje približno jednu minutu, što je u svijetu računala vrlo dugo razdo-blje. Sekvencijalni zapis je karakteristično i neodvojivo svojstvo magnetskih vrpci.

Najčešća primjena magnetskih vrpci je pričuvna pohrana podataka (engl. backup). Važni podaci se jednom dnevno, tjedno ili godišnje upisuju na magnetsku vrpcu koja se zatim odlaže na sigurno mjesto. Ako dođe do kvara na računalu i oštećenja podataka na ostalim medijima pohrane, npr. tvrdom disku, podaci se ponovo čitaju s vrpci. Postupak sigurnosne pohrane obvezan je postupak kod svih profesionalnih sustava za obradu podataka.

Glavna prednost magnetskih vrpci u odnosu prema drugim medijima za pohranu je veli-ki kapacitet, niska cijena i dobro razvijena tehnologija proizvodnje. Osnovni nedostatak magnetskih vrpci je sekvencijalnost zapisa. Kod osobnih računala magnetske vrpce rabe se malokad, već se za pričuvnu pohranu podataka rabe optički diskovi.

Slika 1.20. Magnetska vrpca


Magnetska kartica

Magnetske kartice (engl. magnetic card) služe za pohranu male količine podataka. Trebaju imati posebna svojstva: nisku cijenu, male dimenzije, pouzdanost i jednostav-nu uporabu. Tipični primjer magnetskih kartica su, primjerice, zdravstvene iskaznice i kreditne kartice. Na njih je nanesen magnetski sloj s kapacitetom pohrane podataka od nekoliko KB. Taj se magnetski sloj dobro vidi na poleđini kartice kao tamna vrpca po cijeloj dužini kartice. Na taj sloj podaci se upisuju i s njega čitaju slično kao s magnetske vrpce. Korisnik kartice ne upisuje niti čita podatke, već su podaci namijenjeni onom tko pruža uslugu korisniku: trgovini, knjižnici, zdravstvenoj ustanovi itd.

Optički disk

Načelo djelovanja optičkih diskova temelji se na fizikalnim svojstvima svjetlosti. Kao izvor svjetlosti pri upisu i čitanju podataka na optičkim diskovima rabi se laser. Laser ima mogućnost stvaranja vrlo uskog snopa svjetlosti. Za upis podataka rabi se više različitih postupaka, npr.: lijevanje u kalupima, izobličenje podloge laserskom zrakom te kombi-nacija optičkoga i magnetskog upisa. Za čitanje se rabi svojstvo odbijanja ili refleksije laserske zrake od površine optičkoga diska. Različiti faktori odbijanja svjetla tumače se kao različite informacije logičkih “0” i “1”.

Ravna površina na kojoj nisu upisivani podaci odbija upadnu lasersku zraku u paralel-nom snopu. Površina na kojoj su neravnine nastale upisom podataka, raspršuje upadnu lasersku zraku. Mjerenjem količine odbijene svjetlosti moguće je razlučiti od kakve se površine zraka odbila te tako čitati logičke “0” i “1”.

CD-ROM

CD-ROM su početna slova engleskog naziva compact disc read only memory, što bi se moglo prevesti kao: memorija za iščitavanje u obliku kompaktnog diska.

CD-ROM-ovi isporučuju se s upisanim podacima koje korisnik ne može ni mijenjati ni brisati. Primjena CD-ROM-a zato je ograničena na distribuciju računalnih programa i podataka pa se često CD-ROM-ovi nazivaju i bibliotekama. Tako se, na primjer, mogu

Slika 1.21. Magnetska kartica

I-29PRO-MIL

1O

snov

e

nabaviti CD-ROM-ovi na kojima je upisana enciklopedija, rječnik ili neki skup podataka određenog područja, baze podataka iz različitih područja itd. CD-ROM-ovi proizvode se postupkom lijevanja polimera u alatima, u velikim serijama, što bitno pojeftinjuje pojedini primjerak. Kapacitet CD-ROM-a je 650 MB ili 700 MB, a promjer 120 mm. Dimenzije i format zapisa na CD-ROM-u su normirani pa se diskovi mogu izmjenjivati između pogonskih mehanizama različitih proizvođača. Podaci su na CD-ROM snimljeni samo s jedne strane i to u neprekinutoj spirali od središta prema rubu diska. Prednosti CD-ROM-ova su niska cijena, velik kapacitet, normirani format zapisa i dugotrajnost upisanih podataka. Nedostatak je nemogućnost promjene tvornički upisanih podata-ka i nemogućnost upisa novih podataka te znatno manja brzina čitanja od magnetskih diskova.

CD-R

Posebna vrsta optičkih diskova jesu zapisivi diskovi, tzv. CD-R (engl. compact disk recordable). CD-R je istih dimenzija i slične građe kao CD-ROM, a isporučuje se prazan (bez podataka). S pomoću odgovarajućega pogonskog mehanizma korisnik može upisati podatke na prazan disk. Podaci se upisuju djelovanjem relativno snažne laserske zrake na površinu optičkoga diska, pri čemu se površina zagrijava i mijenja svojstvo refleksnog sloja. Postupak je nepovratan, tj. jednom upisane podatke nije moguće naknadno brisati ni mijenjati. Disk s upisanim podacima jednakog je formata kao i CD-ROM i moguće ga je čitati na bilo kojemu CD-ROM pogonskom mehanizmu. Cijena praznog diska CD-R višestruko je veća od proizvodne cijene CD-ROM-a, a postupak upisa podataka relativ-no dugotrajan (u odnosu na vrijeme izrade CD-ROM-a), pa je njihova primjena ogra-ničena na tri glavna područja: izradu prototipova CD-ROM-ova radi provjere sadržaja i promidžbe novih diskova, izdavanje CD-ROM-ova ograničene naklade (od 20 do 100 diskova) te za pričuvne kopije.

CD-RW

CD-RW je naziv za diskove na koje je moguće snimati i s njih brisati podatke. Taj je po-stupak moguće ponoviti mnogo puta pa su pogodni za pohranu velike količine podataka koje ne treba dulje čuvati i koji se češće mijenjaju. Prazan CD-RW višestruko je skuplji od CD-R-a pa se rabi malokad. Moguće ga je čitati u uobičajenom pogonskom mehanizmu za CD-ROM-ove.

DVD

DVD (engl. digital versatile disc, digital video disc) su posebna vrsta optičkih diskova velikog kapaciteta. Vanjske dimenzije DVD-a jednake su dimenzijama CD-ROM-a, ali su ostala obilježja bitno promijenjena kako bi se povećao kapacitet. Ponajprije, smanjene su dimenzije površina za zapis logičkih “0” i “1” tako da ih na istu površinu na DVD stane više nego na CD-ROM. Nadalje, umjesto jednog, DVD može imati dva sloja podataka i zapis s obiju strana. Najveći mogući kapacitet DVD-a je 17 GB (dvostrani disk s dva sloja), što je bitno više od CD-ROM-a. Jednostrani DVD s jednim slojem ima kapacitet 4,38 GB, a moguće su i različite kombinacije jednoslojni-dvoslojni, jednostrani-dvostra-ni disk. Danas se računalni programi isporučuju na DVD-ovima. DVD se uz ostalo rabi


za pohranu igranih filmova, čija je trajnost i kvaliteta reprodukcije mnogo bolja nego s magnetskih vrpci (videokaseta).

Postoje izvedbe DVD-a koji se kupuju prazni i na koje korisnik može upisivati podatke. Tako je, primjerice, na DVD s oznakom DVD-R i DVD+R moguće podatke zapisati samo jednom (kao na CD-R), a na diskove s oznakom DVD-RW i DVD+RW podatke je moguće pisati i brisati više puta.

Pogonski mehanizmi optičkih diskova razlikuju se po mogućnostima i cijeni. Tako, primjerice, postoje pogonski mehanizmi koji mogu samo čitati CD-ROM-ove, ali i takvi koji mogu čitati i upisivati na sve ovdje spomenute vrste optičkih diskova. Uz to pogonski mehanizmi razlikuju se i prema brzini kojom mogu čitati i upisivati podatke na optičke diskove.

Blu-ray

Blu-ray disk (ili skraćeno BD) je optički disk koji ima kapacitet 50 GB (podatak za dvo-slojni disk) pa može pohraniti oko deset puta više podataka od jednoslojnog DVD diska. Istih je dimenzija kao CD i DVD diskovi, ali se ne može čitati u CD/DVD pogonskim mehanizmima. Blu-ray disk rabi laser kraće valne duljine (plavo-ljubičasta boja) od CD i DVD diskova (crvena boja) pa se može fokusirati na manju površinu i zato pohraniti više podataka na istu površinu diska. Kapacitet Blu-ray diska je dovoljan za pohranu igranih filmova televizijske slike visoke definicije (engl. high-definition video, HD TV). Za ilustra-ciju kapaciteta Blu-ray diska može poslužiti podataka da na njega stane približno 25.000 fotografija snimljenih digitalnim fotoaparatom osrednje razlučivosti ! Većina ljudi cijelog života ne snimi toliko fotografija.

Blu-ray diskovi na koje se može jednokratno snimiti podatke imanju oznaku BD-R, a diskovi na koje se može višekratno zapisivati i brisati podatke oznaku BD-RE.

Usporedba uređaja za pohranu

Kapacitet (od većeg prema manjem): • tvrdi disk • optički disk • magnetska vrpca• magnetska kartica.

Brzina pristupa podacima (od bržeg prema sporijem):

• tvrdi disk• optički disk• magnetska kartica, magnetska vrpca.

Slika 1.22. Optički diskovi

I-31PRO-MIL

1O

snov

e

Namjena:• tvrdi disk: radna memorija, pohrana programa i podataka koji se relativno često rabe• optički disk: distribucija podataka i računalnih programa, pričuvna pohrana

mnogo podataka• magnetska vrpca: pričuvna pohrana mnogo podataka• magnetska kartica: praktična prijenosna pohrana male količine podataka koji se

malokad mijenjaju.

Online pohrana podataka

Internet je omogućio pohranu podataka u načelu na bilo kojem računalu ili uređaju spo-jenom na internet. Pojedine tvrtke nude uslugu pohrane podataka na svojim računalima i medijima za pohranu uz određenu naknadu (engl. file hosting service, online file storage service, online media center). Tvrtka se brine za sigurnost pohranjenih podataka i održa-vanje sustava. Korisnik koji pohrani podatke posredstvom interneta na takav sustav ne zna gdje su fizički podaci smješteni niti mu je to važno. Važno mu je da su podaci sigurni i da podacima može pristupiti s bilo kojeg računala koje ima pristup internetu. Korisnik ne mora brinuti o održavanju i zaštiti sustava niti o pričuvnim kopijama. Sve to za njega obavlja pružatelj usluge.

1.1.4 Ulazni i izlazni uređaji

1.1.4.1 Ulazni uređaji

Ulazni uređaji računala jesu svi oni koji omogućuju unos podataka ili programa iz okoline u računalo. Podaci u okolini računala, npr. zvuk, slika, pokret, temperatura itd. gotovo uvijek su u nepogodnom obliku za izravan unos u računalo. Te podatke treba prikladnim pretvornicima (senzorima) i njima prigrađenim sklopovima pretvoriti u oblik električnih veličina prihvatljivih računalu. U tom smislu temeljna zadaća ulaznih uređaja je djelotvorna i jeftina pretvorba podataka iz okoline u oblik prihvatljiv računalu.

Tipkovnica

Tipkovnica (engl. keyboard) jedan je od najstarijih i najčešćih ulaznih uređaja raču-nala. Posebno je pogodna i za sada gotovo nezamjenjiva za unos teksta. Sastoji se od označenih tipaka koje su mehanički vezane za pripadne sklopke. Svakoj tipki pripada po jedna sklopka. Pritiskom na neku od tipki ostvaruje se električni kontakt. Zatvaranjem kontakata zatvara se električni krug koji dovodi napon na odgovarajuće nožice ugrađe-nog sklopa. Sklop na temelju primljenih napona (a ovi ovise o pritisnutoj tipki) stvara prikladne električne impulse i prosljeđuje ih računalu. Tipkovnica je spojena s računa-lom savitljivim priključnim kabelom i to na priključnicu za tipkovnicu koja se nalazi sa stražnje strane računala ili na USB sabirnicu. Postoje i bežične tipkovnice koje podatke s računalom razmjenjuju posredstvom radiovalova.


Miš

Miš (engl. mouse) je pokazna naprava koja služi za pomicanje kazala (pokazivača) i davanje naredbi računalu pritiskom jedne od tipki miša. Miš je povezan s računalom pomoću spojnog kabela ili bežično. Pomicanjem miša po podlozi obično se pomiče kazalo (pokazivač, engl. pointer) na zaslonu monitora, a pritiskom na jednu od tipaka na gornjem dijelu miša računalu se daje određena naredba. Miš nije pogodan za unos teksta, već je namijenjen crtanju ili pomicanju kazala po zaslonu monitora. Upravljanje nekim programom mišem svodi se na postavljanje kazala na jednu od ponuđenih mogućnosti na zaslonu monitora i zatim izborom te mogućnosti pritiskom na tipku miša. Za razliku od tipkovnice, mišem se može rukovati bez posebne izvježbanosti.

Grafička ploča

Izrada crteža s pomoću računala jedno je od važnih područja njegove primjene, a najpo-godniji ulazni uređaj za tu namjenu je grafička ploča (engl. tablet, digitizing tablet).

Grafičke ploče za uporabu sa stolnim računalima sastoje se od radne plohe uobičajenih dimenzija 30 x 30 cm i debljine oko 1 cm i pokaznog uređaja u obliku miša ili olovke. Dio radne plohe (npr. 15 x 15 cm), odnosno splet vodiča smješten ispod tog dijela radne plohe, osjetljiv je na pokaznu napravu i u stanju je registrirati njen položaj. Pomicanje pokaznog uređaja po površini ploče prenosi se spojnim kabelom u računalo te tako nastaje crtež pohranjen u računalu.

Slika 1.23. Grafička ploča

Pomična kuglica (engl. trackball)

Pomična kuglica (engl. trackball) djeluje na sličnom načelu kao i miš, a izgleda kao nao-pako okrenuti miš. Kućište miruje na podlozi. S gornje strane kućišta proviruje kuglica koju je moguće okretati prstima, a uz rub kućišta nalazi se nekoliko tipki. Korisnik polaže ruku na kućište i prstima okreće kuglicu. Dodatne naredbe moguće je ostvariti pritiskom na jednu od nekoliko tipki (jedna, dvije ili tri) smještenih uz rub kućišta. Primjenjuje se

I-33PRO-MIL

1O

snov

e

za iste poslove kao i miš. Pomičnu kuglicu nije potrebno pomicati po podlozi pa zato pomična kuglica zahtijeva znatno manju radnu površinu od miša, što joj je i glavna pred-nost. Dodatna prednost je bolji nadzor pokreta kuglice nego kod miša. Najčešća uporaba pomične kuglice je uz CAD programe pri izradi crteža.

Slika 1.24. Pomična kuglica

Palica

Palica (engl. joystick) pokazna je naprava koja služi za pomicanje kazala ili nekih drugih objekata na zaslonu monitora i davanje naredbi računalu pritiskom jedne od tipki palice.

Palica se sastoji od kućišta koje miruje na podlozi i palice koja izlazi uspravno iz kućišta. Korisnik drži palicu u ruci i naginje je u smjeru lijevo-desno i naprijed-natrag. Na vrhu palice je tipka koja na pritisak daje računalu naredbu. Pokreti palice pretvaraju se u električ-ne impulse i priključnim kabelom pre-nose računalu. Jednostavnije i jeftinije palice rabe se uglavnom za računalne igre, dok su kvalitetnije i skuplje palice namijenjene uporabi u područjima gdje cijena nije presudna, npr. u vojnoj industriji.

Slika 1.25. Palica


Zaslon osjetljiv na dodir

Zaslon osjetljiv na dodir (engl. touch screen) jest zaslon monitora koji ima sposobnost otkriti mjesto na kojemu je dodirnut. Podaci o mjestu dodira rabe se zatim za iste namjene kao i miš. Zaslon je dovoljno dotaknu-ti prstom na željenu mjestu da bi se stvorili električni impulsi koji odgova-raju položaju dodirnutog mjesta.

Zbog jednostavnosti uporabe i po-uzdanosti, zaslon osjetljiv na dodir prikladan je za javne informacijske su-stave (npr. banke, kolodvori, turističke informacije, informacijski kiosci, internet kiosci i sl.). Zaslon osjetljiv na dodir primjenjuje se i kod ručnih ra-čunala. Zbog malog zaslona, umjesto prstima, kod ručnih računala zaslon se dodiruje prikladnim štapićem.

Osjetilna ploha

Kod prijenosnih računala miš je nepraktičan, posebice kad se računalo rabi na putovanju, primjerice u vlaku ili zrakoplovu. Zbog toga većina prijenosnih računala opremljena je drugačijom vrstom pokaznih uređaja. Većina prijenosnih računala rabi osjetilnu plohu (engl. touchpad, trackpad) kao pokazni uređaj. Osjetilna ploha je ploha približne veličine 60 mm x 20 mm smještena ispred tipkovnice. Korisnik lagano dodiruje i prstima klizi po osjetilnoj plohi i tako pomiče kazalo na zaslonu monitora. Uz osjetilnu plohu nalaze se dvije ili više tipki koje imaju istu funkciju kao tipke miša.

Slika 1.26. Zaslon osjetljiv na dodir

Slika 1.27. Osjetilna ploha prijenosnog računala

I-35PRO-MIL

1O

snov

e

Skener

Skener (engl. scanner) jest ulazni uređaj računala namijenjen izravnom unosu crteža i slika s papira u računalo. Za razliku od miša i grafičke ploče skener ne zahtijeva pre-crtavanje crteža, već je u stanju crtež izravno pretvoriti u električne veličine prihvatljive računalu.

Načelo djelovanja skenera temelji se na pretvorbi svjetlosti odbijene od slike u električne veličine. Slika koja se želi unijeti u računalo osvjetljava se ugrađenim izvorom svjetlosti. Zrake svjetlosti odbijene od površine slike usmjeravaju se sustavom leća i ogledala osje-tilima (senzorima) za pretvorbu svjetlosti u električnu struju. Osjetilo ili senzor pretvara svjetlost u električnu struju, i to obično tako da je iznos struje proporcionalan jakosti svjetlosti. Osjetila su uglavnom integrirani poluvodički sklopovi osjetljivi na svjetlost, tipa CCD (engl. charge coupled devices). Slika se dijeli u točke, pri čemu je svaka od toča-ka predočena jakošću električne struje koja odgovara intenzitetu odbijene zrake svjetlo-sti. Takav postupak očitavanja, pri čemu se slika dijeli u niz točaka koje se očitavaju u vre-menskom slijedu, zove se skeniranje. Slika je to vjernije prenesena što ima više točaka na jedinici površine osjetila, tj. što je veća razlučivost (rezolucija, engl. resolution) skenera.

Razlučivost skenera mjeri se brojem točaka po jedinici dužine (točaka po palcu, engl. dpi, dots per inch).

Stolni skeneri (plošni skener, engl. flatbed scanner) sastoje se od kućišta čije su dimen-zije prilagođene veličini papira koji se želi skenirati i mehanizma smještenog unutar kućišta. Na gornjoj strani kućišta skenera nalazi se prozirno staklo na koje se, licem prema dolje, polaže slika koju se želi skenirati. U unutrašnjosti kućišta skenera nalazi se izvor svjetlosti, sustav leća i osjetila odbijene svjetlosti. Slika se očitava tako da se sklop svjetiljke, leća i osjetila giba s donje strane stakla cijelom duljinom slike koja se očitava. Stolni skeneri odlikuju se relativno dobrom kvalitetom, prihvatljivom cijenom, dobrom razlučivošću i jednostavnim rukovanjem. Danas su najrasprostranjenija vrsta skenera, a s računalom se uglavnom povezuju USB sabirnicom.

Slika 1.28. Stolni skener


Digitalni fotoaparat

Digitalni fotoaparat umjesto filma ima osjetilo svjetlosti. Rukovanje digitalnim fotoapa-ratom vrlo je slično rukovanju običnim fotografskim aparatom. Korisnik tražilom bira prizor koji želi snimiti te, namjestivši parametre snimanja, pritišće okidač. Prizor se projicira na osjetilo svjetlosti gdje se pretvara u električne veličine. Na digitalnim foto-aparatima snimljenu sliku moguće je vidjeti na ugrađenom LCD zaslonu (engl. display) na samom fotoaparatu. Nakon prijenosa slike u računalo, slika se može uređivati. Neki modeli digitalnih fotoaparata mogu se povezati izravno s pisačem i tako bez posredova-nja računala otisnuti sliku.

Jednom od glavnih prednosti digitalnoga fotoaparata smatra se zaštita okoliša jer se ne rabi film i postupak kemijskog razvijanja. Osim toga, otpada trošak nabave filma i izrade fotografija te tako ukupna cijena uporabe za mnogo snimaka može biti manja nego za klasične fotografije. Izravan unos slika u računalo daljnja je prednost uporabe digitalnoga fotoaparata.

Čitalo crtičnog koda

Jedno od važnih područja primjene računala je automatsko raspoznavanje. Automatsko raspoznavanje omogućuje izravan, brz i praktički nepogrešiv unos podataka o obilje-ženom objektu u računalo. Ti objekti mogu biti proizvodi, roba na skladištu, ljudi itd. Najbolji primjer djelotvorne primjene je očitavanje podataka o robi u trgovini (oznaka ili šifra robe). Umjesto ručnog unosa podataka o robi koju je kupac donio na blagajnu, ure-đajem za automatsko raspoznavanje podaci o robi automatski se unose u računalo.

Najčešće rabljena tehnologija automatskog raspoznavanja je tehnologija crtičnoga koda (engl. bar code). Unos crtičnim kodom mnogo je brži i točniji od ručnog unosa.

Objekti se u toj tehnologiji obilježavaju oznakom u obliku debljih i tanjih tamnih crta na svijetloj podlozi. Takva oznaka može sadržavati samo brojke ili brojke i slova. Način prikaza propisan je međunarodnim normama, a svaka od tih normi podrobno opisuje dimenzije i raspored pruga, tolerancije itd.

Slika 1.29. Čitalo crtičnog koda

I-37PRO-MIL

1O

snov

e

Čitalo crtičnoga koda (engl. bar code reader) sastoji se od izvora svjetlosti koji osvjet-ljava crtični kod, osjetila koje pretvara odbijenu zraku u električne impulse, i elektronič-kog sklopa koji te impulse pretvara u oblik prihvatljiv računalu. To je zapravo posebna vrsta skenera. Nekoliko je vrsta čitala crtičnoga koda: u obliku olovke, u obliku pištolja i lasersko čitalo crtičnoga koda. Lasersko čitalo proizvodi se u obliku ručnog pištolja ili kao ugrađeni nepokretni uređaj kojemu je dovoljno približiti crtičnu oznaku. U trgovi-nama je, na primjer, lasersko čitalo često ugrađeno u prodajni pult tako da pri prolasku tekućom vrpcom predmeti prelaze i preko čitala. Pri tome se treba jedino pobrinuti da je crtična oznaka okrenuta prema dolje kako bi bila dostupna ugrađenom čitalu.

Mikrofon

Mikrofon je ulazni uređaj koji ima dvije namjene. Najčešće se rabi za prijenos govora posredstvom interneta. Kod takvih primjena mikrofon je redovito u kompletu sa slušali-cama (engl. headset). Danas se takav komplet najčešće rabi za internetsku telefoniju (naj-poznatija takva usluga je Skype) i međusobnu komunikaciju između dva ili više sudionika posredstvom interneta (brbljanje, čavrljanje, engl. chat). Mikrofon može poslužiti i za snimanje govora. Govor se može pohraniti kao datoteka i naknadno obrađivati, repro-ducirati, poslati elektroničkom poštom i dr. Kod primjene prijenosa ili snimanja govora posredstvom interneta računalo ne mora „razumjeti“ govor, već ga samo na prikladan način treba pohraniti ili prenijeti do odredišta.

Slika 1.30. Mikrofon i slušalice

Druga i mnogo rjeđa primjena mikrofona je za glasovno davanje naredbi računalu ili za diktiranje te kod slijepih i slabovidnih osoba. U oba slučaja računalo mora „razumjeti“ što se kaže i postupiti sukladno rečenom. Npr., ako se kaže „otvori novi dokument“, ra-čunalo mora otvoriti novi dokument u programu u kojem se radi. Pri diktiranju računalo izgovorene riječi mora pretvoriti u oblik u kojem se te riječi mogu prikazati u obliku prihvatljivom programu za obradu teksta. Raspoznavanja govora (engl. speech recogniti-on) složena je zadaća pa su takve primjene mikrofona mnogo rjeđe od prijenosa govora i snimanja.


Digitalna video kamera

Građa digitalnih video kamera slična je građi digitalnog fotoaparata. Ključna razlika je u tome što video kamera mora svake sekunde pohraniti barem 25 sličica kako bi ljudsko oko pri reprodukciji doživjelo prihvatljive pokretne slike. To u usporedbi s digitalnim fotoaparatom zahtijeva mnogo više memorije i mnogo više obrade podataka u istom vre-menu. Raznim postupcima digitalne videokamere nastoje riješiti poteškoće koje nastaju pri tom. Tako primjerice video kamera raznim postupcima sažima video zapis (obično u omjeru 5:1) što u određenoj mjeri smanjuje kvalitetu slike, snima manje od potrebnih 25 sličica pa programski konstruira sličice koje nedostaju itd. CCD pretvornik digitalnih video kamera u načelu je isto građen kao i CCD pretvornik digitalnih fotoaparata. Bolje video kamere imaju tri CCD pretvornika i tri pripadna elektronička sklopa koji obrađuju zasebno svaku od osnovnih boja. Jeftinije video kamere, a takvih je većina, imaju jedan CCD koji se sastoji od tri vrste točkastih pretvornika - svaki za jednu osnovnu boju.

Razlučivost digitalnih video kamera standardne razlučivosti mnogo je manja od razluči-vosti digitalnih fotoaparata i u rasponu je od 460.000 do 680.000 točaka. To je ujedno i broj točkastih osjetila na CCD pretvorniku. Razlog manje razlučivosti je relativno mala razlučivost televizijskih prijemnika na kojima će se reproducirati slika. Zato su danas sve popularnije kamere visoke definicije - HD (engl. high definition) koje podržavaju snima-nje u standardnim rezolucijama 720p i 1080p, a za uživanje u snimkama s takvih kamera, potreban je televizor ili monitor koji podržava visoke rezolucije.

Za mnogo podataka koje treba pohraniti koristi se poluvodička memorija, optički diskovi i čvrsti diskovi.

Treba upozoriti da je to bitno različita vrsta zapisa od one koju snimaju analogne video kamere, primjerice VHS formata. Digitalni zapis može se bez pretvorbe i gubitka po-dataka prenijeti u računalo i obrađivati prikladnim programom. Kod analognog zapisa potrebno je zapis najprije pretvoriti u digitalni pri čemu nužno dolazi do gubitka podata-ka i kvalitete.

Slika 1.31. Digitalna video kamera

I-39PRO-MIL

1O

snov

e

Digitalne video kamere troše mnogo više energije od digitalnih fotoaparata. Zbog toga su njihove baterije veće i mnogo većeg kapaciteta. I tu je riječ o akumulatorima koji se mogu puniti, a jednim punjenjem može se snimati, ovisno o modelu, od 1 do 3 sata.

Zapis video kamere zauzima mnogo memorije pa je za prijenos na tvrdi disk računala u kratkom vremenu potrebno osigurati brzu vezu. Uobičajeno je rabiti FireWire (IEEE-1394) vezu. Kako to nije uobičajena oprema većine prosječnih računala, mora se dogradi-ti naknadno.

Digitalne video kamere imaju brojne prednosti pred analognim. Imaju veću razlučivost pa je i slika oštrija, mnogo su osjetljivije na svjetlo pa mogu snimati pri slabijem osvjetlje-nju, snimljeni materijal može se obrađivati na računalu bez gubitka kvalitete, presnima-vati na digitalni medij bez gubitka kvalitete itd.

Webcam

Pojavom interneta pojavila se posebna, jeftina i prak-tična izvedba videokamera poznata pod nazivom engl. webcam. To je kamera koja se smješta uz računalo i spaja s računalom posredstvom USB sabirnice. Kamera je usmjerena prema korisniku koji sjedi za računalom i pomoću odgovarajućeg programa omogućuje da se dva udaljena sugovornika vide na zaslonu monitora. Razlučivost i kvaliteta slike tih kamera lošija je od kvalitete slike digitalnih fotoaparata ili digitalnih video kamera, ali je dostatna za jednostavnu vizualnu komu-nikaciju. Sama kamera ne može pohraniti sliku već se slike spremaju i obrađuju na računalu. Skuplji modeli kamera mogu se rabiti i za videonadzor.

1.1.4.2 Izlazni uređaji

Izlazni uređaji pretvaraju podatke iz računala u oblik prihvatljiv okolini. Ta okolina mogu biti ljudi, pa su to onda prikazi u vizualnom ili zvučnom obliku, ili strojevi kada su prikazi u obliku električnih veličina, npr. napona ili struje. I u jednom i u drugom primje-ru zadaća je izlaznih naprava brzo, jeftino i djelotvorno pretvaranje digitalnih električnih veličina iz računala u oblik prihvatljiv okolini.

Monitor

Monitor je izlazni uređaj koji podatke iz računala prikazuje na svom zaslonu u čovjeku razumljivu obliku. Prikaz se sastoji od teksta, crteža, razumljivih simbola itd. Osnovni element slike na zaslonu monitora je zaslonska točka (engl. pixel, picture element) koja je po cijeloj površini jednake boje i intenziteta svjetlosti. Zaslonska točka je krug pro-mjera od 0,1 do 0,5 mm ili pravokutnik podjednakih dimenzija. Kakvoća slike monitora

Slika 1.32. Webcam


ponajprije ovisi o broju zaslonskih točaka od kojih je slika sastavljena. Što je više toča-ka na zaslonu monitora, to je slika bolja, a mjera za kakvoću slike u tom smislu zove se razlučivost ili rezolucija. Razlučivost monitora je podatak o najvećem broju zaslonskih točaka koje na zaslonu može prikazati monitor, a izražava se kao umnožak vodoravne i uspravne razlučivosti. Tako, na primjer, monitor razlučivosti 800 x 600 može prikazati najviše 480.000 točaka (800 točaka vodoravno i 600 točaka uspravno). Raspon razlučivo-sti suvremenih monitora kreće se od 800 x 600 pa do 2.560 x 2.048.

Veličina zaslona monitora mjeri se duljinom dijagonale zaslona izraženom u palcima (1 palac = 1 inč = 25,4 mm). Omjer između vodoravne i uspravne stranice monitora najče-šće je 5:4 ili 16:10 pa se iz podatka o duljini dijagonale mogu odrediti dimenzije zaslona.

S obzirom na mogućnost prikaza višebojne slike monitori se dijele na jednobojne (mo-nokromatske) i višebojne (kolor). Jednobojni monitori mogu podatke prikazati samo u jednoj boji na crnoj podlozi (ili crne podatke na jednobojnoj podlozi). Višebojni monitori prikazuju sliku kombinacijom triju osnovnih boja: crvene, zelene i plave (engl. RGB, red, green, blue), pa se zovu RGB monitori. Kombinacijom intenziteta tih triju boja moguće je dobiti bilo koju drugu boju.

Monitor s katodnom cijevi do nedavno su bili najrasprostranjenija vrsta monito-ra. Dobra kakvoća slike, dobra pouzdanost i umjerena cijena glavni su razlozi tome. Nedostaci su mu relativno velike dimenzije i relativno velika potrošnja energije (mnogo veća od LCD monitora).

Monitori s tekućim kristalom (engl. LCD monitor, liquid crystal display monitor) trenut-no su najpopularnija vrsta monitora. Dobili su ime po pokaznom dijelu monitora čije se djelovanje temelji na svojstvima tzv. tekućega kristala. LCD monitori odlikuju se malim dimenzijama i vrlo malom potrošnjom energije.

Za istodobni prikaz računalnih podataka većem broju gledatelja rabe se projektori koji sliče dijaprojektorima, a koji imaju ugrađen LCD zaslon. Ta vrsta monitora omogućuje projekciju prikaza na platno ili zid.

Slika 1.33. LCD monitor (lijevo) i monitor s katodnom cijevi

I-41PRO-MIL

1O

snov

e

Pisač

Podatke iz računala na papir ispisuju izlazni uređaji koji se nazivaju pisači (engl. printer). Suvremeni pisači osim teksta s velikim izborom izgleda znakova (engl. font) mogu otisnu-ti i različite slike.

Višebojni pisači stvaraju višebojnu sliku kombinacijom triju tzv. komplementarnih boja: modrozelene (engl. cyan), ljubičastocrvene (engl. magenta), žute (engl. yelow) i crne (engl. black) ili skraćeno CMY (ili CMYK). Primjenom boja CMY rabi se tzv. suptraktivni postupak kojim se od temeljne boje (bijela) oduzima postotak boja CMY (tri se točke oti-skuju jedna preko druge). Komplementarne boje CMY propuštaju svjetlost svih boja osim osnovnih RGB. Modrozelena propušta sve boje osim crvene, ljubičastocrvena sve boje osim zelene i žuta sve boje osim plave. Otiskivanjem jedne preko druge boje CMY i izbo-rom odgovarajućeg intenziteta može se dobiti dojam svih ostalih boja. Višebojni pisači rabe slične tehnologije kao i jednobojni, uz nužne dodatke za ispis svih triju osnovnih boja i crne boje, što ih čini složenijima. Kakvoća slike u velikoj mjeri ovisi o primijenje-noj tehnologiji, a cijena višebojnih pisača veća je nego jednobojnih. Najrasprostranjeniji pisači u boji su pisači s mlazom tinte.

Pisači s mlazom tinte (engl. ink jet, bubble jet) sliku na papiru stvaraju štrcanjem mlaza tinte. Glava takvog pisača ima sposobnost štrcanja vrlo tankog mlaza tinte u smjeru papira. Na papiru kap tinte osuši se ostavljajući obojenu točku. Dobra svojstva pisača s mlazom tinte jesu bešuman rad i vrlo dobra kakvoća otiska, tek nešto lošija od otiska laserskog pisača. Pisači s mlazom tinte stekli su popularnost zbog mogućnosti relativno jeftinog i kvalitetnog ispisa u boji, pa su danas najpopularnija vrsta pisača. Pri kupnji pi-sača s mlazom tinte treba usmjeriti pozornost na cijenu tinte. Ako je riječ o pisaču u boji, cijena jednog punjenja tinte može stajati jednako kao i jeftiniji pisač.

Laserski pisači (engl. laser printer) najkvalitetnija su vrsta pisača, a načelo svog djelo-vanja naslijedili su od fotokopirnih strojeva. Podaci iz računala dolaze u pogonski sklop laserskog pisača koji je, zbog složenosti upravljanja svim dijelovima, pravo malo računalo. Uski snop laserske zrake i precizno upravljanje omogućuje kakvoću otiska kakvu ne može postići ni jedna druga vrsta pisača. Laserski snop usmjerava se na fotoelektrostatički bu-banj koji se zbog toga električki nabija i privlači obojeni prah. S bubnja prah se prenosi na papir i zagrijavanjem trajno veže s papirom. Visoka kakvoća otiska i relativno pristupač-na cijena razlog su popularnosti laserskih pisača. Boja u prahu, kojom se koristi laserski pisač (engl. toner), nalazi se u posebnom spremniku (engl. toner cartridge) i nakon što se istroši, baca se kompletan spremnik. Jedno pakovanje može otisnuti nekoliko tisuća kopi-ja, a cijena mu nije zanemariva i iznosi od 10% do 20% cijene pisača. Neki od proizvođača uz spremnik za boju vežu i fotoelektrostatički bubanj pa se promjenom boje mijenja i cije-li sklop bubnja, što dodatno povećava cijenu zamjene. Laserski pisači u boji višestruko su skuplji od jednobojnih pa se rabe malokad.

Termički pisač (engl. thermal printer) stvara otisak na posebnom papiru toplinskim dje-lovanjem termičke glave. Papir, na koji djeluju grijači, temperaturno je osjetljiv i na zagri-janim mjestima površina papira prelazi u crnu boju. Pomicanjem papira i zagrijavanjem izabranih grijača stvara se slika na papiru. Dobra svojstva termičkih pisača jesu male di-


menzije, bešuman rad i relativno niska cijena. Glavni nedostaci su potreba za posebnom vrstom papira ili termičke vrpce i mala brzina. Primjenjuju se u uređajima ograničenih dimenzija i težine, npr. u pisačima za izdavanje računa u trgovinama (engl. point ofsale printer, POS printer), kalkulatorima, faksimil-uređajima, prijenosnim pisačima itd.

Matrični ili iglični pisači (engl. dot matrix printer) stvaraju znak sastavljen od toča-ka koje su raspoređene u matrični oblik i ispisuju se s pomoću iglica smještenih u glavi pisača. Broj iglica u glavi određuje najveći broj točaka koje glava može otisnuti u jednom položaju. Što je broj iglica veći, može se postići bolji otisak jer se otisnuti znak sastoji od većeg broja točaka. Matrični pisač ostvaruje otisak udarcem iglica preko obojene vrpce (engl. ribbon). Buka koju pritom proizvodi nipošto nije zanemariva i u prostoriji u kojoj se nalazi može ozbiljno ometati rad. Nakon određenog broja otisaka vrpcu treba zamijeniti. Matrični pisači danas nisu više toliko rasprostranjeni jer su ih zamijenili pisači s mlazom tinte i laserski pisači. Matrični pisači ostali su u uporabi ponajprije za ispis teksta kod kojeg kvaliteta nije bitna.

Crtalo

Crtalo (engl. plotter) izlazni je uređaj namijenjen izradi crteža i nacrta. Sva se crtala te-melje na istom osnovnome načelu: relativnom pomicanju pera za crtanje u odnosu prema mediju na kojemu se crta. Pomak u bilo kojem smjeru ostvaruje se kombinacijom dvaju neovisnih i međusobno okomitih pomaka koji se označuju kao pravac x i y.

Crtalo s nepomičnim papirom (engl. flatbed plotter) sastoji se od nepomičnog postolja i pokretnog pera. Papir na kojemu se želi izraditi crtež učvršćuje se na ploču postolja tako da je nepomično priljubljen uz nju. Iznad tako učvršćenoga i nepomičnog papira kreće se pero crtala. Upravljanjem pomaka pera u pravcu x i y, podizanjem i spuštanjem pera, moguće je izraditi crtež.

Slika 1.34. POS termički pisač

I-43PRO-MIL

1O

snov

e

Slika 1.35. Crtalo s nepomičnim papirom

Crtalo s pomičnim papirom (engl. drum plotter) prihvaća papir u sustav pokretnih valjaka koji ga mogu pomicati u jednom pravcu. Iznad oboda glavnog valjka nalazi se po-kretno pero koje se pomiče također samo u jednom pravcu, i to pravcu koji je okomit na pravac gibanja papira. Pero se osim toga spušta na papir i podiže s njega. Valjci pomiču papir u pravcu y, a istodobno se pero pomiče u pravcu x te je tako moguće iscrtati crtež. Kako je pomicanje papira u pravcu y ograničeno samo dimenzijama papira koji je uložen u crtalo, ta vrsta crtala može izrađivati crteže velikih dimenzija. Širina crteža ograničena je dimenzijama pogonskih valjaka, a duljina mu je praktično neograničena. Crtalo s po-mičnim papirom ne može se smjestiti na stol, već je samostojeći uređaj, a rabi se uglav-nom za profesionalnu izradu tehničkih crteža većih dimenzija.

Slika 1.36. Crtalo s pomičnim papirom


Sklopovi za stvaranje zvuka

Sklopovi za stvaranje zvuka koji se nazivaju još i sintetizatori zvuka (engl. sound synthe-sizer) izlazne su naprave sposobne digitalne podatke iz računala pretvoriti u zvuk raspo-znatljiv čovjeku. Najčešće je riječ o pretvorbi u ljudski govor i glazbu. Sintetizatori zvuka izrađuju se najčešće kao kartice za ugradnju u računalo i popularno se nazivaju zvučne kartice (engl. sound card). Glavno područje primjene zvučnih kartica je tzv. multimedija gdje se podaci korisniku priopćuju u obliku pokretnih i nepokretnih slika i zvukova (npr. kod računalnih igara). Zvučne valove stvaraju zvučnici (engl. speaker) koji se priključuju na zvučna kartice.

Slika 1.37. Zvučna kartica

1.1.4.3 Ulazno-izlazni uređaji

Postoje računalni uređaji koji su ujedno i ulazni i izlazi. Primjer takvog uređaja je zaslon osjetljiv na dodir (engl. touch screen) opisan u odjeljku Ulazni uređaji ili modem opisan u odjeljku Razmjena digitalnih podataka. Pomoću takvih je uređaja moguće i unositi podatke u računalo i primati podatke iz računala.

I-45PRO-MIL

1O

snov

e1.2 Računalni programi (engl. software)

Sposobnost računala za izvršavanje različitih programa jest svojstvo koje ga bitno razli-kuje od ostalih strojeva. Ovisno o programu (engl. software) koji se izvodi, jedno te isto računalo može obavljati različite poslove.

1.2.1 Temeljni pojmovi

1.2.1.1 Računalni programi

Programskim dijelom računala ili programskom podrškom zove se skup svih programa koji se mogu izvršavati na računalu. Programi kojima se korisnik često služi pohranjeni su najčešće na tvrdom disku računala i kaže se da su instalirani na računalu.

Programski dio računala (instalirani programi) najčešće vrijedi više od njegova sklopov-skoga dijela, a izbor programa ovisi o potrebama korisnika. Dio programa korisnik redo-vito kupuje već pri nabavi računala, a drugi dio može instalirati prema vlastitim potre-bama. Instaliranje programa relativno je jednostavno i ne čini veću teškoću ni korisniku koji ne zna previše o računalu.

Svaki računalni program sastoji se od naredbi. Naredba je temeljni element progra-ma. Pojam naredbe je u svakodnevnu životu jasan. To je određen postupak izražen na dogovoren i razumljiv način, kojim naredbodavac upućuje izvršitelja na obavljanje radnje. Slično je i s računalom. Programer (naredbodavac) naredbom naređuje računalu (izvr-šitelju) obavljanje željene radnje. Program je skup naredbi nanizanih strogo utvrđenim redoslijedom, čijim izvršenjem se obavlja željeni posao.

Programi se mogu svrstati u skupine s obzirom na različita svojstva. Jedna od mogućih podjela jest podjela u dvije velike skupine. U prvu skupinu ubrajaju se operacijski sustavi (engl. operating system), a u drugu korisnički programi (aplikativni programi, aplikacije, namjenski programi, engl. application software).

1.2.1.2 Operacijski sustav

Operacijski sustav (engl. OS, operating system) jest program ili, što je mnogo češće, skup programa koji povezuju i objedinjuju sve sklopovske dijelove računala i omogućuju njiho-vu djelotvornu uporabu.

Operacijski sustav treba što je više moguće olakšati uporabu sklopovskih dijelova raču-nala s gledišta korisnika i istodobno osigurati maksimalnu djelotvornost. On je podloga svim ostalim programima koji se izvode na računalu.


Operacijski sustav brine se za to na koje mjesto u memoriji pohraniti koji podatak, kako dobaviti podatke s magnetskog diska ili tipkovnice itd. Tijesno je vezan za sklopovsku građu računala pa je za svaku vrstu računala potrebno, u načelu, izraditi drugi operacij-ski sustav. Budući da je središnja jedinica za obradu u osobnom računalu mikroprocesor, i operacijski su sustavi građeni za sasvim određenu vrstu ili porodicu mikroprocesora. Svako višenamjensko računalo, a to su praktično sva osobna računala, mora djelovati pod nekim operacijskim sustavom jer je bez njega beskorisno. Svaki korisnički program gra-đen je tako da pretpostavlja postojanje nekog od operacijskih sustava i pri svom radu rabi njegove funkcije. Pri nabavi je korisničkog programa potrebno provjeriti jesu li korisnički program i operacijski sustav sukladni. Poznatiji operacijski sustavi jesu: Windows, MS-DOS, Linux, Unix.

Operacijski sustav je program koji se prvi pokreće pri uključenju računala i njegova jezgra ostaje cijelo vrijeme u memoriji računala upravljajući radom računala i cjeloku-pnim protokom podataka. Ostali dijelovi operacijskog sustava mogu se dobavljati u radnu memoriju i pokretati prema potrebi.

Postoje operacijski sustavi za osobna računala koji su građeni pod pretpostavkom da je računalo istodobno namijenjeno jednom korisniku i jednom programu. Drugim riječima, računalo je istodobno u stanju komunicirati samo s jednim korisnikom i samo jednim programom. Za razliku od njega, višekorisnički operacijski sustav omogućuje istodobni rad više korisnika i više programa na istom računalu.

Korisnik pri prvom susretu s višekorisničkim i jednokorisničkim operacijskim sustavom odmah će uočiti razliku. Pri pokretanju jednokorisničkog operacijskog sustava moguće je odmah pokrenuti neki od korisničkih programa bez posebne prijave korisnika. Pri pokre-tanju višekorisničkoga operacijskog sustava od korisnika se zahtijeva prijava (engl. logon). To je postupak kojim se korisnik predstavlja računalu. Predstavlja se tako da na početku upiše korisničko ime (engl. user name) i lozinku (zaporku, engl. password). Operacijski sustav na temelju unaprijed pridijeljenog dopuštenja dopušta mu (ili ne dopušta) rad na računalu. Ako je korisniku dopušten rad, tada operacijski sustav na temelju unapri-jed određenih parametara ograničava rad korisnika na dopuštene radnje. Na primjer, korisnik može pristupiti samo dopuštenim podacima pohranjenim na tvrdi disk, dok su mu svi ostali podaci nevidljivi i nedostupni. Korisničko ime i lozinku korisniku dodjelju-je osoba koja upravlja radom višekorisničkog računala, a zove se sistemski operater ili sistem-operater (popularno sistemac). Sistem operater određuje i što će sve korisnik moći raditi na računalu. Korisničko ime obično je jedna riječ duljine pet do osam znakova koja je javna i korisnik je slobodno može objaviti. Lozinka je također jedna riječ duljine pet do osam znakova, a za razliku od korisničkog imena strogo je povjerljiva i korisnik je ne bi trebao nikom priopćiti. Lozinkom korisnik dokazuje da je to upravo on i sve što se događa na računalu bit će pripisano korisniku koji je naveo tu lozinku. Zbog toga lozinku treba tajiti jer njezina zloporaba može prouzročiti korisniku velike neugodnosti.

Višekorisnički operacijski sustavi namijenjeni su za rad u mreži, a postavljaju povećane zahtjeve na računalo glede središnje jedinice za obradu, memorije i ulazno-izlaznih sklo-pova. Tipičan primjer jednokorisničkog operacijskoga sustava jest MS DOS, a višekori-sničkog Unix.

I-47PRO-MIL

1O

snov

e

BIOS

BIOS (engl. basic input-output system) je program pohranjen u postojanoj poluvodičkoj memoriji računala (ROM-u ili flash memoriji). To je program koji se prvi izvršava pri uključenju računala i koji, uz mnoge ostale zadaće, provjerava ispravnost pojedinih dije-lova računala, te učitava i pokreće operacijski sustav.

Korisničko sučelje

Dio programa koji je zadužen za komunikaciju s korisnikom zove se korisničko sučelje (engl. user interface). Taj je program zadužen za prihvat naredbi i podataka od korisnika i predaju podataka korisniku. Može biti zaseban program ili dio operacijskoga sustava. Operacijski sustavi koji komuniciraju s korisnikom znakovima i slikovnim simbolima zovu se operacijski sustavi s grafičkim korisničkim sučeljem (engl. GUI, graphic user interface). Računalo, osim s pomoću slova i brojki (znakova), predaje poruke korisniku s pomoću sličica koje se zovu ikone (engl. icon), a koje likovno opisuju i podsjećaju na predočenu akciju ili objekt kojim korisnik može rukovati. Tako npr. sličica koša za smeće označuje operaciju brisanja podataka, sličica sa satom aktiviranje prikaza vremena itd. Korisnik svoje poruke računalu, osim s pomoću tipkovnice, može predavati i s pomo-ću miša pokazujući na prikazane slike na zaslonu i birajući na taj način željene radnje. Primjer takvog operacijskog sustava je Windows.

Slika 1.38. Grafičko korisničko sučelje

Starija računala rabila su tzv. znakovno korisničko sučelje. Komunikacija korisnik-raču-nalo tekla je isključivo slovima, brojkama i još nekim znakovima. Korisnik je podatke i naredbe upisivao pomoću tipkovnice, a računalo je rezultat priopćavalo ispisom teksta ili brojeva. Primjer takvog korisničkog sučelja je MS-DOS. Za korisnika je takav način komuniciranja s računalom bio teži i neprirodniji od grafičkog korisničkog sučelja. Jedina prednost znakovnoga korisničkog sučelja je mogućnost rada na slabim računalima (raču-nalima koja imaju malu moć računanja).


1.2.1.3 Korisnički programi (aplikacijski programi)

Korisnički programi (aplikacijski programi, aplikacije) namijenjeni su rješavanju nekog spe-cifičnog zadatka čiji je rezultat korisniku neposredno zanimljiv. Tu se, primjerice, ubrajaju programi za obradu teksta, programi za crtanje, programi za obradu baza podataka itd.

Ima mnogo namjenskih programa pa se ovdje spominju samo glavne skupine. S obzirom na vrstu zadatka koji rješavaju, namjenske programe možemo podijeliti u sljedeće skupine:

Programi za obradu teksta (engl. textprocessor, wordprocessor) služe za pisanje, obli kovanje i ispis teksta: dopisa, knjiga, članaka, pisama itd. Primjer takvog programa je Microsoft Word.

Sustav koji računalu omogućuje izravno strojno “čitanje” napisanog teksta zove se su stav za optičko raspoznavanje znakova ili OCR (od engl. optical character recogni-tion). Sustav omogućuje unos otisnutih ili rukom napisanih podataka u računalo bez posredo vanja čovjeka (obično skenerom). Primjer takvog programa je Recognita.

Stolno izdavaštvo (engl. DTP, desk top publishing) jest računalni sustav koji omo-gućuje priređivanje teksta u obliku spremnom za tisak. Primjer takvog programa je InDesign.

Namjenski programi za obradu slike omogućuju jednostavnu i brzu obradu slika: cr-tanje, prepravke, ispis, pohranu i dr. Ta vrsta programa treba na što prikladniji način omogućiti: crtanje i brisanje slike ili dijelova slike, bojenje, smanjivanje i povećavanje slike ili njezinih dijelova, kopiranje cijele slike ili njezinih dijelova, pohranu slike itd. Primjeri takvog programa su CorelDraw i AutoCAD.

Programi za obradu zvuka omogućuju jednostavno rukovanje zvukom: generiranje, snimanje i reprodukciju zvuka, promjenu i izobličenje zvuka, sintetiziranje zvuka, pohranu zvučnog zapisa itd.

U programe za obradu baza podataka ubrajaju se namjenski programi koji omogu-ćuju obradu velike količine istovrsnih podataka pohranjenih u tzv. bazu podataka. Primjer takvog programa je Microsoft Access.

Namjenski programi za tablično računanje (proračunske tablice, engl. spreadsheet) omogućuju jednostavno i djelotvorno računanje s mnogo, uglavnom brojčanih, poda-taka. Primjer takvog programa je Microsoft Excel.

Programi za prezentacije služe za pripremu i prezentaciju različitih sadržaja koji se žele prikazati prilikom predavanja ili izlaganja. Program služi tome da se sadržaj po-moću računala i priključenog projektora projicira na platno kako bi ga moglo vidjeti više ljudi. Primjer takvog programa je Microsoft PowerPoint.

•

•

•

•

•

•

•

•

I-49PRO-MIL

1O

snov

e

Za pristup i uporabu interneta razvijeno je mnogo različitih programa. Tako, primjerice, postoje web preglednici (za pregledavanje web stranica), programi za elektroničku poštu, programi za prijenos datoteka (ftp) itd.

Osim navedenih postoji još mnogo drugih namjenskih programa za različite na-mjene. Ovisno o potrebama i sklonostima korisnik može izabrati neki od mnogih raspoloživih programa kako bi što jednostavnije i brže riješio svoj zadatak.

Inženjerski programi su posebna skupina namjenskih programa koji omogućuju i olakšavaju rješavanje specifičnih inženjerskih zadaća. Ti se programi mogu svrstati u dvije skupine:

Programi za projektiranje pomoću računala (engl. CAD, computer aided design) namijenjeni su izradi projekata pa se tu npr. ubrajaju programi za izradu: nacrta, she-ma, proračuna različitih vrsta, tehničkih crteža, trodimenzionalnih modela, simula-cijskih modela itd. Pojam CAD često se rabi u širem smislu i odnosi se na primjenu računala pri nastanku nekog proizvoda ili usluge.

Programi za proizvodnju s pomoću računala (engl. CAM, computer aided manufactu-ring) omogućuju proizvodnju uz pomoć računala (strojevi upravljani računalom. U širem smislu pojam se odnosi na cjelokupni proizvodni sustav koji je pod nadzorom računala (računala, programi, sustav za komuniciranje, strojevi upravljani računalom itd.).

1.2.1.4 Razlika između operacijskog sustava i korisničkih programa

Dok operacijski sustavi rješavaju zadaće objedinjenja i usklađivanja rada računalnog sustava, korisnički programi rješavaju zadaće iz područja izravnog zanimanja korisnika. Korisnički programi relativno su jednostavni za uporabu i korisnik takva programa ne treba znati gotovo ništa o djelovanju i građi računala.

Namjenskih programa ima mnogo više nego operacijskih sustava i s gledišta korisnika to su programi koji neposredno rješavaju njegov zadatak. Većina namjenskih programa izrađena je tako da su predviđeni za rad s određenim operacijskim sustavom i bez njega ne mogu raditi.

1.2.1.5 Proširenje pristupačnosti

Suvremeni operacijski sustavi imaju mogućnost podešavanja značajki kako bi se kori-sničko sučelje prilagodilo korisnicima s različitim tjelesnim nedostacima. Ovdje će biti nabrojane neke od mogućnosti proširenja pristupačnosti korisničkog sučelja takvim osobama.

•

•

•

•

•


Npr. ljevorukim osobama uobičajeni miš može biti nespretan pa postoji mogućnost pode-šavanja miša. Primjerice moguće je promijeniti namjenu pojedinih tipki kako bi odgova-rala ljevorukim osobama. Podesiti se može i brzina pomicanja kazala (engl .cursor), izgled i veličina kazala itd. Osobama koje se ne mogu služiti mišem moguće je podesiti da se kazalo pomiće pomoću tipkovnice (npr. pritiskom na strelice na tipkovnici).

Slabovidne osobe mogu imati poteškoća pri čitanju sa zaslona. Korisničko sučelje može se podesiti tako da prikazani tekst bude veći od uobičajenog i lakše čitljiv takvim oso-bama. Osim toga može se promijeniti kontrast i boje prikaza, povećati ikone ili uključiti povećalo kojim je moguće znatno povećati bilo koji dio prikaza na zaslonu. Za slijepe osobe može se uključiti glasovna reprodukcija teksta sa zaslona. Svaki tekst prikazan na zaslonu monitora bit će glasno pročitan kako bi ga takve osobe mogle čuti. Ponekad glas može opisati i što se događa u video prikazu na zaslonu.

Kod osoba koje imaju poteškoća s koordinacijom pokreta prstiju ili su im takvi pokre-ti otežani može se za unos podataka rabiti prividna tipkovnica prikazana na zaslonu monitora. Za unos podataka potrebno je mišom kliknuti na odgovarajuće mjesto na slici tipkovnice. To je ponekad mnogo lakši način unosa podataka takvim osobama od tipka-nja na uobičajenoj tipkovnici.

Za osobe koje uopće ne mogu pokretima unositi podatke (npr. paralizirane osobe) podaci se mogu unositi glasom uz uporabu odgovarajućeg programa za raspoznavanje govora (engl. speech recognition) i mikrofona.

Osobe oštećenog sluha ne čuju zvučne poruke pa se može podesiti da se umjesto zvučnih poruka prikazuju slikovne poruke.

Može se podesiti i kako dugo će neka poruka biti vidljiva na zaslonu, pa osobe sa slabijom koncentracijom ili poteškoćama u razumijevanju mogu podesiti po volji dulje vrijeme prikaza poruka.

Većinu gore navedenih mogućnosti moguće je podesiti u operacijskom sustavu (npr. Vista) bez instaliranja bilo kakvih dodatnih programa. Ako se rabi operacijski sustav koji nema takve mogućnosti, moguće je dodatno instalirati programe koji to omogućuju.

1.2.1.6 Razvoj računalnih programa

Pri rješavanju svakodnevnih zadaća čovjek se služi znanjem, iskustvom, intuicijom, osje-ćajima, logičkim rasuđivanjem itd. Za razliku od čovjeka, računala imaju samo dva od tih obilježja: pamćenje i logičko rasuđivanje. Zato se zadaci koje računalo treba riješiti mo-raju pretvoriti u oblik koji uključuje samo te dvije sposobnosti računala. Da bi si olakšao pretvorbu zadataka iz svijeta koji ga okružuje u oblik prihvatljiv računalu, čovjek se služi mnogim pomoćnim postupcima: planiranjem, opisom zadatka, algoritmom, pseudoko-dom, dijagramom tijeka i dr. Svi ti postupci služe samo jednom: olakšati i pojednostavniti prikaz zadatka u oblik prihvatljiv računalu. Kako je jedini oblik koji računalo razumije

I-51PRO-MIL

1O

snov

e

programski jezik računala, to će konačni rezultat svih tih postupaka biti računalni pro-gram. Što je zadatak koji treba riješiti na računalu složeniji, to je u načelu više pomoćnih postupaka potrebno da bi se došlo do računalnog programa čijim se izvršavanjem rješava zadatak. Ti su postupci međusobno povezani i redovito se sljedeći postupak oslanja na prethodni. Što se više napreduje pri rješavanju zadatka, prikaz zadatka postaje sve po-drobniji, razlučeniji na manje zadatke i sličniji konačnom računalnom programu.

Prvi korak u rješavanju bilo kojeg opsežnijeg zadatka jest planiranje. Kao i u svakom drugom poslu, tako i pri izradi računalnog programa planiranje može uštedjeti mnogo truda, vremena i novca. Planiranjem se predviđa tko će, kada i što raditi. Pri izradi slo-ženih programa često sudjeluje mnogo ljudi pa je planiranje veoma važan dio pripreme kako bi se uskladio rad svih. Čak ako program izrađuje samo jedan čovjek, planiranjem se mogu predvidjeti i rasporediti pojedine faze izrade programa.

Prvi preduvjet da bi se neki zadatak mogao uspješno riješiti jest znati kako zapravo zadatak glasi. Iako se na prvi pogled može činiti da je zadatak jasan, podrobnijim razma-tranjem često se ustanovi da zadatak nije u potpunosti jasno određen. Zbog toga je prije svega potrebno analizirati zadatak. Analiza zadatka jest raščlamba i potpuno razumije-vanje zadatka i željenih rezultata. Analizu zadatka programer mora provoditi usko sura-đujući s korisnikom koji dobro poznaje zadaće koje treba riješiti. Rezultat takve analize je specifikacija zadatka, koja sadržava dovoljno podataka da bi se taj zadatak mogao riješiti. Specifikacija je dokument koji sadržava podroban popis i opis zadataka i željenih rezul-tata. Specifikacija zadatka nije prijedlog kako ga riješiti, već samo točan opis što je na raspolaganju i što se želi dobiti kao rezultat.

Algoritam je naputak kako riješiti neki zadatak ili obaviti neki posao. Primjerice, algo-ritam je naputak za pripravak nekog jela ili rukovanje mobilnim telefonom. Algoritam redovito svodi cjelokupan zadatak na rješavanje više jednostavnijih i manjih zadataka. Ako je algoritam jasno i podrobno napisan, tada je dovoljan da osoba koja nikad nije rješavala taj zadatak na temelju algoritma može doći do rješenja. I ne samo to; slijedeći upute algoritma, zadatak u načelu može riješiti i stroj (npr. računalo) koji posjeduje samo memoriju i sposobnost logičkog rasuđivanja. Zato se kaže da se algoritam sastoji od niza mehaničkih radnji. Pritom se pod mehaničkim radnjama razumijevaju takve radnje za čije izvršenje nije više potrebna posebna inteligencija, već ih može, slijedeći upute, izvršiti bilo tko (uključujući i stroj). Ako je riječ o računalima, onda je algoritam uputa računalu kako može riješiti postavljeni zadatak. Algoritam je načinjen na temelju specifikacije, a napisan je na način na koji se može pretvoriti u naredbe računalnog jezika. To je redovito niz relativno jednostavnih operacija čijim se slijednim izvršavanjem može na temelju ulaznih podataka dobiti rezultat. Te operacije ne moraju biti, i najčešće nisu, navedene pomoću naredbi programskog jezika, već na neki prikladni opisni način, primjerice:

Dijagram tijeka (engl. flow chart) je grafički prikaz programa koji olakšava izradu programa. To je pomoćno sredstvo koje je neovisno o programskom jeziku i računa-lu, a vizualizira zadatak i on postaje pregledniji. Dijagram tijeka sastoji se od nekoliko jednostavnih geometrijskih likova spojenih crtama na čijim su krajevima strelice. Tako usmjerene crte pokazuju tijek rješavanja zadatka pa odatle i naziv dijagrama. S pomoću geometrijskih likova i usmjerenih crta prikazuje se način na koji se zadatak može riješiti.


Može se reći da je dijagram tijeka slikovni prikaz algoritma. Dijagram tijeka može pomo-ći objasniti i drugima prenijeti što se događa i što se treba dogoditi pri rješavanju zadatka. On olakšava analizu, bolje razumijevanje zadatka i uočavanje logičke povezanosti pojedi-nih manjih zadataka koje treba riješiti da bi se postiglo dobro rješenje.

Izrada računalnog programa često je složen i dugotrajan postupak u kojem sudjeluje mnogo ljudi. Pri izradi složenih tvorevina ljudi si nastoje pomoći različitim pomagali-ma kako bi olakšali i ubrzali posao pa si tako i pri izradi programa za računalo pomažu raznovrsnim postupcima. Jedan od najčešćih postupaka za rješavanje složenog zadatka je podjela tog zadatka u jednostavnije i manje zadatke koji se mogu sagledati i riješiti u mnogo kraćem vremenu i s mnogo manje truda.

Pri izradi računalnog programa postupak se može pojednostavniti tako da se najprije riješi manji i jednostavniji zadatak, a to je moguće izradom pseudokoda. Pseudokod je tobožnji program (grč. pseudos - laž) jer premda nalikuje na računalni program, zapravo nije napisan u programskom jeziku koji bi se mogao izravno primijeniti na bilo koje-mu računalu. Pseudokod se sastoji od kratkih izraza na govornom jeziku koji opisuju i ukratko objašnjavaju pojedine zadatke algoritma. Važno je uočiti da ti izrazi trebaju biti napisani na svakodnevnom govornom jeziku, a ne programskom jeziku računala. Riječ je o izrazima koji su razumljivi svima koji govore taj jezik. Pseudokod ne bi trebao sadrža-vati naredbe bilo kojeg programskog jezika za računalo jer bi time bio razumljiv samo onom tko razumije te naredbe. Trebao bi biti napisan kao popis izraza koji slijede jedan za drugim. Zbog bolje čitljivosti i razumljivosti pseudokoda, dobro je uvlačiti pojedine skupine izraza koje čine logičku cjelinu. Pseudokod bi trebao biti napisan tako da bilo koji programer u bilo kojemu programskom jeziku za računalo može na temelju njega napisati program.

Programiranje

Program je skup naredaba nanizanih strogo utvrđenim redoslijedom, čijim se izvršenjem obavlja željeni posao. Čovjek koji piše program naziva se programer, a postupak nastanka programa naziva se programiranje ili kodiranje.

Programiranje je pisanje niza naredbi koje tvore program. Taj je korak tijesno vezan za programski jezik u kojemu se program piše, a često i sklopovsku opremu na kojoj se program izvodi.

Logički način na koji programer može predočiti jedan te isti zadatak jest višestruk i uključuje i maštovitost programera. Jedna te ista radnja može se izvršiti pomoću više različitih naredbi. Može se slikovito reći da je programer graditelj koji slažući naredbe (cigle) na određen način gradi program (kuću). Pri tome on pri ugradnji svake naredbe (cigle) mora imati na umu i cijeli program (građevinu). O vještini programera uvelike ovisi stabilnost i kakvoća programa (građevine), kao i količina i način ugrađenih naredbi (materijala). Složene zadaće zahtijevaju složene programe pa je potreban sustavni pristup

I-53PRO-MIL

1O

snov

e

i uporaba različitih tehnika i pomagala pri izradi takvih programa: algoritama, dijagrama tijeka, pseudokoda i dr.

Da bi mogao uspješno napisati program, programer mora prije svega dobro poznavati njegove sastavne dijelove - naredbe. Upoznavši dobro značenje i način djelovanja svake naredbe, programer može započeti s kombiniranjem tih naredbi u program. Način kori-štenja naredbi u programu i njihovo slaganje strogo je propisano pravilima programskog jezika, a naziva se sintaksa. Programer mora znati raspoložive naredbe računala, njihovu funkciju i ispravan oblik. Glede logičke ispravnosti programa može se osloniti na algori-tam, pseudokod, dijagram tijeka i druga pomagala koja trebaju osigurati logičku isprav-nost programa. Unatoč tome, na programeru ostaje najveći dio odgovornosti za logičku ispravnost programa jer uporabom neodgovarajuće naredbe može poremetiti logičku ispravnost. Zato su dobri programeri cijenjeni i traženi.

Nakon što je program gotov, treba ga provjeriti. Provjera ili testiranje programa provodi se kod proizvođača programa i neovisnih ispitivača. Primjerice, program Windows 95 ispitivali su deseci tisuća neovisnih korisnika prije puštanja u prodaju. Unatoč opsežnom ispitivanju, često se pogreška otkriva tek kod krajnjeg korisnika, nakon što je mnogo pri-mjeraka programa već prodano. Razlog tome je složenost suvremenih programa. Upravo zbog te složenosti teško je napisati program bez pogreške. U računalom nazivlju pogreške su dobile i posebno ime: engl. bug (čita se bag). Bug je ime za trajnu pogrešku u programu ili sklopovlju računala. Pogreška dovodi do neželjenog ponašanja računala, a katkad može izazvati i opasne posljedice, primjerice, brisanje podataka s diska. Bug se može ispraviti samo tako da se prepravi program ili otkloni sklopovska pogreška. Pogreške u programu često su skrivene i pojave se tek stjecajem niza posebnih okolnosti. Događa se zato da i velike i poznate tvrtke prodaju programe za koje se tijekom uporabe ustanovi postojanje pogreške.

Riječ bug na engleskom jeziku znači kukac ili stjenica. Rašireno je, ali pogrešno, mišlje-nje da se riječ bug u značenju pogreške rada računala rabi od 1940. godine, kada je jedan noćni leptir izazvao pogrešan rad računala Mark I, zavukavši se između kontakata releja računala. Točno je da je pojam u upotrebi od sredine devetnaestog stoljeća kao naziv za skrivenu pogrešku u različitim tehničkim uređajima, te mu je značenje prošireno s po-javom računala. Postupak provjere i ispravka programa je iterativan (opetovni) i često je potrebno nakon postupka provjere vratiti se na pisanje programa ili čak korake koje mu prethode.

Postupak mijenjanja programa tijekom životnog vijeka programa i poduka korisnika o uporabi programa naziva se održavanje programa.

Tijekom uporabe računalni program treba održavati. To znači osigurati da on radi upravo ono što korisnik od njega očekuje i da to radi bez pogrešaka. Obično program pri isporuci korisniku zadovoljava njegove potrebe, ali su tijekom vremena potrebne manje ili veće izmjene. Razlog za izmjene mogu biti promijenjene potrebe korisnika (npr. zbog izmjene zakona ili načina rada), promijenjeno sklopovlje na kojem se program izvršava, otkrivena skrivena pogreška u programu i dr. Neke tvrtke pri prodaji programa nude korisniku ugo-vor o održavanju kojim mu jamče da će uvijek urediti program prema njegovim potre-


bama i da će tu izmjenu brzo provesti. To je dobro za korisnika jer može tražiti izmjenu programa sukladno svojim potrebama. Većina tvrtki ipak to ne radi, već u određenim vremenskim razdobljima izdaju nove inačice (verzije) programa. To je neizravno održava-nje programa na koje korisnik može malo izravno utjecati i pogodno je samo za programe koji se prodaju u velikim količinama (npr. program Windows). U tom primjeru praktično nije moguće održavati program kod svakog korisnika pa se održavanje svodi na instalira-nje nove inačice programa.

Potpora kupcima je mogućnost kontaktiranja službe za korisnike telefonom ili elektro-ničkom poštom. Stručne osobe će kupcu pružiti nužne informacije o uporabi programa i o mogućem otklanjanju pogrešaka koje je korisnik uočio.

Važan dio izrade programa je izrada dokumentacije za korisnika i za kasnije održavanje programa. U dokumentaciju ubrajaju se, primjerice, uputa za instaliranje programa, pri-ručnici za korisnika, tehnički opis programa i samo katkad izvorni program. Korisniku se obično isporučuje samo uputa za instaliranje programa i priručnik za njegovu uporabu. Primjerice, uz program za obradu teksta Microsoft Word dobije se priručnik koji ima ne-koliko stotina stranica. Ostala dokumentacija nalazi se kod proizvođača programa i samo se u iznimnim slučajevima isporučuje korisniku.

I-55PRO-MIL

1O

snov

e1.3 Računalne mreže

Zbog rasprostranjenosti uporabe osobnih računala i u poslovne svrhe bilo je potrebno međusobno ih povezati. Osim računala, trebalo je međusobno povezati i njihove priključ-ne uređaje. Tipičan primjer za to je npr. potreba za povezivanjem informatičke opreme tvrtki, obično smještenih na jednom katu neke zgrade ili u cijeloj zgradi. Znatno složenija zadaća je povezivanje računala koja se nalaze u različitim zgradama, gradovima ili čak državama. I u jednom i u drugom primjeru sustav za povezivanje trebao bi omogućiti što jednostavniji, djelotvorniji i jeftiniji način razmjene podataka među korisnicima kao i uporabu raspoloživih priključnih naprava. Tako povezan sustav, koji u određenom smislu čini sklopovsku i programsku cjelinu zove se mreža (engl. network).

Mreža stvara okoliš u kojem korisnici mogu djelotvornije razmjenjivati i rabiti podatke i programe smještene na različitim računalima u mreži.

Povezivanje pojedinačnih dijelova informatičke opreme u mrežu zahtijeva ugradnju sklo-povske i programske opreme te njihovo međusobno povezivanje spletom spojnih vodiča. Razlozi koji opravdavaju povezivanje informatičke opreme u mrežu jesu:

• jednostavan pristup podacima koji se nalaze na nekom drugom računalu u mreži (svaki od korisnika ima mogućnost sa svog računala pristupiti podacima kao da su smješteni upravo na njegovu računalu)

• jednostavna i djelotvorna razmjena podataka među korisnicima - takva je raz-mjena podataka poznata pod nazivom elektronička pošta (engl. e-mail, electro-nic mail), a osim razmjene jednostavnih i kratkih poruka uključuje i razmjenu opsežnih poslovnih podataka, programa itd.

• jednostavna uporaba zajedničkih uređaja u koje se ubrajaju mediji za pohranu velike količine podataka (npr. magnetske vrpce), skupi izlazni uređaji (npr. laser-ski pisači, crtala i sl.), skupi uređaji za razmjenu podataka itd.

• raspodijeljena obrada podataka - računala povezana u mrežu omogućuju raspodjelu opsežnih poslova obrade podataka na više računala u mreži koja se ponašaju gotovo kao jedno veliko računalo.

1.3.1 Vrste mreža

Mreže se mogu svrstati u skupine prema različitim kriterijima, npr. prema mediju za prije-nos podataka, prema međusobnoj udaljenosti čvorova mreže, prema ustrojstvu mreže itd.

1.3.1.1 LAN i WAN

LAN

Mreže ograničene na relativno malo zemljopisno područje (npr. promjer od nekoliko kilometara) zovu se lokalne mreže ili skraćeno LAN (engl. local area network). Tipičan primjer lokalnih mreža jest sustav koji povezuje računala u jednoj zgradi. Lokalne


mreže najčešće služe za povezivanje informatičke opreme neke tvrtke na jednoj lokaciji. Odlikuju se pristupačnom cijenom, relativno jednostavnom instalacijom i uporabom.

Uređaji u mreži međusobno se povezuju bakrenim žicama ili, za veće brzine i udaljenosti, optičkim kabelima. Bakrenim žicama podaci se prenose s pomoću električne struje, a op-tičkim kabelima svjetlošću. Moguće je i bežično povezivanje pri čemu se podaci prenose radiovalovima.

WAN

Mreže koje pokrivaju široko zemljopisno područje (nekoliko stotina kilometara pa i ne-koliko tisuća kilometara) nazivaju se rasprostranjene mreže ili skraćeno WAN (engl. wide area network). Rasprostranjene mreže znatno su složenije od lokalnih, a uključuju povezi-vanje čvorova u različitim gradovima, zemljama i kontinentima. Najpoznatiji WAN je internet. On povezuje računala diljem svijeta u jedinstven sustav za razmjenu podataka.

Bežične mreže

Bežične mreže (engl. WLAN, wireless LAN) su računalne mreže koje se kao prijenosnim medijem koriste prostorom, a podaci se prenose radiovalovima.

Potreba za bežičnim mrežama naglo je porasla uporabom prijenosnih i ručnih računala. Sve više korisnika nosi računalo sa sobom i želi se povezivati u mrežu ili spajati na inter-net bez nespretnog povezivanja žicama. Primjer popularne uporabe bežičnih mreža je u hotelima ili restoranima gdje se namjernici mogu bežično vezati u mrežu i na internet.

Bežične mreže sukladne normama 802.11 poznate su još i pod nazivom Wi-Fi (engl. wireless fidelity). Često se Wi-Fi uređaji rabe za bežični pristup internetu. To, primjeri-ce, omogućuje korisniku koji je u krugu desetak metara od Wi-Fi pristupnog čvora da s

pomoću ručnog ili prijenosnog računala ostvari vezu s interne-tom. U primjeru povezivanja na internet pristupni čvor naziva se vruća točka (engl. hotspot).

Bežično povezivanje u načelu je skuplje i sporije od povezivanja žicama ili optičkim kabelima, ali mnogo praktičnije za prijenosne uređaje.

Slika 1.39. Načelni prikaz bežične mreže

I-57PRO-MIL

1O

snov

e

1.3.1.2 Korisnik/poslužitelj (engl. client/server)

Korisnik-poslužitelj mreža (engl. client-server) dijeli obradu podataka između računala koje treba uslugu (to je računalo korisnik, klijent) i računala koje pruža uslugu (to je ra-čunalo poslužitelj, server). Internet je najpoznatiji primjer korisnik-poslužitelj ustrojstva mreže.

Bitno obilježje organizacije mreže korisnik-poslužitelj jest podjela i specijalizacija posla između dviju strana.

Računalo korisnik (engl. client) je računalo na kome radi korisnik mreže. Njegov pro-gram zadužen je za korisničko sučelje, slanje zahtjeva, slanje podataka i prijam obrađenih podataka. Korisniku mreže omogućava pristup uslugama i podacima koji se nalaze na poslužitelju.

Računalo poslužitelj (engl. server) redovito je udaljeno računalo koje korisnik mreže fizički ne vidi. Na njemu su pohranjeni podaci i programi za pružanje raznih usluga. Zadatak poslužitelja je dati na uporabu usluge, podatke i uređaje ostalim računalima u mreži. Zadaća mu je primiti zahtjeve, obraditi podatke sukladno zahtjevu i poslati obra-đene podatke računalu korisniku.

Slika 1.40. Korisnici (engl. clients) šalju zahtjeve poslužitelju (engl. server) na temelju kojih im poslužitelj dostavlja tražene podatke

1.3.1.3 Internet

Razvoj računalnih mreža stvorio je preduvjete za djelotvornu i relativno jeftinu distri-buciju i razmjenu informacija. Za razliku od ostalih informacijskih sustava, npr. radio-difuznog i televizijskog sustava, telefonskog sustava, tiskanih publikacija i dr., računala i računalne mreže nude nove i poboljšane mogućnosti rukovanja informacijama. To su, primjerice, mogućnost pretraživanja i izdvajanja informacija, brz dvosmjerni prijenos


teksta, slike i zvuka itd. Korisnik može birati kada, koliko i kojim slijedom želi primati informacije. Prvi put u povijesti korisnik s malo truda i sa skromnim sredstvima može putem interneta i web stranica objavljivati informacije u cijelom svijetu (pojam web stra-nica opisan je u nastavku). Uz to pojavila se mogućnost bitnog ubrzanja i pojeftinjenje nekih tradicionalnih postupaka komuniciranja. Primjerice, elektronička pošta je moguća zamjena za tradicionalno poštansko dopisivanje, ali s mnogo kraćim vremenom putova-nja poruke i redovito s mnogo nižom cijenom. Nova tehnologija omogućila je nastanak potpuno novih izvora informacija koji se zajedničkim imenom zovu računalni informa-cijski sustavi.

Računalni informacijski sustav

Računalni informacijski sustav sastoji se od računala, računalnih mreža, pohranjenih informacija i organizacije koja održava takav sustav. Temeljna zadaća informacijskog sustava je omogućiti korisniku djelotvorno pretraživanje i dobavu informacije.

Uporabom računala, modema i računalne mreže korisnik se može povezati s izabranim informacijskim sustavom i koristiti se raspoloživim uslugama. Glavne usluge koje uobiča-jeno nudi računalni informacijski sustav jesu:

• mogućnost razmjene podataka između sudionika, primjerice elektronička pošta, prijenos podataka na daljinu i sl.,

• mogućnost oglašavanja na elektroničkoj oglasnoj ploči i uvid u poruke koje se već nalaze na takvoj ploči, npr. forum,

• mogućnost pretraživanja i dobave informacija koje je prikupio i nudi na uvid informacijski sustav, npr. tražilice.

Internet

Posebno mjesto među informacijskim sustavima zauzima internet (kratica od engl. inter-networking). Internet je skup međusobno povezanih raznovrsnih računalnih mreža raz-mještenih diljem svijeta, a može se slikovito zamisliti kao golema elektronička mreža koja obuhvaća cijelu kuglu zemaljsku i povezuje računala i računalne mreže. Zato se internet često naziva jednostavno engl. The Web. Internetskom korisniku nudi mnogo različitih informacijskih usluga među kojima su najpopularnije elektronička pošta i www.

Za razliku od svih ostalih računalnih mreža i sustava, internet nije u vlasništvu nijedne osobe, organizacije ili vlade, pa tako nije pod izravnim nadzorom nijedne institucije. Internet nije zemljopisno smješten na jednomu mjestu, već doslovno obuhvaća cijeli svi-jet. Cjelokupni se internetski prostor u fizičkom i informacijskom smislu popularno zove jednom riječju engl. cyberspace.

Uporaba interneta je besplatna. Korisnik će imati trošak nabave opreme, trošak usposta-ve komunikacijske veze s internetom i dr., ali neće morati posebno plaćati uporabu samog interneta. Organizacije koje omogućuju priključak korisnika na internet zovu se davatelji

I-59PRO-MIL

1O

snov

e

internetske usluge (engl. ISP, internet service provider) i obično naplaćuju svoju uslugu (mjesečno, godišnje, prema vremenu provedenom na internetu i sl.). ISP naplaćuje svoju uslugu povezivanja s internetom i taj trošak ne treba miješati s uporabom interneta koja je besplatna.

U Hrvatskoj posebnu ulogu ima davatelj internetske usluge CARNet. Zadatak je CARNet-a graditi računalno-komunikacijski i informacijski sustav obrazovnih i znan-stvenih ustanova. Na taj način hrvatska znanost i školstvo imaju na raspolaganju svjetsko znanje i informacije, ali i mogućnost da vlastita dostignuća prikažu svijetu. CARNet je dio interneta i svaki je sudionik CARNeta ujedno uključen i u internet. CARNet omogu-ćuje priključak na internet praktično svim obrazovnim i istraživačkim ustanovama, pa tako i nastavnicima i učenicima srednjih škola. CARNet ne naplaćuje svoje usluge te je najpogodniji način uključenja učenika ia akademske zajednice na internet.

www (web)

Internet je omogućio korisniku pristup velikoj količini informacija. Jedan od najčešćih i korisniku najprihvatljivijih načina prikaza informacija jest s pomoću tzv. www ili popu-larnije web stranica (od engl. world wide web). www sustav omogućuje prijenos i prikaz web stranica. Web stranica dokument je koji se može prikazati na zaslonu monitora, a sliči stranici knjige. Može sadržavati tekst, pokretne i nepokretne slike i zvuk. Web stra-nice su redovito zasnovane na tehnologiji hipermedija tako da korisnik može jednostav-nim klikom miša na pojedine dijelove stranice dobaviti nove informacije (vidi odjeljak o HTML-u i hipermediji). Neobično je važna činjenica da korisnik ne mora znati na kojemu se računalu na internetu nalazi tražena informacija, već je dovoljno samo mišem kliknuti na označeno mjesto na web stranici za pristup željenim informacijama. Takvo označeno mjesto (podvučeno, podebljano i sl.) naziva se veza ili engl. link. Kad je strani-ca prenesena na računalo korisnika, moguće ju je pregledavati uporabom nekog od web preglednika (engl. browser), npr. Microsoft Internet Explorer, Mozilla Firefox, Opera i dr. Pružalac informacija, tj. vlasnik web stranice, često nudi više od jedne stranice. S prve ili uvodne stranice (engl. home page) može se pristupiti svim ostalim ponuđenim stranicama. Na uvodnoj stranici obično je naveden i onaj tko održava i uređuje stranice (engl. webmaster).

Web stranice zasnovane su na tehnologiji hipermedije. Svaka riječ ili slika može biti veza (engl. link, hyperlink) s nekom drugom web stranicom na internetu. Takva su mjesta obično podvučena i naglašena bojom, a prepoznaju se i po tome što kazalo mijenja oblik kad se nalazi na vezi. Svaki put kada kazalo promijeni oblik u vrpci stanja pojavi se adresa stranice na koju ta veza vodi. Klikom miša na vezu otvorit će se odabrana stranica.

Internet bez dvojbe svoju veliku popularnost duguje ponajprije sustavu www. Glavni razlog velike popularnosti www jednostavnost je uporabe i privlačan prikaz informacija. www na jednostavan i korisniku ugodan način povezuje cijeli internet u jedinstven infor-macijski sustav.


URL (engl. uniform resource locator) jedinstvena je adresa kojom se može pristupiti nekom dokumentu koji je dostupan preko interneta i sustava www. Svaki takav dokument koji je dio sustava www ima svojstveni URL oblika:

protokol: / / imeracunala/put/informacija

U gornjem obliku adrese “protokol” označava protokol kojim će se prenositi informacije koje pruža informacijski sustav. Protokol je propisani način kojim će se podaci prenositi mrežom. Najčešći protokoli jesu: http, ftp, gopher, a mogu se rabiti i telnet, news, wais itd. Nakon naziva protokola za prijenos slijedi dvotočje i dvije kose crte, a zatim ime računala koje nudi informacijsku uslugu, odnosno na kojemu je informacija pohranjena. Nakon imena računala je kosa crta pa zatim put koji pokazuje mjesto na računalu gdje se tražena informacijska usluga može dobaviti. Značenje pojedinih dijelova adrese je preporuka i ne obvezuje onoga tko dodjeljuje adresu pa je moguće i drugačije značenje. Ponovno slijedi kosa crta i na kraju ime dokumenta, informacije ili usluge koja se želi dobaviti. Na primjer, za uvid u web stranice ustanove CARNet treba navesti URL:

http:// www.carnet .hr/

Pomoću URL-a i web preglednika korisnik može na zaslonu monitora vidjeti dokument koji se “krije” iza tog URL-a.

Treba reći da je opisani način adresiranja web dokumenata prikladan čovjeku jer relativ-no lako može zapamtiti nekoliko riječi odvojenih točkama. S gledišta računala pogodniji je način adresiranja brojkama pa su računala zapravo obilježena brojevima. Brojčane adrese sastoje se od četiri broja odvojena točkama, npr.: 104.37.56.167 i mogu se navesti umjesto slovčane adrese. Brojčane adrese teško se pamte pa je smišljen sustav DNS kako bi ljudima olakšao pamćenje. No da bi se računalo pronašlo na internetu mora se svaka slovčana adresa pretvoriti u brojčanu. Slovčane u brojčane adrese pretvara DNS (engl. domain name system) i korisnik to i ne primjećuje niti se mora za to posebno brinuti.

Treba istaknuti da www nije isto što i internet. www je jedna od mnogih usluga koje internet nudi.

1.3.1.4 Intranet i ekstranet

Razvojem interneta razvijani su i različiti sklopovi i programi koji omogućuju djelotvoran rad. Zbog velikog broja korisnika interneta, sklopovlje i programi potrebni za uporabu interneta proizvode se u velikim količinama pa im je i cijena relativno niska. Zbog toga su mnogi korisnici svoje lokalne mreže utemeljili na istoj tehnologiji kako bi mogli rabiti jeftine sklopove i provjerene programe, a uz to i jednostavno se povezati s internetom.

Lokalna mreža koja je zasnovana na istoj tehnologiji kao i internet naziva se intranet. Takva lokalna mreža može, ali ne mora, biti povezana s internetom. Ako jest povezana, onda je obično povezana posredstvom posebnog računala koje nadzire i filtrira sav protok

I-61PRO-MIL

1O

snov

e

podataka između Intraneta i vanjskog svijeta. Takvo se računalo zajedno s prikladnim programima naziva vatrozid (engl. firewall). Intranet je vlasništvo korisnika i on upravlja njime i nadzire ga.

Ponekad je potrebno dio podataka i usluga lokalne mreže dati na raspolaganje korisnici-ma koji nisu u nadležnosti vlasnika lokalne mreže, npr. kupcima ili poslovnim partneri-ma. Dio intranet mreže koji je uz određena ograničenja dostupan vanjskim korisnicima naziva se ekstranet (engl. extranet).

Slika 1.41. Lokalna mreža (LAN) spojena na internet

1.3.2 Prijenos podataka

Uporaba mnogo računala stvorila je potrebu razmjene podataka među njima. Danas ima mnogo sustava za povezivanje računala koji se međusobno razlikuju namjenom, svoj-stvima i cijenom. Ima sasvim jednostavnih sustava za povezivanje samo nekoliko osob-nih računala, ali i složenih sustava za povezivanje više stotina ili čak tisuća, često i vrlo udaljenih računala. Bez obzira na vrstu, složenost ili način građe, svaki sustav za razmje-nu podataka ima istu osnovnu zadaću: prijenos digitalnih podataka između dvaju fizički odvojenih mjesta.


Unutar računala i računalnih uređaja podaci su u digitalnom obliku pa i sustavi za razmjenu podataka među njima moraju biti građeni tako da mogu prenositi digitalne podatke. Ako se podaci žele prenositi nekim od postojećih sustava koji nisu građeni za prijenos digitalnih signala, treba rabiti uređaje koji će na predajnoj strani digitalne podat-ke pretvoriti u oblik pogodan za prijenos, a na prijemnoj ponovo rekonstruirati digitalne podatke.

1.3.2.1 Skidanje i stavljanje podataka na računalo

Pri prijenosu podataka između računala udomaćila su se dva naziva. Ukoliko se podaci prenose s udaljenog računala na korisničko računalo rabi se naziv skidanje podataka ili engl. download. Ako se podaci prenose s korisničkog računala na udaljeno računalo rabi se naziv stavljanje podataka ili engl. upload.

1.3.2.2 Brzina prijenosa podataka

Postoji mnogo načina na koje bi se podaci mogli predočiti električkim veličinama, ali se pokazalo da je za električki prikaz podataka najpogodniji prikaz s dva stanja. Takav prikaz omogućuje jeftinu građu pouzdanih elektroničkih sklopova.

Digitalni i analogni sustavi

Sustavi koji mogu imati konačan broj stanja i kod kojih ne postoje međustanja zovu se digitalni sustavi. Digitalni sustav, primjerice, jest sklopka za paljenje svjetla jer može biti samo u jednom od dvaju stanja: uključeno ili isključeno. Digitalni sustav jest i prometna svjetlosna signalizacija (semafor) koja može biti u jednom od nekoliko stanja (crveno, žuto, zeleno, crveno-žuto, isključeno). Za razliku od digitalnih sustava, postoje i analo-gni sustavi koji mogu poprimiti bilo koje stanje između krajnjih vrijednosti (u načelu beskonačno mnogo stanja). Primjerice, namještanje glasnoće kod radioprijamnika jest analogno jer ima beskonačno mnogo mogućih stanja.

Kod digitalnih elektroničkih računala, a takva su praktički sva računala danas u uporabi, podaci se predočavaju pomoću dva moguća stanja: maksimalni napon i minimalni napon (npr. 0 V i 5 V). Zbog toga što je riječ o dvama stanjima, računala se zovu binarnima, a zbog toga što je riječ o odvojenim i jasno razlučivim stanjima, zovu se digitalnima. Digitalna binarna računala su, dakle, računala unutar kojih se podaci predočuju samo dvama, i to jasno odvojenim i razlučenim, stanjima. Kako su velika većina računala u uporabi upravo digitalna binarna računala, to se u svakodnevnom govoru najčešće rabi naziv digitalna računala ili samo računala.

I-63PRO-MIL

1O

snov

e

Prijenos digitalnih podataka

Pod prijenosom podataka u užem smislu razumijeva se prijenos podataka između raču-nala i okoline. U ovom poglavlju pod prijenosom podataka razumijevat će se razmjena digitalnih podataka između više računala ili između računala i vanjskih uređaja.

U razmjeni podataka sudjeluju najmanje dva sudionika: jedan koji želi predati poruku (kojeg ćemo zbog jednostavnosti zvati predajnik) i drugi kojemu je poruka upućena ili koji treba primiti poruku (kojega ćemo zvati prijamnik). Razmjena podataka među sudi-onicima moguća je ako među njima postoji “veza” kojom poruke mogu putovati s jednog mjesta na drugo. Tu ćemo “vezu” zvati prijenosnim kanalom.

Brzina prijenosa digitalnih signala mjeri se brojem bitova prenesenih u jednoj sekundi ili skraćeno bps (engl. bits per second) ili višekratnicima Kbps, Mbps, Gbps itd. Sustavi za prijenos digitalnih podataka grade se tako da brzina prijenosa podataka bude što veća. Jedna od mogućnosti povećanja brzine prijenosa digitalnih podataka jest prethodno sažimanje podataka.

Sažimanje podataka (engl. data compression) je postupak pretvorbe podataka na takav način da konačan rezultat ima manje bitova od izvornih podataka. Na prijamnoj se strani niz bitova pretvara ponovno u izvorni oblik. Budući da se prenosi manje bitova, postiže se veća brzina prijenosa. Uz to sažeti podaci zauzimaju manje memorije pa se postupak sažimanja često rabi za djelotvorniju pohranu podataka. Primjer sažimanja u svakodnev-nu životu je pisanje kratica, primjerice kad se umjesto “i tako dalje” napiše “itd.” Umjesto devet slova i dva razmaka napisana su samo tri slova i točka. Čitatelj će u mislima pretvo-riti “itd.” u “i tako dalje”.

1.3.2.3 Načini spajanja na internet

Razmjena podataka između korisnika i izvora informacija, tj. informacijskog sustava moguća je ako je između njih uspostavljen komunikacijski kanal. Komunikacijski kanal je npr. telefonska linija. U načelu je korisnikova briga ostvariti takav komunikacijski kanal; vlasnik izvora informacija nema s time ništa ni glede opskrbe korisnika tom mogućnosti ni glede naplate uporabe komunikacijskoga kanala. Korisnik se mora obratiti organiza-cijama koje mu mogu osigurati ostvarenje takve komunikacijske veze. U Hrvatskoj je to, primjerice, CARNet (dostupan učenicima i članovima akademske zajednice) ili neki od komercijalnih davatelja usluga. Dvije su glavne vrste komunikacijskoga kanala: iznajmlje-ni komunikacijski kanal i javna telefonska mreža.

Komuniciranje iznajmljenim komunikacijskim kanalom najbolji je, ali i najskuplji, način komuniciranja pa ga rabe samo oni korisnici koji moraju imati praktički neprekid-nu vezu s izvorom informacije. Iznajmljeni se komunikacijski kanal plaća cijelo vrijeme najma bez obzira na to rabi li ga korisnik ili ne. Uporabom iznajmljenog komunikacijsko-ga kanala korisnik je neprekidno u vezi s informacijskim sustavom.


Nasuprot tome ostvarenje veze s pomoću modema i javne telefonske mreže jednostavno je i jeftino. Uporabom javne telefonske mreže (engl. public switched telephone network, PSTN ili engl. public switched data network, PSDN) korisnik se prema potrebi samo po-vremeno povezuje s informacijskim sustavom. Sukladno utrošenom vremenu uporabe komu nikacijskog kanala, korisnik ga i plaća (slično kao uporabu telefona). Nedostatak komuniciranja modemom je relativno mala brzina komunikacije i moguće zauzeće telefonske linije. Postoje i posebne inačice povezivanja s internetom posredstvom javne telefonske mreže.

ISDN

ISDN (engl. integrated services digital network) je sustav koji omogućuje objedinjeni prijenos zvuka, slike i digitalnih podataka jednim te istim prijenosnim kanalom. Fizički medij za prijenos podataka mreže ISDN su telefonske linije pa se sustav može primijeniti na postojećem telefonskom sustavu. Korisnik ISDN-a može posredstvom jednog pri-ključka, kao što je to slučaj s telefonskim priključkom, razmjenjivati zvučne informacije, slikovne informacije, faks poruke, elektroničku poštu, digitalne podatke. Glavna razlika ISDN-a prema klasičnom telefonskom sustavu je u načinu prijenosa podataka od korisni-ka do telefonske ili komunikacijske centrale. Kod klasičnog telefonskog sustava prenosi se analogni signal, dok se kod ISDN-a prenosi digitalni signal. Pri uporabi ISDN-a korisnik mora imati opremu koja analogne signale pretvara u digitalne.

Za računalni priključak na ISDN korisnik mora imati dva uređaja. Prvi od njih je mrežni zaključni uređaj ili skraćeno NT (engl. network terminator). To je uređaj koji isporučuje telekomunikacijska tvrtka, a priključuje se na ISDN. U mrežni zaključni uređaj korisnik može uključiti do osam različitih uređaja: ISDN telefon, faks-uređaj, ISDN modem itd. Premda svaki od tih uređaja može imati različit pozivni broj, istodobno mogu raditi samo dva od uređaja. Za slanje računalnih podataka korisnik mora imati još jedan uređaj koji se naziva ISDN modem, ISDN kartica ili skraćeno TA (engl. terminal adapter). To je uređaj koji se s jedne strane povezuje s računalom posredstvom PCI ili USB sabirnice, a s druge strane s NT uređajem. Izrađuje se kao kartica za ugradnju ili kao vanjski uređaj.

ISDN modem bitno je ra-zličit uređaj od klasičnog modema jer on ne pre-tvara digitalne podatke u analogne, već samo prila-gođava digitalne podatke iz računala u digitalne podatke prilagođene prijenosu ISDN-om. Iako je naziv “modem” uobiča-jen, zapravo je pogrešan jer ovdje nije riječ o mo-dulaciji i demodulaciji.

Slika 1.42. Priključak uređaja na ISDN

I-65PRO-MIL

1O

snov

e

Prednosti ISDN-a u odnosu na klasičnu telefonsku mrežu su: brže biranje, veća brzina prijenosa podataka, mogućnost priključka više terminala na jednu telefonsku liniju te mogućnost prijenosa zvuka i digitalnih podataka iz računala.

DSL i ADSL

DSL (engl. digital subscriber line) je tehnologija koja iskorištava puno raspoloživo frekvencijsko područje telefonskih linija između korisnika i telefonske centrale te tako omogućuje mnogo veću brzinu prijenosa podataka od analognog modema ili ISDN-a. Umjesto pretvorbe u analogni signal i slanja analognih zvučnih signala telefonskim lini-jama, DSL šalje digitalne signale slično kao i ISDN. Da bi to bilo moguće, kod korisnika i u telefonskoj centrali mora postojati poseban uređaj koji omogućuje takav prijenos.

Za razliku od ISDN-a, DSL je cijelo vrijeme “na vezi” (engl. online), tj. nije potrebno pri svakom povezivanju na internet ostvarivati vezu. Za razliku od analognog modema i ISDN-a kod kojih se naplaćuje trajanje veze, DSL se obično naplaćuje prema količini prenesenih podataka.

Glavna prednost DSL-a jest velika brzina prijenosa podataka.

Postoji više inačica DSL-a, a najpopularniji je ADSL (engl. asymetric digital subscriber line) čije je osnovno obilježje različita (asimetrična) brzina prijenosa podataka pri prima-nju i slanju. Uočilo se da većina korisnika pri korištenju interneta mnogo više podataka prenosi na svoje računalo nego što ih šalje, pa je velik dio raspoloživog kapaciteta neisko-rišten. Zato ADSL omogućuje mnogo veće brzine primanja podataka, nego slanja.

Modem

Modem je uređaj koji omogućuje prijenos digitalnih podataka putem telefonskih linija. Uporabom modema moguće je i s pomoću javne telefonske mreže relativno jednostavno razmjenjivati podatke između dva udaljena računala. Telefonske linije građene su za pri-jenos govornih signala, relativno su uskog frekventnoga područja i nepogodne za prijenos digitalnih signala. Zbog toga je prije prijenosa digitalne signale potrebno pretvoriti u signale za koje su građene telefonske linije. Na predajnoj strani modem pretvara digital-ne podatke u signale zvučne frekvencije. Postupak pretvorbe digitalnih signala u signale zvučne frekvencije naziva se modulacija, a sklop koji to obavlja modulator. Na prijamnoj strani modem pretvara signale zvučne frekvencije ponovno u digitalne signale. Sklop za tu pretvorbu naziva se demodulator, a postupak demodulacija. Naziv modem nastao je iz početnih slova riječi modulator i demodulator.

Unutarnji modemi (engl. internal modem) ili modemi za ugradnju ugrađuju se u računa-lo. Građeni su u obliku kartice s priključnicom koja se priključuje na sabirnicu računala. Glavne prednosti unutarnjih modema jesu male dimenzije i niža cijena od vanjskih. Vanjski modemi (engl. external modem) proizvode se kao samostalni uređaji, smješteni su u prikladno kućište, opremljeni nadzornim LED-sijalicama koje prikazuju stanje mo-dema i priključnicama za spoj s računalom i telefonskom linijom.


Prijenos podataka modemom je prespor za suvremene zahtjeve pa se rabe samo ako ostali načini povezivanja nisu mogući.

1.3.2.4 Komunikacijski kanali

Osim prema vrsti usluge i brzini razmjene podataka povezivanje na internet može se svrstati u skupine prema fizičkom ostvarenju komunikacijskog kanala.

Povezivanje posredstvom telefonske linije

To je najrasprostranjeniji način povezivanja jer na mnogim mjestima već postoji telefon-ska linija i priključak. Nije potrebno provoditi dodatnu kabelsku instalaciju što je uvijek skupo. Opisani načini povezivanja modemom, DSL i ADSL su posredstvom telefonske linije.

Bežično povezivanje

Bežično povezivanje posebno je pogodno za povezivanje prijenosnih računala. Zbog česte promjene mjesta spajanje prijenosnih i ručnih računala kabelima je nespretno, a često i nemoguće. Zbog toga sve više ustanova, tvrtki, hotela i ostalih mjesta okupljanja više ljudi imaju mogućnost bežičnog povezivanja s internetom. Suvremeni mobilni telefoni također imaju mogućnost bežičnog spajanja na internet.

Povezivanje kabelom velikog kapaciteta prijenosa podataka

Do pojedinih mjesta provedena je kabelska instalacija s kabelima velike propusne moći podataka pa je u tom slučaju moguća i brza veza s internetom. Kako je provođenje takve instalacije skupo, obično je prisutna samo na određenim mjestima. Često se pri instala-ciji kabela za kabelsku televiziju korisnicima nudi mogućnost priključka na internet tom instalacijom. To je pogodna mogućnost za brzu vezu s internetom, a dostupna je samo onima koji imaju instalaciju kabelske televizije i ako pružatelj nudi i uslugu spajanja na internet.

Satelitska veza

Za osobe koje skidaju veliku količinu podataka pogodna je satelitska veza. Korisnik mora imati satelitsku antenu („tanjur“), odgovarajući prijamnik i programe. Podatke prima tako ostvarenom satelitskom vezom, a šalje ih nekim od gore spomenutih kana-la. Podatke, dakle, ne može slati satelitskom vezom već ih samo primati. Nakon pojave ADSL-a mogućnosti povezivanja taj način povezivanja više nije popularan. Prikladan je za osobe koje nemaju mogućnost ostvarenja brze internetske veze na drugi način.

I-67PRO-MIL

1O

snov

e

1.3.2.5 Značajke stalne veze

Korisnici koji su s internetom povezani stalnom vezom (npr. ADSL-om ili kabelom veli-kog kapaciteta prijenosa podataka), trebaju imati na umu dobre i loše značajke takve veze.

• Korisnik je cijelo vrijeme spojen na internet (engl. online) i ne mora uspostavljati vezu svaki put kad želi pristupiti internetu. To je s gledišta korisnika povoljno jer ne mora gubiti vrijeme na uspostavu veze.

• Brzina prijenosa podataka kod stalnih veza je velika i zadovoljava većinu korisni-ka. Davatelji internetskih usluga nude različite brzine prijenosa podataka o čemu onda ovisi i cijena za korisnika.

• Trošak stalne veze ovisi o davatelju internetske usluge. Postoje dva osnovna mo-dela naplate. Jedan model korisniku naplaćuje količinu prenesenih podataka. Što više podataka korisnik prenese, to će više i platiti. Uz to, postoji i stalni mjesečni trošak koji korisnik mora platiti i u okviru koga može prenijeti određenu koli-činu podataka. Drugi je model naplate plaćanja određenog stalnog iznosa bez obzira na količinu prenesenih podataka (engl. flat rate). Taj je model pogodan za korisnike koji prenose velike količine podataka (npr. video zapise) jer za plaćeni iznos mogu prenositi neograničenu količinu podataka.

• Kako je računalo korisnika cijelo vrijeme povezano s internetom mnogo je veća opasnost od nedobronamjernih pokušaja upada u računalo korisnika. Zlona-mjernici mogu cijelo vrijeme pokušavati prodrijeti u računalo korisnika i doče-pati se podataka s korisničkog računala ili mu nanijeti kakvu drugu štetu, npr. zaraziti računalo virusom. Kad je korisnik samo povremeno spojen s internetom ta je opasnost mnogo manja jer računalo većinu vremena nije dostupno na inter-netu. Zbog toga pri stalnoj vezi korisnik mora računalo opremiti odgovarajućim programima za zašittu, npr. vatrozidnim programima (engl. firewall software), antivirusnim programima i dr.


1.4 Informacijska i komunikacijska tehnologija u svakodnevnom životu

Računalo je danas prisutno u svim ljudskim djelatnostima. Uloga računala u poslovnom i svakodnevnom životu velika je pa postoje poslovi koji se danas više ne bi mogli obavljati bez računala. Moguće uništenje računalnih sustava pojedinih tvrtki moglo bi izazvati njihovu propast, a već i djelomična oštećenja, primjerice zaraza računala računalnim virusom, može izazvati goleme štete. Sveopća prisutnost računala katkad navodi na pomisao da je računalo pogodno za sve poslove i da može zamijeniti čovjeka u bilo kom području. To nije točno i postoje brojni poslovi u kojima je čovjek bolji od računala ili pak računalo uopće ne može zamijeniti čovjeka. U takve poslove ubrajaju se npr. poslovi u kojima je potreban osjećaj zdravog razuma i rasuđivanja, poslovi za koje je važna izravna ljudska komunikacija, poslovi za čije su obavljanje potrebni osjećaji, stvaralački poslovi (pisanje, pjevanje, gluma) i sl. Zato prije zamjene ljudskog rada računalnim, treba pro-cijeniti hoće li računalo moći uspješno obaviti posao koji radi čovjek. U većini slučajeva računalo pomaže čovjeku pri obavljanju posla obrađujući, spremajući i prikazujući mu potrebne podatke. Odluka što poduzeti na temelju takvih podataka ostaje na čovjeku.

Nabrojit ćemo ovdje neke od poslova u kojima je računalo djelomično ili u potpunosti zamijenilo čovjeka.

Računalo je velika pomoć pri obavljanju različitih administrativnih poslova: izrada, po-hrana i ispis najrazličitijih dokumenata. Računalo je iz uporabe praktično istisnulo pisaće strojeve, a u nekim slučajevima i daktilografe (računala kojima se može diktirati glasom).

Banke ne mogu zamisliti svoje poslovanje bez uporabe računala i kvar računalnog su-stava praktično obustavlja rad banke i može izazvati goleme gubitke. Cjelokupna obrada bankovnih računa, kamata i sl. automatizirana je i posao službenika svodi se na unos podatka i manipulaciju s novcem. U slučaju bankomata računalo preuzima cjelokupan posao provjere bankovnog računa, isplate i prikaza stanja računa klijentu. Većina banaka nudi klijentima mogućnost poslovanja posredstvom interneta pa tako klijent bez dolaska u banku i bez kontakta sa službenikom banke može obaviti uplate, plaćanja i druge ban-kovne transakcije. Pri tome se cjelokupan posao obavlja bez posredovanja čovjeka.

U tvrtkama koja se bave osiguranjem računala su preuzela cjelokupni posao evidencije klijenata i obrade podataka. I njihova bi djelatnost bila u današnjim uvjetima nemoguća bez računala.

Tvrtke koje se bave rezervacijom i prodajom zrakoplovnih karata već duže vrijeme taj posao obavljaju pomoću računala i računalnih mreže. Takve tvrtke redovito su povezane u cijelom svijetu tako da se rezervacija i kupovina karte može obaviti u bilo kojem uredu u svijetu. I njihovo poslovanje nezamislivo je bez računala.

Postoje i mnoga druga područja ljudskog djelovanja u kojima je rad bez računala bitno otežan ili nemoguć.

I-69PRO-MIL

1O

snov

e

1.4.1 Elektronički svijet

Pojavom računala, njihovim umrežavanjem i posebice njihovom masovnom uporabom stvorili su se uvjeti za nov način komuniciranja i poslovanja među ljudima. Informacije u elektroničkom obliku mogu se umnažati, kopirati obrađivati i putovati s mjesta na mjesto brzo i jeftino. Postoji mnogo načina na koji se rabe prednosti razmjene i obrade informa-cija u elektroničkom obliku.

1.4.1.1 Informacijska i komunikacijska tehnologija

Pod pojmom informacijskih i komunikacijskih tehnologija (engl. information and com-munications technology, skraćeno ICT) podrazumijevaju se tehnologije za rukovanje informacijama. Tu se primjerice ubrajaju tehnologije za pohranu podataka (magnetski i optički mediji, poluvodičke memorije i dr.), tehnologije za prijenos podataka (radio, tele-vizija, mobilna telefonija, prijenos računalnih podataka i dr.), tehnologija obrade podata-ka (računala svih vrsta i njihovi vanjski uređaji), računalni programi i usluge, računalne mreže. ICT je, dakle, pojam koji obuhvaća mnoštvo tehnologija namijenjenih rukovanju informacijama.

1.4.1.2 Internetske usluge

Internet je omogućio nov način pružanja različitih usluga čineći ih jeftinijim, bržim i dostupnijim.

Elektroničko poslovanje je naziv za vođenje poslovne komercijalne komunikacije i upravljanje poslovanjem elektroničkim putem, npr. elektroničkom naplatom ili razmje-nom podataka.

Elektronička trgovina (engl. electronic commerce, e-commerce, EC) sastoji se od kupovi-ne, prodaje, oglašavanja i promidžbe proizvoda ili usluga posredstvom računalnih mreža.

Ako je riječ o elektroničkoj trgovini koja se obavlja posredstvom interneta, rabi se pone-kad naziv engl. Web commerce. Riječ je o trgovanju koje se obavlja posredstvom www ili web stranica.

Uobičajeni postupak elektroničkog poslovanja odvija se u nekoliko koraka:• Ponuđač objavljuje www stranice na kojima oglašava, promiče i nudi na prodaju

robe ili usluge• Potencijalni kupac posredstvom www preglednika pregledava www stranice

ponuđača i bira što će kupiti• Ako se odluči na kupovinu, slijedeći upute s www stranica naručuje i plaća želje-

nu robu ili uslugu• Ponuđač nakon naplate šalje korisniku naručeno.


Ovisno o ponuđaču kupljeno se može platiti na više načina. Najbrži i najjednostavniji je plaćanje kreditnom karticom. Kupac upisuje potrebne podatke izravno u formular objavljen na www stranici i nakon potvrde kupnje automatski se tereti njegova kreditna kartica za cijenu naručene robe ili usluge. Ovaj način naplate izaziva kod kupca najveću sumnju i strah od zlouporabe. Naime kupac mora upisati i poslati podatke koji su dovolj-ni da netko zlonamjeran iskoristi te podatke i nanese štetu kupcu (troši njegov novac, zlorabi njegov identitet i sl.). Taj je strah uglavnom mnogo veći od stvarne opasnosti. Iako je načelno moguće "ukrasti" podatke koji putuju internetom, većina ponuđača se od toga brani šifriranjem poruke pri slanju i prijamu, pa tako internetom putuju šifrirane poruke beskorisne zlonamjerniku. Najčešće se za šifriranje rabi SSL protokol (engl. secure sockets layer).

Osim plaćanja kreditnom karticom, plaćati se može pouzećem, posredstvom banke i sl., ali su svi ti načini plaćanja sporiji ili skuplji od plaćanja kreditnom karticom.

Postoje tvrtke koje nude posredništvo pri plaćanju i na određeni način štite kupca od moguće krađe, a istodobno ponuđaču nude jednostavnu naplatu prodanih usluga ili roba. Kod takvih tvrtki korisnik može otvoriti račun i na račun položiti određeni iznos novaca. Nakon toga kupac dobiva korisničko ime i lozinku pomoću kojih može plaćati usluge na internetu. S gledišta kupca plaćanje je jednostavno i brzo jer cjelokupnu transakciju može obaviti na internetu. Kako kupac ne upisuje broj svoje kreditne kartice nema opasnosti od krađe. Posrednik pri plaćanju nudi određena jamstva kupcu i prodavaču da neće doći do zlorabe pri transakciji. Najpoznatiji posrednik pri plaćanju je PayPal.

Najveća stvarna opasnost za kupca nije krađa, već plaćanje robe ili usluge koja ne odgova-ra oglašenoj. Kupac tako može platiti nepostojeću uslugu ili robu koju nikad neće dobiti zbog prevaranata koji se na www stranicama predstavljaju kao pouzdane i poštene tvrtke. Zato je s gledišta kupca jako važno na neki način provjeriti vjerodostojnost objavljenih informacija na www stranicama i pouzdanost tvrtke kojoj plaćaju robu ili uslugu.

Obilježja elektroničkog trgovanja

Iako je po mnogočemu elektroničko trgovanje slično uobičajenom trgovanju, ipak se od njega razlikuje po mnogim obilježjima. Za uspješno elektroničko poslovanje važni su ovi čimbenici:

• ponuditi robu ili uslugu koja za kupca ima vrijednost po povoljnoj cijeni • osigurati odgovoran, uslužan i prijateljski odnos s kupcom uz brzu reakciju na

njegove zahtjeve (posvetiti pozornost svakom kupcu i stvoriti osobni odnos s kupcom)

• osigurati privlačne www stranice na kojima se nude robe ili usluge sa slikovnim i tekstualnim opisom onog što se nudi i s mogućnošću jednostavnog snalaženja na www stranicama; osigurati prikaz sadržaja www stranice prilagođen svakom kupcu ovisno o njegovim sklonostima, potrebama i željama; osigurati stalno dostupne, pouzdane i sigurne www stranice

• poticati kupca na kupovinu različitim akcijama (popustima, nagradnim igrama, posebnim ponudama i sl.)

I-71PRO-MIL

1O

snov

e

• stvoriti zajednicu kupaca različitim alatima za komuniciranje: specijaliziranim brbljaonicama (engl. chat), mrežnim novinama (engl. newsgroups), cirkularnim elektroničkim pismima i sl.

• pružiti kupcu mogućnost dodatne pomoći i informiranja posredstvom www stranica koje će mu olakšati odluku pri kupnji (to može biti usporedba cijena sa sličnim proizvodima drugih ponuđača, objašnjenje načina uporabe proizvoda, objašnjenje tehnologije izrade proizvoda i sl.)

• suziti područje roba ili usluga koje se nude (specijalizirati se za relativno usko područje)

• nuditi robu ili usluge koje su suvremene i nove i neprestano pratiti razvoj; po-nuđač mora osigurati organizaciju koja mora neprestano biti pripravna i brzo reagirati na promjene na tržištu u ekonomskom, društvenom, tehnološkom i svakom drugom pogledu.

Prednosti elektroničkog trgovanja s gledišta kupca

Temeljne prednosti elektroničkog trgovanja s gledišta kupca su ove:• dostupnost 24 sata na dan, 356 dana u godini (kupac može robu razgledati u bilo

koje doba i može je razgledati koliko god želi)• podroban opis robe i mnogo popratnih informacija vezanih za robu ili uslugu• mnogo proizvoda među kojima se može birati brza i jednostavna usporedba roba

i cijena različitih ponuđača brzo i jednostavno pronalaženje roba i usluga koje je teško pronaći u svom okolišu

• praktično trenutna dobava roba ako je riječ o robi u digitalnom obliku (računalni programi, publikacije u digitalnom obliku, zvučni zapisi, video zapisi i sl.).

Poteškoće elektroničkog trgovanja

Kao i svaki drugi oblik poslovanja i elektroničko poslovanje i trgovanje ima svoje specifič-ne poteškoće i opasnosti:

• nerazumijevanje potreba, navika, želja i razloga za kupovanje potencijalnih kupaca

•zanemarivanje potencijalne konkurencije pri osnivanju i radu elektroničke trgovine

•nesposobnost predviđanja reagiranja potencijalnih kupaca i konkurencije• zakonske regulative i sl. • precjenjivanje vlastitih mogućnosti i sposobnosti• nedovoljna motiviranost, koordinacija i posvećenost poslovanju zaposlenika

ponuđača• loša procjena potrebnog vremena i sredstava za ostvarenje i vođenje elektronič-

kog poslovanja • nedosljedno ostvarenje poslovnog plana.

U poteškoće uspješnog elektroničkog trgovanja se ubrajaju i ovi čimbenici:• zabrinutost kupca za sigurnost podataka koje šalju internetom, posebice podata-

ka kreditnih kartica koji bi se mogli zlorabiti (mnogi ljudi ne žele te podatke slati internetom i time praktično odustaju od elektroničkog poslovanja)


• nemogućnost trenutnog preuzimanja robe (za razliku od uobičajene trgovine gdje kupac dolazi u posjed robe trenom plaćanja i može je odmah rabiti, kod elektroničke trgovine kupac mora čekati danima ili čak tjednima da roba stigne)

• nemogućnost pristupa internetu, što je posebno prisutno u siromašnim i nera-zvijenim zemljama i područjima

• društvene navike kupovanja, koje često uključuju razgovor s prodavačem, razgo-vor s ostalim kupcima u trgovini, obilazak trgovina i fizički dodir s robom i sl.

Robe i usluge pogodne za elektroničko poslovanje

S obzirom na specifičnosti elektroničkog poslovanja, kod koga se roba i usluge nude na uvid u digitalnom obliku, a nakon plaćanja se moraju transportirati do kupca, za elektro-ničku trgovinu su u načelu pogodne robe i usluge ovih obilježja:

• robe koje su po svojoj naravi u digitalnom obliku (računalni programi, zvučni zapisi, video zapisi, publikacije na optičkim diskovima, usluge pohrane i obrade podataka i sl.)

• robe koje imaju veliki omjer odnosa cijena/težina kako bi udio transportnih troš-kova u ukupnoj cijeni za kupca bio što manji i ne bi bitno povećavao cijenu robe (primjerice dragocjenosti, skupe elektroničke komponente, knjige i sl.)

• rezervni dijelovi za različite strojeve i uređaje koje kupac ne može lako pronaći u trgovinama u svojoj blizini

• roba koju je iz bilo kog razloga kupcu nelagodno kupovati u uobičajenim trgovi-nama.

Robe koje u načelu nisu pogodne za elektroničku trgovinu su ove:• robe koje imaju mali omjer odnosa cijena/težina zbog relativno velikih

transportnih troškova• pokvarljiva roba ili roba koja ima neugodan miris ili zahtijeva poseban transport• roba koja zahtjeva izravan fizički uvid ili probu prije kupnje (npr.odjeća, obuća);

tu se ubraja i roba kod koje je važna vjernost boje jer nije moguće jamčiti isto-vjetnost boje prikazane na zaslonu monitora i stvarne boje robe.

Elektroničko bankarstvo (engl. e-banking) je naziv za pružanje bankarskih usluga po-sredstvom računala i računalnih mreža što danas znači uglavnom internetom. U usluge elektroničkog bankarstva ubraja se:

• plaćanje svih vrsta računa u zemlji i inozemstvu• plaćanje kreditnih obveza• pregled stanja računa i prometa po računima• ugovaranje različitih financijskih usluga (različite vrste štednje, trajni nalozi za

plaćanje, kupovanje udjela u investicijskim fondovima i dr.).

Za uporabu usluge elektroničkog bankarstva korisnik obično mora:• imati otvoren račun u banci• sklopiti ugovor o uporabi usluga elektroničkog bankarstva,•preuzeti informaci-

je, dokumente i uređaje za sigurnu identifikaciju (npr. svoju šifru – pin, elektro-nički token, karticu i dr.)

• imati pristup internetu.

I-73PRO-MIL

1O

snov

e

Elektronička vlada (e-vlada, engl. e-goverment) je naziv za pružanje javnih usluga po-sredstvom računala i računalnih mreža što danas znači uglavnom internetom. U usluge elektroničke vlade ubraja se:

• povezivanja informacijskih sustava tijela državne uprave čime se pojednostav-njuje prikupljanje različitih potvrda, uvjerenja i ostalih dokumenta

• pružanje različitih usluga građanstvu vezanih za poslovanje s tijelima državne uprave

• pružanje različitih usluga poduzetnicima vezanih za poslovanje s tijelima držav-ne uprave čime se bitno olakšava i ubrzava npr. otvaranje nove tvrtke, plaćanje različitih doprinosa, uvid u propise i dokumente i dr.

• pružanje različitih usluga vezanih za zakonski propisane postupke evidencije nekretnina

• uvid u različite službene dokumente• mogućnost sklapanja pravno važećih ugovora na daljinu rabeći elektronički

potpis.

1.4.1.3 E-učenje

Elektroničko učenje (e-učenje, engl. electronic learning, e-learning, elearning) je način poučavanja kod kojeg je medij za razmjenu informacija između nastavnika i učenika ICT tehnologija. Takvo poučavanje uključuje prijenos nastavnih sadržaja posredstvom interneta, računalnih mreža, audio i video zapisa, televizije, optičkih diskova itd. Postoje različiti oblici e-učenja: poučavanje bez izravnog kontakta nastavnika i učenika, pou-čavanje s povremenim izravnim kontaktom nastavnika i učenika, e-učenje kao potpora tradicionalnom učenju itd. E-učenje se primjenjuje na školama, fakultetima u tvrtkama za održavanje tečajeva i drugdje.

Slika 1.43. E-učenje omogućava praćenje nastave s bilo kog mjesta koje ima pristup internetu


Pri e-učenju rabe se različite ICT tehnologije prilagođene namjeni poučavanja, sustavi za upravljanje poučavanjem (engl. learnig management system, LMS), npr.: blog, wiki, elektronička pošta, brbljaonica (engl. chat), konferencijski sustavi itd. Sve te tehnologije razvijene su neovisno o e-učenju i zatim prilagođene i primijenjene za poučavanje.

S gledišta ustanove koja provodi poučavanje prednosti e-učenja su ove:• smanjeni sveukupni troškovi poučavanja (manje nastavnika, manje prostora,

manji troškovi putovanja vezanih za provođenje nastave, bolja iskoristivost vre-mena zaposlenika itd.)

• skraćeno vrijeme potrebno za poučavanje (brže svladavanje predviđenog nastav-nog gradiva) i time djelotvornije poučavanje

• suvremenost obrazovnih materijala i postupaka• ujednačen način poučavanja• u poučavanje je moguće uključiti vrhunske eksperte pojedinog područja• automatizirana provjera znanja i automatizirana provjera zadovoljenja svih uvje-

ta za uspješan završetak školovanja.

S gledišta učenika prednosti e-učenja su ove:• dostupnost nastavnih materijala i poučavanja na daljinu (nastava se može pratiti

s bilo kog mjesta)• ritam poučavanja može se prilagoditi svakom učeniku što smanjuje stres i pove-

ćava zadovoljstvo učenika (poučavanje u bilo koje vrijeme i bilo kojim ritmom)• interakcija potiče učenike na kreativno usvajanje znanja i na aktivnu ulogu u

poučavanju• povjerenje da se poučava suvremeno stanje područja poučavanja.

E-učenje ima i nedostataka u odnosu na tradicionalno učenje. S gledišta ustanove koja provodi poučavanje nedostaci e-učenja su ovi:

• početna investicija za uspostavu e-učenja veća je od investicije u tradicionalno e-učenje (priprema ICT infrastrukture i priprema obrazovnih materija u obliku prikladnom za e-učenje)

• relativno brzo zastarijevanje ICT infrastrukture te potreba za stalnim investira-njem i obnovom

• tehnologija igra ključnu ulogu u poučavanje pa je potrebna stalna tehnološka potpora i održavanje

• učenici moraju posjedovati znanja potrebna za uporabu ICT tehnologije i moraju imati odgovarajuću opremu i komunikacijske kanale

• neka područja je teško ili nemoguće poučavati samo e-učenjem (npr. područja u kojim treba svladati motorne vještine.

Zbog moguće velike kulturne raznolikosti učenika (zbog međusobno velike zemljopisne udaljenosti učenika) može se dogoditi da način poučavanja nije svima prikladan.

S gledišta učenika nedostaci e-učenja su ovi:• tehnološka ograničenja (nepoznavanje ICT tehnologije nužne za e-učenje, nedo-

stupnost potrebne opreme, nedostupnost komunikacijskih kanala

I-75PRO-MIL

1O

snov

e

• tiskani udžbenici i ostali materijali za poučavanje često su kvalitetniji i učenici-ma prikladniji od materijala u obliku primjenjivom za e-učenje

• smanjena kulturna i društvena interaktivnost zbog smanjenog izravnog među-sobnog kontakta učenika.

Ne postoji jednoznačan odgovor u kojim će slučajevima prevladati prednosti, a u kojim nedostaci. To ovisi o predmetu poučavanja, pripremljenosti ustanove koja poučava za e-učenje, sposobnosti učenika rabiti ICT tehnologiju, dostupnosti ICT tehnologije itd.

1.4.1.4 Rad na daljinu

Većina tvrtki danas rabi računala za različite poslovne djelatnosti od projektiranja po-moću računala (engl. CAD, computer aided design), proizvodnje (engl. CAM, computer aided manufacturing) do cjelovitog i objedinjenog poslovanja tvrtke pomoću računala (engl. CIM, computer integrated manufacturing). Računala možemo naći u svim dijelovi-ma tvrtke: od ureda do proizvodnih pogona. Možemo ih naći čak i udaljena od prostora tvrtke.

Računala su omogućila da su mnogi poslovi neovisni o fizičkom mjestu gdje se obavljaju. Podaci koji se obrađuju na računalu mogu se jeftino, brzo i jednostavno prenijeti na uda-ljeno mjesto pa ljudi koji rade na računalima mogu biti fizički međusobno udaljeni. To je omogućilo novu vrstu zaposlenja - rad na daljinu (engl. teleworking) ili rad kod kuće. Pri tome se posao može djelomično ili u potpunosti obavljati na daljinu.

Zaposlenike koji rade na daljinu može se podijeliti u dvije skupine: zaposlenici koji rade za drugog poslodavca i osobe koje vode vlastiti posao.

Rad na daljinu za drugog poslodavca

Nisu svi poslovi pogodni ni mogući za rad na daljinu. Među poslove koji jesu pogodni ubrajaju se ovi:

• promidžba i prodaja na daljinu (potpora klijentima, savjetodavne usluge)• pisanje, lektoriranje, prevođenje, uređivanje publikacija i sl. • određeni administrativni poslovi.

Nisu ni svi zaposlenici pogodni za rad na daljinu čak i kad je riječ o poslovima koji se mogu obavljati na daljinu. Među vještine koje moraju imati zaposlenici posebno su važne ove:

• motivacija• samodostatnost• komunikacijske sposobnosti• poznavanje tehnologije potrebne za rad na daljinu.

Omogućiti zaposlenicima rad na daljinu za poslodavca ima ove prednosti:


• povećanu produktivnost i motiviranost zaposlenika (manje izostanaka s posla, manje vremena provedenog na putu na posao i s posla, bolja koncentracija, bolji radni okoliš, manji stres i sl.)

• mogućnost biranja zaposlenika iz mnogo veće skupine ljudi koji mogu biti fizički vrlo udaljeni od ureda tvrtke ili su zbog drugih razloga u nemogućnosti izbivati duže iz kuće (roditelji, invalidi i sl.)

• mogućnost zadržavanja kvalitetnog zaposlenika koji više ne može iz bilo kojih razloga dolaziti u ured (roditeljstvo, preseljenje i sl.)

• ušteda u radnom prostoru, energiji (rasvjeta, grijanje) i ostalim troškovima,• zaposlenici mogu živjeti i raditi u blizini klijenata.

Rad na daljinu za poslodavca ima i nedostataka:• teškoće u nadzoru i upravljanju zaposlenicima (moguća degradacija vještina i

kvalitete rada zaposlenika, početna investicija u uspostavljanje radnog mjesta na daljinu (oprema, obuka i sl.))

• poteškoća u obrazovanju i obuci zaposlenika• smanjena sigurnost podataka• povećani telekomunikacijski troškovi• opasnost od prekida telekomunikacijskih veza i time veze s zaposlenikom (nema

povezanosti između zaposlenika i osjećaja pripadnosti timu, neki poslovi ne mogu se obavljati na daljinu).

S gledišta zaposlenika rad na daljinu (točnije rad od kuće) ima ove prednosti:• nema putovanja na posao i s posla na koji mnogi zaposlenici gube mnogo vreme-

na i živaca• radno vrijeme se u mnogo slučajeva rada na daljinu može prilagoditi potrebama

zaposlenika (posebno važno roditeljima male djece)• nema pretpostavljenog koji je fizički prisutan i nadzire rad i koji odobrava izlaske

i način rada.

Glavni nedostatak zaposlenika koji rade na daljinu, posebice onih koji rade od kuće, je izostanak socijalnog kontakta i druženja s ostalim zaposlenicima.

Vođenje vlastitog posla od kuće

Vođenje vlastitog posla od kuće ne razlikuje se puno od vođenja bilo kojeg drugog posla. Ovdje se pod vođenjem posla od kuće razumijeva posao za koji ne treba poseban poslovni prostor već se sve poslovne aktivnosti, uključujući promidžbu, komunikaciju s klijentom, prodaju, naplatu i sl. obavljaju iz vlastitog doma uz pomoć računala, interneta, telefona, telefaksa i sl.

Glavni razlozi pokretanja vlastitog posla od kuće su ovi: • nema putovanja na posao i s posla• radno vrijeme se u mnogo slučajeva rada na daljinu može prilagoditi potrebama

zaposlenika (nema pretpostavljenog, financijski dobitak (većina zaposlenika smatra da vrijedi više nego je plaćena pa vlastiti posao nudi mogućnost veće zarade)).

I-77PRO-MIL

1O

snov

e

Pri pokretanju vlastitog posla može se na prvi pogled učiniti da je to lako, jednostavno i jeftino, a da je uspjeh neizostavan. Treba upozoriti na neke tipične zablude pri pokretanju vlastitog posla od kuće.

• Ne treba nikakvo iskustvo. To je velika zabluda jer je za svaki uspješan posao, pa tako i ovaj od kuće, određeno iskustvo u području u kom se misli poslovati važno.

• Nisu potrebne investicije. Iako nije potrebno investirati u poslovni prostor, postoje mnoga druga područja poslovanja koja zahtijevaju ulaganja pa osnivač mora predvidjeti ta sredstva (početna promidžba, plaćanje vanjskih usluga, na-bava opreme i sl.).

• Neće biti potrebno prodavati. Temeljna funkcija svakog poslovanja je prodati robu ili uslugu koja se nudi pa se od tog dijela posla ne može pobjeći. Proizvod ili usluga nije bitna. Poslovanje može biti uspješno samo ako se nudi roba ili usluga koju kupac želi kupiti, pa je s tog gledišta vrlo bitno o kojem je proizvodu ili usluzi riječ.

• Moguće je odrediti radno vrijeme prema želji. Radno vrijeme će ovisiti o klijenti-ma i njihovim potrebama želi li se ostvariti uspješno poslovanje. Nema pretpo-stavljenog. To je samo privid jer će neizravno posao nadzirati klijenti što je često veći psihički pritisak nego nadzor jednog pretpostavljenog.

• Prijatelji i rođaci će kupovati. To će biti istina samo ako se nudi nešto što oni trebaju i žele kupiti. Uspješan posao ne može se razviti temeljeći ga samo na prijateljima i rođacima.

• Porodica i prijatelji podržavat će posao. Zbog mnogo razloga, među kojima su zavist, nerazumijevanje, skepsa i sl. ne treba previše računati na to.

• Zaradit će se brzo i mnogo novaca. Mnogo je vjerojatnije da će osnivač izgubiti mnogo novaca u kratkom roku ne pristupi li poslu krajnje odgovorno, ozbiljno i oprezno. Iskustvo pokazuje da su potrebni mjeseci prije nego se na vlastitom poslu počne zarađivati isto ili više nego na poslu koji je osnivač napustio.

1.4.2 Komunikacija

Postoji mnogo načina na koji se rabe prednosti razmjene i obrade informacija u elektro-ničkom obliku, a jedna od najrasprostranjenijih je elektronička pošta. U svijetu se na dan razmijeni više bilijuna elektroničkih poruka pa je to vrlo rasprostranjeni način pisanog komuniciranja.

1.4.2.1 Elektronička pošta

Elektronička pošta (engl. electronic mail, E mail) je oblik dopisivanja putem računala i sustava koji ta računala međusobno povezuju. Zbog velike brzine prijenosa podataka, praktički bez obzira na udaljenost, relativno niske cijene i mogućnosti izravnog prije-nosa teksta iz računala u računalo, elektronička pošta danas je vrlo popularan način dopisivanja. Osoba ili organizacija koja se želi dopisivati elektroničkom poštom treba imati računalo i pristup nekom od računalnih informacijskih sustava, npr. internetu. Na zahtjev takva korisnika administrator sustava, tj. osoba koja upravlja informacijskim


sustavom i održava ga, dodijelit će korisniku jedinstvenu elektroničku adresu. Ta adresa jedini je način razlikovanja korisnika u mreži i jedini podatak koji je potrebno znati želi li se nekome poslati elektronička pošta. Informacijski sustav osigurava da svaka poruka naslovljena na određenu adresu završi upravo na toj i samo na toj adresi. Uobičajen oblik internetske adrese jest:

ime.prezime@računalo.organizacija.zemlja

Ime i prezime je obično stvarno ime i prezime korisnika, ali može biti i neki drugi, prema korisnikovoj želji izabrani naziv. Razdjelni je znak @ (čita se et ili master spejs), a zatim slijedi ime računala na kojemu korisnik ima elektroničku poštu, organizacija koja upravlja tim računalom i država u kojoj se računalo nalazi. Značenje pojedinih dijelova elektro-ničke adrese je preporuka i ne obvezuje onoga tko oblikuje adresu. Bitno je samo zadržati oblik adrese. Tako je, primjerice, elektronička adresa autora ovog poglavlja: [email protected]. Lijevo od razdjelnog znaka je ime i prezime, a desno naziv računala (sk), ustanove (t-com) i države (hr - Hrvatska).

Slika 1.44. Elektronička pošta je jedan od najrasprostranjenijih načina pisane komunkacije

Korisničko ime može biti stvarno ime ili se zbog praktičnosti rabi kraće zamjensko ime. Npr.: [email protected] ili [email protected].

Poruka se može poslati jednoj osobi ili više njih istodobno tako da se navedu adrese svih primatelja. Adresu primatelja treba upisati u okvir uz koji piše “To:” Programi za rukova-nje elektroničkom poštom obično osim okvira u kojem se upisuje adresa primatelja imaju i okvir za istodobno slanje kopija poruke označen “Cc:” (engl. carbon copy). U tom okviru mogu se napisati adrese svih primatelja kojima se želi poslati poruka. U okvir “Subject:” treba s nekoliko riječi sažeti sadržaj poruke kako bi primatelj na prvi pogled mogao za-ključiti o čemu je u poruci riječ.

Uporabom nekog od programa za rukovanje elektroničkom poštom (npr. Microsoft Outlook), postupak slanja i prijama pošte jednostavan je i svakom dostupan. Program za rukovanje elektroničkom poštom potrebno je instalirati na korisnikovo računalo i podesiti mu postavke za svakog korisnika posebno (ako se više korisnika služi istim raču-

I-79PRO-MIL

1O

snov

e

nalom). Uz to, treba naučiti rabiti takav program. Mnogim korisnicima to je prekompli-cirano pa elektroničkom poštom rukuju pomoću usluge poznate pod nazivom webmail. Elektroničkoj pošti pristupa se ovaranjem odgovarajuće web stranice i upisivanjem svog korisničkog imena i lozinke. Nisu potrebna nikakva podešavanja niti instalacija posebnog programa (osim web preglednika kojeg većina korisnika ima instaliranog). Većina kori-snika interneta zna otvoriti web stranicu, a rukovanje webmail uslugom je jednostavno pa je to popularan način rukovanja elektroničkom poštom.

Mnogi pružatelji usluge elektroničke pošte korisnicima daju mogućnost otvaranja be-splatne elektroničke adrese. Besplatna elektronička adresa može se otvoriti na web stra-nicama tvrtke koja nudi takvu uslugu. Takva adresa može se otvoriti na web stranicama, npr.: www.t-com.hr, www.yahoo.com, www.hotmail.com i dr.. Postupak otvaranja be-splatne elektroničke adrese sličan je kod svakog od spomenutih pružatelja usluge tog tipa. Za početak potrebno je otvoriti web stranicu koja nudi mogućnost besplatne elektroničke adrese. Nakon otvaranja stranice kliknuti na vezu registracija. Nakon toga otvara se pro-zor u kojem se nalaze objašnjenja kako postati korisnikom te koje se sve vrste korisničkog odnosa mogu zasnovati. Takve tvrtke redovito nude i webmail uslugu.

1.4.2.2 Istovremene poruke (engl. instant messaging)

Istovremene poruke (engl. instant messaging, IM) je način komunikacije između dvoje ili više ljudi posredstvom ICT tehnologije (najčešće posredstvom interneta). Riječ je o razmjeni pisanih poruka u stvarnom vremenu (sinhrona komunikacija). U stvarnom vremenu znači da sudionici komunikacije moraju istodobno biti za računalom žele li raz-mjenjivati informacije. To je različito od npr. elektroničke pošte (asinhrona komunikacija) kod koje pošiljatelj može poslati poruku bilo kada, a primatelj će je primiti kad se uključi u ICT sustav. Kod istovremenih poruka primatelj mora poruku primiti praktično isto-dobno kad je pošiljatelj šalje inače će poruka biti nepovratno izgubljena. Komunikacija se odvija tako da pošiljatelj tipka poruku koju primatelj istodobno čita na svom zaslonu i na nju odgovara.

Postoje inačice usluga istovremene poruke kod kojih se može prenositi i glas i slika, no to je zbog ograničenih kapaciteta prijenosnih kanala manje popularno od pisanih poruka.

Popularnije usluge istovremenih poruka su: Windows Live Messenger, Skype, AOL Instant Messenger i dr.

1.4.2.3 Zvučna komunikacija preko interneta (VoIP)

Internetom se razmjenjuju digitalni podaci. Kako se zvuk može digitalizirati i prenositi internetom, moguća je razmjena glasovnih poruka posredstvom interneta. Za ugodnu i praktično primjenjivu glasovnu komunikaciju bitna je brzina prijenosa podatka kako bi se moglo komunicirati bez zastoja i prekida.


Ako je riječ o glasovnoj komunikaciji posredstvom interneta, tada je skup tehnologija poznat pod nazivom Voice over Internet Protocol (VoIP). Rabi se još i naziv internetska telefonija (engl. internet telephony). To je tehnologija koja omogućava razgovor koji je vrlo sličan telefonskom razgovoru posredstvom interneta. Glavna prednost je velika ušte-da u naknadama koje je potrebno plaćati telekomunkacijskoj tvrtki, posebice ako je riječ o međunarodnim razgovorima. Ako oba sudionika komunkacije rabe VoIP tehnologiju, ne treba plaćati nikakvu dodatnu naknadu, osim one koju korisnik plaća za uporabu inter-neta. VoIP tehnologija je povezana i s klasičnom telefonskom mrežom pri čemu naknada za uspostavu takve veze ovisi o telekomunikacijskog tvrtki koja nudi uslugu. Trenutno najpoznatija VoIP usluga je Skype.

Slika 1.45. VoIP omogućava glasovnu komunikaciju posredstvom interneta

Korisnik koji posjeduje računalo i ima pristup internetu za uporabu VoIP tehnologije treba instalirati prikladni program (obično besplatan) i nabaviti mikrofon i slušalice. Kod prijenosnih računala koja obično imaju ugrađen mikrofon i slušalice dovoljno je instalira-ti VoIP program. Kvaliteta razgovora bitno ovisi o brzini i kvaliteti internetske veze, pa je za spore veze takva komunikacija neprikladna ili nemoguća.

1.4.2.4 Stvarno jednostavne vijesti (RSS)

Pod nazivom RSS (engl. really simple syndication) podrazumijeva se skup formata zapisa podataka namijenjenih objavi informacija koje se često mijenjaju, npr. vijesti, burzov-nih podataka i sl. Ti podaci mogu biti tekst, audio ili video zapis. RSS dokument koji je poznat pod nazivom engl. feed sadrži informaciju koja se želi objaviti i opisne podatke o informaciji (autor, datum i sl.). S gledišta onog tko objavljuje vijest prednost RSS zapisa je

I-81PRO-MIL

1O

snov

e

mogućnost automatske objave informacija, a s gledišta korisnika informacije mogućnost uključivanja RSS zapisa s više izvora na jednom mjestu (npr. istoj web stranici) i automat-ski prikaz RSS dokumenata pri svakoj izmjeni. Informacije sadržane u RSS dokumentu mogu se prikazati uporabom odgovarajućeg programa poznatog pod nazivom RSS čitač (engl. RSS reader). Normirani format RSS zapisa omogućuje prikaz zapisa unutar mnogih programa. Korisnik se „pretplaćuje“ na vijesti unošenjem URL adrese u odgovarajući program ili klikom na RSS ikonu na web stranici u web pregledniku. Nakon „pretplate“ program će u zadanim vremenskim intervalima provjeravati RSS zapis i prikazati ga korisniku.

1.4.2.5 Web dnevnik (blog)

Blog je skraćenica od engleske riječi weblog, što u doslovnom prijevodu znači mrežni dnevnik. Blog je web stranica koju piše pojedinac i na njoj uglavnom kronološkim redom bilježi svoja razmišljanja i stavove. Na internetu ima na milijune blogova i njihovi vla-snici su ljudi različitih zanimanja i interesa. Osim što služe za zabavu, blogovi povezuju pojedince s zajedničkim interesima. Svaki korisnik interneta može otvoriti svoj blog i na njemu stvarati sadržaje kakve god želi i na način koji želi. Mnogi blogovi su osobnog karaktera na kojem njihovi vlasnici pišu o događajima iz vlastitog života. Sastoje se od komentara i veza na druge web stranice.

1.4.2.6 Digitalne audio i video datoteke

Posredstvom interneta moguće je prenositi digitalizirane audio i video zapise. Jedan od načina prijenosa je da korisnik prenese na svoje računalo (engl. download) takav zapis te ga zatim reproducira na svom računalu. Pri tom korisnik mora sam pronaći audio ili video zapis i provjeravati postoje li novi zapisi. Uporabom tehnologije poznate pod nazivom Web syndication može se automatizirati postupak prijenosa i osvježavanja audio i video zapisa. Takvi audio i video zapisi nazivaju se engl. podcast. Odgovarajući pro-gram može automatski pronaći zapise u podcast formatu, provjeriti jesu li izmijenjeni od zadnjeg pregleda i pohraniti ih na računalu korisnika. Korisnik se „pretplaćuje“ na zapise koji ga zanimaju, a program će obaviti sve ostalo potrebno da bi korisnik čuo ili vidio za-pis i da bi uvijek bio obaviješten o novim zapisima i promjenama. Postupak automatskog prijenosa podcast datoteka naziva se engl. podcasting, a osoba koja stvara takve datoteke engl. podcaster.

1.4.3 Virtualne zajednice

Virtualne društvene zajednice (engl. virtual social network) su skupovi ljudi međusobno povezani računalima i ICT tehnologijom. Članovi pojedine zajednice su ljudi koje vežu zajednički interesi ili zajednička djelatnost. Za razliku od uobičajenih zajednica, članovi virtualnih zajednica malokad se ili nikad ne sreću izravno. Za razliku od uobičajenih


zajednica, virtualne zajednice omogućuju povezivanje ljudi bez obzira na mjesto boravka. Sva komunikacija članova virtualnih zajednica odvija se posredstvom računala i računal-nih mreža (najčešće interneta). Najčešće se takvim zajednicama pristupa web pregledni-kom i posredstvom web stranica. Uz to, članovi takvih zajednica rabe i ostale mogućnosti komunikacije: elektroničku poštu, forume, istovremene poruke itd.

1.4.3.1 Online zajednice

Virtualne zajednica nazivaju se još i online zajednice. Neke od zajednica otvorene su svima, dok je kod drugih potrebno steći uvjete za pristup. Ograničavanjem pristupa osigurava se da članovi virtualne zajednice dijele slične interese. Primjerice, virtualna zajednica može biti skup ljudi koji su zajedno pohađali školu, članovi su iste porodice, članovi istog sportskog kluba i sl. Za stvaranje virtualne zajednice dovoljna je web stra-nica i elektronička pošta. Najčešće se, međutim, nudi mnogo više različitih usluga koje olakšavaju djelovanje virtualne zajednice: prijava članova zajednice, formiranje grupa ko-risnika, slanje skupnih poruka članovima zajednice, jednostavno publiciranje fotografija, istovremene poruke, forum, brbljaonica i dr. web stranice koje služe stvaranju i održava-nju virtualnih zajednica opće namjene poznate su pod nazivom društvena web mjesta. Na takvim web stranicama moguće je jednostavno stvoriti virtualnu zajednicu bilo koje namjene i u nju uključiti po volji mnogo ljudi. Najpopularnije takva društvena web mjesta su MySpace i Facebook.

Slika 1.46. Logotipovi popularnih online zajednica

Internetski forum je usluga interneta koja omogućuje razmjenu mišljenja među sudio-nicima uporabom web preglednika. Sve poruke koje korisnik napiše i pošalje na forum vidljive su svim ostalim sudionicima foruma. To nalikuje na oglasnu ploču (engl. massage board) na kojoj sudionici ostavljaju poruke. U načelu poruke na forumu mogu ostavljati i čitati sudionici interneta bez ograničenja. Sudionici su najčešće anonimni jer se pri slanju poruke na forum ne mora navesti pravi identitet. Zbog lakšeg snalaženja forum je obično podijeljen u nekoliko skupina prema temema razgovora. Jednostavnost uporabe i moguć-nost rasprave o različitim temema jedan je od glavnih razloga popularnosti foruma.

Jedna od popularnih usluga razmjene informacija na internetu je usluga poznata pod nazivom brbljaonica (engl. chat). Riječ je o usluzi koja omogućuje razgovor sudionika koji su uključeni u internet u stvarnom vremenu. U stvarnom vremenu znači da primatelj mora poruku pročitati praktično istodobno kad je poslana. Ako je ne pročita neposredno

I-83PRO-MIL

1O

snov

e

nakon što je poslana, poruka se briše i primatelj (ili primatelji) više je ne mogu vidjeti. To pak znači da sudionici razgovora u brbljaonici moraju istodobno biti za računalom. To je bitno različito od, primjerice, elektroničke pošte kod koje se poruka čuva duže vremena i primatelj je može pročitati mnogo kasnije nego je poslana.

Razgovara se tako da sudionici pišu svoje poruke pomoću tipkovnice i čitaju ih na zaslonu monitora. Onog trena kad sudionik u razgovoru napiše poruku, ona je vidljiva u prozoru koji vide svi sudionici razgovora. Ta je poruka tako dugo na zaslonu dok je ne “izguraju” nove poruke drugih sudionika. Kako obično ima mnogo sudionika razgovora, poruke su kratko vrijeme na zaslonu (obično manje od minute) i onda nepovratno nestaju. Zbog toga svi sudionici u razgovoru moraju biti istodobno za računalom.

U brbljaonicu se može uključiti otvaranjem odgovarajuće web stranice. To je jedna od glavnih razlika između brljaonice i istovremenih poruka (engl. instat messaging). Najčešće za uporabu istovremenih poruka potrebno je instalirati odgovarajući pregled-nik, dok je za brljaonicu dovoljan web preglednik. Istovremene poruke obično se rabe za razgovor između sudionika koji se poznaju, dok se brbljaonica najčešće rabi za razbibrigu i razgovor između nepoznatih osoba. Brbljaonica ima mnogo i korisnik ih može birati prema svom ukusu.

Mrežne računalne igre (engl. network games, multiplayer game) su računalne igre u kojim sudjeluje više osoba koje se nalaze na raznim mjestima, a međusobno su povezani računalnim mrežama (najčešće internetom). Igrači mogu sudjelovati neovisno i igrati jedan protiv drugoga, igrati u skupinama jedni protiv drugih ili igrati protiv programa. U popularnim igrama često istodobno sudjeluje mnogo igrača.

1.4.3.2 Objava i dijeljenje sadržaja na mreži

Članovi virtualnih zajednica žele međusobno komunicirati. Često su to ljudi koji ne-maju dovoljno znanja da bi znali jednostavno publicirati svoja djela ili komunicirati bez teškoća. Zato se nastoji sve postupke vezane za moguće aktivnosti članova virtualnih zajednica što više pojednostavniti i učiniti lakim za uporabu. Većina usluga omogućuje korisniku da se nakon prijave vrlo jednostavno uključi u rad zajednice uporabom samo web preglednika i slijedeći jednostavne upute. Primjerice forum i blog i nevješti korisni-ci mogu naučiti rabiti u vrlo kratkom vremenu i uz minimalni trud. Različite usluge za dijeljenje i publiciranje video sadržaja (npr. YouTube) pojednostavnjuju postupak objave toliko da praktično svatko može objaviti svoj uradak. Postoje i usluge koje omogućuju da korisnik drugima dozvoli pristup određenim datotekama na svojem računalu te tako s njima dijeli određene sadržaje.


1.4.3.3 Mjere zaštite pri sudjelovanju u virtualnim zajednicama

Sudjelovanje u virtualnim zajednicama krije i određene opasnosti koje treba imati na umu pri sudjelovanju u njihovim radu. Opasnosti se mogu svrstati u dvije glavne skupine.

Zaštita privatnosti

Osobni podaci su u načelu tajni i bez dozvole vlasnika ne bi smjeli biti dostupni javnosti. Pri sudjelovanju u virtualnim zajednicama može se dogoditi da se zlorabi naivnost ili ne-oprez korisnika. Primjerice, pri prijavi u virtualnu zajednicu od korisnika se traže osobni podaci, npr. datum rođenja, tjelesne značajke, adresa stanovanja i sl. Može se dogoditi da davatelj usluge zlorabi te podatke za namjenu s kojom se korisnik ne slaže. Najčešće se ti podaci prodaju tvrtkama zainteresiranima za promidžbu ili prodaju određenih proi-zvoda. Druga je mogućnost da davatelj usluge te podatke javno objavi što korisnik možda ne želi. Zbog toga bi korisnik prije unošenja osobnih podataka morao provjeriti politiku davatelja usluge i provjeriti postoji li jamstvo da će te podatke vidjeti samo onaj kome to korisnik dopusti. Korisnik bi morao imati mogućnost zabraniti slanje svojih podatka bez svoje posebne privole. Iako pri prijavi korisnik može misliti da je nevažno što će davatelj usluge činiti s tim podacima, može se dogoditi da ga kasnije smeta objava njegovih osob-nih podataka.

Opasnost od anonimnih osoba

Pri uspostavi odnosa u virtualnoj zajednici najčešće ne postoji pouzdan način provjere identiteta osobe s kojom se korisnik upoznaje. To znači da se osoba može lažno predsta-viti krijući svoju dob, porijeklo, krivičnu odgovornost ili kažnjavanje, imovinski status, obrazovanje itd. Zlonamjerne osobe mogu tako prevarom uspostaviti odnos iz kojeg mogu izvući materijalnu ili kakvu drugu korist. Poznati su slučajevi prijevara i zlostavlja-nja koje su bile posljedice lažnog predstavljanja u virtualnim zajednicama. Opasnost od lažno predstavljenih osoba prijeti posebno djeci koja nemaju dovoljno iskustva, kritično-sti i opreza za takve situacije. Takve osobe mogu nagovoriti djecu na izravni osobni kon-takt s mogućim neželjenim i štetnim posljedicama. Zbog toga u virtualnim zajednicama treba biti osobito oprezan i nepovjerljiv pri upoznavanju i održavanju odnosa s osobama za koje se ne može provjeriti stvarni identitet.

I-85PRO-MIL

1O

snov

e

1.4.4 Zdravlje

Danas postoje mnogi poslovi koji od zaposlenika zahtijevaju dnevni višesatni rad za raču-nalom. Takav rad može uzrokovati različite zdravstvene probleme pa korisnik treba biti upoznat s mogućim posljedicama rada za računalom i mjerama prevencije.

1.4.4.1 Ergonomija

Ergonomija je znanstvena grana koja se bavi prilagodbom ljudskog okoliša ljudskim potrebama. Njen konačni cilj je optimirati ljudsku interakciju s okolinom na takav način da je ta interakcija djelotvorna i svrsishodna, a za čovjeka što manje štetna i što ugodnija. Kako se malo može utjecati na ljudska psihofizička ograničenja, interakcija se može opti-mirati uglavnom prilagodbom okoliša. Primjerice, pri radu s računalom to podrazumije-va takvu građu računala, priključnih uređaja, računalnih programa, namještaja, osvjet-ljenja i dr. kako bi čovjek bio što djelotvorniji u onom što radi, kako bi mu taj rad bio što manje naporan i kako bi što je manje moguće negativno utjecao na njegovo zdravlje.

1.4.4.2 Osvjetljenje

Dugotrajan rad s računalom s ergonomskog gledišta zahtjeva posebnu rasvjetu. Neprikladna rasvjeta može prouzročiti zamor očiju i pogoršanje vida, pad koncentracije, glavobolju, probleme s mišićima i dr. Pri osvjetljenju radnog mjesta koje podrazumijeva rad s računalom, treba obratiti pozornost na sljedeće:

• osvjetljenje u prostoriji treba biti razmjerno nisko kako bi se osigurao odgovara-jući kontrast na zaslonu monitora

• dodatno treba osvijetliti dokumente kojima se čovjek služi pri radu s računalom (dodatna podesiva lokalna rasvjeta na radnom mjestu)

• prostoriju treba urediti tako da je što manja i difuzna refleksija pri osvjetljenju dnevnim svjetlom (boje zidova, površine namještaja)

• umjetna rasvjeta treba biti takva da se može podešavati jakost rasvjete (jakost približno 700 lx)

• izbjeći blještavost koja može nastati izravno od izvora svjetla, neizravno refleksi-jom ili zbog prevelike razlike u osvijetljenosti pojedinih dijelova vidnog polja

• treba nastojati da su svjetlosni izvori smješteni tako da nema njihovog odraza na zaslonu

• preporuča se uporaba LCD monitora s velikim antireflesknim zaslonom.

Osvjetljenje radnog mjesta koje uključuje rad s računalom je važno i može znatno utjecati na rezultate rada i na zdravlje u ugodu osobe koja radi za računalom. Zbog toga treba na-stojati osigurati primjerenu rasvjetu radnog mjesta. Postoje tvrtke koje su specijalizirane za projektiranje i izvedbu rasvjete i koje pri tom uzimaju u obzir mnogo čimbenika koji mogu poboljšati stanje s ergonomskog gledišta.


Uz sve navedene mjere, treba odmarati oči i to po mogućnosti svakih 15 minuta rada. Pri radu s računalom oči se povećano umaraju zbog više razloga. Oči manje trepću pa je za-mijećena njihova povećana suhoća što dovodi do povećanog umora, svrbeža i upala. Zbog toga je posebno važno namjestiti pogodnu mikroklimu (temperaturu i vlažnost zraka) radnog prostora. Oči se umaraju i zbog neprekidnog fokusiranja na relativno bliski zaslon monitora pa povremeno treba gledati u daljinu i pogled skrenuti s zaslona. Očima može smetati i loše podešena slika monitora (mutna, prevelik ili premali kontrast, sitna slova i sl.) ili velika razlika svjetline između zaslona monitora i okoliša.

1.4.4.3 Položaj tijela pri radu s računalom

Jedna od prvih i najvažnijih mjera sprečavanja negativnih zdravstvenih posljedica dugo-trajnog rada za računalom jest uređenje radnog mjesta i radnog okoliša sukladno ergo-nomskim načelima. Te se mjere mogu podijeliti u skupine s obzirom na vrstu zdravstve-nih problema koje mogu izazvati.

Monitor treba smjestiti tako da je pri normalnom radu glava u uspravnom položaju. To znači da pri uspravnom položaju glave monitor treba biti smješten tako da je pogled uprt u gornji rub zaslona. Ako je monitor smješten prenisko ili previsoko, nakon dužeg rada korisnik može osjetiti bolove u vratu.

Slika 1.47. Računalno radno mjesto treba prikladno urediti

I-87PRO-MIL

1O

snov

e

Korisnik treba nastojati sjediti uspravno, stopalima na podlozi, koljenima koja su ne-što niže od bokova, s radnom plohom koja je malo niža od laktova. Stolac na kome se sjedi trebao bi biti na kotačićima s naslonom za leđa i mogućnošću podešavanja visine i naslona. Nepridržavanje ovih smjernica najčešće uzrokuje bolove u leđima koji mogu biti vrlo neugodni i dugotrajni. Treba, međutim, skrenuti pozornost da nisu svi ljudi jednako osjetljivi na bolove u leđima pa neće jednako osjetiti posljedice nepravilnog položaja pri radu s računalom. Svakako treba s vremena na vrijeme mijenjati položaj i razgibavati se.

Posebno opterećenje pri radu s računalom trpe šake i zglobovi ruku. Zbog mnogo pokre-ta koje ti dijelovi tijela učine za vrijeme rada s računalom potrebno je posvetiti posebnu pozornost mjerama zaštite. Ruke trebaju pri radu biti u takvom položaju da su podlakti-ca, šaka i prsti na jednom pravcu. Kut u laktu mora biti pravi kut ili nešto veći. Ramena trebaju biti opuštena, a stolica treba imati oslonce za ruke. Tipkovnica treba biti na tvrdoj podlozi s osloncem (podmetačem) za ruke. Svakako s vremena na vrijeme razgibavati zglobove i prste. Nepridržavanje ovih načela može za posljedicu imati ozbiljne zdravstve-ne poremećaje koji se ponajprije očituju bolovima u šaci i zapešću.

1.4.4.4 Poboljšanje radnih uvjeta

S obzirom na činjenicu da se pri radu s računalom sjedi, jedna od najvažnijih mjera prevencije zdravstvenih tegoba jest razgibavanje i promjena položaja. Zato se uz sve navedene mjere preporuča povremeno mijenjanje položaja i razgibavanje. U određenim vremenskim razmacima treba prekidati rad i vježbati ili se barem prošetati ta odmarati oči (vježbe za odmaranje očiju). Postoje računalni programi koji će blokirati rad računala nakon određenog neprekidnog rada i uputiti osobu koja radi za računalom kako vježbati. Program će omogućiti rad tek nakon što prođe određeno vrijeme predviđeno za odmor.

1.4.5 Okolina

Računala i računalni uređaji utječu na svoj okoliš na razne načine. Neki su izravni i trenutni, primjerice, elektromagnetska zračenja koja emitira računalo i računalni uređaji (posebice monitor), utrošak električne energije, buka (posebno nekih vrsta pisača) i sl., dok su drugi neizravni, npr. istrošeni toneri laserskih pisača, zastarjela računalna oprema itd. Korisnik koji je svjestan čimbenika koji utječu na okoliš može različitim mjerama smanjiti taj utjecaj te tako pomoći očuvanju okoliša. Navest ćemo ovdje neke od mjera u tom smislu.

1.4.5.1 Recikliranje potrošnog materijala

Zbrinjavanje otpadnog materijala ili računalnih uređaja koji više nisu za uporabu važna je mjera zaštite okoliša. Otpadni papir, istrošeni toneri laserskih pisača i spremišta za boju pisača s mlazom tinte (patrone) mogu se reciklirati te tako korisno iskoristiti i smanjiti


zagađenje okoliša. Zbrinjavanje računalnih uređaja koji više nisu za uporabu predajom sabirnim centrima koji su osposobljeni za njihovo zbrinjavanje uvelike doprinosi zaštiti okoliša.

1.4.5.2 Ušteda energije

Uporabom prikladne računalne opreme i namještanjem obilježja operacijskog sustava i programa može se značajno smanjiti utrošak energije. Većina suvremenih računala i monitora ima mogućnost štednog načina rada, što znači da se nakon određenog razdoblja neaktivnosti može automatski isključiti dio sklopova računala i monitora i time smanjiti utrošak energije. Isto je moguće i kod različitih drugih računalnih uređaja, npr. tvrdog diska, pisača, skenera i dr. Važno je da to korisnik zna i da namjesti uređaje tako da se iskoristi ta ugrađena mogućnost. Ako korisnik zna da duže razdoblje neće rabiti računa-lo, treba ga isključiti kako se ne bi nepotrebno trošila energija.

Ušteda energije i materijala može se postići i prelaskom s papirnog na elektroničko poslo-vanje. Razmjena i obrada podataka umjesto na papiru može se provoditi elektronički pa se tako može uštedjeti mnogo papira i time značajno utjecati na okoliš (ušteda energije, pošteđeno je drveće, nema otpadnog papira itd.). Primjer za to je bankovno poslovanje posredstvom interneta gdje se plaćanje računa može provesti u potpunosti elektronički bez uporabe papira. Drugi je primjer isplata novca posredstvom bankomata kod koga također nema papirne dokumentacije.

I-89PRO-MIL

1O

snov

e1.5. Sigurnost

Informacijski sustavi često su ključni za djelovanje nekog poslovnog ili privatnog sustava pa je s tog gledišta važna i njihova sigurnost. Narušavanje sigurnosti može biti raznovr-sno: od kvara računalne opreme ili pogrešnog rukovanja pa do neovlaštenog upada u su-stav. Zbog toga je važno sigurnosti informacijskog sustava pristupiti ozbiljno i temeljito. Mogućnost pristupa informacijskom sustavu posredstvom interneta višestruko povećava opasnost narušavanja sigurnosti informacijskog sustava.

Slika 1.48. Računalnoj sigurnosti treba posvetiti veliku pozornost

Upravljanje informacijskom sigurnošću (engl. information security management) zadatak je cjelokupne tvrtke odnosno korisnika informacijskog sustava, a ne samo odjela koji se bavi održavanjem informacijskog sustava. Upravljanje informacijskom sigurnošću trajna je djelatnost, a ne zadatak određenog vremenskog trajanja. Tri temeljna cilja svakog upravljanja informacijskom sigurnošću su osigurati tajnost, integritet i raspoloživost podataka.

1.5.1 Identitet i vjerodostojnost

Većina suvremenih računalnih sustava je višekorisnička što znači da na istom sustavu može raditi više korisnika (često i istodobno). Svaki korisnik ima određene ovlasti koje propisuju što može raditi na takvom sustavu. Svaki korisnik mora biti siguran da su njegovi podaci (ako to želi) tajni i dostupni samo njemu. Zbog toga računalni sustav mora „znati“ identitet korisnika koji pristupa sustavu. Identifikacija mora biti vjerodostojna, tj. mora osigurati da se na temelju identifikacije može bez dvojbe utvrditi identitet kori-snika. Postoji više načina kako računalni sustav može utvrditi identitet osobe koja mu pristupa.


Najsigurnija provjera identiteta je biometrijska, tj. mjerenjem neke od značajki ljudskog tijela: otiska prstiju, šarenice oka i sl. Takav način provjere identiteta traži dodatne ure-đaje koji su ponekad skupi i dodatne radnje koje korisnik mora napraviti prije nego može pristupiti računalnom sustavu, npr. staviti prst na uređaj za prepoznavanje otiska.

Druga mogućnost provjere identiteta koja je trenutno najrasprostranjenija je provjera na temelju podataka koje zna samo pojedini korisnik. Računalni sustav zahtjeva od korisni-ka upis podataka koji su poznati samo tom korisniku i koji ga nedvojbeno identificiraju. Kod suvremenih računalnih sustava riječ je o dva podatka: korisničkom imenu i lozinki (opisano u nastavku). Na temelju ta dva podatka računalo prepoznaje o kojem je korisni-ku riječ i sukladno tome dopušta mu pristup i pripisuje ovlaštenja. Upis identifikacijskih podataka jednostavan je i brz, a računalu nije potrebno dodavati nikakve dodatne uređa-je ni programe pa je zbog toga to najrasprostranjeniji način identifikacije.

1.5.1.1 Korisničko ime i lozinka

Pri uporabi višekorisničkog informacijskog sustava zahtijeva se od korisnika prijava (engl. logon). To je postupak kojim se korisnik predstavlja sustavu. Predstavlja se tako da na po-četku upiše korisničko ime (engl. user name) i lozinku (zaporku, engl. password). Sustav mu na temelju unaprijed pridijeljenog dopuštenja dopušta (ili ne dopušta) rad na računa-lu. Ako je korisniku dopušten rad, tada sustav na temelju unaprijed određenih parameta-ra ograničava rad korisnika na dopuštene radnje.

Korisničko ime (engl. username, user name)

Korisničko ime i lozinku korisniku dodjeljuje davatelj informatičkih usluga koji određuje i što će sve korisnik moći raditi u okviru informacijskog sustava. Korisničko ime obično je jedna riječ duljine pet do osam znakova koja je javna i korisnik je slobodno može objaviti. Korisničko ime je ime pod kojim je korisnik poznat i vidljiv unutar informacijskog susta-va. Korisničko ime korisnik ne može sam promijeniti, već (ako želi) to mora zahtijevati od davatelja informatičkih usluga.

Lozinka (zaporka, engl. password)

Lozinka je jedna riječ, a za razliku od korisničkog imena strogo je povjerljiva i korisnik je ne bi trebao nikom priopćiti (čak niti davatelju informatičkih uslu-ga). Lozinkom korisnik dokazuje da je to upravo on i sve što se događa na računalu bit će pripisano korisniku koji je naveo tu lozinku. Zbog toga lozinku treba tajiti jer njezina zloporaba može prouzročiti kori-sniku velike neugodnosti.

Slika 1.49. Korisničko ime i lozinka identificiraju korisnika

I-91PRO-MIL

1O

snov

e

1.5.1.2 Tajnost

Lozinka osigurava korisniku ulaz u informacijski sustav pa je zato i potencijalna opa-snost za sigurnost podataka. Čak i kad korisnik smatra da sigurnost njegovih podataka nije važna, mora imati na umu da se zlorabom njegove lozinke ponekad može ugroziti sigurnost podataka ostalih korisnika. Zato se pri određivanju i promjeni lozinke korisnik mora držati sigurnosne politike. Tako primjerice treba poštovati preporuku o minimal-noj dužini lozinke (npr. ne kraća od šest znakova), ne rabiti uobičajene riječi, rabiti mala i velika slova i brojeve, ne rabiti pojmove vezane za osobu korisnika (npr. ime bliske osobe, ljubimca, datum rođenja i sl.), u određenim vremenskim intervalima mijenjati lozinku, čuvati tajnost lozinke i sl. Informacijski sustav pak zbog razloga sigurnosti može biti ure-đen tako da nakon tri uzastopno neispravno upisane lozinke spriječi daljnji rad korisnika. Mogu se uvesti i različite druge mjere koje smanjuju opasnost da druge osobe dođu u posjed lozinke korisnika.

1.5.2 Sigurnost podataka

Sigurnost podataka je pojam koji označava takvo stanje i rukovanje podacima kod kojeg su podaci zaštićeni od iskrivljavanja, a pristup podacima nadziran i ograničen na ovla-štene korisnike. Pod iskrivljenjem podataka razumijeva se neželjena promjena podataka koja dovodi do pogrešnog djelovanja sustava. Jedno od temeljnih načela zaštite sigurnosti podataka jest načelo vlasništava pohranjenih podataka koje jasno određuje čija je odgo-vornost osigurati zaštitu sigurnosti podataka i tko određuje mogućnost pristupa podaci-ma (npr. norma ISO/IEC 17799).

Informacijski sustavi, koji se sastoje od računala, programa, komunikacijskih uređaja koji ih povezuju i ostale računalne opreme, ne mogu se smatrati apsolutno pouzdanim i sigurnim. Tako se niti podaci pohranjeni u informacijskom sustavu ne mogu smatrati ap-solutno sigurnima. Zbog kvara, prirodnih katastrofa, pogrešaka u programima i sl. može doći do gubitaka ili iskrivljavanja podataka. Ljudi koji rukuju informacijskim sustavima nisu apsolutno pouzdani u smislu sigurnosti podataka pa tako mogu nesvjesno ili zlona-mjerno promijeniti ili zlorabiti podatke.

1.5.2.1 Pričuvne kopije podataka

Jedna od važnih mjera osiguranja sigurnosti podataka jest izrada sigurnosnih kopija programa i podataka. Pod pričuvnom, sigurnosnom ili rezervnom kopijom (engl. backup) razumijeva se istovjetna kopija pohranjena fizički na drugom mjestu od izvornika. Medij za pohranu podataka može biti magnetski (diskovi i vrpce) ili optički (optički disko-vi). Važno je pri tome da se sigurnosna kopija nalazi fizički odvojena i po mogućnosti udaljena od izvornika, tako da u slučaju katastrofe (požar, potres, provala i sl.) na lokaciji


izvornika ne strada sigurnosna kopija. Za izradu sigurnosnih kopija zadužen je i davatelj informacijskih usluga i korisnik, sukladno sigurnosnoj politici.

1.5.2.2 Vatrozid (engl. firewall)

Vatrozid (engl. firewall) je sustav koji nadzire promet prema i od računala ili računalne mreže propuštajući samo podatke koji ne mogu štetiti korisniku. Vatrozid može ograniči-ti i podatke koji se iz računalne mreže šalju u okolinu.

Vatrozid za zaštitu jednog računala naziva se još i osobni vatrozid (engl. personal fi-rewall). To je program koji nadzire i filtrira promet jednog računala osiguravajući tako da na računalo ne dođu neželjeni podaci.

Vatrozid za zaštitu više računala, primjerice računalne mreže, sastoji se od posebnog računala i programa namijenjenog samo tom poslu. Sav promet prema i od računalne mreže odvija se preko vatrozida pa su tako sva računala unutar mreže zaštićena.

1.5.2.3 Sprječavanje krađe podataka

Upravljanje informacijskom sigurnošću (engl. information security management) zadatak je cjelokupne tvrtke odnosno korisnika informacijskog sustava, a ne samo odjela koji se bavi održavanjem informacijskog sustava. Upravljanje informacijskom sigurnošću trajna je djelatnost, a ne zadatak određenog vremenskog trajanja. Tri temeljna cilja svakog upravljanja informacijskom sigurnošću su osigurati tajnost, integritet i raspoloživost podataka.

Pod tajnošću razumijeva se osiguravanje zaštite uvida i dostupnosti povjerljivih poda-taka neovlaštenim osobama. Integritet podataka razumijeva osiguranje konzistentnost podatka i sprečavanje promjena mimo ovlaštenih procedura. Raspoloživost razumijeva osigurati dostupnost podataka ovlaštenim osobama. Za ostvarenje navedenih ciljeva treba ustanoviti i provoditi brojne postupke zaštite sigurnosti podataka.

Sigurnosna politika

Zbog svih navedenih razloga vlasnik informacijskog sustava mora osigurati provođenje sigurnosne politike informacijskog sustava. Temeljna zadaća sigurnosne politike je odre-diti prihvatljive i neprihvatljive načine ponašanja pri rukovanju informacijskim sustavom, odrediti zadatke odgovornosti i sankcije za slučaj nepridržavanja sigurnosne politike. Sigurnosna politika mora biti u pisanom obliku, jasno i jednostavno napisana i usklađena sa zakonima i propisima. Uprava vlasnika informacijskog sustava mora osigurati donoše-nje sigurnosne politike, svojim djelovanjem i odlukama jasno podržavati njeno provođe-nje te podrobno upoznavati djelatnike koji rukuju informacijskim sustavom i korisnike sa sigurnosnom politikom.

I-93PRO-MIL

1O

snov

e

Pri donošenju sigurnosne politike uputno je rabiti postojeće norme, posebice norme ISO/IEC 17799 i BS7799-2:2002. Može pomoći i prijedlog norme koji je objavljen u SAD pod nazivom “Draft: Internet Security Policy, A Technical Guide” te dokument RFC1855 - Netiquete Guidelines.

Posebno koristan može biti dokument “Sigurnosna politika informacijskih sustava za čla-nice CARNeta (prijedlog), Hrvatska akademska i istraživačka mreža - CARNet prosinac, 2003.” Objavljen je na internetu na adresi http://sistemac.carnet.hr/. Ovaj odjeljak knjige temeljen je na tom dokumentu.

Organizacija upravljanja sigurnošću

Za osiguranje sigurnosti podataka mora postojati jasno definirana organizacija i propi-sana pravila za sve koji mogu utjecati na sigurnost. U tom smislu treba odrediti tijela i osobe i propisati njihova prava, obveze i sankcije za kršenje propisa.

Skupine osoba koje dolaze u dodir s informacijskim sustavom

Osobe koje dolaze u dodir s informacijskim sustavom mogu se podijeliti u dvije skupine s jasno razgraničenim pravima i obvezama.

Prva od tih skupina su korisnici koji se mogu služiti informacijskim sustavom, mogu pregledavati, mijenjati i brisati podatke, ali nisu odgovorni za instalaciju i održavanje programa na sustavu niti za njegov ispravan rad. Da bi im vlasnik informacijskog sustava omogućio korištenje informacijskog sustava, korisnici moraju poštovati određena pravila među koja se ubrajaju: uporaba informacijskog sustava sukladno sigurnosnoj politici i sukladno zakonima i pravilima prihvatljive uporabe, uporaba lozinka sačinjenih prema savjetima iz sigurnosne politike, mijenjanje lozinka sukladno preporukama sigurnosne politike, prijavljivanje uočenih sigurnosnih propusta, briga o sigurnosnim kopijama po-dataka kojima rukuju i sl.

Druga skupina su davatelji informatičkih usluga koji se brinu o uspostavi sustava, ispravnom radu sklopovlja nužnog za rad sustava (računala i računalni uređaji, mreže i sl.). Osobe iz ove skupine redovito su zaposlenici vlasnika informacijskog sustava. Unutar ove skupine mogu biti osnovane i različite podskupine, npr. skupina zadužena za sigur-nost čija je posebna zadaća briga za sigurnost informacijskog sustava, skupina zadužena za administriranje računala koja se brine o instalaciji i održavanju računala, skupine za upravljanje mrežom, skupine za instalaciju programa i sl.

Posebnu skupinu mogu sačinjavati osobe zadužene za provjeru (audit) sigurnosnog su-stava. Najčešće te osobe pripadaju organizaciji koja je neovisna o davatelju informacijskih usluga kako ne bi bila pod njenim utjecajem.

Fizička sigurnost informacijskog sustava

Jedna od prvih i djelotvornih zaštita sigurnosti informacijskog sustava jest fizičko ogra-ničenje pristupa opremi neovlaštenim osobama. U sigurnosnoj politici moraju biti jasno


označeni i osigurani prostori u kojima su smješteni dijelovi informacijskog sustava i pro-pisano tko i pod kojim uvjetima može ući u te prostore. Mora biti jasno propisano kako su prostori fizički osigurani (ključevi, video-nadzor, zaštitari i sl.), tko može i pod kojim uvjetima ovlastiti osobe da mogu ulaziti u određene prostore i sl. Također mora biti pro-pisano tko i pod kojim uvjeti preuzima i brine za opremu, tko i pod kojim uvjetima može servisirati opremu i sl.

Ovdje treba spomenuti činjenicu da je fizička sigurnost računalne opreme važna za ko-risnika čak i ako ne rabi informacijski sustav. Naime korisnik redovito na svom stolnom, prijenosnom ili ručnom računalu, pa čak i na mobilnom telefonu, ima povjerljive podatke koji mu mogu nanijeti štetu ili neugodnost dođu li u tuđe ruke. Zbog toga krađa takvih uređaja ili pristup drugih osoba može biti vrlo opasno s gledišta sigurnosti podataka. Korisnik u tom smislu mora fizički osigurati pristup svojim uređajima i na odgovaraju-ći način ih osigurati od krađe i neovlaštenog pristupa. Uz to, korisnik treba podatke na tim uređajima zaštiti lozinkama i drugim postupcima kako bi otežao pristup podacima neovlaštenim osobama. Lozinku i ostalo što omogućuje pristup podacima treba čuvati odvojeno od uređaja kako se krađom uređaja ili neovlaštenim pristupom uljez ne bi isto-dobno domogao i sredstva za pristup podacima. Osim opasnosti od zlorabe podataka, pri otuđenju opreme korisnik može ostati i bez podataka koje nema pohranjene nigdje drug-dje. Zbog toga se svakako preporuča izrada sigurnosnih kopija podataka koji se nalaze na računalnim uređajima korisnika (vidi odjeljak Pričuvne kopije podataka).

Nadzor informacijskog sustava

Pod nadzorom informacijskog sustava razumijeva se mogućnost uvida u ustrojstvo informacijskog sustava, programe i podatke informacijskog sustava, načina uporabe informacijskog sustava i sl. Kako se pri nadzoru zadire u privatnost podataka korisnika, sigurnosnom politikom mora se propisati pod kojim uvjetima i koje osobe mogu obavljati nadzor. Uobičajeni razlozi nadzora su osiguranje povjerljivosti i dostupnosti podataka, provođenje istrage u slučaju zlorabe informacijskog sustava, provjere provođenja sigurno-sne politike i sl. Osobe ovlaštene za nadzor moraju posebno poštovati privatnost podata-ka korisnika.

Sigurnosne mjere pri radu s elektroničkom poštom (engl. e-mail)

Mnogi informacijski sustavi omogućuju razmjenu poruka poznatu pod nazivom elektro-nička pošta. Kako je i ta usluga mogući put napada na sigurnost informacijskog sustava, treba uvesti sigurnosne mjere koje se odnose na njenu uporabu. Dodjela i ukidanje adrese elektroničke pošte korisnika mora biti u skladu sigurnosne politike. Korisnike treba upoznati s njihovim pravima i obvezama sukladno sigurnosnoj politici pri preuzimanju adrese elektroničke pošte.

Posebno treba upozoriti na potencijalno opasna obilježja elektroničke pošte.• Sadržaj poruka elektroničke pošte relativno je lako presresti na putu do odredi-

šta, pročitati sadržaj, izmijeniti sadržaj ili adresu pošiljatelja i sl. Zato se prepo-ruča uporaba nekog od načina šifriranja (skrivanja) sadržaja poruke.

I-95PRO-MIL

1O

snov

e

• Pri sastavljanju i posebno pri slanju poruke nepravilnom uporabom programa za elektroničku poštu ili zabunom, korisnik može povjerljive podatke poslati krivoj osobi ili više njih.

• Iz adrese pošiljatelja mogu se ponekad saznati podaci o tvrtki u kojoj pošiljatelj radi, država ili grad u kojem živi i sl.

• Sadržaj poruke može se vrlo jednostavno i brzo proslijediti drugoj osobi ili javno objaviti na internetu pa pošiljatelj to treba imati na umu. To prosljeđivanje može biti zlonamjerno ili slučajno.

• Pri primitku poruke korisnik mora provjeriti je li sadržaj poruke zaštićen autor-skim pravom te s porukom postupati sukladno tome. U načelu svaka napisana poruka smatra se dokumentom i sukladno tome podliježe Zakonu o autorskom pravu.

• Prilozi primljene poruke mogu sadržavati viruse ili druge štetne sadržaje, pa pri njihovom preuzimanju i pohrani na svoje računalo treba biti oprezan.

Postupanje u slučaju narušavanju sigurnosti podataka

Ako se unatoč svim mjerama ili zbog propusta dogodi događaj koji je narušio sigurnost podataka, mora biti propisan postupak izvještavanja, otklanjanja, popravka štete i sl.

U slučaju narušavanja sigurnosti podataka prvi je korak spoznaja o tome. Tko god je ovlašten upravljati, nadzirati, rukovati ili rabiti informacijski sustav, dužan je o uočenom događaju koji narušava ili ugrožava sigurnost podataka izvijestiti nadležna tijela ili osobe. U tom smislu davatelj informatičkih usluga mora propisati i o tome obavijestiti svakog koga se to može ticati o načinu izvještavanja o sigurnosnim incidentima. Svaku takvu prijavu treba dokumentirati i pohraniti.

Nakon prijave nadležno tijelo mora provesti istragu i radnje za otklanjanje opasnosti sukladno sigurnosnoj politici. Prvi korak takve istrage obično je snimanje stanja sustava kako bi se na kopiji moglo istraživati zatečeno stanje. Nakon provedene istrage provode se sankcije prema prekršiteljima i mjere za otklanjanje štete odnosno propusta. Sve te radnje trebaju što podrobnije biti opisane u sigurnosnoj politici.

1.5.3 Virusi

Virus je naziv za posebnu vrstu programa koji oštećuju ostale programe i podatke na računalu ili izaziva kakvo drugo, s gledišta korisnika neželjeno, neočekivano i štetno ponašanje računala. Iako se pojedine vrste programskih nametljivaca zovu i posebnim imenima, ovdje ćemo ih zvati zajedničkim imenom virusi. Virusnom je programu jedini cilj više ili manje ometati korisnika u radu. To ometanje može biti relativno bezazle-no (prikazom poruke na zaslonu ili neočekivana reprodukcija zvučnog zapisa) ili vrlo opasno, primjerice brisanje svih podataka s tvrdog diska računala. Na internetu najčešća posljedica virusa je slanje mnogobrojnih poruka elektroničke pošte s računala korisnika, a da on toga nije svjestan. Važno obilježje računalnog virusa jest da se on razmnaža stva-rajući svoje kopije i smještajući te kopije na računalo korisnika ili na računala u računal-noj mreži.


Većina virusa nastala je iz dokolice i s namjerom autora da pokaže svoje poznavanje gra-đe računala. U mnogim zemljama puštanje virusa u opticaj zakonom je kažnjiv čin pa su poznati i slučajevi zatvorskog kažnjavanja osoba kojima je takvo dijelo dokazano.

Virusi su ozbiljna prijetnja i mogu prouzročiti veliku štetu pa korisnik treba poduzeti sve mjere opreza kako bi se što bolje zaštitio.

1.5.3.1 Računalni virus

Virusi se mogu grubo podijeliti u tri skupine.

U prvu se skupinu ubrajaju virusi koji mijenjaju datoteke i to redovito datoteke izvršnih programa (.exe i .com). Ti virusi promijene datoteke tako da se pokretanjem izmijenjene datoteke aktivira i virus koji onda mijenja datoteke drugih izvršnih programa koje pronađe. Primjerice, ako korisnik čije je računalo nezaraženo pokrene na svom računalu zaraženu datoteku izvršnog programa, pokrenut će se i virus i zaraziti datoteke izvršnog programa na korisnikovom računalu. Nakon toga moguće je da korisnik, ne znajući da su datoteke zarežene, neku datoteku prenese na drugo računalo i tako zarazi i to računalo. Tako se virus relativno brzo širi s računala na računalo. Posebno je opasna vrsta virusa koja mijenja datoteke operacijskog sustava jer se pri svakom pokretanju računala pokreće i operacijski sustav, a time i virus.

U drugu skupinu virusa ubraja-ju se tzv. makro virusi koji mogu zaraziti datoteke koje nastaju kao rezultat rada s programima iz paketa Microsoft Office. Tako, primjerice, program Word koji je dio tog paketa stvara datoteke s nastavkom .doc. Te su datoteke tekstualni dokumen-ti, ali mogu u sebi i sadržavati dio programa koji se može izvršiti samo ako se taj dokument otvori progra-mom Word. Virus može iskoristiti tu mogućnost i u datoteku .doc dodati program koji štetno djeluje. Kako takvi virusi mogu zaraziti samo dato-teke koje stvaraju programi iz paketa Microsoft Office njihovo djelovanje i širenje mnogo je manjeg opsega od virusa koji mogu zaraziti bilo koju datoteku izvršnog programa.

Slika 1.50. Virus može prouzročiti veliku štetu

I-97PRO-MIL

1O

snov

e

Treća, trenutno narasprostranjenija, vrsta virusa su virusi koji se šire prilogom elektro-ničke pošte. Virusi se pokreću (aktiviraju, izvršavaju) u trenutku kad korisnik pokrene prilog elektroničke pošte. Nakon pokretanja virus šalje poruke elektroničke pošte na sve adrese koje nađe u adresaru programa za elektroničku poštu korisnika ili na adrese koje skuplja s interneta. Iako ta radnja ne šteti izravno programima i računalu korisnika, dovodi korisnika u neugodan položaj jer primatelji misle da im poruke šalje korisnik, a on to ne zna niti zna koji je sadržaj tih poruka. Druga loša posljedica ove vrste virusa jest opterećenje komunikacijskih kanala interneta kojim zbog toga putuje mnogo nepotreb-nih i neželjenih poruka.

Trojanski konj

Trojanski konj (engl. trojan horse) je program koji prikriveno radi ono što nije navedeno u njegovom opisu i čega korisnik nije svjestan. Korisnik može npr. instalirati i pokrenuti program za crtanje koji je ujedno i trojanski konj i koji bez znanja korisnika omogućuje izvana (npr. posredstvom interneta) pristup računalu korisnika. Tako netko neovlašten može pregledavati, kopirati ili uništavati sadržaje pohranjene na tvrdom disku korisni-kovog računala. Programi ove vrste ne razmnožavaju se sami niti se bez znanja korisnika šalju elektroničkom poštom. Širenje im je ograničeno isključivo na svjesnu razmjenu programa između korisnika ili snimanje programa s interneta. Najčešće je riječ o progra-mima koji se nude besplatno i na prvi pogled izgledaju kao korisni programi.

Crv

Crv (engl. worm) je podvrsta virusa koja može samostalno djelovati. Nisu im potrebne nikakve dodatne datoteke koje bi zarazili. Crvi stvaraju svoje kopije i šalju ih elektronič-kom poštom na mnogo adresa. Pokretanjem priloga elektroničke pošte pokreće se i crv i nastavlja svoje širenje.

Lažni virusi (engl. hoax)

Obavijest o lažnim virusima je poruka koju, najčešće elektroničkom poštom, dobiva korisnik, a u kojoj ga se obavještava da mora poduzeti određene radnje kako bi uništio tobožnji virus. Ako korisnik doista napravi to što se od njega traži, najčešće će sam iza-zvati štetu na svom računalu brišući datoteke potrebne za normalan rad računala. Tako će zapravo korisnik izazvati štetu na potpuno ispravnom i nezaraženom računalu. Po primitku takve obavijesti korisnik treba prije poduzimanja bilo kakvih radnji navedenih u toj poruci provjeriti njenu vjerodostojnost.

Neželjena pošta (spam)

Iako se ne ubraja u viruse, neželjena pošta (engl. spam, junk mail) ometa korisnika i opterećuje komunikacijske kanale interneta slično virusu. Spam je neželjena, neprimje-rena poruka elektroničke pošte najčešće upućena na mnogo adresa nepoznatih prima-telja. Glavni cilj takvih poruka jest pokušaj zarade nagovaranjem korisnika na kupnju nekog proizvoda ili usluge ili na poduzimanje neke radnje od koje će autor spam poruke imati koristi. To može biti nazivanje određenog telefonskog broja. Takav poziv korisnika


će skupo koštati, a dio tog iznosa na neki način pribaviti će autor spama. Kako je spam poruka mnogo one opterećuju komunikacijske kanale interneta, zauzimaju memoriju računala na internetu i smetaju korisnika jer mora trošiti vrijeme na izdvajanje korisnih poruka od spama.

1.5.3.2 Širenje virusa

Virusi se s jednoga računala na drugo šire na dva načina. Najčešće se šire uz pomoć samog korisnika, npr. kopiranjem programa ili podataka s jednoga računala na drugo, odnosno s medija za pohranu (disketa, CD ROM) na računalo i otvaranjem nepouzdanih priloga elektroničke pošte (engl. attachment).

Drugi način širenja virusa je bez izravnog djelovanja korisnika, primjerice u računalima koja su spojena u mrežu ili internet. Zbog sigurnosnih propusta u programima moguće je preko interneta pristupiti računalu korisnika i na njegovo računalo instalirati neki od virusa.

1.5.3.3 Mjere zaštite od virusa

U temeljne mjere zaštite koje bi trebao poduzeti svaki korisnik koji želi zaštiti svoje podatke i programe ubrajaju se strogi nadzor pristupa računalima, uporaba samo origi-nalnih programa, provjera svakog medija za pohranu podataka prije uporabe, provjera ponašanja svakoga novog programa na izdvojenom tzv. karantenskom računalu i dr.

Dobra mjera zaštite je ograničenje pristupa računalu na pouzdane i ovlaštene korisnike. To se može osigurati fizičkom zaštitom (smještanjem računala u prostor koji nije svima dostupan) ili različitim zaštitama lozinkom koje ograničavaju pokretanje programa na računalu korisnika. Ako to nije nužno, računalo ne treba spajati s lokalnom mrežom ili internetom jer je to moguć izvor zaraze računala virusom. Ako je moguće urediti da je računalo spojeno s internetom samo kad je to potrebno tj. kad korisnik šalje ili prima podatke s interneta.

Jedna od najvažnijih mjera zaštite je provjera izvora podataka. Prije nego pokrene bilo koji program ili presnimi neku datoteku na svoje računalo, korisnik treba provjeriti izvor. Ako nije siguran u izvor, ne treba pokretati program ili snimati datoteku. Posebno se to odnosi na prilog porukama elektroničke pošte (engl. attachment). Kako su takve poruke i prilozi koje stvaraju virusi često prikrivene bezazlenim tekstom ili pozivom da se pogleda prilog, a kako je adresa pošiljatelja često adresa nekog s kim korisnik doista komunicira, treba biti posebno oprezan. Manja šteta je takvu poruku obrisati ili provjeriti kod pošilja-telja je li je on poslao, nego je pokrenuti i zaraziti svoje računalo.

Važna mjera opreza je izrada sigurnosnih kopija (engl. backup) svih važnih programa i dokumenata. Ako dođe do zaraze računala, korisnik može obrisati zaražene dokumente i sa sigurnosnih kopija vratiti na računalo nezaražene dokumente.

I-99PRO-MIL

1O

snov

e

Antivirusni programi

Jedna od najpopularnijih, ali ipak nedostatnih mjera zaštite jest uporaba programa koji pronalaze i uništavaju viruse (engl. anti virus, virus killer). Takvi programi pretražuju memoriju računala te pronalaze i uklanjaju viruse. Oni se pokreću odmah nakon pokre-tanja operacijskog sustava i cijelo vrijeme rada na računalu su aktivni pregledavajući po-datke koji stižu na računalo, uključujući i elektroničku poštu. To u velikoj mjeri smanjuje opasnost od zaraze i štiti korisnikovo računalo od virusa svih vrsta.

U načelu takvi programi mogu pronaći samo poznate viruse. Kako se neprestano pišu i u optjecaj puštaju novi virusi, potrebno je što češće nabavljati nove inačice programa za pronalaženje virusa, odnosno nove dodatke (datoteke) takvim programima u kojima su zapisani podaci na temelju kojih se virus može pronaći (engl. virus signatures).

Takvi programi mogu se obnavljati posredstvom interneta. Tako se pri svakom priključe-nju na internet antivirusni program obnovi novim podacima i mogućnost zaraze raču-nala virusom smanji na najmanju moguću mjeru. Treba ipak imati na umu da nijedan program za zaštitu od virusa ne pronalazi sve viruse koji postoje pa unatoč uporabi programa postoji mogućnost zaraze. Zato je uz uporabu programa za obranu od virusa potrebno poduzeti i ostale mjere zaštite.

Većina antivirusnih programa je komercijalna (McAfee, Norton, Kasperski, NOD32, Sophos), ali mnogi su ipak besplatni za osobnu uporabu i korištenje u nekomercijalne svrhe (Avast, AVG, Avira, Comodo).

Postupak u slučaju zaraze računalnim virusom

Ako se unatoč svim mjerama računalo zarazi računalnim virusom, treba poduzeti niz mjera za njegovo uklanjanje i oporavak računala.

Ako je moguće ustanoviti vrstu virusa ili njegovu točnu oznaku, uputno je pogledati stra-nicu nekog od proizvođača antivirusnih programa i proučiti kakvo je djelovanje virusa i kako ga se uklanja. Najjednostavnije je ako je cjelokupan postupak moguće provesti nekim od programa za uklanjanje virusa jer je takav postupak najbrži i za korisnika naj-jednostavniji. Kod nekih virusa potrebno je neke datoteke obrisati ručno. Pri tom se može dogoditi da je potrebno obrisati i datoteke s korisnim podacima korisnika ili datoteke nužne za ispravan rad određenih programa. Nakon brisanja tih datoteka potrebno ih je ponovo snimiti na računalo sa sigurnosnih kopija i prema potrebi ponovno instalirati programe. Nakon što je korisnikovo računalo očišćeno od virusa i dovedeno u ispravno stanje, treba provjeriti i vanjske medije za pohranu podataka: diskete, CD-R, CD-RW i ostale medije te pokušati ustanoviti s kojeg je izvora virus stigao na računalo korisnika pa ograničiti pristup tom izvoru.

Na kraju korisnik treba upozoriti sve koji su od njega na bilo koji način mogli primiti virus na potencijalnu mogućnost zaraze.


1.6. Zakon

Računala su danas dio praktično svake ljudske djelatnosti pa je sukladno tome u ure-đenom društvu potrebno donijeti zakone koji reguliraju odnose vezane za računalne sustave. Kao što je, primjerice, pojavom automobila bilo potrebno ozakoniti način njihove uporabe, tako je i u svijetu računala potrebno donijeti zakone koji reguliraju načine njihove uporabe i sankcioniraju zlouporabu. Zbog činjenice da su računala relativno nove naprave, zakonska regulativa se neprestano donosi, uređuje i mijenja.

1.6.1. Autorsko pravo

Svi oblici autorskih prava u Republici Hrvatskoj štite se Zakonom o autorskom pravu. Autorska djela koja se štite Zakonom o autorskom pravu određena su kao “tvorevina s područja književnosti, znanosti, umjetnosti i drugih područja stvaralaštva, bez obzira na vrstu, način i oblik izražavanja”, pa u to pripadaju i djela objavljena u elektroničkom obliku i na internetu. Zato nije dozvoljeno bez dopuštenja autora s interneta snimati i zatim objavljivati kao svoje tekstualne, slikovne, zvučne ili bilo kakve druge materijale. Za zlorabu autorskih djela u Hrvatskoj u Zakonu o autorskom pravu propisana je i kazna: “Tko pod svojim imenom ili pod imenom drugoga objavi, prikaže, izvede ili prenese tuđe autorsko djelo, ili dozvoli da se to učini, kaznit će se za krivično djelo zatvorom do pet godina.”

1.6.1.1 Autorsko pravo u području računalnih sustava

Računalni program jest nematerijalni plod ljudskog uma, usporediv s umjetničkim djelom. Sukladno tome, na sličan se način štite prava autora, odnosno onoga na koga je autor prenio prava.

U većini zemalja postoje zakoni koji uređuju prava autora ili vlasnika programa. Pod prijetnjom kazni zabranjeno je umnažanje i uporaba programa bez odobrenja vlasnika. Ograničenja i kazne razlikuju se od zemlje do zemlje, ali im je zadaća ista: zaštititi prava autora ili vlasnika programa. Europska unija i Svjetska organizacija za intelektualno vla-sništvo donijeli su odgovarajuće dokumente glede zaštite proizvođača programa.

Za razliku od umjetničkog djela, npr. slike ili skulpture, računalni je program vrlo jed-nostavno i jeftino kopirati tako da se kopija ni po čemu ne razlikuje od originala. Zato se osim zakonskim mjerama, proizvođači štite i različitim sklopovskim ili programskim dodacima (engl. copy protection).

Krađa, tj. neovlašteno kopiranje i prodaja programa relativno je jednostavan i unosan po-sao. Osobe koje se time bave poznate su kao pirati. Pirat (engl. pirate) jest ime za osobu koja neovlašteno i protuzakonito presnimava, umnaža, dijeli ili prodaje tuđe programe. To je amoralan, a često i zakonski kažnjiv čin.

I-101PRO-MIL

1O

snov

e

Katkad se zabunom rabi naziv haker za osobe koje se bave nedopuštenim aktivnostima vezanim za računala. Haker (engl. hacker) u vrijeme nastanka tog naziva bio je naziv za osobu “zaljubljenu” u računala, koja odlično i podrobno poznaje građu računala i programe za računala. U novije doba naziv se rabi za osobe koje pokušavaju neovlašteno prodrijeti u tuđe računalne sustave, uglavnom iz dokolice, i dokazivati vlastite sposobnosti. Haker je poznat i po tome što voli mijenjati djelovanje postojećih komercijalnih programa dokazuju-ći time svoje poznavanje računala, npr. odstranjenje zaštite programa od kopiranja.

1.6.1.2 Licenca

Licenca računalnog programa svojevrstan je ugovor između proizvođača i korisnika programa kojim proizvođač određuje uvjete pod kojima korisnik može rabiti program. Treba znati da korisnik licencom kupuje pravo korištenja programa istodobno samo na jednom računalu (ako licenca nije drugačije propisala) i ne kupuje autorsko pravo pa zato nije ovlašten djelo rabiti na način koji brani Zakon o autorskim pravima. Korisnik zato ne smije kopirati, prepravljati i distribuirati program.

1.6.1.3 EULA

Licenca se često naziva engl. end user license agreement (skraćeno EULA). Temeljna namjena licence jest zaštiti autorska prava proizvođača programa i ograda od štete koju bi program mogao nanijeti korisniku. Uz to, mogući su i različiti drugi uvjeti koje licenca propisuje.

Većina licenci priložena je programu i zapakirana zajedno s medijem na kojem je program pohranjen tako da se bez oštećenja pakiranja program ne može instalirati. Otvaranje pakiranja smatra se prihvaćanjem licence. Neki programi prilikom instalacije predočuju korisniku licencu i traže od njega da se izjasni glede njena prihvaćanja. Ako prihvati, nastavlja se instalacija, a ako odbije, instalacija se prekida.

Jedna od mjera zaštite kojoj pribjegavaju proizvođači programa jest serijski broj otisnut na pakiranju programa. Pri instalaciji programa potrebno je upisati taj serijski broj. Svako pakiranje programa ima drugačiji serijski broj. Ako se pri instalaciji upiše pogrešan serijski broj, program se neće instalirati. Takvom instalacijom svaka je kopija programa jednoznačno označena i može se utvrditi s kojeg je medija instalirana. Neki proizvođači zahtijevaju dodatnu registraciju posredstvom interneta te tako onemogućuju višekratno instaliranje program s istim serijskim brojem. Korisnik može saznati serijski broj (engl. product ID) instaliranog programa tako da izabere odgovarajuću naredbu. Npr. kod mno-gih program treba kliknuti na Help/About da bi se vidjeli podaci o programu uključujući serijski broj.


1.6.1.4 Vrste i distribucija programa s gledišta autorskih prava

Glede naknade za uporabu programa i načina naplate i distribucije, većina programa pripada u jednu od ovih skupina:

Komercijalni programi su oni nad kojima postoji autorsko pravo i za čiju se uporabu plaća naknada pri kupnji. Kupnjom takva programa kupac preuzima zakonom propisa-na prava i obveze. U prava pripada uporaba programa, a u obveze različita ograničenja preprodaje, umnažanja i dr. Uz program je redovito priložen ugovor o uporabi kojim se kupac obavještava o obvezama i pravima. Komercijalni programi isporučuju se u prigod-noj ambalaži i s odgovarajućim tiskanim priručnicima. Priručnici nekih programa imaju više tisuća stranica i bez njih nije moguća uporaba programa. Komercijalni programi distribuiraju se putem trgovačke mreže: u trgovinama, robnim kućama, prodajom putem pošte i sl.

Shareware (engl. shared software) program može korisnik isprobati i rabiti stanovito vri-jeme prije odluke o tome hoće li ga rabiti i dalje. Ako korisnik nastavi rabiti program i na-kon probnog roka koji je naveden u prilogu takva programa, dužan je to prijaviti vlasniku programa i platiti propisanu naknadu. Postupak prijave korisnika zove se registracija. Probni rok obično je od 7 do 30 dana, a naknada je niža od cijene skupih komercijalnih programa. Registracijom programa i plaćanjem naknade korisnik redovito stječe dodatne pogodnosti, npr. dobiva tiskani priručnik za uporabu programa, dodatke programu, oba-vijest o novim inačicama programa. Mnogi korisnici svjesno ili iz neznanja zanemaruju obvezu registracije i plaćanja naknade pa na taj način vrše povredu autorskog prava. Kako ne postoji jednostavan način za provjeru rabi li korisnik program nakon propisanog roka, nema ni posljedica za takav čin.

Program u javnom vlasništvu (engl. public domain, PD) naziv je za programe koj is e mogu slobodno rabiti, umnažati i mijenjati bez ikakva ograničenja ili plaćanja naknade autoruprograma.

Freeware (čita se friver, engl. free software) program može korisnik rabiti bez naknade. Uz freeware program obično je licenca koja dopušta distribuciju programa i kopiranje, ali zabranjuje komercijalnu uporabu i prodaju kopija programa.

Otvoreni kod (engl. open source) je naziv za programe koji glede autorskih prava i distri-bucije zadovoljavaju ove kriterije:

• program se može distribuirati bez naknade (presnimavati, instalirati),• uz program mora biti dostupan i izvorni program (kod),• dozvoljeno je mijenjati izvorni program (kod), ali je nakon izmjene program

mora zadovoljavati kriterije otvorenog koda (distribuira se pod istim uvjetima),• iznimno, može se zabraniti distribucija programa s izmijenjenim izvornim

programom (kodom) ili se može tražiti da izmijenjeni program ima drugi naziv, drugu oznaku inačice i sl.,

• program ni u kom smislu ne smije diskriminirati osobe ili skupine ljudi,• program ni u kom smislu ne smije diskriminirati područje primjene,

I-103PRO-MIL

1O

snov

e

• licenca koja se distribuira uz program odnosi se na sve koji rabe ili mijenjaju program,

• licenca ne smije ovisiti o licencama koje se odnose na dijelove programa,• licenca ne smije ograničavati programe koji se isporučuju ili su dio programa

koji se distribuira,• licenca ne smije ovisiti o tehnologiji.

Treba uočiti da je riječ o programima za čiju se uporabu ne plaća naknada i može ih se slobodno i bez naknade distribuirati. To ne znači da autori programa nemaju autorska prava, već samo da dozvoljavaju da se za njihova prava ne plaća naknada.

1.6.2 Zakonska zaštita osobnih podataka

Svrha zaštite osobnih podataka je zaštita privatnog života i ostalih ljudskih prava i temeljnih sloboda u prikupljanju, obradi i korištenju osobnih podataka (Zakon o zaštiti osobnih podataka).

1.6.2.1 Zakonska regulativa i konvencije

Zakonom o zaštiti osobnih podataka uređuje se zaštita osobnih podataka o fizičkim oso-bama te nadzor nad prikupljanjem, obradom i korištenjem osobnih podataka u Republici Hrvatskoj. Zaštita osobnih podataka u Republici Hrvatskoj osigurana je svakoj fizičkoj osobi bez obzira na državljanstvo i prebivalište te neovisno o rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama. U Republici Hrvatskoj zaštita osobnih podataka propisana je Zakonom o zaštiti osobnih podataka (2003) i dopunama i izmjenama tog zakona (2006, 2008). U zakonu su definirani sljedeći pojmovi (ovdje su navedene skraćene definicije):

Osobni podatak je svaka informacija koja se odnosi na identificiranu fizičku osobu ili fizičku osobu koja se može identificirati (ispitanik). Obrada osobnih podataka je svaka radnja ili skup radnji izvršenih na osobnim podacima, bilo automatskim sredstvima ili ne, kao što je prikupljanje, snimanje, organiziranje, spremanje, prilagodba ili izmjena, povlačenje, uvid, korištenje itd. Zbirka osobnih podataka je svaki skup osobnih poda-taka koji je dostupan prema posebnim kriterijima. Voditelj zbirke osobnih podataka je fizička ili pravna osoba, državno ili drugo tijelo koje utvrđuje svrhu i način obrade osob-nih podataka. Službenik za zaštitu osobnih podataka je osoba imenovana od strane voditelja zbirke osobnih podataka koja vodi brigu o zakonitosti obrade osobnih podataka i ostvarivanju prava na zaštitu osobnih podataka. Korisnik je fizička ili pravna osoba, dr-žavno ili drugo tijelo kojem se osobni podaci mogu dati na korištenje. Privola ispitanika je slobodno dano i izričito očitovanje volje ispitanika kojom on izražava svoju suglasnost s obradom njegovih osobnih podataka u određene svrhe.


1.6.2.2 Osnovna prava ispitanika

Ispitanik, tj. osoba čiji se podaci prikupljaju sukladno zakonu ima ova prava (djelomični izvadak iz zakona):

• Osobni podaci mogu se prikupljati u svrhu s kojom je ispitanik upoznat, koja je izričito navedena i u skladu sa zakonom i mogu se dalje obrađivati samo u svrhu u koju su prikupljeni, odnosno u svrhu koja je podudarna sa svrhom prikuplja-nja.

• Osobni podaci moraju biti bitni za postizanje utvrđene svrhe i ne smiju se priku-pljati u većem opsegu nego što je to nužno da bi se postigla utvrđena svrha.

• Osobni podaci moraju biti točni, potpuni i ažurni.• Osobni podaci moraju se čuvati u obliku koji dopušta identifikaciju ispitanika ne

duže no što je to potrebno za svrhu u koju se podaci prikupljaju ili dalje obrađu-ju.

• Osobni podaci smiju se prikupljati i dalje obrađivati: uz privolu ispitanika ili u slučajevima određenim zakonom.

Bez privole ispitanika osobni podaci smiju se prikupljati i dalje obrađivati:• U svrhu izvršavanja zakonskih obveza voditelja zbirke osobnih podataka.• U svrhu zaštite života ili tjelesnog integriteta ispitanika ili druge osobe u slučaju

kada ispitanik fizički ili pravno nije u mogućnosti dati svoj pristanak.• Ako je obrada podataka nužna radi ispunjenja zadataka koji se izvršavaju u

javnom interesu ili u izvršavanju javnih ovlasti koje ima voditelj zbirke osobnih podataka.

• Ako je ispitanik sam objavio te podatke.

Zabranjeno je prikupljanje i daljnja obrada osobnih podataka koji se odnose na rasno ili etničko podrijetlo, politička stajališta, vjerska ili druga uvjerenja, sindikalno članstvo, zdravlje ili spolni život i osobnih podataka o kaznenom i prekršajnom postupku.

1.6.2.3 Odgovornost korisnika i voditelja zbirke osobnih podataka

Prije prikupljanja bilo kojih osobnih podataka, voditelj zbirke osobnih podataka ili izvrši-telj obrade dužan je informirati ispitanika čiji se podaci prikupljaju o identitetu voditelja zbirke osobnih podataka, o svrsi obrade u koju su podaci namijenjeni, o korisnicima ili kategorijama korisnika osobnih podataka te da li se radi o dobrovoljnom ili obveznom davanju podataka i o mogućim posljedicama uskrate davanja podataka.

Prije davanja osobnih podataka na korištenje drugim korisnicima voditelj zbirke osobnih podataka dužan je o tome informirati ispitanika.

Voditelj zbirke osobnih podataka dužan je na zahtjev ispitanika, odnosno njegovih za-konskih zastupnika ili punomoćnika dopuniti, izmijeniti ili brisati osobne podatke ako su podaci nepotpuni, netočni ili neažurni te ako njihova obrada nije u skladu s odredbama Zakona.

I-105PRO-MIL

1O

snov

e

Ispitanik ima pravo usprotiviti se obradi osobnih podataka u svrhe marketinga i u tom se slučaju osobni podaci koji se na njega odnose ne smiju obrađivati u tu svrhu.

Za štetu koja je ispitaniku nastala zbog obrade osobnih podataka protivno odredbama Zakona odgovara voditelj zbirke osobnih podataka, sukladno općim propisima o naknadi štete. Pravo na naknadu štete od voditelja zbirke osobnih podataka ispitanik može tražiti i u slučaju neovlaštenog korištenja, odnosno neovlaštenog davanja na korištenje njegovih osobnih podataka drugim korisnicima ili fizičkim i pravnim osobama.

Ako želite provjeriti stečeno znanje, posjetite naš sustav za online provjeru znanja Propyx na www.propyx.com i izabe-rite ECDL provjeru znanja. Želite li vidjeti kako će izgle-dati službena provjera znanja, pogledajte primjere sa sljedećih nekoliko stranica.

I-106 Osnovni pojmovi informacijske tehnologije (IT)Dodatak 1

I-107PRO-MIL


I-109PRO-MIL

NAPOMENA: Tražene datoteke iz predispita možete

pronaći na stranici www.pro-mil.hr/


I-111PRO-MIL


I-113PRO-MIL



II-1PRO-MIL

2O

S

Korištenje računala i upravljanje datotekamaU ovom modulu kandidat stječe znanja i sposobnosti korištenja osnovnih funkcija osobnog računala te njegovog operacijskog sustava. Kandidat će naučiti uključiti i na pravilan način isključiti računalo, prilagoditi osnovne postavke, koristiti ugrađenu funkciju pomoći, pokrenuti aplikaciju za pisanje teksta te zaustaviti aplikaciju koja ne reagira. Kandidata se osposobljava za efikasno snalaženje unutar radne površine (desktop) s posebnim nagla-skom na rad s ikonama i prozorima. Središnja pozornost pridaje se radu s datotekama i mapama što podrazumijeva njihovo kreiranje, upravljanje i organizaciju. Kandidat dobiva znanje o tome na koji način kopirati, premje-štati i brisati, komprimirati i dekomprimirati datoteke (file) i mape (folder). Kandidat se upoznaje s pojmom i značenjem računalnih virusa te kako efikasno upotrijebiti antivirusni softver u slučaju njegove pojave. Na kraju se traži znanje u podešavanju i upravljanju ispisa podataka na papir. Pod time se podrazumijeva slanje podataka na ispis, instalacija novog pisača, promje-na osnovnog pisača te zaustavljanje, ponovno pokretanje i brisanje poslova ispisa korištenjem programu za kontrolu ispisa. Obrađen je operacijski sustav Windows 7.

Modul 2

xx

Igor Kos

II-3PRO-MIL

2O

S

2.1 Operacijski sustav

Nakon što ste upoznali računalo, tj. od kojih se dijelova sastoji te koju ulogu i važnost ima svaki od njih, vrijeme je da uključite računalo i počnete koristiti sve njegove mogućnosti. U ovom poglavlju naučit ćete:

• prve korake, kao što su uključivanje i isključivanje računala• kako saznati osnovne informacije o hardveru i softveru• otvoriti program za pisanje teksta, upisati podatke te ih spremiti na određenu

lokaciju za pohranu podataka• upravljati datotekama (kopiranje, premještanje, brisanje)• ispisati podatke na pisač

2.1.1 Prvi koraci

2.1.1.1 Uključivanje računala i sigurno prijavljivanje

Uključivanje računala vrlo je jednostavan postupak. U prethodnom poglavlju naučili ste da postoje dvije vrste kablova: jedni za prijenos podataka, kojima su spojeni tipkovnica, miš, pisač, te drugi koji služe za napajanje. Najprije treba provjeriti jesu li svi kablovi pravilno spojeni.

Uključite monitor, a zatim pronađite i pritisnite tipku Power koja se kod velike većine kućišta nalazi na prednjoj strani. U slučaju da je ne pronađete, poslužite se priručnikom koji ste dobili uz računalo. Na Power tipki najčešće je nacrtan znak kao na donjoj slici 1.

Započet će postupak podizanja operacijskog sustava i za nekoliko desetaka sekundi na zaslonu monitora pojavit će se tzv. logon screen preko kojeg se prijavljujemo upisom lozinke za pojedino korisničko ime.

Na donjoj slici kreirana su dva korisnička imena (ECDL i Igor Kos). Kod kreiranja ko-risničkih imena (računa) preporučljivo je definirati lozinku koju će sustav tražiti kod prijave. Korisničko ime (račun) ne mora imati lozinku ali to omogućava drugim osobama pristup podacima i njihovo neovlašteno korištenje.

Slika 2.1. Znak na Power tipci

II-4 Korištenje računala i upravljanje datotekamaMODUL 2

Kod prijave i upisa lozinke treba obratiti pažnju na velika i mala slova. Naizgled slične riječi ECDL, Ecdl i ecdl, sustav prepoznaje kao tri različite. Ako je prije upisa lozinke uključena tipka Caps Lock sustav će vas na to upozoriti kako lozinku ne bi pogrešno upisali.

2.1.1.2 Restartanje računala koristeći ispravan postupak

Restartati znači isključiti računalo te ga ponovno automatski pokrenuti. Postupak restar-tanja pokrećemo odabirom izbornika Start → klik na strelicu pokraj Isključi računalo (Shut down) → Ponovno pokreni (Restart). Restartanje računala mogu zahtijevati novo-instalirani programi. Korisnik sam restarta računalo u slučaju da ono ne radi normalno ili se neke “zamrznute” aplikacije ne mogu pojedinačno ugasiti. U slučaju da računalo zablokira te ne dozvoljava bilo kakav rad, jedino rješenje je tzv. hladno restartanje koje aktiviramo pritiskom na tipku s prednje strane kućišta.

Postupkom restartanja zatvaraju se svi programi i isključuje sustav Windows, a zatim se ponovno pokreće. Prije restartanja obavezno provjerite da li su svi podaci u otvorenim programima (npr. Word, Excel) spremljeni kako ne bi došlo do njihovog nepovratnog gubitka.

Slika 2.2. Logon screen za prijavu u sustav

II-5PRO-MIL

2O

S

2.1.1.3 Gašenje aplikacije koja ne reagira

Tijekom rada na računalu može se dogoditi da pojedina aplikacija (program) ne reagira na tipkovnicu i/ili miš. Ostali programi mogu se pokretati te možete u njima normalno raditi. Postupak za izolaciju i gašenje samo blokirane aplikacije je istovremeni pritisak na tipke CTRL+ALT+DEL. Nakon pritiska spomenute kombinacije tipki pojavit će se opcije između kojih odaberemo Pokreni upravitelj zadataka (Start Task Manager):

Ako želite izravno pokrenuti dijaloški okvir Windows upravitelj zadataka (Windows Task Manager) u kojem je vidljiv popis svih pokrenutih programa koristite kombinaciju tipki CTRL+SHIFT+ESC (Escape).

Odaberemo program koji ne reagira i kliknemo na tipku Završi zadak (End Task). Ovim postupkom ugasili smo samo program koji ne reagira bez potrebe za restartanjem cijelog računala. Ako podaci u aplikaciji koju gasimo nisu spremljeni sustav će nas pitati želimo li spremiti promjene.

Slika 2.3. Restartanje računala

Slika 2.4. Zaslon za odabir upravitelja zadataka


2.1.1.4 Isključivanje računala koristeći ispravan postupak

Završetkom rada potrebno je računalo na pravilan način isključiti. Postoji nekoliko načina na koji to možete učiniti. Prije svega, važno je spremiti sve otvorene dokumente i zatvoriti otvorene programe. Zatim kliknite na izbornik Start→Isključi računalo (Shut down). Pričekajte nekoliko trenutaka da se računalo isključi. Kod starijih računala za konačno isključivanje bilo je potrebno pritisnuti tipku Power, dok kod većine današnjih računala to nije potrebno. Nakon isključivanja računala zbog štednje energije isključite i monitor.

Slika 2.5. Windows upravitelj zadataka s popisom otvorenih aplikacija i gašenje odabrane

Slika 2.6. Isključivanje računala

II-7PRO-MIL

2O

S

Novije tipkovnice imaju tipku za isključenje računala, pa se računalo može isključiti i na taj način.

Osim mogućnosti potpunog isključenja računala, postoji i mogućnost ponovnog pokreta-nja računala i stavljanje računala u stanje priprave (Stand By). U stanju priprave računalo nije isključeno, već se isključuje monitor i tvrdi disk, a svi programi ostaju otvoreni. Poželjno je prije odabira opcije U pripravi (Stand By) spremiti sve otvorene dokumente jer u slučaju gubitka napajanja gube se i podaci.

2.1.1.5 Korištenje dostupne funkcije pomoći

Naiđete li tijekom rada na problem koji ne možete riješiti, morat ćete potražiti pomoć. Možete koristiti literaturu (knjige, priručnike) ili jednostavno potražiti pomoć unutar računala. Windowsi vam pružaju pomoć za rješenje problema. Da biste dobili na zaslonu mogućnost traženja pomoći, kliknite na Start→Pomoć i Podrška (Help and Support Center). Nakon toga:

1. Upišite željeni pojam (npr. Printer)2. Kliknite na naslov sadržaja (npr. Instaliranje pisača)3. Dobit ćete opis kako instalirati pisač

Kao zadane postavke uključena je opcija Otvori internetsku pomoć što znači da će se računalo na Internetu potražiti objašnjenje i opis traženog pojma.

Slika 2.7. Tipke Reset i Power


2.1.2 Postavke

2.1.2.1 Pregled glavnih kompjuterskih sistemskih informacija: operacijskisustav i njegova verzija, količina instalirane radne memorije (RAM)

Kod uključenja računala na zaslonu monitora pojavljuju se neki podaci. Ako pažljivo i brzo pročitate, vidjet ćete informacije o veličini video memorije, ukupnoj veličini radne memorije i procesoru. Te informacije prikazuju se prije učitavanja operacijskog sustava kada se izvodi POST test (Power On Self Test). POST test obavlja ROM-BIOS čip u kojem su zapisane osnovne postavke sustava.

Operacijski sustav je skup programa koji koordinira i upravlja čitavim računalnim susta-vom (hardverom i softverom). On je veza između korisničkog nivoa tj. programa i sklo-povlja. Sve radnje i operacije koje izvodimo prilikom rada na računalu operacijski sustav pretvara u binarni jezik razumljiv računalu. Uključenjem računala zapravo pokrećemo operacijski sustav, a on preuzima kontrolu nad hardverom i softverom.

Za efikasan rad nije potrebno znanje o građi i radu hardvera. Ovo možemo usporediti s vožnjom automobila. Znanje vožnje automobila nije uvjetovano poznavanjem građe i na-čina rada njegovih dijelova. Operacijski sustavi koji se danas najviše koriste su Windows i Linux.

Slika 2.8. Korištenje pomoći

II-9PRO-MIL

2O

S

slika 2.9. Uloga operacijskog sustava

Koja inačica (verzija) operacijskog sustava je instalirana na vašem računalu, koliko raču-nalo ima radne memorije te kakav procesor je na matičnoj ploči možete saznati klikom na izbornik Start→Upravljačka ploča (Control Panel)→Sustav (System). Drugi način je Start→desni klik na Moje računalo (My Computer)→ Svojstva (Properties). U oba slučaja pojavit će se sljedeća slika.

Slika 2.10. Svojstva sustava


2.1.2.2 Mijenjanje konfiguracijskih parametara radne okoline

Programi koje koristimo tijekom rada na računalu koriste brojne sistemske postavke, kao što su na primjer datum i vrijeme. Pišete li neki dopis, u njega možete bez pisanja umet-nuti datum i vrijeme koji će uvijek kad otvorite dokument biti tekući tj. vrijedit će za taj dan. S vremena na vrijeme pojavit će se potreba za promjenom nekih sistemskih postav-ki. Većina njih dostupna nam je preko upravljačke ploče (Control Panel) koju dobijemo klikom na Start→Upravljačka ploča (Control Panel).

Promjena datuma i vremena

Postavke datuma i vremena moguće je mijenjati na dva načina. Prvi je preko upravljačke ploče, a drugi dvostrukim klikom na Programskoj traci (Taskbar) u čijem se desnom kutu nalazi Područje obavijesti (Notification area).

Ako mijenjate vrijeme preko Upravljačke ploče postupak je slijedeći:1. Kliknite na Start→ Upravljačka ploča (Control Panel)2. Odaberite kategoriju Sat, jezik i regija (Clock, Language, Region)3. Odaberite Postavljanje vremena i datuma (Set the time and date)4. Odaberite opciju Promijeni datum i vrijeme (Change date and time)

Slika 2.11. Promjena datuma i vremena preko Upravljačke ploče

II-11PRO-MIL

2O

S

Brži način promjene datuma i vremena je ako kliknemo na prikaz datuma i vremena u programskoj traci.

Pojavit će dijaloški okvir s prikazom kalendara i analognog sata. Zatim odaberemo opciju Promjena postavki datuma i vremena…(Change date and time settings).

Postavke zvučne kartice i zvučnika

Sva današnja računala su multimedijalna te opremljena karticom za stva-ranje zvuka.

Ako u Programskoj traci (Task bar) kliknemo na ikonu zvučnika može-mo pojačavati, smanjivati ili potpuno isključiti zvuk.

Slika 2.12. Prikaz datuma i vremena u programskoj traci

Slika 2.13. Podešavanje datuma i vremena

Slika 2.14. Podešavanje jačine zvuka


Promjenu zadanih postavki (default) možete učiniti na dva načina slično kao i promjenu datuma i vremena. Prvi je da kliknete na izbornik Start→Upravljačka ploča (Control Panel)→Hardver i zvuk→ Zvuk (Hardware & Sound).

Otvorit će se dijaloški okvir za postavke zvuka.

Postavke ekrana (pozadina, rezolucija, čuvar ekrana itd.)

Postavke ekrana daju mogućnost prilagodbe izgleda radne okoline našim potrebama i na-vikama. Ako računalo koristi više korisnika, svaki od njih može spremiti svoje postavke te ih kod prijave učitati. Način na koji možete doći do postavki ekrana je sljedeći:

• minimizirajte sve pokrenute programe• kliknite desnom tipkom na Radnu površinu (Desktop)• odaberite opciju Prilagodi (Personalize)

Slika 2.15. Podešavanje svojstva zvuka

II-13PRO-MIL

2O

S

U postavkama ekrana možemo odabrati:• Teme (Themes) - uključuju pozadinu, niz zvukova, ikona i drugih elemenata, a

pomaže vam da računalo prilagodite u jednom potezu. • Pozadinu radne površine () – mijenjamo pozadinsku sliku zaslona. Odabrana

pozadinska slika može se nalaziti (položaj) u sredini zaslona (Center), može biti rastegnuta po cijelom zaslonu (Stretch) ili prekriti zaslon u obliku pločica (Tile). Želite li kao podlogu neku sliku koja nije na popisu, kliknite na gumb Pregle-daj… (Browse…). Otvara se dijaloški okvir za odabir slike na tvrdom disku. Najprije otvorite mapu u kojoj se slika nalazi, označite sliku i kliknite na gumb Otvori…(Open). Nakon toga izabrana slika bit će dodana na popis te prikazana na umanjenom zaslonu.

• Boju prozora () – biramo boju obruba prozora, izbornika „Start“ i programske trake

Slika 2.16. Postavke ekrana

Slika 2.17. Postavke radne površine (Desktop)


• Čuvar zaslona (Screen Saver) - aktivira se nakon što određeno vrijeme ne pritisnete ni jednu tipku i ne pomaknete miš. Ukoliko je uključena opcija Pri na-stavku prikaži zaslon za prijavu (On resume, display logon screen), za nastavak rada morat ćete upisati lozinku kojom se prijavljujete kod učitavanja Windowsa.

• Ikone koje će biti prikazane na radnoj površini (Računalo, Koš za smeće itd.)

Osim navedenih postavki možemo promijeniti i razlučivost zaslona. Razlučivost zaslo-na je broj točaka vodoravno i okomito čiji umnožak daje ukupan broj točaka od kojih je sastavljena svaka slika na zaslonu monitora. Veća razlučivost znači i veći broj točaka te kvalitetniju sliku na zaslonu.

Za promjenu razlučivosti zaslona kliknite desnom tipkom na radnu površinu i odaberite opciju Razlučivost zaslona (Screen resolution).

2.1.2.3 Postavljanje i dodavanje jezika tipkovnice

Prilikom instalacije operacijskog sustava Windowsa podešen je zadani (default) jezik tip-kovnice. O njemu ovisi koji će se znakovi prikazivati pritiskom na pojedine tipke. Trebate li npr. napisati dopis prijatelju u Njemačku ili Rusiju, pojavit će se problem kako na tipko-vnici pronaći slova koja su specifična za njihov jezik (npr ö, ü, ß). U tom slučaju potrebno je promijeniti jezik tipkovnice, a ako ne postoji na popisu, instalirati ga. Promjenu ili instalaciju jezika na tipkovnici učinit ćete na sljedeći način:

• kliknite na Start→Upravljačka ploča (Control Panel)→Regija i jezik (Region and language )→ Jezici i tipkovnica (Keyboards and Languages) →Promijeni tipkovnicu… (Change keyboards…)

• nakon toga možete promijeniti jezik koji će se koristiti kada uključite računalo ili možete dodati novi jezik

Slika 2.18. Postavke razlučivosti zaslona

II-15PRO-MIL

2O

S

• promjenu jezika napravit ćete ako kliknete na padajući izbornik u polju Zadani ulazni jezici (Default input language) i odaberete željeni jezik

Za dodavanje novog jezika potrebno je kliknuti na gumb Dodaj…(Add…). Nakon toga otvorit će se dijaloški okvir u kojem možete odabrati jezik tipkovnice koji želite dodati. Kliknite na gumb U redu (OK).

Slika 2.19. Promjena jezika tipkovnice

Slika 2.20. Dodavanje jezika tipkovnice


Na popisu zadanih ulaznih jezika (Default input language) pojavit će se novi jezik (u našem primjeru Njemački (German) kojeg možete odabrati kao zadani tj. onaj koji će biti aktivan i u primjeni nakon što se učitaju Windowsi.

Ukoliko želite napraviti samo promjenu jezika bez dodavanja novog, dovoljno je pritisnuti zadanu kombinaciju tipki (obično je to lijevi Shift+Alt). Popis jezika možete vidjeti u programskoj traci te odabrati koji želite. Crna kvačica ispred jezika znači da je to zadani jezik.

2.1.2.4 Instaliranje, deinstaliranje programa

Instalacija softverskih aplikacija (programa) sa optičkih medija (CD i DVD) ili programa preuzetih („skinutih“) s interneta jednostavan je i rutinski posao. Kod nekih programa dovoljno je umetnuti optički disk u pogonski uređaj (CD-ROM drive, DVD drive) i po-stupak instalacije započinje automatski. Vaš je zadatak da odgovorite na nekoliko pitanja koje će vam instalacijski čarobnjak (Install wizard) postaviti. Najčešća pitanja su tipa: koje dijelove aplikacije želite instalirati, na koje mjesto, da li na radnoj površini kreirati prečicu (shortcut) itd.

Ukoliko postupak instalacije ne krene sam, potražite na CD, DVD ili USB uređaju naziv datoteke setup.exe ili install.exe.

Z uklanjanje programa (deinstaliranje) kliknite na Start→Upravljačka ploča (Control Panel)→Programi i značajke (Programs and Features), odaberite sa popisa program koji želite deinstalirati, kliknite na njega desnom tipkom i odaberite opciju Deinstaliraj (Uninstall).

Slika 2.21. Popis jezika u programskoj traci

Slika 2.22. Uklanjanje (deinstaliranje) programa

II-17PRO-MIL

2O

S

2.1.2.5 Korištenje “print screen” (ispis ekrana) mogućnosti tipkovnice

Sigurno ste čuli za poslovicu da jedna slika vrijedi tisuću riječi. Ponekad nam je lakše sli-kom pokazati kako doći do željenog cilja nego to opisati riječima. Koristeći tipku “print screen” jednostavno fotografirate sadržaj koji se u tom trenutku zatekao na zaslonu monitora. Rezultat se neće vidjeti odmah. Zapravo imat ćete dojam da se ništa nije dogo-dilo. Sadržaj s ekrana koji ste fotografirali spremljen je u tzv. međumemoriju (clipboard). Da biste ga prikazali i pozvali iz međumemorije potrebno je koristiti neki program za crtanje i obradu slika. S instalacijom Windowsa dolazi svima dobro poznat program pod nazivom Bojanje (Paint). Kliknite na Start→Svi programi (All Programs)→Pomagala (Accessories)→Bojanje (Paint). Kad je program za crtanje pokrenut kliknite na izbornik Uređivanje (Edit)→Zalijepi (Paste).

Sadržaj ekrana koji ste fotografirali pojavit će se u prozoru programa. Nakon toga sliku možete obrađivati te na kraju spremiti na USB disk ili tvrdi disk za kasniju uporabu.

Slika 2.23. Princip rada tipke “Print screen”


Pritiskom tipke „print screen“ na tipkovnici napravit ćemo snimku (uhvatiti trenutni prikaz) cijelog ekrana.

Ako se tipka „print screen“ koristi u kombinaciji s tipkom ALT onda ćemo napraviti snimku samo aktivnog prozora. Za to je potrebno tipku ALT držati pritisnutom, a nakon toga pritisnuti tipku „print screen“.

Slika 2.24. Snimka aktivnog prozora (ALT + “Print screen”)

2.1.3 Rad s ikonama

Na radnoj površini smještaju se ikone programa, datoteka ili mapa koje se najviše koriste. Za otvaranje datoteka i mapa ili pokretanje programa dovoljan je dvostruki klik na ikonu.

2.1.3.1 Prepoznavanje ikona na radnoj površini kao što su: datoteke, mape, programi, pisači, diskovi, koš za smeće (Recycle Bin)

Svatko sam određuje izgled svoje radne površine te koje će ikone smjestiti na radnu površinu. Dvostrukim klikom na pojedinu ikonu može se: otvoriti datote-ka, otvoriti mapa ( folder) koja sadrži da-toteke ili pokrenuti određena aplikacija. Koš za smeće također je mapa u koju se spremaju obrisane datoteke kako bismo ih, ako zatreba, mogli vratiti.

Slika 2.25. Stavke na radnoj površini

Slika 2.26. Ikone na radnoj površini

II-19PRO-MIL

2O

S

2.1.3.2 Označavanje i pomicanje ikone

Ikone se na radnoj površini mogu po volji razmještati. Jednostavno lijevom tipkom miša primite ikonu i pomaknite je na željeno mjesto. Za pomicanje više ikona odjednom po-trebno ih je prije označiti. Prvi je način da držite pritisnutu lijevu tipku miša te povučete preko ikona. Drugi je način da na tipkovnici držite pritisnutu tipku CTRL, a lijevom tipkom miša odabirete jednu po jednu ikonu. Kad su ikone označene, možete ih pomicati.

Ikone se mogu rasporediti po radnoj površini prema nazivu, veličini, vrsti. Možete uključiti opciju da se one slože automatski bez vašeg premještanja. Moguće ih je i sakriti tako da se ne vide na radnoj površini. Navedene mogućnosti dobit ćete desnim klikom na radnu površinu te odabirom opcije Sortiraj po (Sort by).

Slika 2.29. Raspoređivanje ikona na radnoj površini

2.1.3.3 Kreiranje i brisanje prečica na radnoj površini, kreiranje nadimaka (alias)

Na radnu površinu (desktop) smještamo one ikone koje reprezentiraju programe, datote-ke i mape koje najčešće koristimo. Iz ovoga slijedi zaključak da su ikone prečaci (short-cuts) do programa, datoteka ili mapa. Prečac programa koji se nalazi u izborniku Start kreira se tako da kliknete desnom tipkom miša na njega te odaberete opciju Pošalji (Send

Slika 2.27. Selektiranje ikona pomoću miša Slika 2.28. Selektiranje ikona pomoću miša i tipkovnice


to)→Radna površina (napravi prečac) (Desktop (Create Shortcut)). Postupak za kreiranje prečaca datoteke ili mape je identičan.

Slika 2.30. Kreiranje prečaca programa i datoteka

Ako želite obrisati neki od prečaca, kliknite desnom tipkom miša na njega te odaberite opciju Izbriši (Delete).

2.1.3.4 Korištenje ikona za otvaranje datoteke, mapa, programa

Otvaranje datoteka (files), mapa (foldera) te pokretanje aplikacija možete učiniti na dva načina. Prvi je da odaberete željenu ikonu i dvaput kliknete na nju. Drugi je način da jednom kliknete na ikonu te na tipkovnici pritisnete tipku Enter.

Postoji mogućnost da svaku stavku na radnoj površini otvarate jednim klikom lijeve tipke miša. Da bi to bilo moguće, potrebno je otvoriti:

Moje računalo (My Computer)→Alati (Tools)→ Odrednice mape… (Folder Options). Nakon toga odaberite opciju Jedan pritisak otvara stavku (pokazivanje ju označava) (Single-click to open an item (point to select)).

Slika 2.31. Načini otvaranja datoteke, mape, programa

II-21PRO-MIL

2O

S

2.1.4 Rad s prozorima

Iz samog imena operacijskog sustava Windows može se naslutiti da središnje mjesto u radnoj okolini zauzimaju prozori (Windows). Svi programi koje koristite izvršavaju se unutar prozora. Rad s njima i njihovim dijelovima s vremenom postaje rutina.

2.1.4.1 Prepoznavanje različitih dijelova prozora: naslovna traka, traka izbornika, trake alata, statusna traka, klizači

Prozori su sredstvo komunikacije između korisnika i programa koji postoje u računalu. Preko njih korisnik može vidjeti postojeće podatke i unositi nove. Svaki prozor sastoji se od sljedećih dijelova:

• naslovna traka (Title bar) – je uzdužna traka na vrhu prozora u kojoj se ispisuju informacije o imenu otvorenog programa te imenu otvorenog dokumenta. Infor-macije mogu varirati od programa do programa.

• traka s izbornicima (Menu bar) – sadrži niz padajućih izbornika u kojima oda-birete opcije za obavljanje određenih poslova

• alatne trake (Toolbars) – sadrže ikone pomoću kojih možete brzo izvršiti neki zadatak. Većina programa ima standardnu traku s ikonama na kojoj se nalaze ikone za otvaranje novog ili postojećeg dokumenta, spremanje podataka itd. Sve navedene radnje mogu se obaviti preko izbornika, no preko trake s alatima to je puno brže i jednostavnije.

Slika 2.32. Dijelovi prozora


• okomiti i horizontalni klizač (Scroll bar) – često sadržaj dokumenta ili mape prelazi veličinu prozora. U tom slučaju pomoću klizača, koji se nalaze uz desni i donji rub prozora, možete sadržaj pomicati gore-dolje ili lijevo-desno. Isto to možete učiniti i pomoću tipkovnice (tipkama gore, dolje, lijevo, desno, page up, page down) ili scroll kotačićem miša.

• traka stanja (Status bar) – sadrži obavijesti i poruke koje su vezane uz sadržaj prozora. Primjer sa slike prikazuje u traci stanja informacije o Word dokumentu (broj stanica, broj reda i stupca).

2.1.4.2 Minimiziranje, maksimiziranje, promjena veličine, pomicanje i zatvaranje prozora

Operacijski sustav Windows je višezadačni, što znači da istovremeno može biti pokrenu-to i otvoreno nekoliko programa. U desnom gornjem desnom uglu naslovne trake prozora nalaze se gumbi za manipulaciju:

• gumb Minimiziraj (Minimize) – spušta prozor u programsku traku. Klikom na njegovo ime u programskoj traci prozor se ponovno vraća na zaslon.

• gumb Maksimiziraj (Maximize) – daje maksimalnu veličinu prozora koja ovisi o veličini zaslona. Ukoliko je prozor maksimiziran, gumb maximize pretvara se u gumb Vrati smanjeno (Restore Down) koji smanjuje veličinu prozora. Ako je prozor smanjen, gumb Vrati smanjeno promijeni se u gumb Maksimiziraj.

• gumb Zatvori (Close) – zatvara prozor tj. služi za izlazak iz programa

Slika 2.33. Minimiziranje, maksimiziranje i zatvaranje prozora

Svaki novootvoreni prozor prekriva prethodno otvorene prozore. Otvoreni prozori mogu biti različite veličine. Prozoru možete mijenjati veličinu (širinu i visinu) samo u slučaju da nije maksimiziran. Ako je maksimiziran kliknite na gumb Vrati smanjeno (Restore Down). Prozoru možete mijenjati samo širinu, samo visinu ili istovremeno oboje. Za promjenu visine dođite strelicom miša do donjeg ili gornjeg ruba prozora. Kad strelica promijeni oblik primite mišem i povucite prema dolje ili gore. Promjena širine identična je. Samo strelicom dođite do lijevog ili desnog ruba prozora.

Ukoliko prozor uhvatite za donji ugao (kad strelica miša promijeni oblik) možete istovre-meno mijenjati i širinu i visinu.

II-23PRO-MIL

2O

S

Slika 2.34. Promjena veličine prozora

Za pomicanje i razmještanje prozora po radnoj površini, kliknite lijevom tipkom miša na naslovnu traku prozora, držite je pritisnutu te pomaknite miš u željenom smjeru. Prozore možete pomicati samo ako nisu maksimizirani.

Postoji brzi način slaganja prozora na radnoj površini. Kliknite desnom tipkom miša na slobodni dio programske trake (ne na neki od pokrenutih programa) i odaberite jednu od ponuđenih naredbi:

• Kaskadno složi prozore (Cascade windows) – prozori se poslože stepenasto te im se vide samo naslovne trake

• Pokaži prozore jedan iznad drugoga (Show windows stacked) – svi otvoreni programi podijele se na jednake dijelove vodoravno

• Pokaži prozore jedan uz drugi (Show windows side by side) – svi otvoreni pro-grami podijele se na jednake dijelove okomito

• Prikaži radnu površinu (Show the desktop) – svi prozori minimiziraju se na programsku traku te se prikaže radna površina (Desktop).

Slika 2.35. Primjer kaskadnog slaganja prozora


2.1.4.3 Prijelaz između otvorenih prozora

Postoje tri načina prijelaza između otvorenih prozora. Prvi je korištenje gumbi na programskoj traci. Klikom na gumb prozora on se pojavljuje iznad svih ostalih prozora i postaje aktivan. Drugi način je klik na naslovnu traku prozora za koji želite da bude aktivan. Ovaj je način moguć ako su prozori složeni kaskadno ili popločeno te nisu mak-simizirani. Treći način je kombinacija tipki Alt i tabulator (Alt+Tab). Tipku Alt držite stalno pritisnutu i pritišćite tipku tabulator (Tab). Time se prebacujete iz jednog prozora u drugi. Kada se premjestite u prozor koji želite, otpustite tipku Alt.

II-25PRO-MIL

2O

S

2.2 Upravljanje datotekama

2.2.1 Osnovni pojmovi

Do sada ste naučili da računalo razumije samo jezik nula i jedinica (0 i 1). Dakle, sve podatke koji se spremaju u memoriji, računalo prevodi u niz 0 i 1. Gašenjem računala po-daci se nepovratno brišu ukoliko nisu spremljeni na neku od memorija za trajnu pohranu (tvrdi disk, CD, DVD, USB memorija). Glavna karakteristika tih memorija je relativno veliki kapacitet. Zbog velike količine podataka, nije važan samo njihov smještaj u memo-riji, nego je od presudne važnosti njihova organizacija tj. način na koji su zapisani. Svi podaci zapisani su kao logičke cjeline koje imaju u memoriji svoje ime, veličinu, početak i kraj. Takova logička cjelina naziva se datoteka (File). Želite li podatke spremiti za buduću upotrebu neizbježno je da ćete kreirati datoteku (File).

2.2.1.1 Razumijevanje kako operacijski sustav prikazuje uređaje za pohranu podataka, mape, datoteke u hijerarhijskoj strukturi

Prilikom spremanja podataka tj. datoteka korisnik određuje mjesto pohrane i ime pod ko-jim će podaci biti smješteni u memoriju (ime datoteke). Datoteke se u memoriju smještaju po hijerarhiji na čijem je vrhu oznaka uređaja (tvrdi disk, CD, DVD, USB disk). S vreme-nom će broj datoteka narasti do granice kad će biti teško ili gotovo nemoguće snalaziti se među njima. Jednom riječju teško ćete moći pronaći datoteku koja sadrži tražene podat-ke. Rješenje navedenog problema je organizacija srodnih datoteka u mape ili foldere (di-rektorije) koje mogu imati i svoje podmape. Sve dopise možete npr. organizirati u mape po godinama. Svaka mapa (Folder) s nazivom godine može imati podmape po mjesecima. Sve mape i datoteke smještene su na nekom od uređaja za pohranu (USB disk, tvrdi disk, CD, DVD).

Za prikaz datoteka, mapa i uređaja za pohranu podataka koristite program Windows Explorer. Pokrenite ga klikom na Start→ Svi programi (All Programs) → Pomagala (Accessories) → Windows Explorer.

Brži način pokretanja Windows Explorera je kombinacijom tipki windows i slova E (windows+E).

Slika 2.36. Tipka windows


Pomoću njega možete pretraživati sadržaj uređaja za pohranu, pokretati programe, otva-rati, brisati, premještati ili preimenovati datoteke.

U lijevom dijelu prozora nalazi se popis mapa i uređaja (CD/DVD, USB disk, tvrdi disko-vi). U desnom dijelu (prozor) prikazuje se sadržaj označene mape ili uređaja. Na prika-zanoj slici označena je mapa Škola koja se nalazi na USB disku, a s desne strane je njen sadržaj – dvije podmape i četiri datoteke. Datoteku ili mapu možete otvoriti dvostrukim klikom na nju ili desnom tipkom pa na opciju Otvori (Open) lijevim klikom.

Slika 2.37. Prikaz mapa i datoteka u Windows Exploreru

2.2.1.2 Uređaji koje operacijski sustav koristi za pohranu datoteka i mapa: tvrdi disk, mrežni disk, USB stick, CD/DVD-RW

Kao što je rečeno, uređaji za pohranu podataka na samom su vrhu hijerarhijske organiza-cije datoteka i mapa. Oni se označavaju velikim slovima i to:

• 3½ Floppy (A:) – disketa kapaciteta 1.44 MB. Oznaka 3½ označava dimenziju savitljivog diska koji se nalazi u plastičnoj košuljici. Novija računala nemaju više disketnu jedinicu, a diskete se kao medij za pohranu više gotovo ne koriste

II-27PRO-MIL

2O

S

• C: - oznaka je za tvrdi disk. Kapacitet mu je najčešće nekoliko stotina gigabajta (npr. 300 GB). Ukoliko je tvrdi disk podijeljen na particije (dijelove) oni imaju oznaku D:, E: itd.

• sljedeća oznaka iza zadnje particije tvrdog diska je najčešće CD ili DVD. Ako disk nema particija, CD/DVD ima oznaku E:.

• ima li još uređaja (npr. USB disk) oni se označavaju dalje po abecednom redu F:, G: itd.

Osim u vašem računalu, podaci mogu biti pohranjeni i na neko računalo koje je s njim povezano u lokalnu mrežu. Prilikom spremanja potrebno je odabrati Mrežna (Network ). Uređaje koji se koriste za pohranu podataka možete prikazati pomoću programa Računalo (Computer) koji je vrlo sličan prije spomenutom Windows Exploreru.

Slika 2.38. Uređaji za pohranu podataka

2.2.1.3 Poznavanje jedinica za mjerenje veličine datoteka i mapa: KB, MB, GB,

Memorija računalu služi za pohranu podataka. Budući da računalo „razumije“ isklju-čivo binarni jezik, podaci se u memoriji pamte u obliku nula i jedinica. Svako slovo, broj ili znak ima svoj jedinstveni binarni kôd (šifru) pod kojim se pamti u memoriji. Dužina binarnog kôda najčešće je 8 nula ili jedinica tj. jedan bajt (1B – 1 Byte). Prema tome, moguće je 28 tj 256 različitih kombinacija (kôdova) što je sasvim dovoljno za pohranu svih velikih i malih slova, brojeva te specijalnih znakova. Svi kodovi unaprijed su određe-ni te se mogu naći u kodnim tablicama (npr. ASCII kodna tablica).

Pokrenemo li Blok za pisanje (notepad) i upišemo riječ računalo (ima 8 slova), da-toteka u koju spremamo (Datoteka (File) → Spremi (Save)) riječ bit će veličine 8 bajtova (engl. bytes) tj. u memoriji će zauzeti 64 bitova (8*8 = 64 nula i jedinica).


Ista riječ napisana i spremljena u programu za obradu teksta (npr. MS Word) zauzet će u memoriji puno više mjesta 9,82 KB tj 12.288 bajtova) jer se uz sam tekst spremaju i dodatne informacije (veličina, vrsta i boja fonta, margine, veličina papira itd.). Osim u obliku teksta podaci se u memoriju spremaju kao slika, zvuk, animacija ili video zapis. Bez obzira o kojem se obliku podataka radi, podaci se u memoriji spremaju kao niz nula i jedinica tj. binarnom kodu.

Jedinice za mjerenje veličina datoteka i kapacitet uređaja za pohranu su:• bit (1b) = 0 ili 1• bajt (1B) = 8 bitova• kilobajt (1kB) = 1024 bajtova (cache – priručna memorija procesora ili vanjskog

uređaja)• megabajt (1MB) = 1024 kB (RAM memorija, USB disk)• gigabajt (1GB) = 1024 MB (tvrdi disk, RAM memorija, USB disk)• terabajt (1TB) = 1024 GB (tvrdi disk, USB disk)

Slika 2.39 Podaci u memoriji spremljeni pomoću Bloka za pisanje (Notepad)

Slika 2.40. Isti podaci u memoriji spremljeni pomoću MS Worda

II-29PRO-MIL

2O

S

2.2.1.4 Važnost izrade rezervnih kopija datoteka na prijenosne uređaje za pohranu podataka

Računalo nije svršen stroj te je moguće da dođe do kvara nekih njegovih dijelova. Za podatke je svakako najvažniji tvrdi disk na kojem su pohranjeni. Ukoliko dođe do kvara tvrdog diska, svi podaci bit će izgubljeni, a trud uzaludan. Iz tog razloga važno je da iz sigurnosnih razloga periodički (dnevno, tjedno, mjesečno, godišnje) napravite rezervnu kopiju datoteka. Postupak izrade rezervnih kopija poznat je pod nazivom backup. Ako redovito radite rezervne kopije, podaci se vrlo jednostavno mogu rekonstruirati kako biste mogli nastaviti s radom kao da se ništa nije dogodilo. Kopiju datoteka tvrdog diska poželjno je spremiti na drugi medij kao što je CD, DVD ili USB disk. Oni su svojom cije-nom i kapacitetom vrlo dobar izbor.

2.2.1.5 Prednost čuvanja podataka na mrežnim (on line) uređajima, pogodnost pristupa, mogućnost dijeljenja datoteka

Osim lokalno (CD, DVD, USB disk, tvrdi disk) podaci se mogu čuvati na mrežnim uređa-jima koji su u lokalnoj mreži (LAN) ili na nekom serveru na Internetu.

Glavna je prednost takvog načina što su podaci dostupni (djeljivi) istovremeno većem broju korisnika. Ako su spremljeni na Internetu onda su dostupni bilo kad i bilo gdje.

Svaki korisnik sa svojeg računala može koristiti podatke koji su djeljivi ovisno o pravima koja su mu dodijeljena (npr. samo kopiranje datoteka sa mrežnog uređaja, pravo na pro-mjene u datotekama itd..)

Ako želimo da naši podaci budu dostupni drugima na mrežnom uređaju u lokalnoj mreži (LAN –Local Arean Network) potrebno je kliknuti desnom tipkom na mapu s podacima za koje želimo da ih drugi koriste te odabrati opciju Svojstva (Properties), a nakon toga karticu Zaedničko korištenje (Sharing).

Kliknite na opciju Zajedničko korištenje (Share) nakon čega će se otvoriti dijaloški okvir u kojem se korisnicima dodjeljuju prava i dozvole za dijeljenje podataka.

Određenom korisniku možete omogućiti da podatke samo čita bez mogućnosti brisanja i izmjene ili da može i čitati i pisati tj. ima potpunu kontrolu.

Na slici je vidljivo da korisnik IgorKos ima pravo čitanja/pisanja, a ostali (Everyone) ima mogućnost samo čitanja podataka.

Osim na uređajima u lokalnoj mreži podaci se mogu spremiti i online na Internetu. Mogućnost razmjene i istovremenog rada na dokumentima od strane više korisnika s bilo kojeg mjesta u bilo koje vrijeme nudi Google (http://docs.google.com).


Za pohranu i dijeljenje datoteka potrebno je imati otvorenu popularnu GMail adresu (http://mail.google.com).

slika 2.42 Podaci spremljeni i djeljivi na Google serveru

2.2.2 Datoteke i mape

Slika 2.41. Dozvola za dijeljenje podataka preko mreže

Slika 2.42. Podaci spremljeni i djeljivi na Google serveru

II-31PRO-MIL

2O

S

2.2.2.1 Otvaranje prozora za prikaz imena, veličine i lokacije mape na disku

Do informacija o imenu, veličini i lokaciji mape možete doći u Windows Exploreru oda-birom opcije Detalji (Details) na standardnoj traci s alatima. Drugi način je da kliknete desnom tipkom na željenu mapu te odaberete opciju Svojstva (Properties).

2.2.2.2 Proširivanje, sužavanje pogleda na uređaje i mape

Podaci su spremljeni na uređajima i organizirani u mape i podmape kako bi ih lakše ko-ristili. Sužavanje i sažimanje pogleda na mape i uređaje dobijemo dvostrukim klikom na oznaku tvrdog diska, mape.

Drugi način je za proširivanje pogleda na uređaje i mape je da kliknite desnom tipkom na pojedinu mapu/uređaj i odaberite opciju Proširi (Expand), a za sažimanje odaberite opciju Sažmi (Collapse).

Slika 2.43. Prikaz detalja datoteka i mapa

Slika 2.44. Prikaz svojstva datoteke


Proširivanje pogleda na uređaje i mape dobiti ćete i ako kliknete na znak bijelog trokutića ispred uređaja/mape, a sužavanje klikom na crni trokutić ispred uređaja ili mape.

2.2.2.3 Navigacija do datoteka, mapa na uređajima za pohranu

Za pristup određenoj datoteci pokrenite program Windows Explorer preko izbornika Start, kombinacijom tipki Windows i E ili u Start→Pokreni… (Run..) upišite “explorer”. Polazna točka je izbor diskovnog uređaja (tvrdi disk (C:, D:), CD, DVD, USB disk.).

U desnom dijelu prozora prikazan je sadržaj mapa i datoteka. Kliknite na ime mape i otvorit će se njezine podmape s pripadajućim datotekama koje možete vidjeti u desnom dijelu prozora. To činite tako dugo dok se u desnom oknu ne prikaže datoteka koju želite otvoriti. Kad se ona pojavi, kliknite dva put na nju kako biste je otvorili.

Slika 2.46. Hijerarhijski prikaz datoteka i mapa

Slika 2.45. Proširivanje i sažimanje pogleda na uređaje i mape

II-33PRO-MIL

2O

S

2.2.2.4 Kreiranje mapa i podmapa

Za operacije kreiranja mapa i podmapa koristite Windows Explorer. Prije nego kreira-te novu mapu, potrebno je odabrati gdje će ona biti smještena. Nakon toga kliknite na padajući izbornik Datoteka (File) →Novo (New) →Mapa (Folder). Kreirana je nova mapa (Folder) kojoj na kraju samo upišite naziv. Drugi način kreiranja nove mape je desni klik miša i odabir opcije Novo (New)→Mapa (Folder).

Slika 2.47. Kreiranje mapa


2.2.3 Rad sa datotekama

2.2.3.1 Identifikacija najčešće korištenih tipova datoteka

Svaki program prilikom spremanja podataka stvara određeni tip datoteke. O kojem tipu datoteke je riječ možete odrediti već po njenoj ikoni u Windows Exploreru. Ukoliko iz ikone nije vidljivo o kojem tipu datoteke je riječ, kliknite na padajući izbornik Alati (Tools) → Mogućnosti mape (Folder Options). Odaberite karticu Prikaz (View) i isklju-čite opciju Sakrij datotečne nastavke za poznate vrste datoteka (Hide extensions for known file types). Za kraj kliknite na gumb OK. U prikazu datoteka pojavit će se uz posto-jeći naziv točka i tri slova tj. nastavak ili ekstenzija.

Slika 2.49. Prikaz datoteka i mapa s ekstenzijom

Slika 2.48. Opcija za prikaz datoteka s ekstenzijom

II-35PRO-MIL

2O

S

Tipovi datoteka

Tip Program u kojem nastaje Ekstenzija

Obrada teksta Microsoft Word .doc (.docx)

Notepad .txt

WordPad .rtf

Adobe Acrobat .pdf

Tablice Microsoft Excel .xls (.xlsx)

Microsoft Works .wks

Lotus 1-2-3 .wk1, .wk2, .wk3

Baze podataka Microsoft Access .mdb, .adp, .accdb

dBase .dbf

Prezentacije Microsoft PowerPoint.ppt, .pps

.pptx, .ppsx

Slike Paint, Corel, Adobe Photoshop .bmp, .jpg, .tif, .gif

Zvučni zapis CoolEdit, Sound Recorder .wav, .mid, .mp3

Video zapis Adobe Premiere .avi, .mpg, .wma

Komprimirane datoteke PKZip, WinZip, Arj, WinRAR .zip, .arj, .rar

Privremene datoteke Kreira ih operacijski sustav .tmp

Web stranice Microsoft FrontPage .htm, .html

2.2.3.2 Pokretanje aplikacije za obradu teksta, unos teksta u datoteku, imenovanje i spremanje datoteke

Velik broj ljudi računalo koristi za crtanje ili pisanje i uređivanje teksta. Želite li crtati, koristit ćete program specijaliziran za crtanje npr. Bojanje (Paint). Za pisanje i uređiva-nje teksta potreban vam je za to specijalizirani program. S instalacijom Windowsa dolaze dva tekst editora (uređivača) teksta – Blok za pisanje (Notepad) i WordPad. Tekst editor


je program koji omogućava pisanje i uređivanje teksta te njegovo spremanje na USB disk ili tvrdi disk za kasniju uporabu.

Oba tekst editora, Blok za pisanje (Notepad) i WordPad, možete pokrenuti klikom na Start→Svi programi (All Programs)→Pomagala (Accessories). Nakon toga odaberite Blok za pisanje (Notepad) ili WordPad. Drugi način je da klikne na Start→Pokreni… (Run…) i u polje Otvori (Open) upišete: notepad ili wordpad, ovisi koji program želite koristiti. Editor WordPad ima nešto veće mogućnosti od Bloka za pisanje, npr. bojanje i podcrtavanje teksta itd. U nastavku će biti prikazan postupak pisanja i spremanja teksta u programu WordPad. Pokretanjem WordPada otvara se novi prazni dokument u koji možete početi pisati tekst. Ako nemate ideju što napisati prepišite tekst sa slike.

Slika 2.50. Program WordPad

Upisani tekst računalo pamti u radnoj memoriji (RAM memorija) čiji se sadržaj prilikom gašenja računala nepovratno briše. Da bi se podaci sačuvali za kasniju uporabu, potrebno ih je spremiti na USB disk, tvrdi disk ili CD/DVD.

Za spremanje teksta kliknite na alatnoj traci na ikonu u obliku diskete ili pritisnite kom-binaciju tipki CTRL+S. Ova kombinacija tipki vrijedi za spremanje u svim programima.

Nakon toga otvorit će se dijaloški okvir u kojem računalo traži da odredite mjesto na koje će datoteka biti spremljena te njezin naziv.

Najčešće mjesto koje vam se automatski nudi kod spremanja podataka je mapa (folder) Dokumenti Documents). Kad ste odredili mjesto spremanja i naziv datoteke, kliknite na gumb Spremi (Save). Nakon tog postupka podaci su spremljeni u datoteku te ih prilikom gašenja računala nećete izgubiti. Pišete li dalje tekst te datoteku ponovno želite spremiti, više nećete trebati određivati mjesto i naziv datoteke. Dovoljno je ponovno kliknuti na ikonu u obliku diskete ili na tipkovnici pritisnuti kombinaciju tipki CTRL+S.

II-37PRO-MIL

2O

S

Slika 2.51. Spremanje datoteke

U slučaju da hoćete datoteku spremiti na neko drugo mjesto (npr. USB disk) ili pod dru-gim imenom kliknite na ikonu ispod ikone diskete i odaberite opciju Spremi kao… (Save As…) te ponovno odredite mjesto i naziv za datoteku.

Slika 2.52. Spremanje datoteke pod drugim nazivom


Za otvaranje spremljene datoteke kliknite na na ikonu ispod ikone diskete i odaberite Otvori (Open).

U gotovo svim Windows programima za otvaranje nove datoteke, spremanje i otvaranje postojeće datoteke te ispis standardno vrijede kombinacije tipki.

Kombinacija tipki Efekt

CTRL+N Otvaranje nove datoteke

CTRL+S Spremanje datoteke

CTRL+O Otvaranje postojeće datoteke

2.2.3.3 Promjena statusa datoteke: samo-čitanje/zaključano, pisanja-čitanje

Svaka datoteka ima naziv, ekstenziju, veličinu te atribute koji govore o tome možete li datoteku samo čitati ili u njoj raditi i spremiti promjene. Desnim klikom miša na datote-ku otvara se dijaloški okvir u kojem se datoteci mijenja navedeni atribute. Uključenjem opcije Samo za čitanje (Read-only) datoteka dobiva status samo-čitanje, a isključenjem pisanje-čitanje.

Ukoliko datoteku otvorite i u njoj radite promjene, moći ćete ih spremiti jedino pod dru-gim imenom ili na drugo mjesto. Time original datoteke ostaje nepromijenjen.

Slika 2.53. Promjena statusa datoteke

II-39PRO-MIL

2O

S

2.2.3.4 Sortiranje datoteka po imenu, veličini, tipu, datumu kreiranja

Sortiranjem se datoteke grupiraju po određenom kriteriju (ime, veličina, tip, datum kreiranja) što je korisno npr. prilikom njihovog kopiranja ili premještanja na drugi uređaj za pohranu. Datoteke možete sortirati na dva načina. Prije svega pokrenite Windows Explorer te otvorite mapu (folder) čije ćete datoteke sortirati. Prvi način sortiranja je da kliknete na padajući izbornik Prikaz (View) → Sortiraj ikone po (Sort by) te odaberete kriterij sortiranja (Naziv, Datum izmjene, Tip, Veličina) te način sortiranja (Uzlazno, Silazno).

Slika 2.54. Sortiranje datoteka i mapa preko izbornika

Drugi način je da kliknete na jedan od naslova u zaglavlju popisa čime ćete dobit sortira-ne datoteke po kriteriju koji piše u zaglavlju.

Slika 2.55. Sortiranje datoteka i mapa preko naslova


Datoteke mogu biti sortirane uzlazno (od A do Z) ili silazno (od Z do A). Smjer sortiranja pokazuje mali trokutić pokraj naziva kriterija. Kad je trokutić vrhom okrenut prema gore, sortiranje je uzlazno (A-Z), a kad je vrhom okrenut dolje datoteke su sortirane silazno (Z-A). U slučaju da u mapi uz datoteke postoje i podmape (subfolders), one se sortiraju posebno. To znači da će se kod uzlaznog sortiranja na vrhu pojaviti lista sortiranih mapa, a tek nakon njih sortirane datoteke. Kod silaznog sortiranja na vrhu je popis datoteka, a na dnu popis podmapa.

2.2.3.5 Poštivanje dobre prakse u imenovanju mapa i datoteka

Prilikom spremanja datoteka programi nam predlažu zadana imena datoteka. Npr. word – dokument1, excel – radna knjiga 1 itd. Spremimo li datoteku pod imenom koje nije u vezi sa sadržajem datoteke kasnije ćemo vrlo teško tu datoteku pronaći. Npr. ako pišemo zapisnik sastanka onda je bolje datoteku nazvati sastanak_15-04-2009.doc, nego zapi-snik.doc.

Slika 2.56. Primjer lošeg način imenovanja datoteka

Slika 2.57. Primjer dobrog način imenovanja datoteka

II-41PRO-MIL

2O

S

2.2.3.6 Preimenovanje datoteka i mapa

Postupak preimenovanja (davanja novog imena) identičan je za datoteke i mape. Dakle, potrebno je desnom tipkom miša kliknuti na datoteku/mapu te odabrati opciju Preimenuj (Rename). Upišite novo ime datoteke i pritisnite tipku Enter.

Drugi način je da označite datoteku/mapu (lijevi klik miša) te pritisnete na tipkovnici tip-ku F2. Treći način je preko padajućeg izbornika Datoteka (File) → Preimenuj (Rename). Četvrti način je da dvaput sporo kliknete na datoteku/mapu te upišete novo ime. Sva četiri načina daju isti efekt.

Slika 2.58. Preimenovanje datoteke

2.2.4 Kopiranje, premještanje

Nakon nekog vremena pojavit će se potreba za reorganizacijom tj. promjenom hijerar-hijske strukture mapa i podmapa, a samim tim i datoteka u njima. Također ukoliko na tvrdom disku imate podatke koji su vrlo važni, poželjno je da imate rezervne kopije tj. da umnožite datoteke te time smanjite vjerojatnost da ćete ih izgubiti. Ako na vašem računalu nije instaliran pisač, napravit ćete kopiju datoteke na USB disk, prenijeti je na računalo s pisačem te ispisati podatke na papir. Za navedene poslove koristite program Windows Explorer ili Računalo (Computer).


2.2.4.1 Selektiranje datoteka i mapa pojedinačno ili kao grupe susjednih ili nesusjednih datoteka, mapa

Prije nego izvodite bilo kakvu akciju s datotekama ili mapama potrebno ih je selektirati (označiti) tj. računalu dati informaciju kojim datotekama želite manipulirati. Otvorite i prikažite sadržaj mape u kojoj se nalaze datoteke u desnom dijelu prozora Windows Explorera. Pojedina datoteka selektira se tako da jednostavno kliknete lijevom tipkom miša na nju. Za selektiranje više datoteka ili mapa koje su susjedne (jedna iza druge u nizu), selektirajte prvu datoteku, držite pritisnutu tipku Shift te kliknite na zadnju dato-teku ili mapu u nizu. Drugi je način označavanja datoteka u nizu pomoću miša i to tako da:

• postavite pokazivač miša s desne strane naziva prve datoteke • pritisnutom lijevom tipkom miša povucite prema dolje ili prema gore• vučenjem miša označavate datoteke.

Za označavanje datoteka i mapa koje nisu u nizu držite pritisnutu tipku CTRL te klikni-te na nazive svih datoteka ili mapa koje želite označiti. U trenutku kad su sve datoteke ili mape označene otpustite tipku CTRL.

Za brzo označavanje cjelokupnog sadržaja određene mape pritisnite kombinaciju tipki CTRL+A ili u padajućem izborniku odaberite Uređivanje (Edit) → Odaberi sve (Select All).

2.2.4.2 Kopiranje datoteka i mapa između mapa i uređaja za pohranu

Umnažanje datoteka i mapa ( folders) možete učiniti pomoću miša, izbornika ili kombi-nacijom tipki. Prije samog umnožavanja datoteke ili mape potrebno ih je označiti. Nakon toga pritisnite tipku CTRL te označene datoteke primite lijevom tipkom miša i odvucite ih u odredišnu mapu. Tipku miša otpustite u trenutku kad se naziv odredišne mape

Slika 2.59. Označavanje susjednih datoteka i mapa

Slika 2.60. Označavanje nesusjednih datoteka i mapa

II-43PRO-MIL

2O

S

osvijetli (poplavi). U drugom slučaju nakon što su datoteke označene, kliknite desnom tipkom miša na jednu od označenih datoteka ili mapa te odaberite opciju Kopiraj (Copy). Označite odredišnu mapu te na nju kliknite desnom tipkom miša i odaberite opciju Zalijepi (Paste).

Naredbe Kopiraj (Copy) i Zalijepi (Paste) možete izvršiti i preko izbornika Uređivanje (Edit) u kojem će se pojaviti spomenute naredbe. Naredbu Kopiraj (Copy) aktivira kom-binacija tipki CTRL+C, a naredbu Zalijepi (Paste) kombinacija tipki CTRL+V.

2.2.4.3 Premještanje datoteka i mapa između mapa i uređaja za pohranu

Premještanje datoteka vrlo je slično kopiranju. Ukoliko premještate datoteke između mapa na istom uređaju za pohranu, dovoljno ih je označiti i mišem odvući u odredišnu mapu.

Za premještanje datoteka između dva uređaja, npr. tvrdog diska i USB diska, potrebno je držati pritisnutu tipku SHIFT te datoteke mišem odvući na odredišnu mapu drugog uređaj. Tipku miša otpustite u trenutku kad se naziv odredišne mape osvijetli (poplavi).

Premještanje datoteka/mapa preko izbornika Uređivanje (Edit):• označite datoteke i mape

Slika 2.61. Kopiranje datoteka povlačenjem miša Slika 2.62 Naredbe kopiraj i zalijepi


• kliknite na izbornik Uređivanje (Edit) te odaberite opciju Izreži (Cut)• označite odredišnu mapu te u izborniku odaberite opciju Zalijepi (Paste).

Premještanje datoteka/mapa desnom tipkom miša:• označite datoteke i mape• kliknite desnom tipkom miša na jednu od označenih datoteka ili mapa te oda-

berite opciju Izreži (Cut)• označite odredišnu mapu te na nju kliknite desnom tipkom miša i odaberite

opciju Zalijepi (Paste).

Slično kao kod umnožavanja, naredbu Izreži (Cut) aktivira kombinacija tipki CRL+X, a naredbu Zalijepi (Paste) kombinacija CTRL+V.

2.2.5 Brisanje, vraćanje

2.2.5.1 Brisanje datoteka i mapa tako da one odu u koš za smeće

S vremenom će vam neke datoteke postati suvišne pa ćete ih morati obrisati. Najprije označite datoteke i mape koje želite obrisati te nakon toga pritisnite tipku DELETE (DEL) na tipkovnici. Drugi je način da kliknete desnom tipkom miša na jednu od ozna-čenih datoteka te odaberite opciju Izbriši (Delete). Treći način brisanja je preko izbornika Datoteka (File) → Izbriši (Delete). Bilo koji način da koristite pojavit će se dijaloški okvir s pitanjem jeste li ste sigurni da želite datoteku poslati u koš za smeće. Mogući odgovori su Da (Yes) ili Ne (No).

Slika 2.63. Brisanje datoteka i mapa slanjem u koš za smeće

Koš za smeće na radnoj površini (Desktop) promijenit će izgled i dati nam do znanja da u njemu nešto ima.

Slika 2.64. Prazni koša za smeće Slika 2.65. Koš za smeće sadrži datoteke/mape

II-45PRO-MIL

2O

S

Postoji i mogućnost brisanja datoteka bez spremanja u koš za smeće. Prilikom brisanja potrebno je držati pritisnutu tipku SHIFT. Ako u upozoravajućem dijaloškom okviru odgovorite potvrdno Da (Yes), datoteke će se nepovratno izbrisati.

Vrlo je važno znati da se datoteke koje brišete s USB diska ne spremaju u koš za smeće bez obzira na način brisanja.

Slika 2.66. Brisanje datoteke bez slanja u koš za smeće

2.2.5.2 Vraćanje obrisanih datoteka i mapa iz koša za smeće

Činjenica da se obrisane datoteke šalju u Koš za smeće (Recycle Bin) govori da ih je moguće iz koša vratiti na mjesto gdje su bile obrisane. Za njihovo vraćanje potrebno je na radnoj površini (Desktop) najprije dvaput kliknite na ikonu Koš za smeće (Recycle Bin). Otvorit će se prozor s prikazom sadržaja Koša za smeće.

Slika 2.67. Vraćanje datoteka iz koša za smeće

Datoteke ili mape koje želite vratiti označite te kliknite desnom tipkom miša na njih. Pojavit će se izbornik u kojem odaberite opciju Vrati (Restore).


2.2.5.3 Pražnjenje koša za smeće

Kao što povremeno praznite koš koji se nalazi u vašoj radnoj sobi, isto je tako potreb-no isprazniti i koš za smeće u računalu. Možete iz njega izbaciti (obrisati) pojedinačne datoteke i mape ili u jednom potezu isprazniti čitav sadržaj. Za brisanje pojedinačnih datoteka otvorite koš za smeće na radnoj površini, označite datoteke za brisanje, kliknite desnom tipkom miša na njih i odaberite opciju Izbriši (Delete). Pražnjenje cijelog koša također je vrlo jednostavno. Kliknite desnom tipkom miša na ikonu Koš za meće (Recycle Bin) koja se nalazi na radnoj površini i odaberite opciju Isprazni Koš za smeće (Empty the Recycle Bin). Pojavit će se dijaloški okvir koji vas upozorava da se sadržaj koša nepovratno briše. Želite li to, kliknite na gumb Da (Yes).

Slika 2.68. Pražnjenje koša za smeće

2.2.6 Pretraživanje

Može vam se dogoditi da hitno trebate datoteku za koju ste zaboravili gdje je spremlje-na. U tom slučaju upotrijebit ćete funkciju pretraživanja kojoj je dovoljan barem jedan podatak o traženoj datoteci. To može biti ime ili dio imena, ekstenzija (npr. .doc, .xls) ili datum kreiranja.

II-47PRO-MIL

2O

S

2.2.6.1 Upotreba funkcije pretraživanja za pronalaženje datoteka i mapa

Najprije pokrenite Windows Explorer ili na radnoj površini kliknite dvaput na ikonu Računalo (Computer). U polje u gornjem desnom kutu upišite traženo ime datoteke ili mape. Sustav će nakon toga vratiti automatski započeti pretraživanje na disku koji ste prije toga odabrali (C:, D:, USB).

Slika 2.69. Rezultati pretraživanja

Windowsi će pretražiti zadani uređaj za pohranu podataka i u desnom polju prozora pri-kazati rezultate pretrage. Ako ste našli traženu datoteku dvaput kliknite na nju i ona će se otvoriti u programu u kojem je kreirana.

Ukoliko niste pronašli tražene datoteke, potrebno je zadati druge kriterije.

2.2.6.2 Traženje datoteka po cijelom ili dijelu imena, po sadržaju

Ukoliko pretraga datoteka nije završila uspješno, znači da kriterij pretraživanja nije dobar ili nije dovoljan tj. računalu treba više informacija za uspješnu pretragu.

Kliknite na opciju Sadržaj datoteke (File Contents). Ako u datoteci postoji traženi pojam sustav će je pronaći. Na donjoj slici traženi pojam je river koji je pronađen u MS Word datoteci pod imenom OBAVIJEST.doc.


Slika 2.70. Traženje datoteka po sadržaju

2.2.6.3 Traženje datoteka po datumu promjene ili kreiranja, veličini

Datoteke možete pretraživati i po datumu kad su bile kreirane ili mijenjane te po njihovoj veličini.

Slika 2.71 Traženje datoteka po datumu promjene

Slika 2.72. Traženje datoteka po veličini

II-49PRO-MIL

2O

S

2.2.6.4 Traženje datoteka korištenjem zamjenskih znakova

U pretrazi možete upotrijebiti i zamjenske znakove kao što su zvjezdica (*) i upitnik (?). To su simboli koji predstavljaju jedan ili više znakova. Ako u polje Sve ili dio imena da-toteke (All or part of the file name) upišete:

• *.txt – potražit će sve datoteke s nastavkom .txt bez obzira na ime • do*.* – potražit će sve datoteke koje čije ime počinje sa slovima do• *a.* – potražit će sve datoteke koje završavaju slovom a• ra??? – potražit će sve datoteke koje počinju slovima ra i imaju u imenu 5 slova

2.2.6.5 Pregledavanje liste nedavno korištenih datoteka

Ponekad je lakše i brže pronaći datoteke pregledom liste nedavno korištenih datote-ka. Ovim načinom ne morate čekati da operacijski sustav pretraži uređaje za pohranu podataka. Da bi mogli koristiti ovu mogućnost potrebno je desnom tipkom kliknuti na izbornik start i odabrati opciju Svojstva (Properties). Nakon toga otvara se dijaloški okvir u kojem odaberite opciju Prilagodi (Customize), a zatim uključite opciju Nedavno kori-štene stavke (Recent Items).

Slika 2.73. Uključivanje opcije Nedavno korištenih stavki


Za pregled liste nedavno korištenih datoteka kliknite na Start → Nedavno korištene stavke (Recent Items). Ukoliko se na popisu nalazi tražena datoteka kliknite na nju i ona će se otvoriti.

Slika 2.74. Lista nedavno korištenih datoteka

II-51PRO-MIL

2O

S

2.3 Uslužni programi

2.3.1 Komprimiranje datoteka

2.3.1.1 Razumijevanje pojma komprimiranja datoteka

Prilikom spremanja podataka na uređaje za pohranu podataka (tvrdi disk, USB disk, CD/DVD) nastaje datoteka. Njezina veličina ovisi o vrsti podataka koje sadrži. Najmanje mjesta u memoriji zauzimaju tekstualne datoteke kreirane u programima kao što su Blok za pisanje (Notepad), WordPad, Microsoft Word itd.

Nakon tekstualnih datoteka po veličini dolaze slike (.bmp, .tif, .jpg). Više mjesta od slika zauzimaju zvučne datoteke (.wav, .mp3). Slika i zvuk zajedno čine video zapis za koji će trebati još više memorijskog prostora.

Datoteke se komprimiranjem sažimaju te nakon toga zauzimaju puno manje memorij-skog prostora. To može biti osobito važno kod slanja datoteka elektronskom poštom, kopiranja na USB disk ili prebacivanja na server. Veličina nekih datoteka smanjuje se i do 10 puta.

2.3.1.2 Komprimiranje datoteke u mapu na uređaju za pohranu

Za komprimiranje datoteke otvorite Windows Explorer, kliknite na da-toteku ili mapu desnom tipkom miša te odaberite Pošalji (Send To)→ Komprimirana (zipana) mapa (Compressed (zipped) Folder). Nastala je nova komprimirana datoteka koja je ve-ličinom puno manja od izvorne.

Slika 2.75. Komprimiranje datoteka


Slika 2.76. Komprimirana i nekomprimirana datoteka

Sa slike 2.76 je vidljivo da je originalna veličina datoteke pod nazivom raspored_sati prije kompresije bila 3.387 KB tj. (~3.3 MB).

Nakon kompresije datoteka je veličine 569 KB (~0.5 MB), dakle manja je oko 6.5 puta što znači da zauzima manje mjesta u memoriji a prijenos je mnogo brži ukoliko je šaljete elektronskom poštom.

Opisani način komprimiranja datoteka kao rezultat daje datoteku s nastavkom (eksten-zijom) zip. Drugi najpoznatiji program za kompresiju je WinRAR koji daje veći stupanj kompresije ali je kod postupka komprimiranja i dekomprimiranja sporiji. Datoteka nasta-la programom WinRAR ima nastavak .rar.

2.3.1.3 Dekomprimiranje komprimiranih datoteka sa lokacije na uređaju za pohranu

Komprimirana datoteka slična je mapi ( folderu). Ako dvaput kliknete na nju, otvorit će se pa ćete vidjeti originalnu datoteku. Bolji način je prvo dekompresija, a tek onda otvaranje datoteke. Da biste dekompresirali datoteku, kliknite desnom tipkom miša na nju i oda-berite opciju Izdvoji sve…(Extract All..) nakon čega nas sustav u dijaloškom prozoru pita za odredišnu mapu u koju će se izdvojiti datoteke. Kliknite na gumb Izdvoji (Extract) i u nekoliko sekundi datoteka će biti izdvojena (dekomprimirana).

Slika 2.77. Dekomprimiranje datoteka

II-53PRO-MIL

2O

S

2.3.2 Postupanje s virusima

2.3.2.1 Razumijevanja pojma virus i načina na koji se može prenijeti na računalo

Virus je dio računalnog kôda koji se privija na program ili datoteku tako da slobodno putuje od računala do računala i prenosi zarazu. Dakle, virus je kôd (program) napisan s jasnom namjerom vlastitog umnožavanja. U pravilu su virusi mali programi od nekoliko kilobajta koje pišu programeri s velikim znanjem i iskustvom. Virusi mogu ošteti softver, hardver i datoteke, usporavaju vezu s internetom i koriste računalo za širenje na računala vaših prijatelja, članova obitelji, kolega i drugih ljudi na mreži. Neki virusi mogu s vašeg računala slati povjerljive podatke (broj bankovne kartice) koje koristite primjerice kod kupovine preko interneta. Postoje razne vrste virusa, od onih koji mogu obrisati čitav sadržaj tvrdog diska pa do onih koji samo ispisuju razne poruke.

Virus se može prenijeti s računala na računalo putem zaraženih datoteka uz koje se prilijepi. Svaki put kad razmjenjujete datoteke s drugim računalima postoji potencijalna opasnost od prenošenja virusa. To se najčešće dogodi preko USB diska ili elektronskom poštom. U današnje vrijeme, zbog porasta broja računala spojenih u mrežu internet, upravo je ovaj zadnji način najbrži i najčešći način prenošenja virusa. Preko e-mail po-ruke virus se može u nekoliko minuta proširiti na tisuće računala. Da biste bili sigurni od virusa, nužno je da na računalu imate instaliran antivirusni program koji detektira i uništava pridošle viruse. Nikada nemojte koristiti USB diskove, CD-e, DVD-e a da ih prethodno niste testirali nekim od antivirusnih programa. Periodički testirajte tvrdi disk i nikada ne otvarajte sumnjive privitke uz elektronsku poštu. Ako se držite ovih savjeta, znatno ćete smanjiti mogućnost zaraze svog računala virusom.

2.3.2.2 Korištenje aplikacije za otkrivanje virusa za pregledavanje određenog uređaja za pohranu, mape, datoteke.

Danas postoji velik broj aplikacija za otkrivanje virusa, od onih komercijalnih do be-splatnih. Neki od najpoznatijih antivirusnih programa su: AVG AntiVirus, PC-Cillin, Sophos Anti-Virus, Norton Antivirus, McAfee VirusScan. Svaki antivirusni program ima istu zadaću – traženje virusa na uređajima za pohranu (tvrdi disk, USB disk, CD/DVD). Osim što možete pretražiti čitav uređaj, moguće je i pregledavanje samo pojedine mape ili datoteke. Većina antivirusnih programa pretražit će vaše računalo kad ga prvi puta pokrenete. Kasnije je poželjno periodički (jednom tjedno) pokrenuti pretraživanje cijelog uređaja za pohranu podataka.

U nastavku bit će prikazan besplatan ( freeware) antivirusni program pod nazivom AVG Anti Virus Free Edition 2011. Navedeni program možete preuzeti na internet adresi: http://free.avg.com/ww-en/download-free-antivirus


Nakon instalacije na radnoj površini kreirat će se prečac za pokretanje AVG antivirusnog programa. Drugi način otvaranja prozora AVG programa je preko izbornika Start→Svi programi.

Slika 2.78. Prozor AVG antivirusnog programa

Slika 2.79. Odabir mjesta traženja virusa

Klikom na izbornik Tools otvara se popis opcija kojima se određuje razina skeniranja (traženja) virusa. Na slici 2.79 vidljivo je da možete odabrati skeniranje:

1. cijelog računala (Scan computer)2. Određene mape (Scan selected folder…)3. Određene datoteke (Scan file…)

II-55PRO-MIL

2O

S

Odabirom neke od opcija započinje postupak traženja virusa. Na kraju pretraživanja dobivate izvještaj u kojem je naveden broj pretraženih te, ako postoje, broj zaraženih datoteka.

Ukoliko se otkrije prisutnost virusa tijekom pretraživanja računala, nema mjesta za paniku. Antivirusni program ponudit će vam opciju za dezinficiranje ili potpuno brisanje datoteke i virusa.

Slika 2.80. Odabir mjesta traženja virusa

Slika 2.81. Rezultat traženja virusa


2.3.2.3 Važnost redovitog nadograđivanja softvera za traženje virusa

Danas se novi virusi pojavljuju svakodnevno pa je stoga nužno ažuriranje antivirusnih programa. Svaki antivirusni program sadrži skup karakterističnih kodova tipičan za pojedini virus. Proizvođači antivirusnog softvera, ovisno o dinamici pojavljivanja virusa, objavljuju nove definicije virusa. Ukoliko se ne vrši redovita nadogradnja antivirusnog programa, on neće moći prepoznati nove viruse pa time vaše računalo više nije potpuno sigurno. Ako je računalo spojeno na Internet AVG antivirusni program ima podešenu opciju da se periodički sam ažurira.

Slika 2.82. Ažuriranje AVG antivirusnog programa

II-57PRO-MIL

2O

S

2.4 Upravljanje ispisom

Jedan od najčešće korištenih izlaznih uređaja je pisač (printer) koji podatke iz računala ispisuje na papir. Svaki program u sebi ima mogućnost ispisa podataka. Većina programa ima u alatnoj traci ikonu pisača što pojednostavljuje ispis. Kad kliknete na nju, pokreće se postupak slanja svih podataka pisaču i ispis na papir. Međutim, često ćete htjeti ispisati samo određene podatke, a ne sve. U tom slučaju potrebno je podesiti neke opcije.

2.4.1. Postavke pisača

2.4.1.1 Promjena zadanog pisača s liste instaliranih pisača

Da biste vidjeli koji upravljački programi (driveri) pisača su instalirani na vašem računa-lu, kliknite na Start → Uređaji i pisači (Devices and Printers).

Slika 2.83. Prikaz instaliranih pisača

Na popisu ćete uočiti ikonu pisača koja ima ispred imena bijelu kvačicu u zelenom krugu (na slici 2.83 to je Adobe PDF), što označava da je dotični pisač osnovni ili zadani (defa-ult). To znači da će vam svaki program iz kojeg podatke šaljete na ispis ponuditi za ispis taj zadani pisač. Klikom na ikonu pisača u alatnoj traci podaci se šalju na ispis zadanom pisaču.

Ako želite neki drugi pisač postaviti kao osnovni (zadani), kliknite na njega desnom tip-kom miša te odaberite opciju Postavi kao zadani pisač (Set as default printer). Odabrani pisač postat će zadani za sve programe iz koji ćete podatke slati na ispis.


Slika 2.84. Postavljanje zadanog pisača

Slika 2.85. Prikaz zadanog pisača

2.4.1.2 Instaliranje novog pisača na računalo

Kupili ste novi pisač, pravilno ga spojili s računalom. Ostaje još samo da ga prijavite Windowsima tj. da instalirate upravljački program pisača. Operacijski sustav Windows 7 sadrži veliku bazu upravljačkih programa što znači da automatski prepoznaju većinu pisača. Ukoliko Windowsi nemaju upravljački program za vaš pisač, tražit će instalacijski CD/DVD koji ste dobili kod kupnje pisača. Postupak instalacije novog pisača pokreće se klikom na Start → Uređaji i pisači (Devices and Printers) → Dodavanje pisača (Add a printer).

II-59PRO-MIL

2O

S

Slika 2.86. Dodavanje novog pisača

Otvorit će se čarobnjak koji vas vodi kroz proces instalacije novog pisača. Najprije je po-trebno odabrati instalaciju lokalnog ili mrežnog pisač. Ako odaberete mrežni pisač, moći ćete podatke slati na ispis preko lokalne (LAN) mreže na neko udaljeno računalo.

Pisač može biti povezan s računalom i bežično.

Slika 2.87. Odabir lokalnog ili mrežnog pisača

U sljedećem koraku određujete koji priključak (port) koristi pisač. Najčešće pisač koristi: • LPT1: priključak – što znači da je pisač spojen paralelno (paralelnim 25-pin-

skim kabelom)• USB priključak – pisač je s računalom spojen USB kabelom.

Većina današnjih pisača spaja se preko USB priključka.


Slika 2.88. Odabir priključka pisača

U sljedećem koraku odabire se proizvođač i model pisača. Ako ste uz pisač dobili instala-cijsku disketu ili CD, kliknite na gumb Imam disk…(Have Disk…).

Slika 2.89. Odabir proizvođača i modela pisača

Nakon odabranog proizvođača i modela čarobnjak vas pita koje ime ćete pridružiti novo-instaliranom pisaču te hoće li taj pisač biti zadani. Možete prihvatiti ponuđeno i kliknuti na Dalje (Next).

Slika 2.90. Pridruživanje imena pisaču

II-61PRO-MIL

2O

S

U predzadnjem koraku određuje se hoće li pisač biti za lokalnu uporabu tj. samo za vaše računalo ili ako ste spojeni u lokalnu mrežu, možete ga dijeliti s drugim računalima. Kliknite na gumb Dalje (Next)

Slika 2.91. Zajedničko korištenje pisača

Na kraju vas čarobnjak pita želite li ispisati probnu stranicu kao test uspješne instalacije. Odaberete li opciju Da (Yes), ispisat će se probna stranica ukoliko je instalacija prošla u redu. Za kraj instalacije kliknite Dalje (Next) pa nakon toga Završi (Finish).

Instalirani pisač pojavit će se na popisu s ostalima.

Slika 2.92. Završetak instalacije pisača

2.4.2. Ispis

2.4.2.1. Ispis dokumenta iz aplikacije za obradu teksta

Kao što je ranije navedeno, svaka aplikacija ima mogućnost ispisa podataka. Postupak ispisa kod nekih aplikacija, npr. kod Microsoft Worda, pojednostavljen je do te mjere da korisnik ne mora ništa znati o ispisu. Dovoljno je da kliknete na ikonu u alatnoj traci i podaci se ispisuju na papir. Pri tome treba napomenuti da u tom slučaju nemate kontrolu


ispisa, tj. ispisuju se sve stranice dokumenta. U slučaju da aplikacija nema u alatnoj traci ikonu za ispis ili želite ispisati samo dio podataka, koristit ćete izbornik Datoteka (File)→ Ispis (Print) ili pritisnuti kombinaciju tipki CTRL+P. Otvorit će se dijaloški okvir s opci-jama kao što su: izbor pisača, broj kopija, raspon stranica.

Slika 2.93. Ispis dokumenata na pisač

Vrlo popularan oblik zapisa u koji možete ispisati Vaše dokumente je PDF (Portable Document Format). PDF format zapisa je univerzalni oblik zapisa podataka koji čuva fontove, slike i izgled izvornog dokumenta kreiranog u raznim programima (MS Office, OpenOffice) na bilo kojem operacijskom sustavu (Unix/Linux, Windows).

Ispisom u PDF zapis nastaje datoteka koja se vrlo često se koristi za slanje dokumenata putem elektroničke pošte (e-maila).

Da bi mogli ispisivati podatke (dokumente) iz Microsoft Office programa potrebno je na računalu imati instaliran jedan od programa za ispis u PDF. Na internet adresi:

http://filehippo.com/download_pdfcreator možete preuzeti besplatan program za kreiranje PDF dokumenata pod nazivom PDFCreator.

Svi programi u OpenOffice.org paketu (Writer, Calc, Draw, Base, Impress) već imaju inte-griran modul za ispis u PDF datoteke pa nije potrebna dodatna instalacija.

PDF datoteka može se otvoriti na svakom računalu koje ima instaliran preglednik PDF datoteka. Na Internet stranici: http://www.filehippo.com/download_adobe_reader može-te preuzeti i instalirati besplatan preglednik PDF datoteka pod nazivom Adobe Reader.

Postupak za ispis dokumenata u PDF je identičan kao i kod ispisa na pisač tj. papir.

Odaberite opciju Datoteka (File)→ Ispis (Print).

Nakon toga otvorit će se dijaloški prozor PDFCreator programa u kojem je najvažnije upisati željeni naziv PDF dokumenta, a nakon što kliknete na Save program će vas pitati na koju lokaciju želite spremiti PDF dokument.

II-63PRO-MIL

2O

S

Slika 2.94. Dijaloški prozor PDFCreatora

Slika 2.95. Spremanje PDF dokumenta

2.4.2.2 Praćenje poslova ispisa koristeći program za kontrolu ispisa

Ako želite vidjeti podatke o datotekama koje su poslane na ispis ili npr. koliko strani-ca je ispisano te koliko je još ostalo kliknite na Start → Uređaji i pisači (Devices and Printers), odaberite pisač za kojeg želite informacije i na kraju odaberite opciju Pogledaj što se ispisuje (See what’s printing).


Slika 2.96. Pregled poslova ispisa

2.4.2.3 Zaustavljanje, ponovno pokretanje, brisanje poslova ispisa korištenjem programa za kontrolu ispisa

Prilikom ispisa dokumenata mogu se dogoditi situacije zbog kojih je ispis potrebno zaustaviti, nakon toga ga ponovno pokrenuti ili odustati od ispisa, npr. slučajno ste pustili na ispis sve stranice, a htjeli ste samo prve dvije. Označite jedan ili više dokumenata te kliknite desnom tipkom na njih i odaberite željenu opciju.

II-65PRO-MIL

2O

S

Slika 2.97. Zaustavljanje i ponovno pokretanje ispisa

Opcija Značenje

Zaustavi (Pause) Privremeno zaustavlja ispis odabranih dokumenata

Ponovno pokreni (Restart) Ponovno pokreće ispis

Odustani (Cancel) Odustaje se od ispisa odabranih dokumenata Dokument se briše s popisa


II-66 Korištenje računala i upravljanje datotekamaDodatak 2

II-67PRO-MIL



II-68 Korištenje računala i upravljanje datotekamaDodatak 2

II-69PRO-MIL



III-1PRO-MIL

3Te

kst

Obrada tekstaOvaj modul nas vodi kroz program za upis i obradu teksta na računalu. Uči nas kreiranju dokumenta, otvaranju i izmjeni postojećeg dokumenta te pravilnom spremanju upisanog teksta. U prvom poglavlju saznat ćemo kako program prilagoditi sebi kao korisniku mijenjanjem osnovnih postav-ki. Cilj je svladati osnovne operacije rada s tekstom: upis teksta, kretanje po dokumentu i označavanje teksta, osnove uređivanja, kopiranje, premje-štanje i brisanje teksta. Naučit ćemo oblikovati pismo-font, odlomak pa i cijeli dokument. Posebno je opisan rad s dodatnim objektima: tablicama, slikama, crtežima i grafikonima (način umetanja, uređivanja i oblikovanja). Alat za skupna pisma olakšava korištenje veće količine istovrsnih podataka iz vanjskog izvora te ih objedinjuje s dokumentom u Wordu. On ubrzava svakodnevne poslove slanja pisma, ispisa naljepnica i sl. U završnoj fazi cilj je upoznati korisnika s pripremom dokumenta za ispis i njegovim ispisom. Obrađen je Microsoft Word 2010 (Office 2010).

Modul 3

xx

Ljiljana Zvonarek Tamara Srnec

III-3PRO-MIL

3Te

kst

3.1 Korištenje programa

3.1.1 Rad s dokumentima

3.1.1.1 Pokretanje, zatvaranje programa za obradu teksta. Otvaranje, zatvaranje dokumenta

Pokretanje programa

Program za obradu teksta, Word, možemo pokrenuti na nekoliko načina:• preko izbornika Start i to na 2 načina:1. Start → Microsoft Word 2. Start → Svi programi (All Programs) → Microsoft Office→ Microsoft Word

2010

Slika 3.1. Pokretanje Worda iz izbornika Start

• pomoću ikone na radnoj površini )• pomoću ikone na alatnoj traci za Brzo pokretanje (Quick Launch)

)• otvaranjem bilo koje već postojeće Word datoteke

III-4 Obrada tekstaMODUL 3

Zatvaranje programa

Najčešće i najpraktičnije zatvaranje programa jest pomoću gumba za zatvaranje na na-slovnoj traci programa. To je gumb Zatvori (Close) .

Drugi način zatvaranja je tako da na vrpci odaberemo karticu Datoteka (File) → Izlaz (Exit).

Kliknemo li na naslovnoj traci programa Word desnom tipkom miša otvori se kontrolni izbornik. Da bismo zatvorili program potrebno je izabrati naredbu Zatvori (Close). To je još jedan način zatvaranja.

Slika 3.2. Zatvaranje programa

Otvaranje dokumenata

Dokument je datoteka nastala u programu Word koja ima nastavak .docx.

Otvaramo li postojeći dokument kliknemo na karticu Datoteka (File) i odaberemo naredbu Otvori (Open). Odabirom naredbe otvara se dijaloški okvir Otvaranje (Open) u kojem pronađemo mapu i dokument koji želimo otvoriti.

III-5PRO-MIL

3Te

kst

Slika 3.3. Dijaloški okvir Otvaranje

Iz popisa dokumenata u mapi otvaramo željeni dokument dvostrukim klikom na njegovo ime ili ga označimo i kliknemo na gumb Otvori (Open).

Dokument možemo otvoriti i tako da u dijaloškom okviru u polje Naziv datoteke (File name) upišemo ime dokumenta i pritisnemo tipku Enter ili kliknemo na Otvori (Open).

Na kartici Datoteka (File) nalazi se naredba Nedavno (Recent). Odabirom naredbe s desne strane vidimo popis nedavno otvorenih dokumenta iz kojeg isto tako možemo otvoriti postojeći dokument.

Slika 3.4. Otvaranje postojećeg dokumenta

Ctrl + O = otvaranje postojećeg dokumenta


Otvaranje više dokumenata odjednom

Korištenjem dijaloškog okvira Otvaranje (Open) moguće je otvoriti više dokumenata odjednom, s time da prvo označimo sve dokumente koje želimo otvoriti, a tek tada priti-snemo tipku Enter ili kliknemo na gumb Otvori (Open).

Zatvaranje dokumenta

Zatvaramo li dokument odaberemo karticu Datoteka (File) i naredbu Zatvori (Close) ili zatvorimo dokument gumbom Zatvori (Close).

Ako želimo zatvoriti dokument, a nismo spremili promjene, program nas upozori “Želite li spremiti promjene u Ime_dokumenta?”. Odabiremo:

3.1.1.2 Kreiranje novog dokumenta korištenjem zadanog predloška, drugi raspoloživi predlošci kao: memorandum, faks, dnevni red

Novi dokument, osim što otvaramo samim pokretanjem programa, možemo otvoriti tako da na kartici Datoteka (File) i odaberemo naredbu Novo (New).

Odabirom naredbe s njezine desne strane pojave se Dostupni predlošci (Available Tem-plates) pa i prazan dokument.

Slika 3.5. Otvaranje novog dokumenta

Ctrl+N = otvaranje novog dokumenta

Želimo li brzo i jednostavno stvoriti novi dokument tada ćemo koristiti jedan od velikog broja predložaka koje program sadrži. Odaberemo Ogledne predloške ili neki od predlo-žaka dostupnih na web-mjestu Office.com.

Klikom na jedan od ponuđenih odabiremo predložak, a kada označimo određeni predlo-žak s desne strane vidimo njegovu umanjenu kopiju.

III-7PRO-MIL

3Te

kstSlika 3.6. Odabir predloška

Klikom na gumb Stvori (Create) na zaslonu će se pojaviti novi, već oblikovani dokument koji prilagođavamo svojim potrebama.

Ukoliko smo priključeni na internet predloške možemo preuzeti i sa stranica Microsoft Office-a klikom na gumb Preuzmi (Download). Nakon preuzimanja predložak će se nalaziti u popisu dostupnih predložaka.

Slika 3.7. Odabir predložaka sa stranica Microsoft Officea


3.1.1.3 Spremanje dokumenta na određenu lokaciju na disku. Spremanje dokumenta pod drugim imenom na određenu lokaciju na disku

Spremanje dokumenta na određenu lokaciju na disku

Nakon što smo tekst upisali potrebno je dokument spremiti kako bismo poslije mogli raditi na njemu. Za spremanje dokumenta na određenu lokaciju možemo izabrati dvije naredbe za spremanje na kartici Datoteka (File): Spremanje (Save) i Spremi kao (Save As).

Slika 3.8. Naredbe za spremanje dokumenta

Kada prvi put spremamo dokument tada se odabirom bilo koje, od ovih dviju naredbi, otvara dijaloški okvir Spremanje u obliku (Save As). U njemu određujemo mapu u koju ćemo spremiti dokument, ime dokumenta i tip. Po unaprijed zadanom, budući da se radi o Wordu 2010, tip dokumenta biti će .docx.

Slika 3.9. Naredbe za spremanje dokumenta

Za spremanje dokumenta pod istim imenom i na isto mjesto koristimo:• naredbu Spremanje (Save) na kartici Datoteka (File) ili • gumb Spremanje na traci Brzi pristup (Quick Access Toolbar) ili • tipke prečaca Ctrl+S.

III-9PRO-MIL

3Te

kst

Spremanje dokumenta pod drugim imenom na određenu lokaciju na disku

Naredbu Spremi kao (Save As) koristimo i za spremanje postojećeg dokumenta pod novim imenom ili u drugu mapu ili u drugom formatu. Ponovo se otvara dijaloški okvir Spremanje u obliku (Save As), u polju Naziv datoteke upišemo novo ime i kliknemo na gumb Spremi (Save).

3.1.1.4 Spremanje dokumenta u drugom datotečnom obliku kao : tekst (.txt), obogaćeni tekst - Rich Text Format (.rtf), predložak, posebnu vrstu datoteke specifične za program, isti program ali različita verzija

Dokument koji je kreiran u Wordu možemo spremiti i u drugom datotečnom formatu, a ne samo u .docx formatu. To činimo tako da u dijaloškom okviru Spremanje u obliku (Save As) u polju Spremi u obliku (Save as type) odabiremo željeni format, kao što je npr. Obični tekst (Plain Text), Obogaćena tekst datoteka (Rich Text Format), Predložak programa Word (Document Template) i dr.

Spremanje dokumenta kao tekst datoteke (.txt)

Želimo li kreirani dokument spremiti kao tekst datoteku, odabrat ćemo u polju Spremi u obliku (Save as type) oblik Obični tekst (Plain Text). Pri tome će program spremiti samo tekst bez ikakvog oblikovanja i slika.

Slika 3.10. Dijaloški okvir Pretvorba datoteke prilikom spremanje dokumenta u formatu .txt

Spremanje dokumenta kao obogaćene tekst datoteke (.rtf)

Često se kreirani dokument u Wordu sprema u Rich Text Formatu zato što je taj format vrlo pogodan za čitanje i korištenje u mnogim drugim programima, npr. ako je tekst kre-iran u Wordu, a osoba kojoj tekst šaljemo nema Word, već neki drugi program za obradu


teksta, tada neće imati nikakvih problema s čitanjem dokumenta. Razlika između doku-menta u .docx i .rtf formatu jest u tome što će dokument u .rtf formatu biti nešto veći.

Spremanje dokumenta kao predloška dokumenta (.dotx ili .dotm)

Predložak dokumenta omogućuje brži i lakši način izrade dokumenta. To je dokument koji se koristi kao osnova za izradu novog dokumenta, a u sebi ima spremljene neke postavke kao što su margine, stilovi oblikovanja, zaglavlje i podnožje i sl. Word već u sebi sadrži mnogo gotovih predložaka, a ako mi želimo dokument koji smo kreirali spremiti kao predložak odabrat ćemo u polju Spremi u obliku (Save as type) oblik Predložak programa Word (Document Template). Predložak može biti datoteka tipa .dotx ili .dotm (predložak programa s omogućenim makronaredbama).

Spremanje dokumenta u formatu specifičnom za program

Želimo li u Wordu neki dokument spremiti kao bazu podataka, a ne samo kao tekst, tada ćemo

u polju Spremi u obliku (Save as type) odabrati format Obični tekst (Plain Text), a u polju Ime datoteke (File name) upisat ćemo ime i format .CSV. Klikom na gumb Spremi (Save) otvara se dijaloški okvir Pretvorba datoteke (File Conversion) u kojem kliknemo na Windows (zadano) (Windows (Default)) i gumb U redu (OK).

Spremanje word dokumenta u nižu verziju istog programa

Ova je mogućnost vrlo korisna ako šaljemo nekome dokument koji koristi nižu verziju Microsoft Worda kako bi mogao dokument čitati i obrađivati. Naime, viša verzija progra-ma uvijek može pročitati dokument kreiran u nižoj verziji, ali obratno ne vrijedi. Važno je napomenuti da ako smo koristili u Wordu 2010 neka oblikovanja koja ranije verzije nemaju, tada će ona biti u dokumentu spremljenom u nižoj verziji izgubljena.

Slika 3.11. Spremanje word dokumenta u nižu verziju istog programa

3.1.1.5 Prebacivanje između otvorenih dokumenata

Program Word kao i drugi Officeovi alati omogućava rad s više otvorenih dokumenata. Postoji nekoliko načina kako se možemo premještati s jednog otvorenog dokumenta na drugi:

III-11PRO-MIL

3Te

kst

• pomoću kartice Prikaz (View) → grupa Prozor (Window) → Promijeni prozor (Switch Windows)

• korištenjem tipki Alt+Tab• pomoću trake sa zadaćama.

Prijelaz među dokumentima pomoću naredbe Promijeni prozor (Switch Windows)

Na kartici Prikaz (View) nalazi se grupa naredbi Prozor (Window). Naredbom Promije-ni prozor (Switch Windows) prelazimo s jednog na drugi otvoreni prozor tako da klikne-mo na trokutić pokraj naredbe i iz padajućeg popisa odaberemo ime dokumenta na koji prelazimo.

Slika 3.12. Prijelaz među dokumentima pomoću naredbe Promijeni prozore

Prijelaz među dokumentima korištenjem tipki Alt+Tab

Tipku Alt držimo stalno pritisnutom, a tipku Tab pritišćemo. Svakim pritiskom na tipku Tab premještamo se iz jednog dokumenta u drugi (ili iz jednog programa u drugi) koji su otvoreni. Kada dođemo do željenog dokumenta, otpustimo tipku Alt.

Prijelaz među dokumentima pomoću trake sa zadaćama (programske trake)

Na traci sa zadaćama klikom na ikonu Worda vidimo koliko imamo otvorenih dokume-nata. Trenutno aktivan dokument je onaj koji je uokviren kako pokazuje slika. Da bismo se premjestili u neki drugi prozor, kliknemo na njega.

Slika 3.13. Prijelaz među dokumentima pomoću trake sa zadaćama

Da bi se svaki dokument otvorio u zasebnom prozoru, to moramo unaprijed odrediti naredbom Mogućnosti (Options) na kartici Datoteka (File). Otvara se dijaloški okvir Mogućnosti programa Word (Word Options), odaberemo Napredno (Advanced)→ Pri-kaz (Display)→ uključimo Prikaži sve prozore u programskoj traci (Show all windows in the Taskbar).


Slika 3.14. Mogućnosti prikaza u Wordu

3.1.2 Povećanje produktivnosti

3.1.2.1 Izmjena osnovnih postavki u programu: korisničko ime, primarna mapa za otvaranje i spremanje dokumenta

Osnovne postavke Worda, kao što je korisničko ime te primarna mapa za otvaranje i spremanje dokumenta, određujemo u dijaloškom okviru Mogućnosti programa Word (Word Options) koji pokrećemo klikom na Datoteka (File) → Mogućnosti (Options).

Promjena korisničkog imena

Prilikom spremanja novog dokumenta program određuje svojstvo Autori na osnovi postavki korisničkog imena koji postavljamo u dijaloškom okviru Mogućnosti programa Word (Word Options) →Općenito (General).

Slika 3.15. Prilagodba korisničkih podataka

III-13PRO-MIL

3Te

kst

Promjena primarne mape za otvaranje i spremanje dokumenta

Želimo li promijeniti mapu koju će nam Word automatski ponuditi prilikom otvaranja ili spremanja dokumenta, odaberemo Spremanje (Save) i u okviru Spremanja doku-menta (Save documents) kliknemo na gumb Pregledaj (Browse). Otvori se dijaloški okvir Izmjena mjesta (Modify Location) u kojem odaberemo mapu koja će nam biti primarna prilikom otvaranja i spremanja dokumenta.

Slika 3.16. Promjena primarne mape


Želimo li koristiti pomoć tijekom rada s Wordom, možemo je aktivirati na nekoliko nači-na:

1. klikom na gumb Pomoć (Help) – u desnom dijelu vrpce,2. pritiskom na tipku F13. klikom na gumb Pomoć (Help) – u gornjem dijelu nekih dijaloških okvira4. pritiskom na Shift + F1

Slika 3.17. Pomoć u Wordu


Odabirom prva dva načina otvara se prozor pomoći. Ukoliko smo povezani na internet pojavljuje se prozor pomoći na web mjestu office.com.

U polje za pretraživanje upisujemo pojam ili radnju koja nam nije jasna te kliknemo na gumb Pretraži (Search) .

Program će ponuditi pripremljene teme vezanu uz pojam koji smo upisali. Odaberemo temu i u okviru će se pojaviti objašnjenje.

Potražimo li pomoć klikom na gumb u nekom dijaloškom okviru, Word nam daje objašnjenje elemenata okvira isto kao da smo kliknuli tipke Shift + F1 u tom dijaloškom okviru.

Ukoliko tipke Shift + F1 uporabimo unutar upisanog teksta, otvori se okno zadataka Ot-krivanje oblikovanja (Reveal Formatting) i prikaže oblikovanje primijenjeno na odlomak unutar kojeg smo kliknuli.

3.1.2.3 Korištenje alata za uvećanje/zumiranje dokumenta

Funkcija za uvećanje (zumiranje) dokumenta omogućuje da odredimo u kojem postotku stvarne veličine stranice želimo stranicu vidjeti.

Zumiranje dokumenta možemo ostvariti na nekoliko načina:• pomoću klizača za zumiranje na statusnoj traci – pomicanjem klizača možemo

ostvariti određeni postotak prikaza dokumenta • pomoću dijaloškog okvira Zumiranje (Zoom) koji otvaramo:• odabirom naredbe Zumiraj (Zoom) na kartici Prikaz (View), grupa Zumiranje

(Zoom)• klikom na gumb Zumiraj (Zoom) pokraj klizača za zumiranje

U dijaloškom okviru Zumiranje (Zoom) uvećanje odnosno smanjenje možemo ostvariti upisom ili odabirom postotka. Osim toga stranicu možemo povećati ili smanjiti na širinu stranice, širinu teksta, cijelu stranicu ili prikazati dvije stranice koristeći ostale naredbe u grupi Zumiranje (Zoom).

Slika 3.18. Zumiranje dokumenta

III-15PRO-MIL

3Te

kst

3.1.2.4 Prikazivanje, skrivanje vrpce. Obnavljanje, minimiziranje vrpce.

U Wordu 2010 naredbe su smještene na Vrpci (Ribbon), a organizirane su u kartice i grupe. S vrpcom se prvi put susrećemo u Wordu 2007. Osvrnemo li se na izgled ekrana u prijašnjim verzijama Worda, tada vidimo da je to u stvari zamjena za izbornike i alatne trake. Pojedine kartice same se pojavljuju ovisno o tome što radimo, npr. kad označimo sliku, na ekranu se pojavi kartica Oblik (Format) koja sadrži alate za uređivanje slike.

Na vrpci se nalazi osam osnovnih kartica, a to su: Datoteka (File), Polazno (Home), Umetni (Insert), Izgled stranice (Page Layout), Reference (References), Skupna pisma (Mailings), Pregled (Review), Prikaz (View). Svaka kartica sadrži skup srodnih naredbi. Klikom na tipku Alt vidimo i njihove prečace.

Slika 3.19. Vrpca

Vrpcu možemo minimizirati na nekoliko načina:• klikom na gumb Minimiziraj vrpcu (Minimize the Ribbon) koji se nalazi u de-

snom kutu prozora programa (minimiziraj vrpcu)• dvostrukim klikom miša na naziv neke kartice• tipkovnim prečacem Ctrl + F1

Vrpca će biti sakrivena, a vidjet će se samo nazivi kartica. Klikom na pojedinu karticu vrpca će biti ponovno vidljiva, ali tako dugo dok se ponovno ne vratimo tekstu.

Da bi vrpca bila ponovno stalno vidljiva koristimo iste načine koje smo koristili i za mini-miziranje .

Slika 3.20. Minimizirana vrpca

lCtrl + F1 = obnavljanje, minimiziranje vrpce


3.2 Kreiranje dokumenta

3.2.1 Unos teksta

3.2.1.1 Prebacivanje između različitih vrsta prikaza dokumenta.

Dokument u Wordu 2010 možemo prikazati na zaslonu na 5 različitih načina.

Slika 3.21. Prikazi dokumenta

Način prikaza dokumenta određujemo na kartici Prikaz (View) ili pomoću gumbi smje-štenih uz desni rub trake stanja.

Raspored za ispis (Print Layout) prikazuje dokument onako kako će izgledati na ispisa-noj stranici. Vide se margine, ravnalo, zaglavlje i podnožje, vodeni žig pa i boja dokumen-ta. Želimo li prije ispisa vidjeti kako će se na stranici razmjestiti tekst, slike, crteži, tada je najbolje upotrijebiti ovaj izgled.

Čitanje preko cijelog zaslona (Full Screen Reading) prikazuje dokument preko cijelog ekrana te omogućava jednostavan pregled stranica i čitanje. Kako bismo lakše pregleda-vali dokument u ovom prikazu uklonjeni su svi nepotrebni ekranski elementi.

III-17PRO-MIL

3Te

kst

Slika 3.22. Prikaz dokumenta Čitanje preko cijelog zaslona

Ovaj prikaz dokumenta nudi različite mogućnosti prikaza kao što prikazuje slika:

Slika 3.23. Mogućnosti prikaza Čitanje preko cijelog zaslona

Klikom na tipku ESC ili gumb Zatvori (Close) vraćamo se u prikaz Raspored za ispis (Print Layout).

Web-izgled (Web Layout) prikazuje dokument na način kako bi izgledao prikazan na webu. On prikazuje dokument bez margina i prijeloma stranica, bez zaglavlja i podnožja te bez vodenog žiga ukoliko ga dokument ima. Ako dokument ima primijenjenu temu ili podlogu, to je u ovom prikazu vidljivo.

Struktura (Outline) omogućuje prikaz različitih razina teksta što znači da su različitim simbolima i uvlakama označeni naslovi, podnaslovi i samo tekst. U ovom prikazu ne vide se margine ni ravnalo, a odabirom prikaza pojavi se na ekranu kartica Stvaranje konture (Outlining). Ovakav prikaz koristi se za organiziranje većih dokumenata.


Slika 3.24. Primjer strukturiranog prikaza

Skica (Draft) – ovaj prikaz dokumenta je isto ono što je, u verziji programa Word 2003, Obični pogled (Normal) odnosno u Wordu 2007 prikaz Nacrt. Ovakav prikaz pojed-nostavljuje izgled stranice kako bi se tekst brže upisivao i uređivao. U ovom prikazu ne vide se margine, okomito ravnalo te zaglavlje i podnožje. Stranice su odijeljene oznakama perforacije.

Slika 3.25. Primjer strukturiranog prikaza

3.2.1.2 Unos teksta u dokument

Prilikom pokretanja Worda automatski se otvara prozor s novim (praznim) dokumen-tom. Na početku dokumenta nalazi se točka unosa koja određuje mjesto na kojem će biti umetnut tekst.

Slika 3.26. Točka unosa

III-19PRO-MIL

3Te

kst

U Wordu razlikujemo dva načina pisanja: Umetanje (Insert) i Pretipkavanje (Overtype).

Word normalno radi u načinu pisanja Umetanje što znači da se tekst umeće na mjestu točke unosa i pomiće postojeći tekst udesno. U načinu pisanja Pretipkava-nje tekst koji upisujemo prepisuje postojeći tekst. Prijelaz iz umetanja u pretipkavanje omogućuje tipka Insert na tipkovnici ili odabir naredbe Piši preko (Overtype) u izborniku Prilagodi statusnu traku (Cu-stomize Status Bar) koji otvaramo desnim klikom na statusnoj traci.

Sa svakim upisanim znakom i napravljenim razmakom kursor se pomiče za jedno mjesto udesno. Trebamo li dodati novi tekst u postojeći, postavimo točku unosa (kliknemo mi-šem) na ono mjesto u dokumentu gdje želimo upisati novi tekst.

Kad prilikom unosa teksta dođemo do desnog ruba dokumenta i nastavimo pisati, Word automatski prelomi tekst tako da točku unosa zajedno s riječi koju pišemo premjesti na početak sljedećeg retka.

Kad pritisnemo tipku Enter (Return) na tipkovnici, Word automatski kreira novi odlo-mak. Odlomak predstavlja dio teksta u dokumentu koji je od drugog odlomka odvojen naredbom Enter. Pritisnemo li Enter dva puta, dobit ćemo prazan redak među odlomci-ma.

Po dokumentu se krećemo pomoću tipkovnice ili miša.

Kretanje po dokumentu pomoću tipkovnicePomoću tipki sa strelicama pomičemo se jedan znak lijevo ili desno, redak gore ili dolje, u smjeru strelice na tipki.

Ctrl + ← / Ctrl + → pomiče točku umetanja za jednu riječ lijevo / desno

Ctrl + ↑ / Ctrl + ↓ pomiče točku umetanja za jedan odlomak iznad/ispod

Home/End pomicanje na početak / kraj retka

PageUp/PageDown pomiče dokument za jedan ekran gore/dolje

Ctrl+Home / Ctrl+End premještamo se na početak / kraj dokumenta

Slika 3.27. Indikator načina pisanja


Kretanje po dokumentu uporabom lijeve tipke miša

Klikom lijeve tipke miša na označene gumbe unutar prozora pomičemo se po dokumen-tu.

Slika 3.28. Kretanje po dokumentu pomoću gumbi u prozoru i lijeve tipke miša

3.2.1.3 Umetanje simbola ili posebnih znakova kao: ©, ®, ™

Često nam kod upisa teksta nije dovoljan skup slova i znakova koje nam nude tipke na tipkovnici ili kombinacija tipki s tipkama Shift ili AltGr.

Želimo li u naš tekst uključiti dodatne znakove i simbole (npr. znak registriranog za-štitnog znaka ili autorskog prava, matematičke simbole i sl.), postavimo točku unosa na mjesto gdje želimo umetnuti simbol ili poseban znak te odaberemo na kartici Umetanje (Insert) → Simboli (Simbols) → Simbol (Symbol).

Klikom na naredbu Simbol dobijemo prikaz 20 najčešće korištenih simbola.

Slika 3.29. Najčešće korišteni simboli

Ukoliko među njima nema onog simbola koji nama treba odaberemo naredbu Više sim-bola (More Symbols). Otvara se dijaloški okvir Simbol (Symbol) koji sadrži dvije kartice: Simboli (Symbols) i Posebni znakovi (Special Characters). Na kartici Simboli (Symbols) nalaze se simboli dostupni u nekom od izabranih fontova, a svaki font sadrži drugačije simbole.

III-21PRO-MIL

3Te

kst

Slika 3.30. Kartica Simbol

Simbol umećemo u dokument tako da ga označimo i kliknemo na gumb Umetni (Insert) ili dva puta kliknemo na potreban simbol. Simbol se umeće u dokument na mjestu točke unosa.

Umetanje posebnih znakova u dokument

Slika 3.31. Posebni znakovi

Na kartici Posebni znakovi (Special Characters) nalazi se popis posebnih znakova koje umećemo u dokument tako da označimo odgovarajući znak i kliknemo na Umetni (In-sert).

Pored svakog znaka vidimo i tipke prečaca koje možemo koristiti za umetanje pojedinog posebnog znaka, a pomoću gumba Tipka prečaca (Shortcut Key) možemo sami odrediti kombinaciju tipki za umetanje posebnog znaka.


Umetanje simbola i posebnih znakova pomoću alata Samoispravak (AutoCorrect)

Želimo li u tekst unijeti oznaku autorskog prava osim umetanjem simbola to je moguće i izravnim unosom. Upišemo znakove (c) (zagrada, slovo c, zagrada) i na mjestu unosa au-tomatski će se prikazati poseban znak ©. Prikaz posebnih znakova i kombinacija znakova koje je potrebno upisati da bismo dobili određeni posebni znak određujemo u dijaloškom okviru Samoispravak (AutoCorrect) koji otvaramo klikom na istoimeni gumb.

Slika 3.32. Dijaloški okvir Samoispravak (AutoCorrect)

Želimo li dodati novi unos u listu znakova u polje Zamijeni (Replace) upišemo kombina-ciju znakova koju će alat zamijeniti posebnim znakom koji smo upisali u polje S (With). Klikom na gumb Dodaj (Add) dodajemo kombinaciju na listu samoispravka.

3.2.2 Označavanje, uređivanje

3.2.2.1 Prikazivanje, skrivanje oznaka koje se ne ispisuju kao što su: razmak, oznaka odlomka, oznaka prekida retka, tabulator

Kod oblikovanja teksta dobro je vidjeti nevidljive znakove:

¶ znak za odlomak (javlja se pritiskom na tipku Enter)

oznaka prekida retka

oznaka prekida straniceznakovi za razmak među znakovima

III-23PRO-MIL

3Te

kst

Da bismo na ekranu vidjeli ili uklonili nevidljive znakove, koristimo gumb Prikaži sve (Show/Hide) na kartici Polazno (Home).

Primjer:

3.2.2.2 Označavanje znaka, riječi, retka, rečenice, odlomka ili cijelog teksta

U većini slučajeva, da bismo mogli napraviti bilo kakvu promjenu u dokumentu, najprije moramo označiti dio dokumenta koji želimo mijenjati.

Pod označenim tekstom podrazumijeva se tekst ispisan crnim slovima na plavoj pozadini (osjenčani tekst).

Slika 3.33. Primjer označenog teksta

Tekst možemo označiti pomoću miša ili tipkovnice.

Označavanje teksta

Bez ograničenja

• postavimo pokazivač miša na početak teksta, pritisnemo i držimo lijevu tipku miša te vučemo preko teksta koji želimo označiti• postavimo pokazivač na početak teksta, pritisnemo i držimo tipku Shift te pomaknemo pokazivač na kraj željenog dijela teksta, koristeći tipke za pomicanje

Jedne riječi • dva puta kliknemo mišem bilo gdje unutar riječi

Jedne rečenice • pritisnemo i držimo tipku Ctrl te mišem kliknemo bilo gdje u rečenici

Jednog retka • kliknemo na početak retka (miš poprimi oblik strelice)

Više redaka • vučemo mišem ispred željenih redaka

Jednog odlomka• dva puta kliknemo ispred odlomka (miš poprimi oblik strelice)• tri puta kliknemo unutar odlomka

Cijelog dokumenta• pritisnemo i držimo tipku Ctrl te kliknemo bilo gdje na lijevoj margini• pritisnemo Ctrl+A


Kako odustajemo od odabira? Kliknemo mišem bilo gdje na ekranu.

U kojim slučajevima ne moramo posebno označavati dio dokumenta koji mijenjamo? Word sam prepoznaje riječ ili odlomak, pa ih u određenim slučajevima ne treba posebno označavati. Tako npr. želimo li promijeniti oblik slova u nekoj riječi, dovoljno je kliknuti unutar riječi odabrati željeni stil pisma. Želimo li oblikovati odlomak, dovoljno je kliknuti unutar odlomka i odabrati alat za željenu promjenu izgleda odlomka.

3.2.2.3 Uređivanje sadržaja unošenjem, brisanjem znaka, riječi unutar postojećeg teksta, pisanje preko postojećeg teksta

Želimo li unijeti novi znak ili riječ unutar postojećeg dokumenta, kliknemo na mjesto gdje želimo upisati tekst i počnemo pisati.

Želimo li promijeniti dio teksta unutar dokumenta, označimo tekst koji želimo mijenjati te preko njega upišemo novi tekst ili označeni tekst obrišemo i tada upišemo novi. Novi tekst zamijenit će stari.

Pišemo li tekst u Overtype (piši preko) modu novoupisni tekst zamijenit će postojeći od točke unosa.

3.2.2.4 Upoteba funkcije Pronađi za pronalaženje određene riječi, fraze

Za traženje određenih riječi ili fraze u tekstu koristimo naredbu Pronađi (Find) koja se nalazi na kartici Polazno (Home) → Uređivanje (Editing).

Odabirom naredbe otvara se okno Navigacija (Navigation Task Pane). U okvir za pre-traživanje upišemo riječ koju tražimo i program nam prikaže broj koliko se puta traženi pojam pojavljuje u tekstu te isti istakne u tekstu.

III-25PRO-MIL

3Te

kst

Slika 3.34. Primjer pretraživanje teksta preko okna Navigacija

Klikom na gumb Povećalo otvaramo dodatne naredbe pretraživanja kao što pokazuje slika.

Slika 3.35. Naredbe za pretraživanje u oknu Navigacija

Ctrl+F = okno Navigacije


3.2.2.5 Upotreba funkcije Zamijeni za pronalaženje i zamjenu određene riječi, fraze

Za traženje određene riječi u tekstu i zamjenu riječi drugom, koristi se dijaloški okvir Traženje i zamjena (Find and Replace), a otvara se pozivanjem naredbe Zamijeni (Re-place) na kartici Polazno (Home) → Uređivanje (Editing).

Slika 3.36. Kartica Zamijeni

U polje Traži ovo (Find what) unosimo riječ ili frazu koju želimo zamijeniti (do 255 zna-kova), a u polje Zamijeni ovim (Replace with) riječ ili frazu koja će doći na njeno mjesto.

Pritiskom na gumb Više (More) / Manje (Less) otvaraju/zatvaraju se Mogućnosti pretra-živanja (Search Options).

Kliknemo na gumb Zamijeni (Replace) pri čemu Word pronalazi zadanu riječ, a mi sva-ku promjenu pojedinačno potvrdimo tako da kliknemo na gumb Zamijeni.

Drugi način je da odmah kliknemo na gumb Zamijeni sve (Replace All) pri čemu Word napravi sve izmjene i obavijesti nas koliko je izmjena napravljeno.

Ako započinjemo pretraživanje u sredini našeg dokumenta, pojavit će se poruka da je Word došao do kraja dokumenta i pitanje želimo li da se pretraživanje nastavi od njegova početka. Pritisnemo Da (Yes) želimo li pretražiti ostatak dokumenta ili Ne (No) želimo li zaustaviti traženje.

Ctrl+H = Zamijeni

III-27PRO-MIL

3Te

kst

3.2.2.6 Kopiranje i premještanje teksta unutar dokumenta, između otvorenih dokumenata

Kopirati tekst možemo na više načina:

Pomoću lijeve tipke miša:1. Označimo dio teksta koji želimo kopirati.2. Držimo pritisnutu tipku Ctrl i mišem odvučemo označeni tekst tamo gdje ga

želimo kopirati.3. Otpustimo tipku miša, a zatim tipku Ctrl jer će se u protivnom tekst premjestiti,

a ne kopirati. Kada vučemo tekst, ispod miša se nalazi kvadratić s znakom plus (+), što je znak da se tekst kopira, a ne premješta.

Kopiranje desnom tipkom miša:1. Označimo dio teksta koji želimo kopirati.2. Desnom tipkom miša odvučemo tekst na mjesto gdje ćemo ga kopirati.3. Otpustimo tipku miša i u izborniku izaberemo naredbu Kopiraj ovdje (Copy

Here).

Slika 3.37. Objektni izbornik kod kopiranja desnom tipkom miša

Kopiranje pomoću naredbi Kopiraj (Copy) i Zalijepi (Paste) – kartica Polazno (Home) – grupa Međuspremnik (Clipboard):

Za kopiranje teksta koriste se naredbe Kopiraj (Copy) i Zalijepi (Paste), a omogućavaju kopiranje teksta unutar istog dokumenta, iz jednog dokumenta u drugi i iz jednog pro-grama u drugi.

Tekst kopiramo tako da:1. Označimo dio teksta koji želimo kopirati.2. Klikom na gumb Kopiraj kopiramo označeni tekst u Međuspremnik

(Clipboard). 3. Postavimo kursor na mjesto gdje želimo tekst kopirati (u istom dokumentu ili

otvorimo drugi dokument). 4. Gumbom Zalijepi umetnemo tekst iz Međuspremnika u dokument.

Na kraju teksta koji smo kopirali pojavi se gumb Mogućnosti lijepljenja (Paste Options) , pomoću kojeg određujemo način lijepljenja (kopiranja/premještanja). Klikom na

strelicu uz gumb vidimo ponuđene mogućnosti te izaberemo potrebnu.


Slika 3.38. Izbornik uz gumb Mogućnosti lijepljenja (Paste Options)

Ctrl+C = Kopiraj

Ctrl+V = Zalijepi

Premještanje teksta

Kod izrade dokumenata često imamo potrebu za premještanjem riječi, rečenica ili odlo-maka u tekstu istog dokumenta, ali i za premještanjem dijela teksta u neki drugi doku-ment.

Postoji više načina za premještanje teksta:

Pomoću lijeve tipke miša:1. Označimo željeni tekst. Kliknemo na označeni dio teksta lijevom tipkom miša i

držimo je pritisnutom.2. Kada se na pojavi kvadratić, povučemo strelicu (miš) tamo gdje želimo tekst

premjestiti.3. Otpustimo tipku miša.

Premještanje desnom tipkom miša

Tekst možemo odvući na novo mjesto i desnom tipkom miša. Kad otpustimo desnu tipku, pojavi se izbornik u kojem je potrebno izabrati naredbu Premjesti ovdje (Move Here). Nakon što se tekst premjesti na novo mjesto, pojavi se gumb Mogućnosti lijepljenja (Paste Options), pomoću kojeg izaberemo odgovarajuću opciju.

Slika 3.39. Objektni izbornik kod premještanja desnom tipkom miša

Premještanje pomoću naredbi Izreži (Cut) i Zalijepi (Paste) – kartica Polazno (Home) – grupa Međuspremnik (Clipboard):

1. Označimo tekst koji želimo premjestiti.2. Kliknemo na gumb Izreži (Cut) . Time označeni tekst premještamo u Me-

đuspremnik (Clipboard).

III-29PRO-MIL

3Te

kst

3. Postavimo kursor na mjesto gdje želimo premjestiti tekst (u istom ili drugom dokumentu).

4. Sadržaj iz Međuspremnika zalijepimo pomoću gumba Zalijepi (Paste).

Sadržaj Međuspremnika umetne se u tekst te se pojavi gumb Mogućnosti lijepljenja (Paste Options) za odabir opcije lijepljenja.

Ctrl+X = Izreži

Ctrl+V = Zalijepi

Međuspremnik može sadržavati do 24 stavke, s time da se svaka stavka pojedinačno pohranjuje u Međuspremnik, a mogu se iz njega u dokument zalijepiti pojedinačno ili sve odjednom.Čuvaju se dok ne izađemo iz svih Officeovih programa ili dok u Međuspremniku ne odaberemo naredbu Očisti sve (Clear All).

Slika 3.40. Grupa Međuspremnik i okno Međuspremnik

3.2.2.7 Brisanje teksta

Brisanje jednog znaka

Postavimo kursor uz znak koji želimo obrisati. Znak brišemo pomoću tipki na tipkovnici.

Tipka Funkcija Položaj na tipkovnici

Backspace Briše znak lijevo od točke unosa iznad tipke Enter

Delete, Del Briše znak desno od točke unosa

tipkovnica kursora, numerička tipkovnica

Brisanje cijele riječi

Dvostruko kliknemo na riječ koju želimo obrisati i pritisnemo tipku Delete na tip-kovnici ili postavimo kursor desno od riječi koju želimo obrisati te pritisnemo tipke Ctrl+Backspace.


Brisanje rečenice, odlomka, cijelog retka ili više njih

Označimo� rečenicu/odlomak /redak (ili više njih) koje želimo obrisati i na tipkovnici pritisnemo tipku Delete.

Unutar dokumenta možemo povlačenjem miša označiti bilo koji dio teksta i pritiskom na Delete tipku tipkovnice željeni tekst obrisati.

3.2.2.8 Korištenje funkcija za poništavanje izmjena (undo) i vraćanje izmjena (redo)

Naredbe Poništi (Undo) i Ponovi (Redo) često se koriste za ispravljanje pogrešaka ili za unos teksta, a nalaze se na traci Brzi pristup (Quick Access Toolbar) .

Naredba Poništi poništava našu zadnju radnju, odnosno vraća nas korak nazad. Želimo li poništiti više radnji, potrebno je više puta zaredom koristiti naredbu Poništi.

Osim toga istom naredbom možemo odjednom poništiti više radnji. Pomoću strelice gumba naredbe Poništi otvorimo padajući izbornik s popisom akcija koje smo napravili. Pomoću ovog izbornika možemo izabrati koliko prethodnih akcija želimo po-ništiti izvođenjem naredbe. Kada izaberemo broj akcija, one se ponište odjednom.

Naredba Ponovi koristi se za ponavljanje zadnje radnje, a naredbom Vrati vraća-mo ono što smo naredbom Poništi poništili.

Ctrl+Z = Poništi (Undo)

Ctrl+Y (ili F4) = Ponovi (Redo)

1 Pogledaj odlomak 3.2.2.2 Označavanje teksta.

III-31PRO-MIL

3Te

kst

3.3 Oblikovanje

3.3.1 Tekst

Tekst koji unosimo u dokument izgleda jednolično i neprivlačno pa koristimo razne tehnike za njegovo uređivanje i oblikovanje: ističemo naslove, dijelove teksta, važne riječi i posebne odlomke. Drugim riječima, uređivanjem dajemo dokumentu profesionalan izgled.

Za uređivanje teksta koriste se naredbe za uređivanje pisma (font), odlomaka ili cijelog dokumenta.

3.3.1.1 Promjena oblikovanja teksta (slova): veličina fonta, vrsta fonta

Kod izrade dokumenta na tekst koji unosimo primjenjuje se font i veličina fonta koja je zadana predloškom na temelju kojeg kreiramo dokument. To je uglavnom predložak Normal (normal.dotm).

Načini oblikovanja fonta su: • pomoću gumbi u grupi Font na kartici Polazno (Home)

• pomoću Male alatne trake (Mini Toolbar) • naredbama u okviru dijaloškog okvira Font• tipkama prečaca.

Malu alatnu traku (Mini Toolbar) susrećemo prvi put u verziji programa Word 2007. Ona se pojavljuje kada označimo tekst i pokažemo na njega ili kada na odabrani tekst kliknemo desnom tipkom miša. Kada smo označili tekst Mala alatna traka najprije će se prikazati kao blijeda slika u pozadini teksta, a kada pomaknemo pokazivač miša na nju vidimo je u potpunosti.

Slika 3.41. Mala alatna traka


Želimo li oblikovanje primijeniti samo na jednu riječ (npr. ispisati je kurzivom), dovoljno je postaviti kursor unutar te riječi i izabrana naredba primijenit će se samo na tu riječ.

Ukoliko želimo oblikovati više riječi, rečenicu, odjeljak ili cijeli dokument, moramo želje-ni tekst prije oblikovanja označiti!

Najbrži način promjene vrste fonta (pisma) i njegove veličine je preko gumbi u grupi Font ili pomoću Male alatne trake:

Slika 3.42. Promjena vrste i veličine fonta

Uporaba dijaloškog okvira Font

Dijaloški okvir Font otvaramo klikom na Pokretač dijaloškog okvira (Dialog Box Launcher) ili kombinacijom tipki Ctrl+D. Pokretač dijaloškog okvira je mala dijagonalna strelica koja se nalazi u donjem desnom kutu grupe Font.

Slika 3.43. Dijaloški okvir i kartica Font

III-33PRO-MIL

3Te

kst

U polju Pretpregled (Preview) vidimo označeni tekst (ili dio teksta) i njegov trenutni oblik, a isto tako se u svakom polju nalazi opcija koja je trenutno primijenjena na označe-ni tekst.

Tekst pomoću dijaloškog okvira uređujemo tako da promijenimo ono što nam je potreb-no u pojedinom polju ili u svim poljima.

Biramo vrstu, stil, veličinu i boju pisma, način i boju podcrtavanja te efekte.

U polju …

Font biramo vrstu pisma

Stil fonta (Font Style) određujemo stil pisma (naglašavanja)

Veličina (Size) biramo veličinu slova

Boja fonta (Font color) određujemo boju slova

Stil podcrtavanja (Underline style) biramo način podcrtavanja

Boja podcrtavanje (Underline color) biramo boju podcrtavanja

Na dijelu Efekti postavimo kvačicu uz opciju koja nam treba.

Precrtano (Striketrough)

Dvostruko precrtano (Double strikethrough)

Eksponent (Superscript) X2

Indeks (Subscript) X2

Sjena (Shadow)

Kontura (Outline)

Reljefno (Emboss)

Ugravirano (Engrave)

Smanjena velika slova (Small caps)

Sve velikim slovima (All caps)

Skriveno (Hidden) Tekst je na stranici skriven.

Tipke prečaca za povećanje ili smanjenje teksta1. Označimo tekst kojem želimo promijeniti veličinu.


2. Želimo li povećati font, pritisnemo i držimo na tipkovnici desnu tipku Ctrl i de-snu uglatu zagradu ] (Alt Gr+G). Pri svakom pritisku na ] (Alt Gr+G) označeni tekst postat će “jedan broj veći”.

Želimo li smanjiti font pritisnemo i držimo na tipkovnici desnu tipku Ctrl i lijevu uglatu zagradu [ (Alt Gr+F). Pri svakom pritisku na [ (Alt Gr+F) označeni tekst postat će “jedan broj manji”.

3.3.1.2 Primjena oblikovanja teksta: podebljano, kurziv, podcrtano

Označimo tekst kojeg želimo podebljati, ukositi ili podcrtati i odaberemo gumb

Podebljano (Bold) ,

Kurziv (Italic) ili

Podcrtano (Underline)

na kartici Polazno (Home), grupa Font.

Želimo li poništiti oblikovanje, kliknemo ponovno na isti gumb u grupi naredbi Font.

Izaberemo li podcrtavanje klikom na gumb Podcrtano (Underline), podcrtat će se sve označene riječi i razmaci među njima jednom crtom. Želimo li promijeniti način podcr-tavanja, klikom na strelicu pokraj gumba Podcrtano pojavit će se različiti stilovi podcr-tavanja, a mi odaberemo željeni. Različite stilove podcrtavanja možemo odabrati i unutar dijaloškog okvira Font.

Slika 3.44. Odabir stila podcrtavanja naredbom u grupi Font i dijaloškom okviru Font

III-35PRO-MIL

3Te

kst

U polju Stil podcrtavanja (Underline style) odaberemo jednostruko, dvostruko ili neko drugo podcrtavanje ili možda podcrtavanje Samo riječi (Words only) bez razmaka.

Navedena oblikovanja na označeni tekst možemo brzo primijeniti tipkama prečaca:

Ctrl+B

Ctrl+I

Ctrl+U

Ctrl+Shift+W

Ctrl+Shift+D

- podebljano

- kurziv

- podcrtano

- podcrtavanje riječi (bez razmaka)

- dvostruko podcrtavanje teksta

3.3.1.3 Primjena oblikovanja teksta: indeks, eksponent

Označimo dio teksta koji predstavlja indeks ili eksponent. Odaberemo Indeks (Subscript) ili Eksponent (Superscript)u grupi naredbi Font ili u dijaloškom okviru Font.

Slika 3.45. Primjena indeksa i eksponenta

Pisanje indeksa ili eksponenata često se koristi pri zapisivanju kemijskih, fizikalnih ili matematičkih formula.

Tako npr. želimo li zapisati kemijsku formulu za vodu, upisat ćemo H2O, označiti broj 2 unutar formule i odrediti ga među Efektima kao indeks. Rezultat je tekst H2O.

Slično je i s eksponentom. Zapišimo Einsteinovu fizikalnu formulu E=mc2. Broj 2 odre-đuje kvadrat pa mora biti u eksponentu. Označimo ga i među Efektima postavimo na eksponent. Rezultat će biti E=mc2.

Brže određivanje teksta kao indeksa ili eksponenta omogućuju tipke prečaca. Označimo tekst i želimo li da on bude u:

• indeksu pritisnemo Ctrl+Shift+=• eksponentu pritisnemo Ctrl++.

Ponovnim pritiskom na iste tipke tekst se vraća na normalnu liniju.


3.3.1.4 Primjena različitih boja na tekst

Bojanje slova

Odaberemo tekst koji želimo obojiti te pomoću strelice gumba Boja fonta (Font Color) odaberemo željenu boju. Najbrže je odabrati naredbu u grupi naredbi Font ili na

Maloj alatnoj traci.

Slika 3.46. Odabir boje slova

Nismo li zadovoljni paletom ponuđenih boja, kliknemo na Više boja (More Colors) i na karticama Standardno (Standard) ili Prilagođeno (Custom) odaberemo željenu boju.

Isticanje teksta

Tekst možemo istaknuti korištenjem alata Boja isticanja teksta (Text Highlight Color) na Maloj alatnoj traci ili u grupi naredbi Font odabirom jedne od ponuđenih boja.

Slika 3.47. Primjer isticanja teksta

Bojanje pozadine

Da bismo tekst posebno naglasili možemo mu obojiti pozadinu. To postižemo naredbom Sjenčanje (Shading) u grupi Odlomak (Paragraph), kartica Polazno (Home). Odabirom naredbe otvara se paleta različitih boja. Klikom na određenu boju odlomak ili dio odlom-ka koji smo označiti biti će osjenčan.

III-37PRO-MIL

3Te

kst

Slika 3.48. Bojanje pozadine teksta pomoću alata Sjenčanje

3.3.1.5 Primjena vrste slova (mala/velika) na tekst

Označimo tekst kojem želimo promijeniti slova. U grupi naredbi Font odaberemo VELI-KA/mala slova (Change Case). Odaberemo jednu od ponuđenih mogućnosti.

Slika 3.49. Alat za promjenu velikih slova u mala ili ostale uobičajene formate

Shift+F3 = u označenom tekstu mijenja mala slova u velika i obratno

3.3.1.6 Primjena automatskog rastavljanja riječi

Na kartici Izgled stranice (Page Layout) u grupi Postavljanje stranice (Page Setup) oda-beremo Rastavljanje riječi (Hyphenation) i zatim kliknemo na Automatski (Automatic).

Slika 3.50. Postavljanje automatskog rastavljanja riječi


Odabirom naredbe Mogućnosti rastavljanja riječi (Hyphenation Options) otvara se di-jaloški okvir Rastavljanje riječi (Hyphenation). U tom dijaloškom okviru možemo odre-diti Zonu rastavljanja riječi (Hyphenation zone). Ona predstavlja udaljenost od desnog ruba stranice izraženu u centimetrima gdje se riječ automatski rastavlja. Što je vrijednost manja, više će se riječi automatski rastaviti.

Slika 3.51. Određivanje Zone rastavljanja riječi

3.3.2 Odlomci

3.3.2.1 Kreiranje, spajanje odlomaka

Kreiranje odlomka

Postavimo točku unosa na mjestu u dokumentu gdje želimo kreirati novi odlomak i priti-snemo tipku Enter (Return) na tipkovnici.

Spajanje odlomaka

Spajamo li više odlomaka u jedan tada to možemo učiniti na sljedeće načine:• postavimo točku unosa neposredno ispred oznake odlomka i pritisnemo tipku

Delete (Del) na tipkovnici• postavimo točku unosa neposredno nakon oznake odlomka i pritisnemo tipku

Backspace na tipkovnici.

Napomena: Znak za kraj odlomka vidjet ćemo na ekranu ako uključimo prikaz nevidlji-vih znakova (gumb Prikaži sve (Show/Hide)).

3.3.2.2 Umetanje, brisanje oznake za kraj reda

Umetanje oznake za kraj reda

Na željenom mjestu pritisnemo istovremeno tipke Shift+Enter. Još uvijek se nalazimo u istom odlomku samo smo prešli u novi redak.

III-39PRO-MIL

3Te

kst

Uključimo li prikaz nevidljivih znakova (gumb Prikaži sve (Show/Hide)) vidjet ćemo znak za kraj retka.

Slika 3.52. Oznaka za kraj retka

Brisanje oznake za kraj reda

Uključimo prikaz nevidljivih znakova (gumb Prikaži sve (Show/Hide)).

Standardnim postupkom brisanja znakova obrišemo znak za kraj retka.

3.3.2.3 Prepoznavanje dobre prakse u poravnavanju teksta: korištenje poravnanja, uvlaka, tabulatora umjesto umetanja praznih mjesta

Tekst možemo poravnati s lijeve ili s desne strane margine, centrirati ili poravnati obo-strano. Poravnavamo li tekst obostrano postižemo ljepši izgled dokumenta jer je tekst i s lijeve i desne strane ravan s marginom. Želimo li tekst centrirati tada nebismo trebali to činiti s razmaknicom ili tabulatorom već koristiti za to u programu Word ugrađene alate.

Isto pravilo vrijedi i za uvlačenje teksta, znači koristiti za to predviđene alate, a ne umeta-ti prazna mjesta razmaknicom na tipkovnici.

3.3.2.4 Poravnanje teksta: lijevo, po sredini, desno, obostrano

Poravnanje odlomka podrazumijeva poravnanje teksta odlomka između lijeve i desne margine dokumenta. Postoje četiri vrste poravnanja odlomka:

1. Poravnaj lijevo (Align Left) – poravnanje uz lijevu marginu dokumenta2. Sredina (Center) – centrira tekst između dviju margina dokumenta3. Poravnaj desno (Align Right) – poravnanje uz desnu marginu dokumenta4. Poravnanje (obostrano) (Justify) – tekst je razvučen i poravnan uz lijevu i

desnu marginu dokumenta.

Poravnanje odlomka možemo postaviti prije početka pisanja teksta ili već postojeći tekst označimo i odredimo mu poravnanje na neki od sljedećih načina:

• Poravnanje odlomaka može se odrediti pomoću dijaloškog okvira Odlomak (Pa-ragraph) koji pozivamo klikom na pokretač dijaloškog okvira u grupi Odlomak (Paragraph), kartica Polazno (Home) ili klik desne tipke miša na odlomku, pa odabir naredbe Odlomak (Paragraph) u izborniku.


Slika 3.53. Poravnanje odlomka pomoću dijaloškog okvira Odlomak

• Mnogo praktičniji način je pomoću gumbi u grupi Odlomak (Paragraph) kartica Polazno (Home).

Slika 3.54. Gumbi za poravnanje odlomka u grupi Odlomak

• Odlomak ćemo najbrže poravnati pomoću tipki prečaca:

Ctrl+L – poravnaj lijevo

Ctrl+E – sredina

Ctrl+R – poravnaj desno

Ctrl+J – poravnaj (obostrano)

3.3.2.5 Uvlačenje odlomka: lijevo, desno, prvog reda

Uvlačenje odlomaka znači da se tekst odlomka uvuče u odnosu na lijevu ili desnu margi-nu, čime se postiže različit izgled dokumenta, a uvučeni odlomci dodatno se naglase.

Uvlake je moguće postaviti na nekoliko načina:• pomoću gumbi u grupi Odlomak (Paragraph) kartica Polazno (Home) ili kartica

Izgled stranice (Page Layout)• pomoću dijaloškog okvira Odlomak (Paragraph)• pomoću ravnala i miša.

III-41PRO-MIL

3Te

kst

Postavljanje uvlake pomoću gumbi u grupi Odlomak (Paragraph)

U grupi Odlomak (Paragraph) nalaze se gumbi Povećaj uvlaku (Increase Indent) i Smanji uvlaku (Decrease Indent) . Svakim klikom na gumb Povećaj uvlaku (Increase Indent) odlomak u kojem se nalazi kursor pomakne se za jedan pomak tabulatora ude-sno, a pomoću gumba Smanji uvlaku (Decrease Indent) ulijevo.

Slika 3.55. Postavljanje uvlaka pomoću gumbi u grupi Odlomak (Paragraph)

Postavljanje uvlake pomoću dijaloškog okvira Odlomak (Paragraph)

Označimo odlomak u kojem želimo promijeniti uvlake ili postavimo pokazivač miša unutar tog odlomka.

Na kartici Polazno (Home) grupa Odlomak (Paragraph) otvorimo dijaloški okvir Odlo-mak (Paragraph) i podesimo uvlake.

Slika 3.56. Postavljanje uvlaka pomoću dijaloškog okvira Odlomak (Paragraph)


U polju Lijevo (Left) određuje se uvlaka cijelog odlomka od lijeve margine ako je odabra-ni broj pozitivan ili pomiče cijeli odlomak lijevo od lijeve margine ako je broj negativan.

Polje Desno (Right) određuje veličinu uvlake cijelog odlomka od desne margine ako je broj pozitivan ili ako je negativan, poravnava odlomak više desno od desne margine.

Polje Posebno (Special) određuje uvlaku prvog retka odlomka ili viseći prvi redak.

Slika 3.57. Određivanje posebne uvlake prvog retka

Odabrana posebna uvlaka

Primjeri:

(ništa) (none)Uvlačenje odlomaka znači da se tekst odlomka uvuče u odnosu na lijevu ili desnu marginu, čime se postiže različit izgled dokumenta, a uvučeni odlomci dodatno se naglase.

Prvi redak (First Line)

Uvlačenje odlomaka znači da se tekst odlomka uvuče u odnosu na lijevu ili desnu marginu, čime se postiže različit izgled dokumenta, a uvučeni odlomci dodatno se naglase.

Viseće (Hanging)

Uvlačenje odlomaka znači da se tekst odlomka uvuče u odnosu na lijevu ili desnu marginu, čime se postiže različit izgled dokumenta, a uvučeni odlomci dodatno se naglase.

Postavljanje uvlake pomoću ravnala i miša

Ukoliko je ravnalo prikazano u prozoru programa, možemo ga koristiti za uvlačenje odlomaka i redaka u odlomku. Ako ravnalo nije prikazano u prozoru, kliknemo na gumb Ravnalo (View Ruler) s desne strane okomitog klizača ili na kartici Prikaz (View) u grupi Prikaz (Show) uključimo Ravnalo (Ruler).

III-43PRO-MIL

3Te

kst

Slika 3.58. Primjer uvlačenja prvog redka pomoću ravnala i miša

Odlomak uvlačimo tako da ga najprije označimo (postavimo kursor u odlomak) ili ozna-čimo više odlomaka i povučemo uvlaku pomoću miša po ravnalu na željeno mjesto. Kad povlačimo uvlaku, preko dokumenta se pojavi okomita isprekidana crta koja pokazuje na koje će se mjesto uvući odlomak kad otpustimo tipku miša.

3.3.2.6 Postavljanje, brisanje i korištenje tabulatora: lijevi, centralni, desni, decimalni

Tabulatore koristimo za pisanje jednostavnijih tabelarnih prikaza, cjenika, sadržaja knjiga, raznih popisa i lista. Omogućuju lako postavljanje željenih poravnanja teksta u stupcima, ali i postavljanje uvlaka odlomaka.

Kada pritisnemo tipku tabulatora (Tab), pokazivač se pomakne za zadani pomak tabula-tora udesno. Zadani pomaci tabulatora (graničnici tabulatora) izvorno su postavljeni 1,25 cm pa se svakim pritiskom na tipku Tab pokazivač pomiče za 1,25 cm udesno. Zadani pomak tabulatora mijenjamo u dijaloškom okviru Tabulatori (Tabs).

Za postavljanje i uklanjanje tabulatora koristimo:• dijaloški okvir Tabulatori ili • ravnalo, gumb tabulatora i miš

Postavljanje tabulatora pomoću dijaloškog okvi-ra Tabulatori (Tabs)

Dijaloški okvir Tabulatori (Tabs) otvaramo unutar dijaloškog okvira Odlomak (Paragraph) klikom na gumb ; (kartica Polazno – grupa Odlomak – dijaloški okvir Odlomak – gumb Tabulatori).

Postavljanje zadanog pomaka tabulatora jednakih vrijednosti

Slika 3.59. Postavljanje zadanog pomaka tabulatora


Tabulatore jednakih vrijednosti određujemo u polju Zadani pomaci tabulatora (De-fault tab stops). Pomoću strelica postavimo vrijednost na željenu ili željene centimetre jednostavno upišemo.

Svakim pritiskom na tipku tabulatora kursor će se pomaknuti za zadanu vrijednost udesno. Tabulatori sa zadanim pomakom imaju lijevo poravnanje i točka unosa se uvijek pomiče za istu vrijednost. Kada promijenimo vrijednost zadanog pomaka, ona se ažurira na svim unosima koji su napravljeni pomoću zadanog pomaka tabulatora.

Postavljanje tabulatora različitih vrijednosti

Da bismo postavili tabulatore različitih vrijednosti, moramo postaviti točku unosa u odlomak u kojem ćemo ih postaviti (ili označiti više njih) te otvoriti dijaloški okvir Tabu-latori (Tabs).

1. U polju Pomak tabulatora (Tab stop position) upisujemo vrijednost na koju želimo postaviti tabulator (položaj tabulatora).

2. U polju Poravnanje (Aligmnent) odredimo poravnanje tabulatora (lijevo porav-nanje (left), sredina (center), desno (right), decimalno (decimal) i po okomitoj crti (bar)). Ako ćemo koristiti tabulator za unos brojeva, izabiremo decimalno poravnanje.

3. Ako želimo prazninu lijevo od tabulatora ispuniti vodećim znakovima, tada izaberemo neki od ponuđenih u području Vodeća crta (Leader).

4. Da bismo postavili tabulator, kliknemo na gumb Postavi (Set).

Za postavljanje više tabulatora ponavljamo gore opisan postupak, a pri tom možemo kombinirati poravnanje tabulatora i vodeće znakove.

Želimo li obrisati sve postavljene tabulatore, odabrat ćemo gumb Očisti sve (Clear All), a za pojedinačno brisanje označimo poziciju u polju Pomak tabulatora (Tab stop position) i pritisnemo gumb Očisti (Clear).

Postavljanje tabulatora pomoću ravnala i gumba tabulatora

Ako ravnalo nije prikazano u prozoru, kliknemo na gumb Ravnalo (View Ruler) s desne strane okomitog klizača. Na vodoravnom ravnalu vidimo oznake postavljenih tabulatora.

Slika 3.60. Oznake postavljenih tabulatora na ravnalu s primjerom

III-45PRO-MIL

3Te

kst

Gumb tabulatora zapravo pokazuje poravnanje tabulatora i svakim klikom na gumb poravnanje se promijeni. Razlikujemo 4 vrste graničnika tabulatora:

lijevi tabulator

tabulator centriranja

desni tabulator

decimalni tabulator

Kada izaberemo poravnanje, kliknemo lijevom tipkom miša na donju polovicu ravnala na ono mjesto gdje želimo postaviti tabulator. Na izabranom mjestu pojavi se oznaka poravnanja tabulatora. Zatim izaberemo poravnanje za sljedeći tabulator pa postavimo i njega na isti način.

Pomoću ravnala i miša ne možemo postaviti tabulatore s vodećim znakom.

3.3.2.7 Prepoznavanje dobre prakse u korištenju razmaka među odlomcima: primjena razmaka između odlomaka umjesto korištenja praznih odlomaka

Želimo li dokument učinili preglednijim ili istaknuti neki odlomak u dokumentu, između odlomaka stavit ćemo razmak. Da bismo odredili razmak između odlomaka bolje je u tu svrhu koristiti odgovarajuće naredbe, a čim manje koristiti tipku Enter.

3.3.2.8 Primjena razmaka ispred i iza odlomaka. Primjena jednostrukog, 1.5 proreda, dvostrukog proreda unutar odlomka

Primjena razmaka ispred i iza odlomaka

Označimo odlomak ispred/iza kojeg želimo postaviti razmak ili postavimo pokazivač miša unutar tog odlomka.

Razmak između odlomaka određujemo:• naredbama u grupi Odlomak (Paragraph) na karticama Polazno (Home) i

Izgled stranice (Page Layout) • naredbama u dijaloškom okviru Odlomak (Paragraph)


Slika 3.61. Određivanje razmaka između odlomaka naredbama u grupi Odlomak

U dijaloškom okviru Odlomak (Paragraph) razmak određujemo prije i poslije odlomka tako da u polja Prije (Before) i Poslije (After) upišemo potrebne vrijednosti ili ih postavi-mo pomoću strelica uz desni rub polja. Svakim klikom na strelicu okrenutu vrhom prema gore razmak se poveća za 6 točkica, a klikom na strelicu prema dolje, razmak se smanji.

Slika 3.62. Određivanje razmaka između odlomaka

III-47PRO-MIL

3Te

kst

Primjena jednostrukog, 1.5 proreda, dvostrukog proreda unutar odlomka

Razmak između redova unutar odlomka možemo odrediti na nekoliko načina:• u dijaloškom okviru Odlomak (Paragraph) na kartici Uvlake i razmaci (Indents

and Spacing), u dijelu Razmak (Spacing).

U polju Prored (Line spacing) biramo razmak među recima u odlomku. Razmak može biti jednostruki, 1,5 redak, dvostruki, višestruki, a možemo odrediti najmanji i točan razmak među redcima, tako da u polju Na: (At:) s desne strane odredimo vrijednost u točkicama.

Slika 3.63. Odabir proreda iz dijaloškog okvira

• U grupi naredbi Odlomak (Paragraph), kartica Polazno (Home) nalazi se gumb Razmak između redaka i odlomaka (Line and Paragraph Spacing) pomoću kojeg također možemo odrediti razmak među redcima. Prored određujemo tako da otvorimo izbornik pomoću strelice gumba i izaberemo odgovarajuću vrijed-nost.

Izaberemo li naredbu Mogućnosti proreda (Line Spacing Options), otvara se dijaloški okvir Odlomak (Paragraph).

Slika 3.64. Odabir proreda u grupi naredbi Odlomak

• Tipke prečaca:Ctrl+1 – jednostruki proredCtrl+2 – dvostruki prored Ctrl+5 – prored 1,5 retka


3.3.2.9 Primijena, brisanje grafičkih oznaka, numeriranja na listi. Mijenjanje stila grafičkih oznaka i numeriranja na listi.

Primijena, brisanje grafičkih oznaka, numeriranja na listi

Za izradu raznovrsnih popisa i nabrajanja u dokumentima koristimo liste s grafičkim oznakama ili numeriranim listama (popisima). Za oznake numeracije koristimo brojeve, grafičke oznake, bilo koji dostupan znak ili slike.

Listu možemo kreirati tijekom unosa teksta u dokument, ali isto tako već napisan tekst možemo pretvoriti u popis ili listu.

Kreiranje numerirane liste prilikom unosa teksta

Da bismo napravili numeriranu listu prilikom unosa teksta u dokument, tekst pišemo do mjesta gdje želimo započeti s numeriranom listom, skrenemo u novi red, upišemo ozna-ku numeracije i tekst. Nakon prijelaza u novi redak Word pretpostavi da želimo napraviti numeriranu listu, automatski doda sljedeću oznaku numeracije i uvuče tekst prethodne stavke.

Oznaka numeracije prenosi se na svaku sljedeću stavku tako dugo dok dva puta ne skre-nemo u novi redak, odnosno dok dva puta ne pritisnemo tipku Enter.

Oznaku numeracije za listu možemo postaviti i pomoću gumbi u grupi naredbi Odlo-mak (Paragraph), kartica Polazno (Home).

Slika 3.65. Naredbe za stvaranje popisa

Kada pišući dokument dođemo do mjesta gdje želimo započeti s popisom, kliknemo na gumb Numeriranje (Numbering) želimo li listu numerirati brojevima, odnosno na gumb Grafičke oznake (Bullets) ako ćemo listu označiti grafičkim oznakama (zvjez-dicama, kružićima, potvrdnim kvačicama itd.).

Pretvaranje napisanog teksta u numeriranu listu

Ukoliko želimo već napisani tekst pretvoriti u listu, označimo tekst koji želimo numerira-ti i kliknemo na gumb Grafičke oznake (Bullets) ili Numeriranje (Numbering). Ozna-čeni tekst pretvori se u numeriranu listu na način da svaki odlomak u tekstu postane zasebna stavka na listi.

III-49PRO-MIL

3Te

kst

Mijenjanje stila grafičkih oznaka i numeriranja na listi

Kada numeriranje određujemo samo klikom na gumb Grafičke oznake (Bullets) ili Numeriranje (Numbering) , za numeraciju se koristi oblik grafičke oznake ili broja koji su zadnji korišteni.

Želimo li odabrati neki drugi oblik grafičke oznake ili broja kliknemo na strelicu gumba Grafičke oznake (Bullets) ili Numeriranje (Numbering) i odaberemo odgovarajući stil.

Slika 3.66. Odabir nove grafičke oznake i stila numeriranja

Prilagodba grafičkih oznaka i numeriranja

Želimo li odabrati grafičku ili numeričku oznaku koju nemamo ponuđenu, odabiremo iz padajućeg popisa naredbu Definiraj novu grafičku oznaku (Define New Bullet) /Defini-raj novi oblik broja (Define New Number Format).

Otvori se novi dijaloški okvir Definiranje nove grafičke oznake (Define New Bullet) /Definiranje novog oblika broja (Define New Number Format) u kojem biramo nove grafičke oznake ili nove oblike brojeva.

Ako biramo novu grafičku oznaku tada ona može biti simbol, slika ili font. Npr. klikom na gumb Simbol (Symbol) otvara se istoimeni dijaloški okvir u kojem izabiremo neki od simbola. Sve potvrdimo klikom na gumb U redu (OK). Izabrani znak primijeni se na označene stavke popisa u dokumentu.

Isti postupak primijenjujemo i prilikom određivanja novog oblika broja.


Kada sljedeći put kliknemo gumb Grafičke oznake (Bullets) ili Numeriranje (Numbe-ring) primijenit će se oznaka koju smo zadnju definirali.

Slika 3.67. Primjer definiranje nove grafičke oznake

3.3.2.10 Dodavanje obruba i sjenčanja na odlomak

Odlomke od posebne važnosti možemo dodatno naglasiti tako da ih obrubimo crtama različitog izgleda i debljine ili im obojimo ili osjenčamo podlogu. Na isti način možemo oblikovati riječ, dio teksta, tablicu ili čak cijelu stranicu.

Vrstu obruba i sjena biramo:• naredbom Obrubi i sjenčanje (Borders and Shading) u grupi naredbi Odlomak

(Paragraph), kartica Polazno (Home) ili• naredbom Obrubi stranice (Page Borders) na kartici Izgled stranice (Page

Layout).

III-51PRO-MIL

3Te

kst

Slika 3.68. Odabir naredbe Obrubi i sjenčanje i naredbe Obrubi stranice

Odabirom naredbe Obrubi i sjenčanje (Borders and Shading) ili Obrubi stranice (Page Borders) otvara se dijaloški okvir Obrubi i sjenčanje koji sadrži 3 kartice: Obrubi (Bor-ders), Obrub stranice (Page Border) i Sjenčanje (Shading).

Karticom Obrubi (Borders) određujemo način obruba, biramo vrstu (stil) obruba kao i boju izabranog stila obruba.

Slika 3.69. Odabir obruba odlomka

U polju Postavka (Setting) biramo način obruba (Okvir (Box) , okvir sa sjenom – Sjena (Shadow), trodimenzionalni okvir (3-D) ili prema želji – Prilagodi (Custom)).


U polju Stil (Style) biramo vrstu (stil) obruba kao što je puna crta, isprekidana crta, dvo-struka crta itd.

U polju Boja (Color) biramo boju izabranog stila obruba.

U polju Širina (Width) biramo širinu (debljinu) izabranog stila obruba.

U polju Primijeni na (Apply to) odabiremo primjenjuju li se postavke na odlomak ili označeni tekst.

Pomoću gumba Mogućnosti (Options) možemo precizno odrediti razmak između obru-ba i teksta odlomka.

Na kartici Obrub stranice (Page Border) možemo obrubiti čitavu stranicu na isti način kao i odlomak, jedino što u polju Efekt (Art:) imamo dodatnu mogućnost izabrati grafički oblik kojim će se obrubiti stranica.

Slika 3.70. Odabir obruba stranice pomoću efekata na kartici Obrub stranice

Na kartici Sjenčanje (Shading) određujemo pozadinu odlomka bojom ili uzorkom.

III-53PRO-MIL

3Te

kst

Slika 3.71. Odabir pozadine odlomka

U polju Ispuna (Fill) biramo boju pozadine odlomka tako da kliknemo na željenu boju ili na gumb Više boja (More Colors) gdje dalje biramo boju i njen intenzitet.

U dijelu Uzorci (Patterns) i polju Stil (Style) biramo intenzitet boje u postotcima i uzorke, a u polju Boja (Color) biramo boju izabranog intenziteta ili uzorka.

Vanjski obrub možemo postaviti i klikom na gumb Vanjski obrub (Outside Border) u grupi naredbi Odlomak (Paragraph). Pomoću strelice istog gumba postavljamo i pojedi-načne rubove odlomka ili teksta.

Slika 3.72. Odabir vanjskog obruba pomoću gumba na alatnoj traci


3.3.3 Stilovi

Stil je skup informacija o obliku znakova i odlomaka spremljenih pod određenim ime-nom.

To znači da pod jednim imenom imamo informacije o fontu, veličini, boji, stilu znakova, razmaku među odlomcima, proredu u odlomku i uvlakama. Svaki put kada se stil pod određenim imenom primijeni na odabrani tekst, tekst će imati izgled definiran stilom.

Word ima ugrađene stilove koje možemo primijeniti na tekst dokumenta.

Stil znakova primjenjuje se na označeni tekst u odlomku, a odnosi se na font, veličinu fonta, podebljanje, ukošenje, podvlačenje

Stil odlomkaodređuje karakteristike odlomka u smislu poravnanja teksta odlomka, uvlake, razmak ispred i iza odlomka i prored među redovima

Stil popisa koristi se kod izrade popisa i numeriranih listiStil tablice omogućava brzu primjenu gotovog oblikovanja na tablicu

3.3.3.1 Primjena postojećeg stila na označeni tekst

1. Označimo tekst na koji želimo primijeniti stil. 2. Na kartici Polazno (Home), grupa Stilovi (Styles) odaberemo željeni stil ili gumb

Više (More). Gumb Više (More) prikazat će nam popis ugrađenih stilova. Uz svaki naziv stila prikazan je njemu pridružen oblik teksta, što nam olakšava izbor.

Slika 3.73. Odabir stila iz galerije stilova

III-55PRO-MIL

3Te

kst

Klikom na pokretač dijaloškog okvira u grupi naredbi Stilovi (Styles) prikazat će se prozor Stilovi (Styles) iz kojeg također možemo odabirati stilove.

Slika 3.74. Odabir stila iz prozora stilova

3.3.3.2 Primjena postojećeg stila na jedan ili više odlomaka

Primjenom stila na odlomak određujemo karakteristike odlomka u smislu poravnanja teksta odlomka, uvlake, razmak ispred i iza odlomka i prored među redovima.

Kod primjene stila na odlomak ili više njih potrebno je prvo odlomak (odlomke) označiti, a nakon toga iz galerije ili prozora stilova odaberemo jedan od ponuđenih stilova. Naziv stila pokazuje nam oblikovanja koja će biti primjenjena na odabrani odlomak (odlomke).

Slika 3.75. Primjer primjene odabranog stila


Osim što možemo odabrati neki od postojećih stilova, možemo kreirati i svoj vlastiti.

Kreiranje vlastitog stila

Kada nam ne odgovara ni jedan od dostupnih stilova Worda, kreirat ćemo novi stil. To možemo učiniti na dva načina:

• oblikovanom odlomku dodijelimo naziv stila • kreiramo novi stil prema želji i dodijelimo mu ime.

Kreiranje stila na temelju oblikovanog odlomka

Kada oblikujemo tekst odlomka, postavimo pokazivač unutar tog odlomka ili ga označi-mo cijelog i u grupi naredbi Stilovi (Styles) kliknemo Više (More) te nakon toga odabere-mo naredbu Spremi odabir kao novi brzi stil (Save Selection as a New Quick Style).

Otvori se dijaloški okvir Stvaranje novog stila iz Oblikovanja (Create New Style from Formatting), u polje Naziv (Name) upišemo ime za stil označenog odlomka i kliknemo gumb Izmjena (Modify).

Slika 3.76. Stvaranje stila na temelju oblikovanog odlomka

Otvara se novi dijaloški okvir Stvaranje novog stila iz Oblikovanja (Create New Style from Formatting) u okviru kojeg je u polju Vrsta stila (Style type) već izabran “odlomak” i novi stil je temeljen na stilu Normal, što znači da će svaka promjena na stilu Normal ima-ti utjecaj na sve ostale stilove koji su temeljeni na njemu. U ovom polju možemo izabrati i neki drugi stil na temelju kojeg želimo napraviti novi (neki stil koji smo prije kreirali).

U dijelu Oblikovanje (Formatting) vidimo karakteristike označenog odlomka na temelju kojeg kreiramo stil.

III-57PRO-MIL

3Te

kst

Sve potvrdimo klikom na U redu (OK).

Slika 3.77. Stvaranje novog stila

Kreiranje novog stila

Drugi način kreiranja stila jest da otvorimo prozor Stilovi (klikom na pokretač dijaloškog okvira u grupi Stilovi) i odaberemo gumb Novi stil (New Style). Otvara se već prije spomenut dijaloški okvir Stvaranje novog stila iz Obliko-vanja (Create New Style from Formatting). U gornjem dijelu dijaloškog okvira odredimo naziv stila i izaberemo vrstu, odnosno biramo hoće li se stil odnositi na odlomak, znak, popis ili tablicu.

Slika 3.78. Kreiranje novog stila


U polju Oblikovanje (Fomatting) oblikujemo izgled stila odlomka koristeći gumbe smje-štene u dva retka. U prvom retku nalaze se gumbi za oblikovanje znakova, a u drugom za oblikovanje odlomka. Tako odredimo font i veličinu fonta za odlomak, podebljan ispis ili ispis kurzivom, podcrtavanje i boju fonta, poravnanje odlomka, prored, razmak među odlomcima i uvlake. U polju za pregled vidimo kako izgleda odlomak koji oblikujemo, a ispod polja vidimo i opis oblikovanja. Ukoliko želimo oblikovati odlomak pomoću dijaloških okvira, kliknemo na gumb Oblik (Format) i iz izbornika izaberemo što želimo urediti: font, odlomak, tabulatore, obrub, jezik, okvir ili numeriranje.

Sve potvrdimo klikom na U redu (OK).

Izmjena stila

Želimo li promijeniti izgled stila koji smo sami kreirali ili prilagoditi neki od postojećih stilova dostupnih u Wordu, označit ćemo taj stil desnom tipkom miša otvoriti izbornik i izabrati naredbu Izmjena (Modify).

Slika 3.79. Odabir promjene izgleda stila

Otvori se dijaloški okvir Izmjena stila (Modify Style) gdje se u polju Naziv (Name) nalazi ime stila koji želimo mijenjati, dok su sva ostala polja za definiranje stila ista kao i kod dijaloškog okvira kojim kreiramo novi stil. Napravimo promjene koje želimo (veličinu i vrstu fonta ili poravnanje odlomka) i kliknemo na U redu (OK).

3.3.3.3 Korištenje prenositelja oblikovanja

1. Odaberemo već oblikovani tekst.2. Odaberemo gumb Prenositelj oblikovanja (Format Painter) na karti-

ci Polazno (Home), grupa naredbi Međuspremnik (Clipboard). Pokazivač miša promijeni se u oblik četke .

3. Označimo tekst na koji želimo prenijeti oblikovanje (font, veličinu, isticanja, boju…) ranije označenog teksta.

III-59PRO-MIL

3Te

kst

3.4 Objekti

3.4.1 Kreiranje tablica

3.4.1.1 Kreiranje tablice za unos podataka

Tablice možemo kreirati alatima na kartici Umetanje (Insert) → Tablice (Tables) na nekoliko načina:

• pomoću gumba Tablica (Table) • naredbom Umetanje Tablice (Insert Table)• crtanjem tablice pomoću naredbe Nacrtaj tablicu (Draw Table) i miša• korištenjem gotovih predložaka tablica iz izbornika Brze tablice (Quick Tables)

Na koji god način umetali tablicu ona će se iscrtati na trenutnom mjestu točke unosa.

Kreiranje tablica pomoću gumba Tablica (Table)

Postavimo točku unosa na mjesto gdje želimo tablicu. Odaberemo gumb Tablica (Table)

.

U ponuđenoj tablici lijevom tipkom miša određujemo broj redaka i stupaca. Tablica se odmah pojavljuje na mjestu unosa.

Slika 3.80. Kreiranje tablica pomoću gumba Tablica (Table) na kartici Umetanje (Insert)


Kreiranje tablica naredbom Umetni tablicu (Insert Table)

Postavimo pokazivač na željeno mjesto u dokumentu te na kartici Umetanje (Insert) → Tablice (Tables)odaberemo Umetni tablicu (Insert Table).

Otvora se dijaloški okvir u kojem određujemo broj stupaca i redaka tablice.

Klikom na gumb U redu (OK), tablica se pojavi u dokumentu, na trenutnom mjestu po-kazivača. Automatski se otvara kartica Dizajn (Design) s alatima za tablice, pomoću kojih uređujemo ubačenu tablicu.

Slika 3.81. Umetanje tablice

Crtanje tablice pomoću naredbe Nacrtaj tablicu (Draw Table)

Želimo li kreirati složeniju tablicu, s različitom širinom stupaca i redaka, poslužit ćemo se mišem.

Postavimo pokazivač na željeno mjesto u dokumentu te na kartici Umetanje (Insert) → Tablice (Tables) odaberemo Nacrtaj tablicu (Draw Table). Pokazivač poprima oblik olovke.

Kako crtamo? Držeći lijevu tipku miša “razvučemo”pravokutnik određene veličine, a zatim unutar njega povlačimo crte i crtamo stupce i retke prema potrebi. Po završetku crtanja tablice unosimo tekst u ćelije.

Slika 3.82. Crtanje tablice pomoću miša

III-61PRO-MIL

3Te

kst

Crtanje tablica iz predložaka

Želimo li brzo kreirati tablicu oblikovanu prema određenom predlošku možemo koristi alat Brze tablice (Quick Tables) iz kartice Umetanje (Insert) → Tablice (Tables)

Slika 3.83. Brza izrada tablica prema predlošku

Automatski se otvara kartica Dizajn (Design) pomoću koje ubačenu tablicu možemo urediti.

3.4.1.2 Umetanje i uređivanje podataka u tablici

Za unos i uređivanje sadržaja tablice koriste se isti načini i iste naredbe kao i za unos i uređivanje teksta u dokumentu, s tom razlikom da se izabrana naredba ne primjenjuje na odlomak, već na označene ćelije.

Sadržaj u tablicu unosimo tako da kliknemo u željenu ćeliju te sadržaj jednostavno upišemo. Premjestimo se u sljedeću ćeliju tipkom tabulatora ili mišem i upišemo slijedeći podatak.

Naredbe za uređivanje sadržaja nalaze se na kartici Polazno (Home), a odaberemo li tekst unutar tablice na ekranu će se automatski pojaviti traka s alatima za uređivanje. Uneseni tekst uređujemo na isti način kao i svaki drugi tekst u dokumentu.


Slika 3.84. Oblikovanje teksta unutar tablice

Čim smo kreirali tablicu među alatima pojavljuju se Alati za tablice (Table Tools) s karti-cama Dizajn (Design) i Raspored (Layout). Pomoću njih oblikujemo tablicu.

3.4.1.3 Označavanje redaka, stupaca, ćelija i cijele tablice

Retke, stupce ili ćelije možemo označavati pomoću naredbi na kartici Raspored (Layout) ili pomoću miša.

Kartica Raspored (Layout) aktivna je dok je točka unosa unutar iscrtane tablice.

Iz skupine naredbi Tablica (Table) odabiremo naredbu Odaberi (Select). Možemo oda-brati ćeliju, stupac, redak ili cijelu tablicu.

Slika 3.85. Odabir cijele tablice, stupaca, redaka i ćelija pomoću naredbi na kartici Raspored (Layout)

Označavanje pomoću miša

Ukoliko želimo označiti više stupaca (više redaka ili više ćelija) u nizu, pri označavanju koristimo tipku Shift. Označimo jedan stupac, pritisnemo i držimo pritisnutu tipku Shift i označavamo redom ostale stupce. Kada smo sve označili, otpustimo tipku Shift. Isto vrijedi za retke ili za ćelije u nizu.

III-63PRO-MIL

3Te

kst

Želimo li označiti nevezane stupce, retke ili ćelije, koristimo tipku Ctrl. Označimo jedan stupac (redak ili ćeliju), pritisnemo i držimo pritisnutu tipku Ctrl i označavamo sve ostale stupce koje želimo. Tipku Ctrl nakon označavanja otpustimo.

Cijelu tablicu najbrže ćemo označiti klikom na držač tablice

Slika 3.86. Označavanje redaka, stupaca, ćelija i cijele tablice pomoću miša

3.4.1.4 Umetanje i brisanje redaka i stupaca

Umetanje redaka/stupaca

Tablicama možemo dodati nove retke, stupce i ćelije pomoću naredbi Reci i stupci (Rows & Columns) na kartici Raspored (Layout).

Za dodavanje redaka (Rows) u tablicu potrebno je označiti redak ili više njih iznad/ispod kojih želimo umetnuti nove. Umeće se toliko novih redaka, koliko smo ih prije izbora naredbe označili.

Slika 3.87. Umetanje redaka i stupaca, umetanje ćelija


Ukoliko izaberemo naredbu za umetanje, a da prethodno nismo označili niti jedan redak, umetnut će se novi redak iznad ili ispod onog u kojem se nalazio pokazivač.

Umetnuti retke možemo i naredbom iz objektnog izbornika Umetni (Insert), koji nakon odabira retka pozivamo desnom tipkom miša.

Na sličan način dodajemo u tablicu i stupce (Columns) slijeva ili zdesna od označenih.

Slika 3.88. Umetanje redaka i stupaca

Ćelije (Cells) umećemo naredbama Umetanje ćelija (Insert Cells) koje pozivamo priti-skom na strelicu uz naredbe Reci i stupci (Rows & Columns) ili iz objektnog izbornika.Biramo pomak ćelija desno ili dolje ili ubacivanje cijelog retka ili stupca.

Brisanje redaka/stupaca u tablici

Označimo redak/stupac/ćeliju koju želimo izbrisati (jedan ili više njih). Iz grupe naredbi Reci i stupci (Rows & Columns) na kartici Raspored (Layout) odabiremo Izbriši (Delete).Otvara se izbornik iz kojeg biramo što želimo obrisati. Možemo obrisati i cijelu tablicu.

Slika 3.89. Brisanje ćelija, redaka i stupaca u tablici pomoću izbornika

Isto možemo napraviti i pomoću naredbi iz objektnog izbornika (klikom desne tipke miša na odabranom retku, stupcu ili ćeliji).

III-65PRO-MIL

3Te

kst

Slika 3.90. Brisanje redaka i stupaca u tablici - Objektni izbornik

3.4.2 Oblikovanje tablica

3.4.2.1 Mijenjanje širine stupca i visine retka

Veličinu redaka i stupaca možemo promijeniti pomoću miša, naredbama grupe Veliči-na ćelije (Cell Size) na kartici Raspored (Layout) ili pomoću dijaloškog okvira Svojstva tablice (Table Properties).

Pomoću miša

Stupcima mijenjamo širinu tako da postavimo miš uz rub stupca kojem želimo promi-jeniti veličinu. Pokazivač miša mora promijeniti oblik u dvije okomite crte sa strelicama okrenutim ulijevo i udesno. Pritiskom lijeve tipke miša preko ruba stupca pojavi se oko-mita isprekidana crta. Rub stupca pomičemo u potrebnom smjeru, ovisno o tome želimo li stupac proširiti ili suziti. Čim postignemo odgovarajuću širinu, otpustimo tipku miša.

Na isti način mijenjamo visinu retka, samo što tada pokazivač miša postavimo uz gornji ili donji rub retka.

Veličinu cijele tablice možemo promijeniti postavljanjem pokazivača miša na držač za promjenu veličine tablice koji se nalazi u njenom desnom donjem dijelu. Lijevom tipkom miša tablicu “razvučemo” ili “skupimo” do željene veličine.


Slika 3.91. Promjena širine stupca i visine retka pomoću miša s

Pomoću dijaloškog okvira

Visinu retka i širinu stupca možemo odrediti postavljanjem pokazivača miša unutar tablice (ili odabirom neke ćelije/retka/stupca) te određivanjem Visine (High) i Širine (Width) na kartici Raspored (Layout) .

Mijenjamo li visinu redaka i širinu stupaca pomoću naredbe Svojstva tablice (Table Properties), prvo označimo redak/stupac te odaberemo spomenutu naredbu iz objek-tnog izbornika ili pritisnemo strelicu uz grupu naredbi Veličina ćelije (Cell Size) kartice Raspored (Layout). Otvara se istoimeni dijaloški okvir u kojem na kartici Redak (Row) određujemo visinu retka, a na kartici Stupac (Column) širinu stupca.

Ako smo prije otvaranja dijaloškog okvira označili više redaka ili cijelu tablicu, određena visina retka odnosit će se na sve izabrane retke.

Slika 3.92. Dijaloški okvir Svojstva tablice

III-67PRO-MIL

3Te

kst

Slika 3.93. Promjena širine stupca i visine retka pomoću naredbe Svojstva tablice

Želimo li da se širina stupaca i visina redaka prilagodi sadržaju tablice, odaberemo Sa-moprilagodi (AutoFit) → Samoprilagodi sadržaj (AutoFit to Contents) naredbu u grupi Veličina ćelije (Cell Size).

Širina stupaca će se automatski podesiti prema najdužem tekstu u svakom stupcu.

Ako želimo da svi stupci budu jednake širine, izaberemo naredbu Raspodijeli stupce (Distribute Columns) na istoj kartici Izgled (Layout).

Da bi svi redci tablice imali jednaku visinu, izaberemo naredbu Raspodijeli retke (Dis-tribute Rows).

Iste naredbe možemo naći i u Objektnom izborniku (pozivamo ga desnom tipkom miša na samoj tablici) u grupi Samoprilagodi (AutoFit).

Slika 3.94. Promjena širine stupca i visine retka pomoću naredbe Samoprilagodi


3.4.2.2 Mijenjanje postavki obruba ćelije: vrsta, boja, debljina crte

Na tablicu možemo primijeniti neki od gotovih stilova pripremljenih u Wordu, a koji se nalaza na kartici Dizajn (Design), skupini Stilovi tablice (Table Styles) ili napraviti vlastiti oblik tablice s alatima Obrubi (Borders) iz iste skupine i onim u skupini Crtanje obruba (Draw Borders).

Slika 3.95. Dijaloški okvir Obrubi i sjenčanje

Slika 3.96. Određivanje stila, boje i širine obruba

III-69PRO-MIL

3Te

kst

Pomoću alata iz grupe Crtanje obruba (Draw Borders) izabiremo odgovarajuću vrstu crte kojom želimo obrubiti ćeliju, njenu boju i debljinu. Označimo ćeliju ili više njih (re-dak, stupac) i pomoću gumba Obrubi (Borders) biramo način obrubljivanja.

Slika 3.97. Obrubljivanje ćelija pomoću gumba Obrubi

Obrub možemo crtati i olovkom na način da prvo izaberemo vrstu, boju i debljinu crte, a potom kliknemo na gumb Nacrtaj tablicu (Draw Table) kako bi pokazivač poprimio izgled olovke. Olovkom vučemo po obrubu koji želimo obojiti izabranom bojom. (Tako na primjer možemo posebno uokviriti određeni stupac.)

3.4.2.3 Dodavanje sjenčanja ćelijama

Pomoću gumba Sjenčanje (Shading) na kartici Dizajn (Design), skupini Stilovi tablice (Table Styles) bojimo pozadinu ćelije različitim bojama. Označimo ćeliju i odaberemo odgovarajuću boju. Isto možemo učiniti i pomoću naredbe Obrubi i sjenčanje (Borders and Shading) iz objektnog izbornika.


Slika 3.98. Dodavanje boje ispune ćelijama

3.4.3 Grafički objekti

Dokumentima vrlo često dodajemu slike, crteže i grafikone. Jednim imenom zovemo ih grafički objekti.

3.4.3.1 Umetanje objekata (slika, skica, crteža, grafikona) na odgovarajuću lokaciju u dokumentu

Za umetanje grafičkih objekata u dokument koristimo karticu Umetanje (Insert) te u njoj grupu narebi Ilustracije (Illustrations). Izaberemo što želimo umetnuti: sliku, gotov crteža, gotove oblike, SmartArt dijagram ili grafikon.

Umetnutu grafiku dodatno uređujemo pomoću kartice Oblik (Format) ili dijaloškog okvira.

Slika 3.99. Umetanje grafike u dokument

Umetanje slika (Picture)

Sliku ili crtež možemo umetnuti i iz neke datoteke koja se nalazi na disku. Da bismo je umetnuli, odaberemo alat Slika (Picture) iz grupe Ilustracije (Illustrations) kartice Umetanje (Insert). Otvori se dijaloški okvir Umetni sliku (Insert Picture), otvorimo

III-71PRO-MIL

3Te

kst

mapu u kojoj se nalazi slika, a zatim dva puta kliknemo na sliku ili je označimo i klikne-mo na gumb Umetni (Insert). Slika će biti umetnuta na mjesto gdje smo postavili pokazi-vač.

Slika 3.100. Umetanje slike iz datoteke

Umetanje isječka crteža (Clip Art)

Želimo li u dokument umetnuti gotov crtež, odabere-mo alat Isječak crteža (Clip Art) iz grupe Ilustraci-je (Illustrations).

Otvara se okno zadataka Isječak crteža (Clip Art) s poljima za pretraživanje . Microsoftov organiza-tor isječaka sadrži mnoštvo slika i gotovih crteža, fotografija, zvukova i filmova koji se mogu koristiti u svim Office programma. U polje Traži (Search for) upišemo ključnu riječ na temelju koje želimo pretra-žiti crteže (isječke) te kliknemo na gumb Idi (Go). U praznom polju se nakon pretraživanja prikažu rezultati.

Slika 3.101. Okno zadataka Isječak crteža (Clip Art)


Odaberemo sliku koja nam odgovara i umećemo je u dokument tako da kliknemo mišem na željenoj slici ili je jednostavno mišem odvučemo na željeno mjesto u dokumentu. Možemo koristiti i naredbe iz padajućeg izbornika uz samu sliku (crtež): Umetanje (In-sert) ili Kopiraj (Copy) te Zalijepi (Paste) u osnovnom prozoru dokumenta.

Slika 3.102. Umetanje Gotovog crteža u dokument

Više isječaka možemo potražiti pomoću naredbe (Find more at Office.com) na dnu okna Isječak crteža.

Slika 3.103. Isječci crteža na office.com

III-73PRO-MIL

3Te

kst

Umetanje likova (oblika)

Grafičke oblike uključujemo u dokument pomoću alata Oblici (Shapes) iz grupe Ilustracije (Illustrations).

Slika 3.104. Odabir Samooblika

Kliknemo na željeni oblik. Pokazivač poprima oblik +. Razvučemo oblik do željene veliči-ne.

Možemo nacrtati više različitih likova, premještati ih i rasporediti prema želji.

Slika 3.105. Crtanje oblika

Čim smo lik nacrtali otvara se kartica Oblik (Format). Pomoću nje možemo mijenjati svojstva nacrtanog oblika (kao i za ubačenu sliku).


Umetanje grafikona

Da bismo umetnuli grafikon odaberemo alat Grafikon (Chart) iz grupe Ilustracije (Illu-strations).

U prozoru dokumenta pojavi se ogledni primjerak grafikona s tablicom na temelju koja je taj grafikon kreiran. Tablica je slična tablici u Excelu i u nju možemo unositi vlastite podatke čime se automatski mijenja grafikon. Kada smo u tablicu unijeli sve svoje podat-ke, kliknemo mišem bilo gdje u dokumentu izvan grafikona. Grafikon će biti na mjestu pokazivača.

Otvara se i kartica s alatima za uređivanje grafikona.

Slika 3.106. Primjer umetanja grafikona

3.4.3.2 Označavanje objekata

Slike, crteže, grafikone i druge objekte u dokumentu uvijek označavamo na isti način i to tako da mišem kliknemo na njih. Oko objekta se pojave kvadratići za označavanje.

Slika 3.107. Primjer označavanja slike

III-75PRO-MIL

3Te

kst

3.4.3.3 Kopiranje i pomicanje objekata unutar dokumenta, između otvorenih dokumenata

Objekte kopiramo ili pomočemo iz jednog dokumenta u drugi na isti način kao što to radimo i s običnim tekstom. Koristimo naredbe Kopiraj (Copy), Izreži (Cut) i Zalijepi (Paste). Te naredbe možemo pozvati:

• s kartice Polazno (Home)• iz objektnog izbornika

Postupak je slijedeći:1. Označimo objekt koji želimo kopirati ili pomaknuti.2. Za kopiranje - Odaberemo naredbu Kopiraj (Copy) na kartici Polazno (Home)

ili iz objektnog izbornika. Označeni objekt kopiramo u Međuspremnik (Clipboard). Za pomicanje - Odaberemo naredbu Izreži (Cut) na kartici Polazno (Home) ili iz objektnog izbornika. Time označeni objekt premještamo u Međuspremnik (Clipboard).

3. Premjestimosepokazivačemudrugidokumentnamjestokamoželimoobjektkopirati/pomaknuti.

4. SkarticeiliizbornikaodaberemonaredbuZalijepi (Paste)čimeumetnemoobjektiz Međuspremnika (Clipboarda) u dokument.

Slika 3.108. Naredbe Izreži , Kopiraj i Zalijepi s kartice ili izbornika

Prilikom kopiranja i pomicanja možemo se koristiti i prečacima:

Izreži (Cut) → Ctrl + X

Kopiraj (Copy) → Ctrl + C

Zalijepi (Paste) → Ctrl + V

Kod naredbe Zalijepi možemo mijenjati i Mogućnosti lijepljenja.

Na iste načine objekt kopiramo ili pomičemo i unutar istog dokumenta s time da se u ovom slučaju možemo koristiti i mišem.

Objekt označimo. Možemo ga “odvuči” lijevom tipkom miša (tj. pomaknuti) na željeno mjesto. Ako pri tom povlačenju držimo tipku Ctrl objekt će se kopirati.


Prilikom kopiranja uz oznaku miša nalazi se znak + što znači da se objekt kopira, a ne premješta.

Slika 3.109. Primjer kopiranja Isječka crteža pomoću miša

Slika 3.110. Primjer pomicanja Isječka crteža pomoću miša

3.4.3.4 Promjena veličine, brisanje objekta

Veličinu grafičkog objekta možemo promijeniti:• pomoću miša• pomoću alata na kartici Oblik (Format) ispod Alata za slike (Picture Tools).

Pomoću miša

Objekt kojem želimo promijeniti veličinu moramo prvo označiti. Kada smo ga ozna-čili na rubovima se pojavi šest kvadratića. Postavimo se mišem na neki od njih. Kada miš poprimi oblik dvoglave strelice, pritisnemo lijevu tipku i vučemo miš prema van ili unutra ovisno o tome želimo li sliku povećati ili smanjiti. Nove konture slike ocrtavaju se isprekidanim crticama pravokutnika.

Slika 3.111. Promjena veličine Isječka crteža pomoću miša

III-77PRO-MIL

3Te

kst

Osim toga, ako na sliku primijenimo neku od mogućnosti Prelomi tekst (Text Wrap-ping) koja se nalazi u skupini Razmještaj (Arrange) kartice Oblik (Format). Odaberemo neki od Stila omatanja. Oko slike se pojave i kružići pomoću kojih također možemo rotirati sliku. Kada smo objekt oblikovali na ovaj način, možemo ga pomicati unutar dokumenta pomoću miša. Postavimo se mišem na objekt, držimo pritisnuti lijevu tipku miša i odvučemo označeni objekt kamo želimo.

Pomoću naredbe Oblikuj sliku (Format Picture)

Naredbu Oblikuj sliku (Format Picture) možemo pozvati iz objektnog izbornika. Veliči-nu objekta mijenjamo na kartici Veličina (Size) tako da upišemo odgovarajuće vrijedno-sti.

Slika 3.112. Naredba Oblikuj sliku iz objektnog izbornika

Slika 3.113. Dijaloški okvir Oblikuj sliku


Sve ove radnje možemo obaviti i za bilo koji drugi umetnuti objekt preko naredbe Obli-kuj objekt (Format Object).

Osim toga, unutar ovog dijaloškog okvira možemo mijenjati boje ispune i linija unutar označenog objekta, mijenjati izgled te objekt obrezati.

Objekt brišemo tako da ga označimo te pritisnemo tipku Delete ili Backspace ili pak odaberemo naredbu Izreži (Cut).

III-79PRO-MIL

3Te

kst

3.5. Cirkularna pisma (Mail Merge)

Cirkularno (skupno) pismo omogućuje umetanje promjenjivih podataka u unaprijed oblikovano polje dokumenta. Promjenjive podatke spremamo u zasebnu datoteku (izvor podataka), a oblik polja i stalne podatke u glavni dokument (datoteku). Cirkularno pismo spojit će preko spojnih polja te dvije datoteke u jednu. Pomoću čarobnjaka za skupno pismo lako je napravite obrasce pisama, adresne naljepnice, omotnice, imenike i sl.

Slika 3.114. Spajanje izvornih podataka i glavnog dokumenta

3.5.1 Priprema

3.5.1.1 Otvaranje, pripremanje dokumenta kao glavnog dokumenta za cirkularno pismo

Iz izbornika Datoteka (File) biramo Novo (New) te stvaramo Prazni dokument (Blank Document) ili neki od već ponuđenih predložaka.

Na kartici Skupna pisma (Mailings) iz izborniku Pokreni cirkularna pisma (Start Mail Marge) odaberemo Postepeni čarobnjak za cirkularna pisma (Step By StepMail Merge Wizard).

Slika 3.115. Pozivanje čarobnjaka za skupna pisma


Otvara se okno Cirkularna pisma (Mail Merge).

Slika 3.116. Okno Cirkularna pisma (odabir vrste dokumenta – pismo)

Odaberemo vrstu dokumenta (npr. pismo). Za nastavak odaberemo vezu na sljedeći korak Čarobnjaka Sljedeće: Polazni dokument (Next: Starting document)

Slika 3.117. Sljedeći korak: Polazni dokument

Odabiremo polazni (glavni) dokument u polju Odaberite polazni dokument (Select starting document) . Većinom će to biti tekući dokument (current document).

Slika 3.118. Odabir polaznog dokumenta

III-81PRO-MIL

3Te

kst

Kliknemo na Sljedeće (Next) ili ako mislimo da smo nešto pogriješili, odaberemo Pret-hodno (Previous) i vratimo se jedan korak unatrag.

Slika 3.119. Dno okna Cirkularna pisma (odabir slijedećeg ili prethodnog koraka u kreiranju supnog pisma pomoću čarobnjaka)

Želimo li umjesto pisma napraviti naljepnice u oknu zadataka Cirkularno pismo kao vrstu dokumenta odabrat ćemo Naljepnice (Labels).

Slika 3.120. Okno Cirkularnopismo (odabir naljepnica)

Za nastavak odaberemo vezu na sljedeći korak čarobnjaka Sljedeće: Polazni dokument (Next: Starting document).

U polju Odaberite polazni dokument (Select starting document) kod naljepnica ćemo odabrat Promijeni izgled dokumenta (Change document layout).

Slika 3.121. Promjena izgleda dokumenta


Kliknemo na Mogućnosti naljepnice (Label options) te se otvara dijaloški okvir:

Slika 3.122. Dijaloški okvir Mogućnosti naljepnica

Određujemo Podatke o pisaču (Printer information).

U polju Podaci o naljepnici (Label information) biramo Oznaku naljepnice (Label pro-ducts) Kod nas je to najčešće Avery A4 i A5 veličine (Avery A4 u A5 sizes).

Treba još odabrati i Broj proizvoda (Product number).

Za izlazak iz okvira biramo U redu (OK). Na zaslonu se pojavljuje dokument oblikovan u naljepnice:

Slika 3.123. Primjer prikaza naljepnica u dokumentu1

1 Ne vidite li u svom dokumentu rešetku naljepnica, morate uključiti opciju Prikažij crte rešetke (View Gridlines) u skupini Tablica (Table) kartice Raspored (Layout) među Alatima za tablice (Table Tools).

III-83PRO-MIL

3Te

kst

Kliknemo na Sljedeće (Next) ili ako mislimo da smo nešto pogriješili, odaberemo Pret-hodno (Previous) i vratimo se jedan korak unatrag. Slijedeći korak je odabir primatelja.

Pri kreiranju pisma ili naljepnica možemo zaobići čarobnjaka te iz izbornika Pokreni cir-kularna pisma (Start Mail Merge) odmah odabrati pisma, natpise (naljepnice) ili drugo.

3.5.1.2 Odabir adresara, drugih podatkovnih datoteka za korištenje u cirkularnom pismu

Sljedeće okno omogućuje nam Odabir primatelja (Select recipients).

Slika 3.124. Odabir primatelja

Ako odaberemo Koristite postojeći popis (Use an existing list) možemo oda-brati i Pregledaj (Browse) što otvara dijaloški okvir Odabir izvora podataka (Select Data Source), a isti okvir pozvat će i odabir Slje-deće: Napišite pismo (Next: Write your letter). Ponovno se možemo vratiti korak natrag odabirom Prethodno (Previous).

Kod naljepnica je slijedeći korak Sljedeće: Sredite naljepnice (Next: Arrange your labels).

Slika 3.125. Odabir izvora podataka


Odaberemo neku datoteku s podacima (može biti smještena u bilo gdje na računalu ili vanjskom nositelju podataka). U našem primjeru iz popisa u mapi Biblioteke (Libraries)/Dokumenti (Documents)/Svi izvori podataka izabrati ćemo Izvor podataka 1.

Pritiskom na gumb Otvori (Open) otvara se sljedeći dijaloški okvir:

Slika 3.126. Primatelji cirkularnih pisma

U dijaloškom okviru Primatelj skupnog pisma (Mail Merge Recipients) možemo kvači-com u potvrdnim okvirima označiti primatelje iz popisa koje želimo uključiti u skupno pismo. Želimo li koristiti sve osobe u popisu kao primatelje, stavimo potvrdu (kvačicu) u okviru u zaglavlju u koloni između Izvora podataka (Data Source) i Prezimena.Uklanja-njem te kvačice, odznačit ćemo sve primatelje s popisa.

Primatelje možemo sortirati po bilo kojem stupcu uzlazno ili silazno ako odaberemo Sortiranje (Sort), možemo izdvojiti samo neke (filtrirati ih) odabirom Filtar (Filter) ili pronaći određenog primatelja odabirom Traženje primatelja (Find Recipient).

Odabirom datototeke u polju Izvor podataka (Data Source) i pritiskom na gumb Urđiva-nje (Edit) možemo ažurirati (uređivati) podatke o primateljima.

Ako smo zadovoljni svojim podacima kliknemo na gumb U redu (OK). On zatvara dijaloški okvir. Pritiskom na Sljedeće: Napišite pismo (Next: Write your letter) otvara se sljedeće okno.

Stvaranje popisa primatelja cirkularnog pisma

Izvorišne podatke za cirkularno pismo najlakše je upisati preko tablice unutar dokumen-ta.

III-85PRO-MIL

3Te

kst

Odaberemo alat Tablica (Table) na kartici Umetni (Insert) sa željenim brojem stupaca (ovisno o količini podataka).

Unesemo podatke u tablicu.

Npr.

Slika 3.127. Primjer tablice (adresara)

Postavimo pokazivač unutar tablice te na kartici Raspored (Layout) unutar Alata za tablice (Table Tools), skupini Podaci (Data) odaberemo Pretvori u tekst (Convert to Text ).

Slika 3.128. Pretvaranje tablice u tekst

Slika 3.129. Određivanje razdjeljnika

U dijaloškom okviru Pretvaranje tablice u tekst (Convert Table To Text) odaberemo tabulator za razdvajanje teksta po stupcima te kliknemo na U redu (OK).DatotekuuovomoblikutrebamospremitikaoObičnitekst(Plain Text). (UizbornikuDatoteka (File) odabiremo Spremi kao (Save As)).


Slika 3.130. Spremanje izvora podataka (datoteke) kao obični tekst

Pritiskom na Spremi (Save) javlja se dijaloški okvir Pretvorba datoteke (File Conversion). Kliknemo na gumb U redu (OK).

Slika 3.131. Pretvorba datoteke

III-87PRO-MIL

3Te

kst

3.5.1.3 Umetanje polja u glavni dokument (pismo, adresne naljepnice)

Slika 3.132. Okno Cirkularna pisma - kartica Napišite pismo

Ako do sada nismo, sada možemo u naš dokument upisati tekst pisma.

Sad postavimo pokazivač na mjesto u pismu gdje želimo postaviti adresni blok i odabere-mo Adresni blok (Address block) iz okna Cirkularna pisma. Otvara se dijaloški okvir Umetanje adresnog bloka (Insert Adress Block).

Slika 3.133. Umetanje adresnog bloka

Pritisnemo li Dodatne stavke (More Items), javlja se dijaloški okvir Umetanje spojnog polja (Insert Merge Field).


Slika 3.134. Dodatne stavke

Slika 3.135. Dijaloški okvir Umetanje spojnog polja

U popisu su polja iz naše izvorišne baze podataka. Odaberemo pojedinačno polja u željenom redoslijedu i za svako posebno kliknemo na gumb Umetni (Insert). Povratkom u glavni dokument između polja možemo upisati i razmake, dodati znak za novi odjeljak, ali i upisati i neke druge riječi i znakove.

Npr. Rezultat upisa i odabira može biti ovakav:

Slika 3.136. Primjer spojnih polja u glavnom dokumentukod pisma

III-89PRO-MIL

3Te

kst

U oknu Cirkularna pisma (Mail Merge) odaberemo Sljedeće: Pregledajte pisma (Previ-ew your letters).

Na zaslonu se u dokumentu pojavljuju stvarna imena iz izvora podataka:

Kod naljepnica na ekranu će se nakon ubacivanja spojnih polja pojaviti

:

Želimo li izgled prenijeti na sve naljepnice u oknu zadataka treba kliknuti na gumb Ažu-riraj sve naljepnice (Update all labels).

Slika 3.139. Repliciraj naljepnice

Dobit ćemo sljedeći rezultat:

Slika 3.140. Pregled naljepnica sa spojnim poljima

Slika 3.137 . Primjer prikaza stvarnih podataka iz izvora

Slika 3.138. Primjer spojnih polja naljepnice


Okno Cirkularna pisma mije-nja izgled: u Pretpregledajte pisma ili Pretpregledajte naljepnice.

Želimo li vidjeti sljedećeg primatelja, kliknemo na gumb

, a želimo li prethodnog, odaberemo gumb .

Odaberemo Sljedeće (Next): Dovršenje spajanja (Complete the merge).

Dobit ćemo okno Dovršite spajanje (Complete the merge):

3.5.2 Završetak

3.5.2.1 Spajanje adresara s pismom, naljepnicom kao novi dokument ili ispis

U oknu Cirkularna pisma odaberemo

Pojavljuje se dijaloški okvir Spajanje u novi dokument (Merge to New Document).

Slika 3.143. Odabir slogova koje spajamo u novi dokument

Slika 3.141. Pregled pisma Slika 3.142. Dovršenje spajanja

III-91PRO-MIL

3Te

kst

Odaberemo li Sve (All), kreira se novi “veliki” dokument s pismima za svakog primatelja i s njegovom adresom, svaki na zasebnoj stranici.

Taj dokument možemo spremiti (npr. pod imenom Sva_moja_pisma).

Naravno možemo odabrati i smo trenutni ili samo neki od slogova.

Isti postupak proveli bi i kod naljepnica (omotnica i slično). U svakoj se naredbi umjesto pisma navodi naljepnica.

Slika 3.144. Pregled naljepnica sa stvarni podacima

Na samom kraju zatvaramo sve otvorene dokumente.

3.5.2.2 Ispis spojnih dokumenata: pisma, naljepnice

Želimo li ispisati pisma (naljepnice) s našim podacima, u oknu Cirkularna pisma pritis-nemo .

Kod ispisa biramo želimo li ispisati pisma sa svim primateljima iz popisa, pismo sa samo trenutno odabranim slogom (adresom) ili odaberemo određene slogove (adrese).

Po odabiru javlja se dijaloški okvir za ispis.

Na samom kraju zatvaramo sve otvorene dokumente.


3.6 Priprema za ispis

3.6.1 Postavke

3.6.1.1 Promjena orijentacije dokumenta: portret ili okomito, pejzaž ili vodoravno. Promjena veličine papira.

Na kartici Izgled stranice (Page Layout) u skupini Postavljanje stranice (Page Setup) možemo odabrati Usmjerenje (Orientation) papira. Biramo hoće li stranica biti postavl-jena uspravno - Okomito (Portrait) ili položeno - Vodoravno (Landscape). Isto možemo napraviti i iz dijaloški okvir Postavljanje stranice (Page Setup). U polju Usmjerenje (Orientation) na prvoj kartici Margine (Margins) određujemo orijentaciju dokumenta kod ispisa.

Slika 3.145. Određivanje usmjerenja papira

Okomito = Portret

Vodoravno = Pejzaž

Slika 3.146. Određivanje orijentacije papira pomoću dijaloškog okvira

III-93PRO-MIL

3Te

kst

Na istoj kartici Izgled stranice (Page Setup) određujemo i veličinu papira pomoću alata Veličina (Size). Odaberemo veličinu iz popisa ili odaberemo Više veličina papira (More Paper Size ). Otvara se dijaloški okvir Postavljanje stranice (Page Setup).Na kartici Pa-pir (Paper) uz Prilagođena veličina (Custom) odaberemo željenu širinu i visinu stranice u centimetrima.

Slika 3.147. Odabir veličine papira (standardna ili prilagođena veličina)

3.6.1.2 Promjena margina u cijelom dokumentu: gore, dolje, lijevo, desno

Margina je prazan prostor između ruba stranice i teksta, a prostor unutar margina naziva se ispisno područje. Margine stranice možemo odrediti pomoću:

• ravnala i miša • alata Margine (Margins) na kartici Izgled stranice (Page Layout)• dijaloškog okvira Postavljanje stranice (Page Setup).


Određivanje margina pomoću ravnala i miša

Slika 3.148. Određivanje margine pomoću miša i ravnala

Kada postavimo pokazivač miša uz lijevi rub ravnala, on promijeni oblik u dvoglavu stre-licu i pojavi se zaslonski opis “Lijeva margina” (Left margine).

Slika 3.149. Određivanje lijeve margine pomoću miša i ravnala

Da bismo promijenili lijevu marginu, pritisnemo lijevu tipku miša i povučemo marginu u željenom smjeru. Kada vučemo miš, isprekidana crta nam pokazuje novi položaj margine.

Na isti način mijenjamo desnu, gornju (marginu na vrhu) i donju marginu stranice.

Određivanje margina pomoću alata na kartici Izgled stranice ili dijaloškog okvira

Margine možemo odrediti pomoću alata Margine (Margins) na kartici Izgled stranice (Page Layout). Možemo odabrati jedan od pet standardnih postavki margina. Želimo li sami postavljati svoje margine jer nam ne odgovara ni jedna od standardnih postavki odaberemo Prilagođene margine (Custom Margins) čime se otvara dijaloški okvir Po-stavljanje stranice (Page Setup).

Slika 3.150. Određivanje margina; dijaloški okvir Postavljanje stranice

III-95PRO-MIL

3Te

kst

Na kartici Margine (Margins) određujemo margine stranica u centimetrima tako da u odgovarajuća polja upišemo željene vrijednosti.

Ako će se dokument uvezati, možemo ostaviti dodatni prostor za uvez, upisujući vrijed-nost u polje Uvezna marina: (Gutter), a isto tako u polju s desne strane odredimo njen položaj.

Ako dokument koji kreiramo ima više stanica, u polju Stranice (Pages) - Više strani-ca (Multiple Pages) biramo dodatne opcije. Ovdje biramo želimo li “Zrcalne margine” (Mirror margins) kada su margine dviju susjednih stranica preslikane i izgledaju kao u ogledalu (npr. jednake nutarnje margine kod knjiga), a ako radimo knjižni prijelom, iza-brat ćemo opciju “Presavijena knjiga” (Book fold).

Na kraju, možemo izabrati da na jedan list papira ispišemo dva upola manja formata stranice.

U polju Pretpregled (Preview) vidimo izgled stranice s odabranim postavkama, a u Pri-mijeni na (Apply to) biramo odnose li se promjene na Cijeli dokument (Whole Docu-ment) ili Od ove točke naprijed (This point forward).

Za potvrdu postavki margina pritisnemo U redu (OK).

3.6.1.3 Prepoznavanje dobre prakse u dodavanju stranica: primjena prijeloma stranice umjesto korištenja praznih odlomaka

Želimo li u dokumentu pri pisanju priječi na novu stranicu ili dodati novu stranicu treba koristiti naredbe za umetanje nove stranice tj. prijeloma stranice.

Svakako je neprimjereno višestruko koristiti tipku Enter (dodavanje noog praznog od-lomka).

Slika 3.151. Umetanje prijeloma stranice


3.6.1.4 Umetanje i micanje prijeloma stranice u dokumentu

Novu stranicu u dokumentu dodajemo preko kartice Umetanje (Insert) → Prijelom stranice(Page Break).

Slika 3.152. Umetanje prijeloma stranice

Prijelaz na novu stranicu se ostvaruje na mjestu pokazivača.

Isto možemo napraviti i pomoću miša i tastature.

Postavimo točku unosa na mjesto gdje želimo prekinuti stranicu i započeti upis sadržaja nove stranice.

Pritisnemo kombinaciju tipki Ctrl+Enter.

U prikazu dokumenta s uključenim nevidljivim znakovima, prekid stranice će se prikaza-ti kao

Slika 3.153. Skrivena oznaka prijeloma stranice u običnom prikazu u hrvatskoj i engleskoj inačici

U prikazu dokumenta Raspored za ispis (Print Layout View) rezultat je vidljiv kao:

Slika 3.154. Izgled prijeloma stranice u ispisnom prikazu

Želimo li obrisati znak za prekid stranice postavimo pokazivač ispred točkica uz i pritisnemo tipku Backspace.

Pazite! Da bi vidjeli Prijelom stranice mora biti uključen prikaz nevidljivih znakova (Po-kaži sve (Show/Hide)).

ili

III-97PRO-MIL

3Te

kst

Slika 3.155. Pokaži sve

3.6.1.5 Umetanje i uređivanje teksta u zaglavljima i podnožjima

Zaglavlje i podnožje je prazan prostor na vrhu stranice (zaglavlje) te dnu stranice (pod-nožje) u koji možemo umetnuti tekst, grafiku, logo tvrtke, broj stranice, datum i vrijeme, a ispisuje se zajedno s dokumentom.

Zaglavlje i podnožje vidljivi su na zaslonu kod prikaza dokumenta u obliku: Raspored za ispis (Print Layout View) i kod Pretpregleda ispisa (Print Prview). Stoga se kod uključiva-nja zaglavlja i podnožja izgled dokumenta automatski prebaci u Raspored za ispis (Print Layout View).

Zaglavlje i podnožje u dokument uključujemo preko kartice Umetanje (Insert) i grupe naredbi Zaglavlje i podnožje (Header & Footer). Odabirom naredbi Zaglavlje (Header) ili Podnožje (Footer) prikažu se već unaprijed definirana zaglavlja i podnožja. Odabere-mo željeni oblik te unosimo tekst.

Na vrhu i dnu stranice pojavljuju se okvir zaglavlja (Zaglavlje (Header)) i podnožja (Podnožje (Footer)), a u prozoru programa alatna traka Alati za zaglavlja i podnožja (Header & Footer Tools).

Slika 3.156. Alatna traka Alati za zaglavlja i podnožja

Dok radimo sa zaglavljem i podnožjem, ostatak dokumenta nije dostupan (svjetlije je boje).


Slika 3.157. Okvir zaglavlja i podnožja stranice

U okvir zaglavlja ili podnožja unosimo željeni tekst, npr. naziv poduzeća, adresu, brojeve telefona i ostale podatke koje želimo prikazati, a možemo umetnuti simbole i posebne znakove, grafiku kao što je logotip tvrtke, gotov crtež, vlastite slike ili nacrtan grafički objekt.

Prijelaz između zaglavlja i podnožja omogućuje nam gumb na alatnoj traci.

Slika 3.158. Prijelaz između zaglavlja i podnožja pomoću gumba

Tekst i slike unosimo i uređujemo na identičan način kao i u tekstu dokumenta – preko alatnih traka ili izbornika. Tako tekstu mijenjamo font, veličinu, boju, stil fonta, određu-jemo razmak među znakovima i razmak među redcima, poravnanje itd.

Gumbe na alatnoj traci Alati za zaglavlja i podnožja (Header & Footer Tools) koristimo za umetanje gotova teksta, broja stranice, datuma i vremena te posebnih karakteristika zaglavlja i podnožja.

Slika 3.159. Značenje gumbi na alatnoj traci Alati za zaglavlja i podnožja

III-99PRO-MIL

3Te

kst

Kada završimo s kreiranjem zaglavlja i podnožja, isključimo njihov prikaz tako da klikne-mo na gumb Zatvori zaglavlje i podnožje (Close) na alatnoj traci ili dva puta kliknemo na površinu dokumenta.

Želimo li bilo što promijeniti u zaglavlju ili podnožju, prikažemo zaglavlje i podnožje na zaslonu i promijenimo ono što je potrebno (promijenimo tekst ili umetnemo novi logotip). Ako dokument na svim stanicama ima isto zaglavlje, tada ga promijenimo na bilo kojoj stranici i zatvorimo. Ako su različita zaglavlja za parne i neparne stranice, tada se pomoću gumbi Prethodno (Previous Section) i Sljedeće (Next Section) pomaknemo na odgovarajuće zaglavlje i preuredimo ga.

3.6.1.6 Umetanje polja u zaglavlje i podnožje: datuma, informacija o broju stranica, ime datoteke

Polja predstavljaju rezervirana mjesta za podatke koji se u dokumentu mijenjaju. Tako npr. polja koristimo kod generiranja sadržaja dokumenta, kada želimo umetnuti trenutni datum i vrijeme i slično. Polja možemo u dokument uključiti sami, ali i Word sam može automatski umetnuti polje.

Polja umećemo preko kartice Umetanje (Insert) te alata Brzi dijelovi (Quick Part) iz kojeg biramo Polje (Field).

Slika 3.160. Umetanje polja u zaglavlje i podnožje stranice

Prednost korištenja polja jest ta što kod polja Word automatski ažurira podatke u polju (npr. vrijednost u datumskom polju mijenja se ovisno o datumu kad ispisujemo doku-ment.)


Umetanje datuma

Postavimo pokazivač na mjesto u dokumentu gdje želimo umetnuti datum.

Preko kartice Umetanje (Insert), u skupini naredbi Tekst (Text) biramo Datum i vrijeme (Date and Time).

Slika 3.161. Dijaloški okvir Datum i vrijeme

Među dostupnim oblicima odaberemo željeni oblik, postavimo kvačicu uz polje Auto-matski ažuriraj (Update automatically) i kliknemo na gumb U redu (OK).

Ako ne želimo automatsko ažuriranje datuma, polje Automatski ažuriraj (Update auto-matically) odznačimo.

Drugi način prikaza datuma i vremena u zaglavlju ili podnožju je preko Alata za zaglav-lja i podnožja (Header & Footer Tools).

Umetnemo zaglavlje ili podnožje na prethodno opisani način te odaberemo gumb Da-tum i vrijeme (Date and Time) iz skupine Umetanje (Insert) kartice Dizajn (Design).

Slika 3.162. Umetanje datuma i vremena

III-101PRO-MIL

3Te

kst

Umetanje broja stranice u zaglavlje ili podnožje

Preko kartice Umetanje (Insert), u skupini naredbi Zaglavlje i podnožje (Header & Foo-ter) biramo Broj stranice (Page Number).

Biramo mjesto gdje želimo ubaciti broj stranice.

Slika 3.163. Umetanje broja stranice pomoću gumba na alatnoj traci

Umetanje imena datoteke u zaglavlje ili podnožje

Imena datoteka umećemo preko kartice Umetanje (Insert) te alata Brzi dijelovi (Quick Parts ) iz kojeg biramo Polje (Field). U popisu odaberemo FileName.

Slika 3.164. Umetanje imena datoteke


3.6.1.7 Umetanje automatskog numeriranja stranica u dokumentu

Word ima mogućnost praktičnog automatskog numeriranja stranica. Numeriranje stra-nica možemo napraviti u bilo kojem trenutku stvaranja dokumenta: odmah na početku, kada prijeđemo na drugu stranicu ili kada je dokument već završen.

Preko kartice Umetanje (Insert), u skupini naredbi Zaglavlje i podnožje ((Header & Footer) biramo Broj stranice (Page Number).

Biramo mjesto gdje želimo ubaciti broj stranice.

Slika 3.165. Oblik broja stranice

Pomoću gumba Oblikuje brojeve stranica (Format Page Numbers) biramo oblik brojeva (npr. numeriranje stranica rimskim brojevima ili abecedom), određujemo želimo li uklju-čiti broj poglavlja i hoće li se stranice numerirati od određenog broja koji sami odredimo ili će se nastaviti brojevi iz prethodne sekcije.

Ne želimo li broj na prvoj stranici dokumenta, postavimo kvačicu uz Različita prva stra-nica (Different First Page ) na kartici Mogućnosti (Options) . Ako prva stranica sadrži samo ime autora i naslov dokumenta ili je pišemo na memorandumu, uključit ćemo ovu opciju.

Slika 3.166. Oblikovanje različitog zaglavlja prve stranice

III-103PRO-MIL

3Te

kst

3.6.2 Provjere i ispis

Kada kreiramo neki dokument, potrebno je voditi brigu o njegovom izgledu. Šaljemo li nekome npr. ponudu, svatko će prije pogledati onu koja je bolje oblikovana, gdje su primijenjene mogućnosti koje nudi Word, nego neku drugu u kojoj je tekst uređen bez primjene ikakvog oblikovanja. Osim oblika teksta moramo voditi računa i o hrvatskom pravopisu i gramatici. U hrvatskom jeziku uz poštivanje ostalih pravopisnih normi poteš-koće može uzrokovati razlikovanje glasova č i ć te skupina ije i je. Bez obzira koliko vodili brigu o pravilnom pisanju riječi, ponekad nam se potkrade greška. Da bi pogreške bile što rjeđe, u Wordu možemo koristiti alat Samoispravak (AutoCorrect) te Pravopis i grama-tika (Spelling and Grammar).

3.6.2.1 Provjera pravopisa i gramatike i izmjene: korekcija krivo napisanih riječi, brisanje riječi koje se ponavljaju

Provjeru pravopisa i gramatike omogućuje alat Pravopis i gramatika (Spelling and Gra-mmar). Provjeru pravopisa i gramatike možemo raditi tijekom pisanja teksta ili na kraju, kad je dokument već gotov.

Provjera pravopisa i gramatike tijekom pisanja teksta

Da bi alat za provjeru pravopisa i gramatike provjeravao tekst tijekom pisanja, potrebno je to odrediti naredbom Mogućnosti (Options) iz izbornika Datoteka (File). Klikom na gumb, otvori se dijaloški okvir Mogućnosti programa Word (Word Options). Na kartici Jezična provjera (Proofing) označimo opciju Provjeravaj pravopis prilikom upisivanja (Check spelling as you type) i Provjeri gramatiku s pravopisom (Check grammar with spelling). Uz opcije se pojavljuje potvrdna kvačica. Dijaloški okvir napuštamo sa U redu (OK).

Slika 3.167. Kartica Jezična provjera


Po zadanom Word obavlja provjeru pravopisa tijekom pisa-nja teksta na način da uspoređuje napisanu riječ s riječima u rječniku. Ukoliko napisana riječ ne postoji u rječniku, podcrta je crvenom valovitom crtom.

Alat za provjeru gramatike provjerava gramatiku i moguće pogreške obilježava zelenom valovitom crtom.

Neispravno napisanu riječ možemo odmah ispraviti ili kliknuti na nju desnom tipkom miša i iz objektnog izbor-nika izabrati prijedlog pravilno napisane riječi koju ponudi program.

Slika 3.168. Primjer provjere pravopisa

Provjera pravopisa i gramatike nakon pisanja teksta

Kada je tekst napisan, a želimo provjeriti pravopis i gramatiku, možemo to učiniti na dva načina:

• kliknemo na gumb Pravopis i gramatika (Spelling & Grammar) na kartici Pre-gled (Review)

• pritisnemo funkcijsku tipku F7.

Pronađe li program grešku u pravopisu, pojavi se dijaloški okvir Pravopis i gramatika (Spelling & Grammar) u kojem crvenim slovima piše neispravno napisana riječ, a mi bira-mo jednu od ponuđenih akcija:

Zanemari jednom (Ignore Once) ostavlja riječ onako kako je napisana

Zanemari sve (Ignore All) ne mijenja riječ u daljnjem tekst

Dodaj u rječnik (Add to Dictionary) dodaje riječ u ugrađeni rječnik

Promijeni (Change) zamjenjuje riječ predloženom riječju

Promijeni sve (Change All) zamjenjuje riječ predloženom riječju u daljnjem tekstu

Samoispravak (AutoCorrect) omogućuje samoispravak

III-105PRO-MIL

3Te

kst

Mogućnosti (Options...) omogućuje promjenu opcija u provjeri pravopisa

Poništi (Undo) poništava prethodni ispravak

Odustani (Cancel) zatvara provjeru pravopisa i gramatike

Prijedlozi (Suggestions) ponudi riječi kojima možemo označenu riječ zamijeniti

Jezik rječnika (Dictionary language) dopušta odabir jezika po kojem se provjerava pravopis

Delete (Briši) briše višestruko ponavljane riječi

Slika 3.169. Primjer provjere pravopisa i gramatike

Pogrešno napisanu riječ možemo ispraviti i direktno u dokumentu (kliknemo u do-kument i ispravimo riječ), a nakon ispravka kliknemo na gumb Nastavi (Resume) u dijaloškom okviru Pravopis i gramatika (Spelling & Grammar) kako bismo nastavili s provjerom pravopisa ostatka dokumenta. Na kraju nas program upozori da je provjera pravopisa i gramatike dovršena.

U hrvatskoj inačici programa Word obavlja provjeru na hrvatskom jeziku, a ako želimo provjeru pravopisa i gramatike u nekom drugom jeziku, tada to postavljamo na kartici Pregled (Review) , grupi Jezik (Proofing) pomoću Postavi jezik za jezičnu provjeru (Set Language).


3.6.2.2 Dodavanje riječi u rječnik

Ukoliko je prilikom provjere pravopisa i gramatike neka riječ označena kao nepoznata, tj. ne postoji u rječniku Worda, mi je možemo dodati u ugrađeni rječnik tako da kliknemo na gumb Dodaj u rječnik (Add to Dictionary) u okviru Pravopis i gramatika (Spelling &Grammar) (Moramo biti sigurni da je riječ ispravno napisana!) Kod sljedeće provjere pravopisa i gramatike program je više neće označiti kao nepoznatu.

3.6.2.3 Pregled dokumenta prije ispisa

U Wordu uvijek možemo vidjeti kako će dokument izgledati na papiru prije nego što ga ispišemo. Odaberemo li naredbu Ispis (Print) iz izbornika Datoteka (File) automatski se s desne strane prozora pojavljuje izgled dokumenta na papiru.

Ovu radnju nije moguće izvesti ukoliko na računalu nije instaliran ni jedan pisač.

Klizač za zumiranje u desnom donjem dijelu prozora

omogućuje nam povećanje ili smanjenje prikaza dokumenta radi lakše čitljivosti.

Određujemo u kojem postotku od stvarne veličine stranice želimo stranicu vidjeti.

Pregled ispisa zatvaramo pomoću gumba Zatvori (Close) ili pritiskom na tipku Esc.

Slika 3.170. Pregled prije ispisa - Prijelaz među stranicama

III-107PRO-MIL

3Te

kst

3.6.2.4 Ispis dokumenta na instaliranom pisaču koristeći opcije kao: cijeli dokument, određene stranice, broj kopija

Dokument možemo ispisati naredbom Ispis (Print) iz iz izbornika Datoteka (File) ili prečacom Ctrl + P.

Odabirom naredbe otvara se dijaloški okvir Ispis (Print) koji nam daje dodatne moguć-nosti ispisa.

Slika 3.171. Dijaloški okvir Ispis

Kada imamo više instaliranih pisača, u polju Pisač (Printer) određujemo vrstu pisača.

Slika 3.172. Odabir jednog od instaliranih pisača


Među postavkama biramo želimo li ispisati sve stranice dokumenta, stranicu na kojoj se trenutno nalazimo ili pojedine stranice da li ispisujemo svojstva dokumenta ili popis korištenih stilova.

Biramo hoćemo li ispisati samo neparne ili samo parne stranice.

Slika 3.173. Odabir raspona stranica za ispis - Što ispisujemo?

UpoljuKopije (Copies) određujemo u koliko primjeraka želimo ispisati dokument.

Uključena opcija Složeno za uvez (Collate) podrazumijeva ispis kopija na način da se sve stranice dokumenta ispišu u jednom primjerku, a ako je opcija Složeno za uvez (Collate) isključena, tada će se prva stranica ispisati u zadanom broju kopija, nakon nje druga, pa treća itd.

Slika 3.174. Odabir broja kopija

III-109PRO-MIL

3Te

kst

Gumb Svojstva pisača (Properties) omogućava podešavanje svojstva izabranog pisača.

Još uvijek možemo mijenjati i postavke stranice.

Slika 3.175. Postavke stranice

Dokument ispisujemo odabirom gumba Ispiši (Print).


III-110 Obrada tekstaDodatak 3

III-111PRO-MIL



III-112 Obrada tekstaDodatak 3

III-113PRO-MIL



IV-1PRO-MIL

4Ta

blic

e

Proračunske tabliceProračunske tablice su tablice s podacima organiziranim u redcima i stup-cima nad kojima možemo obavljati razne aritmetičke, financijske, statističke i druge izračune. Proračunske tablice organizirane su u radne knjige koje se sastoje od radnih listova (radni list predstavlja tablicu).

Cilj ovog modula (poglavlja) je naučiti raditi s radnim knjigama i spremati ih u različitim oblicima datoteka. Naučit ćete unositi podatke, manipulirati njima (označavati, premještati, kopirati i sortirati), uređivati stupce i retke tablice, oblikovati brojeve i tekst u radnoj knjizi te kreirati matematičke i logičke formule koristeći standardne funkcije proračunskih tablica. Obra-đen je i grafički prikaz podataka, podešavanje izgleda stranice i ispis radnih knjiga za potpuni prijenos informacija.

Na tržištu postoje različite aplikacije za rad s proračunskim tablicama. Najpoznatiji komercijalni program je Microsoft Office Excel, a besplatni OpenOffice.org Calc.

U ovom modulu (poglavlju) obrađen je Microsoft Office Excel 2010 (u dalj-njem tekstu Excel).

Modul 4

xx

Ljiljana Milijaš

IV-3PRO-MIL

4Ta

blic

e

4.1 Korištenje aplikacije

4.1.1 Rad sa proračunskim tablicama

4.1.1.1 Pokretanje i zatvaranje Excela 2010. Otvaranje i zatvaranje radnih knjiga

Program Excel pokrećemo na nekoliko načina:1. Kliknemo na Start i otvorimo izbornik

Start koji sadrži popis programa koji su zadnji korišteni. Ako je Excel na popisu, kliknemo na → Microsoft Excel 2010.

2. Kliknemo na Start → Svi programi (All Programs) → Microsoft → Microsoft Excel 2010

3. Excel pokrećemo dvoklikom na ikonu prečaca programa na radnoj površini (slika 1). Prečac Excela potrebno je prethod-no napraviti tako da u popisu programa kliknemo desnom tipkom miša na Micro-soft Excel 2010 pa na Pošalji (Send to) → Radna površina (napravi prečac) (Desk-top (create shortcut)).

Slika 4.1. Ppokretanje Excela s popisa izbornika Start

Slika 4.2. Pokretanje Excela pomoću popisa Svi programi

IV-4 Proračunske tabliceMODUL 4

Bez obzira koji način izabrali, otvorit će se program Excela s novom praznom radnom knjigom. Radna knjiga sadrži tri (3) radna lista – tablice s ćelijama poredanim u retke i stupce.

Slika 4.3. Prozor Excela

Nakon što otvorimo program, započinjemo s radom na proračunskoj tablici.

Želimo li zatvoriti Excel, imamo nekoliko mogućnosti.1. Najbrže i najpraktičnije je zatvoriti Excel pomoću gumba Zatvori (Close) na

naslovnoj traci samog programa. 2. Drugi način je otvaranje izbornika Datoteka (File) te odabir naredbe Izlaz (Exit)

3. Program možemo zatvoriti i kombinaci-jom tipki Alt+F4.

Slika 4.4. Izlaz iz Excela

IV-5PRO-MIL

4Ta

blic

e

Otvaranje postojeće radne knjige

Radne knjige koje su prethodno spremljene možemo otvoriti na više načina:1. Klikom na Datoteka otvaramo istoimeni izbornik (slika 4.4) te biramo naredbu

Otvori (Open). 2. Kliknemo na gumb Otvori (Open) na Alatnoj traci za brzi pristup (gumb

Otvori moramo prethodno dodati na traku).3. Pritisnemo kombinaciju Ctrl+O.

Bez obzira koji način izabrali, otvara se dijaloški okvir Otvori (Open) u kojem:1. biramo mapu u kojoj se radna knjiga nalazi2. označimo potrebnu radnu knjigu (ili više radnih knjiga koje želimo otvoriti)3. kliknemo na gumb Otvori (Open) ili pritisnemo tipku Enter.

Slika 4.5. Otvaranje više radnih knjiga odjednom

Za označavanje više radnih knjiga koristimo dvije tehnike ovisno o tome jesu li radne knjige u popisu susjedne ili ne.

Za označavanje više susjednih radnih knjiga najprije označimo prvu radnu knjigu u popi-su, držimo pritisnutu tipku Shift, a pomoću tipki sa strelicama označavamo ostale radne knjige prema dolje ili prema gore. Ili označimo prvu radnu knjigu, držimo pritisnutu tipku Shift te kliknemo na posljednju radnu knjigu u popisu koju želimo otvoriti, čime se označe imena svih radnih knjiga između prve i posljednje odabrane.

Za otvaranje više radnih knjiga koje nisu susjedne najprije označimo prvu, držimo pri-tisnutu tipku Ctrl i kliknemo na ime svake sljedeće radne knjige. Kad ih sve označimo, pritisnemo tipku Enter ili kliknemo na Otvori.

Izbornik Datoteka (slika 4) u kategoriji Nedavno (Recent) sadrži popis ranije korištenih radnih knjiga. Radnu knjigu u popisu otvaramo klikom na njeno ime.


Po završetku rada s tablicom zatvaramo radnu knjigu, što je moguće na nekoliko načina:1. kliknemo na izbornik Datoteka → Zatvori (Close) 2. klikom na gumb Zatvori prozor (Close Window) u desnom gornjem kutu

vrpce – zatvaranje prozora radne knjige automatski zatvara aktivnu radnu knjigu

Slika 4.6. Zatvaranje prozora radne knjige

3. kombinacijom tipki Ctrl+W.

Na Alatnu traku za brzi pristup možemo dodati gumb Zatvori (Close) te pomoću njega zatvoriti radnu knjigu.

Ako nismo spremili promjene u radnoj knjizi, Excel će nas upozoriti na spremanje pro-mjena prije nego zatvori radnu knjigu.

4.1.1.2. Kreiranje nove radne knjige na osnovi zadanog predloška

Želimo li otvoriti dodatnu novu radnu knjigu, kliknemo na izbornik Datoteka → Novo (New).

Otvara se popis dostupnih predložaka za otvaranje nove radne knjige. Želimo li napraviti radnu knjigu na temelju zadanog predloška, biramo Prazna radna knjiga (Blank Wor-kbook) te kliknemo na Stvori (Create).

Slika 4.7. Stvaranje nove radne knjige

IV-7PRO-MIL

4Ta

blic

e

Otvara se nova prazna radna knjiga u koju unosimo podatke i uređujemo prema želji. Novu radnu knjigu možemo otvoriti kombinacijom tipki Ctrl+N ili klikom na gumb Novo (New) na Alatnoj traci za brzi pristup.

Za kreiranje nove radne knjige mogu se koristiti predlošci navedeni u popisu.

Za predložak instaliran na računalu odaberemo Ogledni predlošci te odaberemo pred-ložak koji nam odgovara. Po otvaranju predloška unosimo podatke u odgovarajuća polja i spremimo predložak na uobičajen način.

Slika 4.8. Odabir predloška instaliranog na računalu.


4.1.1.3 Spremanje radne knjige

Radne knjige koje napravimo potrebno je spremiti na određenu lokaciju na disku. Za spremanje radne knjige koristimo naredbu Spremanje (Save) koju možemo aktivirati na više načina:

1. klikom na gumb Spremanje (Save) na Alatnoj traci za brzi pristup 2. klikom na izbornik Datoteka → Spremanje (Save)

Slika 4.9. Pozivanje naredbe Spremanje

3. pritisnemo kombinaciju tipki Ctrl+S

Sva tri načina otvaraju dijaloški okvir Spremi kao (Save As) u kojem određujemo sljede-će:

1. mapu (lokaciju) u koju ćemo spremiti radnu knjigu. U operacijskom sustavu Windows XP mapu biramo u polju Spremi u: (Save in:), dok je u Windows Visti ili Windows 7 biramo u navigacijskom oknu ili pomoću adresne trake dijaloškog okvira. Ako je naredba za spremanje ranije korištena, u polju Spremi u: (Save in:) (XP), odnosno na adresnoj traci (Vista i Windows 7) bit će ime mape koja je bila posljednja odabrana.

2. ime radne knjige (naziv datoteke)3. oblik (tip ili format) radne knjige (Spremi u obliku) 4. pritisnemo tipku Enter ili kliknemo na gumb Spremi (Save).

IV-9PRO-MIL

4Ta

blic

e

Slika 4.10. Dijaloški okvir za spremanje radne knjige u operacijskom sustavu Windows 7

Kad je radna knjiga spremljena na disk, svaku daljnju promjenu spremamo klikom na gumb Spremanje (Save) na Alatnoj traci za brzi pristup.

Želimo li već spremljenu radnu knjigu ponovo spremiti pod drugim imenom kako bismo sačuvali njenu kopiju ili je spremiti u drugu mapu, koristit ćemo naredbu Spremi kao (Save As) iz izbornika Datoteka (slika 9).

Otvara se isti dijaloški okvir Spremi kao (Save As) za spremanje radne knjige u kojem odredimo promjene koje želimo – promijenimo ime radne knjige ili lokaciju na disku.

4.1.1.4 Spremanje radne knjige u drugom obliku ili drugoj verziji

Prema zadanim postavkama radna knjiga Excela 2010 ima ekstenziju .xlsx te se sprema u tom formatu. Međutim, Excel omogućava spremanje radnih knjiga u raznim formatima, kao što su predložak Excela (.xltx), tekst datoteku (.txt), PDF ili u nekoj ranijoj verziji Excela postoji li za tim potreba.

Za spremanje radne knjige u drugom datotečnom formatu ili drugoj verziji koristimo naredbu Spremi kao (Save As) iz izbornika Datoteka. Po odabiru naredbe otvara se di-jaloški okvir Spremi kao u kojem u polju Spremi u obliku: (Save as Type:) promijenimo format (oblik) pod kojim će se spremiti radna knjiga ili odaberemo drugu verziju progra-ma Excel. U primjeru na slici radna knjiga bit će spremljena kao predložak Excela.


Slika 4.11. Odabir naredbe za spremanje radne knjige kao predloška programa Excel.

4.1.1.5 Prebacivanje između otvorenih radnih knjiga

Kad radimo s više otvorenih radnih knjiga, postoji potreba za prebacivanjem iz jedne radne knjige u drugu. Za prebacivanje između otvorenih radnih knjiga koristimo:

1. karticu Prikaz (View) – kliknemo na strelicu gumba Promijeni prozor (Switch Window) te otvorimo popis otvorenih radnih knjiga. Ispred aktivne radne knjige (one koja je prikazana na zaslonu) nalazi se kvačica. Za premještanje u drugu radnu knjigu kliknemo na njeno ime. U primjeru na slici premjestit ćemo se u radnu knjigu „Troškovi“

Slika 4.12. Prebacivanje u drugu radnu knjigu

IV-11PRO-MIL

4Ta

blic

e

2. programsku traku (traku za zadaćama – Taskbar) Programska traka u operacijskom sustavu Windows Vista sadrži gumbe s otvorenim radnim knjigama. Aktivna radna knjiga ima gumb tamnije boje. Za premještanje u drugu radnu knjigu kliknemo na gumb s njenim imenom na programskoj traci.

Kako bi svaka otvorena radna knjiga imala vlastiti gumb na programskoj traci, u dijaloškom okviru Mogućnosti programa Excel (Excel Options) (izbornik Datoteka → Mogućnosti) na kartici Napredno (Advanced) u dijelu Zaslon (Display) mora biti potvrđena opcija »Prikaži sve prozore u programskoj traci« (Show all windows in the Taskbar). U protivnom će se sve radne knjige otvarati u jednom prozoru te će prebacivanje među njima biti moguće jedino pomoću kartice Prikaz (View).

Operacijski sustav Windows 7 grupira otvorene datoteke istog programa u obliku gumba na programskoj traci. Kada postavimo pokazivač miša na gumb programa (Excela), prikažu se minijature otvorenih datoteka pod uvjetom da je

Slika 4.13. Prikaz otvorenih radnih knjiga na programskoj traci u operacijskom sustavu Windows Vista

Slika 4.14. Način prikaza otvorenih radnih knjiga na programskoj traci


uključena aero tema Windowsa. U željenu datoteku prelazimo klikom na njenu minijaturu.

3. kombinaciju tipki Alt+Tab Držimo stalno pritisnutu tipku Alt i pritišćemo tipku Tab. Svakim pritiskom na tipku Tab Windowsi kruže po otvorenim prozorima. Kad dođemo do radne knjige u koju se želimo premjestiti, otpustimo tipku Alt.

4.1.2.1 Izmjena osnovnih postavki u aplikaciji

Osnovne postavke aplikacije kao što su korisničko ime, glavne mape za otvaranje i spre-manje radnih knjiga, određujemo pomoću izbornika Datoteka → Mogućnosti (Options).

Otvara se dijaloški okvir Mogućnosti programa Excel (Excel Options) podijeljen u deset kategorija, a za nas su bitne kategorije Općenito (General) i Spremanje (Save).

Korisničko ime mijenjamo u kategoriji Općenito (Popular) tako da ga upišemo u okvir polja Korisničko ime: (User name:).

Slika 4.15. Prikaz otvorenih radnih knjiga na programskoj traci u operacijskom sustavu Windows 7

IV-13PRO-MIL

4Ta

blic

e

Slika 4.16. Određivanje korisničkog imena datoteke i zadanog mjesta za spremanje datoteke

U kategoriji Spremanje (Save) u polju Zadano mjesto datoteke: (Default file location:) određujemo primarnu mapu za otvaranje i spremanje radnih knjiga. U ovo polje upišemo ime mape koju najviše koristimo u radu s datotekama i ta mapa ponudit će se kao glavna mapa u dijaloškim okvirima naredbi Otvori (Open) i Spremi (Save as).

U polju Spremi i automatski oporavi informacije svakih ___ min. (Save AutoRecover information every ___ minutes)) određujemo u kojem vremenskom periodu Excel auto-matski sprema radnu knjigu za slučaj oporavka kako u slučaju pada sustava zbog nestan-ka električne energije ne bismo izgubili ono što smo napravili nakon zadnje uporabe naredbe za spremanje.


Zatreba li nam pomoć u radu s tablicama, možemo je potražiti u samom programu na nekoliko načina:

1. pomoću gumba Microsoft Excel – pomoć na desnom kraju Vrpce2. pritiskom na tipku F1

Otvara se prozor Excel Pomoć (Help) s popisom tematskih cjelina, odnosno kategorija. Kliknemo na temu koja nas zanima, u primjeru na slici „Radni listovi“.


Slika 4.17. Početni prozor pomoći u Excelu lokalno na računalu (lijevo) i na Internetu (desno)

Otvara se dodatni prozor s popisom podkategorija u kojem dalje tražimo naslov teme vezan uz problem koji želimo riješiti. Budući da je na Internetu bogatiji izbor tema, pre-poruka je pomoć tražiti on-line.

Slika 4.18. Odabir teme iz sustava pomoći

IV-15PRO-MIL

4Ta

blic

e

Slika 4.19. Koraci do sadržaja teme „Skrivanje radnog lista“

Pomoć možemo potražiti i upisivanjem ključne riječi problema u polje za pretraživanje.

Slika 4.20. Pretraživanje sustava pomoći korištenjem zadanih riječi

Pomoć možemo potražiti i pomoću tablice sadržaja. Na naslovnoj traci prozora pomoći kliknemo na gumb Prikaži tablicu sadržaja. Otvara se dodatni prozor u čijem se lijevom dijelu nalazi se popis tema predstavljenih sklopljenom knjigom. Kada kliknemo na naslov teme, otvara se popis naslova niže razine (podnaslova). Zatim biramo podnaslov koji je najbliži onome što tražimo tako dugo dok ne dođemo do željenog sadržaja. U primjeru na slici traži se pomoć za stvaranje i brisanje formula.


Slika 4.21. Traženje pomoći korištenjem tablice sadržaja

4.1.2.3 Korištenje alata za uvećanje/zumiranje

Radi boljeg pregleda tablice, ponekad je potrebno tablicu povećati (zumirati) ili smanjiti u određenom postotku, ovisno o potrebama korisnika. Za promjenu prikaza veličine radnog lista koristimo klizač na traci stanja . Pritisnutom tipkom miša povučemo klizač do odgovarajućeg prikaza veličine tablice ili do potrebne veličine prika-za dolazimo klikom na gumbe na krajevima klizne trake zumiranja.

Za uvećanje/smanjenje prikaza tablice na zaslonu koristimo i karticu Prikaz (View). Po-moću gumba Zumiraj (Zoom) otvaramo dijaloški okvir u kojem biramo postotak prikaza tablice na zaslonu, a postotak povećanja možemo upisati i u polje Prilagođeno (Custom) te pritisnuti tipku Enter ili kliknuti na U redu.

Slika 4.22. Prilagođeno povećanje prikaza tablice

IV-17PRO-MIL

4Ta

blic

e

4.1.2.4 Prikazivanje/skrivanje alatnih traka

Alatne trake sadrže gumbe koji se koriste za brže i lakše dohvaćanje naredbi. Kada posta-vimo pokazivač miša na određeni gumb, on se osvijetli i ispod strelice miša pojavi se opis naredbe koju predstavlja.

U prozoru Excela nalazi se Alatna traka za brzi pristup (Quick Access Toolbar) i Vrpca (Ribbon) s gumbima za pokretanje naredbi.

Alatna traka za brzi pristup inicijalno sadrži gumbe za pokretanje naredbi Spremanje (Save), Poništi (Undo) i Ponovi (Redo). Na alatnu traku možemo dodati nove gumbe za naredbe koje često koristimo, mijenjati njihov poredak na traci ili ih ukloniti.

Na desnom kraju alatne trake nalazi se strelica Prilagodi alatnu traku za brzi pristup pomoću koje otvaramo izbornik za dodavanje/uklanjanje gumbi. Gumbi prikazani na alatnoj traci sadrže kvačicu, a novi gumb dodajemo tako da kliknemo na njega (ispred gumba u izborniku pojavit će se kvačica).

Slika 4.23. Gumbi prikazani na Alatnoj traci za brzi pristup.

Za uklanjanje gumba s alatne trake kliknemo na gumb desnom tipkom miša pa na nared-bu Ukloni s alatne trake za brzi pristup (Remove from Quick Access Toolbar) ili ponov-no otvorimo izbornik Prilagodi alatnu traku za brzi pristup te u popisu kliknemo na gumb koji želimo ukloniti.

Slika 4.24. Uklanjanje gumba s Alatne trake za brzi pristup

Na Alatnu traku za brzi pristup možemo dodati bilo koji gumb s Vrpce tako da kliknemo na njega desnom tipkom miša pa na naredbu Dodaj na alatnu traku za brzi pristup .


Slika 4.25. Dodavanje gumba s Vrpce na Alatnu traku za brzi pristup

Alatnu traku za brzi pristup možemo prilagoditi pomoću dijaloškog okvira Mogućnosti programa Excel i kategorije Prilagodba (Customize), a otvaramo ga:

1. desnim klikom miša na alatnu traku pa naredbu Prilagodba alatne trake za brzi pristup… (Customize Quick Access Toolbar) ili

2. klikom na strelicu Prilagodi alatnu traku za brzi pristup (Customize Quick Access Toolbar) → Više naredbi… (More Commands) kao što je prikazano na slici 23 ili

3. klikom na izbornik Datoteka → Mogućnosti (Options) → Alatna traka za brzi pristup (Quick Access Toolbar ).

Otvara se dijaloški okvir u kojem s lijeve strane biramo gumb (u gornjem lijevom polju možemo odabrati karticu na kojoj se gumb nalazi te prikazati samo njene naredbe) te ga klikom na Dodaj (Add) dodajemo u desno polje, odnosno na traku za brzi pristup. Poredak gumbi na Alatnoj traci za brzi pristup određujemo pomoću strelica pokraj de-snog polja. Pojedini gumb uklonimo tako da ga označimo u desnom polju te kliknemo na Ukloni (Remove).

Kada prilagodi-mo Alatnu traku, kli-knemo na U redu.

Slika 4.26. Dodavanje gumba Brzi ispis na Alatnu traku za brzi pristup pomoću dijaloškog okvira

IV-19PRO-MIL

4Ta

blic

e

Alatnu traku za brzi pristup možemo smjestiti ispod Vrpce klikom na strelicu na desnoj strani trake te odabirom naredbe Prikaži ispod vrpce (Show Below the Ribbon). Na isti način traku vraćamo iznad Vrpce.

Vrpca sadrži kartice s naredbama koje su grupirane prema srodnosti zadataka. Kartice sadrže gumbe za pokretanje naredbi (naredbu pokrećemo klikom na gumb) i Pokretače dijaloških okvira (Dialog Box Launcher) koji otvaraju odgovarajući dijaloški okvir za do-datne opcije izvršenja naredbi (npr. za boju i debljinu crte okvira ćelije). Vrpcu možemo minimizirati, tj. smanjiti na veličinu popisa kartica a sakriti gumbe, kako bismo prikazali veću količinu podataka iz tablica.

Vrpcu minimiziramo tako da kliknemo na Vrpcu desnom tipkom miša pa na naredbu Minimiziraj vrpcu (Minimize the Ribbon) (slika 25), a vraćamo je u puni prikaz na isti način.

Slika 4.27. Minimizirana vrpca i vraćanje u prethodno stanje


4.2 Ćelije

4.2.1 Umetanje, označavanje

4.2.1.1 Razumijevanje da ćelija na radnom listu treba sadržavati samo jedan element podatka

Proračunske tablice sastoje se od ćelija u koje unosimo podatke, a poredane su u retke i stupce.

Kako Excel omogućava rad s podacima i njihovu analizu, prilikom unosa podataka u ćelije koristimo se određenim smjernicama:

• podatke organiziramo u stupce tako da redci u jednom stupcu sadrže istu vrstu podataka (ime, prezime, adresa, poštanski broj itd.)

• u prvoj ćeliji stupca stvaramo natpis (naslov) stupca koji nam govori koja se vrsta podataka u tom stupcu nalazi

• u jednu ćeliju unosimo jedan podatak (npr. ime u jednu ćeliju, prezime u drugu ćeliju) što kasnije olakšava manipulaciju s podacima (sortiranje, filtriranje i sl.)

• podatak u ćeliju unosimo bez prethodnog razmaka (praznina na početku ćelije može utjecati na pravilno sortiranje i filtriranje podataka), za uvlačenje sadržaja koristimo uvlake.

4.2.1.2 Prepoznavanje dobre prakse u kreiranju popisa

Dio podataka u tablici možemo označiti kao popis te njima manipulirati neovisno o ostalim podacima na radnom listu. Popis možemo definirati kao niz redaka koji sadrže povezane podatke.

Podaci koji čine popis omeđeni su plavim rubom, a stupci u popisu imaju u naslovnom retku automatski filtar koji omogućuje lako i brzo filtriranje i sortiranje podataka.

Kod izrade popisa potrebno je obratiti pozornost na sljedeće:• u osnovici popisa ne smije biti praznih redaka ili stupaca (podaci se neće pravil-

no sortirati ili filtrirati)• prije sortiranja podataka potrebno je otkriti sve skrivene retke • natpisi stupaca neka budu u jednom retku (za ispis sadržaja ćelije u više redaka

potrebno je prelomiti tekst u ćeliji)• na dnu popisa nalazi se prazan redak za unos novih podataka, unosom podatka

u ćeliju automatski se dodaje nov prazan redak• na dnu popisa ispod praznog retka moguće je dodati redak „Ukupni zbroj“. Kad

se klikne unutar retka zbroja, dostupan je padajući popis ostalih funkcija.

IV-21PRO-MIL

4Ta

blic

e

4.2.1.3 Upisivanje brojeva, datuma i teksta u ćeliju

Za unos podatka u ćeliju najprije označimo ćeliju u koju želimo unijeti podatak tako da kliknemo na nju ili se premjestimo u nju pomoću tipki sa strelicama. Označena ćelija ima crni obrub i njezina adresa nalazi se u okviru naziva na traci formula.

U označenu ćeliju upišemo podatak. Sadržaj koji unosimo u ćeliju vidi se istovremeno i na traci Formula iza znaka jednakosti.

Unos sadržaja u ćeliju je potrebno potvrditi na jedan od načina:– klikom na gumb Unos (Enter) na traci Formula (ostajemo u istoj ćeliji)– pritiskom na tipku Enter (premjestimo se u ćeliju ispod)– pritiskom na tipku tabulatora (pomak u ćeliju desno)– premještanjem u susjednu ćeliju pomoću tipke sa strelicom.

Ukoliko ne želimo napisani sadržaj unijeti u ćeliju, pritisnemo tipku Esc ili kliknemo na gumb Odustani (Cancel) .

U ćelije unosimo tekst, brojeve, datume i formule.

Tekst se u proračunskim tablicama koristi za opis podataka u stupcima i vrijednosti u redcima. Kad unosimo nazive stupaca, u sljedeću ćeliju za unos pomičemo se pomoću tipke tabulatora, a kod unosa naziva redaka koristimo tipku Enter (premještanje u ćeliju ispod).

Po zadanim postavkama Excel tekst poravna uz lijevi rub ćelije.

Započnemo li unos u neku ćeliju početnim slovom koje se već nalazi u jednoj od ćelija u istom stupcu, Excel ponudi sadržaj te ćelije.

Nakon unosa tekst može prelaziti u ćeliju u sljedećem stupcu, ali kad nju označimo, višak teksta prethodne ćelije se sakrije. Time se podaci ne gube. Označimo li ponovo prethod-nu ćeliju, vidjet ćemo njezin cjelokupan sadržaj.

Kad unosimo brojeve, Excel ih poravna uz desni rub ćelije. Za unos negativnog broja najprije upišemo negativan predznak (-), a zatim broj. Ako je ćelija nakon unosa broja is-punjena znakom povisilice (#), znači da je stupac preuzak te se ne vidi broj. U tom slučaju najbolje je dva puta kliknuti uz desni rub stupca u zaglavlju (iza slova stupca) kako bi se prilagodila širina stupca.

Ako želimo da Excel brojeve poravna uz lijevi rub ćelije (podatke poput šifre proizvoda ili matičnog broja), prije unosa broja upišemo izostavnik ili apostrof (‘), npr. ‘123. Tada Excel sprema broj kao tekst te ga ne uzima kao vrijednost prilikom izračuna.

Brojčane podatke naknadno uređujemo pomoću kartice Polazno (Home) naredbama u grupi Broj (Number) ili dijaloškog okvira Oblikovanje ćelija (Format Cells) u kojem određujemo decimalna mjesta, oznaku valute, stil zareza, prikaz negativnog broja itd.


Datume unosimo u obliku dd/mm/gg (dan, mjesec, godina) i razdvajamo ih kosom crtom (/) ili crticom (-), a naknadno uređujemo njihov oblik.

4.2.1.4 Označavanje ćelija i cijelog radnog lista

Ćelija je označena kada je obrubljena crnih obrubom. To je aktivna ćelija te će se svaka promjena, kao što su unos podatka, brisanje sadržaja ili primjena oblikovanja, odnositi na tu ćeliju.

Ćelija se označi tako da se klikne na nju ili se premjesti u željenu ćeliju pomoću tipki sa strelicama ili tipke tabulatora.

Slika 4.28. Označena ćelija

U radu s tablicama često je potrebno istu radnju obaviti u više ćelija te ih je potrebno označiti prije korištenja odgovarajuće naredbe.

Više ćelija označimo tako da pritisnutom tipkom miša povučemo od početne do krajnje ćelije koju želimo označiti, npr. A1-C5. Ovako označene susjedne ćelije nazivamo raspon ćelija. Početna ćelija raspona bijele je boje i nazivamo je aktivna ćelija. U nju će započeti unos podatka. Ostale (neaktivne) ćelije raspona su zatamnjene. Kod unosa podataka u označeni raspon, unos u ćeliju potvrđujemo pritiskom na tipku Enter. Najprije unosimo podatke u prvi stupac raspona, zatim u sljedeći itd.

Slika 4.29. Označen raspon ćelija

Za označavanje više raspona ćelija najprije označimo prvi raspon, držimo pritisnutu tipku Ctrl, a lijevom tipkom miša označavamo dodatne raspone (ćelije). Na sljedećoj slici prikazano je više označenih raspona tablice.

IV-23PRO-MIL

4Ta

blic

e

Slika 4.30. Više označenih raspona

Raspon ćelija možemo označiti i tako da držimo pritisnutu tipku Shift, a pomoću tipki sa strelicama krećemo se preko ćelija koje želimo označiti. Drugi način je da označimo početnu ćeliju, držimo pritisnutu tipku Shift i kliknemo u posljednju ćeliju raspona.

Za označavanje cijelog radnog lista, kliknemo na sjecište stupaca i redaka u gornjem lijevom kutu tablice ili pritisnemo tipke Ctrl+A.

4.2.2 Uređivanje, sortiranje

4.2.2.1 Uređivanje sadržaja ćelije

Uređivanje sadržaja ćelije podrazumijeva ispravke i promjenu sadržaja ćelije.

Za promjenu dijela sadržaja ćelije dva puta kliknemo na ćeliju ili označimo odgovarajuću ćeliju te pritisnemo tipku F2 kako bi se u ćeliji pojavio kursor. Potom uređujemo sadržaj ćelije.

Po sadržaju ćelije krećemo se pomoću tipki sa strelicama. Pomoću tipke Backspace izbrišemo znak lijevo, pomoću tipke Delete znak desno od kursora, a ako je označen dio sadržaja ćelije, pomoću navedenih tipki izbriše se označeno. Napravljene promjene potvr-dimo pritiskom na tipku Enter ili pomoću gumba Unos na traci Formula.

Želimo li sadržaj ćelije promijeniti u cijelosti, označimo ćeliju, upišemo novi sadržaj i potvrdimo unos. Novoupisani sadržaj zamijeni prethodni.


Za brisanje čitavog sadržaja ćelije označimo ćeliju (ili više njih) i pritisnemo tipku Delete. Drugi način je da na kartici Polazno (Home) u grupi Uređivanje (Editing) izaberemo naredbu → Očisti (Clear) → Očisti sadržaj (Clear Contents).

Slika 4.31. Brisanje sadržaja ćelije

4.2.2.2 Korištenje funkcija za poništavanje i vraćanje izmjena

Naredba Poništi (Undo) koristi se za ispravljanje pogrešaka ili zadnje izmjene. Ona po-ništi zadnju radnju, odnosno vraća korak nazad i popravlja ono u čemu smo pogriješili ili ispravi što smo izmijenili.

Ukoliko smo napravili pogrešan unos ili izbrisali nešto što nam treba, kliknemo na gumb Poništi (Undo) na Alatnoj traci za brzi pristup. Kada postavimo pokazivač miša na gumb, pojavi se zaslonski opis naredbe koju ćemo njenim izvođenjem poništiti. Naredbu možemo upotrijebiti više puta uzastopno. Klikom na strelicu gumba Poništi otvaramo popis zadnjih radnji te odabirom jedne radnje u popisu poništit ćemo tu radnju i sve radnje (naredbe) napravljene nakon izabrane. U primjeru na slici poništit će se posljednje dvije radnje – brisanje sadržaja ćelije i unos u ćeliju D1.

Slika 4.32. Poništavanje posljednje dvije radnje

Naredbu Poništi (Undo) možemo aktivirati i kombinacijom tipki Ctrl+Z.

Naredba Ponovi (Redo) ponavlja akciju koju smo naredbom Poništi (Undo) opozvali (poništili). Ako smo naredbom Poništi (Undo) izbrisali unos ili poništili oblikovanje tek-sta, naredba Ponovi (Redo) vraća izbrisano, odnosno vraća oblikovanje koje je bilo prije korištenja naredbe Poništi (Undo).

IV-25PRO-MIL

4Ta

blic

e

Slika 4.33. Ponavljanje radnje brisanja sadržaja

Naredbu Ponovi možemo aktivirati kombinacijom tipki Ctrl+Y ili pritiskom na tipku F4.

Naredba Ponovi (Redo) koristi se za ponavljanje zadnje radnje. Trebamo li više puta po-noviti istu radnju npr. centrirati tekst ćelije, dovoljno je to učiniti jednom, a svaki sljedeći put koristiti kombinaciju tipki Ctrl+Y ili tipku F4.

4.2.2.3 Upotreba funkcije Traženje

Za pronalaženje određenog sadržaja na radnom listu koristimo naredbu Traži (Find), a pozivamo je pomoću gumba Pronađi i odaberi (Find & Select) u grupi Uređivanje (Edi-ting) na kartici Polazno (Home) ili kombinacijom tipki Ctrl+F.

Slika 4.34. Pozivanje naredbe Traženje

Otvara se dijaloški okvir Traženje i zamjena (Find and Replace) s otvorenom karticom Traži (Find). U polje Traži ovo: (Find what:) upišemo sadržaj koji tražimo i kliknemo na Traži dalje (Find Next). Excel pronalazi i označi ćeliju s traženim sadržajem. Svakim sljedećim klikom na Traži dalje (Find Next) Excel pronalazi sljedeću ćeliju koja sadrži traženi sadržaj.


Slika 4.35. Traženje sadržaja na radnom listu

Klikom na gumb Traži sve (Find All) Excel ispod dijaloškog okvira otvara dodatno polje u kojem navodi adrese svih ćelija u kojima se nalazi traženi sadržaj.

Slika 4.36. Popis svih traženih sadržaja

4.2.2.4 Upotreba funkcije Zamijeni

Funkciju Zamijeni… (Replace) koristimo za pronalaženje i zamjenu određenog sadržaja, a pozivamo je pomoću gumba Pronađi i odaberi (Find & Select) (pogledajte sliku 4.34) na kartici Polazno (Home) ili kombinacijom tipki Ctrl+H.

Ova naredba otvara dijaloški okvir Traženje i zamjena (Find and Replace) s karticom Zamijeni (Replace). U polje Traži ovo: (Find what:) upišemo sadržaj koji tražimo, a u polje Zamijeni sa: (Replace with:) sadržaj kojim ćemo ga zamijeniti. Kliknemo na Traži dalje (Find Next) kako bi Excel pronašao ćeliju s traženim sadržajem, a zatim na Zamije-ni (Replace) kako bi zamijenio pronađeni sadržaj novim. Sljedećim klikom na Zamijeni (Replace) Excel pronalazi sljedeću ćeliju s traženim sadržajem i napravi traženu zamjenu.

IV-27PRO-MIL

4Ta

blic

e

Slika 4.37. Zamjena sadržaja

Klikom na gumb Zamijeni sve (Replace All) Excel zamijeni sadržaj u svim traženim ćelijama te obavijesti koliko je zamjena napravio.

Slika 4.38. Rezultati zamjene sadržaja

4.2.2.5 Sortiranje ćelija

Excel omogućava sortiranje (redanje) podataka prema brojčanim vrijednostima i abecedi uzlaznim (1-10, A-Z) i silaznim (10-1, Z-A) slijedom.

Za sortiranje podataka po jednom stupcu označimo bilo koju ćeliju u stupcu po kojem želimo obaviti sortiranje (npr. Ime). Na kartici Polazno (Home) u grupi Uređivanje (Editing) kliknemo na gumb Sortiraj i filtriraj (Sort & Filter) pa na način na koji želimo sortirati podatke (u primjeru na slici uzlaznim redoslijedom).

Drugi način jest da otvorimo karticu Podaci (Data) i kliknemo na gumb Sortiraj od A-Z (Sort A-Z) ili Sortiraj od Z-A (Sort Z-A) .


Slika 4.39. Sortiranje teksta po jednom stupcu na karticama Polazno i Podaci

Označimo li ćeliju u stupcu u kojem su brojčani podaci, naredba Sortiraj od A do Z promijenit će se u naredbu Sortiraj od najmanjeg do najvećeg (Sort Smallest to Largest). Označimo li ćeliju u stupcu datum ili vrijeme, bit će dostupna naredba Od najstarijeg do najnovijeg (Sort Oldest to Newest).

Za stvaranje raznih popisa trebat ćemo podatke sortirati po više kriterija i na različite načine, npr. zaposlene po poslovnicama, a zatim po abecedi ili učenike najprije po razre-dima, a zatim po uspjehu.

Sortiranje podataka po više stupaca radimo tako da:1. Označimo bilo koju ćeliju unutar raspona te na kartici Polazno (Home) klikne-

mo na gumb Sortiraj i filtriraj (Sort & Filter) → Prilagođeno sortiranje (Cu-stom Sort) ili na kartici Podaci (Data) na gumb Sortiranje (Sort). U oba slučaja otvara se dijaloški okvir Sortiranje (Sort) u kojem određujemo redoslijed i način sortiranja.

Slika 4.40. Sortiranje podataka po više stupaca

2. U polju Sortiraj po (Sort by) biramo stupac po kojem će se najprije podaci sorti-rati te način sortiranja (A-Z).

3. Pritiskom na gumb Dodaj razinu (Add Level) dodajemo sljedeći stupac po ko-jem želimo sortirati podatke te odredimo način sortiranja (A-Z ili Z-A).

IV-29PRO-MIL

4Ta

blic

e

4. Ponavljamo korak 3 tako dugo dok ne odredimo sve stupce za sortiranje. U Exce-lu 2010 moguće je sortiranje podataka do najviše 64 stupca.

5. Za promjenu redoslijeda stupaca po kojima će se podaci sortirati, označimo stupac te ga pomoću strelica Gore i Dolje pomaknemo na odgovarajuće mjesto.

6. Za brisanje stupca označimo unos i pritisnemo Izbriši razinu (Delete Level).7. Na kraju kliknemo na U redu.

Osim sortiranja podataka po vrijednostima, moguće je sortiranje ćelija prema boji ćelije ili boji fonta u ćelijama. Više informacija o navedenom potražite u sustavu pomoći.

Za uspješno sortiranje podataka vrijedi nekoliko pravila:- među podacima za sortiranje ne smije biti praznih redaka ili stupaca- sadrži li raspon skrivene retke ili stupce potrebno ih je otkriti prije sortiranja jer

se skriveni redci i stupci sortiranjem ne premještaju- zaglavlje stupaca neka bude u jednom retku (za ispis sadržaja ćelije u više redaka

potrebno je prelomiti tekst u ćeliji)- ako raspon ne sadrži zaglavlje te je potrebno i prvi redak uključiti u sortiranje,

kliknemo na gumb Sortiraj i filtriraj (kartica Polazno) → Prilagođeno sorti-ranje (Custom Sort) te isključimo kvačicu u polju Moji podaci imaju zaglavlja (My data has headers).

Ako su podaci spremljeni u obliku tablice, kliknemo na strelicu filtra u stupcu po kojem želimo sortirati podatke i izaberemo način sortiranja.

4.2.3 Kopiranje, premještanje, brisanje

4.2.3.1 Kopiranje sadržaja ćelije

Sadržaj ćelije ili niza ćelija možemo kopirati unutar istog radnog lista, na drugi radni list iste radne knjige i u drugu radnu knjigu.

Za kopiranje sadržaja koristimo naredbe Kopiraj (Copy) i Zalijepi (Paste) koje se nalaze na kartici Polazno (Home) u grupi Međuspremnik (Clipboard) ili miša.

Slika 4.41. Naredbe u grupi Međuspremnik


Sadržaj ćelije ili niza ćelija kopiramo na sljedeći način:• označimo ćelije čiji sadržaj želimo kopirati• kliknemo na gumb Kopiraj (Copy) – oko označenih ćelija pojavi se isprekidan

obrub• označimo početnu gornju lijevu ćeliju gdje će se sadržaj kopirati (na istom rad-

nom listu, na drugom radnom listu ili u drugoj radnoj knjizi) • kliknemo na gumb Zalijepi (Paste).

Označeni sadržaj kopira se na označeno mjesto, a oko originala i dalje ostaje isprekidan obrub. To znači da označeni sadržaj možemo kopirati više puta uzastopno tako dugo dok ne pritisnemo tipku Esc ili započnemo unos u bilo koju ćeliju.

Za naredbe Kopiraj i Zalijepi možemo koristiti kombinacije tipki Ctrl+C (Kopiraj) i Ctrl+V (Zalijepi).

Napomena: ako ćelije u koje kopiramo sadržaj nisu prazne već sadrže podatke, kopira-njem ćemo izbrisati njihov prethodni sadržaj.

Kopiranje sadržaja uporabom miša

Sadržaj označenih ćelija možemo kopirati povlačenjem lijevom ili desnom tipkom miša.

Najprije označimo ćelije koje želimo kopirati i postavimo miš uz rub označenih ćelija. Kad miš promijeni oblik u nagnutu strelicu, držimo pritisnutu tipku Ctrl (uz strelicu se pojavi znak +) i vučemo miš lijevom tipkom do ćelija gdje će se sadržaj kopirati. Otpusti-mo tipku miša, a tek tada tipku Ctrl, inače će se sadržaj označenih ćelija premjestiti, a ne kopirati.

Drugi način je da označene ćelije odvučemo desnom tipkom miša na mjesto gdje ih želimo kopirati. Po otpuštanju tipke miša pojavi se izbornik u kojem biramo naredbu Kopiraj ovdje (Copy Here).

Slika 4.42. Kopiranje sadržaja ćelije desnom tipkom miša.

IV-31PRO-MIL

4Ta

blic

e

4.2.3.2 Korištenje funkcije samoispune za kopiranje i inkrementalni unos podataka

Samoispuna ili automatska ispuna je alat koji omogućava brz unos podataka u tablice, bilo da se radi o kopiranju sadržaja ćelije (ponavljanju istih podataka) ili o inkremental-nom povećanju ulaznih podataka.

Svaka ćelija u donjem desnom kutu ima držač za ispunu pomoću kojeg kopiramo sadržaj ćelije u susjedne ćelije.

Najprije značimo ćeliju (ili više njih) čiji sadržaj želimo kopirati i postavimo pokazivač miša na držač za ispunu. Kada pokazivač miša promijeni oblik u znak +, pritisnemo lijevu tipku i povučemo miš prema dolje (za kopiranje sadržaja u stupcu) ili udesno (za kopira-nje sadržaja u retku). Sadržaj označene ćelije kopirat će se u sve ćelije preko kojih povu-čemo mišem. Ako je prije korištenja automatske ispune označeno više ćelija, njihov će se sadržaj kopirati onim redoslijedom kojim su označene.

Pored posljednje ćelije koju ispunimo pojavi se gumb Mogućnosti automatske ispune (Auto Fill Options) pomoću kojeg biramo način ispune ćelija.

Slika 4.43. Kopiranje sadržaja automatskom ispunom

Automatska ispuna koristi se i za kopiranje formula (npr. zbrajanje vrijednosti u retku ili stupcu) u susjedne ćelije.

Automatsku ispunu također koristimo za inkrementalno povećanje ulaznih podataka, kao što je unos podataka u nizu (dani u tjednu, mjeseci u godini ili nizovi brojeva).

U prvu ćeliju upišemo podatak, npr. Siječanj, potvrdimo unos i povučemo držač za ispu-nu. Ispod svake ćelije preko koje povlačimo mišem pojavi se pravokutnik s podatkom koji se unosi. Kada unesemo dovoljno podataka (cijeli niz ili samo dio), otpustimo tipku miša, a Excel popuni ćelije podacima.


Slika 4.44. Automatski unos mjeseci

Ako prva ćelija u nizu sadrži kombinaciju tekstualnog i brojčanog unosa, Excel automat-skom ispunom proširuje brojčanu komponentu (npr. Artikl 1, Artikl 2).

Za kreiranje niza brojeva potrebno je naznačiti što želimo. U dvije susjedne ćelije une-semo početne brojeve niza (npr. za niz neparnih brojeva 1 i 3), označimo obje ćelije, a ostatak ćelija punimo automatskom ispunom.

Slika 4.45. Kreiranje niza neparnih brojeva

4.2.3.3 Premještanje sadržaja ćelije

Sadržaj ćelija možemo premještati na istom radnom listu, s jednog lista radne knjige na drugi i iz jedne radne knjige u drugu radnu knjigu pomoću naredbi Izreži (Cut) i Zalijepi (Paste) u grupi Međuspremnik (Clipboard) na kartici Polazno (Home) (slika 41).

Za premještanje sadržaja ćelije potrebno je:• označiti ćelije čiji sadržaj želimo premjestiti• naredbom Izreži (Cut) „izrezati“ sadržaj označenih ćelija (sadržaj se kopira u

Međuspremnik (Clipboard))• označiti početnu ćeliju gdje želimo umetnuti izrezani sadržaj • naredbom Zalijepi (Paste) zalijepiti sadržaj iz Međuspremnika u nove ćelije.

Za premještanje sadržaja na drugi radni list moramo se prije korištenja naredbe Zalijepi (Paste) premjestiti na odgovarajući radni list klikom na njegovo ime te označiti početnu ćeliju gdje će se sadržaj premjestiti.

IV-33PRO-MIL

4Ta

blic

e

Za premještanje sadržaja označenih ćelija u drugu radnu knjigu, nakon upotrebe na-redbe Izreži (Cut) premjestimo se u odgovarajuću radnu klikom na gumb radne knjige na programskoj traci ili otvorimo odredišnu radnu knjigu ako to nismo ranije učinili. Najprije se premjestimo na potrebni radni list, označimo početnu ćeliju nakon koje će se sadržaj premjestiti i tek tada upotrijebimo naredbu Zalijepi (Paste).

Za premještanje sadržaja možemo koristiti i kombinacije tipki Ctrl+X (Izreži) i Ctrl+V (Zalijepi).

Premještanje sadržaja uporabom miša

Za premještanje sadržaja ćelija na drugo mjesto na istom radnom listu, označimo ćelije čiji ćemo sadržaj premjestiti, postavimo pokazivač miša uz rub označenih ćelija da pro-mijeni oblik u strelicu nagnutu na stranu te pritisnutom lijevom tipkom miša odvučemo označene ćelije na željeno mjesto. Sadrže li odredišne ćelije (tamo gdje premještamo sadržaj) podatke, Excel će pitati želimo li premještanjem zamijeniti njihov sadržaj.

Sadržaj označenih ćelija možemo premjestiti povlačenjem desnom tipkom miša. Kada je otpustimo, pojavi se izbornik u kojem biramo naredbu Premjesti ovdje (Move here) (pogledajte sliku 4.42).

4.2.3.4 Brisanje sadržaja ćelija

Da bismo izbrisali sadržaj ćelije, najprije označimo ćeliju (ili više njih) i pritisnemo tipku Delete.

Drugi način je da na kartici Polazno (Home) u grupi Uređivanje (Editing) izaberemo naredbu → Očisti (Clear) → Očisti sadržaj (Clear Contents).

Slika 4.46. Brisanje sadržaja ćelije

Ako označimo više ćelija i pritisnemo tipku Backspace, izbrisat će se sadržaj samo aktiv-ne (bijele) ćelije.

Za brisanje dijela sadržaja ćelije kliknemo dva puta unutar ćelije (ili pritisnemo tipku F2) kako bi se u njoj pojavio kursor, označimo dio sadržaja koji želimo izbrisati i pritisnemo tipku Delete.


4.3 Upravljanje radnim listovima

4.3.1 Redovi i stupci

4.3.1.1 Označavanje redaka tablice

Redak označimo tako da kliknemo na zaglavlje retka, odnosno na njegov broj uz lijevi rub prozora. Time se označe sve ćelije izabranog retka.

Za označavanje više susjednih redaka vučemo pritisnutom lijevom tipkom miša po zaglavlju redaka od početnog retka prema dolje ili prema gore. Više susjednih redaka možemo označiti i tako da najprije označimo prvi redak, držimo pritisnutu tipku Shift te kliknemo na posljednji redak u nizu. Tako označimo sve retke između prvooznačenog i posljednjeg označenog.

Za označavanje više ne-susjednih redaka najprije označimo prvi redak klikom na njegov broj, držimo pritisnutu tipku Ctrl i kliknemo na zaglavlje svakog sljedećeg retka.

Da bismo poništili označavanje retka (redaka), kliknemo na bilo koju ćeliju na radnom listu.

Slika 4.47. Označeni susjedni i ne-susjedni retci

4.3.1.2 Označavanje stupaca

Stupac označimo klikom na zaglavlje stupca (polje sa slovom na vrhu stupca). Time ozna-čimo sve ćelije u izabranom stupcu.

Više susjednih stupaca označimo tako da pritisnutom lijevom tipkom vučemo miša po zaglavlju stupaca u željenom smjeru. Više susjednih stupaca možemo označiti i tako da

IV-35PRO-MIL

4Ta

blic

e

najprije označimo prvi stupac, držimo pritisnutu tipku Shift te kliknemo na slovo kraj-njeg stupca u nizu.

Za označavanje više stupaca koji nisu susjedni najprije označimo prvi stupac, držimo pri-tisnutu tipku Ctrl i kliknemo na zaglavlje svakog sljedećeg stupca kojeg želimo označiti.

Da bismo poništili označavanje stupaca, kliknemo na bilo koju ćeliju na radnom listu.

Slika 4.48. Označeni stupci

4.3.1.3 Umetanje, brisanje redaka i stupaca

U radu s proračunskim tablicama često je javlja potreba za dodavanjem novih redaka u tablicu ili za njihovim brisanjem.

Kada umetnemo novi redak u tablicu, ostali redci pomaknu se prema dolje, a posljednji redak tablice se izbriše. Tablica će uvijek imati 1.048.576 redaka bez obzira koliko novih umetnemo.

Za umetanje ćelija, redaka i stupaca u radni list koristimo naredbe u grupi Ćelije (Cells) na kartici Polazno (Home). Najprije označimo redak iznad kojeg želimo umetnuti novi, a zatim u grupi Ćelije (Cells) kliknemo na strelicu gumba Umetni (Insert) → Umetni retke lista (Insert Sheet Rows).

Slika 4.49. Umetanje redaka

2. način – kliknemo desnom tipkom miša na označeni redak (retke) pa na naredbu Umetni (Insert).


Želimo li u tablicu umetnuti više redaka odjednom, prije aktiviranja naredbe označimo toliko redaka koliko novih želimo umetnuti. Npr. označimo li retke 2-5, umetnut ćemo četiri (4) nova retka iznad retka broj 6. Označimo li redak 2 i retke 6-8, umetnut će se jedan redak iznad retka br. 2 i tri retka iznad retka br. 8.

Slika 4.50. Umetanje više redaka odjednom pomoću desne tipke miša

Novi stupac umetne se ispred označenog stupca, a ostali stupci pomaknu se udesno.

Najprije označimo stupac ispred kojeg želimo umetnuti novi, kliknemo na njega desnom tipkom miša i izaberemo naredbu Umetni ili kliknemo na gumb Umetni (Insert) → Umetni stupce lista (Insert Sheet Columns). Novi stupac umetne se lijevo od označenog.

Za umetanje više stupaca odjednom potrebno je označiti toliko stupaca koliko novih želimo umetnuti.

Slika 4.51. Umetanje stupaca

Brisanje redaka i stupaca

Nepotrebne retke i stupce možemo izbrisati na dva načina:

1. način – označimo retke ili stupce koje želimo izbrisati, desnom tipkom miša kliknemo na njih pa na naredbu Izbriši (Delete).

IV-37PRO-MIL

4Ta

blic

e

2. način – na kartici Polazno (Home) u grupi Ćelije (Cells) kliknemo na strelicu gumba Izbriši (Delete) pa Izbriši retke lista (Delete Sheet Rows) ili Izbriši stupce lista (Delete Sheet Columns).

Slika 4.52. Odabir naredbe za brisanje redaka


U radu s tablicama često je potrebno prilagoditi visinu redcima ili širinu stupcima kako bi sadržaj ćelija bio vidljiv. Ukoliko je neprilagođena visina redaka i širina stupaca, ne vidimo dio teksta ćelije ili umjesto brojki vidimo povisilice (######) jer je ćelija preuska da bi prikazala rezultat formule zbog formata (oblika) znakova koje smo odredili.

Visinu redaka i širinu stupaca možemo podesiti pomoću:• miša • pomoću naredbe Oblikuj (Format) u grupi Ćelije (Cells) na kartici Polazno

Home) • objektnog izbornika.

Visinu retka prilagođavamo tako da postavimo pokazivač miša uz donji rub zaglavlja (broja) retka te pritisnutom lijevom tipkom miša povučemo rub retka prema dolje, ako želimo povećati visinu retka, ili prema gore da bismo mu smanjili visinu. Prilikom povla-čenja miša pojave se isprekidane crte uz rubove retka koje nam pokazuju njegovu visinu i zaslonski opis s trenutnom visinom retka (u primjeru na slici trenutna visina retka je 41,25).

Slika 4.53. Podešavanje visine retka

Drugi način jest da označimo redak ili više redaka kojima želimo mijenjati visinu. Na kar-tici Polazno (Home) u grupi Ćelije (Cells) kliknemo na strelicu gumba Oblikuj (Format) → Visina retka (Row Height). Otvara se dodatni prozor u kojem upišemo vrijednost za visinu retka te kliknemo na U redu.


Slika 4.54. Mijenjanje visine retka pomoću dijaloškog okvira

Želimo li visinu retka prilagoditi sadržaju, naročito ako je sadržaj pojedinih ćelija ispisan u dva ili više redaka, dva puta kliknemo uz donji rub retka. Time se visina retka opti-malno prilagodi visini sadržaja u retku. Isto možemo postići i pomoću gumba Oblikuj (Format) → Samoprilagodi visinu retka (AutoFit Row Height).

Širinu stupca podesimo tako da postavimo pokazivač miša uz desni rub stupca u za-glavlju, pritisnemo lijevu tipku i vučemo miš u željenom smjeru, ovisno o tome želimo li stupac suziti ili proširiti.

Slika 4.55. Proširenje stupca pomoću miša

Želimo li točnu širinu stupca, najprije označimo stupac, kliknemo na Oblikuj (Format) → Širina stupca (Column Width) te u dijaloškom okviru upišemo odgovarajuću vrijed-nost.

IV-39PRO-MIL

4Ta

blic

e

Slika 4.56. Određivanje točne širine stupca

Da bi se širina stupca prilagodila najdužem sadržaju u stupcu (optimalna širina), dva puta kliknemo na desni rub zaglavlja stupca ili kliknemo na strelicu gumba Obliku (Format) → Samoprilagodi širinu stupca (AutoFit Column Width).

Pomoću naredbe Zadana širina (Default Width) određujemo širinu svih stupaca na radnom listu. Pozivanjem naredbe otvara se dijaloški okvir u koji unosimo vrijednost za standardnu širinu stupaca. Po zadanom standardna širina je 8,43, ali ako odredimo drugu vrijednost (npr. 10), širina svih stupaca na radnom listu bit će 10.

Širinu stupca možemo promijeniti i pomoću naredbe Širina stupca.... (Column Width) iz objektnog izbornika.

4.3.1.5 Zamrzavanje, odmrzavanje naslova redaka i/ili stupaca

Za pregledavanje radnog lista s mnogo podataka pomičemo se u željenom smjeru pomo-ću okomitog i vodoravnog klizača ili pomoću tipki Page Up i Page Down.

Prilikom kretanja pomičemo cijeli radni list u željenom smjeru tako da vidimo podatke, ali ne i naslove stupaca ili redaka, odnosno natpise što podaci u stupcima i redcima pred-stavljaju. Da bismo učvrstili naslove stupaca i redaka kako bi uvijek bili vidljivi, potrebno je zamrznuti okno (redak ili stupac s naslovima podataka).

Za zamrzavanje naslova stupaca potrebno je označiti redak (ili ćeliju) iznad kojeg želimo zamrznuti okno, a za zamrzavanje naslova redaka treba označiti stupac (ćeliju) desno od onog koji želimo zamrznuti. Okno se zamrzne iznad i lijevo od ćelije koja je bila označena prije korištenja naredbe.

Označimo ćeliju u retku iznad kojeg želimo zamrznuti okna te na kartici Prikaz (View) kliknemo na strelicu gumba Zamrzni okna (Freeze Panes). Zatim biramo što želimo za-mrznuti: redak iznad i stupac lijevo od označene ćelije, samo redak iznad ili samo stupac lijevo. Po odabiru zamrzne se okno te se pojavi crta razgraničenja između zamrznutog okna i ostatka liste.


Slika 4.57. Zamrzavanje okna

Zamrznuto okno fiksirano je na zaslonu i po njemu se ne može kretati, dok se po ostat-ku liste može slobodno kretati pomoću okomitog i vodoravnog klizača i tipki PageUp i PageDown.

Za uklanjanje zamrznutog okna na kartici Prikaz (View) kliknemo na strelicu gumba Zamrzni okna (Freeze Panes) → Odmrzni okna (Unfreeze Panes). Kad na radnom listu imamo zamrznuto okno, naredba Zamrzni okna (Freeze Panes) promijeni se u naredbu Odmrzni okna (Unfreze Panes).

4.3.2 Radni listovi

4.3.2.1 Prijelaz među radnim listovima

Radna knjiga sastoji se od radnih listova na kojima kreiramo tablice i unosimo podatke te nad njima obavljamo razne izračune. Po zadanim postavkama radna knjiga sadrži tri radna lista.

Radni list koji vidimo na zaslonu je aktivni radni list i njegova kartica je bijele boje (na slici List2). To je list na kojem radimo. Kartice neaktivnih radnih listova sive su boje.

Na drugi radni list prelazimo klikom na karticu s njegovim imenom, npr. List3.

Slika 4.58. Prijelaz na List3

IV-41PRO-MIL

4Ta

blic

e

Ima li radna knjiga više radnih listova tako da ne vidimo njihove nazive, za prikaz naziva koristimo gumbe sa strelicama ispred kartica radnih listova. Pomoću njih možemo prika-zati karticu prvog, prethodnog, sljedećeg i posljednjeg radnog lista u knjizi.

Želimo li usporediti podatke na više radnih listova, potrebno je te radne listove prikazati na zaslonu pomoću kartice Prikaz (View) → Novi prozor (New Window). Otvara se novi prozor iste radne knjige koji u svom nazivu sadrži ime radne knjige i broj 2.

Zatim prozore radne knjige rasporedimo na zaslonu (kartica Prikaz → Razmještaj sve (Arrange all) tako da u dijaloškom okviru Raspoređivanje prozora izaberemo opciju “popločeno” (Tiled) (prozori radne knjige razmjeste se poput pločica) i potvrdimo opciju “Prozori aktivne radne knjige” (Windows of active workbook) – inače će Excel prikazati prozore svih otvorenih radnih knjiga, a ne radnih listova.

Slika 4.59. Raspoređivanje prozora iste radne knjige

Nakon što rasporedimo prozore aktivne radne knjige, u svakom prozoru izaberemo odgovarajući radni list. Sada na drugi radni list prelazimo klikom na prozor u kojem je prikazan. Otvorene prozore iste radne knjige zatvaramo pomoću gumba Zatvori (Close) na naslovnoj traci prozora u kojem je radni list prikazan.

4.3.2.2 Umetanje novog radnog lista, brisanje radnog lista

Pojavi li se potreba za dodatnim radnim listovima, lako ćemo ih umetnuti te nepotrebne izbrisati.

Postoje tri načina umetanja radnog lista u radnu knjigu.


1. Najjednostavniji način umetanja novog radnog lista jest klik na gumb Umet-ni radni list (Insert Worksheet) na dnu prozora Excela ili pritisak na tipke Shift+F11.

Slika 4.60. Umetanje radnog lista2. Novi radni list možemo umetnuti i tako da desnom tipkom miša kliknemo na

radni list ispred kojeg želimo umetnuti novi te u izborniku na naredbu Umetni (Insert). Otvorit će se dijaloški okvir Umetni s označenom opcijom Radni list (Worksheet). Kliknemo na U redu (OK).

Slika 4.61. Objektni izbornik za umetanje radog lista

3. Treći je način da na kartici Polazno (Home) u grupi Ćelije (Cells) kliknemo na strelicu gumba Umetni (Insert) → Umetni list (Insert Sheet).

Slika 4.62. 3. Način umetanja radnog lista

Želimo li umetnuti više radnih listova odjednom, najprije označimo toliko radnih listova koliko novih želimo umetnuti, pa tek onda aktiviramo naredbu za umetanje radnog lista. Više radnih listova označimo tako da držimo pritisnutu tipku Ctrl i kliknemo na karticu svakog radnog lista koji želimo označiti. Tako označeni listovi čine grupu te ih sve odjed-nom možemo premjestiti, kopirati ili izbrisati. Da bismo iz razgrupirali, desnom tipkom miša kliknemo na označene radne listove te na naredbu Razgrupiraj listove (Ungroup Sheets).

IV-43PRO-MIL

4Ta

blic

e

Brisanje radnih listova

Radni list izbrišemo tako da kliknemo desnom tipkom miša na njega (ili na grupu radni listova) pa na naredbu Izbriši (Delete). Excel će nas upozoriti da ćemo brisanjem radnog lista izgubiti podatke te traži potvrdu brisanja. Oprez – jednom izbrisan radni list ne možemo više vratiti (ovdje ne pomaže naredba Poništi (Undo)).

Radni list možemo izbrisati i tako da na kartici Polazno (Home) u grupi Ćelije (Cells) kliknemo na strelicu gumba Izbriši (Delete) → Izbriši list (Delete Sheet).

Slika 4.63. Brisanje radnog lista

4.3.2.3 Dobra praksa u imenovanju radnih listova

Radne listove ne koristimo samo za kreiranje tablica s podacima i obavljanje izraču-na, nego i za organizaciju podataka unutar radne knjige. Tako na jednom radnom listu možemo imati tablicu s proračunom, a na drugom grafički prikaz obrađenih podataka ili objašnjenja za pojedine stavke.

Prema zadanim postavkama radni listovi imaju naziv List1-List3. Kad umetnemo novi list u radnu knjigu on dobiva generički naziv List4, a svakom sljedećem dodanom listu povećava se broj u nazivu (List5, List6…).

Generički nazivi radnih listova otežavaju organizaciju podataka i snalaženje u radnoj knjizi. Zato je poželjno da radni list ima smisleni naziv koji će nam nedvojbeno govoriti kakvi se podaci na njemu nalaze, npr. Obračun radnih sati, Prodaja Siječanj itd..

Takvo ime označava namjenu radnog lista, olakšava manipulaciju s radnim listom (pre-mještanje, kopiranje, brisanje) kao i uključivanje podataka s radnog lista u formule kada to izračun zahtijeva (konsolidacija podataka i slično).

4.3.2.4 Kopiranje, premještanje i preimenovanje radnog lista

Ponekad ćemo poželjeti kopirati radni list kako bismo imali njegovu kopiju u istoj ili u drugoj radnoj knjizi ili kako bismo na temelju ovog radnog lista napravili novu tablicu mijenjajući dio podataka.


S druge strane, umetanjem novih radnih listova ili stvaranjem većeg broja radnih listova kopiranjem, poželjet ćemo promijeniti njihov poredak u radnoj knjizi, odnosno premje-stiti ih na novo mjesto.

Desnom tipkom miša kliknemo na karticu radnog lista te na naredbu Premjesti ili ko-piraj (Move or Copy). Otvara se dijaloški okvir koji omogućava premještanje i kopiranje radnog lista u istoj ili u drugu radnu knjigu. Želimo li radni list premjestiti unutar iste radne knjige, u polju Prije lista: (Before sheet:) označimo mjesto na koje će se premjestiti te kliknemo na U redu (OK).

Slika 4.64. Dijaloški okvir za premještanje i kopiranje radnih listova

Za premještanje radnog lista u drugu radnu knjigu, kliknemo na strelicu polja „U knji-gu:“ (To book:), odaberemo odgovarajuću radnu knjigu (odredišna radna knjiga mora biti otvorena) i list ispred kojeg će se premjestiti te kliknemo na U redu (OK).

Želimo li radni list kopirati, prije klika na U redu moramo kliknuti u polje „Stvori kopi-ju“ (Create a copy) kako bi se radni list kopirao, a ne premjestio.

Radne listove možemo premještati i kopirati pomoću miša. Kad držimo pritisnutu lijevu tipku miša na kartici radnog lista, ispod pokazivača miša (strelice) pojavi se list papira i mala crna strelica uz lijevi rub kartice radnog lista. Tada radni list odvučemo na novo mjesto i otpustimo tipku miša. Tijekom povlačenja „lista“ mala crna strelica pokazuje nam mjesto gdje će se radni list premjestiti kad otpustimo tipku miša.

Slika 4.65. Premještanje radnog lista povlačenjem miša

Želimo li radni list kopirati, tijekom povlačenja pokazivača miša držimo pritisnutu tipku Ctrl. Ispod pokazivača miša na slici lista papira pojavi se znak +, oznaka kopiranja. Kada

IV-45PRO-MIL

4Ta

blic

e

„odvučemo“ list sa znakom + na mjesto gdje ga želimo kopirati, najprije otpustimo tipku miša pa tek tada tipku Ctrl.

Na isti način povlačenjem miša, radni list možemo kopirati i premjestiti u drugu radnu knjigu. Najprije moramo otvoriti potrebnu radnu knjigu ili novu radnu knjigu te obje knjige prikazati na zaslonu – onu u kojoj se radni list trenutno nalazi i onu u koju ga želimo premjestiti (kopirati). Na kartici Prikaz (View) u grupi Prozor (Window) klikne-mo na Razmještaj sve (Arrange All), u dijaloškom okviru izaberemo Popločeno (Tiled) i kliknemo na U redu. Kad se prozori otvorenih radnih knjiga prikažu na zaslonu, radni list odvučemo iz matične radne knjige na odgovarajuće mjesto u drugoj radnoj knjizi. Za kopiranje radnog lista prilikom povlačenja držimo pritisnutu tipku Ctrl.

Slika 4.66. Raspored prozora radnih knjiga na zaslonu

Za promjenu imena radnom listu, dva puta kliknemo na njegov sadašnji naziv kako bi se označio. Pomoću tipke Delete izbrišemo trenutni naziv radnog lista, upišemo novi i pritisnemo tipku Enter.

Drugi je način da desnom tipkom miša kliknemo na karticu radnog lista i izaberemo naredbu Preimenuj (Rename). Odmah se označi naziv radnog lista nakon čega upišemo novo ime i pritisnemo tipku Enter.

Slika 4.67. Promjena imena radnog lista


4.4 Formule i funkcije

Excel ne koristimo samo za kreiranje tablica i spremanje podataka, nego i za izvođenje izračuna nad podacima. Pod izračunom podrazumijevamo izračunavanje formula i funkcija te prikaz njihovih vrijednosti u ćelijama. U ćeliji je prikazan rezultat formule ili funkcije, a formula ili funkcija vidi se na traci Formula kao što prikazuje slika.

Slika 4.68. Prikaz formule i rezultata

Formule kreiramo sami, ovisno o tome što izračunom želimo postići, a za složenije izračune koristimo funkcije jer one sadrže skup formula potrebnih za izračun različitih proračuna (matematičkih, financijskih, statističkih, itd.).

4.4.1 Aritmetičke formule

4.4.1.1 Prepoznavanje dobre prakse u kreiranju formula

Formulu se sastoji od podatka i aritmetičkih operatora. Podatak može biti broj ili bilo koja vrijednost kojom možemo vrednovati rezultat.

U pisanju formula koristimo precizne adrese ćelija u kojima se nalaze podaci za izračun što ima višestruke prednosti:

• nepotrebno ponavljanje unosa istog podatka• promjenom vrijednosti u bilo kojoj ćeliji uključenoj u formulu (funkciju) Excel

automatski preračunava rezultat

Formulu ili funkciju možemo kopirati u susjedne ćelije korištenjem automatske ispune (pogledajte poglavlje 4.2.3.2) .

4.4.1.2 Kreiranje formula korištenjem adresa ćelija i aritmetičkih operatora

Formulu započinjemo znakom jednakosti (=) iza kojeg unosimo podatke (brojeve ili adre-se ćelija) i oznaku matematičke operacije. Za adrese ćelija upotrebljavamo velika tiskana slova i između znakova ne smije biti razmak. Pogriješimo li u pisanju formule, Excel nas upozori na grešku. Grešku ispravimo tako da dva puta kliknemo u ćeliju kako bi se u njoj pojavio kursor i ispravimo formulu.

IV-47PRO-MIL

4Ta

blic

e

U formulama se koriste sljedeći aritmetički operatori:

Oznaka Matematička operacija

+ zbrajanje

- oduzimanje

* množenje

/ dijeljenje

^ potenciranje

% postotak

Formulu pišemo tako da najprije označimo ćeliju u koju želimo smjestiti rezultat, napi-šemo znak jednakosti te adrese ćelija s podacima za izračun i aritmetičke operatore, npr. =C2+C3+C4-(C5/E3)...

ili upišemo brojeve koje želimo zbrojiti, npr. =3+5. Brojeve i adrese ćelija možemo kombi-nirati, npr. =C2/5.

Adrese ćelija možemo upisivati u formulu ili ih označiti mišem (kad upišemo znak jednakosti, kliknemo na ćeliju C2 i njena se adresa unese u formulu, upišemo znak + pa kliknemo na ćeliju C3 itd.).

Nakon što napišemo formulu, potvrdimo unos u ćeliju pritiskom na tipku Enter ili kli-knemo na gumb Unos na traci Formula.

Na ovaj način pišemo formule za različite izračune, ovisno o potrebama. Na sljedećoj slici je primjer izračuna postotka.

Slika 4.69. Računanje postotka

4.4.1.3 Prepoznavanje i razumijevanje standardnih grešaka

Kad pogriješimo u pisanju formule, Excel će upozoriti na grešku te je možemo ispraviti. Za lakše razumijevanje najčešćih pogrešaka, pogledajte sljedeću tablicu:


Pogreška Opis (značenje)

#NAZIV? #NAME?

Excel ne prepoznaje tekst u formuli (pogrešno napisan naziv funkcije ili ispušteno dvotočje u referenci raspona)

#DIJ/0! #DIV/0! dijeljenje s nulom

#REF! neispravna referenca ćelije

Za ispravak greške najprije označimo ćeliju koja prikazuje grešku, a zatim gumb i od-govarajuću naredbu. Uočimo li odmah u čemu smo pogriješili, dva puta kliknemo u ćeliju i ispravimo grešku.

Slika 4.70. Ispravak greške

4.4.1.4 Korištenje relativnih i apsolutnih adresa ćelija u formulama

Adresa ćelije je položaj ćelije u tablici, a određena je slovom stupca i brojem retka u kojem se ćelija nalazi. Adresa ćelije može biti relativna, apsolutna i mješovita.

Relativne adrese ćelija su adrese A1, A2, A3, a temelje se na relativnom položaju ćelije koja sadrži formulu i ćelije na koju se referenca odnosi. Kod kopiranja ćelije s formulom njena se rela-tivna adresa prilagodi novoj lokaciji u tablici, a samim time i adrese ćelija s poda-cima uključenih u formulu. Promotrite sljedeću sliku.

Slika 4.71. Relativne adrese ćelija

IV-49PRO-MIL

4Ta

blic

e

Funkcija u ćeliji F2 zbraja raspon C2:E2. Kopiranjem funkcije pomoću automatske ispu-ne u donje ćelije, Excel je prilagodio adrese raspona tako da funkcija SUM uvijek zbraja raspon ćelija lijevo. Funkciji u ćeliji F6 prilagodio je broj retka raspona u =SUM(C6:E6).

Excel na isti način prilagođava sve formule s relativnim adresama, bez obzira kopiramo li ih ispunom u retku ili stupcu ili koristimo naredbe Kopiraj (Copy) i Zalijepi (Paste).

Kad imamo formulu u kojoj uvijek upućujemo na istu ćeliju, adresu te ćelije moramo označiti ako apsolutnu kako je Excel prilikom kopiranja formule ne bi prilagođavao. U protivnom, rezultat formule bio bi netočan podatak ili greška zbog neadekvatnog podatka u ćeliji.

Slika 4.72. Pogreška vrijednosti u izračunu

Na slici je primjer preračunavanja cijena u kune, a tečaj za EUR nalazi se u ćeliji B2. Ko-piranjem formule iz ćelije B5 Excel je prilagodio relativne adrese. Tako je adresu ćelije s tečajem B2 prilagodio u B3, pa u B4. Vrijednost 18,21 EUR množio je s nulom jer ćelija B3 ne sadrži podatak, a u ćeliji B7 javio je grešku vrijednosti jer ne može množiti broj iz ćelije A7 s tekstom u ćeliji B4.

Zato je potrebno ćeliji B2 dodijeliti apsolutnu adresu kako bi formula uvijek upućivala na nju.

Apsolutna adresa je adresa ćelije sa stalnim (fiksnim) položajem na radnom listu i njena se referenca kopiranjem ili premještanjem formu-le ne mijenja. Apsolutnu adresu prepoznajemo po znaku $ ispred reference za stupac i redak ćelije (u prikazanom primjeru $B$2)

Slika 4.73. Apsolutna adresa


Ćeliji s apsolutnom adresom možemo dodijeliti ime te to ime koristiti u formuli.

Ime ćeliji odredimo tako da je označimo, a zatim u okvir naziva upišemo odgovarajuće ime, npr. “Tečaj”, i pritisnemo tipku Enter. Zatim ime ćelije koristimo u formuli kao što je prikazano na sljedećoj slici.

Slika 4.74. Ćelija s imenom

4.4.2 Funkcije

Funkcija je skup unaprijed definiranih formula koje se izvode po zadanom redoslijedu. Excel sadrži tristotinjak funkcija za obavljanje različitih matematičkih, financijskih, stati-stičkih, logičkih i drugih funkcija grupiranih u grupe prema namjeni.

4.4.2.1 Korištenje osnovnih funkcija sume, prosjeka, minimuma, maksimuma, brojača i zaokruživanja

Funkcija se sastoji od naziva funkcije (govori Excelu što treba izračunati) i argumenata (adresa ćelija s podacima s kojima treba napraviti izračun).

Funkciju biramo pomoću gumba Umetni funkciju (Insert Function) na traci Formula ili pomoću gumba Umetanje funkcije (Insert Function) na kartici Formule (Formulas).

Otvara se dijaloški okvir Umetanje funkcije (Insert Function) u kojem možemo odmah izabrati funkciju ukoliko se nalazi u kategoriji funkcija koje su posljednje korištene (slika 4.75). U protivnom najprije biramo kategoriju funkcije, a zatim unutar izabrane kategorije samu funkciju (slika 4.76).

IV-51PRO-MIL

4Ta

blic

e

Slika 4.75. Biranje funkcije SUM

Slika 4.76. Biranje funkcije SUM unutar kategorije funkcija

Po odabiru funkcije otvara se dodatni dijaloški okvir Argumenti funkcije (Function Arguments), u kojem je potrebno odrediti raspon ćelija (ili više raspona – do 255) nad kojima će funkcija obaviti izračun.

Slika 4.77. Odabir argumenata funkcije


Funkciju unutar određene kategorije možemo odabrati i pomoću kartice Formule (For-mulas). Otvorimo popis funkcija unutar kategorije te klikom na ime funkcije otvaramo dijaloški okvir za odabir argumenata.

Slika 4.78. Odabir funkcije unutar kategorije na kartici Formule

Spomenut ćemo nekoliko osnovnih funkcija.

Funkcija SUM za zbrajanje podataka

Za zbrajanje podataka koristimo matematičku funkciju SUM koja izgleda ovako: =SUM(D2:F2). Znak dvotočja (:) označava raspon ćelija nad kojima će se obaviti zbrajanje, u ovom slučaju zbrojit će se vrijednosti u ćelijama od D2 do F2.

Slika 4.79. Funkcija SUM

Raspon ćelija za zbrajanje označimo pritisnutom tipkom miša, a za označavanje više raspona držimo pritisnutu tipku Ctrl te mišem označimo raspone. Kad označimo više raspona, Excel svaki raspon i argumente raspona unutar zagrada funkcije označi drugom bojom.

IV-53PRO-MIL

4Ta

blic

e

Slika 4.80. Funkcija SUM i više označenih raspona

Ako dijaloški okvir prekriva ćelije raspona koji želimo unijeti u funkciju, pomoću crvene strelice na kraju polja Number1 privremeno sažmemo dijaloški okvir, označimo potre-ban raspon i vratimo dijaloški okvir. Sljedeći raspon unosimo tako da kliknemo unutar polja Number2 i unesemo (označimo) odgovarajući raspon ćelija itd.

Funkciju SUM možemo sami upisati u ćeliju u koju želimo smjestiti rezultat, a možemo i koristiti gumb Automatski zbroj (AutoSum) na kartici Polazno (Home) ili na kartici Formule (Formulas) (pogledajte sliku 4.79). U označenoj ćeliji pojavi se funkcija =SUM(:) s ponuđenim rasponom ćelija. Ako raspon ćelija odgovara, pritisnemo tipku Enter, a ako ne odgovara, označimo potreban raspon mišem (ili upišemo promjenu) prije nego što potvrdimo unos funkcije u ćeliju.

Funkcija AVERAGE za računanje prosjeka

Funkcija AVERAGE izračunava prosječnu vrijednost, aritmetičku sredinu argumenata unutar funkcije, a nalazi se u skupini statističkih funkcija.

Za računanje prosjeka najprije označimo ćeliju u koju ćemo smjestiti rezultat, izabere-mo funkciju AVERAGE (pomoću gumba Umetni funkciju (Insert Function) ili kartice Formule (Formulas)) te odredimo argumente funkcije (mišem označimo raspon ćelija u tablici).

Slika 4.81. Funkcija AVERAGE


Funkciju AVERAGE možemo izabrati među funkcijama koje se pojave u izborniku kada kliknemo na strelicu gumba Automatski zbroj, a možemo je i sami upisati direktno u ćeliju u kojoj računamo prosjek (upišemo =AVERAGE i raspon ćelija za koje izračunava-mo prosjek).

Funkcije Mnimum i Maximum

Funkcija Minimum (MIN) vraća najmanju vrijednost unutar označnog raspona zanema-rujući pritom tekst i logičke vrijednosti, a funkcija Maksimum (MAX) vraća najveći broj unutar označenog raspona.

Obje funkcije nalaze se u grupi statističkih funkcija, a možemo ih izabrati pomoću gum-ba Umetni funkciju (Insert Function), gumba Automatski zbroj (AutoSum) ili ih sami upisati u odgovarajuću ćeliju.

Slika 4.82. Primjer funkcije MAX

Funkcija COUNT

Funkcija COUNT (Brojač) broji ćelije koje sadrže brojčane vrijednosti kao i brojeve u popisu argumenata. Funkciju COUNT koristimo da bismo prikazali broj brojčanih stavki unutar raspona ili u nizu brojeva.

Funkcija COUNT broji argumente koji su brojevi, datumi i brojevi prikazani kao tekst, a zanemaruje tekst koji ne može prevesti u brojeve, vrijednosti pogrešaka, logičke vrijedno-sti i prazne ćelije.

IV-55PRO-MIL

4Ta

blic

e

Njen dijaloški okvir prikazan je na sljedećoj slici, a možemo je aktivirati na isti način kao i ostale funkcije u Excelu.

Slika 4.83. Primjer funkcije COUNT

Funkcija COUNT zbrojila je ćelija koje sadrže brojčanu vrijednost u rasponu A2:A9. Rezultat su 4 ćelije. Ćelije su A4 i A7 su prazne, a ćelije A6 i A8 sadrže tekst.

Funkcija COUNTA

Funkciju COUNTA koristimo za brojanje ćelija koje nisu prazne u označenom rasponu ili nizu. Funkcija broji ćelije koje sadrže podatke i vrijednosti navedene kao argument. Funkcija COUNTA zanemaruje prazne ćelije.

Slika 4.84. Primjer funkcije COUNTA

U primjeru na slici rezultat funkcije Counta je 6, jer označeni raspon sadrži šest ćelija sa sadržajem.


Funkcija COUNTBlANK

Funkcija COUNTBLANK broji prazne ćelije unutar navedenog raspona. Pritom izostav-lja ćelije s vrijednošću 0.

Slika 4.85. Primjer funkcije Countblank

Funkcija ROUND – zaokruživanje brojeva

Funkciju ROUND koristimo za zaokruživanje brojeva ili rezultata formula, a njena sin-taksa je =ROUND(broj;br.dec.mjesta).

Npr. =ROUND(123,456;2) zaokružit će broj 123,456 na dva decimalna mjesta.

Umjesto broja može se upisati formula ili funkcija čiji će se rezultat zaokružiti na odgova-rajući broj decimalnih mjesta.

Zašto je potrebno zaokruživanje brojeva?

Prilikom izračuna Excel izračunava rezultat na 15 decimalnih mjesta i takav broj sprema u ćeliju te koristi u daljnjim izračunima. S druge strane, izgled broja u ćeliji određen je oblikovanjem ćelije (broj decimalnih mjesta ili stil zareza) pa je prikaz broja zaokružen na broj decimala određen oblikovanjem.

To znači da se izgled prikazanog broja i broja pohranjenog u ćeliji razlikuje.

Promotrite sljedeću sliku.

U primjeru na slici djeluje kao da je pogrešno izračunat rezultat u ćeliji C4 zato što je oblikovanjem zaokružen prikaz rezultata na dvije decimale, a ne stvaran rezultat.

Slika 4.86. Zaokruživanje brojeva

IV-57PRO-MIL

4Ta

blic

e

4.4.2.2. Korištenje logičke funkcije IF

Funkcija IF nalazi se u grupi logičkih funkcija i koristi se za postavljanje uvjeta. Funkci-ja IF provjerava je li uvjet zadovoljen te daje vrijednost TRUE ako je uvjet zadovoljen ili drugu vrijednost FALSE ako uvjet nije zadovoljen.

Sintaksa funkcije je =IF(logical_test;value_if_true;value_if_false) – uvjet;vrijednost ako je zadovoljen;vrijednost ako nije zadovoljen.

Primjer funkcije IF prikazan je na sljedećoj slici:

Slika 4.87. Primjer funkcije IF

Ako je iznos u stupcu „Ukupno“ (H) veći od 20.000,00, rabat je 10%, a ako nije, rabat je 0%.

Za postavljanje više uvjeta može se unutar jedne IF funkcije ugraditi jedna ili više dodat-nih IF funkcija.


4.5 Oblikovanje

Tablice s podacima bile bi nepregledne kada ne bismo koristili odgovarajuća oblikovanja. Excel omogućuje primjenu različitih oblikovanja za prikaz brojeva, datuma i teksta, a ćelije (stupce i retke) možemo obrubiti obrubom različite crte, boje i debljine. Za primje-nu oblikovanja koristimo karticu Polazno (Home) prikazanu na sljedećoj slici i dijaloški okvir Oblikovanje ćelija (Format Cells) koji otvaramo klikom na pokretač dijaloškog okvira unutar grupa naredbi.

Slika 4.88. Kartica Polazno (Home)

4.5.1 Brojevi/datumi

Proračunske tablice uglavnom sadrže brojeve (vrijednosti) i datume. Excel nudi pregršt mogućnosti za njihovo oblikovanje i prikaz.

4.5.1.1 Oblikovanje ćelija za prikaz brojeva

Brojevi su nakon unosa prikazani onako kako smo ih upisali, a naknadno određujemo njihovo oblikovanje. Brojeve možemo prikazati s različitim brojem decimalnih mjesta te s oznakom tisućice ili bez nje.

Najprije označimo ćelije u kojima želimo oblikovati brojeve, a zatim koristimo gumbe u grupi Broj (Number) kako bismo im povećali ili smanjili broj decimalnih mjesta. Želimo li brojeve prikazati s dva decimalna mjesta i razdjelnikom tisućice, koristimo gumb Stil zareza (Comma Style) .

Pomoću pokretača dijaloškog okvira otvaramo dijaloški okvir Oblikovanje ćelija (For-mat Cells) s otvorenom karticom Broj (Number) pomoću kojeg također određujemo oblikovanje brojeva (broj decimalnih mjesta, hoće li se koristiti razdjelnik tisućica (potvr-dimo ili isključimo opciju) te biramo na koji će se način prikazati negativni brojevi).

IV-59PRO-MIL

4Ta

blic

e

Slika 4.89. Naredbe u grupi broj i dijaloški okvir – kartica Broj

Važno je napomenuti da se smanjenjem broja decimalnih mjesta višak brojeva u ćeliji ne briše, već se samo sakrije i zaokruži se prikaz broja na zadani broj decimala. Brojevi su i dalje tu i Excel će u svojim izračunima koristiti broj sa svim decimalama (pogledajte poglavlje 4.4.2.1. zaokruživanje brojeva).

4.5.1.2 Oblikovanje ćelija za prikaz datuma i valutnih simbola

Datum unosimo u ćeliju u obliku dd/mm/gg (dan, mjesec, godina) i razdvajamo ga kosom crtom (/) ili crticom (-).

Oblik datuma određujemo pomoću gumba Oblik broja gdje možemo birati prikaz dugog ili kratkog datuma. Za više oblika datuma koristimo dijaloški okvir u kojem unutar kate-gorije Datum biramo željeni oblik.

Slika 4.90. Biranje izgleda datuma


Kada brojeve u tablici želimo prikazati s oznakom valute, kliknemo na gumb Oblik računovodstvenog broja (Accounting Number Format) u grupi broj ili oblik valute izaberemo pomoću gumba Oblik broja (Number Format) (pogledajte prethodnu sliku). Excel će brojčanim iznosima dodati oznaku valute, tj. kn za kune.

Za prikaz brojeva u drugoj valuti, npr. euro (€) ili dolar ($), oznaku valute biramo pomo-ću dijaloškog okvira u kojem najprije označimo kategoriju Valutna (Currency), a zatim u polju Simbol (Symbol) biramo odgovarajući simbol za željenu valutu (€, $, kn, itd.).

Slika 4.91. Biranje oznake valute

IV-61PRO-MIL

4Ta

blic

e

4.5.1.3 Oblikovanje ćelija za prikaz postotka

Za oblikovanje ćelija za prikaz postotka koristimo gumb Stil postotka (Percent Style) i dijaloški okvir Oblikovanje ćelija (Format Cells), karticu Broj (Number), kategoriju

Postotka (Percentage).

Slika 4.92. Oblikovanje postotka pomoću dijaloškog okvira

Najprije označimo ćelije čiji sadržaj želimo oblikovati kao postotak, a zatim kliknemo na gumb Stil postotka (Percent Style) ili oblik postotka odredimo u dijaloškom okviru. Slijedi unos brojeva u ćelije. Kad upišemo broj, on će imati oblik postotka. Npr. ako upiše-mo broj 10, broj će biti prikazan kao 10%.

Prikaz postotka možemo dodijeliti već upisanim brojevima. U tom slučaju, Excel broju upisanom u ćeliju dodaje dvije nule i oznaku postotka – ako je u ćeliju upisan broj 1, klikom na gumb Stil postotka Excel će broj prikazati kao 100%, a broj 0,1 prikazat će kao 10%. Dakle, valja obratiti pozornost koristimo li naredbu za prikaz postotka prije, ili nakon unosa podataka u ćelije.

4.5.2 Sadržaj

Oblikovanje sadržaja podrazumijeva promjenu vrste pisma (fonta) i veličine slova te stilski dotjerivanje sadržaja: promjenu boje, ukošen, podebljan ili podcrtan sadržaj. Za oblikovanje sadržaja koristimo karticu Polazno (Home) u grupama Font i Poravnanje (Alignment) te dijaloški okvir Oblikovanje ćelija (Format Cells) karticu Font.


4.5.2.1 Mijenjanje veličine i vrste fonta

Font (vrstu pisma) biramo tako da kliknemo na strelicu polja Font kako bismo otvorili popis dostupnih fontova te kliknemo na odgovarajući. Kako označavamo fontove u popi-su, oni se prikazuju na sadržaju označene ćelije tako da odmah vidimo kako izabrani font djeluje na sadržaj.

Slika 4.93. Odabir fonta

Veličinu fonta mijenjamo tako da pomoću strelice gumba Veličina fonta (Font Size) otvorimo popis te izaberemo odgovarajuću veličinu (na slici veličina fonta 18). Odabirom broja s popisa prilagodi se veličina fonta u označenim ćelija-ma.

Slika 4.94. Promjena veličine fonta

Pomoću Pokretača dijaloškog okvira (Dialog Box Launcher) otvaramo dijaloški okvir Oblikovanje ćelije (Format Cells) s karticom Font koji osim promjene vrste i veličine fonta omogućava i dodavanje efekata poput precrtavanja sadržaja ili ispis sadržaja u obli-ku indeksa ili eksponenta.

Slika 4.95. Gumbi za uređivanje fonta i dijaloški okvir

IV-63PRO-MIL

4Ta

blic

e

4.5.2.2 Oblikovanje sadržaja podebljanjem, ukošavanjem i podcrtavanjem

Sadržaj ćelija možemo ispisati na razne načine: podebljano, ukošeno (kurziv) i podcrtano te u raznim kombinacijama, npr. podebljano i ukošeno.

Za primjenu ovih oblikovanja koristimo gumbe na u grupi Font na kartici Polazno (Home) ili oblikovanje biramo pomoću dijaloškog okvira Oblikovanje ćelija (prethodna slika).

Kad je na sadržaj u označenoj ćeliji primijenjeno određeno oblikovanje, ono je vidljivo na kartici Polazno i u dijaloškom okviru Oblikovanje ćelija na kartici Font. Gumb primi-jenjenog oblikovanja ima drugačiju podlogu (na sljedećoj slici je sadržaj ćelije podebljan i ukošen). Da bismo uklonili primijenjeno oblikovanje, ponovno kliknemo na odgovarajući gumb i deaktiviramo naredbu.

Slika 4.96. Oblikovanja primijenjena u ćeliji

Sadržaj ćelije podcrtamo klikom na gumb Podcrtavanje (Underline). Sadržaj ćelije podcrtan je jednostrukom crtom, a pomoću strelice pored gumba otvaramo izbornik u kojem možemo odabrati i podcrtavanje dvostrukom crtom. Za podcrtavanje sadržaja ko-ristimo i dijaloški okvir Oblikovanje ćelija, karticu Font. U polju Podcrtano (Underline) biramo način podcrtavanja crtom, a u polju s desna biramo boju crte.

Slika 4.97. Biranje i uklanjanje podcrtavanja


Podcrtavanje uklanjamo odabirom opcije „Nema“ (None) u polju Podcrtano (Underline), ponovnim klikom na gumb Podcrtavanje na vrpci ili koristimo gumb Poništi (Undo) neposredno nakon primjene oblikovanja.

4.5.2.3 Mijenjanje boje sadržaja ćelije i pozadine ćelije

Radi boljeg uočavanja bitnih podataka sadržaj ćelije možemo ispisati drugačijom bojom ili promijeniti boju pozadine ćelije (ili oboje).

Za promjenu boje sadržaja ćelije koristimo gumb Boja fonta (Font Color), a za boju poza-dine ćelije gumb Boja ispune (Fill Color) u grupi Font.

Pomoću strelice gumba otvorimo paletu boja i izaberemo onu koja nam odgovara. Kada postavimo pokazivač miša na pojedinu boju, ona se prikaže na označenoj ćeliji (označe-nim ćelijama). Odabir boje potrebno je potvrditi klikom na izabranu boju.

Slika 4.98. Biranje boje fonta i boje ispune

Boju fonta uklonimo odabirom „Automatska“ (Automatic) na vrhu palete boja, a boju ispune uklanjamo odabirom „Bez ispune“ (No Fill).

Boju fonta (sadržaja) ćelije možemo promijeniti i na kartici Font dijaloš-kog okvira Oblikovanje ćelija, a boju pozadine ćelije na kartici Ispuna (Fill).

Na ovoj kartici, osim ispune ćelije odgovarajućom bojom, možemo iza-brati odgovarajući uzorak za pozadi-nu ćelije te izabrati boju uzorka.

Slika 4.99. Biranje uzorka pozadine ćelije

IV-65PRO-MIL

4Ta

blic

e

4.5.2.4 Kopiranje oblikovanja ćelije

Oblikovanje jedne ćelije ili raspona ćelija (vrsta i veličina fonta, poravnanje, uvlake, boju fonta, boju pozadine ili obrube ćelije) možemo kopirati na drugu ćeliju ili drugi raspon ćelija.

Za kopiranje oblikovanja koristimo alat Prenositelj oblikovanja (Format Painter) koji se nalazi na kartici Polazno (Home) u grupi Međuspremnik (Clipboard).

Najprije označimo ćeliju s oblikovanjem koje želimo prenijeti na druge ćelije i kliknemo na Prenositelj oblikovanja . Kad miš promijeni oblik u kist, prevučemo kistom preko ćelija na koje želimo kopirati izabrano oblikovanje. Nakon što otpustimo tipku miša, Prenositelj oblikovanja automatski se isključi.

Slika 4.100. Kopiranje oblikovanja na druge ćelije

Želimo li oblikovanje prenijeti na više odvojenih raspona, dva puta kliknemo na gumb Prenositelj oblikovanja. Gumb će ostati uključen tako dugo dok ponovno ne kliknemo na njega. Kad izabrano oblikovanje kopiramo na sve potrebne raspone, isključimo preno-sitelja oblikovanja.

4.5.3 Poravnanje, rubovi

4.5.3.1 Prelamanje teksta u ćeliji i nizu ćelija

Prelamanje teksta koristimo kada sadržaj ćelije želimo ispisati u dva ili više redaka radi ljepšeg izgleda tablice. Tekst u ćeliji možemo prelomiti na tri načina.

1. Označimo ćeliju u kojoj želimo prelomiti tekst i postavimo kursor (točku unosa) ispred riječi koju želimo prenijeti u sljedeći redak iste ćelije. Zatim pritisnemo tipke Alt +Enter čime premjestimo ostatak sadržaja u novi red te potvrdimo


unos sadržaja u ćeliju.

Tekst možemo prelomiti tijekom unosa sadržaja u ćeliju.2. Drugi način je da označimo ćeliju ili raspon u kojem želimo prelomiti tekst te

kliknemo na gumb Prelamanje teksta (Wrap text) u grupi Poravnanje (Ali-gnment). Tekst će se automatski prelomiti podešavanjem širine stupca.

3. Pomoću pokretača dijaloškog okvira u grupi Poravnanje otvorimo dijaloški okvir Oblikovanje ćelija s karticom Poravnanje (Alignment) te potvrdimo opciju “Prelomi tekst” (Wrap text).

Nakon prelamanja teksta potrebno je podesiti širinu stupca i visinu retka, kako bi tekst u ćeliji izgledao onako kako smo zamislili. Poželjno je da visina retka u kojem prelamamo tekst bude “samoprilagodi”, kako bi se visina retka prelamanjem teksta automatski pove-ćala. U suprotnom, kod točno određene visine retka postoji mogućnost da se dio sadržaja ćelije ne vidi.

Slika 4.101. Prelamanje retka u ćeliji

Slika 4.102. Prelamanje teksta unutar ćelije

Slika 4.103. Prelamanje teksta u ćeliji pomoću dijaloškog okvira

IV-67PRO-MIL

4Ta

blic

e

4.5.3.2 Poravnanje teksta u ćeliji

Poravnanje teksta u ćeliji podrazumijeva položaj sadržaja unutar ćelije. Sadržaj možemo poravnati vodoravno (između lijevog i desnog ruba ćelije) i okomito (između gornjeg i donjeg ruba) klikom na odgovarajući gumb u grupi Poravnanje ili u dijaloškom okviru Oblikovanje ćelija na kartici Poravnanje.

Slika 4.104. Gumbi za poravnanje i dijaloški okvir

Vodoravno sadržaj može biti poravnat uz lijevi rub ćelije, desni rub ćelije te centriran po sredini između lijevog i desnog ruba ćelije, a okomito uz gornji rub ćelije, donji rub ćelije i po sredini.

Sadržaj ćelije možemo istovremeno poravnati i okomito i vodoravno, npr. centriramo sadržaj u ćeliji.

Sadržaj tablice možemo ispisati određenim smjerom (npr. okomito prema dolje) ili pod određenim kutom, uzlazno ili silazno. Usmjerenje teksta unutar ćelije određujemo pomo-ću gumba Orijentacija (Orientation) ili pomoću dijaloškog okvira Oblikovanje ćelije gdje na kartici Poravnanje (Alignment) u polju Usmjerenje (Orientation) odredimo stupanj kuta ispisa sadržaja ćelije (prethodna slika).

Slika 4.105. Određivanje smjera teksta pomoću gumba Orijentacija


4.5.3.3 Spajanje i centriranje naslova preko niza ćelija

Prvi redak tablice obično sadrži naziv tablice, odnosno opis podataka prikazanih u tabli-ci. Naziv tablice obično centriramo preko širine cijele tablice, odnosno preko ćelija na čije se podatke opis odnosi.

Za spajanje i centriranje naslova preko niza ćelija najprije označimo odgovarajući ras-pon ćelija, a zatim pomoću gumba Spoji i centriraj (Merge & Center) odaberemo način spajanja.

Slika 4.106. Odabir načina spajanja ćelija

Odaberemo li naredbu Spoji i centriraj, ćelije u označenom rasponu će se spojiti, a sadr-žaj prve ćelije raspona bit će centriran u novonastaloj ćeliji. Ovako centriranom naslovu možemo naknadno promijeniti poravnanje (uz lijevi ili desni rub ćelije) koristeći gumbe na kartici Polazno.

Da bismo razdvojili spojene ćelije, najprije označimo ćeliju koja je nastala spajanjem i po-novno kliknemo na gumb Spoji i centriraj. Spojena ćelija rastavi se na sastavne dijelove, a njen sadržaj ostaje u prvoj ćeliji raspona.

Spajanje i centriranje naslova moguće je i pomoću dijaloš-kog okvira Oblikovanje će-lija (Format Cells). Na kartici Poravnanje (Alignment) u polju Vodoravno (Horizontal) biramo opciju Centriraj preko ozna-čenog (Center Across Selection) te potvrdimo opciju Spoji ćelije (Merge cells). Da bismo razdvojili spojene ćelije, isključimo ovu opciju.

Slika 4.107. Spajanje i centriranje naslova pomoću dijaloškog okvira

IV-69PRO-MIL

4Ta

blic

e

4.5.3.4 Dodavanje rubova ćeliji

Ćeliji (rasponu ćelija) možemo dodijeliti obrub različite boje, debljine i vrste crte radi preglednosti tablice i isticanja pojedinih podataka.

Ćelije možemo obrubiti pomoću gumba Obrubi (Borders) koji otvara mogućnost izbora obruba različite vrste i debljine za rubove ćelija.

Slika 4.108. Biranje crte obruba

Pomoću naredbe Nacrtaj obrub (Draw Border) ili Nacrtaj rešetke obruba (Draw Border Grid) crtamo rubove ćelija. Miš poprimi oblik olovke te crtamo obrub po rubovi-ma ćelije ili, ako crtamo rešetke obruba, prelazimo preko ćelija a oko njih se crta obrub. Obrub će imat boju i stil (vrstu) crte koju smo izabrali prije uporabe naredbe Nacrtaj obrub. Ako pogriješimo, nacrtani obrub izbrišemo pomoću brisala.

Slika 4.109. Crtanje obruba ćelije pomoću naredbe Nacrtaj obrub

Dijaloški okvir Oblikovanje ćelija (Format Cells) na kartici Obrub (Border) daje veće mogućnosti izbora vrste i boje obruba kao što prikazuje slika.


Slika 4.110. Dijaloški okvir Oblikovanje ćelija – kartica Obrub

Dijaloški okvir otvaramo klikom na strelicu gumba Obrubi (Borders) → Više obruba (More Borders) ili pomoću pokretača dijaloškog okvira u grupi Font, Poravnanje ili Broj, a po otvaranju dijaloškog okvira odaberemo karticu Obrubi (Borders).

IV-71PRO-MIL

4Ta

blic

e

4.6 Grafikoni

Grafikone koristimo za grafički prikaz i usporedbu podataka obrađenih u proračunskim tablicama. Podaci prikazani grafikonom razumljivi su i uočljivi, lakše ih je usporediti i uočiti trend kretanja.

Grafikon se sastoji od više objekata (dijelova) koji se nalaze u području grafikona, a broj objekata ovisi o vrsti grafikona i podacima koji se njime prikazuju. Sljedeća slika prikazu-je stupčasti grafikon i njegove dijelove.

Slika 4.111. Dijelovi stupčastog grafikona

4.6.1 Kreiranje grafikona

Izgled grafikona ovisi o podacima koje želimo grafički prikazati. Excel 2010 podržava razne vrste grafikona, a svaka vrsta sadrži nekoliko podvrsta. Najčešće koristimo:

• stupčasti grafikoni – za prikaz promjene podataka u određenom vremenskom periodu ili za usporedbu podataka

• tortni i prstenasti grafikoni – za prikaz podataka organiziranih u jednom stupcu ili retku te prikazuju proporcionalni odnos dijela podataka i cjeline

• linijski grafikoni – za prikaz podataka u jednakim vremenskim intervalima, njima se prikazuje trend kretanja, kategorije podataka nalaze se na vodoravnoj, a vrijednosti na okomitoj osi

• trakasti grafikoni – za usporedbu između pojedinačnih stavki.


4.6.1.1 Kreiranje različitih grafikona iz podataka u radnoj knjizi

Za izradu grafikona koristimo karticu Umetanje (Insert). U grupi Grafikoni (Charts) nalaze se vrste grafikona koje možemo kreirati, odnosno umetnuti na radni list, s time da svaka vrsta sadrži više varijanti.

Slika 4.112. Kartica Umetanje i grupa Grafikon

Za izradu grafikona potrebno je imati barem jedan stupac s podacima. Najprije označi-mo raspon podataka koje želimo grafički prikazati. Ako se podaci nalaze u razdvojenim rasponima, prilikom označavanja raspona držimo pritisnutom tipku Ctrl. Na kartici Umetanje (Insert) kliknemo na strelicu vrste grafikona kakav želimo napraviti, a zatim na podvrstu.

Slika 4.113. Izrada stupčastog grafikona

Odabirom podvrste napravi se grafički prikaz odabranog raspona, u prozoru Excela dostupni su Alati za grafikone (Chart Tools) i kartice Dizajn (Design), Izgled (Layout) i Oblik (Format). Grafikon je uložen na radni list na kojem se nalaze podaci na temelju kojih je napravljen, a prema želji možemo ga premjestiti na novi radni list.

Na isti način kreiramo linijski, trakasti ili tortni grafikon.

Grafikon možemo napraviti i pomoću dijaloškog okvira Umetanje grafikona (Insert Chart) koji pokrećemo pomoću pokretača dijaloškog okvira u grupi Grafikoni. U lijevom dijelu dijaloškog okvira odaberemo vrstu grafikona, a zatim u desnom dijelu njegovu varijantu.

IV-73PRO-MIL

4Ta

blic

e

Slika 4.114. Kreiranje tortnog grafikona pomoću dijaloškog okvira i tortni grafikon

Kreiranje grafikona pomoću tipke F11

Ovo je najbrži način izrade grafikona. Označimo podatke koje želimo grafički prikazati i pritisnemo tipku F11. Excel napravi stupčasti grafikon označenih podataka na posebnom radnom listu s nazivom Grafikon1. Nakon toga grafikon treba urediti.

MINIGRAFIKONI

Minigrafikoni su sićušni grafikoni smješteni u pozadinu ćelije radnog lista, a omoguću-ju grafički (vizualni) prikaz podataka iz susjednih ćelija. Koriste se za prikaz trendova, odnosno promjene vrijednosti u vremenskim intervalima. Minigrafikoni se ne nalaze kao objekt na radnom listu već su dio ćelije.

Minigrafikon kreiramo na sličan način kao i običan grafikon. Najprije označimo podat-ke koje želimo prikazati te odaberemo vrstu grafikona u grupi Minigrafikoni na kartici Umetanje (pogledajte sliku 4.112). Otvara se dijaloški okvir u kojem određujemo ćeliju u kojoj će se nalaziti grafikon čime završava njegovo kreiranje.

Slika 115 – Kreiranje minigrafikona


Slika 4.116. Primjer linijskog i stupčastog minigrafikona

Više informacija o minigrafikonima potražite u sustavu pomoći programa Excel.

4.6.1.2 Označavanje grafikona

Nakon što kreiramo grafikon, dodatno ga uređujemo kako bismo podatke prikazali što jasnije. Tako grafikonu mijenjamo vrstu, položaj na radnom listu, veličinu te same dijelo-ve grafikona (naslov, pozadinu, legendu, itd.), no najprije moramo označiti grafikon ili dio koji želimo mijenjati.

Grafikon označimo tako da kliknemo na područje grafikona. Oko grafikona pojavi se okvir s kvadratićima (hvataljkama) na uglovima i sredini stranica.

Slika 4.117. Označeni grafikon

Dio grafikona označimo tako da kliknemo na dio koji želimo označiti, npr. kliknemo na naslov grafikona, legendu ili na skup podataka koji želimo urediti.

IV-75PRO-MIL

4Ta

blic

e

Slika 4.118. Označeni dijelovi grafikona

4.6.1.3 Promjena vrste grafikona

Grafički prikaz podataka možemo promijeniti odabirom druge vrste grafikona, npr. mo-žemo tortni grafikon promijeniti u prstenasti ili stupčasti u linijski.

Najprije označimo gra-fikon, a zatim na kartici Dizajn (Design) kliknemo na gumb Promijeni vrstu grafikona (Change Chart Type). Otvara se dijaloški okvir Promjena vrste grafikona (Change Chart Type) u kojem odaberemo željenu vrstu grafikona.

Slika 4.119. Promjena vrste grafikona

Dijaloški okvir za promjenu vrste grafikona možemo otvoriti desnim klikom miša na grafikon i odabirom naredbe Promijeni vrstu grafikona.


4.6.1.4 Premještanje, promjena veličine i brisanje grafikona

Grafikon možemo premjestiti na drugo mjesto na istom radnom listu ili na drugi radni list.

Grafikon na istom radnom listu premještamo tako da ga odvučemo pritisnutom lijevom tipkom miša na željeno mjesto.

Slika 4.120. Premještanje grafikona pomoću miša

Za premještanje grafikona na drugi radni list, koristimo karticu Dizajn (Design) i nared-bu Premjesti grafikon (Move Chart). Otvara se dijaloški okvir u kojem biramo hoćemo li grafikon premjestiti na novi radni list ili na jedan od postojećih radnih listova. Za premještanje na postojeći radni list potvrdimo opciju Objekt na (Object in) te u polju s desne strane odaberemo željeni radni list. U primjeru na slici grafikon će biti premješten na radni list Prodaja.

Slika 4.121. Premještanje grafikona na drugi radni list

Za premještanje grafikona na drugi radni list možemo koristiti naredbe Izreži (Cut) i Zalijepi (Paste) na isti način kao što ih koristimo kad kopiramo sadržaj. Na isti način premještamo grafikon i u drugu radnu knjigu.

IV-77PRO-MIL

4Ta

blic

e

Promjena veličine grafikona

Grafikonu mijenjamo veličinu pomoću miša. Označimo grafikon, postavimo miš na hvataljku za promjenu veličine i pritisnemo lijevu tipku. Kada miš promijeni oblik u dvo-glavu strelicu, pritisnutom tipkom miša vučemo prema van da bismo povećali grafikon ili prema sredini grafikona da bismo mu smanjili veličinu. Pritom se prikazuje veličina grafikona koja će biti nakon otpuštanja tipke miša.

Želimo li promjenom veličine grafikona proporcionalno promijeniti veličinu i svim nje-govim objektima, veličinu grafikona mijenjamo dijagonalno (kao na slici) i pritom držimo pritisnutu tipku Shift.

Slika 4.122. Promjena veličine grafikona dijagonalno

Brisanje grafikona

Grafikon koji želimo izbrisati označimo i pritisnemo tipku Delete.


4.6.2 Uređivanje grafikona

Grafikon koji napravimo potrebno je dodatno urediti, npr. promijeniti boju pozadine ili boju skupova podataka, dodati ili ukloniti legendu, naslov grafikona, itd..

Svaki objekt grafikona (područje grafikona, legenda, natpisi podataka, osi kategorije i vrijednosti, područje crtanja) uređuje se posebno, a za uređivanje i oblikovanje koristimo kartice:

• Dizajn (Design) – za promjenu vrste grafikona, spremanje grafikona kao pred-loška, primjenu unaprijed definiranog izgleda ili oblikovanja i promjenu mjesta grafikona

Slika 4.123. Kartica Dizajn

• Izgled (Layout) – za prikaz dijelova grafikona (naslova grafikona, legende, po-datkovne tablice) i njihovo uklanjanje te dodavanje slika, tekstnih okvira i oblika

Slika 4.124. Kartica Izgled grafikona

• Oblik (Format) – za oblikovanje dijelova grafikona, dodavanje obruba, boje ispu-ne ili primjenu posebnih efekata (sjene, sjaja, odraza itd.).

Slika 4.125. Kartica Oblik grafikona

4.6.2.1 Dodavanje, brisanje i uređivanje naslova grafikona

Osnovni grafikon koji kreiramo ne sadrži naslov grafikona tako da naslov dodajemo na-knadno. Kreiranjem (nastankom) grafikona na radnom listu dostupna je i otvorena kar-tica Dizajn (Design) na kojoj mijenjamo izgled grafikona. U grupi Rasporedi grafikona otvorimo popis mogućnosti te odaberemo izgled grafikona koji sadrži naslov grafikona i eventualno ostale dijelove koje želimo grafikonom prikazati (legendu, natpise podataka i slično) te njihov položaj unutar područja grafikona.

IV-79PRO-MIL

4Ta

blic

e

Slika 4.126. Biranje izgleda grafikona koji sadrži naslov

Za dodavanje i uklanjanje dijelova koristimo karticu Izgled (Layout). Kliknemo na gumb Naslov grafikona (Chart Title) te izaberemo položaj naslova unutar područja grafikona. Ukoliko postojeći naslov grafikona želimo ukloniti, odaberemo prvu mogućnost – Ništa (None).

Slika 4.127. Dodavanje naslova grafikona

Nakon što dodamo naslov grafikona napravimo, potrebne izmjene u tekstu i oblikovanju sadržaja. Označimo sadržaj naslova i primijenimo željena oblikovanja koristeći gumbe na kartici Polazno (vrsta, veličina i boja fonta, podebljan ili ukošen ispis, itd).

Za oblikovanje okvira (područja) naslova grafikona koristimo dijaloški okvir koji otvara-mo klikom na gumb Naslov grafikona (Chart Title) → Više mogućnosti naslova (More Title Options) ili desnim klikom na naslov grafikona i odabirom naredbe Oblikovanje naslova grafikona (Format Chart Tytle) .


Slika 4.128. Uređivanje naslova grafikona

U dijaloškom okviru biramo boju ispune pozadine naslova, boju obruba okvira naslova te vrstu i debljinu crte obruba. Naslovu možemo dodati sjenu i 3D efekt.

Slika 4.129. Biranje boje ispune pozadine naslova grafikona

IV-81PRO-MIL

4Ta

blic

e

Slika 4.130. Biranje 3D efekta naslovu grafikona

Nakon što odaberemo željena oblikovanja (boju ispune, stil i boju obruba, sjene i 3D efekt), kliknemo na Zatvori. Želimo li zadržati zadane postavke naslova grafikona, odno-sno izgled naslova grafikona kakav je bio po umetanju u područje grafikona, kliknemo na Ponovo postavi.

Slika 4.131. Primjer oblikovanog naslova grafikona

Brisanje naslova grafikona

Naslov grafikona izbrišemo tako da ga označimo i :pritisnemo tipku Delete, ili kliknemo desnom tipkom miša na naslov grafikona pa na Izbriši (Delete) na kartici Izgled kliknemo na Naslov grafikona (Chart Tytle) → Ništa (None)

•••


4.6.2.2 Dodavanje legendi na grafikon, vrijednosti/brojevi i postoci

Grafikonu dodajemo legendu kako bismo razumjeli prika-zane podatke te brojčane vrijednosti ili postotke prikazanih podataka, za što koristimo karticu Izgled.

Legendu dodajemo pomoću gumba legenda (Legend) odabi-rom mogućnosti njenog smještanja u području grafikona.

Slika 4.132. Dodavanje legende grafikonu

Na isti način biramo i prikaz vrijednosti podataka pomoću gumba Oznake podataka (Data Labels).

Slika 4.133. Dodavanje natpisa podacima prikazanim grafikonom

Za prikaz podataka u obliku postotka biramo naredbu Više mogućnosti natpisa nad podacima … (More Data Label Options…) na dnu izbornika. Otvara se dijaloški okvir gdje u kategoriji Mogućnosti natpisa (Label Options) u dijelu Natpis sadrži (Label Con-tains) biramo prikaz podataka u obliku postotka. Uz postotak možemo prikazati i naziv kategorije ili skupa te brojčane vrijednosti.

IV-83PRO-MIL

4Ta

blic

e

Slika 4.134. Prikaz podataka kao postotka

Da bismo uklonili pojedini natpis (npr. postotke), isključimo potvrdnu kvačicu.

4.6.2.3 Mijenjanje boje pozadine grafikona, boje ispune legende

Za mijenjanje boje pozadine grafikona i legende koristimo karticu Oblik (Format).

Za boju pozadine grafikona možemo primijeniti gotov stil ili izabrati boju ispune. Ozna-čimo grafikon i otvorimo popis gotovih stilova. Kako pokazivačem miša prelazimo preko gotovog stila, on se prikaže na grafikonu. Odabir stila potrebno je potvrditi klikom.

Slika 4.135. Odabir stila grafikona


Pomoću gumba Ispuna oblika (Shape Fill) biramo boju ispune grafikona. Kao pozadinu grafikona možemo izabrati sliku, prijelaz jedne ili više boja ili teksturu kao što je prikaza-no na sljedećoj slici.

Slika 4.136. Odabir teksture kao pozadine grafikona

Za boju pozadine grafikona koristimo i dijaloški okvir koji otvaramo pomoću pokretača dijaloškog okvira u grupi Stilovi oblika (Shape Styles) na kartici Oblik ili klikom desne tipke miša na područje grafikona pa na naredbu Oblikovanje područja grafikona (For-mat Chart Area).

Otvara se dijaloški okvir u kojem biramo boju pozadine te stil, boju i debljinu obruba grafikona.

Boja ispune legende

Boju ispune za legendu biramo na isti način kao i boju za pozadinu grafikona. Najprije označimo legendu, a zatim biramo odgo-varajući stil ili boju ispune oblika. Legendi možemo dodijeliti obrub (biramo vrstu, boju i debljinu crte obruba) te efekte poput sjene, sjaja, kosine ili 3D efekt.

Slika 4.137. Ispuna pozadine grafikona unaprijed postavljenim prijelazom boja

IV-85PRO-MIL

4Ta

blic

e

Slika 4.138. Dodavanje kosine legendi grafikona

Boju ispune legende možemo birati i u dijaloškom okviru Oblikovanje legende (Format Legend) koji otvaramo klikom desne tipke miša na legendu pa na naredbu Oblikovanje legende (Format Legend).

4.6.2.4 Mijenjanje boje stupca, trake, crte, isječka torte u grafikonu

Stupci, trake, crte i isječci torte predstavljaju skupove (nizove) podataka. Da bismo im promijenili boju, najprije označimo skup podataka klikom na njegov grafički prikaz (pri-sjetite se poglavlja 4.6.1.2. – označavanje grafikona i dijelova grafikona).

Kad označimo skup podataka (stupac, crtu ili traku), kliknemo na njega desnom tipkom miša pa na naredbu Oblikovanje skupova podataka (Format Data Series). Za označa-vanje isječka torte prvim klikom označimo cijeli skup podataka (sve isječke), a drugim klikom samo određeni isječak. Tada je u objektnom izborniku dostupna je naredba Obli-kovanje točke podataka (Format Data Point).

Slika 4.139. Pozivanje naredbe za oblikovanje isječka torte


Otvara se dijaloški okvir Oblikovanje točke podataka u kojem biramo boju ispune isječ-ka. Isječku torte možemo promijeniti i boju obruba.

Boju stupca ili crte na linijskom grafikonu mijenjamo na isti način. Otvorimo dijaloš-ki okvir te izaberemo drugu boju ili boju biramo pomoću palete boja klikom na gumb Ispuna oblika na kartici Oblik za stupac, odnosno Kontura oblika za crtu linijskog grafikona.

Slika 4.140. Promjena boje crte linijskog grafikona

4.6.2.5 Mijenjanje veličine fonta i boje naslova grafikona, osi grafikona i teksta legende grafikona

Svakom objektu grafikona (naslo-vu, osi grafikona, legendi) može-mo mijenjati veličinu i boju fonta. Najprije označimo objekt (naslov grafikona ili legendu) kojem že-limo promijeniti veličinu ili boju fonta, a zatim biramo naredbu klikom na gumb na kartici Pola-zno u grupi Font.

Slika 4.141. Promjena boje fonta i nakošen ispis osi grafikona

IV-87PRO-MIL

4Ta

blic

e

Veličinu i boju fonta mijenjamo i pomoću dijaloškog okvira koji otvaramo pomoću po-kretača dijaloškog okvira u grupi Font ili na označeni objekt kliknemo desnom tipkom miša pa na naredbu Font.

Slika 4.142. Otvaranje i izgled dijaloškog okvira Font

Otvara se dijaloški okvir u kojem biramo karticu Font te na njoj mijenjamo vrstu, veliči-nu i boju fonta.

Kartica Font je identična u dijaloškim okvirima za oblikovanje naslova i legende grafikona.


4.7 Priprema za ispis

Podatke obrađene u proračunskim tablicama potrebno je ispisati kako bismo ih prezenti-rali, distribuirali i učinili dostupnim drugima.

Proračunske tablice potrebno je pripremiti za ispis tako da provjerimo izgled tablice, podesimo margine stranica, a po potrebi dodamo sadržaj u zaglavlje i podnožje.

4.7.1 Postavke

Postavke radnog lista obuhvaćaju podešavanje margina radnog lista, određivanje usmje-renja stranice i veličine papira te kreiranje zaglavlja i podnožja. Radni list podešavamo pomoću kartice Izgled stranice (Page Layout) naredbama u grupi Postavljanje stranice (Page Setup) ili pomoću istoime-nog dijaloškog okvira.

Slika 4.143. Naredbe u grupi Postavljanje stranice

4.7.1.1 Mijenjanje margina radnog lista

Margina je prazan prostor između ruba papira i ispisanih podataka. Margine radnom listu određujemo pomoću gumba Margine (Margins) i u dijaloškom okviru Postavljanje stranice (Page Setup) na kartici Margine (Margins).

U izborniku koji otvo-rimo klikom na gumb Margine odaberemo mogućnost koja nam odgovara ili pomoću naredbe Prilagođene margine (Custom Margins) otvorimo di-jaloški okvir te njemu odredimo vrijednosti za margine.

Slika 4.144. Postavljanje margina radnog lista pomoću gumba i dijaloškog okvira

IV-89PRO-MIL

4Ta

blic

e

Radnom listu određujemo četiri margine: gornju (Top), donju (Bottom), lijevu (Left) i desnu (Right) tako da podesimo vrijednosti u odgovarajućim poljima. Osim margina na ovoj kartici određujemo udaljenost zaglavlja i podnožja od ruba stranice te biramo hoće li se tablica centrirati vodoravno ili okomito na papiru.

Za naknadno podešavanje margina radnog lista ponovo otvorimo ovaj dijaloški okvir i napravimo potrebnu promjenu.

4.7.1.2 Mijenjanje orijentacije radnog lista i veličine papira

Orijentaciju (usmjerenje) stranice radnog lista i veličinu papira na koji će se ispisati odre-đujemo na kartici Stranica (Page) dijaloškog okvira Postavljanje stranice (Page Setup) te pomoću gumbi na kartici Izgled stranice.

Slika 4.145. Promjena orijentacije stranice pomoću gumba i dijaloškog okvira

Klikom na gumb Usmjerenje (Orientation) mijenjamo usmjerenje stranice, odnosno hoće li se tablica na radnom listu ispisati na okomito položenoj stranici (portret – engl. Portrait) ili na vodoravno položenoj stranici (pejzaž – engl. Landscape). Orijentaciju stranice određujemo i u dijaloškom okviru Postavljanje stranice (Page Setup) na kartici Stranica (Page) u polju Usmjerenje (Orientation) tako da označimo smjer orijentacije te kliknemo na U redu.

Veličinu papira određujemo u polju Veličina papira (Paper size). Standardna veličina radnog lista je stranica A4 formata. Ako se pojavi potreba da velike tablice ispišemo na veći format papira, npr. A3, u ovom polju određujemo njegovu veličinu (da bi format A3 bio dostupan, na računalu mora biti instaliran pisač koji podržava taj format papira).


U polju Skaliranje (Scaling) određujemo postotak, na koju će veličinu Excel prilagoditi stranicu kod ispisa, npr. smanji-mo izgled tablice na 95% kako bi se cijela ispisala na jedan list papira.

Veličinu papira biramo i pomoću gumba na kartici Izgled stranice. Naredba na dnu izbornika Više veličina papira (More Paper Sizes ) otvara dijaloški okvir prikazan na pret-hodnoj slici.

Slika 4.146. Biranje veličine stranice pomoću gumba Veličina na kartici Izgled stranice

4.7.1.3 Prilagođavanje postavki stranice tako da sadržaj radnog lista stane na određeni broj stranica

Kod ispisa velikih tablica Excel umeće prijelom stranice prema postavkama zadanim u dijaloškom okviru Postavljanje stranice (prethodno poglavlje). Kako će Excel prelomiti stranice, možemo vidjeti u pregledu prije ispisa (pretpregledu ispisa). Kada se iz pregleda prije ispisa vratimo u običan pogled, prijelomi stranica označeni su tankom crnom ispre-kidanom crtom.

Prijelom stranica možemo promijeniti te podesiti da sadržaj radnog lista stane na odre-đen broj stranica pomoću kartice Prikaz (View) → Pretpregled prijeloma stranice (Page Break Preview).

Prelazimo u prikaz prijeloma stranice gdje su prijelomi stranica označeni plavom ispre-kidanom crtom. Na svakoj stranici prijeloma nalazi se vodeni žig s natpisom „Stranica1“ (Page1), „Stranica2“ (Page2), itd.

U ovom pogledu možemo ručno mijenjati prijelom stranica tako da mišem „odvučemo“ oznaku prijeloma na drugo mjesto. Na taj način podesimo ispis tablice na odgovarajući broj stranica.

IV-91PRO-MIL

4Ta

blic

e

Slika 4.147. Podešavanje prijeloma stranice

U običan (normalan) pogled vraćamo se klikom na gumb Normalno (Normal) na kartici Prikaz (View).

4.7.1.4 Dodavanje, mijenjanje i brisanje teksta u zaglavlju i podnožju radnog lista

Zaglavlje i podnožje radnog lista su prazan prostor na vrhu (zaglavlje) i dnu (podnožje) stranice između ruba papira i ispisanih podataka.

U zaglavlje i podnožje možemo unijeti tekst i slike, npr. naziv i logo poduzeća, naziv rad-ne knjige, broj stranice ili bilo koji drugi sadržaj. Zaglavlje i podnožje ispisuju se na svakoj stranici ispisa tablice.

Zaglavlje i podnožje dodajemo i mijenjamo pomoću dijaloškog okvira Postavljanje stra-nice (Page Setup) na kartici Podnožje/Zaglavlje (Header/Footer) ili u prikazu Izgleda stranice (Page Layout).

Izrada zaglavlja i podnožja pomoću dijaloškog okvira Postavljanje stranice

Dijaloški okvir otvaramo pomoću kartice Izgled stranice klikom na pokretač dijaloškog okvira u grupi Postavljanje stranice te se premjestimo na karticu Podnožje/Zaglavlje (Header&Footer).

Polja za Zaglavlje (Header) i Podnožje (Footer) imaju na desnoj strani strelicu pomoću koje otvaramo popis mogućih naslova i podataka za zaglavlje i podnožje, kao što su broj stranice, naziv radne knjige ili radnog lista i datum u raznim kombinacijama.


Slika 4.148. Kreiranje zaglavlja radnog lista

Pomoću gumba Prilagođeno zaglavlje (Custom Header) otvaramo dodatni dijaloški okvir podijeljen na tri sekcije u koje unosimo podatke prema želji. U svaku sekciju upiše-mo odgovarajuće podatke te ih uredimo koristeći gumbe u samom dijaloškom okviru.

Slika 4.149. Kreiranje korisničkog zaglavlja

Gumb sa slovom A koristi se za uređivanje fonta, dok se posljednji gumb u nizu koristi za oblikovanje slike. Ostali gumbi koriste se za unos polja; datum, broj stranice, naziv radne knjige itd.

Kad uredimo zaglavlje, kliknemo na U redu (OK) i vratimo se u dijaloški okvir Postavlja-nje stranice (Page Setup) gdje u polju za pregled vidimo prethodno unesene podatke.

IV-93PRO-MIL

4Ta

blic

e

Slika 4.150. Pregled korisnički kreiranog zaglavlja unutar dijaloškog okvira

Podnožje uređujemo na isti način kao i zaglavlje. Podnožje i zaglavlje možemo urediti različito za parne i neparne stranice.

Naknadne promjene u zaglavlju i podnožju radimo tako da ponovo otvorimo dijaloški okvir i napravimo potrebnu promjenu (dodamo ili izbrišemo sadržaj).

Izrada zaglavlja i podnožja u prikazu izgleda stranice

Zaglavlje i podnožje možemo dodati i urediti pomoću kartice Umetanje (Insert) → Za-glavlje i podnožje (Header & Footer). Excel prebacuje radni list u prikaz izgleda stranice te se prikažu sekcije zaglavlja i podnožja. Sada unosimo podatke u odgovarajuće sekcije. U prozoru Excela dostupni su Alati zaglavlja i podnožja (Header&Footer Tools) i kartica Dizajn (Design) s elementima koje možemo unijeti u predviđene sekcije (broj stranice, datum, vrijeme, slika, itd.).

Slika 4.151. Unos zaglavlja u prikazu izgleda stranice


Za uređivanje sadržaja (teksta) zaglavlja i podnožja koristimo karticu Polazno.

Za povratak u „normalan“ prikaz (gdje se ne vide zaglavlje i podnožje) na kartici Prikaz (View) pritisnemo Normalno (Normal). Gumb Normalno nije dostupan (svjetlije je boje) ako radimo na zaglavlju/podnožju, tj. ako se točka unosa (kursor) nalazi unutar bilo koje sekcije. Kada kliknemo izvan područja za zaglavlje/podnožje, gumb Normalno ponovo je dostupan.

4.7.1.5 Umetanje i brisanje polja u zaglavlje i podnožje radnog lista

Polja se koriste za unos podataka koji se često mijenjaju te određuju koji će se sadržaj ispisati prilikom ispisa. Ovo je naročito korisno ukoliko ispisujemo tablice koje se često ažuriraju jer polja Datum (Date) i Vrijeme (Time) uvijek prilikom ispisa umeću tekući datum i vrijeme koji su u operacijskom sustavu Windows.

U zaglavlje i podnožje možemo umetnuti sljedeća polja:

prilikom ispisa radnog lista umeće broj stranice u zaglavlje (podnožje) – Excel automatski obnavlja brojeve stranica kod umetanja ili brisanja podataka (redaka) u tablici

umeće ukupan broj stranica radnog lista

umeće tekući (trenutni) datum

umeće tekuće (trenutno) vrijeme

umeće putanju i ime aktivne radne knjige (ime mape unutar koje se knjiga nalazi)

umeće ime radne knjige

umeće ime aktivnog radnog lista.

Za umetanje polja potrebno je postaviti kursor na mjesto gdje želimo umetnuti polje te kliknuti na odgovarajući gumb u dijaloškom okviru (slika 4.149) ili na gumb na alatnoj traci Dizajn ako zaglavlje/podnožje radimo u prikazu izgleda stranice (slika 4.151).

Da bismo izbrisali polje, najprije ga označimo i pritisnemo tipku Delete.

IV-95PRO-MIL

4Ta

blic

e

4.7.2 Pripreme i ispis

4.7.2.1 Provjeravanje i korekcija proračuna i teksta

Prije ispisa i distribucije potrebno je provjeriti kalkulacije i tekst u tablicama. Potrebno je provjeriti jesu li podaci ispravno prikazani (da nema znakova ###), jednoobrazno obli-kovani te vidi li se sav tekst u ćelijama. Za točnost pravopisa možemo upotrijebiti alat za njegovu provjeru (kartica Pregled (Review) → Provjera pravopisa (Spelling)).

Izračune u tablicama možemo jednostavno provjeriti pomoću polja za automatsko raču-nanje na traci stanja. Označimo raspon ćelija nad kojima se obavljao izračun te u polju za automatsko računanje pogledamo odgovara li zbroj onom u ćeliji (prosjek, minimum i maksimum izaberemo tako da desnom tipkom miša kliknemo na polje da se pojavi objek-tni izbornik i izaberemo funkciju). Ova provjera je naročito korisna ukoliko su u tablicu naknadno dodavani novi redci s podacima.

4.7.2.2 Uključivanje i isključivanje crte rešetke, prikazivanje naslova redaka i stupaca za potrebe ispisa

Tablici na zaslonu vidimo crte rešetke koje omeđuju ćelije. Međutim, crte rešetke se kod ispisa neće ispisati, već će se ispisati samo obrubi dodijeljeni ćelijama.

Da bismo ispisali crte rešetke tablice, otvorimo karticu Izgled stranice (Page Layout) te u grupi Mogućnosti lista (Sheet Options) ispod Crte rešetke (Gridlines) potvrdimo op-ciju Ispis (Print). Za ispis naslova redaka (brojeva redaka) i stupaca (slova stupaca) ispod Naslovi (Headings) potvrdimo Ispis (Print).

Slika 4.152. Uključivanje opcija za ispis crta rešetke i naslova redaka i stupaca radnog lista


Drugi način je da koristimo dijaloški okvir Postavljanje stranice – karticu list (Sheet), a otvaramo ga klikom na pokretač dijaloškog okvira u grupi Mogućnosti lista. Na kartici list (Sheet) potvrdimo opciju Crte rešetke (Gridlines) (u kućici ispred naredbe mora biti potvrdna kvačica, u protivnom je opcija isključena), odnosno Naslovi redaka i stupaca (Row and column headings).

Da bismo isključili izabranu opciju, ponovno otvorimo dijaloški okvir karticu list te ponovno kliknemo u polje u kojem želimo isključiti potvrdnu kvačicu.

4.7.2.3 Automatsko ispisivanje naslovnog retka/redaka na svakoj stranici

Kod tablica koje će se ispisati na više stranica potrebno je na svakom listu papira ispisati naslovni redak/retke jer oni sadrži opise podataka.

Retke koji će se ispisati na svakoj stranici radnog lista određujemo u dijaloškom okvi-ru Postavljanje stranice (Page Setup) na kartici list (Sheet). Dijaloški okvir otvaramo klikom na gumb Ispiši naslove (kartica Izgled stranice) ili pomoću pokretača dijaloškog okvira u grupi Mogućnosti lista.

U polju Reci koje treba ponoviti na vrhu: (Rows to repeat at top:) unosimo apsolutne adrese redaka koje želimo ispisati na svakoj stranici ispisa. Retke za ispis možemo ozna-čiti pomoću miša tako da privremeno sakrijemo dijaloški okvir te označimo zaglavlje potrebnih redaka.

Slika 4.153. Odabir retka koji će se ispisati na svakoj stranici ispisa

IV-97PRO-MIL

4Ta

blic

e

U primjeru na slici na svakoj stranici ispisa ponovit će se prvi redak tablice.

U donjem polju možemo prema potrebni odrediti i ponavljanje naslova stupaca na svakoj stranici ispisa.

4.7.2.4 Pregledavanje radnog lista prije ispisa

Da bismo provjerili izgled radnog lista prije ispisa koristimo Pretpregled ispisa (Print Preview) u koji prelazimo pomoću izbornika Datoteka → Ispis (Print) ili pomoću gumba

na Alatnoj traci za brzi pristup ako smo ga ranije dodali na traku.

Prozor Excela promijeni se. U lijevom dijelu prozora nalaze se naredbe izbornika Dato-teka, u sredini naredbe za ispis i podešavanje izgleda stranice radnog lista, a u desnom dijelu prozora vidimo umanjeni radni list koji želimo ispisati.

U pregledu prije ispisa radni list izgleda onako kako će se ispisati na papiru te ga koristi-mo za posljednje korekcije prije samog ispisa.

Slika 4.154. Pregled radnog lista prije ispisa

U pretpregledu ispisa možemo mijenjati širinu stupaca na način da uključimo prikaz margina te pomoću miša podesimo širinu. Na isti način možemo podesiti širinu zaglavlja i podnožja stranice radnog lista. Pomoću gumba Zumiraj na stranicu (pokraj gumba za prikaz margina) možemo povećati (smanjiti) prikaz radnog lista u pretpregledu ispisa.


Veličinu margina stranice, usmjerenje stranice te veličinu papira možemo prilagoditi u dijelu Postavke ukoliko to nismo učinili ranije (pogledajte poglavlje 4.7.1.1. i 4.7.1.2.) Klikom na link Postavljanje stranice (Page Setup) otvaramo istoimeni dijaloški okvir u kojem podešavamo izgled stranice (orijentaciju, margine, zaglavlje i podnožje).

Nakon provjere radnog lista možemo odmah započeti ispis klikom na gumb Ispis (Print) ili zatvoriti pregled prije ispisa klikom na izbornik Datoteka.

4.7.2.5 Ispis označenog niza ćelija radnog lista i cijelog radnog lista

Podatke obrađene u proračunskim tablicama ispisujemo pomoću naredbe Ispis (Print), a pokrećemo je klikom na izbornik Datoteka → Ispis (Print).

Slika 4.155. Ispis radnog lista

Ispisati možemo cijeli radni list, samo označeni raspon ćelija ili grafikon.

Na vrhu u dijelu Ispis određujemo broj kopija ispisa.

U polju Pisač biramo pisač na kojem ćemo obaviti ispis (ako imamo mogućnost korište-nja više pisača).

U dijelu Postavke određujemo što želimo ispisati (aktivne listove, cijelu radnju knjigu ili odabir) te stranice za ispis. Na kraju kliknemo na gumb Ispis.

Za ispis radnog lista koristimo i gumb Brzi ispis (Print) na Alatnoj traci za brzi pristup (gumb je potrebno dodati na alatnu traku). Klikom na gumb Brzi ispis sadržaj aktivnog radnog lista (podaci i grafikon) ispiše se u jednom primjerku.

IV-99PRO-MIL

4Ta

blic

e

Ispis niza ćelija

Kada želimo ispisati samo dio radnog lista, najprije označimo sadržaj koji želimo ispisati. Zatim pomoću izbornika Datoteka → Ispis otvorimo naredbe za ispis. U dijelu Postavke otvorimo padajući popis i odaberemo Ispiši odabir. Zatim odredimo broj kopija ispisa i kliknemo na Ispis.

Slika 4.156. Ispis niza ćelija (odabranih ćelija)

Ispis grafikona

Grafikon se ispisuje prilikom ispisa radnog lista zajedno s podacima ili sam, ukoliko nema drugih podataka na radnom listu. Želimo li ispisati samo grafikon a ne podatke s radnog lista, najprije označimo grafikon, a zatim otvorimo naredbe za ispis (izbornik Datoteka → Ispis (Print)).

U dijelu Postavke automatski je određen ispis odabranog grafikona, a odabrani grafikon se nalazi u dijelu za pretpregled ispisa. Odredimo broj kopija ispisa i kliknemo na gumb Ispis.

Slika 4.157. Ispis grafikona


IV-100 Proračunske tabliceDodatak 4

IV-101PRO-MIL



IV-102 Proračunske tabliceDodatak 4

IV-103PRO-MIL



V-1PRO-MIL

5Ba

ze

Baze podatakaModul 5 - Baze podataka obrađuje osnovne pojmove i postupke potrebne kako za razumijevanje, tako i za rad s relacijskom bazom podataka. Obra-đen je MS Access 2010 iz paketa MS Office 2010. U poglavlju su opisani i objašnjeni postupci kreiranja i rada s osnovnim objektima baze (tablicama, obrascima, upitima i izvještajima) te vršenje izmjena na ovim objektima. Prikazani su i objašnjeni postupci povezivanja tablica te izrada i korištenje upita za izdvajanja podataka iz povezanih tablica. Prikazani su i objašnjeni postupci izrade i uređivanja obrazaca za unos i prikaz podataka. Obrađeni su načini sortiranja i filtriranja podataka iz tablica, upita i obrazaca te izrada izvještaja. Konačno, prikazani su načini ispisa odabranih izlaznih podataka.

Modul 5

xx

Zoran Ikica

V-3PRO-MIL

5Ba

ze

5.1 Pojam baze podataka

5.1.1 Ključni pojmovi

5.1.1.1 Razumijevanje pojma baze podataka

Baza podataka

Koncepcija baze podataka polazi sa stajališta stvaranja jedinstvenog skupa podataka tako da između tih podataka postoje određeni odnosi. Jedan te isti skup podataka služi većem broju aplikacija odnosno korisnika. Prema tome baze podataka mogu se definirati kao skup povezanih podataka, odnosno baza podataka je organizirana i uređena cjelina međusobno povezanih podataka spremljenih bez nepotrebne redundancije (zalihosti) ili ponavljanja.

U svakodnevnom životu pojavljuje se čitav niz raznovrsnih evidencija, kartoteka, ime-nika, albuma i sl. koji, prema gornjoj definiciji, predstavljaju manje ili više složene baze podataka.

Primjeri korištenja baza podataka:• Telefonski imenik• Knjižni fond i posuđivanje knjiga u knjižnici• Policijska kartoteka• Podaci o pacijentima u zdravstvu (liječničke ordinacije, bolnice itd.)• Itd.

Neke od jednostavnijih evidencija, imenika i sl. možemo sasvim uspješno voditi i pomo-ću programa za tablične proračune (MS Excel), koje u tom slučaju nazivamo plošnim ba-zama, jer se svi podaci nalaze samo u jednoj tablici tj. predstavljeni su dvodimenzionalno – plošno. No tu postoje znatna ograničenja.

Relacijska baza podataka je organizirana i uređena cjelina međusobno povezanih podataka koji su pohranjeni u jednoj ili više povezanih tablica. Povezivanjem tablica u relacijskoj bazi podataka izbjegava se nepotrebno ponavljanje istih podataka. Na primjer nazivi mjesta, ulica ili županija pohranjeni su u posebnim tablicama koje su povezane s tablicom u kojoj se vode recimo učenici neke škole. Na ovaj način se također izbjegavaju pogreške koje mogu nastati kod višekranog unosa istih podataka.

Tablica (engl. Table) je osnovni objekt relacijske baze podataka i u njoj su pohranjeni podaci.

V-4 Baze podatakaMODUL 5

MS Access1 je programski sustav za organiziranje baze podataka i rad s podacima u njoj i predstavlja sustav za upravljanje relacijskom bazom podataka – SUBP (Relational Data-base Management System – RDBMS).

5.1.1.2 Razlike između pojma podatak i informacije

Podatak može biti pohranjen i obrađen u računalu. To može biti tekst, broj, datum, slika itd . Podatak sam po sebi ne mora mnogo značiti, a da bi dobio pravo značenje i pred-stavljao informaciju on treba biti obrađen.

Dakle sirovi podatak mora biti interpretiran (obrađen) kako bi dobio puno značenje odnosno postao informacija.

5.1.1.3 Organizacija baze podataka

Organizacija baza podataka (tablice, slogovi, polja, tipovi podataka u poljima i svoj-stva polja)

Informacija o jednom subjektu (učenik, zaposlenik, škola..) predstavlja relaciju (engl. Re-lation). U relacijskim bazama podataka relacija je pohranjena kao tablica (engl. Table).

Tablica (relacija) sastoji se od redaka (slogova) (engl. Record) i stupaca odnosno polja (engl. Field) ili atributa.

Osnovne karakteristike tablice su:• ne postoje dva jednaka retka • ne postoje dva stupca jednakog naziva • redoslijed redaka nije bitan• redoslijed stupaca nije bitan

Istovrsni objekti (npr. zaposlenici) prikazani su u tablici recima koji su opisani poljima (Ime, Prezime...). Slog ili redak sastoji se od više polja. Obično svaki redak sadrži i jedin-stveni identifikator (na gornjoj slici to polje odnosno stupac ID_ucenik).

1 Inačice MS Access 2007 i 2010 su lokalizirane .tj. prevedene na hrvatski jezik.

V-5PRO-MIL

5Ba

ze

5.1.1.4 Primjeri upotrebe velikih baza podataka

Mnogo je primjera upotrebe velikih baza podataka, među najčešćima su:• Sustavi rezervacije avionskih (zrakoplovnih) karata koji koristeći jedinstvene

baze podataka o raspoloživim mjestima i letovima omogućavaju korisnicima (putnicima) širom svijeta jednostavnu rezervaciju mjesta na željenom letu bez bojazni da će to mjesto biti dodijeljeno nekom drugom.

• Baze podataka vladinih institucija omogućavaju efikasno i brzo praćenje, te pri-kupljanje i distribuciju s jednog mjesta mnogih podataka potrebnih građanima i institucijama. To su npr: porezne evidencije, podaci zdravstvenog i mirovinskog osiguranja, registracija vozila,

• Bankovni računi čije vođenje iziskuje pouzdano praćenje i izvršavanje novčanih i drugih transakcija .

• U zdravstvu relevantni medicinski podaci o pacijentima uneseni u baze podata-ka omogućavaju praćenje zdravstvenog stanja pacijenta (ili skupine pacijenata) što u slučaju potrebe osigurava mogućnost brze intervencije i zdravstvenog tretmana.

5.1.2 Organizacija baze podataka

5.1.2.1 Sadržaj tablice

Baza podataka teoretski može se sastojati od jedne ili više tablica, a u praksi to je uvijek više tablica. Svaka tablica treba sadržavati samo zapise ili slogove (engl.Records) koji se odnose na određeni subjekt. Na primjer u jednoj tablici su podaci o uposlenicima, u drugoj tablici su poslovi koje obavljaju uposlenici, u trećoj su lokacije gdje se poslo-vi obavljaju itd. Povezivanjem ovih tablica (kreiranjem relacija ili veza) omogućavamo spajanje podataka uposlenik, posao, lokacija bez nepotrebnih ponavljanja. Naime slično bi se moglo postići i korištenjem samo jedne tablice u koju bi bili uneseni svi relevantni podaci, međutim u tom slučaju bi morali biti ponavljani mnogi podaci što je u suprotno-sti s definicijom baze podataka, a uzrokovalo bi mnoge probleme (nepotrebno zauzima-nje memorijskog prostora, mogućnost pogrešaka kod unosa istih podataka, usporavanje rada aplikacije itd).

5.1.2.2 Sadržaj polja

Svako polje u tablici treba sadržavati samo jedan (najmanji) element podatka iz jedno-stavnog razloga što pretraživanja i sortiranja u bazi vršimo preko polja. Primjer: polje može sadržavati podatak o adresi koji sadrži mjesto, poštanski broj, ulicu, kućni broj, međutim pretraživanje ili sortiranje po pojmu “ulica” koji se nalazi unutar polja ne bi bilo izvodivo. Radi toga podatak “adresa” je potrebno “razbiti” na sastavne elementa odnosno


na više polja (mjesto, poštanski broj, ulica i kućni broj) što onda omogućava pretraživanja i sortiranja po svakom od elemenata.

5.1.2.3 Vrsta podataka u polju

Svakom polju, odnosno stupcu dodjeljuje se određen tip podatka (Data Type) (slika 1) npr. tekst, datum, broj, valuta.. (Text, Date, Number, Currency…) što onda omogućava kasnije pretraživanja, ažuriranja, povezivanja itd, prema vrsti podatka (tipu).

Slika 5.1. Tipovi polja i svojstva polja

5.1.2.4 Svojstva polja

Svako polje, pored vrste (tipa) podatka ima i određena svojstva (Field Properties) (slika 1) kao: veličina polja (Field Size), zahtijeva li se unos (Required), tekst zaglavlja (Caption).

5.1.2.5 Primarni ključ

Polje ili više polja (Atributa) kojima se može jednoznačno definirati redak (slog) tablice naziva se primarni ključ (Primary Key).

V-7PRO-MIL

5Ba

ze

Primarni ključ upotrebljava se za povezivanje tablica. Primarni ključ mora zadovoljavati:

• vrijednost primarnog ključa mora biti jednoznačna• primarni ključ ne može imati vrijednost NULL (ne može biti prazno polje)• primarni ključ mora postojati kod kreiranja i spremanja sloga.

5.1.2.6 Indeks

Indeks je poseban popis pokazivača na podatke u bazi, a upotrebljava se za brže pro-nalaženje i sortiranje zapisa. U bazama s velikom količinom podataka indeksiranje polja znatno ubrzava ove operacije jer se umjesto svih podataka u bazi pretražuju samo indeksi. Sličan primjer imamo kod traženja nekog pojma u knjizi. Postoji li u knjizi indeks pojmova (obično na kraju knjige), traženi ćemo pojam vrlo brzo pronaći jer su tu točno navedene stranice gdje se on nalazi i nije ga potrebno tražiti prelistavajući cijelu knjigu.

5.1.3 Povezivanje

5.1.3.1 Svrha povezivanja tablica u bazi podataka

Povezivanjem tablica dobivamo mogućnost izdvajanja podataka iz dviju ili više tablica na način da, koristeći “upit” (query), prikazujemo slogove koji su sastavljeni od polja iz povezanih tablica, a fizički se ne moraju ponovo pohraniti. To omogućava izbjegavanje nepotrebnog ponavljanja istih podataka što bi bilo neminovno kada bi se podaci nalazili u istoj tablici. Ovo i predstavlja glavnu snagu relacijskih baza.

5.1.3.2 Odnos (Relationship)

U kontekstu relacijske baze podataka odnos (engl. Relationship) je veza dvije tablica i to preko vrijednosti primarnog ključa. To znači da je vrijednost primarnog ključa pohranje-na u obje tablice. Povezane tablice sadrže iste vrijednosti s jedne strane (u jednoj tablici) u obliku primarnog ključa i s druge strane (u drugoj tablici) u obliku vanjskog ključa.

Odnosi� između tablica - tipovi relacija

Odnosi između raznih objekata u bazi predstavljeni su vezama (engl. Relationship). Po-stoje tri tipa veza (odnosa), a to su:

2 U lokaliziranim (prevedenim) verzijama (inačicama) MS Accessa (2007 i 2010) relacije su prevedene kao odnosi


• jedan prema jedan (one-to-one) 1:1• jedan prema više (one-to-many) 1:M• više prema više (many-to-many) M:M

Najčešća veza je veza 1:M (jedno mjesto – više učenika), kod koje jednoznačna vrijednost primarnog ključa može povezivati jedan, više ili čak niti jedan slog u povezanoj tablici. U našem primjeru tablica Mjesto i tablica Učenik povezane su vezom 1:M

Slika 5.2. Veza 1:M

U tablici Ucenik u slogu (zapisu) svakog učenika nije zapisano mjesto stanovanja učenika nego samo identifikacija toga mjesta koje je zapisano u tablici Mjesto. Povezivanjem ovih dviju tablica (preko polja ID_mjesto) dobijemo mogućnost spajanja podataka ovih dviju tablica.

Veza 1:1 (jedan brod – jedan kapetan) nije uobičajena jer informacije povezane na ovaj način najčešće su spremljene u istoj tablici (u tablici Zapovjednik ID_brod bi se nalazio kao vanjski ključ tablice Brod). Kod ove veze jednoznačna vrijednost primarnog ključa može povezivati samo jedan vanjski ključ (ili primarni ključ druge tablice), dakle svaki zapis u prvoj tablici može imati samo jedan odgovarajući zapis u drugoj tablici, a svaki zapis u drugoj tablici može imati samo jedan odgovarajući zapis u prvoj tablici. Da bismo dobili ovu vezu moramo postaviti jedinstveni indeks (engl. index) na vanjski ključ što osigurava da se vanjski ključ ne može duplicirati (ponaša se kao primarni ključ).

Slika 5.3. Veza 1:1

V-9PRO-MIL

5Ba

ze

Definiranje relacije M:M (više učenika sudjeluje na više natjecanja) riješeno je stvara-njem treće tablice, koja se često naziva tablica stjecišta, koja odnos M:M rastavlja u dva odnosa 1:M. Primarni ključ iz svake od dviju tablica nalazi se u trećoj tablici. Kao rezul-tat, treća tablica zapisuje svaku pojavu ili instancu odnosa.

Slika 5.4. Veza M:M

Bazu može činiti jedna, ali u pravilu je čini više međusobno povezanih tablica.

Što zapravo dobivamo ovim povezivanjem tablica? Dobivamo mogućnost izdvajanja podataka iz jedne, dviju ili više tablica na način da, koristeći “upit” (query) ili “pogled” (view), prikazujemo slogove koji su sastavljeni od polja iz povezanih tablica, a fizički se ne moraju ponovo pohraniti. Upiti ili pogledi predstavljaju dakle virtualne tablice koje ne sadrže podatke nego samo definicije takvih “tablica”. Ovo i predstavlja glavnu snagu relacijskih baza.

5.1.3.3 Integritet podataka

Kod definiranja tablica primarne ključeve povezujemo s vanjskim ključevima i na taj način Accessu objašnjavamo način združivanja tablice s potrebnim podacima. Povezane tablice sadrže iste vrijednosti u jednoj u obliku primarnog ključa, a u drugoj u obliku vanjskog ključa, što znači da polja koja sadrže ključeve moraju biti istog tipa. Postoje pravila koja osiguravaju pravilno unošenje, ažuriranje i brisanje ovih vrijednosti čime štitimo integritet podataka u bazi.

Jedno od osnovnih pravila zaštite integriteta podataka u bazi jest pravilo referencijalnog integriteta, a ono je vrlo jednostavno i kaže: Vanjski ključ u povezanoj tablici mora odgovarati primarnom ključu osnovne tablice. Kad u Accessu aktiviramo održavanje relacijskog integriteta, to znači da će on voditi računa o integritetu podataka u bazi pa neće, primjerice, dozvoliti da osoba (iz tablice Ucenik) stanuje (bude povezana) u nepostojećem mjestu (tablica Mjesta).


5.1.4 Poslovi vezani uz bazu podataka

5.1.4.1 Izrada baze podataka

Profesionalne baze podataka su kompleksne tvorevine koje moraju ispunjavati mnoge zahtjeve (o sigurnosti, kontinuiranom radu itd). Njih dizajniraju i kreiraju

stručnjaci za baze podatka. Da bi mogli uspješno obavljati ove poslove oni posjeduju znanja o bazama podataka: kako one rade, kako ih se može povezivati, kako ih instalirati i programirati.

5.1.4.2 Unos podataka u bazu

Korisnici baza podataka svakodnevno koriste baze unoseći podatke te koristeći infor-macije koje su im dostupne. Njihova je odgovornost prvenstveno za ispravnost unesenih podataka te za održavanje podataka na osnovu kojih se dobivaju informacije iz baze.

5.1.4.3 Pristup podacima u bazi

Administratori baza podataka dnevno prate rad baza i osiguravaju sigurnost podataka i neprekidnost rada. Kako su profesionalne baze kompleksne u njima se čuvaju, te iz njih dobivaju mnoge informacije. Kako svi podaci i informacije nisu namijenjeni svim kori-snicima (sigurnosni ili poslovni razlozi), administratori baza podataka su zaduženi za dopuštanje, odnosno zabranu pristupa pojedinim kategorijama odnosno odgovarajućim korisnicima.

5.1.4.4 Održavanje baze podataka

Baze podataka su pored svih mjera predostrožnosti, kao u ostalom svi sustavi podložne kvarovima ili padovima. Da bi posljedice ovih padova bile što je moguće manje velika se pažnja posvećuje stvaranju i vođenju sigurnosnih kopija koje se onda koriste za oporavak sustava. Administrator baze podataka je odgovoran da u slučaju potrebe (pada baze ili većih kvarova) osigurava restauraciju )rekonstrukciju) podatkovnih i računalnih resursa.

V-11PRO-MIL

5Ba

ze

5.2 Korištenje programa za rad s bazama podataka

Office Access 2010, kao i 2007 za razliku od prethodnih inačica koje su u nazivu datoteke imale nastavak (sufiks ili ekstenziju) mdb ima nastavak accdb. Lokaliziran je (preve-den na hrvatski jezik) i izgledom i pristupom se razlikuje od prethodnih inačica što se naročito primjećuje u zamjeni klasičnih izbornika (menija) i alatnih traka Vrpcom3 koja je namijenjena za jednostavno pregledavanje, a sastoji se od kartica koje su organizirane oko pojedinih scenarija ili objekata. Kontrole na svakoj kartici dodatno su organizirane u nekoliko grupa tako da se na Vrpcu može smjestiti bogatiji sadržaj nego u izbornike ili alatne trake u ranijim inačicama MS Office.

Slika 5.5. Vrpca (traka) s alatima – Polazno

Slika 5.6. Vrpca (traka) s alatima – Alati baze podataka

Slika 5.7. Vrpca (traka) s alatima – Stvaranje

Slika 5.8. Vrpca (traka) s alatima – Vanjski podaci

Kartice su oblikovane da bi bile usmjerene na zadatke, dok grupe unutar svake kartice dijele zadatke na podzadatke. U svakoj grupi gumbi naredbi izvršavaju naredbu ili prika-zuju izbornik naredbi.

� Vrpca (Ribbon) odgovara Alatnoj traci (toolbar), dok Kartica (Ribbon tab) odgovara Izborniku (Menu) u ranijim inačicama Accessa

V-1� Baze podatakaMODUL 5

Slika 5.9. Kartice, naredbe, grupe naredbi

Uz standardni skup kartica koje se pojavljuju na Vrpci prilikom svakog pokretanja pro-grama Office Access 2010, na sučelju se samo prilikom obavljanja određene vrste zada-taka pojavljuju Kontekstualni alati koji omogućuju rad s objektom koji smo odabrali na stranici. Kad kliknemo na objekt, pokraj standardnih kartica pojavljuje se odgovarajući skup kontekstualnih kartica naglašenih bojom.

Slika 5.10. Kontekstualna kartica

Vrpca se može minimizirati kombinacijom tipki Ctrl+F1 i tada su vidljivi samo nazivi kartica.

Slika 5.11. Traka za brzi pristup

Traka za brzi pristup može se prilagoditi potrebama (dopunjavati i uređivati)

V-13PRO-MIL

5Ba

ze

Slika 5.12. Prilagodba trake za brzi pristup

U paketu Office 2007 u gornjem lijevom kutu svih programa u nalazi se Gumb Office koji sadrži mnoge mogućnosti (otvaranje, spremanje, ispis te prikaz svih ostalih mo-gućnosti dokumenta) koje su u ranijim inačicama bile u izborniku File (Datoteka).

U Officeu �010 ponovno se uvodi File (Datoteka) ali sada kao jedna od vrpci (Ribons) i ona zamjenjuje gumb Microsoft Office i izbornik Datoteka iz starijih izdanja sustava Microsoft Office.

Slika 5.13. Kartica Datoteka

Sljede neke naredbe (i njihovi opisi) na kartici Datoteka


naredba opis

Novo Kreiranje prazne ili odabir baze iz predložaka

Otvori Otvaranje postojeće baze

Spremi Spremanje otvorene baze

Ispis Ispis tablica, izvještaja i drugh objekata baze

Zatvori Zatvara otvorenu bazu (ne aplikaciju)

Izlaz Zatvara bazu i aplikaciu

5.2.1 Rad sa bazom podataka

5.2.1.1 Otvaranje i zatvaranje programa za rad sa bazom podataka

Pokretanje MS Accessa �010

OtvaranjeMS Accessa iz Windows XP, Viste ili Windows 7 vizualno se malo razlikuje, međutim radnje koje je potrebno izvršiti potpuno su identične kod sva tri sustava.

MS Access pokrećemo:

Start → All Programs (Svi programi)→ (Microsoft Office) Microsoft Access

.

Slika 5.14. Pokretanje Accessa (iz Win XP)

V-15PRO-MIL

5Ba

ze

Zatvaranje (izlaz iz) aplikacije MS Access

Klikom na u gornjem desnom kutu prozora aplikacije (Slika 5.15.) ili klikom na Izlaz na kartici Datoteka ili konačno tipkovničkom kraticom Alt+F4


5.2.1.2 Otvaranje, zatvaranje baze podataka

Otvaranje baze

U programu MS Acces 2010 na kartici Datoteka treba odabrati (kliknuti) naredbu Otvori koja otvara dijaloški prozor Otvori u kojem pronalazimo mapu (Folder) u kojoj se nalazi baza� koju želimo otvoriti. Označimo je te je klikom na Otvori otvaramo.

Slika 5.16 Prozor Otvori

� Baza izrađena u Accessu 2007 i 2010 je spremljena kao datoteka s ekstenzijom accdb, za razliku od prethod-nih inačica Accessa koje su koristile ekstenziju mdb


Slika 5.17. Windows Explorer

Drugi način: Otvorimo Windows Explorer u kojem pronalazimo mapu (Folder) u kojoj se nalazi baza koju želimo otvoriti. Označimo je te je otvaramo dvostrukim klikom.

Kod otvaranja datoteka s aktivnim sadržajem (podatkovne veze, makronaredbe itd.), pojavit će se traka za poruke (Sigurnosno upozorenje) jer se u aktivnom sadržaju mogu nalaziti virusi i ostale opasnosti koje mogu naštetiti računalu

Slika 5.18. Sigurnosno upozorenje

Ako znamo da datoteka dolazi iz pouzdanog izvora, na traci za poruke možemo kliknuti na Omogući sadržaj što datoteku označava kao pouzdanu tako se prilikom njezina ponovnog otvaranja neće pojavljivati Sigurnosno upozranje.

Omogući sav sadržaj Označava datoteku kao pouzdan dokument i omogućava izvršavanje aktivnog sadržaja. Dodatne mogućnosti Odabire aktivni sadržaj koji će se izvršiti samo jednokratno. Kod ponovnog pokretanja datoteke opet će se pojaviti traka za poruke.

Slika 5.19. Sigurnosno upozorenje - Omogući sav sadržaj

1.

�.

V-17PRO-MIL

5Ba

ze

Zatvaranje baze

Za zatvaranje otvorene baze podataka u programu MS Acces 2010 na kartici Datoteka treba odabrati (kliknuti) naredbu Zatvori bazu podataka. Kompletan program MS Access, kako je već rečeno zatvara se klikom na prozora Microsoft Access

Slika 5.20. Zatvaranje baze

5.2.1.3 Izrada nove baze i njeno spremanje

Kreiranje nove Baze

U kartici Datoteka odabiremo Novo što nam pruža mogućnost odabira izrade nove (prazne) baze ili izrade nove baze iz dostupnih predložaka (Templates).

Odabirom naredbe Otvori otvaramo postojeću bazu (vidi točku 5.2.1.2).



Slika 5.22. Stvaranje prazne baze

1. Izrada:

Prazna baza podataka - kreiranje nove prazne (čistu) baze Nova baza po predlošku - kreiranje baze zasnovane na nekom od postojećih predložaka (templates).

Slika 5.23 Stvaranje baze iz predloška

�. Pohrana:

Nakon odabira vrste baze koju želimo kreirati, odabiremo ime nove baze i mapu u kojoj će baza biti pohranjena.

Postupak stvaranja nove baze završavamo klikom na Stvori.

V-19PRO-MIL

5Ba

ze

Pohranjivanje (spremanje) baze

Za razliku od ostalih programa iz paketa MS Office samo MS Access zahtijeva pohranji-vanje nove baze (datoteke ) na samom početku, dakle pohranjujemo “praznu” datoteku u koju se kasnije unose (ažuriraju) sve promjene i to odabirom naredbe Save s kartice Datoteka� ili klikom na ikonu na traci za brzi pristup. Novonastale promjene moguće je također pohraniti i klikom na ikonicu za izlaz iz pojedinih prozora (objekata) baze kada Access automatski zahtijeva pohranu.

Kompletna baza podataka sa svim objektima i korisničkim sučeljem pohranjuje se u jedinstvenu datoteku s ekstenzijom (sufiksom) accdb� (npr. Northwind.accdb, ucenici.accdb itd.).

Ukoliko želimo postojeću bazu pohraniti na disketu, USB me-morijsku karticu ili na drugi disk, to možemo uraditi izravno naredbom Spremi bazu podataka kao na kartici Datoteka iz Windows Explorera kopiranjem (Copy) sačuvane datoteke ili slanjem na drugi uređaj (Send To).

5.2.1.4 Minimiziranje vrpci

Vrpce je moguće minimizirati kako bi oslobodili radni prostor. Minimiziramo je dvo-strukim klikom na neku od kartica vrpce.

Povratak iz minimiziranog na normalan prikaz Vrpce vršimo dvostrukim klikom na bilo koju karticu na minimiziranoj vrpci.

Nije moguće (bez programiranja) dodavanje kartica vrpci, mijenjati, ukloniti ili preras-podijeliti naredbe ili grupe na vrpci kao ni prebacivanje na alatne trake i izbornike iz ranijih verzija MS Accessa.

Moguće je prilagoditi traku za brzi pristup dodavanjem naredbi koje često koristimo, te premještanje same trake

5 Naredbe Save As s kartice Datoteka se upotrebljavaju za pohranu kopija objekata baza (tablice, upiti itd), a ne za pohranu kopije baze� MS Access2007 i2010 imaju ekstenziju accdb, a starije inačice Accessa imaju ekstenziju mdb

V-�0 Baze podatakaMODUL 5

Slika 5.24. Prilagodba alatne trake za brzi pristup


Funkciju Pomoć (Help) odnosno prozor pomoći u Accessu, kao i u svim drugim aplikaci-jama MS Officea 2010 pokrećemo klikom na gumb Pomoć koji je smješten u gornjem desnom uglu prozora aplikacije. Otvara se prozor Access Pomoć.

Isto postižemo i s tipkovnice pritiskom na tipku F1.

Slika 5.25. Pomoć

V-�1PRO-MIL

5Ba

ze

Pretraživanje vršimo tako da u polje za pretraživanje pomoći upišemo željeni pojam ili frazu (u primjeru na slici to je pojam vrpca) ili odaberemo nešto od ponuđenog. Pretraživati se mogu sadržaji s Office Online ili Sadržaji s računala.

Slika 5.26. Pretraživanje pomoći

Na slici je rezultat izvanmrežne pretrage pomoći za pojam vrpce.

Slika 5.27. Rezultat pretrage

5.2.2 Najčešće radnje s bazom podataka

5.2.2.1 Otvaranje, spremanje i zatvaranje

Otvaranje nove prazne baze automatski pokreće otvaranje nove tablice (osnovnog objekta) baze tabličnom prikaz. Međutim, da bi se ova tablica mogla koristiti za pohranu informacija njoj tek treba dodati polja i imenovati ih, definirati tipove podataka itd.

V-�� Baze podatakaMODUL 5

Slika 5.28. Otvaranje nove tablice

Otvaranje postojeće tablice, kao uostalom i drugih objekata baze podataka vršimo dvostrukim klikom na odabrani objekt (u ovom slučaju tablicu) u Navigacijskom oknu u kojem su prikazani svi objekti programa Access ili desnim klikom na odabrani objekt pa odabirom naredbe Otvori.

Slika 5.29. Otvaranje tablice

Spremanje tablice možemo izvršiti na nekoliko načina:• Desnim klikom na naslovnu traku otvorenog objekta (tablice) otvara se izbornik

u kojem odabiremo Spremanje• klikom na , na traci za brzi pristup, odnosno tipkovničkom kraticom Ctrl+S • klikom na u obrascu. U koliko je bilo promjena na objektu Access će ih spre-

miti.

Slika 5.30. Spremanje tablice

V-�3PRO-MIL

5Ba

ze

Zatvaranje tablice možemo izvršiti na nekoliko načina:• Desnim klikom na naslovnu traku otvorenog objekta (tablice) otvara se izbornik

u kojem odabiremo Zatvori • Klikom na u obrascu. Ukoliko je bilo kakvih promjena koje nisu spremljene,

Access će zatražiti spremanje! Isto će se desiti i kod prvog spremanja s tim da će Access tražiti da odredimo ime tablice.

Na isti način otvaramo i ostale objekte baze:

Otvaranje upita (Query) vršimo dvostrukim klikom na odabrani objekt (u ovom slučaju upit) u Navigacijskom oknu u kojem su prikazani svi objekti programa Access ili desnim klikom na odabrani objekt pa odabirom naredbe Otvori Spremanje upita možemo izvršiti na nekoliko načina:

Desnim klikom na naslovnu traku otvorenog objekta (upita) otvara se izbornik u kojem odabiremo Spremanje, klikom na , odnosno tipkovničkom kraticom Ctrl+S na traci za brzi pristup ili klikom na u otvorenom obrascu. U koliko je bilo promjena na objektu Access će ih spremiti.

Zatvaranje upita - možemo izvršiti na nekoliko načina:

Desnim klikom na naslovnu traku otvorenog objekta (upita) otvara se izbornik u kojem odabiremo Zatvori ili klikom na u obrascu. Ukoliko je bilo kakvih promjena koje nisu spremljene, Access će zatražiti spremanje! Isto će se desiti i kod prvog spremanja s tim da će Access tražiti da odredimo ime upita.

Otvaranje obrasca (Forms) vršimo dvostrukim klikom na odabrani objekt (u ovom slu-čaju obrazac) u Navigacijskom oknu u kojem su prikazani svi objekti programa Access ili desnim klikom na odabrani objekt pa odabirom naredbe Otvori. Spremanje možemo izvršiti na nekoliko načina:

Desnim klikom na naslovnu traku otvorenog objekta (upita) otvara se izbornik u kojem odabiremo Spremanje, klikom na , odnosno tipkovničkom kraticom Ctrl+S na traci za brzi pristup ili klikom na u otvorenom obrascu. U koliko je bilo promjena na objektu Access će ih spremiti.

Zatvaranje obrasca možemo izvršiti na nekoliko načina:

Desnim klikom na naslovnu traku otvorenog objekta (obrasca) otvara se izbornik u ko-jem odabiremo Zatvori ili klikom na u obrascu. Ukoliko je bilo kakvih promjena koje nisu spremljene, Access će zatražiti spremanje! Isto će se desiti i kod prvog spremanja s tim da će Access tražiti da odredimo ime obrasca.

Otvaranje izvještaja (Reports) vršimo dvostrukim klikom na odabrani objekt (u ovom slučaju obrazac) u Navigacijskom oknu u kojem su prikazani svi objekti programa Acce-ss ili desnim klikom na odabrani objekt pa odabirom naredbe Otvori. Spremanje izvještaja možemo izvršiti na nekoliko načina:


Desnim klikom na naslovnu traku otvorenog objekta (upita) otvara se izbornik u kojem odabiremo Spremanje, klikom na , odnosno tipkovničkom kraticom Ctrl+S na traci za brzi pristup ili klikom na u otvorenom obrascu. U koliko je bilo promjena na objektu Access će ih spremiti

Zatvaranje izvještaja možemo izvršiti na nekoliko načina:

Desnim klikom na naslovnu traku otvorenog objekta (obrasca) otvara se izbornik u ko-jem odabiremo Zatvori ili klikom na u obrascu. Ukoliko je bilo kakvih promjena koje nisu spremljene, Access će zatražiti spremanje! Isto će se desiti i kod prvog spremanja s tim da će Access tražiti da odredimo ime izvještaja.

5.2.2.2 Mijenjanje vrste prikaza

Access baza podatka je skup podataka i objekata koji se odnosi na određenu temu ili svrhu.

U Navigacijskom oknu možemo vidjeti sve objekte koji su korišteni u bazi

Slika 5.31. Svi objekti u navigacijskom oknu

Osnovni objekti Access baze podataka su:• Tablica (Table) – objekt koji definiramo i upotrebljavamo za pohranu podataka.• Upit (Query)– objekt koji korisniku omogućava pregled jedne ili više tablica, a

omogućava i umetanje, ažuriranje ili brisanje podataka. Pomoću upita moguće je također, na osnovi podataka iz jedne ili više postojećih tablica, kreirati novu.

• Obrazac (Form) - objekt namijenjen za unos, prikaz ili upravljanje izvođenjem aplikacije

• Izvještaj (Report) – objekt za formatiranje, izračun i ispis (prikaz) izabranih podataka.

• Makro naredba (Macro) – objekt koji predstavlja strukturiranu definiciju jedne ili više akcija koje treba izvršiti kao odgovor na određeni događaj (npr. makro koji nakon odabira nekog objekta na glavnoj formi otvara drugu formu).

• Modul (Modul) – objekt koji sadrži korisničke procedure pisane pomoću VBA (Visual Basic for Application)

Tablica je osnovni objekt baze podataka, a u ovom poglavlju bit će riječi još i o Obrasci-ma, Upitima i Izvještajima.

V-�5PRO-MIL

5Ba

ze

Izbor vrste prikaza odabranog objekta vršimo klikom na gumb Prikaz na kartici Po-lazno. Isto postižemo i desnim klikom na karticu otvorenog objekta, u ovom primjeru tablice.

Dva su osnovna prikaza Prikaz dizajna i Prikaz podatkovnog lista (Design View i Datasheet View) kojima prikazujemo odabrani objekt u bazi (tablice, upiti, obrasci i izvještaji)

Slika 5.32. Izbor pregleda

Slika 5.33. Slika pregleda (2)

Prikaz dizajna (Design View): Prozor koji pokazuje dizajn objekata baze podataka: tabli-ca, upita, obrazaca, izvještaja, makro naredbi... U prikazu dizajna moguće je stvarati nove objekte baze podataka i mijenjati dizajn postojećih. Ovaj pregled koristimo za kreiranje odnosno uređivanje i održavanje baze. Na Slici je prikazan primjer Prikaza dizajna jednoga upita.

Slika 5.34. Prikaz Dizajna (upit)


Prikaz podatkovnog lista (Datasheet View) je pogled koji koriste krajnji korisnici baze za rad s podacima u bazi (unos podataka, sortiranje itd.). Na slici prikazan je primjer Prikaz podatkovnog lista jednoga upita.

Slika 5.35. Upit - Prikaz podatkovnog lista

Na isti način prikazujemo i prebacujemo se iz Prikaza dizajna u Prikaz podatkovnog lista (i obrnuto) ostalih objekata baze (tablice, obrasci, izvještaji).

5.2.2.3 Brisanje tablice u bazi

Brisanje tablice

Budući da je proces brisanja tablice nepovratan, treba biti pažljiv jer brisanjem tablice brišemo i sve podatke u njoj.

• U Navigacijskom oknu odaberemo (selektiramo) tablicu koju želimo izbrisati • Desnim klikom na odabrani objekt (tablicu) otvara se izbornik u kojem izabire-

mo Izbriši• Tablica je izbrisana.

Slika 5.36 Brisanje tablice

V-�7PRO-MIL

5Ba

ze

Brisanje upita• U Navigacijskom oknu odaberemo (selektiramo) upit koju želimo izbrisati • Desnim klikom na odabrani objekt (upit) otvara se izbornik u kojem izabiremo

Izbriši• Upit je izbrisan .

Brisanje obrasca• U Navigacijskom oknu odaberemo (selektiramo) obrazac koju želimo izbrisati • Desnim klikom na odabrani objekt (obrazac) otvara se izbornik u kojem izabire-

mo Izbriši• Obrazac je izbrisan.

Brisanje izvještaja• U Navigacijskom oknu odaberemo (selektiramo) izvještaj koju želimo izbrisati • Desnim klikom na odabrani objekt (izvještaj) otvara se izbornik u kojem izabire-

mo Izbriši• Izvještaj je izbrisan.

5.2.2.4 Navigacija među slogovima

Navigaciju po redcima (slogovima) tablice možemo vršiti na više načina:• Korištenjem tipkovnice

Tipka Opis

Strelica dolje ↓ (Down Arrow) Na sljedeći slog

Strelica gore ↑ (Up Arrow) Na prethodni slog

Ctrl+Home Na prvo polje prvog sloga

Ctrl+End Na zadnje polje zadnjeg sloga

Stranica gore (Page Up) Za jednu stranicu (prozor) gore

Stranica dolje (Page Down) Za jednu stranicu (prozor) dolje

Home Na prvo polje tekućeg sloga

End Na zadnje polje tekućeg sloga

Tab Na sljedeće polje

Shift+Tab Na prethodno polje

Korištenje tipkovnice za navigaciju po zapisima


• Korištenjem navigacijskih tipki u tablici (nalaze se na navigacijskoj alatnoj traci na dnu prozora Table otvorenoj u Prikazu podatkovnog lista.

Slika 5.37. Korištenje nanavigacijskih tipki u tablici

• Za prebacivanje na određeni broj sloga potrebno se mišem pozicionirati u polje prikaza tekućeg sloga i unijeti broj sloga koji želimo. Odabir potvrđujemo tipkom Enter.

Navigacija po upitu

Navigaciju po rezultatima upita vršimo na isti način kao kod tablice: • Korištenjem tipkovnice (vidi tablicu Korištenje tipkovnice za navigaciju po

zapisima)• Korištenjem navigacijskih tipki u tablici (nalaze se na navigacijskoj alatnoj traci

na dnu prozora upita otvorenog u Prikazu podatkovnog lista. • Za prebacivanje na određeni broj sloga potrebno se mišem pozicionirati u polje

prikaza tekućeg sloga i unijeti broj sloga koji želimo. Odabir potvrđujemo tipkom Enter.

Navigacija po obrascu

Obrasci mogu biti kreirani tako da istovremeno prikazuju više zapisa, međutim uglav-nom prikazuju zapise jedan po jedan. Kretanje, odnosno prelazak s jednog zapisa (sloga) na drugi, možemo vršiti na isti način kako smo to radili kod tablica :

V-�9PRO-MIL

5Ba

ze

Slika 5.38. Obrazac navigacije

• Korištenjem tipkovnice (vidi tablicu Korištenje tipkovnice za navigaciju po zapisima)

• Korištenjem navigacijskih tipki (nalaze se na navigacijskoj alatnoj traci na dnu prozora obrasca - vidi sliku Navigacija po obrascu)

• Za prebacivanje na određeni broj sloga potrebno se mišem pozicionirati u polje prikaza tekućeg sloga i unijeti broj sloga koji želimo. Odabir potvrđujemo tipkom Enter.

5.2.2.5 Sortiranje slogova

Sortirati slogove možemo u tablici, obrascu ili u rezultatu upita. Sortiranje može biti izvršeno rastućim (Ascending) ili padajućim (Descending) redoslijedom.

Postupak: Otvorimo u Prikazu podatkovnog lista objekt (tablicu, obrazac ili rezultat upita) u kojem želimo izvršiti sortiranje. Označimo kolonu po kojoj želimo sortirati i na vrpci kliknemo na ikonu Uzlaznog (Sort Ascending) ili sortiranjaSilaznog (Sort Descending) zavisno želimo li sortiranje padajućim ili rastućim redoslijedom. Ako je označena kolona tekstna sortiranje će biti abecednim redom, a ako je numerička sortira-nja će biti numeričkim redom.

Slika 5.39. Prikaz podatkovnog lista


Isto možemo postići desnim klikom na odabranu kolonu te izborom vrste sortiranja (Slika 5.�0).

Slika 5.40. Sortiranje

Napomena: Za sortiranje po više polja ponavljamo isti postupak samo što označavamo više kolona. Međutim treba voditi računa o tome da se sortiranje vrši po kolonama (poljima) s lijeva na desno. Dakle, ako želimo promijeniti redoslijed sortiranja slogova, moramo premjestiti kolone u prikazu prije izvođenja samog sortiranja. Kod sortiranja obrazaca moguće je sortiranje samo po jednom polju.

U postupku izrade upita možemo odrediti kako će biti sortirani podaci koje upit donese. Vrijedi isti princip redoslijeda (s lijeva na desno) polja po kojima će se vršiti sortiranje.

V-31PRO-MIL

5Ba

ze

5.3 Tablice

5.3.1 Slogovi

5.3.1.1 Dodavanje, brisanje slogova u tablici

Dodavanje novih slogova

Dodavanje novih slogova,odnosno unos podataka u tablicu moguće je iz Prikaza po-datkovnog lista (Datasheet View) koji otvaramo dvostrukim klikom na ime tablice (u gornjem slučaju to je npr. t_mjesta) u Navigacijskom oknu.

Unos u prvo polje (ID ) nije moguć jer je ovo polje tipa AutoNumber. To je brojčano (numeričko) polje koji se automatski povećava za svaki novi slog i ne može se ručno mije-njati.

Slika 5.41. Unos retka

Prijelaz na sljedeće polje vršimo tipkom Tab ili npr. klikom miša u to polje. Ako pokuša-mo u polje unijeti krivi tip podatka (npr. u polje datum_r na Slici 5.�1. koje je datumsko pokušamo unijeti tekst), Access to neće dozvoliti.

S posljednjeg polja sloga (retka tablice) koje smo unijeli tipkom Tab prelazimo na sljedeći slog.

Po završetku unosa pohranjujemo tablicu.


Brisanje slogova - zapisa u tablici

Brisanje sloga (retka) u tablici vršimo tako da označimo željeni redak (kliknemo na selek-tor retka - record selector) i pritisnemo tipku Delete na tipkovnici ili odaberemo naredbu Izbriši s vrpce ili desnim klikom na odabrani redak što otvara iskočni izbornik na kojem odabiremo Izbriši slog

Slika 5.42. Brisanje slogova

Prije brisanja Access upozorava da je brisanje nepovratan proces

Slika 5.43. Upozorenja prije brisanja

Klikom na Da izvršava se brisanje.

V-33PRO-MIL

5Ba

ze

5.3.1.2 Dodavanje, mijenjanje, brisanje podataka u slogu

Dodavanje i prilagodbu podataka u slogu možemo izvršiti u tablici koja je otvorena u Prikazu podatkovnog lista (Datasheet View)

Slika 5.44. Unos podataka

Dodavanje podataka odnosno unos (npr. broja telefona u gornjoj tablici vršimo tako da odaberemo prvo prazno polje u novoj koloni (klikom u to polje). Nakon unosa u sljedeće polje prebacujemo se klikom na to polje ili pritiskom na navigacijsku tipku donja strelica (Down Arrow) na tipkovnici.

Prilagodba podataka, odnosno ispravak neke unesene vrijednosti, vrši se jednostavno klikom u polje na mjestu gdje trebamo izvršiti izmjenu te unosom potrebnih znakova s tipkovnice (na isti način kako to činimo u MS Wordu.

Brisanje podataka iz sloga• Brisati podatke iz sloga možemo u tablici koja je otvorena u Prikazu podat-

kovnog lista (Datasheet View). • Odaberemo podatak koji želimo izbrisati i pritisnemo tipku Delete. Odmah mo-

žemo unijeti novi podatak ili polje ostaviti prazno (ako je u svojstvima tog polja vrijednost Potrebno (Required)postavljena na NE).


5.3.2 Dizajn

5.3.2.1 Izrada i imenovanje tablice i određivanje polja i tipova podataka

Kreiranje tablice

Kreiranja tablice (i drugih objekata baze) vršimo odabirom kartice Stvaranje na Vrpci.

Slika 5.45. Vrpca Stvaranje

Tablicu možemo kreirati na nekoliko načina:

Kreiranje tablice u Prikazu dizajna (Design View)

Slika 5.46. Kreiranje tablice

Klikom na Dizajn tablice na kartici Stvori otvara dijaloški prozor Table u kojem mo-žemo kreirati tablicu. Ovaj način omogućava određivanje i kontrolu svih svojstava (Properties) tablice.

V-35PRO-MIL

5Ba

ze

Slika 5.47. Vrste i svojstva polja

Postupak:• U prvom polju kolone Naziv polja� (Field Name) unosimo naziv polja (npr. pre-

zime)• Pomoću tipke Tab na tipkovnici (ili klikom na sljedeće polje) prelazimo na prvo

polje kolone Vrsta podataka� (Data Type). U ovom polju pojavljuje se predodre-đena (Default) vrsta polja – Tekst (Text).

• Klikom na pojavljuje se padajući izbornik svih tipova polja u kojem odabiremo tip polja koji odgovara našem podatku. Access prepoznaje više vrsta podataka. To su:

Tip podatka Namjena Namjena

Tekst (Text) Alfanumerički podaci – do 255 znakova Do 255 bajtova

Dopis (Memo) Alfanumerički podaci, rečenice i paragrafi – do ��000 znakova Do ��000 bajtova

Broj (Number) Numerički podaci koji mogu biti korišteni za računanje – 1,2,� ili 8 znakova 1,2,� ili 8 bajtova

7 Korisno je prihvatiti običaj da se dodjeljuju imena od jedne riječi bez posebnih znakova radi mogućeg kori-štenja u nekim drugim programima (VBA)8 Vrsta podatka (Data Type) određuje vrstu podatka koji mogu biti pohranjeni u polju i kazuje Accessu kako njim rukovati.


Datum/Vrijeme (Date/Time) Datum i vrijeme – 8 znakova 8 bajtova

Currency Novčani iznosi - 8 znakova 8 bajtova

Samonumeriranje (Auto Number)

Numerik koji se automatski povećava za svaki novi slog – ne može se ručno mijenjati – � znaka

� bajta

Da/Ne (Yes/No) Booleove vrijednost – DA/NE (True/False) 1 bit

Ole objekt (Ole Object) Slike, grafikoni i ostali OLE objekti iz drugih Windows aplikacija – veličina do 1 gigabajt Do 1 gigabajt

Hiperveza (Hyperlink)Adrese dokumenata ili datoteka na WWW, intranetu, LAN-u ili na lokalnom računalu – do 20�8 znakova

Do 255 bajtova

Privitak (Attachment)

Bilo koja podržana vrsta datoteke (do 2 GB) – Novost u Accessu 2007. Uz zapise baze podataka možemo priložiti slike i druge vrste podržanih datoteka, vrlo slično kao kod e-pošte. Privitke je moguće pregledavati i uređivati. Polja privitaka omogućuju veću fleksibilnost od polje za OLE objekte, te učinkovitije koriste prostor za spremanje .

Čarobnjak za traženje (Lookup Wizard)

Polje Tekst, Da/Ne ili Broj popunjava podacima iz druge tablice ili liste zadanih vrijednosti

• Promjenu tipa podatka vršimo jednostavno klikom na željeni tip u padajućem izborniku. To je moguće vršiti bez ikakvih problema dok u tablici nemamo une-sene podatke, međutim ako to pokušamo na tablici gdje je unesena veća količina podataka, to može rezultirati gubitkom nekih podataka.

Ostala svojstva kreiranog polja mogu se mijenjati i uređivati u Svojstva polja (Field Pro-perties) dijelu prozora u kojem postoje dvije kartice:

V-37PRO-MIL

5Ba

ze

Kartica Općenito (engl. General)

Svojstvo Opis

Veličina polja (Field Size) Određuje dužinu polja

Oblik (Format) Upravlja načinom prikaza i ispisa podataka (npr. prikaz datuma)

Decimalna mjesta (Decimal Places) Prikaz broja decimalnih mjesta

Ulazna maska (Input Mask) Zadavanje maske za unos podataka

Opis (Caption) Zadavanje naziva polja koji će biti prikazivan u formama i izvještajima

Zadana vrijednost (Default Value) Podrazumijevana vrijednost polja

Pravilo potvrde valjanosti (Validation Rule)

Uvjet koji moraju zadovoljavati podaci uneseni u polje (npr. BETWEEN 1 AND 50)

Tekst provjere valjanosti (Validation Text)

Poruka koja će biti prikazana ako podaci ne zadovoljavaju uvjet (npr.“NEISPRAVNO – Dozvoljene vrijednosti su između 1 i 50!“)

Potrebno (Required) „yes“ ako se zahtijeva unos u polje (ne dozvoljava se Null vrijednost)

Dopustiti nultu duljinu (Allow Zero Length)

Mogućnost pohrane nizova nulte duljine1

Indeksirano (Indexed)

Pridruživanje indeksa za brži pristup podacima ovog polja (odabirom jedinstvenog indeksa onemogućujemo ponavljanje ovog polja)


Kartica Pretraživanje9 (engl. Lookup)

Svojstvo Opis

Kontrola prikaza (Display Control)

Određuje tip kontrole za prikaz polja u pregledima podataka, formama i izvještajima (ako polje pokazuje na drugu to su uglavnom List Box ili ComboBox)

Vrsta izbora retka (Row Source Type)

Tip izvora podataka za odabranu kontrolu (Table/Query, Value List ili Field List)

Izvor retka (Row Source) Izvor podataka

Vezani stupac (Bound Column)

Određuje stupac popisa (List Box ili Combo Box) koji je izvor podataka za ovo polje

Broj stupaca (Column Count) Broj stupaca s podacima u izvoru podataka

Naslov stupaca (Column Heads) Prikaz zaglavlja stupaca izvora podataka

Širina stupca (Column Widths)

Zadavanje širine stupaca odvojene znakom točka sa zarezom (;).

Reci popisa (List Rows) Broj vidljivih redaka u popisu kontrole Combo Box

Širina popisa (List Width) Zadavanje širine popisa kontrole

Ograniči na popis (Limit To List) Ograničavanje popisa samo na postojeću listu

Svojstvo Pretraživanje (engl. Lookup) je vrlo korisno i praktično jer omogućava popunja-vanje polja Tekst, DA/NE ili Broj podacima iz druge tablice ili liste zadanih vrijednosti.

Postavke svojstva jednostavno postavljamo primjenom čarobnjaka za pretraživanje kojeg pokrećemo tako da ga odaberemo iz padajućeg izbornika Vrste podataka za polje na koje ga primjenjujemo (u našem slučaju to je id_mjesto)

• Pritiskom na tipku Tab na tipkovnici (ili klikom na sljedeće polje), prelazimo na prvo polje kolone Opis (Description ). Ovo polje nije obvezno za unos ali je korisno jer se pojavljuje u statusnoj traci pa ga možemo koristiti kao neku vrstu upute korisniku.

� Obrada kartice Pretraživanje nije predviđena Sylabusom 5 ali je ipak spominjemo radi potpunijeg prikaza dizajna tablice

V-39PRO-MIL

5Ba

ze

• Aktiviranjem tipke Tab ponovo se vraćamo na kolonu Naziv polja gdje unosimo naziv sljedećeg polja i postupak ponavljamo dok ne definiramo sva polja.

• Kreiranu tablicu sada treba pohraniti što možemo izvršiti na nekoliko načina:

• Klikom na ikonu Save na alatnoj traci za brzi pristup• Klikom na Save As u izborniku gumba Office (ili kombinacijom Ctrl+S

s tipkovnice)• Klikom na (zatvaranjem) prozora Tablica (Table).

Aktiviranjem bilo kojeg od ova tri načina pojavljuje se dijaloški prozor u kojem dodjelju-jemo naziv tablici.

Slika 5.48. Spremanje kao

Klikom na OK prihvaćamo dodijeljeno ime.

Dodjeljivanjem imena tablici10 završili smo kreiranje tablice. U slučaju da nismo odredili primarni ključ program će nas kod zatvaranja prozora (Save As) upozoriti na to te će nam ponuditi njegovo određivanje na način da kreira polje tipa Samonumeriranje (engl.AutoNumber) s nazivom ID.

Slika 5.49. Nije definiran primarni ključ

Klikom na Da Access definira primarni ključ i pohranjuje tablicu. Ime tablice pojavljuje se u Navigacijskom oknu.

Kreiranje tablice unošenjem podataka (Create Table by entering data)

Odabirom alata Tablica (Table) s kartice Stvaranje (Create) na Vrpci (Ribbon) otvara se tablica u kojoj je definirano samo prvo polje ID čija je vrsta podatka Sanonumeriranje (Autonumber).

10 Radi lakšeg snalaženja imenima objekata dodajemo kao prefiks početno slovo dotičnog objekta, npr. t_uce-nici, t_mjesta, itd. za tablice, odnosno f_ucenici, f_mjesta itd. za forme…


Slika 5.50. Kreiranje tablice

Slika 5.51. Unošenje

Dodavanje novog (novih) polja možemo izvršiti tako da jednostavno u koloni Kliknite da biste dodali unesemo podatak koji želimo da bude u tom polju, recimo prezime (Ivić u našem primjeru). Access će sam pokušati odrediti u svakom polju o kojim tipovima (vr-stama) podataka se radi. Tipkom Enter dodajemo novu kolonu Kliknite da biste dodali. Kolona u koju smo unijeli prezime (Ivić) dobila je naziv Polje1. Slijedeće kolone (polja) dodana na ovaj način dobivat će nazive Polje�. Polje3 itd. Izmjenu (generičkog) naziva polja (Polje1, Polje2...) možemo izvršiti dvoklikom na naziv (Polje1..) ili odabirom opcije Preimenuj stupac iz padajućeg izbornika kojeg dobijemo desnim klikom na Polje1.

Slika 5.52. Polje

Slika 5.53. Preimenovanje stupaca

V-41PRO-MIL

5Ba

ze

Slika 5.54. Izbor pregleda

Daljnje uređivanje tablice najbolje je u Prikazu dizajna. Prijelaz (jedan od načina) iz ovo-ga – Prikaza podatkovnog lista (Datasheet Viewa) u Prikaz dizajna vršimo odabirom Prikaz dizajna u grupi Prikazi ili desnim klikom na naziv tablice te odabirom Prikaz dizajna (Design View) u izborniku koji se pojavljue.

Prikaz dizajna, kako je već istaknuto pruža mogućnost određivanja i mijenjanja svih svojstava tablice (ili bilo kojeg drugog odabranog objekta baze).

Kreiranje tablice pomoću Predložaka (Templates)

Tablicu možemo kreirati pomoću predložaka tablica koji dolaze s programom Access 2010.

Slika 5.55. Stvaranje tablice pomoću predložaka

Slika 5.56. Predlošci


To su tablice Kontakti, Zadaci, Problemi, Događaji i Imovina. Kreiranje vršimo klikom na željenu tablicu u našem primjeru to je tablica Kontakti.

Slika 5.57. Tablica iz predloška Kontakti

5.3.2.2 Primjena postavki polja

Svojstva polja određuju se na nivou tablice. Ako želimo izvršiti promjene svojstava po-jedinih polja, to možemo izvršiti u prikazu Dizajna tablice u dijelu Svojstva polja (Field Properties) u kojem se prikazuju svojstva odabranog polja.

U svojstvima polja nalaze se i Veličina polja (Field Size) i Oblik polja (Format). Svojstvo Veličina polja određuje veličinu podatka u polju. Za polja numeričkog tipa veličina zavisi o odabranoj vrsti numerika, a najčešće korištene vrste su Dugi cijeli broj i Dvostruki (vidi: Tablica veličina polja za numerički tip podataka). Za polja tipa Tekst veličina je od 0 do �56 znakova.

Svojstvo Oblik (Format) određuje kako će podatak biti prikazan (vidi slike: Oblik prikaza (formata) Broj i Datum).

Vrsta Najmanja vrijednost

Najveća vrijednost

Bajt (Byte) 0 225

Cijeli broj (Integer) -�2,7�8 �2,7�8

Dugi cijeli broj (Long Integer) -2,17�,�8�,��8 -2,17�,�8�,��8

Jednostruki (Single ) -�,�X10�8 �,�X10�8

Dvostruki (Double) -1,8X10�08 1,8X10�08

Decimalni (Decimal) -1,10�8 1,10�8

Slika 5.58. Oblik prikaza tipa Broj

V-43PRO-MIL

5Ba

ze

Slika 5.59. Oblik prikaza tipa Datum

• Promjena veličine polja - Za polja tipa Tekst predodređena (Default) veličina je �55 znakova, a moguća je od 0 do �56 znakova. Promjenu vršimo jednostavno izmjenom vrijednosti svojstva Veličina polja (Field Size). Ovdje treba reći da svojstvo veličine polja možemo koristiti za ograničenje broja unesenih znakova npr. poštanski broj može imati 5 znakova, OIB može imati 11 znakova itd. S de-sne strane prozora, zavisno o odabranom svojstvu pojavljuje se (plavim slovima) opis toga svojstva.

Slika 5.60. Veličina polja (Field Size)

• Promjena oblika (Format) broja – Vršimo odabirom željenog oblika prikaza (formata) broja. S desne strane prozora, zavisno o odabranom svojstvu pojavljuje se (plavim slovima) opis toga svojstva.


Slika 5.61. Oblik prikaza (Format) numeričkog polja

Slika 5.62. Oblik prikaza (Format) datumskog polja

• Promjena oblika (Format) datuma – Vršimo odabirom željenog oblika prikaza (formata) datuma. S desne strane prozora, zavisno o odabranom svojstvu pojav-ljuje se (plavim slovima) opis toga svojstva.

5.3.2.3 Izrada pravila za validaciju

Provjeru ispravnog unosa brojeva, teksta, datuma i vremena te valute možemo ostvariti određivanjem jednostavnih pravila koja uneseni podaci moraju zadovoljiti, a postavljamo ih u svojstvu polja Pravilo potvrde valjanosti (Validation Rule). Način upisa (sintaksa) pravila za provjeru u svojstvu Pravilo potvrde valjanosti zavisi o tipu polja:

V-45PRO-MIL

5Ba

ze

• Numeričko polje (Number) – U pogledu dizajna tablice odaberemo polje ovoga tipa i u svojstvu polja Pravilo potvrde valjanosti izravno upisujemo. Izraz <5000 znači da u polje bonus mogu biti unesene samo vrijednosti manje od 5000 ili izraz >=50 And <=100 koji znači da su dozvoljene odnosno da mogu biti unesene samo vrijednosti koje su veće ili jednake 50 i manje ili jednake 100. Drugi način: Klikom na otvaramo prozor Sastavljač izraza (Expression Builder)11 u kojem možemo, koristeći ugrađene funkcije, konstante i operatore kreirati izraz koji se prenosi u svojstvo Pravilo potvrde valjanosti.

Slika 5.63. Unos pravila provjere za numeričko polje

Slika 5.64. Sastavljač izraza

• Tekstno polje (Text) - U pogledu dizajna tablice odaberemo polje ovoga tipa. Ako želimo ograničiti dužinu unesenog teksta na pet znakova, onda ćemo u svojstvo Pravilo potvrde valjanosti unijeti ?????, odnosno unosimo onoliko znakova pitanja (?) koliko znakova dopuštamo za unos.

11 Korištenjem Access pomoći (točka 5.1.2.5) možemo dobiti više informacija o funkcijama Sastavljača izraza.


Drugi način: Klikom na otvaramo prozor Sastavljač izraza u kojem mo-žemo, koristeći ugrađene funkcije, konstante i operatore, kreirati izraz koji se prenosi u svojstvo Pravilo potvrde valjanosti.

• Datumsko polje (Date) - U pogledu dizajna tablice odaberemo polje ovoga tipa. Ako želimo ograničiti unos datuma samo na one datume koji su veći, odno-sno kasniji od �1.12.1��., u svojstvo Pravilo potvrde valjanosti unosimo >#31.1�.1999#12. Ako pak želimo ograničiti unos datuma samo na 200�. godinu, tada unosimo uvjet >=#01.01.�004 And <=31.1�.�004#. Drugi način: Klikom na otvaramo prozor Sastavljač izraza u kojem možemo, koristeći ugrađene funkcije, konstante i operatore kreirati izraz koji se prenosi u svojstvo Pravilo potvrde valjanosti.

• Valutno polje (Currency) - U pogledu dizajna tablice odaberemo polje ovoga tipa i u svojstvu polja Pravilo potvrde valjanosti unosimo izraz za provjeru na isti način kao i kod numeričkog polja: Drugi način: Klikom na otvaramo prozor Sastavljač izraza u kojem mo-žemo, koristeći ugrađene funkcije, konstante i operatore kreirati izraz koji se prenosi u svojstvo Pravilo potvrde valjanosti.

Polje svojstva Tekst provjere valjanosti (Validation Text) služi za unošenje teksta koji želimo da bude ispisan u poruci (prozoru) upozorenja koja se pojavljuje ukoliko unos ne odgovara pravilu provjere:

Slika 5.65. Pravilo provjere i tekst upozorenja

Slika 5.66. Prozor upozorenja

12 Ukoliko ne upišemo znakove #, Access će to uraditi sam.

V-47PRO-MIL

5Ba

ze

5.3.2.4 Promjena vrste podataka i postavki polja u tablici

Kod kreiranja tablice neophodno je odabrati adekvatan tip i veličinu polja u koje će biti unošeni podaci. Dok je tablica još prazna (bez podataka), možemo bez ikakvih posljedi-ca mijenjati svojstva polja. Međutim promjena tipa i/ili veličine polja u tablici u kojoj se nalaze podaci može vrlo često izazvati gubitak podataka. Tako promjena veličine tekst polja uvjetuje gubitak svih podataka koji su veći od nove veličine polja. Prije promjene preporuča se napraviti rezervnu kopiju (Backup) podataka.

Kod promjene tipa polja (npr. tip Tekst u tip Broj) sačuvani će biti samo oni podaci koje Access uspije prepoznati i konvertirati u novi tip podatka. Ostali podaci bit će izgubljeni. Zbog toga promjenu tipa polja treba koristiti samo ako je zaista neophodna. U slučaju da jest neophodna, preporuča se prije promjene napraviti rezervnu kopiju tablice (Backup).

Kopiranje tablice obrasca ili izvještaja

Kopiranje objekata baze podataka, u ovom slučaju tablice vršimo na dva načina

Prvi način: • u navigacijskom oknu odabiremo tablicu koju želimo kopirati• Iz Vrpce , kartica Polazno odabiremo naredbu Kopiraj ili tipkovničku kraticu

Ctrl+C • odabiremo naredbu Zalijepi ili tipkovničku kraticu Ctrl+V • u dijaloškom okviru koji se otvara odabiremo naziv kopije tablice te opciju

lijepljenja zajedno sa svim podacima. Klikom na U redu u Navigacijskom oknu pojavljuje se kopija tablice.

Drugi način:• desnim klikom na odabranu tablicu u navigacijskom oknu otvara se izbornik

prečaca u kojem odabiremo Kopiraj• odabiremo naredbu Zalijepi • u dijaloškom okviru koji se otvori odabiremo naziv kopije tablice te opciju

lijepljenja zajedno sa svim podacima. Klikom na U redu u Navigacijskom oknu pojavljuje se kopija tablice.

Slika 5.67. Kopiranje

Slika 5.68. Kopiranje - desni klik


Slika 5.69. Lijepljenje tablice kao

5.3.2.5 Definiranje polja kao primarnog kljuca

Definiranje primarnog ključa

Primarni ključ možemo definirati na dva načina:1. Automatski - pri kreiranju tablice 2. Ručno – nakon kreiranja tablice

Automatsko definiranje primarnog ključa može se izvršiti kod kreiranja tablice (kao u točki 5.2.1.1):

Kod spremanja kreirane tablice pojavljuje se dijaloški prozor u kojem dodjeljujemo naziv tablici.

Slika 5.70. Dodjeljivanje imena tablici

Nakon upisa imena tablice klikom na U redu prihvaćamo to ime, a Access upozorava da nije definiran primarni ključ.

Slika 5.71. Primarni ključ

Ako prihvatimo definiranje primarnog ključa (klikom na Da) Access dodaje novo polje ID (tipa Samonumeriranje), definira ga kao primarni ključ i pohranjuje tablicu.

V-49PRO-MIL

5Ba

ze

Slika 5.72. Tablica prije definiranja primarnog ključa

Slika 5.73. Tablica poslije definiranja primarnog ključa

Ručno definiranje primarnog ključa - Tablica treba biti otvorena u prikazu dizajna, a primarni ključ definiramo tako da kliknemo na Izbornik zapisa (Record Selektor) ili u polje koje želimo da bude primarni ključ te na ikonu Primarni ključ (Primary Key) na kartici Dizajn vrpce Accessa.

Ako primarni ključ želimo postaviti na, recimo dva polja tada trebamo označiti (klikom na Izbornik zapisa) taj redak (polje) te držeći pritisnutu tipku Ctrl na isti način označiti drugo polje. Konačno kliknemo na ikonu Primarni ključ (Primary Key) na kartici Dizajn vrpce Accessa.

Slika 5.74. Ručno dodjeljivanje primarnog ključa

5.3.2.6 Indeksiranje polja (sa i bez dopuštanja duplikata)

Indeks je poseban popis pokazivača na podatke u bazi, a upotrebljava se za brže pronala-ženje i sortiranje zapisa. U bazama s velikom količinom podataka indeksiranje polja znat-no ubrzava ove operacije jer se umjesto svih podataka u bazi pretražuju samo indeksi.


U svojstvima polja (tablica u Prikazu Dizajna) imamo svojstvo Indeksirano koje nam kazuje je li odabrano polje indeksirano ili nije (Da ili Ne). Poljima koja su indeksirana i određena kao jedinstvena svojstvo Indeksirano postavljeno je na Da (Bez duplikata), a poljima koja su indeksirana a nisu određena kao jedinstvena svojstvo Indeksirano po-stavljeno je na Da (Duplikati u redu). Svojstvo Indeksirano ovdje možemo mijenjati, ali sam indeks ovdje ne možemo brisati. Brisanje možemo izvršiti u prozoru Indeksi.

Slika 5.75. Svojstva indeksiranog polja (u pogledu dizajna)

Indekse također postavljamo u Pregledu dizajna. Polje koje je primarni ključ automatski je indeksirano i nije dopušteno davanje istih vrijednosti (bez duplikata - ponavljanja) u ovom polju. Pokretanje dijaloškog prozora za indekse vršimo klikom na ikonu Indeksi na kartici Dizajn.

Slika 5.76. Prozor Indeksi

U prozoru Indeksi iz padajućeg izbornika biramo polje koje želimo indeksirati, određuje-mo naziv indeksa i način sortiranja, rastući ili padajući (Ascending ili Descending), a ako to polje nije primarni ključ određujemo je li Jedinstveno (Unique).

V-51PRO-MIL

5Ba

ze

5.3.2.7 Dodavanje polja u postojeću tablicu

Dodavanje polja u postojeću tablicu

Već kreiranoj tablici moguće je naknadno dodati jedno ili više polja. Da bismo to postigli, tablica mora biti otvorena u pregledu dizajna (Design View).

Postupak dodavanja polja:• Tablicu pokrenemo u Pregledu Dizajna • U stupcu Naziv polja jednostavno unesemo ime novog polja (uposen), a u koloni

Vrsta podataka odabiremo tip podatka koji će to polje sadržavati (Broj).

Slika 5.77. Dodavanje novog polja i određivanje vrste podatka (Pregled dizajna)

• Ako trebamo dodati još neko polje, ponavljamo gornji postupak.• Nakon što smo dodali željeno polje (polja), tablicu moramo pohraniti (postupak

kao u točki 5.2.1.1).• Klikom na prebacujemo se u Prikaz podatkovnog lista u kojem može-

mo unijeti podatke u nova polja.• Promjene koje smo izvršili na tablici potrebno je pohraniti (na isti način kako je

to ranije opisano).

Dodavanje novog (novih) polja, kao i prei-menovanje polja (stupca) možemo izvršiti i na postojećoj tablici koja je otvorena u Prikazu podatkovnog lista.

Slika 5.78. Unos podataka u novo polje i preimenovanje naziva polja


5.3.2.8 Mijenjanje širine stupca u tablici

Standardna širina – Zadana (Default) stupca u kreiranoj tablici je 1�,20�5. Promjena širine stupca u tablici nema veze s veličinom polja, ovdje se radi samo o prikazu polja. Širinu stupca određujemo:

1. Otvorimo tablicu (Prikaz podatkovnog lista) zatim desni klik na stupac kojem želimo promijeniti širinu. Ovim otvaramo izbornik i odabiremo Širina stupca.čime otvaramo dijaloški prozor Širina stupca u kojem možemo odabrati stan-dardnu širinu (Standardna širina), unijeti točnu željenu širinu ili odabrati onu koja najbolje odgovara unesenim podacima (Najbolje pristajanje) (vidi sliku Određivanje širine stupca).

Slika 5.79. Širina stupca

Slika 5.80. Određivanje širine stupca

2. Označimo (klikom na zaglavlje) stupac čiju širinu želimo mijenjati, zatim postav-ljamo pokazivač miša na lijevu ili desnu granicu zaglavlja te držeći pritisnutom lijevu tipku miša jednostavno granicu pomičemo lijevo ili desno zavisno o tome širimo li ili sužavamo kolonu (vidi sliku Određivanje širine stupca II).

Slika 5.81. Određivanje širine stupca II

�. Moguće je istovremeno mijenjati širinu svih stupaca u tablici. U tablici otvore-noj u Prikazu podatkovnog lista postavljamo pokazivač miša iznad krajnjeg lijevog stupca (pokazivač mijenja izgled u ↓). Klikom označavamo prvi stupac i bez otpuštanja lijeve tipke miša lagano pomičemo preko svih stupaca ozna-

V-53PRO-MIL

5Ba

ze

čavajući ih. Otpustimo tipku miša i postavljamo pokazivač na spojnicu prvog i drugog stupca. Pokazivač mijenja izgled u dvostranu strelicu. Lagano pomiče-mo pokazivač u desno (širenje) ili u lijevo (sužavanje) povečavajući /smanjujući jednako sve stupce.

Slika 5.82. Istovremeno određivanje širine svih stupca

Pomicanje stupaca možemo izvršiti na dva načina:

1. U pogledu dizajna tablice označimo redak (klikom na selektor retka) koji želimo prebaciti na drugo mjesto (poziciju), vučemo i otpustimo (Drag&Drop) na novu poziciju (vidi sliku Pomicanje retka I). Redak bonus bit će prebačen između redaka ime i prezime.

Slika 5.83. Pomicanje stupaca

2. U tabličnom pogledu (Datasheet View) označimo stupac koji želimo prebaciti na drugo mjesto (poziciju), vučemo i otpustimo (Drag&Drop) na novu pozici-ju Stupac bonus bit će prebačen između stupaca ime i prezime. Promjena će postati trajna ako sada spremimo tablicu.

Slika 5.84. Promjena redoslijeda


5.4 Dobivanje informacija

5.4.1 Osnovne operacije

5.4.1.1 Korištenje funkcije za traženje

Pronalaženje određene riječi, broja ili datuma

U tablici u Prikazu podatkovnog lista označimo (kliknemo) polje po kojem želimo pretraživati, zatim na Vrpci u kartici Polazno pokrećemo naredbu Pronađi koja otvara dijaloški prozor Traženje i zamjena u kojem odabiremo načine pretraživanja:

Slika 5.85. Traženje i izmjena

• Traži ovo (Find what): unosimo vrijednost koju tražimo. Ovdje možemo koristiti i posebne znakove pomoću kojih možemo bolje izraziti ono što tražimo. To su npr.: ? - zamjenjuje jedan znak na istoj poziciji, pa? Znači pas, par, pat.. * - zamjenjuje grupu znakova na istoj poziciji, *t znači sve riječi koje završavaju slovom t # također se upotrebljava kao znak na istoj poziciji . Na pr. ��# znači između ��0 i 1000. …

• Pogledaj u (Look in): određuje hoće li biti pretraživana cijela tablica ili pojedino polje

• Podudara se (Match): određuje treba li unesena vrijednost koju tražimo odgova-rati - cijelom polju (Whole Field), bilo kojem dijelu polja (AnyPart of Field ) ili početaku polja (Start of Field)

V-55PRO-MIL

5Ba

ze

• Pretraži (Search): određuje smjer pretraživanja gore (Up), dolje (Down) sve (All)

• Razlikuj veliko / malo slovo (Match Case)

• Pretražuj polja prema odlikovanju (Search Fields As Formated) traži prema načinu prikaza podatka

Nakon unošenja uvjeta pokrećemo pretraživanje klikom na Traži slijedeće (Find Next).

Primjer: Želimo (u tablici posada) pronaći sve korisnike koji su rođeni 199�. Otvorimo tablicu posada u kojoj označimo (kliknemo) polje po kojem želimo pretraživati, a to je datum_r (datum rođenja). U Traži ovo unosimo *199� (što znači bilo koji niz znakova ispred 1��2 – dakle cijela 1��2. godina!). Klikom na Traži slijedeće u tablici dobivamo prvi slog koji zadovoljava postavljeni uvjet. Ponovnim klikom na Traži slijedeće u tablici se pojavljuje drugi slog. Postupak ponavljamo dok ima slogova koji odgovaraju postavlje-nom zahtjevu.

Korištenjem kartice Zamijeni otvaramo mogućnost traženja određenog podatka i njego-ve zamijene novim. Primjer: tražimo prezime Jurić da bude zamijenjeno s prezimenom Jurić – Galić.

Slika 5.86. Unos uvjeta pretraživanja i zamjena

5.4.1.2 Primjena filtra na tablicu, obrazac

Access ima sposobnost ograničavanja (filtriranja) informacija prikazanih u obrascu ili tablici. Ova ograničenja postižu se primjenom Filtra kojeg možemo jednostavno postavi-ti tijekom rada s obrascem. Obrazac ili tablicu možemo filtrirati:

• Uporabom postojećeg sadržaja odabranog polja(Filter by Selection) • Uporabom unošenja sadržaja u odabrano polje (Filter by Form)

Filtriranje podataka iz tablice ili obrasca uporabom postojećeg sadržaja odabranog polja13 (Filter by Selection):

1� Filteri ovise o vrsti podataka u polju (tekstni filtri, datumski filtri)


• Otvorimo tablicu (isto možemo učiniti i u obrascu) iz koje želimo filtrirati podatke u Prikazu podatkovnog lista, npr. tablicu Narudžbenice (Orders) iz Northwind baze. Kliknemo (desni klik) u polje u kojem je podatak po kojem želimo filtriranje. U našem slučaju to je kolona ID dobavljač (klijent), a podatak je Dobavljač A. Želimo prikazati sve narudžbe Dobavljača A.

Slika 5.87. Filtriranje uporabom postojećeg sadržaja

Slika 5.88. Tekstni filter, opcije

Slika 5.89. Datumski filter, opcije

V-57PRO-MIL

5Ba

ze

Klikom na jednako „Dobavljač A“ pokrećemo filter.

Filtrirani podaci pokazuje rezultat u kojem vidimo da smo od svih narudžbi u tablici Na-rudžbenice filtriranjem dobili samo one koji se odnose na klijenta Dobavljač A. Klikom na Filtrirano poništavamo filtar, odnosno vraćamo se na običan tablični prikaz.

Slika 5.90. Filtrirani podaci

Filtriranje unošenjem sadržaja u odabrano polje (Filter by Form):

Otvorimo tablicu (isto možemo učiniti i u obrascu) u Prikazu podatkovnog lista (npr. tablica Narudžbenice iz Northwind baze). Klikom na ikonu Filtriraj prema obrascu prikazuje se prazni obrazac.

Slika 5.91. Filtriranje prema obrascu

Unesemo u polje uvjet po kojem želimo filtrirati. U polju Stvorio unosimo prvo ime (Ro-bert Zare). Kliknemo na karticu ili i unosimo drugo ime (Sij Kotas). Filtriranje pokreće-mo alatom Filtriraj/sortiraj.


Slika 5.92. Rezultat filtriranja

Rezultat filtriranja vidimo na slici. Klikom na Filtrirano poništavamo filtar, odnosno vraćamo se na običan tablični prikaz

Slika 5.93. Filtriranje

Uvjete možemo unijeti (koristiti padajući popis u kojem su postojeći podaci dotičnog po-lja - klikom na u više polja. Postupak je isti kao i prethodni s tom razlikom što uvjete unosimo u različita polja.

Klikom na Filtriraj/sortiraj pokrećemo filtar.

5.4.1.3 Uklanjanje filtra s tablice, obrasca

Nakon što smo dobili filtrirane podatke iz tablice ili obrasca primjenom jednog ili drugog tipa filtra, klikom na Očisti sve filtre poništavamo (mičemo) filter i vraćamo se na pri-kaz obrasca, odnosno Prikaz podatkovnog lista.

Slika 5.94. Čišćenje (poništavanje) filtera

V-59PRO-MIL

5Ba

ze

5.4.2 Upiti

5.4.2.1 Izvlačenje i analiza podataka

Upiti (engl. Queries) se upotrebljavaju za izdvajanje i analizu podataka iz tablica. Povezi-vanjem tablica dobivamo mogućnost izdvajanja i analize podataka iz dviju ili više tabli-ca. Pomoću upita prikazujemo slogove koji su sastavljeni od polja iz povezanih tablica, a fizički se ne moraju ponovo pohraniti. To omogućava izbjegavanje nepotrebnog ponavlja-nja istih podataka što bi bilo neminovno kada bi se podaci nalazili u istoj tablici.

Kreiranje veze između tablica1� (jedan-prema-jedan, jedan-prema-više)

Veza (odnos) (Relationship) jedan prema jedan (one-to-one) 1:1 Veza 1:1 (jedan brod – jedan kapetan) nije česta. Kod ove veze jednoznačna vrijednost primarnog ključa može povezivati samo jedan vanjski ključ. Da bismo dobili ovu vezu, moramo postaviti jedinstveni indeks na vanjski ključ. U našem primjeru tablica brod i tablica posada povezane su vezom 1:115

Kreiranje veze jedan prema jedan (one-to-one) 1:1

Slika 5.95. Pokretanje dijaloškog prozora Prikaz tablice

Slika 5.96. Dijaloški prozor Prikaz tablice

1� Kreiranje veza (odnosa) među tablicama te uključivanje referencijalnog integriteta iako spadaju u poglavlje 5.� Tablice zbog praktičnih razloga obrađeno je u ovom poglavlju.15 Ovaj primjer uzet je samo radi objašnjenja veza i ne treba ga smatrati rješenjem iz prakse.


• Na Vrpci u kartici Alati baze podataka odabiremo Odnosi (Relationships) i otvaramo Prikaz tablice dijaloški prozor. U ovom prozoru odabiremo tablice između kojih želimo kreirati vezu (brod i posada) i prebacujemo ih u prozor Odnosi (klikom na naziv tablice, zatim klikom na Dodaj)

Slika 5.97. Prozor odnosi

Slika 5.98. Prozor Uređivanje odnosa (1:1)

• U prozoru Odnosi sada imamo odabrane tablice. Polje primarnog ključa, odno-sno naziv primarnog ključa svake tablice, ima ispred sebe ikonicu ključa. Vezu kreiramo tako da označimo polje primarnog ključa jedne tablice (u ovom slučaju posada), vučemo ga i pustimo (Drag&Drop) u polje vanjskog ključa u drugoj tablici (brod). Access sada otvara dijaloški prozor Uređivanje odnosa.

• Uključivanjem opcije Referencijalnog integriteta (Enforce Referential Integrity) u prozoru Uređivanje odnosa, pored primjene pravila Referencijalnog integriteta (vidi točku 5.1.1.� i 5.2.�.�) osiguravamo i da u prikazu veze na spojnoj crti bude prikazan i tip veze.

Pri dnu prozora Uređivanje odnosa prikazan je tip veze (Relationship). U ovom slučaju to 1:1.

• Klikom na Stvori (Create) završavamo kreiranje ove veze.

V-61PRO-MIL

5Ba

ze

Slika 5.99. Prozor Odnosi 1:1

Veza (Relationship) jedan prema više (one-to-many) 1:M16 Najčešća veza je veza 1:M (jedan brod – više članova posade ili jedno mjesto – više učenika koji žive u tom mjestu), kod koje jednoznačna vrijednost primarnog ključa može povezivati jedan, više ili čak niti jedan slog u povezanoj tablici. U našem primjeru tablica brodar i tablica posada povezane su vezom 1:M (što znači jedan brodar - više uposlenih). Povezana polja, bez obzira na tip veze, moraju biti istog tipa .

Kreiranje veze jedan prema više (one-to-many) 1:M:

• Na Vrpci u kartici Alati baze podataka odabiremo Odnosi (Relationships) Po-kretanje Prikaz tablice dijaloškog prozora ) i otvaramo Prikaz tablice dijaloški prozor. U ovom prozoru odabiremo tablice između kojih želimo kreirati vezu (brodar i posada) i prebacujemo ih u prozor Odnosi (klikom na naziv tablice, zatim klikom na Dodaj).

• U prozoru Odnosi sada imamo odabrane tablice. Polje primarnog ključa, odno-sno naziv primarnog ključa svake tablice, ima ispred sebe ikonicu ključa. Vezu kreiramo tako da označimo polje primarnog ključa jedne tablice (u ovom slučaju brodar), vučemo ga i pustimo (Drag&Drop) u polje vanjskog ključa u drugoj tablici (posada). Access sada otvara dijaloški prozor Uređivanje odnosa.

• Uključivanjem opcije Referencijalnog integriteta (Enforce Referential Integrity) u prozoru Uređivanje odnosa pored primjene pravila Referencijalnog integriteta (vidi točku 5.1.1.� i 5.2.�.�) osiguravamo i da u prikazu Prozor Odnosi I) veze na spojnoj crti bude prikazan i tip veze.

Pri dnu prozora Uređivanje odnosa prikazan je tip veze (Relationship). U ovom slučaju to 1:M.

Slika 5.100. Odnosi i uređivanje odnosa

1� U Accessu «M» je označen kao « ∞» (1: M - 1: ∞)


Slika 5.101. Prozor Odnosi 1:M

• Klikom na Stvori (Create) završavamo kreiranje ove veze.

Kreiranje veze više prema više (many-to-many) M:M u Accessu nije moguće ostvariti izravno (vidi 5.1.�.2)

Brisanje veza između tablica

Brisanje veze (Relationship) među tablicama vrši se u prozoru Odnosi tako da odabe-remo (kliknemo) poveznu crtu i aktiviramo tipku Delete na tipkovnici. Pojavljuje se dijaloški prozor za potvrdu brisanja. Klikom na Da veza će biti trajno izbrisana.

Slika 5.102. Potvrda brisanja veze

5.4.2.2 Izrada i imenovanje upita iz jedne tablice

Izradu upita pokrećemo s Vrpce, kartica Stvaranje grupa Upiti

Slika 5.103. Izrada upita

Najjednostavniji način izrade upita jest pomoću Čarobnjaka za upite. Pokretanjem ča-robnjaka započinjemo proces koji je skoro identičan onom u Čarobnjaku za obrasce.

V-63PRO-MIL

5Ba

ze

Slika 5.104. Čarobnjak za jednostavne upite I

Slika 5.105. Čarobnjak za jednostavne upite I

Slika 5.106. Čarobnjak za jednostavne upite II

Najprije je potrebno odrediti tablicu i njena polja na kojima će se izvršavati upit. Klikom na Slijedeće otvara se drugi prozor Čarobnjaka u kojem određujemo ime upita. Izradu upita završavamo klikom na Završi.

Rezultat stvorenog upita prikazan je na slici.

Slika 5.107. Rezultat izrađenog upita


Dizajn upita (Create Query in Design View) je način izrade koji daje veće mogućnosti u kreiranju od načina koji pruža čarobnjak, a upit izrađen pomoću čarobnjaka ionako se po potrebi uređuje i prepravlja u dizajnerskom pogledu – Pregledu dizajna (Design View).

U ovom primjeru koristiti ćemo također Microsoftovu bazu Northwind. Izradu upita pokrećemo klikom na Dizajn upita.

Otvara se prozor Prikaz tablice.

Slika 5.108. Prikaz tablice

U prozoru Prikaz tablice odabiremo tablicu ili tablice na kojima će se zasnivati upit (mi smo odabrali tablicu Kupci) te je aktiviranjem tipke “Dodaj” prebacujemo u prozor Upit1. Polja koja želimo prikazati u upitu postavljamo u donji dio prozora (u tzv. Mrežu upita), na jedan od nekoliko načina:

• dvostrukim klikom na polje u tablici• povlačenjem (Drag&Drop) polja iz tablice u mrežu• odabirom polja iz padajuće liste u mreži• direktnim upisom naziva polja u ćeliju polja

Kategorije u donjem dijelu prozora znače:

Polje (Field) – naziv polja koje sudjeluje u upitu Tablica (Table)– tablica kojoj pripada gornje polje Prikaži (Show)– prikazuje li se polje u rezultatu upita Sortiranje (Sort)– sortiranje po gornjem polju Kriterij (Criteria)– kriterij odabira polja ili (OR)– drugi kriterij

V-65PRO-MIL

5Ba

ze

Slika 5.109. Dodavanje polja i kriterija u mrežu upita

Pošto smo odredili polja za upit ostaje odrediti uvjet ili uvjete (Criteria) odabira. Mi ćemo u polje Država unijeti WA što znači da želimo da upit donese sve klijente iz savezne države Washington (kratica WA) u SAD. Isto tako želimo da doneseni klijenti po nazivu budu sortirani rastućim redom što postižemo postavljanjem kategorije Sortiranje u polju Tvrtka na Uzlazno.

Izrađeni upit možemo spremiti odabirom Spremi (Ctrl+S) s Trake za brzi pristup ili klikom na ikonu (Zatvori upit) nakon čega Access pita želimo li izvršiti spremanje i pod kojim imenom.

Slika 5.110. Spremanje promjena

Slika 5.111. Određivanje imena upita

Izrađeni upit pojavljuje se u Navigacijskom oknu, a pokrećemo ga dvostrukim klikom.

Slika 5.112. Upit Kupci iz Washingtona (WA)


Slika 5.113. Upit u navigacijskom oknu

5.4.2.3 Izrada i imenovanje upita iz dvije tablice

Izrada upita u Prikazu dizajna korištenjem dviju tablica. Postupak je skoro identičan prethodnom s tom razlikom što iz prozora Prikaz tablice u prozor Upit dodajemo dvije povezane tablice. Mi smo odabrali tablice Kupci i Narudžbe jer želimo izraditi upit koji će iz baze donijeti sve narudžbe nastale prije �.�.200�. Upit treba sadržavati polja ID_narudžbe (idetifikacija narudžbe), Tvrtka (naziv tvrtke klijenta), Ime i Prezime (ime i prezime kupca) Grad utovara, Naknada za prijevoz, Vrsta plaćanja, Datum narudž-be. Polja prebacujemo na jedan od ranije opisanih načina.

Slika 5.114. Izrada upita iz dvije tablicef

U mrežu upita, u polje Datum narudžbe, sada možemo unijeti i kriterij, a on je < 3.4.�006. Access će sam ovaj unos pretvoriti u oblik <#< 3.4.�006# koji zadovoljava sin-taksu. Konačno zahtjev za sortiranje rastućim redom (Ascending) po nazivima klijenata unosimo u rubriku Sortiranje polja Tvrtka.

Prije spremanja upita klikom na Izvedi možemo provjeriti izvođenje akcija određenih u upitu.

V-67PRO-MIL

5Ba

ze

Slika 5.115. Dodavanje polja iz dvije tablice i kriterija u mrežu upita

Izrađeni upit možemo spremiti odabirom Spremi (Ctrl+S) s Trake za brzi pristup ili klikom na ikonu (Zatvori upit) nakon čega Access pita želimo li izvršiti spremanje i pod kojim imenom.

Slika 5.116. Spremanje promjena

Slika 5.117. Određivanje imena upita

Izrađeni upit pojavljuje se u Navigacijskom oknu, a pokrećemo ga dvostrukim klikom.

Slika 5.118. Upit Kupci - Narudžbe


5.4.2.4 Dodavanje uvjeta u upit koristeći operatore

U donjoj tablici prikazani su neki operatori (<, >,=, <>, +, -, *, /) za odabir polja i njihovo značenje

operator opis

<, >,=, <> “manje”, “veće”, “jednako”, “različito” - <100 – vrijednost polja manja od 100…

+, -, *, / Zbrajanje, oduzimanje, množenje, dijeljenje

…. …

Uvjeti izrađeni korištenjem nekog od operatora upisani u mrežu upita znače:

Slika 5.119. Mreža upita

Polje ID_narudžbe neće biti prikazano, polje Naknada za prijevoz donijet će samo vri-jednosti veće od 100, polje Prezime donijet će imena koja započinju sa f a završavaju sa e, polje Datum narudžbe donijet će samo datume koji su prije 3.4.�006.

Rezultat upita sastavljenog prema gornjoj mreži upita prikazan je na slici

Slika 5.120. Primjer upita

5.4.2.5 Dodavanje uvjeta u upit koristeći logičke operatore

Primjeri nekih operatora (AND, OR, NOT...) za korištenje u izradi upita te njihovo zna-čenje prikazani su u tablici

operator opis

AND Split AND Zadar - donosi i Split i Zadar

OR Split OR Zadar - donosi ili Split ili Zadar

NOT NOT Split – donosi sve osim Split

BETWEEN Betweeen 5 And 10 – donosi vrijednosti između 5 i 10

V-69PRO-MIL

5Ba

ze

IN In (Split,Zadar,Dubrovnik) jednako kao i Split OR Zadar OR Dubrovnik

LIKEPronalazi uzorak u tekst poljima – Like S* je sve što počinje sa “s”. (*) - zamjenjuje bilo koji niz znakova; (?) – zamjenjuje bilo koji znak na tom položaju; (#)�– zamjenjuje bilo koju znamenku

Postupak dodavanja uvjeta u upit jednak je postupku opisanom u prethodnoj točki (5.�.2.�).

5.4.2.6 Korištenje džoker znakova u upitima

Džoker znakovi su posebni znakovi koji se mogu koristiti unutar upita kako bi uključili ili isključili određeni znak ili grupu znakova iz rezultata upita. Upotrebljavamo ih u upiti-ma kad znamo samo dio podatka koji tražimo.

Joker (Wildcard) svojstvo primjer

* Bilo koja grupa znakova na poziciji zvjezdice

*in nin, knin, tanin..n*n pronalazi nin, neznatan, nevin..

? Bilo koji znak na poziciji upitnika kr?a pronalazi krma, krta, krka..

% Više znakova na početku ili na kraju stringa

kn% pronalazi knin, knez, knežević

_ Bilo koji pojedinačni alfabetski znak u stringu t_p pronalazi top, tup, tip

Uvjeti izrađeni korištenjem nekih od gornjih džokera upisani u mrežu upita prikazani su na donjoj slici.

Slika 5.121. Mreža upita i džokeri

Rezultat upita sastavljenog prema gornjoj mreži upita prikazan je na slici.


5.4.2.7 Uređivanje upita: dodavanjem, mijenjanjem, brisanjem uvjeta

Upite, kao i sve ostale objekte u bazi možemo uređivati. Upit koji želimo urediti otvara-mo u Prikazu dizajna (Design View).

Nove uvjete dodajemo jednostavnim pozicioniranjem (klikom) u polje u koje želimo, te unosom željenog uvjeta (na način kako to činimo kod unosa teksta) . Uvjete mijenjamo jednostavnim pozicioniranjem (klikom) u polje u kojem je upisan uvjet koji želimo promijeniti te ga promijenimo (na način kako to činimo kod izmjene teksta).

Uvjete brišemo jednostavnim pozicioniranjem (klikom) u polje u koje želimo te bri-sanjem željenog uvjeta (na način kako to činimo kod brisanja teksta). Brisanje uvjeta u cijelom upitu možemo obaviti i odjednom i to tako da se pozicioniramo na redak Kriterij (Criteria) u prvom polju. Pokazivač miša mijenja oblik u crnu strelicu. Klikom označava-mo cijeli redak Kriterij koji onda možemo izbrisati tipkom Delete s tipkovnice.

Slika 5.122. Dodavanje/micanje uvjeta (Criteria)

5.4.2.8 Uređivanje upita: dodavanjem, brisanjem, premještanjem, skrivanjem i otkrivanjem polja

Upit koji želimo urediti otvaramo u Prikazu dizajna (Design View).

Dodavanje polja možemo izvršiti na nekoliko načina:• dvostrukim klikom na polje u tablici• povlačenjem i ispuštanjem (Drag&Drop) polja iz tablice u mrežu• odabirom polja iz padajuće liste u mreži• direktnim upisom naziva polja u ćeliju polja

Prikazivanje polja i skrivanje polja vršimo aktiviranjem odnosno postavljanjem ili skidanjem znaka u retku Prikaži odabranog polja.

Slika 5.123. Prikazivanje i skrivanje polja

V-71PRO-MIL

5Ba

ze

5.4.2.9 Pokretanje upita

Pokretanje upita vršimo iz Navigacijskog okna.

Odabiremo Upiti (Queries), a u oknu se pojavljuju nazivi izrađenih upita.

Dvostrukim klikom na odabrani naziv (upit) pokreće se upit. Upit isto tako možemo pokrenuti desnim klikom na odabrani naziv (upit) te klikom na Otvori u izborniku koji se otvara.

Slika 5.124. Upiti

Slika 5.125. Pokretanje upita

Slika 5.126. Otvori upit


5.5 Objekti

5.5.1 Obrasci

5.5.1.1 Prikaz i rukovanje slogovima

Obrasci ili Forme su objekti namijenjeni za unos, prikaz ili upravljanje izvođenjem apli-kacije. Oni su osnova sučelja između korisnika i aplikacije. Nazivaju se i maskama za unos podataka. Već smo rekli da unos podataka možemo izvršiti i direktnim unošenjem u ta-blicu (koristeći se tabličnim prikazom ili Prikazom podatkovnog lista (Datasheet View). Međutim uporaba formi nam omogućava mnogo više. Tako na primjer pomoću forme (zovimo je obrazac) možemo prikazati samo ona polja koja dozvoljavamo da korisnik popunjava, zatim unos u polja više tablica itd.

U nekim slučajevima, u stvari vrlo često, želimo prikazati, ažurirati ali i unositi podatke koji se nalaze u više tablica za što koristimo složene obrasce.

5.5.1.2 Izrada i imenovanje obrasca

Tri su osnovna načina izrade obrasca:

1. Pomoću alata Dizajn obrasca (Design View)2. Pomoću alata Obrazac (Form) �. Pomoću Čarobnjak za obrasce (Form Wizard)

Slika 5.127. Mogućnosti pokretanja izrade obrazaca

1. Izrada obrasca pomoću Dizajn obrasca (Design View) pruža najviše moguć-nosti, ali je i najzahtjevniji način kod kojeg treba imati i nešto iskustva.

2. Izrada obrasca korištenjem alata Obrazac (Form) najjednostavniji je način i omogućuje stvaranje obrasca jednim klikom. Ovako stvoren obrazac dopušta unos jedanog po jednog zapisa

V-73PRO-MIL

5Ba

ze

U Navigacijskom oknu kliknemo na tablicu (u našem slučaju to je u bazi Nor-thwind tablica Dobavljači) ili upit koji sadrže podatke koje želimo prikazati u obrascu. Na kartici Stvori (u grupi Obrasci) kliknemo na Obrazac. Access (uz samo jedan klik miša) stvara obrazac i prikazuje ga u Prikazu izgle-da. U prikazu izgleda možemo mijenjati dizajn obrasca dok se u njemu prikazuju podaci.

Slika 5.128. Određivanje prikaza obrasca

Slika 5.129. Izrađeni obrazac u Prikazu izgleda

Access kreira složeni obrazac koji koristi sva polja odabrane tablice ali i polja tablice koja je vezana vezom 1:M.


Slika 5.130. Veze tablica Dobavljači i Narudžbenice

�. Izrada obrasca pomoću čarobnjaka za obrasce (Form Wizard) je način koji se preporuča zbog jednostavnosti, ali u isto vrijeme i mogućnosti kontroliranja svojstava obrasca koji kasnije mogu biti dodatno uređeni u pogledu dizajna. Pokretanje:

• Na kartici Stvori u grupi Obrasci kliknemo na Čarobnjak za obrasce:

Otvara se prvi prozor Čarobnjak za obrasce.

Slika 5.131. Prozor Čarobnjak za obrasce - prva stranica

Slika 5.132. Odabrana polja za obrazac

U dijelu Tablice/Upiti odabiremo tablicu(e) (ili upit - Query) za koju izrađujemo obrazac. Korištenjem tipki > ili >> prebacujemo (iz Dostupna polja) pojedinačno odabrana polja ili sva polja u dio Odabrana polja. Po završenom prebacivanju kliknemo na Slijedeće>. Otvara se sljedeća stranica čarobnjaka u kojoj odabiremo raspored i način pri-

V-75PRO-MIL

5Ba

ze

kaza elemenata obrasca (kolonski, tablični..). Klikom na Slijedeće> prelazimo na sljedeću stranicu - izgled obrasca gdje možemo odabrati neki od predloženih izgleda.

Slika 5.133. Odabir rasporeda elemenata obrasca

Klikom na Slijedeće> prelazimo na završnu stranicu u kojoj određujemo ime obrasca. Odabirom opcije Otvori obrazac za prikaz ili unos informacija (Open the form to viewor enter information) i klikom na Završi (Finish) završavamo kreiranje i otvaramo novokreirani obrazac u koju sada možemo unositi ili pre-gledavati unesena podatke. Odabir druge opcije Izmjeni dizajn obrasca (Modify the Forms Design) otvorio bi kreirani obrazac u dizajnerskom pogledu gdje možemo izvršiti neke preinake o čemu će biti riječi kasnije.

Slika 5.134. Određivanje imena obrasca


Slika 5.135. Kreirani obrazac

Izrađeni obrazac možemo spremiti odabirom Spremi (Ctrl+S) s Trake za brzi pristup ili klikom na ikonu (Zatvori obrazac).

Napomena: Polje ID je tipa Samonumeriranje i primarni je ključ tablice Zaposlenici. Ovo polje automatski se ažurira i ukoliko nam u obrascu nije potrebno, mogli smo ga kod kreiranja obrasca jednostavno izostaviti. Obrazac možemo naknadno preuređivati u Prikazu dizajna (Design View) ili Prikazu izgleda17 (Layout View).

5.5.1.3 Korištenje obrasca za unos novih slogova

Jednostavni obrazac za unos podataka ima tri osnovne funkcije:1. Unos novih podataka2. Izmjena (ažuriranje) postojećih podataka�. Brisanje postojećih podataka

1. Unos novih podataka - Otvorimo obrazac (u Navigacijskom oknu odabere-mo Obrasci i dvostruki klik na željeni obrazac). Klikom na (unos novog sloga - Enter new Record) na navigacijskoj traci pozicioniramo se na novi slog. Unos ja sličan unosu podataka u tablicu, dakle unosimo podatke u polja, a prelazak na sljedeće polje vršimo ili tipkom Tab ili pomoću miša. Polje tipa Samonumeri-ranje ( u našem slučaju to je polje primarnog ključa ID) kod unosa novog sloga automatski se povećava za 1 i u njega se ne može vršiti unos. Nakon unesenog posljednjeg polja u slogu Tab pohranjuje slog i kontrolu prebacuje u prvo polje novog sloga.

17 U starijim inačicama Accessa Prikaz izgleda (Layout View) nije postojao i preinake obrasca su se mogle vršiti samo u Prikazu dizajna (Design View) koji je zahtjevniji

V-77PRO-MIL

5Ba

ze

Slika 5.136. Navigacija po obrascu

5.5.1.4 Korištenje obrasca za brisanje slogova

Brisanje postojećih podataka pozicioniramo se na slog koji želimo izbrisati i klikom na Izbriši slog na kartici Polazno u grupi Zapisi naredba Izbriši.

Ukoliko se slog može izbrisati, Access će zatražiti potvrdu brisanja (Da ili Ne). Tablica može biti povezana s drugom tablicom i radi očuvanja integriteta baze (referencijalni in-tegritet) Access neće dozvoliti brisanje sloga koji je povezan sa slogovima u drugoj tablici, o čemu će nas izvijestiti.

Slika 5.137. Brisanje sloga

Slika 5.138. Rezultat primjene referencijalnog integriteta

5.5.1.5 Korištenje obrasca za dodavanje, mijenjanje, brisanje podataka

Izmjena (ažuriranje) postojećih podataka vrši se jednostavno pozicioniranjem (tipkom Tab ili klikom miša) u polje koje želimo izmijeniti te unosom novog podatka (u našem slučaju od ovoga je izuzeto polje ID). Izmjena se pohranjuje prelaskom na novo polje ili slog.


5.5.1.6 Dodavanje, mijenjanje teksta u Zaglavlju i Podnožju obrasca

Dodavanje teksta u Zaglavlju i Podnožju obrasca. Kao i kod MS Word dokumenata i obrasci u Accessu mogu imati zaglavlja i podnožja (Headers & Footers). Dodavanje za-glavlja i podnožja u obrascu možemo izvršiti ako odabrani obrazac otvorimo u Prikazu dizajna. Zaglavlja i podnožja nisu kod obrazaca pokrenuta standardno ( Default) pa ih je potrebno pokrenuti. U ovom slučaju izrađeni obrazac ima samo jednu sekciju Pojedino-sti (Detail) s pripadajućim objektima. Za prikaz Zaglavlja/podnožja obrasca (Form He-ader/Form Footer) potreban je desni klik na sekciju Pojedinosti te iz izbornika prečaca treba odabrati naredbu Zaglavlja/podnožja obrasca (Form Header/Form Footer).

Slika 5.139. Pokretanje Zaglavlja i podnožja obrasca

Kod prelaska u Prikaz dizajna na Vrpci se otvara kartica Dizajn gdje u grupi Kontrole nalazimo alate pomoću kojih možemo intervenirati (mijenjati, dodavati..) objekte zaglav-lja i podnožja obrasca.

Slika 5.140. Kontrole dizajna

Otvoreni obrazac pokazuje zaglavlje i podnožje, ali potrebno je otvoriti prostor u koji želimo unijeti neki tekst ili drugi objekt. Nakon što smo Zaglavlje obrasca i Pojedinost razdvojili, s kartice Dizajn odabiremo alat Natpis pomoću kojeg u prostoru zaglavlja unosimo tekst.

V-79PRO-MIL

5Ba

ze

Slika 5.141. Otvaranje prostora za zaglavlje

Isti postupak ponavljamo i za podnožje. Po završetku unosa (i uređenja teksta) zatvara-mo prikaz dizajna i prebacujemo se na prikaz izgleda obrasca u kojem vidimo konačni rezultat.

Izmjene teksta zaglavlja i podnožja obrasca vršimo na isti način, s razlikom što sad mijenjamo već postojeći tekst koristeći standardne postupke unosa i uređivanja teksta.

Slika 5.142. Unos teksta u zaglavlje i podnožje u prikazu dizajna

U Prikazu dizajna (DataView) ili Prikazu rasporeda obrasca moguće je (Kartica Diza-jn, grupa Teme) primijeniti unaprijed definirani oblik na obrazac.


Slika 5.143. Teme

Promjenu rasporeda podatkovnih polja kao i njihovih zaglavlja (labela) u gotovom obrascu možemo izvršiti u Prikazu izgleda.

Podatkovno polje koje želimo pomaknuti označimo (kliknemo u polje), a

Slika 5.144. Pomak polja

položaj polja mijenjamo jednostavnim povlačenjem polja i ispuštanjem na željeno mjesto (Drag&Drop) unutar područja Pojedinosti.

Drugi način: U Prikazu dizajna (DataView) desni klik na odabrano podatkovno polje otvara prozor.

V-81PRO-MIL

5Ba

ze

Slika 5.145. Pomicanje polja

Slika 5.146. Pomak tabulatora

u kojem odabirom Redoslijed kartica otvaramo prozor Redoslijed tabulatora u kojem određujemo željeni poredak polja u (zaglavlju, pojedinosti ili podnožju) obrasca.

Mijenjanje veličine prikaza polja možemo izvršiti razvlačenjem kontrola polja.

Slika 5.147. Mijenjanje veličine prikaza polja


5.6 Izlazni rezultati

5.6.1. Izvještaji, izvoz podataka

5.6.1.1 Ispis informacija iz tablice ili upita

Tablice, upiti kao i obrasci, pored svojih osnovnih namjena mogu se koristiti i za ispisiva-nje podataka, međutim u Access bazi podataka postoje posebni objekti za formatiranje, izračun i ispis (prikaz) izabranih podataka – izvještaji (Reports).

Osnovne prednosti izvještaja u odnosu na druge načine ispisivanja podataka su:• mogućnost izračunavanja ukupnih ili djelomičnih zbirnih vrijednosti većih sku-

pova podataka i njihove usporedbe• mogućnost grupiranja podataka te odvojeni prikaz pojedinih grupa • mogućnost izvođenja raznih složenih izračuna unutar pojedinih grupa podataka

ili između grupa• mogućnost umetanja teksta, slika ili grafikona u izvještaj.

Kao i obrasci izvještaji se osnivaju na tablicama i upitima. Ako u izvještaju želimo koristi-ti podatke iz više od jedne tablice onda odnosi (relacije) među tim tablicama moraju biti unaprijed određeni, odnosno najčešće treba biti kreiran upit koji će, iz povezanih tablica osigurati podatke potrebne za izvještaj.

5.6.1.2 Izrada i imenovanje izvještaja baziranog na tablici, upitu

Tri su osnovna načina izrade obrasca:1. Pomoću alata Dizajn izvještaja (Design View)2. Pomoću alata Izvještaj (AutoReport Wizard)�. Pomoću alata Čarobnjaka za izvještaje (Report Wizard)

Otvaramo karticu Stvoranje i u grupi Izvješća odabiremo jednu od ponuđenih opcija:

Slika 5.148. Stvori izvještaj

V-83PRO-MIL

5Ba

ze

Pogledajmo redom:

1. Izrada izvještaja pomoću alata Dizajn izvještaja (Design View) pruža najviše mogućnosti, ali je i najzahtjevniji način za koji treba imati i nešto iskustva.

2. Izrada obrasca pomoću alata Izvješće najjednostavniji je i najbrži način. Izrada se svodi na dva klika mišem. U Navigacijskom oknu potrebno je odrediti tabli-cu ili upit na kojem će se zasnivati izvještaj. Odaberimo na pr. tablicu Dobavlja-či iz baze Northwind. Postupak završavamo klikom na alat Izvješće. Rezultat je prikazan na slici.

Slika 5.149. Izvještaj u Prikazu izvještaja

�. Izrada izvještaja pomoću čarobnjaka za izvještaje (Report Wizard) je način koji se preporuča zbog jednostavnosti, ali u isto vrijeme i mogućnosti kontro-liranja svojstava izvještaja koji kasnije mogu biti dodatno uređeni u Pregledu dizajna. Čarobnjaka pokrećemo tako da otvorimo karticu Stvori i u grupi Izvještaji odabiremo Čarobnjak za izvješća . Otvara se prvi prozor čarobnjaka (koji je skoro identičan Čarobnjaku za obrasce) i slijedimo upute. Važno je napomenuti da je (kao i kod obrazaca) u svim koraci-ma izrade moguć povratak na prethodni korak i ispravljanje, odnosno popravlja-nje odabranih postavki.


Slika 5.150. Čarobnjak izvještaja

U dijelu Tablice/Upiti (Tables/Queries) (1) odabiremo tablicu(e) (ili upit - Qu-ery) prema kojoj izrađujemo izvještaj i korištenjem tipki > ili >> prebacujemo pojedinačno odabrana ili sva polja (2) u dio Odabrana polja (Selected Fields). Po završenom prebacivanju kliknemo na Slijedeće (Next). Otvara se sljedeća stranica čarobnjaka (grupiranje) u kojoj, ako želimo grupiranje, odabiremo polja, način i prioritete grupiranja.

Slika 5.151. Određivanje grupiranja

Klikom na Slijedeće> prelazimo na sljedeću stranicu - Sortiranje i nivoi sortira-nja, gdje možemo odabrati po kojim poljima i na koji način će se vršiti sortiranje.

Slika 5.152. Sortiranje i nivoi sortiranja

V-85PRO-MIL

5Ba

ze

Na sljedećoj stranici - raspored elemenata izvještaja (Layout) možemo odabrati neki od predloženih rasporeda i orijentaciju papira Portret ili Pejsaž (Portrait ili Landscape).

Slika 5.153. Raspored elemenata izvještaja (Layout)

Na završno stranici određujemo ime izvještaja.

Slika 5.154. Završna stranica Čarobnjaka za izvještaje

Na ovoj stranici trebamo odabrati i jednu od opcija:

• Pregled izvještaja (Preview the report) - otvara pregled izrađenog izvje-štaja

• Izmijeni dizajn izvještaja (Modify the reports Design) - otvora kreirani izvještaj u dizajnerskom pogledu gdje možemo izvršiti preinake o čemu će biti riječi kasnije.

Izradu završavamo klikom na Završi.


Slika 5.155. Dio izrađenog izvještaja

5.6.1.3 Mijenjanje rasporeda podatkovnih polja i naslova u izvještaju

Promjenu rasporeda podatkovnih polja kao i njihovih zaglavlja u gotovom izvještaju možemo izvršiti u pogledu dizajna (DataView) toga izvještaja.

Podatkovna polja nalaze se u dijelu izvještaja Pojedinost. Polje koje želimo pomaknuti označimo (kliknemo u željeno polje).

Položaj polja mijenjamo jednostavnim povlačenjem polja i ispuštanjem na željeno mjesto (Drag&Drop) unutar Pojedinost područja.

Mijenjanje veličine prikaza polja također možemo izvršiti razvlačenjem kontrola (crni kvadratići) polja.

Zaglavlja podatkovnih polja nalaze se u dijelu izvještaja Zaglavlje stranice. Zaglavlje koje želimo pomaknuti označimo (pojavljuju se kontrole polja) . Jednostavnim povla-čenjem zaglavlja (kontrole za pomicanje) i ispuštanjem na željeno mjesto (Drag&Drop) unutar područja Zaglavlje stranice izvršili smo premještanje zaglavlja. Ovdje treba voditi računa o tome da zaglavlje bude poravnato sa združenim podatkovnim poljem u području Pojedinost. Mijenjanje veličine prikaza polja i ovdje možemo izvršiti razvlačenjem kontrola (crni kvadratići) polja.

V-87PRO-MIL

5Ba

ze

Slika 5.156. Izvještaj otvoren u pregledu dizajna

Slika 5.157. Izvještaj - podatkovna polja

5.6.1.4 Prikazivanje određenih polja u izvještaju grupiranih prema kriteriju zbroja, minimuma, maksimuma, prosjeka, brojanja, na određenim točkama prekida

U Accessu dizajn izvještaja je podijeljen u sekcije. • Zaglavlje izvješća Ispisuje se jednom na početku izvješća, pojavljuju se na

naslovnoj stranici (logotip, naslov, datum..). Zaglavlje izvještaja se ispisuje prije zaglavlja stranice. Kontrola izračuna smještena u zaglavlje izvještaja, izračunava vrijednost za cjelokupno izvješće.

• Zaglavlje stranice Ispisuje se na vrhu svake stranice. Koristi se na primjer, za ponavljanje naslova izvještaja na svakoj stranici.

• Zaglavlje grupe Ispisuje se na početku svake nove grupe zapisa. Zaglavlje grupe koristite za ispis naziva grupe.

• Pojedinost Ispisuje se jednom za svaki redak u izvoru zapisa. To je mjesto gdje smještamo kontrole koje sačinjavaju glavninu izvješća.


• Podnožje grupe Ispisuje se na kraju svake grupe zapisa. Podnožje grupe kori-sti se za ispis sažetih informacija za grupu.

• Podnožje stranice Ispisuje se na kraju svake stranice. Podnožje stranice kori-sti se za ispis brojeva stranica ili informacija po stranici.

• Podnožje izvještaja Ispisuje se jednom na kraju izvješća. Koristi se za ispis ukupnih vrijednosti izvještaja ili drugih sažetih informacija za cijeli izvještaj.

Grupirani izvještaji najčešće zbrajaju podatke po svakoj grupi, međutim to ne mora biti samo zbrajanje. To može biti određivanje najveće, najmanje, srednje ili brojanje donese-nih vrijednosti. Izrazi koji to izvršavaju imaju oblik:

=funkcija([naziv polja])

a izrazi izgledaju:• =Sum([naziv polja]) : zbrajanje donesenih vrijednosti polja • =Max([naziv polja]) : najveća od donesenih vrijednosti polja • =Min([naziv polja]) : najmanja od donesenih vrijednosti polja • =Avg([naziv polja]) : prosječna od donesenih vrijednosti polja • =Count([naziv polja]) : brojanje donesenih vrijednosti polja

Ukoliko želimo unutar grupe zbrojiti donesene vrijednosti polja, formulu =Sum([naziv polja]) ćemo postaviti u Zaglavlje grupe (Group Header) ili Podnožje grupe (Group Footer) te grupe.

Općenito možemo reći:• izraz u Pojedinost području odnosi se na svaki slog• izraz u Zaglavlju grupe ili Podnožju grupe odnosi se na grupu• izraz u Zaglavlju izvješća ili Podnožju izvještaja odnosi se na cijeli izvještaj.

Postavljanje izraza u određena zaglavlja ili podnožja vršimo na sljedeći način: • u kartici Dizajn odaberemo alat Tekstni okvir• Tekstni okvir (Text Box) “razvlačimo” na željeno mjesto zaglavlja ili podnožja• u "razvučeni" Tekstni okvir upisujemo željeni izraz• Access automatski dodaje labelu naziva u kojoj mijenjamo tekst prema želji

Rezultat možemo pogledati u Print Preview pogledu.

Sve ovo možemo postići i jednostavnije, korištenjem Čarobnjaka za izvještaje koji pokrećemo (kako je opisano u točki 5.5.1.1.) navodeći da će podaci biti donošeni iz tablice Ukupna prodaja proizvoda po datumu. Odaberemo polja koja želimo u izvješta-ju (u ovom primjeru sva!). Na sljedećoj stranici čarobnjak nudi grupiranje polja Datum narudžbe. Prihvaćenjem prelazimo na stranicu u kojoj pokrećemo (klik) Mogućnosti sažetka koji otvara dijaloški prozor Mogućnosti sažetka u kojem označavamo koje kal-kulacije (izračune) želimo izvršavati. Klikom na U redu završavamo izvještaj.

V-89PRO-MIL

5Ba

ze

Slika 5.158. Pokretanje Mogućnosti sažetka

Slika 5.159. Mogućnosti sažetka

Gotov izvještaj izgleda:

Slika 5.160. Početak izvješća


Slika 5.161. Kraj izvješća

Gotovi izvještaj (kao i obrazac) nakon završetka je prikazan u Prikazu rasporeda1� (Layout View) u kojem je moguće mijenjati širinu stupaca, postavljati sortiranje, dodavati nazive u naslovu, dodavati brojeve stranica, primjeniti samoblikovanje itd.

5.6.1.5 Dodavanje, mijenjanje teksta u Zaglavlju i Podnožju izvješća

U izvještajima, kako je već istaknuto postoje dvije vrste zaglavlja i podnožja. Jedni su na razini izvještaja a drugi na razini stranice. Prvi tip pojavljuje se jednom u izvještaju i pri-kladan je za prikaz naslova, autora i općenito podataka koji se odnose na cijeli izvještaj. Drugi tip pojavljuje se na svakoj stranici pa je idealno mjesto za prikaz broja stranice.

Dodavanje teksta u Zaglavlju i Podnožju izvješća (Headers & Footers)19 Dodavanje za-glavlja i podnožja u izvještaju možemo izvršiti ako odabrani izvještaj otvorimo u Prikazu dizajna. Ako se ne pojave zaglavlja i podnožja, znači da nisu aktivirana pa ih trebamo otvoriti.

Otvoreni obrazac pokazuje zaglavlje i podnožje, ali potrebno je otvoriti prostor- Otvara-nje prostora za zaglavlje) u koji želimo unijeti neki tekst ili drugi objekt. Nakon što smo razdvojili (vukući mišem ikonu ) Zaglavlje izvještaja i Pojedinost, na vrpci na kartici

18 Prikaz rasporeda je nova opcija koja se pojavila u Accessu 20071� Vršimo na jednak način kao i kod obrazaca

V-91PRO-MIL

5Ba

ze

Dizajn u grupi Kontrole odabiremo alat Natpis pomoću kojeg u prostoru zaglavlja unosimo tekst.

Slika 5.162. Otvaranje prostora za zaglavlje

Isti postupak ponavljamo i za podnožje. Po završetku unosa (i uređenja teksta) zatvara-mo pogled dizajna i prebacujemo se u Prikaz izvješća ili Pregled prije ispisa u kojem vidimo konačni rezultat.

Izmjene teksta zaglavlja i podnožja izvješćaa vršimo na isti način, s razlikom što sad mijenjamo već postojeći tekst koristeći standardne postupke unosa i uređivanja teksta.

Slika 5.163. Dodavanje i/ili izmjena teksta (pregled dizajna)

Da bismo pogledali rezultate izmjene teksta vraćamo se na Prikaz izvješća ili Pregled prije ispisa.

5.6.1.6 Izvoz tablice ili rezultata upita

Slika 5.164. Pokretanje izvoza tablice, upita, obrasca ili izvještaja


Izvoziti možemo tablice, upite, obrasce ili izvještaje.1. U Navigacijskom oknu baze odabiremo i otvaramo objekt koji želimo izvesti2. Na kartici Vanjski podaci u grupi Izvoz odabiremo format (rtf, xls, txt, csv,

XML, HTML..) U našem primjeru odabiremo Word (izvoz u rtf formatu).

Odabiremo lokaciju za pohranu izvezenih podataka.

�. Klikom na U redu završavamo izvoz.

Slika 5.165. Izvoz RTF datoteka, odabir mjesta pohrane

Slika 5.166. Izvezeni dokumenat u rtf formatu

Nakon izvoza moguće je spremiti korake izvozakako bi ih mogli brzo ponoviti bez upo-trebe čarobnjaka.

V-93PRO-MIL

5Ba

ze

Slika 5.167. Spremanje koraka izvoza

5.6.2 Ispis

5.6.2.1 Mijenjanje orijentacije i veličine papira

Za pregledavanje prije ispisa (Print Preview) dovoljno je označiti objekt (tablica, upit, obrazaca ili izvještaj) u Navigacijskom oknu zatim na kartici Datotka odabrati Pregled prije ispisa. To je vrsta pogleda na izabrani objekt koja nam pokazuje kako će taj objekt izgledati kad bude ispisan.

Slika 5.168. Pokretanje Pretpregleda ispisa


Podrazumijevana orijentacija stranice je Portret ili uspravno (Portrait). Druga moguća orijentacija je ili Pejzaž ili položeno (Landscape). Portret (uspravnu) orijentaciju papira biramo kad želimo ispisati što više zapisa po jednoj stranici, a Pejzaž (položenu) orijentaciju biramo kad tablica, izvještaj ili upit ima više polja u zapisu nego što može stati na uspravni papir.

Slika 5.169. Kartica pregled prije ispisa

Promjenu orijentacije izvještaja, tablice,upita ili obrasca (stranice), promjenu veličine stranice, margine itd možemo izvršiti na kartici Pretpregleda ispisa u grupi Izgled stranice odabirom odgovarajućeg alata. Mijenjanje Postavljanja stranice (Page Layout) vršimo na istom mjestu aktiviranjem alata Postavljenje stranice koji otvara dijaloški prozor Postavljenje stranice. U ovom prozoru mijenjamo željene parametre.

Slika 5.170. Postavljanje stranicef

5.6.2.2 Ispis stranice, odabranog sloga/slogova, cijele tablice

Ispis jednog sloga, više slogova, jedne stranice ili svih slogova u tablici vršimo na taj način da u Navigacijskom oknu označimo (možemo i pokrenuti) željenu tablicu. Ispis pokre-ćemo iz kartice Pretpregled ispisa klikom na Ispis (ili Ctrl+P prečaca s tipkovnice). U dijaloškom prozoru Ispis koji se otvara ponuđen je ispis za:

• Sve (All) - ispis svih podataka iz tablice (cijela tablica)• Stranice od (Pages From) - izbor jedne ili više stranica za ispis (npr. od 5 do 7) • Odabrani zapisi (Selected Record(s)) - ispisuje se samo odabrani (označeni) slog

odnosno slogovi u tablici (slogove trebamo odabrati prije pokretanja naredbe Ispis (Print).

V-95PRO-MIL

5Ba

ze

Pretpregled ispisa (Print Preview), ako ga upotrijebimo bez obzira koju smo gornju opci-ju odabrali, prikazuje sve slogove.

Ispis započinje klikom na U redu.

Slika 5.171. Dijaloški okvir Ispis

5.6.2.3 Ispis svih slogova, odredenih stranica korištenjem izgleda obrasca

Ispis obrasca (svih slogova) odnosno pojedinih stranica obrasca vršimo na identičan način kao kod tablica.

U Navigacijskom oknu označimo (možemo i pokrenuti) željeni obrazac. Ispis pokreće-mo iz kartice Pretpregled ispisa klikom na Ispis (ili Ctrl+P prečaca s tipkovnice). U dijaloškom prozoru Ispis koji se otvara ponuđen je ispis za:

• Sve (All) - ispis svih podataka iz obrasca (cijeli obrazac)• Stranice od (Pages From) - izbor jedne ili više stranica za ispis (npr. od 5 do 7) • Odabrani zapisi (Selected Record(s)) - ispisuje se samo odabrani (označeni) slog

odnosno slogovi u obrascu (slogove trebamo odabrati prije pokretanja naredbe Ispis (Print).

Kao i kod tablica Pretpregled ispisa (Print Preview), bez obzira koju smo gornju opciju odabrali, prikazuje sve slogove.

Klikom na ikonu pisača na alatnoj traci za brzi pristup ispisuju se svi podaci iz obrasca.

5.6.2.4 Ispis rezultata upita

Ispis rezultata upita identičan je ispisu tablica i obrazaca, dakle u Navigacijskom oknu označimo (možemo i pokrenuti) željenu upit. Ispis pokrećemo iz kartice Pretpregled ispisa klikom na Ispis (ili Ctrl+P prečaca s tipkovnice). U dijaloškom prozoru Ispis koji se otvara ponuđen je ispis za:

• Sve (All) - ispis svih podataka iz upita (cijeli upit)


• Stranice od (Pages From) - izbor jedne ili više stranica za ispis (npr. od 5 do 7) • Odabrani zapisi (Selected Record(s)) - ispisuje se samo odabrani (označeni) slog

odnosno slogovi u upitu (slogove trebamo odabrati prije pokretanja naredbe Ispis (Print).

Pretpregled ispisa (Print Preview), ako ga upotrijebimo bez obzira koju smo gornju opci-ju odabrali, prikazuje sve slogove.


Klikom na ikonu pisača na alatnoj traci za brzi pristup ispisuju se svi podaci iz otvore-nog upita.

5.6.2.5 Ispis određenih stranica izvještaja, ispis cijelog izvještaja

Za ispis izvještaja postupak je isti kao i kod tablica, obrazaca i upita s tom razlikom što ovdje ne možemo koristiti Odabrani zapisi (Selected Record(s)) opciju.

Ispis pokrećemo iz kartice Pretpregled ispisa1 klikom na Ispis (ili Ctrl+P prečaca s tip-kovnice). U dijaloškom prozoru Ispis koji se otvara ponuđen je ispis za:

• Sve (All) - ispis svih podataka iz upita (cijeli izvještaj)• Stranice od (Pages From) - izbor jedne ili više stranica za ispis (npr. od 5 do 7)


Klikom na ikonu pisača na alatnoj traci za brzi pristup ispisuju se svi podaci iz otvore-nog upita.

Ispis u datoteku2

Ako postoje ograničenja u pogledu ispisa ( npr. nema štampača) moguće je ispis tablice, obrasca, upita ili izvještaja izvršiti u datoteku koju možemo (npr. na disketi, USB memo-rijskom „stiku“..) prenijeti do mjesta gdje je moguć ispis.

Ispis u datoteku vršimo: U dijaloškom prozoru Ispis potvrđujemo Ispis u datoteku, a ostale opcije određujemo kako je ranije navedeno. Odabir potvrđujemo klikom na U redu. Pojavljuje se dijaloški prozor u kojem upisujemo naziv datoteke i klikom na OK spremamo datoteku i završavamo postupak.

1 Pregled prije ispisa koristi se za provjeru hoće li izvješće biti ispravno ispisano2 Ispis u datoteku nije kao zadaća formalno uključen u Sylabus 5.

V-97PRO-MIL

5Ba

ze


V-98 Baze podatakaDodatak 5

V-99PRO-MIL



V-100 Baze podatakaDodatak 5

V-101PRO-MIL



VI-1PRO-MIL

6Pr

ezen

- ta

cije

Prezentacije U ovom modulu opisan je alat za izradu i izvođenje prezentacije. Kad se govori o prezentaciji onda se misli na niz sličica (slajdova) koji na sebi mogu sadržavati elemente kao što su: tekst, tablice, slike, grafikoni, animacije i zvučni zapisi. Povezivanjem navedenih elemenata u jednu logičku smislenu cjelinu može se postići vrlo snažno sredstvo, kojim možete privući pažnju određene skupine ljudi. Kroz modul prezentacije usvojit ćete znanja, vještine i sposobnosti za korištenje prezentacijskih alata na računalu, koja ćete moći praktično primijeniti kako u poslovnoj praksi tako i za osobne potrebe. U ovom dijelu priručnika naučit ćete: kako izraditi prezentaciju, kako ju spre-miti u različitim oblicima datoteka, kako odabrati različite izglede i dizajn za oblikovanje prezentacije, kako uz tekst kreirati, dodati i uređivati druge multimedijske elemente kao što su: slike, crteži, grafikoni, dijagrami i sl. Modul prezentacije podijeljen je u nekoliko cjelina, a to su cjeline koje obu-hvaćaju: korištenje aplikacije, razvoj prezentacije, rad s tekstom, tablicama, grafikonima, umetanje ili crtanje grafičkih objekata, priprema izlaznih re-zultata, stvaranje prezentacijskih efekata, ispisivanje prezentacije na papir te projiciranje prezentacije pred publikom. U ovom poglavlju opisana je izrada prezentacija pomoću Microsoft Office PowerPoint alata za izradu i izvođenje prezentacija, koji je dio Microsoft Office programskog paketa 2010.

Modul 6

xx

Željko Širanović

VI-2 PrezentacijeMODUL 6

VI-3PRO-MIL

6Pr

ezen

- ta

cije

6.1 Korištenje aplikacije

U ovoj cjelini steći ćete sljedeća znanja osnovnog rada s prezentacijom kao što je:

a) Rad s prezentacijom što obuhvaća:• Otvaranje, zatvaranje aplikacije za prezentaciju• Kreiranje nove prezentacije na osnovi zadanog predloška• Spremanje prezentacije na određenu lokaciju na disku• Spremanje prezentacije pod drugim imenom• Spremanje prezentacije u drugom datotečnom obliku: struktura - Rich Text

Format (.rtf) predložak, projekcija, slika, isti program ali različita verzija• Premještanje između otvorenih prezentacija.

b) Povećanje produktivnosti što obuhvaća:• Izmjenu osnovnih postavki u aplikaciji: korisničko ime, primarna mapa za otva-

ranje i spremanje prezentacija• Korištenje dostupne funkcije pomoći• Korištenje alata za uvećanje/zumiranje • Prikazivanje, skrivanje alatnih traka • Obnavljanje, minimiziranje traka.

6.1.1 Rad sa prezentacijama

6.1.1.1 Otvaranje i zatvaranje prezentacije

Otvaranje prezentacije

Kako bi se započelo s radom u PowerPointu potrebno je otvoriti aplikaciju. Microsoft PowerPoint se može pokrenuti na više načina, slično kao i sve ostale Microsoft Windows aplikacije. Najjednostavnije je ako se program pokrene dvostrukim klikom lijeve tipke miša na ikonu Shortcut (Prečaca), koja se nalazi na Desktopu (Radnoj površini) (Slika 6.1).

Slika 6.1. Ikona prečaca (Shortcut)


Drugi način pokretanja PowerPointa je preko izbornika Start → Svi programi (All pro-grams) → Microsoft Office → Microsoft Office PowerPoint 2010.

Potrebno je napomenuti da zbog različitog načina instalacije Microsoft Office paketa, može se dogoditi da put kroz izbornike do PowerPointa bude različiti od prethodno napisanog.

Zatvaranje prezentacije

Zatvaranje PowerPoint aplikacije može se napraviti na nekoliko načina, no najčešće se izvodi na slijedeći način:

Na izborniku Datoteka (File) odbrati opciju Izlaz (Exit) ili se klikne na ikonu Za-tvori (Close) u gornjem desnom kutu prozora.

Ako su tijekom rada napravljene bilo kakve promjene i ako one nisu spremljene, pojavljuje se dijaloški okvir, koji nudi opciju spremanja prezentacije prije nego se program zatvori (Slika 6.2).

Slika 6.2. Dijaloški okvir za izlazak iz programa PowerPoint

Za spremanje prezentacije prije zatvaranja treba kliknuti u dijaloškom okviru na gumb Spremi (Save), za zatvaranje bez spremanja promjena klikne se Nemoj spremiti (Don’t save), za odustajanje od zatvaranja i spremanja promjena klikne se na gumb Odustani (Cancel). PowerPoint se može zatvoriti i preko tipkovnice računala istovremenim priti-skom na tipke Alt+F4.

6.1.1.2 Kreiranje nove prezentacije na osnovi zadanog predloška

Prilikom pokretanja PowerPoint aplikacije automatski se pojavi prvi naslovni slajd. Ako se želi kreirati nova prezentacija a PowerPoint je već pokrenut, potrebno je iz pada-jućeg izbornika Datoteka (File) odabrati opciju Novo (New), te u desnom dijelu prozora odabrati Prazna prezentacija (Blank Presentation) i kliknuti na gumb Stvori (Create). Nakon toga automatski se pojavi novi Naslovni slajd (Title Slide).

VI-5PRO-MIL

6Pr

ezen

- ta

cije

Slika 6.3. Kreiranje nove prezentacije i dijelovi prozora aplikacije PowerPoint

Područje novog slajda ima sljedeće glavne dijelove (Slika 6.3):Traka naslova (Title bar) sadrži informacije o nazivu trenutno otvorene prezentacije.Alatna traka za brzi pristup (Quick Access Tolbar) sa grupom naredbi za brzi pristup. Ova traka se može prilagoditi vlastitim potrebama.Vrpca (Ribbon) je traka alata za brzi izbor naredbi koje su logički grupirane prema svojoj svrsi (Tablice, Ilustracije, Veze, Tekst i sl.), a organizirane su kroz pojedine kartice (Polazno, Umetni, Dizajn, Animacije, Dijaprojekcija i sl.). Okno Slajdovi/Struktura (Slides/Outline pane) gdje kartica Slajd (na slici 6.3.) prikazuje umanjene sličice svih slajdova od kojih se sastoji prezentacija, a kartica Struktura naslove i tekst slajdova bez grafike.Okno Slajd (Slide Pane) je glavna radna površina za oblikovanje slajda u kojoj se nalazi trenutačni slajd (Current slide).Okvir za bilješke (Notes pane) koji se koristi za upisivanje dodatnih bilješki pripadajućeg mu slajda. Statusna traka (Status bar) prikazuje trenutačni status kao što je redni broj slajda, izabranom dizajnu, zadanom jeziku i sl.Zumiranja (Zoom) služi za povećanje ili smanjenje prikaza slajda.

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.


6.1.1.3 Spremanje prezentacije

Postupak spremanja prezentacije počinje klikom na Datoteka (File) → Spremi kao (Save As). Nakon ovog postupka pojavit će se dijaloški okvir Spremi kao (Save As) (Slika 6.4).

Slika 6.4. Dijaloški okvir za spremanje prezentacije

U dijaloškom okviru Spremi kao (Save As) potrebno je odabrati naziv prezentacije i mjesto na koje se želi spremiti prezentacija. Pri tome se može koristiti opcija padajućeg izbornika Spremi u (Save in) gdje se klikom na strelicu dobije prikaz strukture mapa i datoteka (Slika 6.5).

Slika 6.5. Dijaloški okvir Spremi kao (Save As)

VI-7PRO-MIL

6Pr

ezen

- ta

cije

Nakon odabira željene lokacije dokumenta potrebno je unijeti naziv prezentacije u polje Naziv datoteke (File name).

Imena datoteka ne smiju sadržavati neki od sljedećih znakova: / \ * ? “ < > : ;

Proces spremanja prezentacije završava klikom na gumb Spremi (Save).

Spremanje prezentacije pod drugim imenom

Ako je prezentaciji prethodno već bilo dodijeljeno ime, a ista se želi spremiti pod drugim imenom, u tom slučaju je potrebno kroz izbornik Datoteka (File) odabrati opciju Spremi kao (Save As), nakon čega se u dijaloškom okviru Spremi kao (Save As) u polje Naziv datoteke (File name) upiše novi naziv.

Spremanje prezentacije na drugu lokaciju

U koliko se želi odabrati neko drugo odredište (mapa) za spremanje prezentacije, onda je potrebno u dijaloškom okviru Spremi kao (Save As) odabrati željeno odredište odnosno mjesto spremanja dokumenta (Slika 6.5). Na kraju, kako bi prezentacija bila spremljena potrebno je kliknuti na gumb Spremi (Save).

6.1.1.4 Spremanje prezentacije u drugom datotečnom obliku

PowerPoint 2010 sprema svoje datoteke dodajući im automatski ekstenziju pptx. Ponekad je potrebno prezentaciju spremiti u nekom drugom datotečnom formatu. Spremanje pre-zentacije u drugom datotečnom formatu koristi se najčešće zbog toga da bi se prezentaci-je mogle čitati ili koristiti u raznim drugim programima ili verzijama programa za izradu prezentacija. Jedan od takvih formata je Rich Text Format (.rtf).

Da bi se prezentacija pohranila u drugom datotečnom formatu koji je drukčiji od pptx formata (na primjer .rtf), potrebno je na vrpci odabrati izbornik Datoteka (File) → Spre-mi kao (Save As), ili se direktno iz prezentacije pritisne tipka F12. U dijaloškom okviru u polju Spremi u obliku: (Save as type:) treba kliknuti gumb nadolje , nakon čega će se otvoriti polje s ponuđenom listom koja prikazuje više različitih ekstenzija datoteka. Nakon toga se odabere jedan od željenih formata. Na primjer za .rtf format u padajućem izborniku se odabere Struktura/RTF (Outline/RTF) (Slika 6.6).


Slika 6.6. Mogući formati za spremanje prezentacije

Oblici spremanja PowerPoint prezentacije:

Spremi u obliku: (Save as Type:) Ekstenzija Namjena

Prezentacija programa PowerPoint .pptx Prezentacija programa PowerPoint

2010 i 2007. Prezentacija programa PowerPoint s omogućenim makronaredbama

.pptm Prezentacija koja sadrži kôd programa Visual Basica

Prezentacija programa PowerPoint 97-2003 .ppt

Prezentacija koju se može otvoriti u u programima PowerPoint 97 do 2003.

PDF format dokumenta .pdf Elektronički oblik zapisa datoteke utemeljen na PostScriptu.

XPS format dokumenta .xpsNovji elektronički oblik dokumenata namijenjen razmjeni dokumenata.

Predlošci dizajna programa PowerPoint .potx

Predložak za prezentaciju programa PowerPoint 2010 i 2007 koji se može koristiti za oblikovanje budućih prezentacija.

Predložak dizajna programa PowerPoint s omogućenim makronaredbama

.potm

Predložak koji uključuje prethodno kreirane i odobrene makronaredbe koje se mogu dodati u predložak za korištenje u prezentaciji.

VI-9PRO-MIL

6Pr

ezen

- ta

cije

Predložak dizajna programa PowerPoint 97-2003 .pot

Predložak koji se može otvoriti u programima PowerPoint 97 do 2003.

Tema paketa Office .thmx Datoteka stila koji sadrži definicije teme boja, fontova i efekata.

Projekcija programa PowerPoint .pps; .ppsx Prezentacija koja se uvijek otvara u pogledu dijaprojekcije.

Projekcija programa PowerPoint s omogućenim makronaredbama .ppsm

Projekcija koja sadrži unaprijed odobrene makronaredbe koje se mogu izvoditi iz projekcije.

Projekcija programa PowerPoint 97-2003 .ppt

Projekcija koja se može otvoriti u programima PowerPoint 97 do 2003.

Dodatak programa PowerPoint .ppamDodatak koji sprema prilagođene naredbe Visual Basic aplikacijama (VBA).

Dodatak programa PowerPoint 97-2003 .ppa

Dodatak koji se može otvoriti u programima PowerPoint 97 do 2003.

Windows Media Video wmv

Prezentacija spremljena kao videozapis koji se može reproducirati u mnogim reproduktorima medijskih sadržaja (npr.Windows Media Player).

GIF (Graphics Interchange For-mat)

.gif

Slajdovi u grafičkom obliku.JPEG (Joint Photographic Experts Group)

.jpg

PNG (Portable Network Grap-hics)

.png

TIFF (Tag Image File Format) .tif

Bitmapa neovisna o uređaju .bmp

Windows metadatoteka .wmf Slajd u obliku 16-bitne grafike.

Poboljšana Windowsova metada-toteka

.emf Slajd u obliku 32-bitne grafike.


Struktura/RTF .rtf

Struktura prezentacije isključivo u obliku tekstualnog dokumenta koji omogućuje manje datoteke i njihovo dijeljenja( bez makronared-bi) s drugim osobama koje nemaju istu verziju operacijskog sustava ili programa PowerPoint.

Slikovna prezentacija programa PowerPoint

.pptxPrezentacija programa PowerPoint 2010 ili 2007 u kojoj je svaki slajd pretvoren u sliku (neki se podaci mogu pri tome izgubiti).

Prezentacija u obliku OpenDo-cument .odp

Datoteke programa PowerPoint 2010 koja se može spremiti tako da ju je moguće otvoriti u programima za izradu prezentacija koji koriste prezentacije u obliku OpenDocu-ment (npr. Google Docs ili OpenO-ffice).

6.1.1.5 Prijelaz između otvorenih prezentacija

Svaka prezentacija koja se otvori prikazat će se kao ikona na traci sa zadaćama (program-skoj traci ) (Taskbar) koja se nalazi se na dnu ekrana. Za prijelaz između prezentacija jednostavno treba kliknuti lijevom tipkom miša na željenu ikonu određene prezentacije (Slika 6.7).

Slika 6.7. Prijelaz između više otvorenih prezentacija

VI-11PRO-MIL

6Pr

ezen

- ta

cije


6.1.2.1 Izmjena osnovnih postavki u aplikaciji: korisničko ime, primarna mapa za otvaranje i spremanje prezentacija

Tijekom instalacije Microsoft Office-a obično se instaliraju i tipične postavke koje su unaprijed definirane. Što znači da je većina postavki za sve programe Microsoft Office-a, pa tako i za PowerPoint postavljena prema unaprijed zadanim vrijednostima. PowerPo-int kao i ostali programi iz Microsoft Office paketa ima velike mogućnosti prilagodbe unaprijed definiranih i zadanih osnovnih (dafault) postavki. To na primjer znači da će svi dokumenti, odnosno datoteke koje se stvaraju automatski biti spremane u mapu Moji dokumenti (My Documents).

Izmjena zadanih (default) postavki u aplikaciji PowerPoint-a izvršava se kroz Datoteka (File) klikom na gumb Mogućnosti (Options). Osnovne postavke koje bi bilo poželjno prilagoditi su:

• Postavljanje korisničkog imena prezentacije.• Primarne mape za spremanje i otvaranje prezentacije.

Postavljanje korisničkog imena

Ako je iz nekog razloga potrebno promijeniti korisničko ime (npr. za korisnika s imenom Željko Širanović), tada je potrebno kliknuti na vrpci izbornik Datoteka (File) → Moguć-nosti (Options) → Općenito (General), zatim je u polja Korisničko ime: (User Name:) i Inicijali: (Initials:) potrebno upisati korisničko ime i inicijale korisnika. Jednom postav-ljene informacije o korisniku PowerPoint će automatski koristiti pri kreiranju svake nove prezentacije (Slika 6.8).

Slika 6.8. Dijaloški okvir za postavljanje korisničkog imena


Postavljanje primarne mape za otvaranje i spremanje prezentacije

Promjenu lokacije za spremanje i automatsko otvaranje prezentacije također se obavlja preko padajućeg izbornika Datoteka (File) → Mogućnosti (Options). U tom slučaju po-stavke lokacije za otvaranje i spremanje datoteke s prezentacijom mijenjaju se preko opci-je Spremanje (Save), tako da se u polje Zadano mjesto datoteke: (Default file location:) unese željena lokacija s koje će se čitati ili na koju će se spremati dokumenti (Slika 6.9).

Slika 6.9. Dijaloški okvir za postavljanje lokacije otvaranja i spremanja datoteka s prezentacijama


PowerPoint kao i sve ostale Microsoft Windows aplikacije ima interaktivni sustav pomo-ći. Ovaj sustav pomoći može dobro doći ako se u radu s PowerPointom naiđe na poteško-će ili se pojavi problem za koji se ne možete odmah sjetiti kako ga riješiti. Sustav pomoći može se pokrenuti pritiskom na tipku F1 ili odabirom gumba Pomoć (Help) koji se nalazi u desnom kutu Vrpce (Ribon). Sustav pomoći preko svojih poveznica nudi mnogo korisnog sadržaja kao što su razni članci, opisi naredbi, razni savjeti i upute, te dodatni sadržaji do kojih se može doći preko Interneta.

VI-13PRO-MIL

6Pr

ezen

- ta

cije

Nakon pokretanja pomoći otvara se prozor PowerPoint pomoć (PowerPoint Help) (Slika 6.10). U prozoru PowerPoint pomoć (PowerPoint Help) u polje upisuje se jedan ili više pojmova za koje se traži pomoć. Pritiskom na gumb Pretraži (Search) započinje pretraživanje (Slika 6.11).

Slika 6.10. Prikaz prozora za pomoć

U dijaloškom okviru PowerPoint pomoći na vrhu nalaze se sljedeći gumbi funkcija:1. Naprijed (Forward) i Nazad (Back)2. Prekid (Stop)3. Osvježi (Refresh)4. Polazno (Home)5. Ispis (Print)6. Promjena veličine fonta (Change Font Size)7. Prikaži tablicu sadržaja (Show Table of Contents)8. Zadrži na vrhu (Keep on Top)9. Pretraži (Search) polje za upis pojmova za koje se traže dodatne informacije10. Padajući izbornik okvira Pretraži (Search).

U desnom donjem dnu prozora pomoći PowerPoint-a stoji informacija o tome odakle pomoć dolazi. Ova informacija je u biti dijaloški okvir preko kojeg je moguće mijenjati Stanje veze: (Connection Status:) pomoći. Ako je uključen status Prikaži sadržaj s web-mjesta Office.com (Show content from Office.com), onda će u prozoru biti najsvježije teme pomoći koje se direktno preuzimaju s Interneta. Ako je postavljen status Prikaži sadržaj s ovog računala (Show content only from this computer), onda će se sutav pomoći preuzimati s računala (ukoliko je pomoć instalirana zajedno s instalacijom aplikacije PowerPoint).


Slika 6.11. Prikaz rezultata pretraživanja u prozoru pomoći za pojam „animacija“

6.1.2.3 Korištenje alata za uvećanje/zumiranje

Ikona Zumiraj (Zoom) ili opcija Zumiraj (Zoom) u izborniku Prikaz (View) omogućava povećanje ili smanjenje pogleda slajda koji se pojavljuje na ekranu. Preko opcije zumira-nja moguće je prikazati cijelu stranicu slajda ili samo njezin dio. Opciju Zumiraj (Zoom) moguće je pokrenuti i na Statusnoj traci (Status Bar). Ovaj način brzog zumiranja do određene veličine izražene u postotcima ostvaruje se pomicanjem klizača lijevo/desno (Slika 6.12).

Slika 6.12. Zumiranje

6.1.2.4 Prilagođavanje alatne trake

Alatna traka za brzi pristup (Quick Acess Tolbar), ovisno o željama korisnika može se nalaziti na dva mjesta, u traci naslova iznad Vrpce (Ribon) ili neposredno ispod Vrpce (Ribon). Postavljanje alatne trake za brzi pristup iznad ili ispod vrpce vrši se tako da se najprije klikne na gumb Prilagodi alatnu traku za brzi pristup (Customize Quick Access Toolbar) koji se nalazi uz alatnu traku, nakon čega se prikaže izbornik za prilagodbu alatne trake (Slika 6.13).

VI-15PRO-MIL

6Pr

ezen

- ta

cije

Postavljanjem kvačice u izborniku za prilagodbu alatne trake uključuje se ili isključuje pojedina naredba. U alatnu traku moguće je dodati i više naredbi postavljanjem kvačice ispred opcije za više naredbi. Ako u izborniku dijaloškog okvira nema neke naredbe koja se želi postaviti u alatnu traku, onda se ista može pronaći u Vrpci (Ribbon). Nakon što se željeni alat pronađe u vrpci, mora se odabrati desnim klikom miša, nakon čega kroz na-redbu Dodaj na alatnu traku za brzi pristup (Add to Quick Access Toolbar) isti postane vidljiv u alatnoj traci brzog pristupa.

Slika 6.13. Prilagodba alatne trake za brzi pristup

Vrpca (Ribbon) može se minimizirati tako da ostanu vidljivi samo nazivi kartica. Time se ostavlja više vidljivog prostora za uređivanje slajda. Postupak minimiziranja vrpce (Ribbon) obavlja se desnim klikom miša u području vrpce (ribbon), nakon čega se odabere opcija Minimiziraj vrpcu (Minimize the Ribbon). Na isti način moguće je ponovo posta-viti Vrpcu (Ribbon) vidljivom (Slika 6.14).

Slika 6.14. Minimiziranje i maksimiziranje vrpce


Slika 6.15. Prilagodba statusne trake

Također je moguće prilagoditi i statusnu traku. To se obavlja tako da se u području statusne trake klikne desnom tipkom miša, nakon čega se pojavljuje izbornik (Slika 6.15). Postavljanjem kvačice uz određeni opis naredbe moguće je dodati odgovarajuću naredbu u statusnu traku.

VI-17PRO-MIL

6Pr

ezen

- ta

cije

6.2 Razvoj prezentacije

U ovoj cjelini sadržane su sljedeća područja:a) Poglede na prezentaciju što obuhvaća:• Razumijevanje korištenja različitih pogleda na prezentaciju: običan pogled, po-

gled razvrstavača slajdova, pogled strukture, pogled projekcije• Prepoznavanje dobre prakse pri dodjeljivanju jedinstvenih naslova slajdovima,

korištenje različitih naslova za svaki slajd zbog lakšeg razlikovanja u pogledu strukture, pri navigaciji u pogledu projekcije

• Mijenjanje pogleda na prezentaciju: običan, pogled razvrstavača slajdova i pro-jekcije.

b) Slajdove:• Biranje izgleda slajda iz različitih ugrađenih izgleda• Primjena dostupnog predložaka dizajna na prezentaciju• Mijenjanje boje pozadine na određenom slajdu i svim slajdovima• Dodavanje novog slajda određenog izgleda kao naslovni slajd, grafikon i tekst,

numerirana lista, tablica• Kopiranje, premještanje slajdova unutar prezentacije, između prezentacija• Brisanje jednog ili više slajdova.

c) Matricu slajda:• Umetanje i brisanje grafike (slika, crteža, skica) u matricu slajda• Unošenje teksta u podnožje slajda, sve slajdove u prezentaciji• Automatsko numeriranje slajdova, automatska izmjena datuma, fiksni datum u

podnožju određenog slajda, svih slajdova u prezentaciji.

6.2.1 Pogledi na prezentaciju

PowerPoint ima četiri glavna pogleda a to su (Slika 6.16):• Normalno (Normal), • Alat za sortiranje slajdova (Slide Sorter), • Prikaz za čitanje (Reading View),• Stranica s napomenama (Notes Page).

Slika 6.16. Opcije pogleda iz vrpce Prezentacijski prikaz (Presentation View)

Pogledi se mijenjaju kroz karticu Prikaz (View) → Prezentacijski prikazi (Presentation Views), ili klikom na gumbe koje se nalaze u desnom donjem kutu prozora PowerPoint na Statusnoj traci .


6.2.1.1 Razumijevanje korištenja različitih pogleda na prezentaciju

Kao što je već prethodno spomenuto PowerPoint sadrži četiri osnovna prikaza odnosno pogleda: Normalno (Normal), Alat za sortiranje slajdova (Slide Sorter), Prikaz za čita-nje (Reading View), Stranica s napomenama (Notes Page).

Pogledi normalno i slajdovi

Normalno (Normal) pogled je automatski postavljeni pogled u PowerPointu i gotovo svi slajdovi se uređuju u ovome pogledu. Ovaj način rada pruža pogled na cijeli slajd. Ispod glavne radne površine nalazi se prostor za upisivanje bilježaka ili napomena. S lijeve stra-ne nalaze kartice Struktura (Outline) i Slajdovi (Slides):

• Kartica Struktura (Outline) prikazuje naslove i tekst svakog slajda te pruža mo-gućnosti za direktno uređivanje.

• Kartica Slajdovi (Slides) prikazuje sve slajdove i omogućava brzi prijelaz s jednog na drugi slajd, kao i njihovu reorganizaciju (Slika 6.17).

Slika 6.17. Prezentacija u pogledu Normalno (Normal)

Alat za sortiranje slajdova

Alat za sortiranje slajdova (Slide Sorter) je pogled koji prikazuje sve slajdove slično kao 35-milimetarski dijaprojektor, odnosno slajdovi na ekranu složeni su onim redoslijedom kako će biti i projicirani. Ovaj način rada omogućuje reorganizaciju odnosno mijenjanje poretka slajdova. Poredak se mijenja tako da se označeni slajd (ili više njih) tehnikom

VI-19PRO-MIL

6Pr

ezen

- ta

cije

povlačenja i ispuštanja dovode na novu poziciju. Uz mijenjanje poredak ovaj pogled omo-gućuje još i brisanje, kopiranje ili skrivanje slajdova. U pogledu za sortiranje slajdova nije moguće mijenjati niti dodavati bilo kakav sadržaj na slajd (Slika 6.18).

Slika 6.18. Prezentacija u pogledu sortiranja slajdova

Prikaz za čitanje (Reading View) pogled prikazuje prezentaciju preko cijelog ekrana (Sli-ka 6.19). U ovom pogledu slajdovi se prikazuju onim redoslijedom kako je to postavljeno kroz poglede Alat za sortiranje slajdova (Slide Sorter) ili Normalno (Normal).

Slika 6.19. Prezentacija u pogledu dijaprojekcije - Slide Show


Pogled stranice napomena

Stranica s napomenama (Notes Page) služi za kreiranje bilježaka koje se upisuju u pose-ban okvir ispod slajda u tzv. Okvir za bilješke (Notes pane). U taj okvir upisuju se dodat-ni podaci, naputci, komentari i slično, a koji se odnose na sadržaj koji se nalazi na slajdu. Ovi naputci isključivo služe prezentatoru koji će predstaviti prezentaciju ciljanoj publici, i njih publika ne vidi tijekom izvođenja prezentacije. Ovaj pogled je dobar i zbog toga što daje pogled izgleda bilježaka koje će se ispisati putem pisača (Slika 6.20).

Slika 6.20. Prezentacija u pogledu stranice s napomenama (Notes Page)

6.2.1.2 Dobra praksa odjeljivanja naslova u pogledu strukture-Outline

Kao što je već prethodno spomenuto pogled Normalno (Normal) sadrži s lijeve strane dvije kartice Struktura i Slajdovi.

Na kartici Struktura (Outline) nalaze se tekstovi koji se pojavljuju u slajdovima. S lijeve strane u odnosu na malu ikonu koja predstavlja simbol slajda stoji broj koji označava redni broja slajda, a sa desne strane od simbola slajda stoji naslov slajda. Ostali tekst koji se nalazi na slajdu smješten je ispod spomenute ikone koja simbolizira slajd. Važno je zapamtiti da je u pogledu strukture (outline) vidljiv samo tekstualni sadržaj, dok su izo-stavljeni (nevidljivi) svi ostali multimedijalni elementi poput slika, crteža, tablica i sl. Kao što je već ranije spomenuto kartica Struktura (Outline) omogućuje direktno uređivanja i editiranja, zbog toga je ovaj pogled preporučljiv za unos i uređivanje naslova svakog slaj-

VI-21PRO-MIL

6Pr

ezen

- ta

cije

da. Ako se svi naslovi slajdova napišu i urede kroz pogled strukture, onda će svi oni biti jednako napisani, odnosno biti će iste vrste i stila fonta, što je važno kasnije kod projekci-je prezentacije. Ovo osigurava da se svi naslovi ciljanoj publika tijekom projekcije prikažu na jednaki način (Slika 6.21).

Slika 6.21. Pogled na strukturu prezentacije

6.2.1.3 Mijenjanje pogleda na prezentaciju

Pogled na prezentaciju može se promijeniti i pomoću četiri mala gumba-ikone koje se na-laze na statusnoj traci (status bar) u desnom donjem kutu prozora programa PowerPoint. Kada se pokazivač miša dovede na jednu od ovih malih ikona, pojavit će se u sivom polju naziv jednog od opisanih pogleda: Normalno (Normal), Alat za sortiranje slajdova (Slide Sorter View), Prikaz za čitanje (Reading View) ili Dijaprojekcija (Slide Show). Pro-mjena pogleda također se može aktivirati jednostrukim klikom lijeve tipke miša na gumb određenog pogleda , ili pritiskom na funkcijsku tipku F5 za pogled Dijaprojekcije.

Promjena pogleda također se može postići i preko kartice Prikaz (View), aktiviranjem ponuđenih opcija pogleda iz skupine za izbor prezentacijskih prikaza (Slika 6.22):

• Normalano (Normal).• Alat za sortiranje slajdova (Slide Sorte).• Stranica s napomena (Notes Page).• Prikaz za čitanje (Reading View).

Slika 6.22. Kartica Prikaz (View)


6.2.2 Slajdovi

6.2.2.1 Biranje izgleda slajda iz različitih ugrađenih izgleda

Kako bi promijenili izgled slajda potrebno je desnim klikom miša na području slajda aktivirati skočni izbornik i odabrati Raspored (Layout) opciju (Slika 6.23). Klikom na određenu sličicu odabire se željeni izgled slajda.

Slika 6.23. Skočni izbornik za odabir izgleda slajda

6.2.2.2 Primjena dostupnog predložaka dizajna na prezentaciju

Predlošci za dizajn omogućuju brzu i laganu izradu efektnih pozadina prezentacije. Pred-lošci za dizajn primjenjuju se tako da iz kartice Dizajn (Design) u grupi Teme (Themes) odabere jedna od ponuđenih pozadinskih tema (Slika 6.24).

Ako se klikne desnom tipkom miša na sličicu neke određene teme, otvorit će se izbornik u kojem je moguće za određenu izabranu temu odabrati opcije:

• Primijeni na sve slajdove (Applay to All Slides).• Primijeni na odabrane slajdove (Apply to Selected Slides).• Postavi kao zadanu temu (Set as Default Themes).• Dodaj galeriju alatnoj traci za brzi pristup (Set as Default Themes).

VI-23PRO-MIL

6Pr

ezen

- ta

cije

Slika 6.24. Izbornik za odabir predložaka slajdova

6.2.2.3 Mijenjanje boje pozadine na jednom ili više slajdova

Boja pozadine na slajdu mijenja se preko grupiranih naredbi Pozadina (Background) koji se nalaze na kartici Dizajn, i to na sljedeći način: Dizajn (Design) → Pozadinski stilovi (Background Styles) → Oblikovanje pozadine (Format Background) (Slika 6.25).

Slika 6.25. Promjena boje pozadine slajdova

Nakon što se odabere boja slajda, potrebno je kliknuti na gumb Zatvori (Close), ako se želi boja pozadine primijeniti na sve slajdove u prezentaciji onda potrebno je kliknuti na gumb Primjeni na sve (Apply to All).

Ukoliko se želi boja pozadine istovremeno promijeniti na nekoliko slajdova potrebno je prvo odabrati te slajdove. Ovaj postupak ide na sljedeći način: Prikaz (View) → Alat za sortiranje slajdova (Slide Sorter), nakon čega slijedi odabir željenih slajdova (npr: klik na


prvi, a zatim dok se drži tipka Ctrl kliknuti na sve ostale slajdove koje se želi promijeni-ti). Nakon što se označe svi željeni slajdovi, iz kartice Dizajn (Design) odabere se opcija Pozadinski stilovi (Background Styles) → Oblikovanje pozadine (Format Background) (Slika 6.25), u istoimenom prozoru odabere se boja i klikne na gumb Zatvori (Close).

Isti efekt za promjenu boje pozadine jednog ili više slajdova može se dobiti nakon njiho-vog odabira u pogledu za sortiranje slajdova, desnim klikom tipke miša preko skočnog izbornika i odabira opcije Oblikovanje pozadine (Format Background).

6.2.2.4 Dodavanje novog slajda i njegovog određenog izgleda

Dodavanje novog slajda može se napraviti iz kartice Polazno (Home) klikom na iko-nu Novi slajd (New Slide) (Slika 6.26). Nakon toga automatski će biti dodan novi slajd. Isti postupak može se ostvariti preko tipkovnice računala dvostrukim pritiskom tipki Ctrl+M.

Slika 6.26. Gumb za dodavanje novog slajda

Dodavanje novog slajda specifičnog izgleda radi se iz kartice Polazno (Home) klikom na naslov ikone Novi slajd (New Slide) (Slika 6.27).

Slika 6.27. Izbornik za odabir izgleda slajdova

VI-25PRO-MIL

6Pr

ezen

- ta

cije

Izgled svakog novo umetnutog slajda, ili promjena izgleda postojećeg slajda može se po potrebi promijeniti desnim klikom miša u području slajda, nakon čega se otvara skočni izbornik u kojem se odabere opcija Raspored (Layout). U ovom prozoru nalaze se pred-lošci slajdova određenog izgleda poput naslovnog slajda, slajda grafikona, teksta, numeri-ranih lista, tablica i sl.

6.2.2.5 Kopiranje i premještanje slajdova unutar prezentacije i između prezentacija

Premještanje slajdova u prezentaciji

Kliknuti na ikonu Alat za sortiranje slajdova (Slide Sorter) u donjem desnom kutu ili u izborniku Prikaz (View) odabrati opciju Alat za sortiranje slajdova (Slide Sorter). Označiti slajd koji želite premjestiti. Kliknuti i zadržati lijevu tipku miša na označenom (željenom) slajdu i povlačiti do nove lokacije. Po otpuštanju tipke miša na izabranoj loka-ciji pojavljuje se premješteni slajd (Slika 6.28).

Slika 6.28. Prikaz premještanja slajdova u prezentaciji

Umnožavanje slajdova u prezentaciji

Odabrati pogled Alat za sortiranje slajdova (Slide Sorter). Označiti slajd koji se želi umnožiti (kopirati). Pritisnuti i zadržati tipku Ctrl na tipkovnici. Kliknuti i zadržati lijevu tipku na mišu na željenom slajdu i povlačiti ga do željene lokacije. Otpustiti lijevu tipku miša, a zatim tipku Ctrl. Otpuštanjem tipke Ctrl slajd će se kopirati na željenoj lokaciji.

Premještanje slajdova iz jedne prezentacije u drugu

Odabrati pogled Alat za sortiranje slajdova (Slide Sorter). Označiti slajd namijenjen za premještanje.


Kliknuti na karticu Polazno (Home) zatim u grupi naredbi Međuspremnik (Clipboard) kliknuti na gumb koji prikazuje škarice Izreži (Cut) (ili pritisnuti tipke Ctrl+X).

Ukoliko se slajd premješta u novu prezentaciju potrebno je kliknuti na izbornik Datoteka (File) → Novo (New) → Prazna prezentacija (Blank Presentation) →Stvori (Create), kako bi se otvorila nova prezentacija. Označiti željenu (novu) lokaciju, zatim kliknuti na gumb Zalijepi (Paste) koji se nalazi na kartici Polazno (Home).

Ukoliko se slajd premješta u postojeću prezentaciju potrebno je kliknuti na padajući izbornik Datoteka (File) → Otvori (Open). U prozoru Otvori (Open) potrebno je oda-brati željenu prezentaciju. Kada se prezentacija otvori, označiti željenu lokaciju, odabrati karticu Polazno (Home) → Zalijepi (Paste).

Kopiranje slajdova iz jedne prezentacije u drugu

Postaviti prikaz prezentacije na pogled Alat za sortiranje slajdova (Slide Sorter). Ozna-čiti slajd namijenjen za kopiranje. Na kartici Polazno (Home) kliknuti n gumb Kopiraj (Copy).

• Ukoliko se slajd kopira u novu prezentaciju potrebno je kliknuti na padajući iz-bornik Datoteka (File) opciju Novo (New), kako bi se otvorila nova prezentacija. Označiti željenu (novu) lokaciju, zatim kliknuti desnim klikom miša i odabrati Zalijepi (Paste) .

• Ukoliko se slajd premješta u neku već postojeću prezentaciju kliknuti na padaju-ći izbornik Datoteka (File) → Otvori (Open). U prozoru Otvori (Open) odabrati željenu prezentaciju. Kada se prezentacija otvori, označiti željenu lokaciju, zatim odabrati Zalijepi (Paste) .

6.2.2.6 Brisanje jednog ili više slajdova

Brisanje slajda korištenjem padajućih izbornika

U pogledu Alat za sortiranje slajdova (Slide Sorter) klikom miša označiti slajd koji je na-mijenjen za brisanje, zatim kliknuti desnom tipkom miša u području slajda te u izborniku koji se pojavio izabrati odabrati opciju Izbriši slajd (Delete Slide).

Slajd se može i jednostavnije obrisati tako da se isti označi, zatim se na tipkovnici pritisne tipku Delete (Del).

Brisanje više slajdova odjednom

Postaviti prikaz prezentacije u pogledu Alat za sortiranje slajdova (Slide Sorter). Klikni-te na prvi slajd koji se želi obrisati, zatim dok se drži pritisnuta tipku Ctrl na tipkovnici mišem odabirete ostale slajdove koje želite obrisati. Nakon što ste je odabran zadnji slajd namijenjen brisanju otpusti se tipku Ctrl te se pritisne tipka Del na tipkovnici.

VI-27PRO-MIL

6Pr

ezen

- ta

cije

6.2.3 Matrica slajda

Matrica slajda je element predloška dizajna koji sadrži različite definicije koje vrijede za cijelu prezentaciju. Matrica slajda je u stvari predložak s unaprijed definiranim stilovima fonta koji se koriste za naslove slajdova, osnovni tekst te zaglavlje i podnožje, dizajn i boja pozadine, stil grafičkih oznaka i sl.

Sve promjene koje se naprave na matrici globalne su i automatski se primjenjuju na cijelu prezentaciju. Pravilno postavljanje matrice bitno olakšava i ubrzava izradu cijele prezen-tacije.

U matricu slajda osim teksta moguće je umetnuti i grafiku odnosno grafičke elemente poput slika, crteža, skica i sl.

6.2.3.1 Umetanje i brisanje grafike u matrici slajda

Umetanje grafike u matricu

Za umetanje slike u matricu slajda potrebno je na kartici Prikaz (View) odabrati Matrica slajda (Slide Master).(Slika 6.29).

Slika 6.29. Matrice slajda (Slide Master View)

Klikom na ikonu Isječak crteža (Clip Art), koja se nalazi unutar kartice Umetanje (In-sert), potrebno je odabrati jednu od slika koju se želi umetnuti. Nakon što je slika umet-nuta, ona se može pomaknuti na željeno mjesto u matrici slajda. Potrebno je istaknuti da je uz promjenu pozicije crteža moguće promijeniti i veličinu umetnute slike. Klikom na ikonu Običan pogled (Normal View) vraća se u osnovni pogled za uređivanje prezenta-cije.

Umetanje slike u matricu slajda radi se na isti način kao i umetanje slike iz Isječka crteža (Clip Arta). Razlika je samo što se koristi opcija Slika (Picture) koja se također nalazi na kartici Umetanje (Insert).

Brisanje grafike iz matrice

Kod uklanjanja grafike iz matrice slajda potrebno je otvoriti Matrica slajda (Slide Ma-ster) (u izborniku Prikaz (View)). Nakon što se odabere objekt koji se želi izbrisati potreb-no je na tipkovnici pritisnuti tipku Delete (Del).


6.2.3.2 Unošenje teksta u podnožje jednog ili više slajdova prezentacije

Dodavanje podnožja u prezentaciju vrši se odabirom opcije Zaglavlje i podnožje (He-ader and Footer) preko kartice Umetanje (Insert). Ova akcija otvara prozor Zaglavlje i podnožje (Header and Footer) (Slika 6.30) u kojem se odabire kartica Slajd (Slide).

Slika 6.30. Dijaloški okvir za unos teksta zaglavlja i podnožja

Nakon što se u tekstualna polja unese željeni tekst (koji se treba pojaviti na dnu tj. podnožju i/ili vrhu tj. zaglavlju svakog slajda), potrebno je kliknuti na gumb Primijeni (Apply) kako bi se izvršilo dodavanje unesenog teksta na aktivni slajd. Ako je potrebno da se tekst zaglavlja i podnožja pojavljuje na svim slajdovima onda je potrebno u dijaloš-kom okviru Zaglavlje i podnožje (Header and Footer) kliknuti na gumb Primijeni na sve (Apply to All).

6.2.3.3 Automatsko numeriranje slajdova i izmjena datuma

Automatsko numeriranje slajdova

Prezentaciji se može dodijeliti automatsko numeriranje slajdova te postavljanje datuma. To se postiže pomoću kartice Umetanje (Insert) odabirom opcije Zaglavlje i podnožje (Header and Footer), te odabirom kartica Slajd (Slide). Da bi se automatski numerirali slajdovi potrebno je kliknuti u potvrdnu kvačicu pokraj opcije Broj slajda (Slide number) (Slika 6.31).

VI-29PRO-MIL

6Pr

ezen

- ta

cije

Slika 6.31. Opcija za uključivanje numeriranja slajdova

Automatska izmjena datuma

Za automatsku promjenu datuma potrebno je kliknuti u potvrdnu kvačicu pokraj opcije Datum i vrijeme (Date and time), te kliknuti na opciju Ažuriraj automatski (Update automatically) (Slika 6.32).

Slika 6.32. Opcije za automatsku izmjenu datuma

Ako se ove promjene žele primijeniti na sve slajdove potrebno je kliknuti na gumb Pri-mjeni na sve (Apply to All).


6.3 Tekst

U ovoj cjelini upoznat ćete se sa:a) Obradom teksta kao što je:• Prepoznavanje dobre prakse pri kreiranju sadržaja slajda: korištenje kratkih

fraza, grafičkih oznaka, numeriranih popisa• Unošenje teksta u prezentaciju u običnom i pogledu strukture• Uređivanje teksta u prezentaciji.• Kopiranje, premještanje teksta u prezentaciji, između prezentacija.• Brisanje teksta.• Korištenje funkcija za poništavanje (undo), i vraćanje izmjena (redo).

b) Oblikovanjem teksta kao što je:• Mijenjanje oblikovanja teksta: veličina fonta, vrsta fonta.• Oblikovanje teksta: podebljano, kurziv, podcrtano, sjena.• Mijenjanje boje teksta.• Mijenjanje veličine slova, (VELIKA/mala)• Poravnavanje teksta: lijevo, sredina, desno u okviru.

c) Popisima kao što je:• Uvlačenje popisa. Brisanje uvlake sa popisa• Mijenjanje proreda prije, poslije popisa i numeriranih lista.• Mijenjanje stila grafičkih oznaka i numeriranja na listi.

d) Tablicama kao što je:• Unošenje, uređivanje teksta u tablicu na slajdu • Označavanje redaka, stupaca cijele tablice• Umetanje, brisanje redak i stupaca• Mijenjanje širine stupca, visine retka.

6.3.1 Obrada teksta

6.3.1.1 Prepoznavanje dobre prakse pri kreiranju sadržaja slajda s kratkim frazama grafičkim oznakama i numeriranim popisima

Tekstualni sadržaji mogu sadržavati kratke fraze, numerirane popise ili popise označene posebnim grafičkim oznakama. Pri oblikovanju tekstualnih sadržaja trebalo bi postupiti na isti način kao i kod oblikovanja naslova, tj. dobra praksa preporučuje korištenje već spomenutog pogleda Normalno (Normal). To znači da bi tekst odnosno kratke fraze, grafičke oznake ili numerirane popise trebalo unositi kroz karticu Struktura (Outline) koja se nalazi s lijeve strane prozora, slično kao što je opisano u poglavlju 6.2.1.2.

Kartica Struktura (Outline) omogućuje direktno uređivanje i editiranje teksta, zbog toga je ovaj pogled preporučljiv ne samo za unos i uređivanje naslova slajdova, već i za unos

VI-31PRO-MIL

6Pr

ezen

- ta

cije

kratkih fraza, grafičkih oznaka i numeriranih popisa (Slika 6.33). Ako se navedeni tekstu-alni elementi napišu i urede kroz pogled strukture, onda će oni u pogledu projekcije kao i naslovi biti jednako napisani i prikazani. Tekst odnosno kratke fraze, grafičke oznake i numerirani popisi nalaze se u pogledu Normalno (Normal) ispod ikone koja simbolizira slajd.

Slika 6.33. Primjena kartice Struktura (Outline) kao dobre prakse pri kreiranju sadržaja slajdova kod unosa kratkih fraza, grafičkih oznaka ili numeriranih popisa

Prilikom strukturiranja kratkih tekstualnih fraza, grafičkih oznaka i numeriranih popisa koriste se ikone gumba (Slika 6.34) koje se nalaze na kartici Polazno (Home).

Slika 6.34. Ikone na kartici Polazno (Home) koje se koriste kod strukturiranja kratkih fraza, grafičkih oznaka ili numeriranja popisa


6.3.1.2 Unošenje teksta u prezentaciju u običnom pogledu i pogledu strukture

Dodavanje teksta na slajd obavlja u pogledu Prikaz (View) → Normalno (Normal) tako da se klikne u okvir rezerviran za unos teksta u koji se želi dodati tekst, nakon čega će se pojaviti točka unosa (kursor) te se unosi tekst kao što je prikazano na slici (Slika 6.35).

Slika 6.35. Unos teksta u prezentaciju

6.3.1.3. Uređivanje teksta u prezentaciji

Za uređivanje teksta kliknemo unutar okvira s tekstom te napravimo potrebne izmjene. Ako želimo dodati tekst, točku unosa postavimo na odgovarajuće mjesto i dopišemo tekst. Za brisanje teksta označimo tekst koji želimo izbrisati i pritisnemo tipku Delete ili za brisanje pojedinačnog znaka rabimo tipke Backspace i Delete. Za zamjenu teksta označimo tekst koji želimo zamijeniti i upišemo novi tekst.

6.3.1.4 Kopiranje i premještanje teksta u prezentaciji i između drugih prezentacija

Općenito kopiranje ili premještanje nekog objekta pa tako i teksta obavlja se preko međuspremnika. Međuspremnik (Clipboard) je dio radne memorije u koji se spremaju neki objekt (npr. tekst, grafika i sl.), a koristi se kao privremeno spremište podataka koji se premještaju između dokumenata ili aplikacija, ili s jednog mjesta na drugo unutar istog dokumenta. Svaki izrezani ili umnoženi objekt privremeno je spremljen u Međuspre-mnik (Clipboard) iz kojeg se po potrebi može izvaditi i ponovo uporabiti.

VI-33PRO-MIL

6Pr

ezen

- ta

cije

Slika 6.36. Prikaz sadržaja međuspremnika

Kopiranje teksta

Kada se koristi naredba Kopiraj (Copy), međuspremnik se koristi kao spremište za kopiju odabranog teksta, bez da se ta kopija premjestila izvan dokumenta. Ovo omogućava lijepljenje kopije iz međuspremnik na drugu lokaciju unutar istog dokumenta, ili drugog dokumenta ili pak u bilo koji drugi program.

Kopiranje teksta u međuspremnik obavlja se tako da se prvo označi željeni izvorni objekt (npr. cijeli tekst ili jedan njegov dio), potom se na kartici Polazno (Home) odabere opcija Kopiraj (Copy), ili se pritisne kombinacija tipki Ctrl+C, ili se klikne na ikonu Kopiraj (Copy) koja se nalazi na alatnoj traci (treba je dodati na alatnu traku za brzi pristup) .

Lijepljenje kopiranog teksta na drugu poziciju u istoj prezentaciji

Da bi se tekst koji je prethodno kopiran i spremljen u Međuspremniku (Clipboard) pre-slikao na neko drugo mjesto, potrebno se najprije pozicionirati na željeno mjesto te kli-knuti na ikonu Zalijepi (Paste) (kartica Polazno) ili koristiti kombinaciju tipki Ctrl+V.

Izrezivanje teksta i premještanje na drugu poziciju u istoj prezentaciji

Naredba Izreži (Cut) omogućuje brisanje teksta i njegovo premještanje na neku drugu poziciju. Izrezani tekst kao i kod kopiranja pohranjuje se u Međuspremnik (Clipboard). Ovako pohranjen tekst može se po potrebi premjestiti na neku drugu lokaciju u istom ili drugom dokumentu. Za razliku od naredbe Kopiraj (Copy) naredba Izreži (Cut) uklanja tekst iz dokumenta. Vraćanje na stanje prije brisanja obavlja se naredbom Poništi (Undo).


Druga mogućnost izrezivanja teksta iz dokumenta može se obaviti pomoću kartice Polazno (Home). Pri tome je potrebno najprije odabrati tekst koji se želi izrezati, zatim na kartici Polazno (Home) odabrati naredbu Izreži (Cut), ili istovremeno pritisnuti tipke

Ctrl+X, ili kliknuti na ikonu na alatnoj traci za brzi pristup (ako je dodana na traku).

Ako se za premještanje teksta koristi tehnika Drag and Drop (Povuci i Ispusti) onda se ne izvodi postupak spremanja u međuspremnik. Postupak premještanja tehnikom povuci-ispustu obavlja se na taj način da se prvo odabere željeni tekst, zatim se objekt uz držanje pritisnute lijeve tipke miša povlači do nove lokacije i otpusti se lijeva tipka miša.

Kopiranje teksta i njegovo umetanje bez brisanja na poziciju u drugoj prezentaciji

Za kopiranje teksta i njegovo umetanje sa jednog slajda na neki drugi slajd unutar neke druge prezentacije, potrebno je najprije označiti tekst i napraviti prethodno opisani postupak njegovog kopiranja. Nakon toga se treba premjestiti u prozor druge PowerPoint prezentacije, i to na mjesto gdje se želi umetnuti prethodno kopirani tekst. Za umetanje teksta postupiti na isti način koji je opisan u postupku lijepljenje kopiranog teksta na dru-gu poziciju u istoj prezentaciji (koristeći alat Zalijepi (Paste) na alatnoj traci ili koristiti kombinaciju tipki Ctrl+V).

Premještanje teksta i njegovo umetanje na poziciju u drugoj prezentaciji

Premještanje teksta sa slajda jedne prezentacije na slajd druge prezentacije radi se na isti način kao i umnažanje teksta između različitih prezentacija. Jedina razlika je što se umje-sto naredbe Kopiraj (Copy) koristi naredba Izreži (Cut).

Za premještanje teksta sa jednog slajda na neki drugi slajd unutar neke druge prezentacije potrebno je najprije označiti željeni tekst u slajdu prve prezentacije, zatim se istovremeno pritisnu tipke na tipkovnici Ctrl+X, čime je tekst obrisan i spremljen u Međuspremnik (Clipboard). Nakon toga treba se premjestiti u prozor druge PowerPoint prezentaciju i to na mjesto gdje se želi umetnuti ranije izrezan tekst, zatim postupiti na isti način koji je opisan u postupku lijepljenje kopiranog teksta na drugu poziciju u istoj prezentaciji (kori-steći alat Zalijepi (Paste) na kartici Polazno ili koristiti kombinaciju tipki Ctrl+V).

6.3.1.5 Brisanje teksta

Brisanje željenog teksta obavlja se na najjednostavniji način da se najprije označi tekst koji se želi obrisati, zatim se pritisne tipka Delete na tipkovnici.

VI-35PRO-MIL

6Pr

ezen

- ta

cije

6.3.1.6 Korištenje funkcija za poništavanje (undo) i vraćanje izmjena (redo)

Korištenje akcija Poništi (Undo) (Ctrl+Z) i Ponovi (Redo) (Ctrl+Y) vrlo je korisno tijekom rada u PowerPointu, zbog toga što nehotice obrisani objekt, akciju ili nešto slično tome možemo ponovo vratiti ili ponovo poništiti:

• Poništi (Undo) služi za poništavanje zadnje naredbe ili akcije. • Ponovi (Redo) koristi se za vraćanje odnosno ponavljanje zadnjeg poništavanja.

Gumbi ovih alata nalaze se na Alatnoj traci za brzi pristup (Quick Access Toolbar).

6.3.2 Oblikovanje

Oblikovanje teksta u PowerPointu jednako je kao oblikovanje teksta u ostalim programi-ma Microsoft Office-a.

6.3.2.1 Mijenjanje oblikovanja teksta

Mijenjanje vrste fonta

Izmjena tipa slova obavlja se na način da se označi tekst, zatim se u alatima kartice Pola-zno (Home) odabire željeni alat iz skupine Font. Mijenjanje vrste fonta obavlja se preko ponuđene liste Fontovi teme (Theme Fonts) (Slika 6.37).

Slika 6.37. Padajući izbornik za promjenu vrste fonta


Mijenjanje veličine fonta

Postupak za izmjenu veličine slova ( fonta) radi se na sličan način. Najprije je potrebno označiti tekst kojemu se želi izmijeniti veličina ili se pozicionira kursor na lokaciju gdje želimo započeti unositi tekst određene veličine. U polju Veličina fonta (Font Size) koja se nalazi na kartici Polazno unese se željena veličina ili se odabere jedna od stavki iz ponuđene liste.

Slika 6.38. Padajući izbornik za promjenu veličine fonta

Također se za promjenu veličine teksta mogu koristiti ikone Povećaj veličinu fonta (Increase Font Size) i Smanji veličinu fonta (Decrease Font Size) koje se nalaze na kartici Polazno.

6.3.2.2 Oblikovanje teksta: podebljano, kurziv, podcrtano, sjena

Promjena oblikovanja teksta napravi se na način da se označi tekst koji se želi urediti, klikne se na neku od opcija: Podebljano (Bold), Kurziv (Italic), Podcrtano (Underline) i Sjena (Shadow) (slika 6.39).

Slika 6.39. Gumbi za oblikovanje fonta

6.3.2.3 Mijenjanje boje teksta

Promjena boje teksta vrši se na način da se najprije označi tekst kojem treba promijeniti boju. Nakon toga klikne se na strelicu pokraj ikone Boja fonta (Font Color) na kartici Polazno. U paleti boja koja se pri tome pojavi odabere se jedna od ponuđenih boja (Slika 6.40).

VI-37PRO-MIL

6Pr

ezen

- ta

cije

Slika 6.40. Paleta za promjenu boje fonta

Ako se tekst želi obojiti nekom drugom bojom koja trenutno nije ponuđena, onda se u otvorenoj paleti boja klikne na opciju Još boja (More Colors). Ova opcija omogućuje oda-bir neke druge boje ili definiranje vlastite boje (Slika 6.41).

Slika 6.41. Prozor za izmjenu boja

6.3.2.4 Mijenjanje veličine slova - VELIKA/mala

Za promjenu malih slova u velika i obrnuto potrebno je označiti tekst. Na kartici Polazno (Home) odabrati opciju VELIKA/mala slova (Change Case), te iz ponuđenog izbornika (Slika 6.42) odabrati željenu varijantu.

Slika 6.42. Izbornik s opcijama za promjenu slova


6.3.2.5 Poravnavanje teksta - lijevo, sredina, desno

Za poravnavanje teksta koriste se ikone gumba na kartici Polazno u grupi Odlomak (Paragraph) (Slika 6.43). Ponuđene su sljedeće mogućnosti:

• Poravnaj tekst s lijevom marginom (Align Left)• Sredina (Center)• Poravnanje teksta s desnom marginom (Align Right) • Poravnaj obostrano (Justify)

Slika 6.43. Gumbi za poravnavanje teksta

Za promjenu poravnavanja paragrafa (odlomka) potrebno je označiti paragraf te na kartici Polazno (Home), odabrati željeno poravnavanje paragrafa iz skupine Odlomak (Paragraph) (Slika 6.44).

Slika 6.44. Naredbe izbornika Oblikovanje (Format)/Poravnanje (Aligment) za poravnavanje teksta

6.3.3 Popisi

Popisi i numerirane liste često se koriste u prezentacijama. Sve glavne i bitne elemente teksta u cilju njihove bolje uočljivosti, isticanja i zapamćivanja stavljaju se jedan ispod drugog. Bitno je naglasiti da ovako istaknut popis bude što kraći i jasniji. Tekst koji se slaže u popis trebao bi imati približno pet do šest riječi u jednom retku te otprilike isto toliko redaka. Korisno je radi boljeg pamćenja ispred svakog uređenog teksta, odnosno popisa postaviti posebnu grafičku oznaku ili numeraciju.

6.3.3.1 Uvlačenje popisa i brisanje uvlaka s popisa

Tekstualni sadržaj koji se unosi u slajdu u pogledu Normalno (Normal) moguće je strukturirati na način da se dotični sadržaj stavlja kao tekst popisa s posebnim oznakama i uvlakama, slično kao kod ranije opisanog oblikovanja teksta kroz karticu Struktura (Outline).

VI-39PRO-MIL

6Pr

ezen

- ta

cije

Ako je slajd tekstualno bogatiji, onda ga je bolje uređivati u pogledu Normalno (Normal), jer on pruža više mogućnosti uređivanja teksta. Prilikom uređivanja teksta na samom slajdu koriste se isti gumbi (Slika 6.45) koji se nalaze na kartici Polazno (Home), a opisani su u poglavlju 6.3.1.1.

Slika 6.45. Gumbi iz trake alata koji služe za numeriranje, dodavanje grafičkih oznaka te smanjenje ili povećanje uvlaka

6.3.3.2 Mijenjanje proreda numeriranih lista prije i poslije numeriranja

Prored (Line Spacing) je razmak koji se stavlja između numeriranih listi, redaka ili odlo-maka. Da bi se promijenio prored prvo je potrebno označiti tekst liste, popis ili odlomak, zatim na vrpci odabrati karticu Polazno (Home), a potom opciju Prored (Line Spacing). Nakon toga se otvara padajući izbornik Prored (Line Spacing) u kojem se može promije-niti prored (Slika 6.46):

Slika 6.46. Dijaloški okvir za mijenjanje proreda i numeriranih listi

6.3.3.3 Mijenjanje stila grafičkih oznaka i numeriranja na listi

Grafičke oznake koje služe za dodatno isticanje i označavanje popisa mogu se postaviti na način da se najprije označi tekst popisa, potom se klikne na ikonu Grafičke oznake (Bullets) koja se nalazi na kartici Polazno (Home) u grupi Odlomak (Paragraph).

Uklanjanje grafičkih oznaka radi se na isti način kao i postavljanje. Označi se tekst popi-sa, potom se klikne na ikonu Grafičke oznake (Bullets) koja se nalazi na kartici Polazno (Home).


Ako se želi veći izbor grafičkih oznaka, onda je potrebno nakon označavanja teksta na kartici Polazno (Home) u grupi Odlomak (Paragraph) odabrati opciju Grafičke oznake (Bullets). U ponuđenom izborniku (Slika 6.47) koji se pojavi odabere se željena grafička oznaka.

Slika 6.47. Izbornik za mijenjanje grafičkih oznaka

Na isti način može se odabrati način numeracije. Potrebne akcije su: označiti tekst, kliknuti na strelicu gumba Numeriranje (Numbering) na kartici Polazno (Home) te u padajućem izborniku odabrati željenu vrstu numeracije (Slika 6.48).

Slika 6.48. Izbornik za mijenjanje numeričkih oznaka

VI-41PRO-MIL

6Pr

ezen

- ta

cije

6.3.4 Tablice

U svim aplikacijama Microsoft Office-a pa tako i u PowerPoint-u mogu se kreirati tablice. Podaci se strukturiraju u tablice zbog bolje jasnoće i preglednosti sadržaja.

Tablica se na slajd može unijeti na više načina. Jedan od načina je preko kartice Ume-tanje (Insert). Klikom na gumb Tablica (Table) →Umetanje tablice… (Insert Table…) otvara se dijaloški okvir u koji se unese željeni broj stupaca i redaka tablice (Slika 6.49).

Slika 6.49. Dijaloški okvir za unos broja redaka i stupaca tablice

Drugi način umetanja tablice je preko već opisanog postupka promjene izgleda slajda (Poglavlje 6.2.2.1). U tom slučaju treba na samom slajdu kliknuti lijevim klikom miša na ikonu Umetni tablicu (Insert Table) (Slika 6.50). Nakon toga se pojavi dijaloški okvir pod nazivom Umetanje tablice (Insert Table) u kojem se unese željeni broj stupaca i redaka tablice.

Slika 6.50. Unos tablice pomoću okvira za unos sadržaja

Kreiranje tablice pomoćnim alatom

Tablica se može kreirati i preko kartice Umetanje (Insert) klikom miša na gumb Tablica (Table), nakon čega se mišem označi broj redaka i stupaca tablice (Slika 6.51).


Slika 6.51. Umetanje tablice

6.3.4.1 Unos i uređivanje teksta u slajdu sa tablicom

Nakon što se tablica umetne na jedan od prethodno navedenih načina, moguće je u njene ćelije unositi sadržaj. Za unos sadržaja potrebno je prvo postaviti pokazivač u određenu ćeliju, nakon čega se može započeti s upisivanjem teksta. Tekst u ćelijama tablica (Slika 6.52) uređuje na isti način kao i da je izvan nje, što znači da vrijede sva pravila i prethod-no opisani postupci za unos i uređivanje teksta.

Slika 6.52. Prikaz unesene tablice na slajdu

VI-43PRO-MIL

6Pr

ezen

- ta

cije

6.3.4.2 Označavanje redaka i stupaca ili cijele tablice

Označavanje redaka, stupca ili cijele tablice najjednostavnije se može postići mišem. Kur-sor miša se dovede na željenu ćeliju, zatim se njegov pokazivač uz istovremeno držanje lijeve tipke povlači u željenom smjeru, ovisno o tome što se želi označiti (redak, stupac ili cijela tablica). Nakon označavana svih željenih polja otpusti se lijeva tipka miša, nakon čega će željeni redak, stupac ili cijela tablica stati označena tj. bit će zatamnjena (Slika 6.53).

Postupak označavanja koristi se kao priprema za daljnju manipulaciju s tablicom (obliko-vanje fonta, brisanje ili umetanje redaka ili stupaca, spajanje redaka ili stupaca i sl).

Slika 6.53. Prikaz označavanja stupaca, redaka i cijele tablice

Označene ćelije mogu se oblikovati pomoću Alata za tablice (Table Tools) koji su dostu-pni nakon klika mišem u području tablice. Pomoću kartice Dizajn (Design) mogu mije-njati (Slika 6.54) Stilovi tablice (Table Styles), obrubi tablice Obrubi (Borders), Ispuna (Fill) te mnoge druge opcije.

Slika 6.54. Kartica Dizajn za oblikovanje tablice

6.3.4.3 Umetanje i brisanje redaka i stupaca

Umetanje i brisanje retka

Nakon označavanja redaka tablice moguće je kliknuti desnu tipku miša, nakon čega se pojavi skočni izbornik koji preko opcije Umetanje (Insert) omogućuje umetanje retka ili brisanje retka izborom opcije Izbriši retke (Delete Rows) (Slika 6.55).

Slika 6.55. Skočni izbornik za brisanje ili umetanje redaka tablice


Umetanje i brisanje stupca

Nakon označavanja stupa tablice moguće je kliknuti desnu tipku miša, nakon čega se pojavi skočni izbornik koji preko opcije Umetanje (Insert) omogućuje umetanje stupca ili brisanje stupca izborom opcije Izbriši stupce (Delete Colums) (Slika 6.56).

Slika 6.56. Skočni izbornik za brisanje ili umetanje stupaca tablice

Opcije koje su dostupne preko skočnog izbornika Umetanje (Insert) su:

Umetni stupce lijevo

Umetni stupce desno

Umetni retke iznad

Umetni retke ispod


Da bi se promijenila širina stupca ili visina retka potrebno je kursor postaviti na neki rub ćelije čije dimenzije se žele promijeniti, kada pokazivač miša poprimi izgled dvostra-ne strelice potrebno je pritisnuti lijevu tipku miša. Za vrijeme držanja lijeve tipke miša moguće je pomicati rubove ćelija lijevo-desno, odnosno gore-dolje (Slika 6.57), sve do željenih dimenzija. Otpuštanjem lijeve tipke miša rub ćelije ostaje u tom položaju.

Slika 6.57. Mijenjanje visine retka tablice korištenjem miša

VI-45PRO-MIL

6Pr

ezen

- ta

cije

6.4 Grafikoni

U ovoj cjelini upoznat će te:a) Korištenje grafikona za:• Unošenje podataka za kreiranje grafikona u prezentaciji: stupčasti, trakasti, linij-

ski, tortni• Označavanje grafikona• Mijenjanje vrste grafikona• Dodavanje, brisanje, uređivanje naslova grafikona• Dodavanje legende u grafikon: vrijednosti/brojke, postotci• Mijenjanje boje pozadine područja grafikona• Mijenjanje boje stupca, trake, linije, isječka torte u grafikonu.b) Organizacijskim grafikonima i područjem kao to je:• Kreiranje organizacijskog grafikona sa vidljivom hijerarhijom koristeći ugrađene

mogućnosti• Promjena hijerarhijske strukture unutar organizacijskog grafikona• Dodavanje oblika u organizacijski grafikon

6.4.1 Korištenje grafikona

Jedan od boljih načina prikaza brojčanih, financijskih, statističkih i drugih sličnih broj-čanih podataka najbolje je prikazati u obliku grafikona. PowerPoint omogućuje kreiranje mnogo različitih tipova grafikona, uz to Power Point omogućuje prikaz i organizacijskih grafikona (tzv. organigrama).

6.4.1.1 Unošenje podataka za kreiranje grafikona u prezentaciji

Otvoriti prezentaciju ili odabrati odgovarajući slajd, zatim kliknuti desnim klikom miša na području slajda te u skočnom izborniku odabrati Raspored (Layout). Nakon toga potrebno je odabrati izgleda slajda koji dozvoljava izradu grafikona (npr. Naslov i sadržaj (Title and Content)) (Slika 6.58).


Slika 6.58. Okvir Izgled slajda s grupom za izbor slajdova s grafikom

Na sredini slajda pojavljuje se grupa ikona preko koje se može odabrati ona koja služi za umetanje grafikona (Slika 6.59). Nakon klika mišem na ikonu grafa otvara se dijaloški okvir Umetanje grafikona u kojem biramo vrstu grafikona i kliknemo na U redu.

Slika 6.59. Ikona na slajdu za umetanje grafikona

Umetnuti grafikon prikazivati će imaginarne podatke (Slika 6.60). Prikazani podaci mogu se po potrebi promijeniti kroz pripadajuću tablicu koja se pri tome automatski pojavljuje. Prikazana tablica je zapravo Excel tablica, pri čemu izmjenom bilo kojeg podatka u tablici automatski se mijenjaju vrijednosti i na samom grafikonu.

VI-47PRO-MIL

6Pr

ezen

- ta

cije

Slika 6.60. Prikaz stupčastog grafikona s Exel tablicom za uređivanje podataka

Istovremeno pri kreiranju grafikona na Vrpci se automatski pojavljuju Alati za grafikon (Chart Tools), tj. dodatne tri kartice za rad s grafikonima preko kojih se grafikon može oblikovati (Format), promijeniti mu izgled ili dizajnirati (Design) (Slika 6.61).

Slika 6.61. Traka alata za rad s grafikonima

Važno je naglasiti da se kartica Dizajn može iskoristiti za promjenu vrste grafikona na način da se grafikon najprije označi klikom miša, a zatim se klikne na gumb Promjeni vrstu grafikona (Change Chart Type) (Slika 6.62). Nakon ovoga otvara se dijaloški okvir Promjena vrste grafikona u kojem mijenjamo vrstu grafikona.

Slika 6.62. Gumb za promjenu vrste grafikona

Najčešće vrste grafikona koje se mogu odabrati (Slika 6.63):• Stupčasti grafikon – Stupac (Column)• Linijski grafikon -Crta (Line)• Tortni grafikon - Torta (Pie)• Trakasti grafikon - Traka (Bar).


Slika 6.63. Prikaz različitih vrsta grafikona

6.4.1.2 Označavanje grafikona

Ako se želi promijeniti vrsta grafikona prvo ga treba odabrati odnosno označiti. Odabir se izvodi na način da se pokazivač miša dovede na područje grafikona, zatim se isti selek-tira jednostrukim klikom lijeve tipke miša. Oko selektiranog grafa pojavi se okvir (Slika 6.64). Ovaj postupak često se naziva označavanje grafikona.

Slika 6.64. Prikaz označenog (selektiranog) grafikona

VI-49PRO-MIL

6Pr

ezen

- ta

cije

Ukoliko se žele napraviti bilo kakve promjene na grafu, kao na primjer promjena vrste grafikona onda je potrebno nakon označavanja grafikona kliknuti desnim klikom miša nakon čega se otvara izbornik koji nudi razne mogućnosti poput promjene vrste grafi-kona ili otvaranje Excelove tablice za uređivanje podataka i sl. Ovaj postupak naziva se selektiranje grafikona čime se istovremeno omogućuje njegovo dodatno uređivanje kroz program Excel (Slika 6.65).

Slika 6.65. Prikaz selektiranog grafikona s mogućnošću izmjena i dodatnog uređivanja


6.4.1.3 Mijenjanje vrste grafikona

Da bi promijenili vrstu grafikona potrebno je najprije otvoriti slajd koji sadrži grafikon koji se želi mijenjati, a nakon toga selektirati grafikon, zatim kliknuti na karticu Dizajn (Design) → Promjeni vrstu grafikona (Change Chart Type) (Slika 6.66). U dijaloškom okviru Promjena vrste grafikona (Change Chart Type) treba odabrati željeni tip grafiko-na i klikom na gumb U redu (OK) potvrditi izbor (Slika 6.66).

Slika 6.66. Promjena vrste grafikona preko dijaloškog okvira Promjena vrste grafikona (Change Chart Type)

6.4.1.4 Dodavanje uređivanje i brisanje naslova grafikona

Dodavanje naslova grafikona

Da bi dodali poseban naslov na grafikon potrebno je najprije napraviti postupak selekti-ranja grafikona (klik u području grafikona). Nakon toga treba kliknuti na karticu Izgled (Layout) i odabrati opciju Naslov grafikona (Chart Title) Otvorit će se padajući izbornik u kojem treba odabrati jednu od mogućnosti gdje će se nalaziti naslov grafikona i potom unijeti naslov grafikona.

Slika 6.67. Gumb Naslov grafikona (Chart Title)

VI-51PRO-MIL

6Pr

ezen

- ta

cije

Brisanje naslova grafikona

Za brisanje naslova grafikona koristi se slični postupak, dakle, potrebno je kliknuti na Naslov grafikona (Chart Title) i potom odabrati opciju Ništa (None).

Drugi i brži način brisanja naslova je da se nakon postupka selektiranja cijelog grafikona klikne mišem na sam naslov, zatim se na tipkovnici pritisne tipka Delete.

6.4.1.5 Dodavanje legende te vrijednosti brojki i postotaka u grafikon

Dodavanje legende

Da bi dodali legendu u grafikon potrebno je najprije napraviti postupak selektiranja grafikona. Nakon toga treba kliknuti na karticu Izgled (Layout) i odabrati opciju Legen-da (Legend). Otvorit će se padajući izbornik u kojem će biti ponuđene opcije za smještaj legende unutar područja grafikona. (Slika 6.68).

Slika 6.68. Dodavanje legende preko opcije Legenda (Legend)

Dodavanje vrijednosti osima grafikona

Za dodavanje vrijednosti brojki i postotka, potrebno je označiti željene podatke jedne od osi, potom kliknuti desnom tipkom miša i odabrati Oblikovanje osi… (Format Axis…), nakon čega se otvara istoimeni dijaloški okvir (Slika 6.69). Nakon što se otvori dijaloški prozor potrebno je odabrati opciju Broj (Number) i pod Kategorija: (Category:) odabrati neku od željenih kategorija (npr. Broj (Number), Postotak (Percentage) i sl.), konačni odabir završiti klikom na gumb Zatvori (Close).


Slika 6.69. Oblikovanje osi grafikona preko dijaloškog okvira Oblikovanje osi (Format Axis)

Oblikovanje vrijednosti osi grafikona moguće je i preko vrpce alata. Nakon označavanja grafikona treba kliknuti na karticu Izgled (Layout), zatim na ikonu gumb Osi (Axes), te odabrati jedan od ponuđenih podizbornika Primarne vodoravne osi (Primary Horizon-tal Axis) ili Primarne okomite osi (Primary Vertical Axis). Naoga toga treba odabrati opciju izabranog podizbornika (Slika 6.70).

Slika 6.70. Oblikovanje vrijednosti osi grafikona preko vrpce alata

VI-53PRO-MIL

6Pr

ezen

- ta

cije

6.4.1.6 Mijenjanje boje pozadine područja grafikona

Za promjenu boja potrebno je označiti područje grafikona, zatim desnom tipkom miša kliknuti na područje, nakon čega se otvara skočni izbornik u kojem se odabere tzv. Obli-kovanje područja grafikona… (Format Chart Area…), otvara se dijaloški okvir u kojemu je potrebno odabrati opciju Ispuna (Fill) (Slika 6.71).

Slika 6.71. Dijaloški okvir Oblikuj područje grafikona (Format Chart Area)

Prozor daje mogućnost promjene okvira grafikona i promjenu boje pozadine grafikona. Nakon što se odabere željena boja potrebno je za konačan izbor kliknuti na gumb Zatvo-ri (Close) kako bi potvrdili promjene.

6.4.1.7 Mijenjanje boje stupca, trake, linije, isječka torte u grafikonu

Ukoliko želite promijenit boju stupca, potrebno je selektirati taj stupac, potom na kartici Polazno (Home) kliknuti na ikonu alata Ispuna oblika (Shape Fill) . Nakon toga je potrebno kliknuti na željenu boju.


6.4.2 Organizacijski grafikoni

Pri izradi prezentacije često treba prikazati u obliku organizacijskih struktura, projektnih ili poslovnih procedura.

6.4.2.1 Kreiranje organizacijskog grafikona sa vidljivom hijerarhijom uz korištenje ugrađenih mogućnosti

Nakon odabira odnosno umetanja novog slajda, potrebno je kliknuti na Umetni (Insert) → Umetni SmartArt grafiku (Insert SmartArt Graphic) ili jednostavno kliknuti na ikonu koja se već nalazi na slajdu (Slika 6.72).

Slika 6.72. Dijaloški okvir za umetanje organizacijskog grafikona

Nakon toga pojavit će se dijaloški okvir Odabir SmartArt grafike (Choose SmartArt Graphic) sa mogućim slikovnim opcijama za odabir tipa dijagrama.

Kroz dijaloški okvir Odabir SmartArt grafike (Choose SmartArt Graphic) može se oda-brati više vrsta grafikona

Klikom na jednu od ponuđenih minijatura odabere se željeni dijagram, a njegov izbor se potvrdi klikom na gumb U redu (OK). (Slika 6.73)

Slika 6.73. Dijaloški okvir Odabir SmartArt grafike

VI-55PRO-MIL

6Pr

ezen

- ta

cije

6.4.2.2 Promjena hijerarhijske strukture unutar organizacijskog grafikona

Hijerarhijska struktura dijagrama može se promijeniti. Da bi se to učinilo potrebno je pozicionirati kursor u određeni lik koju se želi pomaknuti. Kliknuti i zadržati lijevu tipku dok se kursor ne preoblikuje u četverostruku strelicu, nakon toga treba povlačiti taj lik na novu lokaciju, odnosno njega treba točno postaviti preko nekog drugog lika koji će mu po hijerarhiji biti nadređen, nakon toga treba otpustiti tipku miša.

Za promjenu hijerarhijske strukture dijagrama koristimo karticu Dizajn. Najprije ozna-čimo lik koji želimo pomaknuti te ga koristeći gumbe u grupi Stvaranje grafike (Digni razinu ili Spusti razinu, Premjesti gore ili Premjesti dolje) pomaknemo na željenu poziciju u dijagramu.

6.4.2.3 Dodavanje oblika u organizacijski grafikon

Dodavanje novih likova u hijerarhijsku strukturu organizacijskog grafikona moguće je na sljedeći način: Potrebno je označiti željeni objekt, zatim desnim klikom miša kliknuti na njega i odabrati opciju Dodaj oblik (Add Shape), nakon čega se otvara izbornik u kojemu je potrebno odabrati jednu od mogućnosti (Slika 6.74).

Slika 6.74. Dodavanje novog oblika

Brisanje lika vrši se tako da se najprije označi lik koji se želi obrisati, a nakon toga se priti-sne tipka Delete na tipkovnici.


6.5 Grafički objekti

U ovom poglavlju stječu se znanja i vještine iz područja:a) Umetanja i rukovanja grafičkim objektima što obuhvaća:• Umetanje grafičkih objekata (slika, crteža, skica) u slajd• Označavanje grafičkih objekata• Kopiranje, premještanje grafičkih objekata, grafikona unutar prezentacije, izme-

đu otvorenih prezentacija• Mijenjanje veličine, brisanje grafičkih objekata, grafikona u prezentaciji• Rotiranje, zakretanje grafičkih objekata• Poravnavanje grafičkih objekata relativno u odnosu na slajd: lijevo, sredina,

desno, gore, dolje.

b) Crtanja grafičkih objekata što obuhvaća:• Dodavanje različitih tipova nacrtanih objekata na slajd: crta, strelica, bočna

strelica, pravokutnik, četverokut, oval, krug, tekstualni okvir• Unošenje teksta u tekstualni okvir, bocnu strelicu, pravokutnik, četverokut, oval,

krug• Mijenjanje boje pozadine crteža, boje crta, debljine crta, vrste crta• Mijenjanje vrste početka i završetka strelice• Dodavanje sjene nacrtanim objektima• Grupiranje, razgrupiranje nacrtanih objekata na slajdu• Dovođenje nacrtanog objekata jedan nivo ispred, jedan nivo iza, premještanje

naprijed, u pozadinu drugog nacrtanog objekta.

6.5.1 Umetanje i rukovanje grafičkim objektima

PowerPoint nudi mogućnost crtanja različitih vrsta grafičkih objekata koji su već una-prijed određeni, a dio njih možemo i sami nacrtati. Kada se govori o grafičkim objektima onda uz već spomenute grafikone i organizacijske dijagrame misli na objekte kao što su: slike, isječci crteža, oblici i sl. Za crtanje, oblikovanje i uređivanje objekata služi kartica Umetanje (Insert). Umetanje grafičkih objekata osim preko kartice može se ostvariti i direktno kroz slajd (Slika 6.75).

6.5.1.1 Umetanje grafičkih objekata u slajd - slika, crtež, skica

Slika ili isječak crteža obično se umeće na novi slajd koji dopušta umetanje objekata. Da bi slika, crtež ili isječak mogao biti unijet na novi slajd bitno je da taj slajd ima grupu ikona koje to omogućuju.

VI-57PRO-MIL

6Pr

ezen

- ta

cije

Slika 6.75. Umetanje grafičkih objekata

Svaki slajd koji dopušta umetanje slike, crteža ili skice ima na sebi automatski malu alatnu traku (Slika 6.75) preko koje se direktno mogu umetnuti slike ili isječci crteža.

Grafički oblici umeću se preko kartice Umetanje (Insert) odabirom alata Oblici (Shapes) koji se nalazi u grupi alata Ilu-stracije (Ilustration) (Slika 6.76) .

Slika 6.76. Umetanje grafičkih objekata


6.5.1.2 Označavanje grafičkih objekata

Nakon umetanja grafičkog objekta isti će se pojaviti na slajdu i biti označen s malim kru-žićima. Istovremeno će se s pojavom grafičkog objekta (slike, isječka ili crteža) pojaviti i kartica Oblikovanje (Format), koja omogućuje dodatno uređivanje objekta (Slika 6.77).

Slika 6.77. Prikaz označenog grafičkog objekta s prikazom izbornika Oblikovanje (Format)

Ako se klikne izvan objekta nestat će kartica Oblikovanje (Format), kao i označavanje objekta. Ponovnim klikom na objekt (sliku, isječak ili crtež), grafički objekt biti će ponovo označen i kartica Oblikovanje bit će ponovo dostupna.

Ukoliko se napravi desni klik miša na označenom grafičkom objektu onda će se otvoriti otvoriti skočni izbornik u kojem možemo odabrati naredbu Oblikovanje slike (Format Picture), ako je riječ o slici ili Oblikovanje oblika (Format Shape) koji omogućuje dodat-no uređivanje objekata (slike, isječka ili crteža) (Slika 6.78).

Slika 6.78. Dodatno uređivanje oblika

VI-59PRO-MIL

6Pr

ezen

- ta

cije

6.5.1.3 Kopiranje / premještanje grafičkih objekata, grafikona unutar prezentacije i između otvorenih prezentacija

Kopiranje grafičkih objekata (grafikona) unutar prezentacije• Kliknuti jednom na grafikon (ili grafički objekt) kako bi ga označili.• Kliknuti na karticu Polazno (Home) i odabrati opciju Kopiraj (Copy) .• Pomicanjem klizne trake prozora sa slajdovima koji se nalazi s lijeve strane

(kartica Slajdovi (Slides)), pozicionirati se na željeni slajd (u koji se želi umetnuti objekt) te načiniti jednostruki klik na odabranom slajdu.

• Kliknuti na karticu Polazno (Home) → Zalijepi (Paste) .

Kopiranje grafičkih objekata (grafikona) iz jedne prezentacije u drugu

Jednostruko kliknuti na željeni objekt/dijagram kako bi ga označili, nakon toga treba kliknuti na kartici Polazno (Home), odabrati opciju Kopiraj (Copy) :

• Ukoliko se objekt kopira u novu prezentaciju (koja još nije kreirana) kliknuti na gumb Datoteka (File) opciju Novo (New), kako bi se otvorila nova prezentacija. Označiti slajd, kliknuti na karticu Polazno (Home) → Zalijepi (Paste) .

• Ukoliko se objekt kopira u postojeću prezentaciju (koja je već kreirana i snimlje-na na nekom mediju) kliknuti na gumb Datoteka (File), zatim odabrati opciju Otvori (Open). U prozoru Otvori (Open) odabrati željenu prezentaciju. Kada se prezentacija otvori, označiti željeni slajd, zatim kliknuti na karticu Polazno (Home) → Zalijepi (Paste).

Premještanje grafičkih objekata (grafikona) unutar prezentacije• Potrebno je kliknuti jednom na grafikon (ili grafički objekt) kako bi ga označili. • Klikom na karticu Polazno (Home) odabrati opciju Izreži (Cut) .• Pomicanjem klizne trake prozora lijevo (u kojem su prikazani svi slajdovi pre-

zentacije) jednostrukim klikom odabrati slajd u koji se želi premjestiti dijagram/objekt.

• Kliknuti na karticu Polazno (Home) → Zalijepi (Paste) .

Premještanje grafičkih objekata (grafikona) iz jedne prezentacije u drugu

Jednostruko kliknuti na željeni objekt/dijagram kako bi ga označili. Na kartici Polazno (Home), odabrati opciju Izreži (Cut) :

• Ukoliko se objekt prebacuje u novu nekreiranu prezentaciju potrebno je kliknuti na gumb Datoteka (File) i odabrati opciju Nova (New), kako bi se otvorila nova prezentacija. Označiti slajd u koji se želi umetnuti objekt, zatim kliknuti karticu Polazno(Home) → Zalijepi (Paste) .

• Ukoliko se objekt prebacuje u postojeću (prethodno kreiranu) prezentaciju potrebno je kliknuti na gumb Datoteka (File) i odabrati opciju Otvori (Open). U prozoru Otvori (Open) odabrati željenu prezentaciju. Kada se prezentacija otvori, označiti željeni slajd, kliknuti karticu Polazno (Home) → Zalijepi (Paste)

.


6.5.1.4 Mijenjanje veličine, brisanje grafičkih objekata, grafikona u prezentaciji

Mijenjanje veličine grafičkih objekata i grafikona u prezentaciji

Označiti željeni objekt. Postaviti kursor miša na rubnu točku objekta (mali kružić) dok se pokazivač miša ne transformira u dvostruko orijentiranu strelicu. Kliknuti i zadržati lijevu tipku miša te povlačiti rubnu točku do željene veličine objekta. Kada se postigne željena veličina objekta, otpustiti lijevu tipku miša.

Ukoliko se želi zadržati proporcije kod uvećanja/smanjenja objekta veličina se mijenja isključivo pomoću dijagonalnih rubnih točka. Dijagonalne točke su one na kojima se kur-sor transformira u dvostruko orijentiranu strelicu pod nagibom od 45°.

Slika 6.79. Proporcionalna promjena veličine objekta

Promjena veličine grafičkog objekta još je moguća i preko kartice Oblikovanje (Format), grupa Veličina (Size), nakon čega se otvara dijaloški okvir Oblikovanje oblika (Format Shape). Ovaj dijaloški okvir moguće je otvoriti i jednostrukim klikom desne tipke miša na objektu i odabirom naredbe Oblkovanje oblika (Format Shape)(Slika 6.80). Na kartici Veličina (Size) mogu se namjestiti parametri veličine slike ili objekta kao što su: Visina: (Hight:), Širina: (Width:), Rotacija: (Rotation:), Skaliranje (Scale) i sl.

Slika 6.80. Mijenjanje veličine slike preko dijaloškog okvira Oblikovanje oblika (Format Shape)

VI-61PRO-MIL

6Pr

ezen

- ta

cije

Brisanje grafičkih objekata i grafikona u prezentaciji

Označiti grafički objekt (dijagram, grafikon, sliku) koji se želi obrisati i pritisnuti tipku Delete na tipkovnici.

6.5.1.5 Rotiranje i zakretanje grafičkih objekata

Da bi mogli rotirati, zakretati ili zrcaliti grafički objekt isti treba najprije označiti jedno-strukim klikom miša.

Rotiranje se vrši tako da se na kartici Oblikovanje (Format) odabere Rotiraj (Rotate) gdje se odabere jedna od sljedećih opcija (Slika 6.81):

• Rotiraj ulijevo za 90˚ (Rotate Left)• Rotiraj udesno za 90˚ (Rotate Right).

Zakretanje se također obavlja preko Oblikovanje (Format) → Rotiraj (Rotate) gdje se odabere jedna od sljedećih opcija:

• Zrcali vodoravno (Flip Horizontal)• Zrcali okomito (Flip Vertical).

Slika 6.81. Opcije izbornika za rotiranje, zakretanje ili zrcaljenje objekata


6.5.1.6 Relativno poravnavanje grafičkih objekata u odnosu na slajd: lijevo, sredina, desno, gore, dolje

Da bi obavili jedan od ovih postupaka najprije treba označiti željeni objekt ili objekte. Na kartici Oblikovanje (Format) odabrati opciju Poravnaj (Align) (Slika 6.82).

Slika 6.82. Opcije za relativno poravnavanje grafičkih objekata u odnosu na slajd: lijevo, sredina, desno, gore, dolje

U izborniku se odabere željeno poravnanje (Slika 6.82). Objekti se poravnavaju po pravo-kutniku koji ih uokviruje a ne po njihovom stvarnom obliku.

6.5.2 Crtanje

PowerPoint nudi mogućnost crtanja različitih vrsta i tipova objekata, od onih unaprijed priređenih pa do onih koje sami možemo nacrtati. Za crtanje priređenih objekata koristi se najčešće alat Oblici (Shapes) koji se odabire na kartici Umetanje (Insert) (Slika 6.76).

Svakom nacrtanom obliku moguće je mijenjati veličinu i boju, uz to moguće ih je rotirati zrcaliti, dodavati sjene i sl.

VI-63PRO-MIL

6Pr

ezen

- ta

cije

6.5.2.1 Dodavanje različitih tipova nacrtanih objekata na slajd

Na kartici Polazno (Home) u grupi Crtanje (Drawing) nalazi se gumb Oblici (Shapes) za dodavanje različitih tipova nacrtanih oblika na slajd: crta, strelica, bočnih strelica, pravokutnika,četverokuta, ovala, krugova, tekstnih okvira itd. (Slika 6.83).

Slika 6.83. Gumb Oblici u grupi Crtanje

Crtanje crta

Odabrati ikonu Crta (Line) (za povlačenje crta) u padajućem izborniku gumba Oblici (Shapes). Kursor će se promijeniti u križić .

Kliknuti na lokaciju od koje se želi započeti povlačiti crtu, zadržati lijevu tipku na mišu i povlačiti u željenom smjeru. Otpustiti lijevu tipku miša na onom mjestu gdje se želi crta završiti. Pojaviti će se crta omeđena točkama početka i kraja.

Ukoliko se želi povući sasvim ravna crta (vodoravna ili okomita) tijekom povlačenja crte treba držati pritisnutu tipku Shift na tipkovnici.

Crtanje linije slobodnim stilom

Kliknuti na karticu Polazno (Home) → Oblici (Shapes) (Slika 6.84), odabrati ikonu za crtanje slobodnim stilom (tzv. škrabanje) .

Slika 6.84. Alati za crtanje linija


Kliknuti i zadržati lijevu tipku na mišu, te povlačiti liniju u željenom smjeru. Crtanje se završava otpuštanjem lijeve tipke na mišu. Nacrtana linija bit će omeđena točkama početka i kraja.

Crtanje i umetanje linije sa strelicom

Kliknuti karticu Polazno (Home) → Oblici (Shapes), odabrati neku od ikona za crtanje strelica.

Kliknuti i zadržati lijevu tipku na mišu te povlačiti liniju u željenom mjestu. Kada se želi završiti sa crtanjem otpustiti lijevu tipku na mišu. Željena linija bit će omeđena strelica-ma početka i kraja.

Umetanje pravokutnika

Ukoliko želite umetnuti pravokutnik potrebno je kliknuti na karticu Polazno (Home) → Oblici (Shapes), odabrati alat za crtanje pravokutnika . Kliknuti i zadržati lijevu tipku miša te povlačiti kursor u željenom smjeru. Po završetku otpustiti lijevu tipku miša.

Umetanje kvadrata

Kliknuti na karticu Polazno (Home) → Oblici (Shapes), odabrati alat za crtanje pravo-kutnika . Pritisnuti i zadržati tipku Shift na tipkovnici. Kliknuti i zadržati lijevu tipku miša te povlačiti kursor u željenom smjeru. Po završetku otpustiti lijevu tipku miša i tipku Shift.

Umetanje ovala

Kliknuti na karticu Polazno (Home) → Oblici (Shapes), odabrati alat za crtanje elipse . Kliknuti i zadržati lijevu tipku miša te povlačiti kursor u željenom smjeru. Po završetku otpustiti lijevu tipku miša.

Umetanje kruga

Kliknuti na karticu Polazno (Home) → Oblici (Shapes), odabrati alat za crtanje elipse . Pritisnuti i zadržati tipku Shift na tipkovnici. Kliknuti i zadržati lijevu tipku miša te

povlačiti kursor u željenom smjeru. Po završetku otpustiti lijevu tipku miša i tipku Shift.

Umetanje tekstualnog okvira

Kliknuti na ikonu Tekstni okvir (Text Box) na kartici Umetanje (Insert). Kursor se mijenja u križić. Potrebno je kliknuti i zadržati lijevu tipku miša te povlačiti u željenom smjeru.

Unutar okvira se pojavljuje tekstualni kursor te se može započeti s upisivanjem teksta.

Slika 6.85. Tekstni okvir

VI-65PRO-MIL

6Pr

ezen

- ta

cije

6.5.2.2 Unošenje teksta u različite tipove nacrtanih objekata

U većinu nacrtanih grafičkih objekata (bočnu strelicu, pravokutnik, četverokut, oval, krug i sl.) moguće je unijeti tekst. Ukoliko se u objekt želi unijeti tekst potrebno je prvo taj objekt nacrtati. Nakon što je objekt nacrtan i označen kliknuti desnu tipku miša (Slika 6.86) i te u skočnom izborniku odabrati opciju Uredi tekst (Edit Text), nakon toga u objekt možemo napisati željeni tekst.

Slika 6.86. Izbornik za unošenje teksta u nacrtane objekte

6.5.2.3 Mijenjanje boje pozadine crteža i crta te debljine i vrste crta

Dvostruko kliknuti na objekt koji se želi oblikovati. Pojavit će se kartica Oblikovanje (Format) ili kliknuti na objekt desnom tipkom miša i odabrati opciju Oblikovanje oblika (Format Shape) (Slika 6.87).


Slika 6.87. Dijaloški okvir Oblikovanje lika (Format Shape)

Promjena boje objekta

Na kartici Oblikovanje (Format) u grupi alata Stilovi oblika (Shape Style) odabrati Ispuna oblika kliknuvši na strelicu odabrati željenu boju (Slika 6.88).

Slika 6.88. Promjena boje objekta kroz alat Ispuna oblika

VI-67PRO-MIL

6Pr

ezen

- ta

cije

Promjena debljine linije koje uokviruju objekt

Na kartici Oblikovanje u grupi alata Stilovi oblika (Shape Style) odabrati ikonu za izbor Kontura oblika (Shape Outline) kliknuvši na strelicu sasvim desno moguće je oda-brati željenu vrstu i širinu crte ili njenu boju. U opciji Širina (Width) klikom na jednu od linija sasvim desno odabrati željenu širinu odnosno debljinu linije (Slika 6.89).

Slika 6.89. Promjena širine crta

Izgled linije odnosno vrsta crte mijenja se u opciji Crtice (Dashes). Klikom na strelicu sasvim desno odabrati željeni izgled linije (Slika 6.90).

Slika 6.90. Promjena izgleda linije


6.5.2.4 Mijenjanje vrste početka i završetka strelice

Ukoliko je nacrtana linija na njoj je naknadno moguće oblikovati njene završetke (npr. strelice, ispunjene kružiće i sl). Da bi se to moglo učiniti potrebno je kliknuti desnom tipkom miša na nacrtanu liniju potom odabrati opciju Oblikovanje lika (Format Shape) → Stil crte (Line style) gdje se nalaze opcije za promjenu izgleda linije sa strelicom.

Promjena početka strelice vrši se u opciji Vrsta početka (Begin style), a njena veličina u opciji Veličina početka (Begin size) (Slika 6.91).

Slika 6.91. Promjena stila početka strelice kroz dijaloški okvir Oblikovanje oblika (Format Shape)

Završetak linije sa strelicom se mijenja u opciji Vrsta kraja (End style), a veličina u opciji Veličina kraja (End size).

Na kraju je potrebno kliknuti na gumb Zatvori (Close) kako bi potvrdili zadane promje-ne.

6.5.2.5 Dodavanje sjene nacrtanim objektima

Odabrati objekt kojemu se želi dodati efekt sjene, kliknuti na karticu Oblikovanje (Format), pomoću gumba Efekti oblika (Shape Effect) odabrati, npr. Sjena (Shadow) te klikom odabrati željeni tip sjene (Slika 6.92).

VI-69PRO-MIL

6Pr

ezen

- ta

cije

Slika 6.92. Alati za dodavanje sjene nacrtanom objektu

6.5.2.6 Grupiranje i razgrupiranje nacrtanih objekata na slajdu

Sve objekte koje se želi grupirat potrebno je označit. Nakon što su objekti označeni potrebno je grupi označenih objekata kliknuti desnu tipku miša, nakon čega se otvara skočni izbornik u kojem se odabere opcija Grupiraj (Group) i u njoj podopcija Grupiraj (Group) (Slika 6.93). Nakon ovog postupka svi grupirani objekti ponašati će se kao da je to jedan objekt.

Slika 6.93. Opcije za grupiranje objekata

Ukoliko se objekti žele razgrupirati, odnosno ponovno vratiti na osnovne dijelove onda najprije treba označiti grupirani objekt. Nakon toga kliknuti desnu tipku miša, pri čemu se otvara skočni izbornik u kojem se odabere opcija Grupiraj (Group), zatim podopcija Razgrupiraj (Ungroup). Nakon ovog postupka grupirani elementi biti će razgrupirani.


Slika 6.94. Prikaz objekata prije i nakon grupiranja

6.5.2.7 Dovođenje nacrtanog objekta jedan nivo ispred / iza i premještanje drugog nacrtanog objekta naprijed ili u pozadinu

Ako su nacrtana dva ili više objekata koji se preklapaju, njihove lokacije mogu se promije-niti korištenjem naredbi:

• Premjesti u prednji plan (Bring to Front)• Premjesti u stražnji plan (Send to Back)• Premjesti ispred (Bring Forward)• Premjesti iza (Send Backward).

Ove opcije koriste se kada je potrebno objekt ili objekte staviti u pozadinu, odnosno iza ili ispred nekog sadržaja i/ili drugog objekta.

Da bi se neki od navedenih postupaka mogao izvršiti potrebno je najprije označiti željeni objekt, nakon toga je potrebno kroz karticu Oblikovanje (Format) u grupi alata Razmje-štaj (Arrange) odabrati premještanje objekta iza ili ispred (Slika 6.95).

Slika 6.95. Grupa alata Razmještaj (Arrange)

VI-71PRO-MIL

6Pr

ezen

- ta

cije

Postoji i drugi način premještanja objekata uz korištenje skočnog izbornika. Najprije se označi objekt, pritiskom na desnu tipku miša pojavi se skočni izbornik u kojem se odabe-re jedna od podopcija premještanja (Slika 6.96).

Slika 6.96. Premještanje objekta ispred drugog objekta

Na sličan način objekt se može premjestiti i u pozadinu (Slika 6.97).

Slika 6.97. Premještanje objekta u pozadinu


6.6 Priprema izlaznih rezultata

U ovom poglavlju steći ćete vještine:a) Pripremanja izlaznih rezultata za prezentaciju:• Dodavanje, mijenjanje prijelaznih efekata između slajdova• Dodavanje, mijenjanje animacijskih efekata za različite elemente slajda• Dodavanje, bilješki za prezentatora na slajd.• Biranje prikladnog izlaznog oblika za prezentaciju kao: folije za grafoskop, bro-

šura, projekcija na računalu.• Sakrivanje, otkrivanje slajdova.

b) Provjere i priprema isporuke prezentacije:• Provjera pravopisa i gramatike u prezentaciji te izmjene kao što su: korekcija

krivo napisanih riječi, brisanje riječi koje se ponavljaju• Izmjena postavki slajda i orijentacije slajda u portret, pejzaž• Promjena veličine papira• Ispisivanje cijele prezentacije ili određenih slajdova, brošura, stranica sa

bilješkama,strukture, ispis više kopija• Pokretanje projekcije od prvog slajda ili tekućeg slajda• Kretanje kroz slajdove tijekom projekcije (slijedeći, prethodni ili neki drugi odre-

đeni slajd).

6.6.1 Pripremanje

Nakon što su svi slajdovi prezentacija gotovi, postoji još niz elemenata koje treba napravi-ti a kako bi ona na kraju bila još bolja, kvalitetnija i efektnija. U ovom zadnjem dijelu biti će opisano kako što bolje pripremiti prezentaciju te dodati još neke elemente kako bi se privukla pažnja publike.

6.6.1.1 Dodavanje i mijenjanje prijelaznih efekata između slajdova

Jedan od efekata koji može biti zanimljiv publici su i prijelazi između slajdova koji se javljaju tijekom prezentacije.

Da bi dodali prijelazne efekte potrebno je najprije označiti jedan ili više slajdova na koje se želi primijeniti prijelazni efekt. Nakon toga treba kliknuti na karticu Prijelazi (Transi-tions), nakon čega je potrebno odabrati jednu od ponuđenih mogućnosti (Slika 6.98).

VI-73PRO-MIL

6Pr

ezen

- ta

cije

Slika 6.98. Okvir s opcijama za odabir prijelaza slajdova

Na istoj kartici moguće je klikom na Trajanje: (Duration:) promijeniti brzinu prijelaza slajda ručnim unošenjem vremena trajanja prijelaza.

Klikom na opciju Zvuk: (Sound:) moguće je odabrati popratne zvukove uz prijelaz slajda (npr. pljesak, zvuk bombe, povjetarac i sl.)

U okviru Pomicanje slajdova (Advance slide) moguće je mijenjati način promjene slajdo-va (Slika 6.99).

Slika 6.99. Opcije za odabir načina pomicanja slajdova

Klikom na opciju Na klik miša (On mouse click) slajdovi se mijenjaju klikom na lijevu tipku miša.

Uključivanjem opcije Nakon (After) i upisivanjem željenog vremena, slajdovi se mijenjaju automatski u naznačenom vremenskom intervalu.

6.6.1.2 Dodavanje i mijenjanje animacijskih efekta za različite elemente slajda

Animacija elemenata i objekata na slajdu prezentaciji daje dodatna svojstva poput di-namike i živahnosti. Pod animacijom elemenata odnosno objekata podrazumijevaju se različita svojstva koja im se mogu dodati poput vizualnih ili zvučnih. Slobodna odnosno prilagođena animacija je korisna ukoliko se želi postići veća kontrola nad svim odred-nicama animacije, to na primjer znači da se određeni elementi ili objekti ne pojavljuju odjednom na slajdu, nego prema želji prezentatora.


Efekti koji se mogu upotrijebiti na slajdovima podijeljeni su u grupe efekata koje se mogu primijeniti kod:

• Ulaza na dijapozitiv tzv. Ulaz (Entrance effects), • Isticanje elemenata na dijapozitivu tzv. Naglasak (Emphasis effects), • Izlazni efekti tzv. Izlaz (Exit effects),• Efekti slobodnog puta tzv. Putovi kretanja (Motion paths).

Svako od prethodno navedenih efekata podijeljen je na slijedeće kategorije: Osnovno (Basic), Suptilno (Subtle), Usmjereno (Moderate) i Uzbudljivo (Exciting).

Dodavanje ulaznih efekata

Označiti objekt ili tekst koji se želi animirati. Klikom na karticu Animacije (Animation) odaberemo neku od animacija (Slika 6.100).

Slika 6.100. Opcije za odabir ulaznih efekata elemenata na slajdu

VI-75PRO-MIL

6Pr

ezen

- ta

cije

Klikom na opciju Još efekata… (More Effects) otvara se prozor Dodaj efekt ulaska (Add Enterance Effect) koji prikazuje listu svih raspoloživih efekata (Slika 6.101).

Slika 6.101. Proširene opcije za odabir ulaznih efekata elemenata na slajdu

Kako bi se vidio izgled primijenjenog efekta u konačnici potrebno je kliknuti i označiti opciju Pretpregled efekta (Preview Effect).

Kliknuti na različite efekte kako bi se vidio njihov Pretpregled (Preview).

Za potvrdu odabira efekta kliknuti na gumb U redu (OK).

Dodavanje naglašenih efekata - Emphasis effects

Označiti objekt ili tekst koji se želi animirati. Na kartici Animacije (Animations) potreb-no je odabrati u izborniku Animacija (Animation) efekt Naglasak (Emphasis). Moguće je odabrati i opciju Još efekata naglašavanja… (More Emphasis Effects…), otvaranjem dijaloškog okvira može se vidjeti potpuna lista svih raspoloživih efekata, te izabrati nešto od ponuđenog. Za pregled izgleda efekta potrebno je označiti Pretpregled efekta (Previ-ew Effect).

Može se kliknuti na različite efekte kako bi se vidio njihov Pretpregled (Preview).



Dodavanje izlaznih efekata

Označiti objekt ili tekst koji se želi animirati. Na kartici Animacije (Animations) potreb-no je odabrati u izborniku Dodaj animaciju (Add Animation) dodati efekt Izlaz (Exit). Klikom na Još efekata izlaska… (More Exit Effects…), otvara se dijaloški okvir koji sadr-ži potpunu listu svih raspoloživih efekata.

Za pregled izgleda efekta potrebno je označiti opciju Pretpregled efekta (Preview Effect).



Dodavanje efekata kretanja po putanji (motion path effects)

Označiti objekt ili tekst koji se želi animirati. Na kartici Animacije (Animations) potreb-no je odabrati u izborniku Animacija (Animation) efekt Putovi kretanja (Motion paths). Klikom na Još putanja kretanja (More Effects), otvara se dijaloški okvir koji sadrži pot-punu listu svih raspoloživih efekata.

Za pregled izgleda efekta potrebno je označiti Pretpregled efekta (Preview Effect).



Unos animacijskih efekata

Kada se u prezentaciji dodaju efekti svaki od njih dobiva redni broj koji je vidljiv uz ani-mirani objekt na slajdu. Efekti su također vidljivi u prozoru izbornika Animacijsko okno (Animation Pane) (Slika 6.102).

Slika 6.102. Prikaz prilagodbe animacijskih efekata

VI-77PRO-MIL

6Pr

ezen

- ta

cije

Ako nekom objektu želimo ukloniti animaciju, onda treba odabrati objekt kojem je dodana animacija (ili se odabere broj animacije koji je automatski dodijeljen pri postav-ljanju animacije), zatim se u prozoru Animacijsko okno (Custom Animation) odabere animacija koja se želi ukloniti i potom se pritisne tipka Delete na tipkovnici, ili se kroz izbornik odabere opcija brisanja (slika Slika 6.103).

Slika 6.103. Uklanjanje animacijskog efekta

6.6.1.3 Dodavanje bilješki za prezentatora

Postaviti pogled na prezentaciju Normalno (Normal).

Pri dnu stranice smješteno je okno u kojem piše Kliknite da biste dodali bilješke (Click to add notes), nakon čega se može započeti upisivati tekst (Slika 6.104).

Slika 6.104. Okno bilješki za dodavanje bilježaka za prezentatora


6.6.1.4 Biranje prikladnog oblika za prezentaciju

Za prezentaciju osim u obliku projekcije preko projektora, moguće je istu pripremiti i u nekom drugom obliku kao na primjer folije za grafoskop ili brošure koja se može dati publici.

Prikladan odnosno željeni izlazni oblik za prezentaciju kao na primjer za grafoskop, bro-šuru ili projekciju na računalu vrši se na sljedeći način:

Odabrati karticu Dizajn (Design) → Postavljanje stranice (Page Setup), nakon čega se pojavi dijaloški okvir Postavljanje stranice (Page Setup).

Na dijaloškom okviru (Slika 6.105) mogu se odabrati postavke za izlazni oblik prezentaci-je kao što su:

• Veličina slajdova za: (Slides sized for:)• Širina: (Width:), • Visina: (Hight:), • Numeracija slajdova od: (Number slides from:)• Usmjeravanje (Orientation) s opcijom Slajdovi (Slides) u kojoj se mogu izabra-

ti opcije položaja slajdova Portret (Portrait) ili Pejzaž (Landscape), te grupom opcija Bilješke brošure i struktura (Notes, handouts & outline) u kojoj se mogu izabrati opcije položaja slajdova Portret (Portrait) ili Pejzaž (Landscape).

Slika 6.105. Dijaloški okvir Postavljanje stranice (Page Setup) za izbor prikladnog oblika prezentacije

6.6.1.5 Sakrivanje i otkrivanje slajdova

Ponekad je iz određenog razloga potrebno neke slajdove sakriti, odnosno tijekom prezen-tacije isključiti njihovo pojavljivanje.

Postupak za skrivanje ili otkrivanje jednog ili više slajdova je sljedeći:

U lijevom prozoru kartica Slajdovi (Slides) u pogledu prezentacije Normalno (Normal), označiti slajdove koji se žele sakriti.

Desnim klikom miša otvara se skočni izbornik (Slika 6.106) u kojem se odabere opcija Sakrij slajd (Hide Slide) . Nakon ovog postupka tijekom prikazivanja prezenta-cije tako označeni slajdovi se neće pojavljivati kao projekcija na ekranu.

VI-79PRO-MIL

6Pr

ezen

- ta

cije

Slika 6.106. Skočni izbornik s opcijom za sakrivanje i otkrivanje slajdova

Postupak otkrivanja je isti kao i sakrivanja: desni klik miša na označenom slajdu, zatim u iskočnom izborniku odabrati opciju Sakrij slajd (Hide Slide).


6.6.2 Provjera i isporuka

Bez obzira kakav će biti izlazni oblik prezentacije ona mora biti provjerena prije isporuke. Uz provjeru dizajna i tehničke izvedbe, jako je važna jezična i pravopisna provjera. Jezik i pravopis može na publiku ostaviti loš dojam, zbog toga je važno ispraviti jezične i pravo-pisne pogreške.

6.6.2.1 Provjeravanje pravopisa i gramatike te izmjene i korekcije napisanog teksta

Za provjeru potrebno je odabrati karticu Pregled (Previw) → Provjera pravopisa (Spe-lling) . Provjera pravopisa moguća je i pritiskom na funkcijsku tipku F7.

Slika 6.107. Dijaloški okvir za provjeru pravopisa

U primjeru sa slike (Slika 6.107) PowerPoint je našao krivo napisanu riječ Dodaavanje (trebalo je pisati Dodavanje). Krivo upisana riječ se pokazuje u polju opcije Nije u rječni-ku: (Not in dictionary:). U polju Promijeni u: (Change to:) pojavljuje se moguća ispravna riječ, a druge mogućnosti su prikazane u polju Prijedlozi: (Suggestions:).

Mogućnosti su:• Zanemari (Ignore) pogreška se ignorira• Zanemari sve (Ignore All) ignorira sve slijedeće pogreške te riječi u dokumentu• Promijeni (Change) promjena riječi s predloženim prikazanim ispravkom u

polju Prijedlozi • Promijeni sve (Change All) mijenjaju se sve slijedeće pogreške te riječi u tekstu• Dodaj (Add) dodaje riječi iz rječnika• Predloži (Suggestion) predlažu se druge riječi za zamjenu• Samoispravak (AutoCorrect) samoispravljanje• Mogućnosti…(Options…) otvara dodatni dijaloški okvir s mogućnostima samoi-

spravka.

VI-81PRO-MIL

6Pr

ezen

- ta

cije

Slika 6.108. Poruka o dovršetku provjere pravopisa

Kada PowerPoint završi s provjerom pravopisa prikaže poruku da su sve pravopisne po-greške uspješno ispravljene te da je provjera pravopisa dovršena (Slika 6.108).

6.6.2.2 Mijenjanje postavki orijentacije slajda u portret/ pejzaž i promjena veličine papira

Na kartici Dizajn (Design) potrebno je odabrati opciju Postavljanje stranice (Page Se-tup), nakon čega se otvara istoimeni dijaloški okvir (Slika 6.105).

U opciji Veličina slajdova za: (Slides sized for:) odabrati odgovarajuću veličinu papira.

U opciji Usmjerenje (Orientation) odabrati željeni položaj ispisa prezentacije na papir, Portret (Portrait) ili Pejzaž (Landcape). Na kraju klikom na gumb U redu (OK) potvr-đuju se učinjene promjene. Usmjerenje slajda moguće je odabrati i pomoću istoimenog gumba na kartici Dizajn.

6.6.2.3 Ispisivanje cijele prezentacije ili određenih slajdova, brošura ili stranica s bilješkama

Ispis cijele prezentacije

Kliknuti na Datoteka (File) → Ispis (Print), klikom

na gumb Ispis (Print) prezentacija će biti ispisana preko pisača.

Slika 6.109. Dijaloški okvir za ispis

prezentacije


Ispis slajda koji je trenutačno označen

Potrebno je kliknuti na Datoteka (File) → Ispis (Print). U prozoru ispisa kroz opciju Postavke (Settings), potrebno je odabrati Ispis trenutnog slajda (Current slide), zatim kliknuti na gumb Ispis (Print) kako bi se potvrdio izbor opcije.

Ispis određenih slajdova

Potrebno je kliknuti na Datoteka (File) → Ispis (Print). U prozoru ispisa kroz opciju Po-stavke (Settings) odabrati Prilagođeni raspon (Custom Range). U polju Slajdovi: (Slides:) potrebno je upisati brojeve slajdova koje se žele ispisati (Slika 6.110), zatim kliknuti na gumb Ispis (Print) kako bi se potvrdio izbor opcije.

Slika 6.110. Tekstualni okvir s prikazom slajdova koji će biti ispisani

Pojedinačni slajdovi za ispis odvajaju se točkom zarezom (;) npr. 3;4; a raspon dijapozitiva od-do upisuje se s crticom (-) npr. 7-10.

Ispis više kopija prezentacije

Potrebno je kliknuti na Datoteka (File) → Ispis (Print).

U dijelu Ispis (Print) u opciji Kopije: (Copies:) kliknuti u polje u kojem je upisan broj 1.

Upisati željeni broj kopija npr. 6 ili broj kopija odabrati klikom na strelice sasvim desno u polju. Kliknuti na gumb Ispis (Print) kako bi se potvrdio izbor opcije.

VI-83PRO-MIL

6Pr

ezen

- ta

cije

Ispis prezentacije u dokument

Potrebno je kliknuti na Datoteka (File) → Ispis (Print). U opciji Pisač (Printer) potreb-no je kliknuti na kako bi se otvorile moguće opcije i označila opcija Ispiši u datoteku (Print to file). Kliknuti na gumb Ispis (Print) pokreće se ispis u datoteku, pri čemu treba kroz dijaloški okvir upisati naziv datoteke i lokaciju spremanja (Slika 6.111).

Slika 6.111. Dijaloški okvir za ispis prezentacije u datoteku

Ispis stranice s bilješkama

Kliknuti na Datoteka (File) → Ispis (Print). U grupi opcija Postavke (Settings) kliknuti u polje u kojem je upisano Slajdovi preko cijele stranice (Full Page Slides). Odabrati opciju Stranice s bilješkama (Notes Page).

Moguće je podešavati boje u polju Boja/Sivi tonovi (Color/grayscale).

Stranice s bilješkama (Notes Page) je moguće ispisivati Vodoravno (Horizontal) ili Oko-mito (Vertical).

Slika 6.112. Prikaz opcija za ispis prezentacije u obliku brošure


Ispis glavnih točaka prezentacije -Outlines

Postupak je sličan kao i kod ispisa stranica s bilješkama, jedino što se mora izabrati u ponuđenom prozoru (Slika 6.112) je odabir Strukture (Outlines), zatim kliknuti na gumb Ispis (Print) kako bi se pokrenuo ispis.

6.6.2.4 Pokretanje projekcije od prvog slajda ili od tekućeg slajda

Otvoriti prezentaciju i kliknuti na gumb Od početka (From Beginning) , koji se nalazi na kartici Dijaprojekcija (Slide Show).

Dijaprojekcija se može pokrenuti od početka ako se na tipkovnici pritisne funkcijska tipka F5.

Ukoliko se želi pokrenuti prezentacija s određenog slajda potrebno je označiti slajd od kojeg će započeti prezentacija bilo u Normalno (Normal) ili Alat za sortiranje slajdova (Slide Sort View) pogledu.

Na kartici Dijaprojekcija (Slide Show) kliknuti na ikonu S trenutnog slajda (From cu-rrent slide) .

Dijaprojekcija se može pokrenuti s trenutnog slajda dvostrukim pritiskom tipki Shift+F5.

6.6.2.5 Pomicanje kroz slajdove tijekom projekcije

Za pomicanje na slijedeći slajd koristiti:• Klik lijevom tipkom na mišu• Tipku N na tipkovnici• Razmaknicu• Desnu strelicu na tipkovnici• Strelicu prema dolje na tipkovnici • Tipku Enter• Tipku Page Down• Klik na desnu tipku miša, izborom opcije iz skočnog izbornika Sljedeći (Next).

Za pomicanje na prethodni slajd koristiti:• Tipku Backspace• Tipku P na tipkovnici • Tipku lijeve strelice na tipkovnici• Tipku strelice prema gore na tipkovnici• Tipku Page Up• Klik na desnu tipku miša, izborom opcije iz iskočnog izbornika Prethodno (Pre-

vious).

VI-85PRO-MIL

6Pr

ezen

- ta

cije

Skok na točno određeni slajd

Kada smo u pogledu Dijaprojekcije (Slide Show) moguć je skok na bilo koji slajd. Postu-pak se izvodi tako da se pritisne desna tipka miša za vrijeme dijaprojekcije, nakon toga se u skočnom izborniku odabere opcija Idi na slajd (Go To Slide), nakon čega se prikaže li-sta s brojevima i naslovima slajdova prezentacije gdje se klikom lijeve tipke miša odabere željeni slajd (Slika 6.113).

Slika 6.113. Skok na određeni slajd prezentacije

Povratak na prvi slajd

Kada smo u pogledu Dijaprojekcije (Slide Show) povratak odnosno skok na početni slajd moguć je s bilo kojeg slajda. Za ovo je potrebno istovremeno kliknuti na obje tipke miša (lijevu i desnu) te ih zadržati pritisnute cca. 2 sekunde.


VI-86 PrezentacijeDodatak 6

VI-87PRO-MIL



VI-88 PrezentacijeDodatak 6

VI-89PRO-MIL



VII-1PRO-MIL

7M

reže

Informacije i komunikacijaModul 7 podijeljen je u dva temeljna dijela:

1. Informacije 2. Komunikacije

U prvom dijelu korisnik priručnika može upoznati i razumjeti korištenje interneta općenito. Posebno mora upoznati sigurnosne mjere koje treba po-duzeti pri korištenju interneta, kako pretraživati po webu – tehnike korište-nja preglednika, uloga pretraživača weba. Korisnik Modula 7 naučit će kako spremati posjećene stranice, kako osigurati ponovno posjećivanje stranica – favorita, kako ispisivati zanimljive sadržaje stranica... U drugom dijelu korisnik će naučiti što je elektronička pošta, načela rada i prednosti elektron-ske pošte u odnosu na klasičnu, te kako koristiti program za izmjenu pošte između internet korisnika. Korisnik priručnika moći će naučiti slati i primati poštu, spremati primljenu poštu ili njezine dijelove – privitke (attachments), organizirati poštu korištenjem postojećih ili izradom novih mapa uz pomoć programa za izmjenu pošte. Moći će pripremiti poštu različitih formata za ispis.

Modul 7

xx

Toma Gvozdanović

Uvod – objašnjenje

U ovom poglavlju obrađivat će se rad s preglednikom Internet Explorer 8.0, koji je bio standardni dio pri korištenju „paketa“ MS Office 2007. Gdje god je bilo potrebno prikaza-ni su ekrani na hrvatskom jeziku u OS Windows7 te na engleskom jeziku u OS Windows XP, kojeg upotrebljavaju još uvijek mnogi korisnici. Odatle i razlika u vizualnom izgledu prozora s hrvatskim i engleskim naredbama. Pojašnjenje vizualne razlike prikazano je na sljedećoj slici:

Osim slika s Internet Explorerom, ponegdje u tekstu prikazane su slike pojedinih aktiv-nosti i u drugim preglednicima.

VII-3PRO-MIL

7M

reže

7.1. Internet

7.1.1 Pojmovi/termini

7.1.1.1 Razumijevanje pojma Internet

Internet se razvija zbog potrebe razmjenjivanja podataka među korisnicima. Razvoj in-terneta započinje tijekom hladnog rata zbog želje da se stvori takva mreža komunikacije koja neće ovisiti o valjanosti klasičnih telefonskih mreža kod mogućeg nuklearnog udara. Internet je svjetska mreža svih lokalnih mreža računala povezanih preko telekomunika-cijskih uređaja raznim vrstama veza – optičkim, koaksijalnim, satelitskim, a primjenom TCP/IP protokola. Internet uključuje mnoge servise: WWW, FTP, Telnet, E – mail, sustav diskusijskih grupa (Mrežne novine).

7.1.1.2 Razumijevanje pojma WWW

WWW (World Wide Web) je samo mali dio interneta i nikako se ne može poistovjeti-ti pojam WWW i Internet, koji se često u praksi zamjenjuju. Internet podrazumijeva i programe i računala i infrastrukturu a WWW je u osnovi sadržaj stranice (tekst, slika, glazba, video…) i preglednik u kojem se učitava stranica (Internet Explorer, Mozilla Fire-fox, Opera, Safari). Ukratko WWW je jedan od internetskih servisa – grafička hipertekstualna usluga korištenja interneta koja uz pomoć protokola prenosi podatke od poslužitelja – servera do korisnikovog računala.

7.1.1.3 Definiranje i razumijevanje termina: dobavljač internet usluga (Internet Service Provider – ISP), Web adresa (Uniform Resource Locator – URL), veza (hyperlink)

ISP (Internet Service Provider) dobavljač – davatelj usluge pristupa internetu

ISP omogućuje vezu korisnika s internetom preko telefonske ili preko posebne brze digi-talne veze. Da bismo se povezali na internet, potrebno je dobiti dozvolu od ISP-a. Dozvola uključuje usluge - pristupa internetu - korištenja e – pošte - zakup web prostora, odnosno postavljanje web stranica na poslužiteljima ISP. U Hrvatskoj su, između ostalih, ISP-a CARNet, T-Com, BNet i drugi.

VII-4 Informacije i komunikacijaMODUL 7

Slika 7.1. ISP – dobavljač internet usluga

Web adresa (Uniform Resource Locator – URL)

Web adresa ili URL je adresa datoteke ili drugog oblika izvora podataka na internetu. Vrsta izvora ovisi o protokolu internetskog programa za izmjenu podataka. Uporabom WWW protokola (HTTP, HTTPS) izvor može biti HTML (Hyper Text Markup Langu-age) stranica, slikovna datoteka, program, Java aplet ili neki drugi oblik dokumenta koji podupire HTTP. Adresa ftp://ftp.microsoft.com daje nalog pregledniku da upotrijebi FTP protokol za spajanje na računalo ftp.microsoft.com

Hiperveza (Hyperlink)

Hiperveza je posebni oblik tekstualne (nevidljive) naredbe koja omogućava pristup da-toteci ili stranici jednostavnim klikom miša na prikazanu vezu. Oblik kursorske strelice pretvara se iznad hiperveze u oblik stisnute ruke s podignutim kažiprstom. Klikom miša na prikazanu vezu automatski se:

- pomiče na drugi tekst na istoj stranici - pokreće druga stranica na istom Web sjedištu - pokreće stranica na drugom Web sjedištu - dopušta mogućnost skidanja datoteke u računalo (download) - pokreće aplikaciju (zvučnu ili video). Riječi prikazane na donjoj slici koje označavaju hiperveze podcr-tane su i u originalnim postavkama označene drugom bojom. Na slici 2 prikazana je tekstna (1) i slikovna hiperveza (2).

Slika 7.2. Hiperveza

VII-5PRO-MIL

7M

reže

7.1.1.4 Razumijevanje načina formiranja i strukture Web adrese

Web adresa sadrži ime protokola potrebnog za pristup «izvoru» podataka, ime domene koje prepoznaje određeno računalo na Internetu, te hijerarhijski oblik putanje (staze) do dokumenta unutar tog računala kojem smo pristupili. http://www.poljud.pomsk.hr/upisi.html, što znači: [protokol]://[vrsta usluge].[ime domene (računala)].[vršna domena (država ili slično)]/[mapa ili datoteka]. Posebna datoteka: /upisi.html nalazi se na tom računalu. Ako u adresi nije imenovana da-toteka upisi.html, tada će pretraživač automatski otvoriti osnovnu stranicu Web sjedišta index.html, default.html, default.asp ili slično, a to ovisi o poslužitelju. Web stranica bit će prikazana upisivanjem: „www.“, bez da se upisuje „http://“ jer pregled-nik automatski pretpostavlja upotrebu HTTP protokola.

7.1.1.5 Razumijevanje pojma Web preglednik i navođenje različitih preglednika

Za pregledavanje i pristup informacijama u obliku hiperteksta koristi se softver poznat pod općim nazivom Web preglednik ili browser. U uporabi su Internet Explorer (IE), Apple Safari, Mozilla Firefox , Google Chrome, Opera... Postoje različite inačice pregled-nika. Više o preglednicima koji su u upotrebi može se dobiti upisivanjem ključnih riječi: “web preglednici“ ili „web browsers“ u tražilicu.

Slika 7.3. Preglednici


Najčešće korišteni preglednik je Internet Explorer. Kod prvog pokretanja Internet Explo-rera nakon instaliranja operacijskog sustava ne pojavljuje se traka s izbornicima. Da bi-smo dobili prikaz trake s izbornicima kliknemo desnom tipkom miša u prazan prostor na mjestu gdje bi mogla biti postavljena traka s izbornicima i iz skočnog izbornika odabere-mo Traka izbornika. Načina aktiviranja trake s izbornicima prikazan je na sljedećoj slici.

Slika 7.4. Način aktiviranja trake

7.1.1.6. Razumijevanje pojma tražilice

Upisivanjem poznate web adrese posjećivali smo stranice za koje smo već znali i čiji smo sadržaj pretpostavljali. Najčešće imamo potrebu tražiti informacije koje su povezane s nekim imenom ili pojmom. U tom slučaju do stranice ne možemo doći upisivanjem adrese, nego moramo koristiti svojevrsnu pomoć na internetu. Postoje web serveri čija je namjena da umjesto nas pretražuje bazu podataka - informacija, imena i slično i da ponude rezultate tog pretraživanja. To su takozvani web pretraživači ili tražilice (Search Engine). Ti rezultati prikazuju adrese stranica na kojima je zadani podatak pronađen. Tražilica sadrži informacije o Web stranicama ili Web sjedištima koje su kreatori prija-vili. To je jedan od servisa koji čuva podatke dobivene uz Web stranice ili sjedišta kao što su ključne riječi, posjećenost, učestalost pojavljivanja na stranici. Tražilice weba omogućavaju brzo dobivanje informacija o stranici odnosno o traženom pojmu koji se na toj stranici pojavljuje. Postoje različite vrste tražilica: 1. Web indeksi (Web Indexes; Search Engines) 2. Web imenici ili adresari (Web directories) 3. Nevidljivi Web (Invisible Web). U slobodno polje tražilice upiše se pojam ili fraza npr. ribolovni alati. Tražilica pregle-dava svoju bazu podataka i nakon nekog vremena prikaže ispis svih stranica na kojima je pronašla zadanu frazu. Neki od poznatijih i korištenijih pretraživača su: http://google.com/ http://www.yahoo.com/ http://www.bing.com http://www.altavista.com/ http://www.excite.com/ http://www.hotbot.com/

VII-7PRO-MIL

7M

reže

7.1.1.7 Razumijevanje pojma stvarno jednostavne vijesti (RSS)1. Cilj pretplate na RSS

RSS (Really Simple Syndication) je u slobodnom prijevodu stvarno jednostav-na vijest, odnosno čitanje naslova i sažetaka vijesti na internetu, uz pomoć programa ili dodataka preglednicima. To je tehnološka mogućnost praćenja više stranica odjednom, koristeći RSS čitač, a da se ne posjete. Postoje besplatni RSS programi koji se mogu učitati s interneta na primjer: Feed Editor, RSS Wizard, Feed Mix i drugi. Svrha pretplate (Subscribe) je da ne trebamo svakodnevno ili više puta dnevno posjećivati stranice na kojima pratimo novosti (novine, blogovi) nego RSS čitač redovito pregledava zapisane adrese i promjene na njima.

7.1.1.8 Razumijevanje pojma digitalne datoteke koje sadrži audio ili video zapis (podcast). Cilj pretplate na podcast

Pojam podcast nastao je kao kovanica od riječi iPod (mp3 player) i broadcast, iako je po nekim izvorima to skraćenica od Personal On Demand narrowCASTing, što predstavlja distribuciju audio sadržaja pojedincima, odnosno audio na zahtjev (audio on demand). Osoba koja se pretplati – registrira, sluša odnosno skida u računalo audio i video (pod-cast) datoteku prema svojim sklonostima, kad i gdje želi. Za postavljanje podcast dato-teka na Internet potrebno je računalo s mikrofonom i odgovarajući program. Podcast materijali mogu se na internetu pohranjivati tako da su dostupni svima. Primjer podcast stranice je http://www.intheboxpodcast.com/.

Slika 7.5. Podcast stranica

1 Prijevod: HIZ


7.1.2 Sigurnost

7.1.2.1 Prepoznavanje sigurnog web mjesta: https, simbol lokota

Zaštićeno, sigurno web mjesto je svako web sjedište kojem je onemogućen pristup bez ispunjavanja određenih sigurnosnih zahtjeva. Najčešće je to korisničko ime, lozinka i sl. Ako je pozvana web stranica pod zaštitom – enkripcijom tad će se pojaviti znak katanca – lokota : . Na stranicama s ovim znakom mogu se prenositi podaci vezani za plaćanje, kreditne kartice i ostali povjerljivi podaci. Ako prikazana stranica nema ovakvu zaštitu ne preporučuje se davanje bilo kakvih povjerljivih informacija. Klikom na lokot mogu se dobiti dodatne informacije.

Slika 7.6. Dodatne informacije o sigurnosti u različitim preglednicima

Može se, otvaranjem web stranice pojaviti i znak upozorenja da daljnji rad na pozvanoj stranici nije siguran. Takvu bi stranicu u pravilu trebalo napustiti.

Slika 7.7. Upozorenje o sigurnosti prikazano u različitim preglednicima

7.1.2.2 Poznavanje pojma digitalni certifikat i što znači za web mjesto

Što je digitalni certifikat?

Digitalni certifikat služi da bi omogućio siguran prijenos tajnih podataka na internetu.In-ternet je medij koji je dostupan gotovo svima, tako da se i podaci mogurelativno lako pre-sretati. Tako se, ako ne postoji zaštita, može čitati tuđa pošta,prisvajati zaporke, pinove, brojeve kreditnih kartica i sl.Digitalni certifikat je privitak uz elektronički dokument koji služi u sigurnosnesvrhe i jamči tajnost podataka kriptiranjem/dekriptiranjem. Kriptira-

VII-9PRO-MIL

7M

reže

nje je postupak osiguravanja tajnosti uporabom odgovarajućih algoritama. Korisnik koji primaelektroničku poruku mora imati ključ (osobni ključ) da bi dekriptirao porukuod-nosno dobio originalni sadržaj poruke.Ustanova ili osoba za izdavanje certifikata (Certi-ficate Authority CA) izdaje kriptiranidigitalni certifikat koji sadrži informacije o kori-sniku – vlasniku certifikata,njegovom javnom ključu, roku valjanosti certifikata i potpis izdavatelja certifikata.Javni ključ je jedan od dvaju ključeva u sustavu kriptiranja poda-taka i znaju ga svi.Primjerice ako osoba A šalje zaštićenu poruku osobi B tad će osoba A koristiti javniključ osobe B za kriptiranje te poruke. Osoba B će koristiti svoj osobni ključ da bidekriptirala poruku od osobe A. Digitalni certifikat može se nabaviti od nadležnihu-stanova za izdavanje certifikata, npr. www.verisign.com. Nadležna ustanova zaizdavanje digitalnih certifikata na razini RH jest FINA Digitalni certifikat zaštićenestranice može se vidjeti dvostrukim klikom na lokot u statusnoj traci preglednika.

Slika 7.8. Izdavatelj certifikata (Certificate Authority)

7.1.2.3 Poznavanje termina enkripcija

Enkripcija je postupak kojim se poruka, podatak ili neki sadržaj na internetu pravi nečitkim za sve one koji nemaju ključ kojim će pročitati sadržaj. Postoje različite razine enkripcije koje se opisuju brojem bita, tako je enkripcija od 128 bita puno sigurnija od 32 bitne enkripcije. I broj i kvaliteta programa za enkripciju je na visokoj razini tako da mnoge vlade država uvjetuju proizvođačima programa za enkripciju ostavljanje „back door“ - mogućnosti pristupa podacima od strane vlasti (policije, izvještajnih službi…) Poznati program za kriptiranje zove se PGP. Token je kriptografski uređaj opremljen displayem i tastaturom pod kontrolom kripto-grafskog algoritma. Inicijaliziran pridruženim ključem i zaštićen lozinkom. Koristi se za kontrolu pristupa ili za autentifikaciju poruke (MAC).


7.1.2.4 Poznavanje opasnosti sa web mjesta kao: računalni virusi, crvi, trojanci, špijunski programi. Razumijevanje pojma zlonamjernih programa (malware)

Opasnosti prilikom pretraživanja – “surfanja” internetom

Virusi: Pretraživanje ili popularno zvano “surfanje” po internetu donosi obilje kori-snih informacija. Te informacije korisnik najčešće skida u računalo. Pri tome često nije svjestan rizika kojem izlaže vlastito računalo. Prilikom bilo kakvog skidanja podatka s interneta, pa čak i dokumenta, postoji velika mogućnost da se računalo zarazi virusima. Računalni virus je program odnosno kôd koji je načinjen da izazove manju ili veću štetu u računalu. To može biti i uništavanje – brisanje svih podataka s tvrdog diska. Stoga je potrebno u računalu imati program koji prepoznaje viruse, antivirusni program. Pro-gram mora biti pouzdan da bi odmah prepoznao napad na računalo. Naročito je važno upamtiti da se baza antivirusnog programa redovito ažurira novim informacijama o virusima.

Crvi su obični programi koji se šire preko e-maila, a aktivira ih korisnik koji ne zna da je dodatak e-mailu (Attachment) zaražen. Crvi sami sebe šalju na e-mailove koje nađu u adresaru ili uz mail koji šaljemo i na taj se način razmnožavaju. Standardni crvi kriju se u datotekama s ekstenzijom .EXE, (pod .EXE pripadaju i eksten-zije .COM, a i .SCR)

Makro crvi (napredniji makro virusi) kriju se u datotekama s ekstenzijom .DOC VBS crvi kriju se u datotekama s ekstenzijom .VBS (Visual Basic Script) PIF crvi kriju se u datotekama s ekstenzijom .PIF.

Trojanski konji nisu virusi, iako je način prenošenja sličan kao i kod virusa. Razlika između virusa i trojanskih konja jest u tome što su virusi neovisni programi koji, kad se jednom nasele u naše računalo, čine ono za što su programirani, dakle štetu, bez daljnje pomoći svoga tvorca, dok trojanski konji sami po sebi ništa ne razaraju, nisu destruktiv-ni, ali za to “otvaraju vrata” (backdoor) našeg računala onima koji su ih instalirali i time im omogućavaju potpunu kontrolu nad našim računalom. Najčešći oblik zlouporabe “trojanskog konja” jest krađa zaporki (passworda) zbog čega zaporke treba često mijenjati, a kod spajanja na internet unositi ručno svaki put.

Stopljena prijetnja� kombinacija je nekih ili svih zlonamjernih programa navedenih u prijašnjim odlomcima. Takve prijetnje obično započinju kada netko dođe u dodir s viru-som (primjerice, nakon otvaranja nesigurnog privitka poruci e-pošte). Virus se automat-ski umnožava, ponašajući se poput crva, a zatim na zaraženo računalo instalira trojanski softver.

Lažni virusi – Hoaxi su lažne priče/obavijesti poslane kao e-mail poruke u kojima sami možete preuzeti ulogu virusa. Naime ove e-mail poruke obično imaju sadržaj tipa:

2 Citat: „Pomoć i podrška u sustavu Windows“ (OS Vista) http://www.microsoft.com/croatia/security/virus.mspx

VII-11PRO-MIL

7M

reže

“POZOR!!! Prema jučerašnjem izvještaju......pojavio se novi, dosad najrazorniji virus. Niti jedan antivirusni program ne može ga otkriti, a aktivirati će se dana ..... i izbrisati sve da-toteke na zaraženom računalu... Provjeri imaš li datoteku XXX.EXE u svom WINDOWS direktoriju. Ukoliko imaš tu datoteku, znači da je tvoje računalo već zaraženo. Odmah izbriši ovu datoteku kako se virus ne bi dalje širio i HITNO obavijesti sve svoje poznanike o ovom.”.... Najveći problem je što ove i ovakve poruke dobivamo od poznatih pošiljatelja kojima možemo vjerovati pa brisanjem navedene datoteke uzrokujemo da naš operacijski sustav više ne funkcionira jer se uvijek radi o datotekama sustava.

Spyware je „skriveni“ program koji pokušava na razne načine doći do osobnih podataka i osjetljivih informacija o korisniku koji se kasnije mogu prodati drugome ili zloupotrije-biti. To mogu biti matični broj, zaporke, PIN brojevi, brojevi bankovnih računa, kartica i slično.

Malware je pojam za štetne programe i kombinacija je riječi malicious software. Ti su programi napravljeni da se ubace u računalo i naprave odgovarajuću vrstu štete bez znanja korisnika računala. Postoje različiti tipovi malwarea, na primjer (data stealing malware) malware za krađu podataka, malware za ostvarivanje novčane koristi – krađu (malware for profit) dialeri, spyware programi i sl.

Prilikom instaliranja programa vrlo je važno pročitati uvjete korištenja jer se čestu u tom dugom dokumentu zna prikriti malware.

7.1.2.5 Razumijevanje potrebe korištenja ažurnog antivirusnog softvera za zaštitu računala

Antivirusni programi su besplatni (AVG, Avast, BitDefender Free) ili komercijalni pro-grami (Norton, McAfee…) raznih poznatih proizvođača koji na različite načine sprječa-vaju zagađivanje računala. Komercijalni programi uglavnom sadrže i antispyware softver. postoje i mnogi besplatni antispyware programi. Potrebno je prije instaliranja bilo ka-kvog „primamljivog“ besplatnog programa za zaštitu računala provjeriti vjerodostojnost stranice i autora jer se često upravo instaliranjem ovakvih programa računalo zarazi.

Slika 7.9. Sučelje antivirusnih programa

VII-1� Informacije i komunikacijaMODUL 7

Poznato je da se broj virusa koji napadaju računalo dnevno povećava velikom brzinom i zato je potrebno dnevno ažuriranje (update) antivirusnog softvera. Na taj način se u računalu ažurira baza podataka o virusima i „osvježava“ antivirusni program.

7.1.2.6 Razumijevanje pojma vatrozid (firewall)

Lokalna mreža može biti otvorena, zatvorena, ili samo djelomično zatvorena. Zatvorena mreža može i ne mora biti povezana na internet. Ako je povezana, onda je to uglavnom preko jednog računala koje filtrira podatke i sprječava neovlašteni pristup mreži i izlaz na internet. Takvo je računalo s instaliranim odgovarajućim programima zadani pristu-pnik (default gateway) i stvara vatrozid ( firewall).

Vatrozid postavlja ograničenja na dolazni i odlazni promet i prikriva identitet korisničkog računala što onda otežava dobivanje informacija o računalu koje bi omogućile upad. OS Windows dolazi s ugrađenim vatrozidom. Postavke vatrozida se obavljaju u Upravljačkoj ploči. Vatrozid ( firewall) je sustav (računalo i programi) koji odjeljuje lokalnu mrežu (računalo) i internet. Služi za sprječavanje neželjenog upada uljeza u lokalnu mrežu (ra-čunalo).

Za kućne korisnike najprikladniji su tzv. Osobni (programski) vatrozidovi. Cijena im se kreće do 50 USD po računalu. Microsoft Windows XP, Vista i Windows7 dolaze s ugra-đenim vatrozidom pod nazivom Internet Connection Firewall (ICF).

Slika 7.10. Vatrozid

VII-13PRO-MIL

7M

reže

7.1.2.7 Razumijevanje potrebe korištenja korisničkog imena i lozinke na mreži

Zaštićena mreža je ona mreža kojoj se može pristupiti samo uz dopuštenje, odnosno posjetiteljima je pristup ograničen zaporkom – lozinkom (password) i korisničkim imenom (login ili user name). Na taj način je postignuta sigurnost podataka koji se nalaze na računalima u zaštićenoj mreži. Pristup može biti ograničen zaporkom (password) i korisničkim imenom (login ili user name) djelomično ili potpuno. Isto se odnosi i na zaštićene web stranice odnosno web sjedište.

7.1.2.8 Poznavanje opasnosti povezanih sa online aktivnostima kao: nenamjerno odavanje osobnih podataka, prijetnje ili dosađivanje, napadi grabežljivaca

Nenamjerno odavanje osobnih podataka: Na mnogim posjećenim web stranicama pozvani smo da ostavimo svoje podatke odno-sno da se registriramo kako bismo došli do svih mogućnosti koje nudi stranica. Prilikom registracije traži se ime, prezime, datum i mjesto rođenja i slično. Da li ostaviti podatke na stranici ili ne treba odrediti svaki pojedinac na način da pokuša provjeriti reputaciju – „dobar glas“ web sjedišta.

Prijetnje i dosađivanje: Najčešće se Internet koristi za slanje prijetećih ili poruka koje se ponavljaju – dosađujući primateljima svojim sadržajem, reklamnog, političkog ili nekog drugog sadržaja. Često se izrađuju i stranice koje izmjenjuju i li prosljeđuju navedene sadržaje.

Napadi grabežljivaca: Internet omogućuje svima određenu razinu privatnosti i anoni-mnosti, ali posjećivanjem određenih mjesta na internetu (na primjer chat room) može se naići na osobe koje se lažno predstavljaju, kako bi stekli povjerenje drugih i zloupotrijebili je. Savjet je da se nikad ne ostavljaju detalji o sebi na mjestima – brbljaonicama. Također se ne preporučuju sastanci s osobama koje smo sreli na internetu.

7.1.2.9 Poznavanje mogućnosti roditeljskog nadzora kao: praćenje i kontrola, ograničenja za pregledavanja web-a, ograničenja za računalne igre, vremenska ograničenja korištenja računala

Roditelj bi trebao nadzirati rad djeteta na računalu odnosno sadržaj stranica, količinu vremena koje provodi na internetu kao i igrice koje igra.

Praćenje i kontrola: Računalo bi trebalo biti postavljeno u dnevnom boravku odnosno prostoru u kojem borave svi članovi porodice, što omogućuje kako nadzor, tako i sudjelovanje u dječjim aktivnostima na internetu.


Ograničenja za pregled weba: Postoje mnogi programi koji se mogu instalirati i onemogućuju posjetu web sjedištima koje roditelj ocijeni da su neprikladna. To su programi koji se mogu naći na tražilicama upisivanjem pojmova „net nanny“ ili „cyber patrol“. I Internet Explorer ima neke moguć-nosti određivanja pouzdanih mjesta za posjećivanje.

Slika 7.11. Internetske mogućnosti (Opcije) različitih preglednika

Ograničenja za računalne igre: Slično televizijskim programima koji su klasificirani prema uzrastu gledatelja i računal-ne igrice na webu slično su klasificirane, što olakšava odluku o odabiru igre. Roditeljski nadzor omogućuje da se djeci spriječi pristup on line igricama namijenjenih starijem uzrastu.

Vremensko ograničenje korištenja računala: Potrebno je postaviti vremensku granicu dnevnog korištenja računala jer prekomjerno korištenje računala na internetu može uzrokovati višestruke probleme, socijalne i zdrav-stvene.

VII-15PRO-MIL

7M

reže

7.2 Korištenje preglednika

7.2.1 Osnove pregledavanja

7.2.1.1 Otvaranje, zatvaranje preglednika (program za pregledavanje Web-a)

Da bi se otvorio Microsoft Internet Explorer• Dvostruki klik na ikonu Internet Explorer na radnoj površini (desktopu)• Start → Svi programi (All Programs)→ Internet Explorer• Start → Pokreni (Run) → [upisati] "iexplore"

Ostali preglednici otvaraju se na sličan način• Dvostruki klik na ikonu Mozilla Firefox ili ikonu nekog drugog pre-

glednika na radnoj površini (desktopu)• Start → Svi programi (All Programs)→ Mozilla Firefox

Alati su razmješteni na različitim alatnim trakama i u kombinaciji su s izborni-cima i naredbama.

Slika 7.12. Izgled traka u nekim preglednicima

Da bi se zatvorio Microsoft Internet Explorer

Da bi se zatvorio Web preglednik Internet Explorer, kliknemo na ikonu Zatvori (Close) u gornjem desnom rubu prozora preglednika.


7.2.1.2 Unošenje web adrese (URL - Uniform Resource Locator) i odlazak na web adresu

URL (Uniform Resource Locator)

URL je adresa datoteke ili drugog oblika izvora podataka na internetu. Vrsta izvora ovisi o protokolu internetskog programa za izmjenu podataka. Uporabom WWW protokola (HTTP) izvor može biti HTML (Hyper Text Markup Language) stranica, slikovna dato-teka, program, Java aplet ili neki drugi oblik dokumenta koji podupire HTTP. „Pozivanje“ određene stranice obavlja se upisom URL-a u adresnu stranu preglednika.

Upisivanjem adrese u adresnu traku: http://www.microsoft.com i pritiskom na tipku enter, daje se nalog pregledniku da upotrijebi HTTP protokol za spajanje na računalo microsoft.com i otvara se stranica prikazana na sljedećoj slici:

Slika 7.13. Rezultat upisane adrese

7.2.1.3 Prikazivanje Web stranice u novom prozoru, kartici (tab-u)

Novi prozor

Ponekad želimo otvoriti hipervezu u novom prozoru a da bi zadržali i prethodno posjeće-nu stranicu. To radimo tako da kliknemo desnom tipkom miša na hipervezu i iz skočnog izbornika (pop up menu) odaberemo naredbu: Otvori vezu u novom prozoru (Open in New Window). Isti učinak dobijemo ako stisnemo tipku Shift na tipkovnici i kliknemo mišem na hipervezu.

VII-17PRO-MIL

7M

reže

Slika 7.14. Skočni izbornik za odabir novog prozora /kartice

Nova kartica:

To radimo tako da kliknemo desnom tipkom miša na hipervezu i iz skočnog izbornika (pop up menu) odaberemo naredbu: Otvori vezu na novoj kartici (Open in New Tab). Isti učinak dobijemo ako stisnemo tipku Ctrl na tipkovnici i kliknemo mišem na hiperve-zu.

Slika 7.15. Dvije kartice u jednom prozoru

Prelaženje između kartica:

Prijelaz se izvrši klikom miša na naziv kartice ili kombinacijom tipki Ctrl+Tab.

Brzopristupne kartice (Quick Tabs):

Brzopristupne kartice se nalaze s lijeve strane prve kartice.

Ukoliko se klikne u ikonu Brzopristupne kartice, dobije se prikaz kao na sljedećoj slici:

Slika 7.16. Brzopristupne kartice


Klikom miša na neku od prikazanih kartica brzo se prebacujemo na ekran cijele kartice.

Popis kartica (Tab List):

Klikom miša na trokutić Popis kartica dobiva se padajući izbornik s popisom otvorenih kartica.

Slika 7.17. Popis kartica

Zatvaranje kartica:

Kartica se zatvara klikom na ikonu Zatvori karticu (Ctrl+W) na samoj kartici.

Slika 7.18. Zatvori karticu

7.2.1.4 Zaustavljanje daljnjeg učitavanja Web stranice.

Ukoliko želimo prekinuti učitavanje stranice iz određenih razloga, npr. sporog učitavanja slika, to ćemo uraditi klikom na ikonu Zaustavi (Esc) s desne strane adresne trake.

Slika 7.19. Gumb Zaustavi

7.2.1.5 Osvježavanje Web stranice.

Na desnoj strani trake za unos adresa nalazi se tipka koja mijenja svoj oblik. Dok upi-sujemo adresu u traku, tipka ima oblik Idi na… Kad započne učitavanje stranice tipka promijeni oblik u Osvježi. Da bismo započeli učitavanje stranice nije potrebno stiskati tipku Idi na… nego možemo samo stisnuti tipku Enter na tipkovnici.

VII-19PRO-MIL

7M

reže

Slika 7.20. Osvježavanje stranice

Prilikom preuzimanja stranice preglednik je pohranjuje u mapu na tvrdom disku. Time se omogućuje brže učitavanje prilikom sljedeće posjete stranici jer se učitava iz te mape na računalu. Ta je mapa poznata pod nazivom Cache ili „Keš“. Kod preglednika Internet Explorer postoji mapa na tvrdom disku Temporary Internet Files. Tipku Osvježi stisnut ćemo kad pretpostavljamo da nam prikazani sadržaj na stranici nije i najnoviji sadržaj a želimo dobiti svježe postavljeni sadržaj na pozvanoj stranici.


Stiskanjem funkcijske tipke F1 ili naredbom Pomoć za Inter-net Explorer (Internet Explo-rer Help) u izborniku Pomoć ili klikom na upitnik na alatnoj traci ( )otvara se prozor po-moći za Internet Explorer:

Slika 7.21. Pomoć i podrška Win XP

U ovom prozoru mogu se vidjeti:• Sadržaj • Indeks • Pretraživanje• Favoriti

Pomoć i podrška za Internet Explorer 8 se razlikuju u OS Windows XP i Windows 7 (Vista).

VII-�0 Informacije i komunikacijaMODUL 7

Slika 7.22. Pomoć i podrška (Windows 7 / Vista)

Pregledavanje pomoći

Aktiviranjem ikone Pregledaj pomoć, lijevim klikom miša, (Windows7/ Vista) otva-ra se sadržaj, s kojeg odabiremo ponuđeno područje koje nas interesira.

Slika 7.23. Sadržaj pregledavanja pomoći (vezan uz internet) (Windows7 / Vista)

VII-�1PRO-MIL

7M

reže

Ispis pomoći

Klikom na naredbu Mogućnosti (Options) možemo u otvorenom prozoru podesiti postavljenja ispisa.

Slika 7.24. Postavljenja ispisa

7.2.2 Postavke

7.2.2.1 Postavljanje polazne/početne stranice u pregledniku

Što je polazna stranica?

Većina internet sjedišta ima početnu – polaznu stranicu koja se zove Home Page. Postoji malo nesuglasje između polazne stranice na Web sjedištu (Web site) i polazne stranice u Microsoft Internet Exploreru odnosno nekom drugom pregledniku.

Polazna stranica na Web sjedištu je ona (Index.html) koju preglednik “pozove” kad u adresnu traku upišemo URL adresu. Polazna (početna) stranica u Microsoft Internet Exploreru je ona koja se otvori kad se pokrene preglednik.

Postavljanje početne stranice u Internet Exploreru• Klik na izbornik Alati (Tools)• Klik na Internetske mogućnosti... (Internet Options...)

Klik na karticu Općenito (General) u dijaloškom okviru Internetske mogućnosti... (Internet Options)

VII-�� Informacije i komunikacijaMODUL 7

Slika 7.25. Internetske mogućnosti Internet Explorer

Ako želimo postaviti kao početnu stranicu onu stranicu koja se trenutno na-lazi na ekranu preglednika, kliknut ćemo na Koristi sadašnje (Use Current).Ako želimo postaviti Microsoftovu početnu stranicu, kliknut ćemo na Kori-sti zadano (Use Default).Ako želimo otvoriti preglednik bez ikakvog prikaza stranice, kliknut ćemo na Koristi prazno (Use Blank).Ako želimo postaviti neku svoju početnu stranicu, upisat ćemo URL u adre-snu traku u dijaloškom okviru.

Klikom na U redu (OK) prihvaćaju se izmjene i zatvara dijaloški okvir.

Slika 7.26. Postavljanje početne stranice u nekim od korištenih preglednika

•

•

•

•

VII-�3PRO-MIL

7M

reže

7.2.2.2 Brisanje dijela, svih rezultata prijašnjih pregleda

Što je spremnik (cache) “Povijest (History)”?

Povijest (History) je lista ranije posjećenih Web stranica. Naš preglednik prati koje smo stranice posjetili i sprema ih. Ovo omogućava posjet stranicama koje smo u prethodnom razdo-blju posjetili, a nismo ih spremili. Da bismo ih posjetili kliknut ćemo na ikonu Prikaži favorite.

Otvara se skočni izbornik u kojem aktiviramo gumb Povijest (History).

Slika 7.27. Povijest (History)

Tipkovnički prečac za ovu akciju je Ctrl+H.

Klikom na strelicu s desne strane ikone Povijest možemo tražiti posjećene stranice pre-ma datumu, mjestu, broju posjeta, redoslijedu današnjih posjeta…

Slika 7.28. Kriteriji pretraživanja Povijesti

Brisanje pojedinačnih stranica

Desnim klikom miša iznad odabrane stavke (posjećene stranice) odabere se naredba Izbriši (Delete).

Slika 7.29. Brisanje pojedinačno odabranih stranica


Potpuno brisanje Povijesti posjećenih stranica

Da bismo potpuno obrisali povijest, treba otvoriti izbornik Alati (Tools) i odabrati Inter-netske mogućnosti (Internet Options).

Slika 7.30. Skočni izbornik Internetske mogućnosti

U novootvorenom dijaloškom okviru Internetske mogućnosti (Internet Options), u polju Povijest pregledavanja (Browsing History) odabiremo Izbriši… (Delete…)

Slika 7.31 Odabir brisanja povijesti pregledavanja

Aktiviranjem naredbe Izbriši… (Delete…) otvara se novi dijaloški okvir u kojem možemo izbrisati pojedinačno datoteke, kolačiće, povijest, obrasce, lozinke ili odabrati mogućnost Izbriši sve… (Delete all…)

Slika 7.32. Dijaloški okvir s mogućnošću odabira brisanja

VII-�5PRO-MIL

7M

reže

Ako odaberemo mogućnost Izbriši sve… (Delete all…) otvara se okvir s potvrdom /odu-stajanjem od brisanja:

Slika 7.33 Potvrda brisanja čitave povijesti

Postavke Povijesti i privremene internetske datoteke

U dijaloškom okviru Internetske mogućnosti (Internet Options), u polju Povijest pre-gledavanja (Browsing History) odabrat ćemo Postavke (Settings) i dobiti dijaloški okvir kao na sljedećoj slici, u kojem možemo postaviti karakteristike privremenih internetskih datoteka kao i njihov raspoloživi prostor na disku te vrijeme čuvanja povijesti posjećenih web mjesta.

Slika 7.34. Vrijeme čuvanja povijesti

7.2.2.3 Dozvoljavanje, blokiranje skočnih prozora (pop-ups)

Postavljanje blokiranja:

Skočni (pop-up) prozori su najčešće neželjeni prozori ili poruke koji iskaču prilikom po-sjete nekoj web stranici. Najčešće su to informacije reklamnog – komercijalnog karaktera ali mogu biti i bilo kakve druge namjene. Dobro je uvjeriti se da je u pregledniku uključe-no blokiranje skočnih prozora.

To se postiže klikom na strelicu uz izbornik Alati (Tools) → Blokator skočnih prozora (Pop-up Blocker).


Slika 7.35. Blokator skočnih prozora (Pop-up Blocker)

Iz dodatnog izbornika odaberemo naredbu Postavke blokatora skočnih prozora (Pop-up Blocker Settings).

Slika 7.36. Postavke blokatora skočnih prozora (Pop-up Blocker Settings)

Za web sjedišta na kojima želimo dopustiti upisat ćemo adresu u traku na dijaloškom prozoru, te dodati u popis dopuštenih web mjesta. U svakom trenutku možemo i ukloniti web sjedišta, klikom na adresu i gumb Ukloni (Remove).

Također možemo filtrirati razinu blokade skočnih prozora ako kliknemo na strelicu u područje Razina blokiranja: (Filter Level:)

Slika 7.37. Razina blokiranja: (Filter Level:)

VII-�7PRO-MIL

7M

reže

Isključivanje blokatora:

Skočne prozore možemo isključiti na dva načina.

Prvi način je: izbornik Alati (Tools) → Blokator skočnih prozora (Pop-up Blocker) → Isključi blokator skočnih prozora (Turn Off Pop-up Blocker).

Drugi način:

Izbornik Alati (Tools) → Internetske mogućnosti (Internet Options). Na kartici Privat-nost (Privacy), treba isključiti – skinuti kvačicu uz naredbhu Uključi blokadu skočnih prozora (Turn on Pop-up Blocker).

Slika 7.38. Isključivanje blokatora

7.2.2.4 Dozvoljavanje, blokiranje kolačića (cookies).

Što su kolačići (cookies)?

Kolačići su skrivene informacije – mali dijelovi teksta koje Web poslužitelj na kojem je stranica sprema na tvrdi disk korisnikovog računala. Kod ponovnog povezivanja na ranije posjećenu stranicu stranica se brže učitava jer koristi informaciju odnosno kolačić koji je pohranjen na disku računala. Ta informacija može biti vezana za stranicu, ali isto tako i podatak o korisniku radi lakšeg prijavljivanja na stranice s određenom sigurnosnom zaštitom. Kolačići se temelje na procesu u dvije faze.

Prva faza: kolačić je zapisan u korisnikovo računalo, bez znanja korisnika.Druga faza: kod priključivanja korisnika na Web server kolačić se, s osobnim po-dacima korisnika, automatski (bez znanja korisnika) prebacuje na Web server.

••


Kolačići mogu sadržavati različite podatke o korisniku, npr. posjećene Web stranice, zaporke, ime korisnika, broj kreditne kartice koju je korisnik upotrebljavao u internet trgovini i dr.

Kolačići su pohranjeni kao tekstualne datoteke i teoretski nisu opasni za propuštanje virusa u računalo, ali se često dogodi da se kolačići zloupotrebljavaju prilikom posjeta stranicama “sumnjivog” sadržaja. Nove generacije Web preglednika imaju mogućnost blokiranja neželjenih kolačića.

Na sljedećoj slici prikazan je jedan od kolačića, zapisan u računalu bez znanja korisnika.

Da bi se dozvolilo, blokiralo odnosno definiralo razinu dopuštenja kolačića treba kliknu-ti na izbornik Alati (Tools) → Internetske mogućnosti (Internet Options). Na kartici Privatnost (Privacy) u prostoru Postavke (Settings) klizač se potavlja na najvišu razinu ukoliko se želi u potpunosti blokirati sve kolačiće.

Slika 7.39. Postavljanje najviše razine zaštite od kolačića

Postavljanjem klizača na odgovarajuću razinu postiže se i različita razina zaštite od kola-čića. Različite razine zaštite prikazane su na sljedećoj slici.

VII-�9PRO-MIL

7M

reže

Slika 7.40. Razine blokiranja kolačića na kartici Privatnost (Privacy)

7.2.2.5 Brisanje privremenih Internet datoteka (cache)

Što je Internet cache?

Prilikom prikazivanja Web stranice na zaslonu preglednika kopija sadržaja stranice (slike, tekst i ostalo) pohranjuje se na tvrdom disku računala korisnika. Ovo značajno ubrzava ponovno učitavanje već posjećene stranice jer ne treba ponovno dohvaćati stranicu na poslužitelju, pogotovo se to odnosi na Web sjedišta s mnogo stranica, na kojima su npr. slike logotipova kompanija i slično. “Keš” (Cache) je mapa, privremeni spremnik u računalu korisnika u kojoj se nalaze poda-ci sa stranica dohvaćenih – skinutih s interneta. Moguće je da se sadržaj stranice izmijeni od trenutka zadnje posjete, a da stranica nije podešena da se ne učitava u keš. Tada se može kliknuti na tipku Osvježi (Refresh) na alat-noj traci preglednika da budemo sigurni je li učitana stranica sa “svježim” podacima. Sadržaj “keša” može se obrisati naredbom Alati (Tools) → Internetske mogućnosti


(Internet Options). → [dio kartice Povijest pregledavanja (Browsing history)] “Privre-mene Internetske datoteke” (“Temporary Internet Files”) →Izbriši datoteke… (Delete files…)

Slika 7.41. Brisanje povijesti pregledavanja

Prije brisanja pojavljuje se okvir potvrde brisanja:

Slika 7.42. Potvrda brisanja

VII-31PRO-MIL

7M

reže

7.2.2.6 Prikazivanje, skrivanje ugrađenih alatnih traka

Kod prvog pokretanja Internet Explorera nakon instaliranja operacijskog sustava ne pojavljuje se traka s izbornicima. Da bismo dobili prikaz trake s izbornicima kliknemo desnom tipkom miša u prazan prostor na mjestu gdje bi mogla biti postavljena traka s izbornicima i iz skočnog izbornika odaberemo Traka s izbornicima. Načina aktiviranja trake s izbornicima prikazan je na sljedećoj slici.

Slika 7.43. Aktiviranje trake s izbornicima

Nakon aktiviranja trake s izbornicima klikom na izbornik Prikaz (View) →Alatne trake (Toolbars) dobije se skočni izbornik s alatnim trakama koje možemo dodavati ili uklanjati aktiviranjem kvačice uz svaku od njih.

Slika 7.44. Prikazivanje, skrivanje ugrađenih alatnih traka


7.2.3 Upravljanje

7.2.3.1 Aktiviranje veze (hyperlink)

Hiperveza (Hyperlink)je posebni oblik tekstualne (nevidljive) naredbe koja omogućava pristup datoteci ili stranici jednostavnim klikom miša na prikazanu vezu. Oblik kursor-ske strelice pretvara se iznad hiperveze u oblik stisnute ruke s podignutim kažiprstom.

Slika 7.45. Znak hiperveze

Klikom miša na prikazanu vezu automatski se: - pomiče na drugi tekst na istoj stranici - pokreće druga stranica na istom Web sjedištu - pokreće stranica na drugom Web sjedištu - dopušta mogućnost skidanja datoteke u računalo (download) - pokreće aplikaciju (zvučnu ili video). Riječi prikazane na donjoj slici koje označavaju hiperveze podcrtane su i u originalnim postavkama označene plavom bojom. Hiperveza je veza među mrežnim informacijama ili hipertekstom, koja omogućuje spajanje dijelova informacija razasutim na različitim internetskim mjestima. Na slici je prikazana tekstna (1) i slikovna (2) hiperveza.

Slika 7.46. Tekstna i slikovna hiperveza

7.2.3.2 Kretanje naprijed, natrag među već posjećenim stranicama

Korištenje alata Nazad (Back)

Nazad (Back) vodi nas na prethodno učitanu stranicu. Svaki put kad kliknemo, vraćamo se stranicu unatrag. Kod loše dizajniranih stranica tipka nazad jedini je način za izlaz sa stranice.

VII-33PRO-MIL

7M

reže

Klikom na malu strelicu smještenu desno od naredbe otvara se padajući izbornik s popisom prethodno posjećenih stranica, tako možemo odabrati već posjećenu stranicu preskakanjem redoslijeda.

Korištenje alata Naprijed (Forward)

Naprijed (Forward) vodi nas na stranicu koja je bila učitana prije nego smo za-dnji put kliknuli mišem na back. Ako kliknemo na strelicu uz tipku Naprijed otvorit će nam se skočni izbornik s nedavno posjećenim stranicama, s kojeg možemo odabrati bilo koju ponuđenu stranicu koju smo već posjetili.

Slika 7.47. Nedavno posjećene stranice

Kod prvog učitavanja stranice prilikom pokretanja preglednika i tipka za naprijed i za natrag su neaktivne – neupotrebljive jer još nije bilo nikakvog pretraživanja.

7.2.3.3 Vraćanje na početnu stranicu (Home Page)

Što je početna – polazna stranica?

Većina internet sjedišta ima početnu – polaznu stranicu koja se zove Home Page. Postoji malo nesuglasje između polazne stranice na Web sjedištu (Web site) i polazne stranice u Microsoft Internet Exploreru.

Polazna stranica na Web sjedištu je ona (Index.html) koju preglednik “pozove” kad u adresnu traku upišemo URL adresu i s te stranice se počinje pregledavati čitavo web sjedište. Polazna (početna) stranica u Microsoft Internet Exploreru je ona koja se otvori kad se pokrene preglednik. Ta se polazna stranica podešava prema potrebi – želji a podešavanje je prikazano u točci 7.2.2.1.

Klikom na ikonu kućice, prikazanu na sljedećoj slici pozivamo da se učita početna strani-ca preglednika, a klikom na strelicu uz ikonu kućice, s desne strane možemo brzo posta-viti novu početnu stranicu ili izbrisati postojeću.

Slika 7.48. Ikona početne stranice na alatnoj traci


7.2.3.4 Prikazivanje posjećenih adresa korištenjem adresne trake, povijesti

Ako se na desnoj strani adresne trake preglednika klikne na strelicu, u padajućem iz-borniku se prikažu sve posjećene stranice. Klikom na bilo koju od njih možemo je opet posjetiti.

Slika 7.49. Prikaz posjećenih stranica

Ako želimo pregledati već posjećene stranice kroz povijest kliknut ćemo na zvjezdicu na alatnoj traci, u gornjem lijevom kutu prozora :

Slika 7.50. Prikaz posjećenih stranica preko alata Povijest (History)

U otvorenom dodatnom prozoru odabrat ćemo Povijest (History).

Slika 7.51. Pregled posjećenih stranica kroz Povijest

Uz gumb Povijest nalazi se trokutić, kojeg ako kliknemo dobijemo kriterije za pregleda-vanje posjećenih stranica: po datumu, mjestu, broju posjeta, po redu današnjih posjeta i pretraživanje povijesti.

VII-35PRO-MIL

7M

reže

Slika 7.52. Kriteriji za pregledavanje posjećenih stranica

7.2.4 Označavanje (Bookmarks)

7.2.4.1 Označavanje stranica, uklanjanje oznaka sa stranice

Što su Favoriti – označene stranice?

Kad naiđemo na zanimljivu stranicu za koju mislimo da ćemo je zbog njenog sadržaja češće posjećivati, možemo označenu stranicu spremiti u pregledniku. Slično radimo i kad čitamo knjigu. Postavimo knjišku oznaku na određenu stranicu. Prednost zabilješki kod Web stranica jest da možemo sačuvati puno zabilješki, čak ih i grupirati prema određe-nim zajedničkim kriterijima. Kod nekih preglednika, upravo zbog analogije postavljanja knjiške oznake u knjizi, zabilješke se i nazivaju (engl.) Bookmarks.

Kako dodati Web stranicu u Favorite (Favorites) – označiti stranicu?

Da bismo posjećenu Web stranicu koja nam je zanimljiva spremili među omiljene strani-ce i ponovno joj pristupili bez da pamtimo i upisujemo adresu, radimo sljedeće:

• upišemo adresu Web stranice u traku za unos adresa, pritisnemo Enter ili gumb Go da se stranica učita,

• odaberemo izbornik Favoriti (Favorites) → Dodaj u Favorite... (Add to Favori-tes...), potvrdimo predloženo ime za stranicu ili upišemo ime koje mi želimo te kliknemo U redu (OK).

• potvrdimo predloženo ime za stranicu ili upišemo ime koje mi želimo te klikne-mo U redu (OK)

Slika 7.53. Favoriti (Favorites) → Dodaj u Favorite... (Add to Favorites...)


ili:• upišemo adresu Web stranice u traku za unos adresa, pritisnemo Enter ili gumb

Go da se stranica učita,• odaberemo ikonu zvjezdice s plusom u lijevom gornjem kutu prozora.

Slika 7.54. Ikona Dodavanje u favorite

Klikom na naredbu Dodaj u Favorite... (Add to Favorites...) otvara se sljedeći okvir, u kojemu aktiviranjem naredbe Dodaj (Add) upisujemo stranicu u favorite odnosno ozna-čavamo stranicu.

Slika 7.55. Označavanje stranice

Brisanje oznake:

S izbornika Favoriti (Favorites) ili s ikone favorita odabere se već spremljena stranica i desnim klikom otvori skočni izbornik, s kojeg se odabere naredba Izbriši (Delete).

Slika 7.56. Odabir favorita za brisanje

Prije brisanja otvara se okvir za dijalog u kojem potvrđujemo brisanje.

VII-37PRO-MIL

7M

reže

Slika 7.57. Potvrda brisanja označene stranice

7.2.4.2 Prikazivanje označene stranice

Otvaranje označene stranice

Kliknemo na ikonu ili na izbornik Favoriti (Favorites) i odaberemo željenu stranicu s liste. U adresnoj traci preglednika prikazat će se ispravan URL i učitati stranica.

Slika 7.58. Učitavanje označene stranice

7.2.4.3 Kreiranje, brisanje mapa za označene stranice

Kako kreirati novu mapu u Favoritima?• Kliknuti na izbornik Favoriti (Favorites) → Organiziraj Favorite... (Organize

Favorites), nakon čega se otvara dijaloški okvir prikazan na sljedećoj slici.• Klik na Nova mapa (New Folder).• Unijeti željeno ime mape i potvrditi tipkom Enter.


Slika 7.59. Izrada nove mape

• Dijaloški prozor zatvoriti klikom na Zatvori (Close).

Brisanje mape za označene stranice:

S izbornika Favoriti (Favorites) ili s ikone favorita odabere se spremljena mapa i desnim klikom otvori skočni izbornik, s kojeg se odabere naredba Izbriši (Delete).

Drugi način:• Kliknuti na izbornik Favoriti (Favorites) → Organiziraj Favorite... (Organize

Favorites), nakon čega se otvara dijaloški okvir prikazan na sljedećoj slici.• Klik na Izbriši (Delete).• Unijeti željeno ime mape i potvrditi tipkom Enter.

Slika 7.60. Brisanje mape

VII-39PRO-MIL

7M

reže

7.2.4.4 Dodavanje označenih stranica u mape

• Kliknuti na izbornik Favoriti (Favorites) → Dodaj u favorite... (Add to Favori-tes…), nakon čega se otvara dijaloški okvir prikazan na sljedećoj slici.

• Klik na trokutić u traci Stvori u: (Create in:).

Slika 7.61. Dodavanje stranica u mape

• Klik na gumb Dodaj (Add).


7.3 Korištenje Web-a

7.3.1 Obrasci

7.3.1.1 Ispunjavanje web obrasca koristeći: tekstualna polja, padajuće izbornike, liste, polja s potvrdnim okvirima, gumbe

Ispunjavanje Web obrasca

U većini slučajeva Web obrazac sličan je običnom obrascu koji popunjavamo ručno na papiru. Podaci se normalno upisuju koristeći tipkovnicu. Katkad treba izabrati neku opci-ju iz padajućeg izbornika (drop down menu). Prelazak iz polja za unos podataka u sljedeće polje izvodi se tipkom Tab (nikako tipkom Enter) ili klikom miša u željeno polje. Na dnu obrasca obično je tipka potvrde (Submit ili nešto slično).

Klikom na tipku potvrde ili tipkom Enter na tipkovnici obrazac se prenosi internetom. Na sljedećoj slici prikazan je jedan tipičan web obrazac s elementima koje može imati.

Slika 7.62. Web obrazac

Na slici je prikazana kontrola koja se naziva „Radio“ gumb (Radio Button). To je stariji, uvriježeni naziv. Danas se sve češće upotrebljava i naziv „Gumb ekskluzivnog odabira“ (Option Button). Ekskluzivnost se sastoji u tome da jedna odabrana opcija – mogućnost isključuje drugu mogućnost istovremenog odabira.

Potvrdni okviri omogućavaju višestruki istovremeni odabir.

VII-41PRO-MIL

7M

reže

7.3.1.2 Podnošenje, prilagođavanje vraćanje na početno stanje (Reset) web obrasca

Na dnu obrasca se nalaze uglavnom dva gumba koji mogu imati različite nazive. Najčešće se nazivaju „Submit“ (Potvrdi) i „Reset“ (Vrati na početno). Nazivi mogu biti različiti ali im je namjena ista. Gumbom Submit (Enter Data i sl.) potvrđujemo unos podataka u obrazac i zaključujemo ga ili prelazimo na sljedeći list otvorenog obrasca. Gumbom Reset (Clear Form i sl.) vraćamo obrascu početni izgled odnosno brišemo unesene podatke iz obrasca.

Slika 7.63. Potvrda i brisanje (vraćanje početnog stanja) unosa

7.3.2 Traženje

7.3.2.1 Biranje alata za pretraživanje

Primjeri tražilica

Često se događa da ne znamo ili smo zaboravili adresu stranice koju tražimo, ali zna-mo otprilike što bismo željeli dobiti kao prikaz. Za takav način pregledavanja interneta potrebno je puno vremena, a najčešće završava neuspjehom. Da bi se ovo izbjeglo, koriste se pretraživači weba – tražilice (Search Engines). Tražilice omogućavaju brzo dobivanje informacija o stranici odnosno o traženom pojmu koji se na toj stranici pojavljuje.

Postoje tri različita tipa pretraživača: 1. Web indeksi ili pretraživači (Web indexes; search engines) i metapretraživači – oni koriste posebne programe (nazivaju se roboti ili pauci, Spiders ili puzala, Crawlers) za pronalaženje web stranica i indeksiranje svih riječi. Pretraživači s automatskim indeksiranjem: Google: http://www.google.com AlltheWeb: http://www.alltheweb.com Teoma: http://www.teoma.com Inktomi: http://www.inktomi.com AltaVista: http://www.altavista.com


Metapretraživači (metacrawlers, meta-search sites, meta-search engines) su paralelni ili višestruki pretraživači koji paralelno pretražuju više Web indeksa, a dobivene rezultate prikazuju na zajedničkoj stranici. Takvi pretraživači su: Ask Jeeves: http://www.askjeeves.com Ixquick: http://ixquick.com SurfWax: http://surfwax.com Copernic: http://www.copernic.com Vivisimo: http://www.vivisimo.com 2. Web imenici ili adresari, tematski direktoriji (Web directories) zasnivaju se na ruč-nom unošenju podataka, odnosno opisima koje šalju autori web stranica, te recenzijama pojedinih stranica koje posjećuju urednici web imenika ili tematskih direktorija. Rezultat pretraživanja ovih pretraživača manji je od prvih navedenih, ali su često bolje vrednovani uz bolje opaske koje olakšavaju pretragu. Neki od takvih pretraživača su: Open Directory: http://dmoz.org Yahoo: http://www.yahoo.com About.com: http://www.about.com Librarians’Index: http://www.lii.org 3. Nevidljivi Web – to su specijalizirane baze podataka Web izvora koje nisu indeksirane od web pretraživača. Stranice nisu pohranjene, nego se generiraju na zahtjev korisnika prema ključnim riječima koje zadaje korisnik. Pretraživači: Internets: http://www.internets.com InvisibleWeb: http://www.invisibleweb.com Complete Planet: http:// www.completeplanet.com The Invisible Web: http://www.invisible-web.com

Da bi se pokrenula tražilica podatka, dovoljno je u adresnu traku pretraživača upisati jedan od navedenih URL i stisnuti Enter na tipkovnici.

7.3.2.2 Traženje određenih informacija koristeći ključne riječi i fraze

Uporaba ključnih riječi i fraza

Često se pogrešno misli da će se uporabom tražilice pregledati cijeli web prostor i da ćemo dobiti traženi podatak odnosno stranicu. Većina tražilica pronaći će samo one web stranice koje su prijavljene na popisu stranica te tražilice. Svaka tražilica ima svoje krite-rije po kojima traži ključne riječi i fraze.

VII-43PRO-MIL

7M

reže

Obično se nakon obrađenih zahtjeva pojavi na zaslonu po 20 ponuđenih stranica koji prema nekim od kriterija udovoljavaju zahtjevu.

Za primjere ćemo koristiti Google pretraživač. U traku za pretraživanje (Instant Sear-ch Box) koja se uobičajeno nalazi u gornjem desnom kutu preglednika Internet Explorer upišemo traženu riječ ili frazu kojom pokušavamo pronaći stranice na internetu i stisnemo tipku Enter. Stisnemo li istovremeno tipku Alt+Enter rezultat pretraživanja pojavit će se u novom prozoru – tabu.

Slika 7.64. Traka za upis riječi za pretraživanje (Instant Search Box)

Ukoliko tražimo Web stranicu prema riječi pas, dobit ćemo 3953 milijuna stranica koje odgovaraju postavljenom upitu. Ako postavimo upit morski pas, ponuđeno je 270.000 stranica, jer smo na neki način suzili područje interesa. Ako je postavljen upit: bijeli morski pas, dobijemo ponuđene 50.600 stranica. Ponekad je potrebno postaviti frazu u navodnike “bijeli morski pas”. Tako pretraživač istražuje na Webu isključivo tu frazu. Ako fraza nije u navodnicima, može se dogoditi da pretraživač traži bijeli + morski + pas te nam odgovori na sve zadane riječi posebno.

Slika 7.65. Upotreba riječi ili određenih fraza i rezultati pretraživanja

3 Podatak za dan pisanja teksta – podatak se mijenja iz sata u sat


7.3.2.3 Korištenje naprednih mogućnosti promjenom kriterija traženja: po točnoj frazi, isključivanjem određenih riječi, po datumu, po obliku datoteke

Po točnoj frazi:

Želimo li dobiti rezultate točno upisanih riječi ili fraze, te ćemo riječi upisati u traku za pretraživanje na način da frazu postavimo u navodnike, na primjer: „bijeli morski pas“. Time je pretraživač pronašao stranice s točno upisanom frazom i redoslijedom riječi.

Slika 7.66. rezultat pretraživanja po točnoj frazi

Način upisa fraze može biti različit od pretraživača do pretraživača, stoga je dobro prou-čiti Pomoć (Help) za korišteni pretraživač.

Isključivanjem pojedinih riječi:

Uz traku za upis riječi na zaslonu preglednika kliknut ćemo na Napredno pretraživanje (Advanced Search).

Slika 7.67. Napredno pretraživanje

Dobit ćemo zaslon sljedećeg izgleda:

VII-45PRO-MIL

7M

reže

Slika 7.68. Pretraživanje isključivanjem pojedinih riječi

Dakle, sa slike je vidljivo da želimo pronaći stranice na kojima se spominje riječ “konj“ ali želimo isključiti sve one stranice gdje se uz riječ „konj“ pojavljuje i riječ „trojanski“.

Pogledamo li napisanu sintaksu – frazu na stranici s rezultatima uočit ćemo da je napisa-na kao: „konj minus (-) trojanski“:

Slika 7.69. Sintaksa isključivanja riječi

Po datumu:

Slika 7.70. Pretraživanje po datumu

Na zaslonu s naprednim mogućnostima odabrat ćemo mogućnost Datum (Date) → Vrati web stranice prvi put viđene (Return web pages first seen in). Iz skočnog izbornika izaberemo jednu od ponuđenih mogućnosti.


Po obliku datoteke:

Ako se upiše tražena riječ, klikne na Napredno (Advanced) i odabere polje Format da-toteke (File type), može se iz skočnog izbornika odabrati neki od ponuđenih formata kao što su PDF, MS Exel, MS Word, Rich Text Format i drugi.

Slika 7.71. Pretraživanje po obliku datoteke

Ako zatražimo sve PDF datoteke za riječ „konj“ bez riječi „trojanski“ rezultati pretraživa-nja izgledat će kao na sljedećoj slici:

Slika 7.72. Rezultati pretraživanja po obliku datoteke

7.3.2.4 Pretraživanje web enciklopedija i rječnika

Web enciklopedije:

Na webu postoji veliki broj enciklopedija. Ako u traku za upis riječi upišemo riječ“enciklopedija“ ili nekakvu sličnu frazu dobit ćemo čitav niz rezultata vezanih za enciklopediju. Poznatije web enciklopedije su Wikipedija, Enyclopaedia Britannica, En-carta…

VII-47PRO-MIL

7M

reže

Upisivanjem adrese u adresnu traku ili klikom na vezu u stranici s rezultatima pretraži-vanja možemo dobiti stranice enciklopedija.

Slika 7.73. Početne stranice nekih web enciklopedija

Na svakoj početnoj stranici postoji traka za upis i lokalno pretraživanje po bazi podataka enciklopedije u koju upišemo traženi pojam.

Primjer: Na traku za pretraživanje Wikipedije upišemo pojam“ECDL“ i stisnemo gumb Traži. Dobit ćemo pisani članak kao rezultat pretraživanja lokalne baze pojmova prika-zan na sljedećoj slici.

Slika 7.74. Doneseni tekst kao rezultat pretraživanja gumbom „Traži“


Web rječnici:

Upišemo li na primjer u traku za upis pojmova u tražilici: „online rječnici“ dobit ćemo kao rezultat popis stranica s online rječnicima koje možemo koristiti.

Slika 7.75. Rezultat pretraživanja za pojam „online rječnici“

Na stranici rječnika, bez obzira kako fizički izgleda dobijemo mogućnost upisa riječi ili rečenice koju želimo prevesti. Često se nudi i veći broj jezika za prijevod.

Slika 7.76. Izgled web stranice odabranog rječnika

VII-49PRO-MIL

7M

reže

7.4 Izlazni podaci sa Web-a

7.4.1 Spremanje datoteka

7.4.1.1 Spremanje Web stranice na određenu lokaciju na disku

Može se dogoditi da nađemo stranicu koja nam je jako zanimljiva, ali je trenutno nema-mo vremena pročitati. Ukoliko je to neka stranica novina na internetu, nećemo je spre-mati u Favorite jer bi drugi dan njezin sadržaj mogao biti izmijenjen. Zato možemo cijelu stranicu spremiti na tvrdi disk klikom na trokutić uz naredbu Stranica (Page)nakon čega iz skočnog izbornika odaberemo Spremi kao… (Save As…).

Slika 7.77. Naredba Stranica (Page)

U okviru za dijalog koji se pojavi dajemo ime stranici i lokaciju na koju je spremamo.

Slika 7.78. Spremanje stranice na lokaciju na disku


Spremanje stranice možemo izvršiti i pomoću izbornika Datoteka (File) → Spremi kao… (Save As…).

Slika 7.79. Spremanje preko izbornika Datoteka (File)

7.4.1.2 Preuzimanja datoteka sa Web stranice na određenu lokaciju na disku

Na nekim prikazanim Web stranicama, pojavljuje se veza pomoću koje možemo preuzeti (skinuti) datoteku u računalo. Kliknemo lijevom tipkom miša na hipervezu i iz padajućeg izbornika odabiremo naredbu Spremi cilj kao... (Save Target As...).

Slika 7.80. Preuzimanje datoteka s web stranice

VII-51PRO-MIL

7M

reže

U otvorenom redoslijedu dijaloških okvira odabiremo mjesto na tvrdom disku na kojem ćemo spremiti preuzete datoteke.

Slika 7.81. Odabir lokacije na disku računala

7.4.1.3 Kopiranje teksta, slike, URL-a sa Web stranice u dokument

Kopiranje teksta:

Željeni tekst na web stranici označimo metodom povuci i ispusti (Drag and Drop) i de-snim klikom miša u označeni tekst otvorimo skočni izbornik iz kojeg odaberemo nared-bu Kopiraj (Copy). Tekst se privremeno nalazi u memorijskom međuspremniku Clipbo-ard. Otvorimo neki od programa za obradu teksta – tekst editor (MS Word, WordPad, Notepad…) i u njemu aktiviramo naredbu Uređivanje (Edit) → Zalijepi (Paste).

Slika 7.82. Označeni tekst i naredba Kopiraj (Copy)


Kopiranje slike s Web stranice u dokument

U Microsoft Internet Exploreru kliknemo desnom tipkom miša na sliku u stranici i oda-beremo Kopiraj (Copy)

Slika 7.83. Kopiranje slike

Slika se kopira u međuspremnik (Clipboard) odakle je lako prebaciti u dokument na-redbom Zalijepi (Paste) ili kombinacijom tipki na tipkovnici Ctrl+V.

Ako se dogodi da se iz bilo kojeg razloga ne izvrši naredba, tad ćemo sliku spremiti na tvrdi disk odakle je lako ubaciti sliku u dokument. Slika se sprema desnim klikom na sliku u pregledniku i odabirom naredbe Spremi sliku kao... (Save Picture As...).

Kopiranje Web adrese (URL) iz Web stranice u dokument

Ako želimo kopirati hipervezu s Web stranice, tad ćemo desnim klikom miša na vezu otvoriti pa-dajući izbornik iz kojeg odabiremo Kopiraj prečac (Copy Shortcut). Adresa se sprema u međuspremni-ku iz kojeg je možemo prebaciti u dokument naredbom Zalijepi (Paste) ili kombinacijom tipki na tipkovnici Ctrl+V.

Slika 7.84. Kopiranje web adrese

VII-53PRO-MIL

7M

reže

7.4.2 Priprema i ispis

7.4.2.1 Pripremanje Web stranice za ispis: promjena orijentacije stranice, veličine papira, margina

Postavljanje stranice u Microsoft Internet Exploreru

Kliknuti na izbornik Datoteka (File) → Postavljanje stranice... (Page Setup…)

U dijaloškom okviru Postavljanje stranice (Page Setup…) koji se pojavi možemo odabrati format papira, orijentaciju, margine, zaglavlje, podnožje i pisač.

Slika 7.85. Postavljanje stranice (Page Setup)

Kako promijeniti marginu Web stranice?

Kliknuti na izbornik Datoteka (File) → Postavljanje stranice... (Page Setup)

U okviru Margine milimetri (Margins millimeters)4 unutar dijaloškog okvira Postavlja-nje stranice (Page Setup) odaberemo te podesimo gornju, donju, lijevu i desnu marginu.

Slika 7.86. Promjena margine

� Može se pojaviti: Margine u inčima (Margins inches) u slučaju da su Windowsi regionalno podešeni za anglosaksonsko područje


7.4.2.2 Pretpregled ispisa Web stranice

Pripremanju web stranice za ispis može se pristupiti i s alatne trake klikom na trokutić uz ikonu pisača i odabiranjem naredbe Pretpregled ispisa… (Print Preview…)

Slika 7.87. Naredba Pretpregled ispisa… (Print Preview…)

U okviru koji nam se otvori možemo uz pomoć alata na alatnoj traci izvršiti postavljanje stranice: orijentaciju papira, veličinu papira, margine…

Slika 7.88. Pretpregled ispisa

Do istog rezultata možemo doći i klikom na Datoteka (File) → Pretpregled ispisa… (Print Preview…)

Na sljedećoj slici prikazana su objašnjenja ikona na alatnoj traci za pretpregled ispisa.

Slika 7.89. Objašnjenje ikona

VII-55PRO-MIL

7M

reže

7.4.2.3 Biranje postavki za ispis kao: cijela ili određena stranica, označeni tekst, broj kopija i ispis

Ispis Web stranice

Ako želimo napraviti ispis stranice bez većih podešavanja kliknut ćemo na ikonu u alatnoj traci Ispis (Print), međutim ako imamo odre-đene zahtjeve tad ćemo s izbornika Datoteka (File) odabrati naredbu Ispiši... (Print...).

U otvorenom dijaloškom okviru koji ima dvije kartice: Općenito (General) i Odred-nik (Options) u kartici Općenito (General) možemo odabrati vrstu pisača (ako ih je više instalirano), raspon i broj stranica te broj primjeraka (kopija).

U kartici Mogućnosti (Options) možemo podesiti ispis okvira, ako Web stranica ima više okvira i to: Kako je prikazano na zaslonu (As laid out on screen), Samo označeni okvir (Only the selected frame), Svaki okvir posebno (All frames individually)

Ispis označenog teksta s Web stranice

Ako želimo ispisati samo neki tekst s Web stranice, najprije ćemo označiti tekst držeći pritisnutu lijevu tipku miša i prelazeći preko teksta [postupak poznat kao Povuci i ispu-sti (Drag and Drop)]

Tekst je označen – markiran drukčijom bojom. Iz izbornika Datoteka (File) odabrati na-redbu Ispiši... (Print...). U dijelu Raspon stranica (Print Range) aktivirati opciju Odabir (Selection)

Slika 7.92. Ispis označenog teksta s Web stranice

Slika 7.90. Dijaloški okvir Ispis (Print)

Slika 7.91. Mogućnosti ispisa


7.5 Elektronička komunikacija

7.5.1 Pojmovi, termini

7.5.1.1 Razumijevanje pojma elektroničke pošte (e-mail) i mogućnosti njenog korištenja

Pojam e-mail složenica je riječi (electronic mail) a označava elektroničku poštu odno-sno način komuniciranja i slanja teksta i privitaka s računala na računalo, preko mreže. Princip izmjene pošte vrlo je sličan „klasičnom“ slanju i primanju pošte, imamo ulazni i odlazni sandučić, adresu primatelja i pošiljatelja i „poštara“.

7.5.1.2 Razumijevanje sastava i strukture adrese elektroničke pošte

Svaki korisnik e-pošte ima elektroničku adresu oblika korisnik@poslužitelj.domena.vršna domena. Korisničko ime može biti strukturirano kao ime.prezime ili neki drugi naziv (alias). Tako e-adresa izgleda kao:

korisničko_ime@poslužitelj.domena.vršna domena

ili

[email protected] ili [email protected] ili [email protected].

Sličnost u strukturi klasične i elektroničke adrese prikazana je na sljedećem primjeru:

7.5.1.3 Razumijevanje pojam servisa kratkih poruka (SMS)

Servis kratkih poruka SMS (Short Message Service), usluga je izmjene poruka među korisnicima mobilnih uređaja. Davatelji mobilnih usluga dopuštaju mogućnost pristupa korisnicima internetskim stranicama s kojih mogu slati određeni broj pisanih poruka ostalim korisnicima mobilne telefonije.

VII-57PRO-MIL

7M

reže

7.5.1.4 Razumijevanje pojma zvučne komunikacije preko Interneta (Voice over Internet Protocol – VoIP) i prednosti korištenja

Internet telefonija (VoIP - Voice over Internet Protocol) je jednostavan prijenos glasa preko mreža, temeljen na IP protokolu. Korisnici VoIP tehnologije mogu razgovarati putem interneta uz pomoć priključne opreme – slušalica i mikrofona. Može se ostvariti i jednako kvalitetna veza sa „klasičnim“ telefonskim mrežama.

Prednosti korištenja VoIP komunikacije je u tome što razgovori na velike udaljenosti ne poskupljuju razgovore u usporedbi s tradicionalnim načinom telefonskih razgovora. Ovim načinom komunikacije mogu se tražiti kontakti širom svijeta, može se upotreblja-vati video tehnologija a kontakt s ljudima u pokretu preko mobilnih uređaja moguć je dok je mobilni uređaj ili računalo s druge strane uključeno.

7.5.1.5 Poznavanje prednosti servisa istovremenih poruka (instant messaging –IM) kao: komunikacija u realnom vremenu, mogućnosti da se vidi tko je sve na vezi, niska cijena, mogućnost prijenosa datoteka

IM (Instant messaging) servis je kojim se ostvaruje međusobna komunikacija između dvoje ili više osoba u realnom vremenu, preko njihovih računala. Razlika između IM servisa i elektroničke pošte je u tome da pošta može biti pročitana kasnije a IM poruke se izmjenjuju odmah – za vrijeme rada na računalu.

Predosti IM servisa:• Dvostrana komunikacija u realnom vremenu,• Vidljivost osoba – kontakata koje su priključene računalom na mreži,• Niska cijena komunikacije u odnosu na tradicionalnu telefonsku komunikaciju,• Mogućnost izmjene datoteka uz tekstualne poruke (video, zvuk slike i drugo),• Mogućnost upotrebe web kamere u komunikaciji.

7.5.1.6 Razumijevanje pojma online (virtualne) zajednice. Prepoznavanje primjera kao: društvena web mjesta (social networking websites), Internet forumi, sobe za razgovor (chat rooms), mrežne računalne igre

Online – virtualne zajednice mogle bi se definirati kao virtualna okupljališta skupina ljudi određenih interesa. Te zajednice mogu biti različitih formi i oblika:

• Društvena web mjesta (Social Networking Websites)• Internet forumi• Sobe za razgovor – „brbljaonice“ (Chat Rooms)• Mrežne računalne igre (Online Computer Games)


Društvena web mjesta su web sjedišta na kojima se ljudi mogu povezati dijeleći novosti, različita iskustva, pronalaženje osoba koje su međusobno izgubile kontakt u prošlosti, itd.

Internet forumi sustav su interesnih grupa korisnika interneta koji razmjenjuju isku-stva o određenoj temi. Korisnik postavlja svoje mišljenje na znanje cijeloj grupi i dobiva komentare, suprotna mišljenja, nadopune i sl.

Sobe za razgovor – „brbljaonice“ servis koji omogućava izmjenu pismenih poruka u realnom vremenu odnosno odmah nakon pisanja. Svi sudionici ćaskanja imaju odmah i istovremeno poruke na zaslonu računala. Web mjesta okupljanja sudionika ćaskanja zovu se „brbljaonice“ ili chat rooms.

Mrežne računalne igre mnoge igre na web stranicama dopuštaju mogućnost prijavlji-vanja više sudionika. Sudionici se spajaju mrežno po uputama na web stranicama i igraju jedan ili više igrača međusobno.

7.5.2 Sigurnost

7.5.2.1 Biti svjestan mogućnosti primanja neželjene elektroničke pošte

Što je neželjena pošta (spam)?

Spam je nasumce razasuta neželjena pošta koja uglavnom služi za reklamiranje ili proda-ju robe ili nekih servisa putem interneta. Postoje kompanije koje prodaju liste s e – mail adresama. Do e – mail adresa dolaze različitim prikrivenim načinima. Najčešće se kori-snik sam prijavi na nekoj stranici misleći da će povremeno dobivati obavijesti o nekom sadržaju koji ga zanima na internetu. Kad primi spam poruke u kojima je naznačeno da se može odjaviti s takve liste poruka, najbolje je ne odjavljivati se jer takve “odjave” mogu biti, i najčešće jesu, hiperveze do nekih drugih neželjenih lista na kojima se pojavljuje korisnikova e – mail adresa. Danas je već u mnogim državama spam pošta stavljena van zakona. Softver za filtriranje spama će uvelike smanjiti broj neželjenih poruka koje većina korisnika svakodnevno prima.

U porastu je još jedan oblik neželjenih poruka – otvaranjem Web stranica javljaju se tzv. popup prozori koji nas zasipaju raznim neželjenim sadržajima. Postoje mnogi anti – po-pup programi koji blokiraju takvu vrstu poruka.

VII-59PRO-MIL

7M

reže

7.5.2.2 Razumijevanje pojma pecanje (phishing). Prepoznavanje pokušaja pecanja

Phishing� je niz radnji i pokušaja da se na razne načine dođe do osobnih podataka i osjetljivih informacija o korisniku koji se kasnije mogu prodati drugome ili zloupotrije-biti. To mogu biti matični broj, zaporke, PIN brojevi, brojevi bankovnih računa, kartica i slično. Obično se u porukama koje se šalju primateljima spominju imena banki, web stranica za prodaju, aukcije itd. i traže se podaci kako se, npr. ne bi ugasili računi. Treba izbjegavati odgovore na ovakve poruke a podatke na internetu davati samo na stranicama koje posjeduju sigurnosni certifikat.

Može se dogoditi da posjetimo neku stranicu koja vrlo sliči stranici koju želimo posje-titi – ustvari to je njezina kopija s koje se podaci koje unesemo mogu zloupotrijebiti u kriminalne svrhe. Stoga je potrebno kontrolirati sigurnosni certifikat. Preglednici novijih inačica imaju ugrađene anti phishing postavke i prikazuju upozorenje kod posjete sum-njivim stranicama.

7.5.2.3 Biti svjestan opasnosti zaraze računala virusom prilikom otvaranja poruka ili privitka uz poruke od nepoznatih pošiljatelja

Obratiti veliku pozornost u otvaranju neželjene pošte�!

Virus je program ili dio programskog kôda koji se pridružuju programima u računalu i prave štetu na datotekama, programima i hardveru ili u najblažem obliku pogoršavaju karakteristike rada računala. Virus razmnožava sam sebe i širi po računalima na mreži. Pravi se virus ne širi bez djelovanja čovjeka, aktiviranjem datoteka ili privitaka pošti. Virus se najčešće širi preko podataka sa prenosivih memorijskih jedinica koje smo preu-zeli sa zaraženog računala ili otvaranjem privitaka koje su došle s primljenom poštom u računalo. Neki virusi u porukama e-pošte šalju povjerljive informacije kada se šire.

Crv (Worm) je program ili programski kôd koji se nakon aktiviranja sam razmnožava u računalu i širi po mreži. Najveći dio njih je privitak e-poruci. Crvi sami pretražuju raču-nalo, nalaze kontakte – adrese iz adresara i šalju zaražene privitke bez znanja korisnika na druga računala. Mogu se sami ugraditi u sustav i omogućiti drugome s udaljenog računala nadzor nad podacima u računalu. U privitcima se mogu pojaviti s ekstenzijama .exe, .pif, .com, .scr, .vbs, .doc itd.

Trojanski konji (Trojanci) su nezavisni programi često „upakirani“ kao koristan alat. Tako instalirani program u računalo instalira kôd koji omogućuje vanjski pristup zaraženom računalu bez znanja korisnika. Na taj način se najčešće kradu osobni poda-ci, zaporke i slično. Trojanski se softver najčešće ne širi sam nego virusima, crvima ili instaliranjem programa.

� Više na: http://www.cert.hr/phishing� Više na: http://www.cert.hr/malver


Stopljena prijetnja kombinacija je nekih ili svih zlonamjernih programa navedenih u prijašnjim odlomcima. Takve prijetnje obično započinju kada netko dođe u dodir s viru-som (primjerice, nakon otvaranja nesigurnog privitka poruci e-pošte). Virus se automat-ski umnožava, ponašajući se poput crva, a zatim na zaraženo računalo instalira trojanski softver.

Lažni virusi (Hoaxi)� su poruke upućene ne veliki broj adresa u kojima se upozorava korisnike da obrišu određenu sistemsku datoteku. Primatelj se upozori kako već ima in-staliranu zaraženu datoteku te se često navodi i putanja do te datoteke. Da bi upozorenje bilo što uvjerljivije često se u porukama navode i velike računalne kompanije i proizvo-đači antivirusnih programa. Na CARNet-ovim CERT (Computer Emergency Response Team) stranicama postojao je primjer hoaxa koji upućuje na vlastito uništenje programa u računalu:

JDBGMGR.EXE I found the little bear in my machine because of that I am sending this message in order for you to find it in your machine. The proce-dure is very simple: The objective of this e-mail is to warn all Hotmail users about a new virus that is spreading by MSN Messenger. The name of this virus is jdbgmgr.exe and it is sent automatically by the Messenger and by the address book too. The virus is not detected by McAfee or Norton and it stays quiet for 14 days before damaging the system. The virus can be cleaned before it deletes the files from your sy-stem. In order to eliminate it, it is just necessary to do the fo-llowing steps: 1. Go to Start, click “Search” 2.- In the “Files or Folders option” write the name jdbgmgr.exe 3.- Be sure that you are searching in the drive “C” 4.- Click “find now” 5.- If the virus is there (it has a little bear-like icon with the name of jdbgmgr.exe DO NOT OPEN IT FOR ANY REASON 6.- Right click and delete it (it will go to the Recycle bin) 7.- Go to the recycle bin and delete it or empty the recycle bin. IF YOU FIND THE VIRUS IN ALL OF YOUR SYSTEMS SEND THIS MESSAGE TO ALL OF YOUR CONTACTS LOCATED IN YOUR ADDRESS BOOK BEFORE IT CAN CAUSE ANY DAMAGE.

Ukratko u poruci se spominju proizvođači antivirusnih programa i točno se opisuje kako uništiti datoteku o kojoj ovise brojne Java aplikacije u računalu.

Takva poruka djeluje jako uvjerljivo i njezino izvršenje ima za posljedicu odgovarajuću štetu.

� Više na: http://www.cert.hr/node/�0�

VII-6�PRO-MIL

7M

reže

Zaštita od navedenih opasnosti�

• nikad ne odgovarati na elektroničke poruke koje traže osobne podatke - financij-ske institucije imaju potrebne podatke

• nikad ne slijediti (kliknuti) sumnjive linkove - najčešće se takvi linkovi nalaze unutar sumnjivih e-mail poruka

• nikad ne slijediti linkove ako nismo sigurni tko je pošiljatelj - za ovu svrhu dobro je koristiti digitalne potpise

• koristiti softver za filtriranje spama - ovi programi će smanjiti broj neželjenih poruka koje većina korisnika svakodnevno prima

• koristiti osobni vatrozid ( firewall) – da se može pratiti promet prema internetu u oba smjera i uočiti moguće sumnjive aktivnosti

• pratiti stanje bankovnih računa

• koristiti dobre lozinke i često ih mijenjati - dobre lozinke sastoje se od kombina-cije velikih i malih slova, brojeva i simbola što ih čini vrlo teškim za probijanje.

• provjeriti koristi li web stranica HTTPS protokol - web adresa financijskih in-stitucija trebala bi počinjati s https:// umjesto sa http://, a dvostrukim klikom na ikonu lokota može se provjeriti digitalni certifikat

• pratiti informacije o phishingu na internetu - dobar početak za istraživanje su dodatne informacije s preporukama stranica koje se mogu posjetiti

• redovita nadogradnja (Update) operacijskog sustava

• izbjegavati posjećivanje web stranica s „crackovima“ programa. Obično su ti „crackovi“ komprimirani – zipovani i u njima se nalazi virus, crv, trojanac ili neko drugo smeće

• izbjegavati posjećivanje web stranica koje traže instaliranje raznih dodataka – plug inova ili dodatno otvaranje raznih skočnih prozora i poruka – popup.

• koristiti antispyware softver

• redovito ažurirati softver koji se koristi

koristiti antivirusni softver - ova vrsta programa prepoznaje maliciozni softver koji se također može koristiti za prikupljanje osobnih informacija.

� Više na: http://www.cert.hr/malver/savjeti, http://www.cert.hr/dokumenti


7.5.2.4 Razumijevanje pojma digitalni potpis

Što je digitalni potpis?

Digitalni potpis je kôd koji se šalje kako bi primatelju potvrdio identifikaciju pošiljatelja, slično kao i svojeručni potpis kod pisanih dokumenata. Primatelj prepoznaje po digi-talnom potpisu da je pošiljatelj upravo onaj kojim se predstavlja. Digitalni potpis koristi napredne tehnike kriptiranja da bi se spriječilo “krivotvorenje” i njime se dokazuje tko šalje dokument. Cilj digitalnog potpisa je zaštita korisnika od mogućnosti da se netko u njegovo ime koristi njegovim identitetom.

7.5.3 Teorijske osnove elektroničke pošte

7.5.3.1 Razumijevanje prednosti sustava baziranog na elektroničkoj pošti, kao: brzina dostave, niski troškovi, fleksibilnost korištenja pretinca za poštu na Web stranicama

Prednosti sustava elektroničke pošte

• Velika brzina dostave: slanje pošte elektroničkim putem – putem interneta omogućuje gotovo trenutno prebacivanje podataka primatelju u bilo kojem dijelu svijeta.

• Niski troškovi: količina i vrsta podataka u usporedbi s cijenom koju bi trebalo platiti za klasične pošiljke, naročito u međunarodnom prometu, znatno ide u prilog elektroničkoj pošti. Ako se radi o vrijednim pošiljkama kao što su doku-menti, slike i slično, cijena još više ide u prilog e – pošti jer u klasičnoj dostavi treba dodatno plaćati povećanu sigurnost pošiljke.

• Fleksibilnost korištenja širom svijeta: jednom kad imamo otvoren e – mail račun, možemo mu pristupiti s bilo kojeg računala na svijetu koje je spojeno na internet.

• Nezavisnost o vremenskim zonama: vremenske zone ne predstavljaju nikakav problem. Primatelj čita poštu kad hoće i ne ovisi o radu poštanskih ureda.

• Masovna komunikacija: Može se zadati računalu da šalje poruku na veliki broj različitih adresa. Ova se mogućnost često zloupotrebljava slanjem velikog broja spam poruka.

• Web – mail komunikacija: pošta se uz pomoć serverske aplikacije čita na poslu-žitelju.

VII-6�PRO-MIL

7M

reže

7.5.3.2 Razumijevanje pravila pristojnosti (netiquette) kao: korištenje preciznog i kratkog naslova poruke, kratkoća u odgovaranju, provjera pravopisa i gramatike

Prilikom korištenja e-maila potrebno se je pridržavati ustanovljenih pravila pristojnosti. Ta su pravila poznata kao „Netiquette“. Neka od njih su:

• Biti kratak i jezgrovit da se ne bi dogodilo preskakanje važnih dijelova sadržaja kod predugih poruka.

• Upotreba kratkih i jasnih opisa poruka u zaglavlju. Primatelj može dnevno primati veliki broj poruka. U tom slučaju neće čitati svaku poruku od početka do kraja nego će obratiti pozornost na sadržaj zaglavlja poruke. Ako ga objašnjenje u zaglavlju zainteresira pročitat će je detaljno, ako ne preskočit će je.

• Ne odgovarati na poruke neprimjerenog sadržaja. Na te se poruke ne odgovara kako bi se izbjeglo podizanje nervoze nepotrebnim izmjenama neprimjerenih riječi. Takvo se izmjenjivanje poruka naziva „Flaming“ a sadržaj takvih poruka smatra se smećem (Trash, Junk Mail).

• Provjeravati pravopis poruka koje namjeravamo poslati, naročito ako se radi o službenim porukama. Također je potrebno paziti da poruke ne pišemo isključivo velikim slovima jer „PISANJE VELIKIM SLOVIMA PODRAZUMIJEVA DA VIČEMO NA PRIMATELJA“. Treba se također suzdržavati od pisanja teksta samo malim slovima jer sadržaj može biti nečitak, iako se pisanje malim slovima donekle i prihvaća zbog još nedavno korištenih teleprinterskih uređaja na kojima je tekst bio prikazivan malim slovima.

• Ne prosljeđivati poruke ili dijelove poruke s povjerljivim ili intimnim sadržajem koje smo primili od nekoga a bez prethodnog dopuštenja. To će često puta biti i dio poruke u podnožju u kojoj se kaže da je poruka privatna i tajna.

• Upotrebljavati pravopisnu provjeru teksta (ako postoji): nikad ne slati poštu (naročito službenu) bez pravopisne provjere jer pošta puna grešaka ostavlja jako lošu sliku o kompaniji.

7.5.3.3 Mogući problemi pri slanju priloga kao: ograničenje veličine datoteke, nemogućnost slanja određenih oblika datoteke (izvršne datoteke - *.exe)

Prilikom slanja priloga – privitaka potrebno je paziti na sljedeće moguće poteškoće:

Određena granična veličina datoteke:

Kad se dodaje datoteka određene veličine u privitak, ona će zbog povezivanja s porukom i kodiranja, imati veću veličinu od originalne veličine. Mnogi poslužitelji e-pošte imaju


ograničenja veličine pošte koju primaju i ta ograničenja variraju od sustava do sustava. Treba naročito voditi računa da što je privitak veći da će i predaja pošte duže trajati.

Ograničenja – nemogućnost slanja određenih oblika datoteke:

Većina sustava e-pošte ograničava ili potpuno onemogućuje slanje/primanje izvršnih (.exe) i sažetih – komprimiranih (.zip) datoteka. Time se sprječava primanje virusa i drugog nepoželjnog softvera koji može biti u sažetim datotekama. Ranije se pribjegavalo preimenovanju takvih datoteka u datoteke s nekom drugom ekstenzijom (.gif, .jpg i sl.) ali novi filtri pošte na poslužiteljima sve češće „ne nasjedaju“ na takve trikove i najčešće odbijaju poštu s navedenim privitcima�.

Ne slati više privitaka u isto vrijeme:

Najčešće se šalje više fotografija istovremeno što značajno povećava veličinu privitaka i postoji velika mogućnost blokade primitka pošte od strane sustava zbog ograničenja veličine datoteke.

Netiquette pravilo:

Nije pristojno slati prevelike privitke ljudima koji ih ne očekuju jer se i to smatra svojevr-snim spamom.

7.5.3.4 Razumijevanje razlike medu poljima: Prima (To), Kopija (Cc), Na znanje (Bcc)

Poruku koju želimo poslati možemo poslati na više adresa ili kontakata. Na osnovnom ekranu prozora za slanje pošte pokazuju se polja Prima… (To…) i polje Kopija… (Cc…) U polje Prima upisujemo ili pozivamo iz kontakata adresu primatelja a u polje Kopija osobu kojoj šaljemo istu poruku da bi bila obaviještena o slanju primatelju.

Slika 7.93. Polja Prima… (To…) i Kopija… (Cc…)

Želimo li poruku poslati osobi/osobama za koje ostali primatelji ne moraju znati koristit ćemo polje Skrivena kopija… (Bcc…) To polje se ne vidi prilikom otvaranja prozora za slanje pošte ali ga možemo prikazati klikom na karticu – tab Mogućnosti (Options) → Prikaži Skrivenu kopiju (Show Bcc).

� postoje na internetu razni „servisi“ – web stranice preko kojih se može slati takozvana Jumbo pošta, .exe, .zip i velike datoteke

VII-65PRO-MIL

7M

reže

Slika 7.94. Dodavanje polja Prikaži Skrivenu kopiju (Show Bcc)

Osobu odnosno adresu koju upišemo u polje Skrivena kopija… (Bcc…) neće vidjeti ostali primatelji.

Slika 7.95. Upisivanje primatelja u polje Skrivena kopija… (Bcc…)


7.6 Korištenje elektroničke pošte

7.6.1 Slanje elektroničke pošte

7.6.1.1 Otvaranje, zatvaranje programa za elektroničku poštu. Otvaranje, zatvaranje elektroničkih poruka

Klikom na Start → Svi programi (All Programs) → Microsoft Office otvara se izbornik prikazan na sljedećoj slici, s kojeg lijevim klikom miša odabiremo program Microsoft Office Outlook.

Slika 7.96. Pokretanje programa za elektroničku poštu MS Outlook

Otvara se slijedeći početni prozor programa:

Slika 7.97. Izgled prozora Microsoft Outlook

VII-67PRO-MIL

7M

reže

U donjem lijevom kutu dijela prozora koji se zove Navigacijsko okno (Navigation Pane) nalaze se gumbi koji omogućuju prebacivanje izgleda prozore na druge funkcije Micro-soft Outlooka. To su:

• Pošta (Mail)• Kalendar (Calendar)• Kontakti (Contacts)• Zadaci (Tasks)

Slika 7.98. Dodatne funkcije Microsoft Outlooka

Slika 7.99. Kalendar (Calendar)


Slika 7.99. Kontakti (Contacts)

Slika 7.100. Zadaci (Tasks)

Poruke otvaramo klikom na prikazani gumb Pošta (Mail) nakon čega kliknemo u lijevom oknu na mapu Primljeno (Inbox). U srednjem oknu, ovisno o postavci izgleda pojavljuje se popis poruka sa zaglavljima.

VII-69PRO-MIL

7M

reže

Slika 7.101. Popis poruka sa zaglavljima

Odabranu poruku otvaramo dvostrukim klikom na odabrano zaglavlje poruke.

Slika 7.102. Otvorena poruka

Iz zaglavlja poruke može se pročitati: Pošiljatelj: (From:) ime i/ili e – mail adresa pošiljatelja Primatelj: (To:) ime primatelja, jednog ili više. Ako je pošta poslana na više primatelja, njihova imena ili e – mail adrese odvojene su znakom točka sa zarezom (semicolon) ; Kopija: (Cc:) imena primatelja kopije poruke. Njihova imena ili e –mail adrese odvojene su znakom točka sa zarezom (semicolon) ;


Predmet: (Subject:) kratak opis poruke – sadržaj poruke Poslano: (Sent:) datum i vrijeme slanja poruke Privici: (Attachments:) dodaci – datoteke poslane uz tekst, kao sastavni dio poruke

Slika 7.103. Zaglavlje poruke

Pročitanu poruku zatvaramo klikom miša na Zatvori (Close) u gornjem desnom kutu otvorenog dijaloškog okvira ili kombinacijom tipki Alt+F�.

Program zatvaramo klikom na gumb Zatvori (Close) u gornjem desnom kutu ekrana ili klikom na Datoteka (File) → Izađi (Exit), ili kombinacijom tipki Alt+F�.

7.6.1.2 Kreiranje nove elektroničke poruke

• Otvoriti prozor funkcije Pošta (Mail),• Kliknuti na strelicu uz naredbu na vrpci (ribonu) Novo (New)• Odabrati naredbu Nova poruka e-pošte (New E-mail )

Slika 7.104. Nova poruka e – pošte

Postoji mogućnost oglašavanja poruke forumskog tipa naredbom Oglasi u ovoj mapi (Post in This Folder).

VII-7�PRO-MIL

7M

reže

Slika 7.105. Oglasi u ovoj mapi (Post in This Folder).

7.6.1.3 Unošenje adrese u polja: Prima (To), Kopija (Cc), Na znanje (Bcc)

Upisivanje adrese

Upišemo adresu primatelja u traku za upis teksta (Textbox) Prima: (To:). Adresu upisuje-mo samo onda kad je nemamo u popisu (Kontaktima ili Outlook adresaru).

Slika 7.106. Unošenje adrese u polja

Uporaba dijaloškog okvira Odabir naziva (Select Names)

Ako primatelja imamo u popisu (Kontaktima ili Outlook adresaru), tad ćemo kliknuti na Prima: (To:)

U dijaloškom okviru Odaberi imena (Select Names) odaberemo primatelja i kliknemo na jednu od tri opcije:

Slika 7.106. Odabir primatelja iz kontakata


- Prima: (To:) za slanje izvorne poruke odabranom primatelju, - Kopija: (Cc:) za slanje kopije (Carbon Copy) odabranom primatelju, - Skrivena kopija: (Bcc:) za slanje tzv. slijepe kopije (Blind Carbon Copy). Ostali primatelji ne znaju da je osoba dobila Bcc kopiju.

7.6.1.4 Unošenje naslova u polje Predmet (Subject)

• Najvažniji dio pisma jest zaglavlje pisma s kratkim i preciznim objašnjenjem. Kod osoba koji primaju veliku količinu pošte jako je važno da je u naslovu vidlji-vo o čemu poruka govori kako primatelju ne bi promakla kakva važna poruka.

• U traku za upis teksta (Textbox) Predmet: (Subject:) upisati što kraći opis sadr-žaja poruke.

Slika 7.107. Unošenje naslova u polje Predmet: (Subject:)

7.6.1.5 Kopiranje teksta iz nekog drugog izvora u poruku

Tehnike označavanja

• Da bismo mogli obavljati radnje na tekstu u Outlooku, potrebno se sjetiti nekih osnovnih tehnika označavanja koji se koriste u svim Microsoft Office programi-ma.

Označavanje riječi

• Dvostruki klik na riječ ili postaviti pokazivač na početak riječi pa metodom povuci i ispusti (Drag and Drop) označiti do kraja riječi.

Označavanje retka

• Pomaknuti pokazivač kursora lijevo od retka koji želimo označiti, dok ne promi-jeni "I" oblik u oblik strelice koja pokazuje udesno. Klikom miša označava se red ispred kojeg je pokazivač kursora.

Označavanje odlomka

• Postaviti pokazivač unutar teksta odlomka koji želimo označiti. Kliknemo tri puta lijevom tipkom miša.

VII-7�PRO-MIL

7M

reže

Označavanje cijelog teksta

• Kombinacijom tipki na tipkovnici Ctrl+A ili s izbornika Uređivanje (Edit) → Odaberi sve (Select All).

Označavanje teksta uporabom miša

Postaviti pokazivač na početak teksta koji želimo označiti pa metodom povuci i ispusti (Drag and Drop) označiti do kraja teksta.

Kako kopirati tekst iz drugog programa u poruku?

• Otvorimo program iz kojeg ćemo odabrati tekst za kopiranje u poruku (npr. Microsoft Word).

• Označimo tekst za kopiranje u otvorenom dokumentu.

• Iz izbornika Uređivanje6 (Edit) odaberemo naredbu Kopiraj (Copy) ili kombi-nacijom tipki Ctrl+C ili klikom na ikonu Kopiraj (Copy) na standardnoj alatnoj traci .

• Uporabom programske trake Windowsa prelazimo na poruku u koju želimo ubaciti tekst.

• Označimo mjesto na koje želimo postaviti tekst iz međuspremnika.

• Iz izbornika Uređivanje (Edit) odaberemo naredbu Zalijepi (Paste) ili kombi-nacijom tipki Ctrl+V ili klikom na ikonu Zalijepi (Paste) na standardnoj alatnoj traci umetnemo tekst u drugu poruku.

7.6.1.6 Dodavanje, brisanje priloga elektroničkoj poruci

Dodavanje privitka u poruku?

• U početku poglavlja opisane su prednosti e – maila u odnosu na klasičnu poštu. Elektronička pošta ne služi samo za slanje tekstnih poruka, nego se uz tekst mogu slati različiti privici – datoteke različitog sadržaja. Ne postoje ograničenja za slanje privitaka u elektroničkoj pošti.

• Kad smo napisali sadržaj poruke, kliknut ćemo na polje Uvrštavanje (Include) i odabrati jednu od ponuđenih mogućnosti

� Kod novih inačica MS Office (�007 i novije) odabrat ćemo s vrpce (ribona) Međuspremnik (Clipboard)


Slika 7.108. Uvrštavanje privitka

• ili ćemo kliknuti na karticu – tab Umetanje (Insert) i odabrati jednu od ponu-đenih mogućnosti

Slika 7.109. Odabir mogućnosti uključivanja privitka

Ponuđene mogućnosti su:• Priloži datoteku (Attach File)• Stavka programa Outlook (Outlook Item)• Posjetnica (Business Card)• Kalendar (Calendar)• Potpis (Signature)

Kod svake od ponuđenih mogućnosti možemo zadržati pokazivač miša i u otvorenom „oblačiću“ pročitati objašnjenje stavke.

Da smo uspješno odabrali privitak, vidi se u traci za upis teksta U privitku: (Attached:).

Slika 7.110. Priložena datoteka u traci za upis teksta

Brisanje privitka iz poruke

Desnim klikom na prikazanu datoteku u polju poruke otvara se skočni izbornik iz kojeg odaberemo naredbu Briši (Delete).

Slika 7.111. Brisanje privitka iz poruke

VII-75PRO-MIL

7M

reže

7.6.1.7 Spremanje skice elektroničke poruke

Poruku koju pišemo možemo spremiti i da je nakon toga naknadno pošaljemo. To radimo na način da kliknemo na ikonu diskete (naredba Spremi (Save)) pri čemu se poruka sprema u mapu Skice (Drafts). Ukoliko za vrijeme pisanja poruke iz bilo kojeg razloga kliknemo na gumb Zatvori (Close) u gornjem desnom kutu prozora, Microsoft Outlook će nas upitati želimo li poruku spremiti. Ako potvrdimo program poruku sprema u mapu Skice (Drafts).

Slika 7.112. Upozorenje kod nenamjernog zatvaranja prozora poruke

7.6.1.8 Provjeravanje pravopisa i gramatike i ispravljanje greška

Provjera pravopisa poruke

• Kliknemo na karticu Pregled (Review) → Pravopis i gramatika (Spelling & Gra-mmar) ili tipku F7.

Slika 7.113. Provjera pravopisa

Ako Outlook nađe neku netočnu riječ ili riječ koja nije u rječniku, pojavljuje se dijaloš-ki okvir Pravopis i gramatika (Spelling) u kojem se netočno upisana riječ pojavljuje u prostoru Nije u rječniku (Not in dictionary:). Ispod prostora Nije u rječniku (Not in dictionary:) pojavljuje se u prostoru Prijedlozi: (Suggestions:) riječ ili više njih iz rječnika.

• Treba označiti predloženu riječ te kliknuti na Promijeni (Change) ili popraviti riječ upisivanjem ispravne riječi. Zanemari jednom (Ignore Once) zanemaruje riječ označenu kao neispravno napisanu u prostoru Nije u rječniku (Not in dictionary:).


Zanemari sve (Ignore All) zanemaruje svako pojavljivanje te iste riječi pronađe-ne u daljnjem tekstu. Dodaj u rječnik (Add to Dictionary) dodaj označenu riječ u rječnik. Promijeni (Change) mijenja označenu riječ u prostoru Nije u rječniku (Not in dictionary:) riječju koja je odabrana iz prostora Prijedlozi: (Suggestions:). Promijeni sve (Change All) automatski mijenja svaki put označenu riječ kad je pronađe u tekstu. Samoispravak (AutoCorrect) automatski mijenja označenu riječ s najsličnijom riječju. (Ova opcija nije preporučljiva jer najsličnija riječ ne znači uvijek i točnu riječ).

Slika 7.114. Pravopis i gramatika

• Kad je provjera završena, pojavljuje se poruka o izvršenoj provjeri koju moramo potvrditi klikom na U redu (OK)

7.6.1.9 Slanje poruke, slanje poruke sa visokim/niskim prioritetom

Na kartici Poruka (Message) u polju Oznake (Tags) postoji oznaka uskličnika koji označava visoku važnost (prioritet) poruke i oznaka plave strelice okrenute prema dolje, koja označava nisku važnost (prioritet) .

Želimo li označiti „osjetljivost“ poruke otvorit ćemo polje Oznake (Tags) klikom strelice u donji desni rub polja, prikazan na sljedećoj slici.

Slika 7.115. Otvaranje dijaloškog okvira Mogućnosti (Options)

VII-77PRO-MIL

7M

reže

U otvorenom dijalogu možemo postaviti:

Važnost: (Importance:) – • Nisko (Low)• Obično (Normal)• Visoko (High)

Osjetljivost: (Sensitivity:) – • Obično (Normal )• Osobno (Personal)• Privatno (Private)• Povjerljivo (Confidential)

Slika 7.116. Postavke poruke (Message settings)

7.6.2 Primanje elektroničke pošte

7.6.2.1 Korištenje mogućnosti Odgovori, Odgovori svima

Kako odgovoriti pošiljatelju na poruku?• Otvoriti mapu Primljeno (Inbox)• Označiti poruku na koju želimo odgovoriti• U polju Odgovor (Respond) odabiremo naredbu Odgovori (Reply) • Otvara se prozor poruke s tekstom poruke pošiljatelja. U prazan prostor iznad

pristigle poruke možemo pisati tekst odgovora, nakon čega za slanje kliknemo ikonu Pošalji (Send).

Slika 7.117. Odgovori (Reply)

Kako odgovoriti pošiljatelju i svim primateljima na poruku?• Otvoriti mapu Primljeno (Inbox)• Označiti poruku na koju želimo odgovoriti• U polju Odgovor (Respond) odabiremo naredbu kliknuti na ikonu Odgovori

svima (Reply All).


• Otvara se prozor poruke s tekstom poruke pošiljatelja. U prazan prostor iznad pristigle poruke možemo pisati tekst odgovora, nakon čega za slanje kliknemo ikonu Pošalji (Send).

Isti postupak možemo izvršiti ako dvostrukim klikom otvorimo poruku u novom prozo-ru i s alatnih traka odaberemo već navedene naredbe koje su prikazane na sljedećoj slici.

Slika 7.118. Odgovori (Reply) i Odgovori svima (Reply to All)

7.6.2.2 Prosljeđivanje elektroničke poruke

• Otvorimo mapu Primljeno (Inbox).• Označimo poruku koju želimo proslijediti dalje.• Kliknemo na ikonu Proslijedi (Forward) na standardnoj alatnoj traci.

• U dijaloškom okviru Poruka (HTML) [Message (HTML)] možemo komentirati

originalni tekst sadržaja poruke.• Upišemo adresu primatelja u traku za upis teksta (Textbox) Prima: (To:) ili

klikom na ikonu Prima: (To:) otvaramo postojeći imenik iz kojeg odabiremo primatelja

• Klikom na ikonu Pošalji (Send) prosljeđujemo poštu.

7.6.2.3 Spremanje priloga na određeno mjesto na disku i otvaranje privitka

Kako otvoriti privitak elektroničke poruke?• Otvoriti mapu Primljeno (Inbox).• Dvostrukim klikom na poruku uz koju je privitak otvara se prozor Poruka

(HTML) [Message (HTML)]. Postavljanjem strelice pokazivača iznad privitka pojavljuje se oblačić sa svojstvima privitka. Klikom na ikonu privitka isti se pri-kazuje u prostoru poruke.

VII-79PRO-MIL

7M

reže

Slika 7.119. Privitak poruke

Kako pospremiti privitak poruke?• Otvoriti mapu Primljeno (Inbox). • Klik na ikonu privitka odabrane poruke otvara se kartica Alati za privitke

– privici (Attachment Tools)

Slika 7.120. Odabir spremanja privitka

• Privitak je moguće: otvoriti, brzo ispisati, spremiti kao…, spremiti sve privitke ili ukloniti označeni privitak. U prozoru, desnim klikom na privitak dobijemo skočni izbornik iz kojeg odabi-remo jednu od ponuđenih mogućnosti.

Slika 7.121. Odabir spremanja privitka iz skočnog izbornika

7.6.2.4 Pregledavanje, ispisivanje poruke koristeći dostupne mogućnosti ispisa

Mogućnosti ispisivanja

• Ako kliknemo na Datoteka (File) → Ispis... (Print...), dobit ćemo dijaloški okvir prikazan na slici 7.��.


Slika 7.122. Ispis... (Print...)

• U dijaloškom okviru možemo podesiti svojstva pisača, mogućnost ispisa, stil ispisa i kopije. U desnom dijelu dijaloškog okvira vidi se pregled dokumenta prije ispisa.

Pregledavanje poruke prije ispisa

• Označimo poruku koju želimo ispisati.

• S izbornika Datoteka (File) → Ispis... (Print...) dobijemo prikaz poruke kako će izgledati na papiru. Pregled dokumenta može biti uz sljedeće postavke: - Stil tablice (Table Style), - Stil dopisa (Memo Style) Oba su izgleda dokumenta prikazana na skljedećoj slici.

Slika 7.123. Pregled prije ispisa

VII-8�PRO-MIL

7M

reže

Odabir postavki za ispis kao što su: cijela poruka, određeni dio poruke i broj kopija. Ispis

Izbor što i kako ispisivati (prikazano na slici ��.)• Za ispis cijele poruke: u dijelu Kopije (Copies) u polju Broj stranica (Number of

Pages) odabiremo Sve (All).• Za ispis određenog broja primjeraka: U dijelu Broj primjeraka (Number of

copies) naznačiti broj primjeraka te potvrditi klikom na Ispis (Print). • Za ispis u datoteku: kliknuti na okvir Ispis u datoteku (Print to file) te potvrdi-

ti klikom na Ispis (Print).

Slika 7.124. Mogućnosti ispisa


7.6.3.1 Dodavanje, uklanjanje polja zaglavlja u ulaznoj pošti kao: pošiljatelj, predmet, datum prijema poruke

Uklanjanje rubrika (headings) iz mape Primljeno (Inbox)

• Otvorimo mapu Primljeno (Inbox)i desnim klikom na rubriku (heading) npr. Šalje (Send) ili Predmet (Subject) te iz padajućeg izbornika odaberemo naredbu Ukloni ovaj stupac (Remove This Column)


Slika 7.125. Uklanjanje rubrika is mape Primljeno (Inbox)

Dodavanje rubrika u mapu Primljeno (Inbox)

• Otvorimo mapu Primljeno (Inbox) i desnim klikom na rubriku (heading) te iz padajućeg izbornika odaberemo naredbu Birač polja (Field Chooser). Od ponu-đenih polja – rubrika odaberemo željeno polje i metodom povuci i ispusti (Drag and Drop) prebacimo na traku s rubrikama.

Slika 7.126. Birač polja za dodavanje rubrika

Slika 7.127. Dodavanje rubrika u mapu Primljeno (Inbox)

VII-8�PRO-MIL

7M

reže

7.6.3.2 Podešavanje postavki za odgovaranje sa i bez uključivanja originalne poruke

Postavljanje opcija odgovora sa ili bez uključene originalne poruke• Otvoriti karticu Datoteka (File) → Mogućnosti (Options).• U dijaloškom okviru Mogućnosti programa Outlook (Outlook Options) oda-

brati Pošta (Mail) i desnim okomitim klizačem dovesti na ekran polje Odgovori i prosljeđivanja (Replies and forwards)

• U području Prilikom odgovaranja na poruku (When repliyng to a message) odabiremo jednu od mogućnosti prikazanih na slici �7.

• Isti je postupak kod postavljanja mogućnosti prosljeđivanja pošte – područje Prilikom prosljeđivanja pošte (When forwarding a message).

Slika 7.128. Dio dijaloškog okvira Mogućnosti e – pošte (E – mail Options)

7.6.3.3 Postavljanje zastavice elektroničku poruku. Micanje zastavice sa elektroničke poruke

Postavljanje zastavice – razlozi postavljanja

E-pošta koja stigne u mapu Primljeno (Inbox) mogu biti različite važnosti. Veliki broj po-ruka može nam odvući pozornost ili možemo zaboraviti napraviti nekakvu radnju vezanu za poruku, npr. odgovoriti, zvati telefonom, proslijediti poštu, aktivirati poštu određenog datuma itd.

• Otvoriti mapu Primljeno (Inbox).

• Dvostrukim klikom na odabranu poruku otvoriti poruku, i na traci Poruka (HTML) [Message (HTML)] kliknuti na ikonu Upute za daljnji rad (Follow Up).

Isti rezultat može se dobiti klikom miša na zaglavlje poruke i odabrati zastavicu s alatne trake ili desnim klikom miša u sjenu zastavice koja se nalazi uz desni rub zaglavlja poru-ke.


Slika 7.129. Skočni izbornik na vrpci Upute za daljnji rad (Follow Up)

Ukoliko se iz skočnog izbornika odabere mogućnost Prilagođeno…(Custom) otvara se dijaloški okvir u kojem se mogu podešavati različiti parametri postavljanja zastavice a vidljivi su pomicanjem klizača uz okno Označi zastavicom (Flag to:)

Slika 7.130. Podešavanje parametara zastavice

Do istog dijaloškog okvira može se doći iz osnovne mape Primljeno (Inbox). Označi se željena poruka desnim klikom miša i iz skočnog izbornika se odabere naredba Upute za daljnji rad (Follow Up).

Slika 7.131. Skočni izbornik desnog klika na zaglavlje poruke

VII-85PRO-MIL

7M

reže

Micanje oznake – zastavice• Dvostrukim klikom na označenu poruku otvara se dijaloški okvir Poruka

(HTML) [Message (HTML)].• Kliknuti na ikonu Upute za daljnji rad (Follow Up).• Kliknuti na Očisti zastavicu/Izbriši zadatak (Clear Flag) ili• Desni klik na zastavicu u zaglavlju poruke. Iz skočnog izbornika odabere se Oči-

sti zastavicu (Clear Flag).

7.6.3.4 Prepoznavanje poruke kao pročitane, nepročitane. Označavanje poruke kao pročitane, nepročitane

Na slici ��. vide se dvije poruke u mapi Primljeno (Inbox). Jedna od njih je nepročitana i označena je brojem � u krugu a druga je pročitana i označena je brojem �. Karakteristika nepročitane pošte je oznaka zaglavlja podebljano pisanim tekstom (bold) i s lijeve strane ima oznaku zatvorenog pisma . Pročitana pošta ima oznaku otvorenog pisma ( ) i tekst zaglavlja pisan je normalnim tekstom.

Slika 7.132. Nepročitana i pročitana pošta

Kako označiti poštu kao nepročitanu?• Otvoriti mapu Primljeno (Inbox).• Desnim klikom miša iz skočnog izbornika odabere se naredba Obilježi kao

nepročitano (Mark as Unread).

Kako označiti poštu kao pročitanu?• Otvoriti mapu Primljeno (Inbox).• Desnim klikom miša iz padajućeg izbornika odabere se naredba Obilježi kao

pročitano (Mark as Read).

Slika 7.133. Skočni izbornik za obilježavanje pošte


Pazi: Ako je poruka koju označavamo bila pročitana, tad će se u padajućem izborniku pojaviti naredba Obilježi kao nepročitano (Mark as Unread). Ako poruka nije bila pro-čitana, tad će se u padajućem izborniku pojaviti naredba Obilježi kao pročitano (Mark as Read) (vidi sliku ��.).

7.6.3.5 Prikazivanje, skrivanje alatnih traka – vrpci. Obnavljanje, minimiziranje traka – vrpci

Prikazivanje/skrivanje željene vrpce – (alatne trake)

• Klik na izbornik Datoteka (File) → Mo-gućnosti (Options). Iz dijaloškog okvira Mogućnosti programa Outlook (Outlook Options)klikom ćemo odabrati Prilagod-ba vrpce (Customize Ribbon) čiji prikaz želimo na prostoru vrpci – alatnih traka i kartica - tabova. Aktivna – prikazana vrpca na padajućem izborniku ima s lijeve strane kvačicu (slika ��).

Slika 7.134. Rad s alatnim trakama preko izbornika Prikaz (View)

Slika 7.135. Prilagodba vrpce (Customize Ribbon)

• Ako želimo ukloniti prikazanu traku, tad ćemo kliknuti na traku koja ima kvači-cu.

VII-87PRO-MIL

7M

reže

U prozoru otvorene poruke možemo minimizirati vrpcu (ribbon) na način da desnim klikom u izbornik otvorimo skočni izbornik iz kojeg izaberemo naredbu Minimiziraj vrpcu (Minimize the Ribbon).

Slika 7.136. Minimiziranje vrpce

Kad je vrpca nevidljiva možemo je obnoviti desnim klikom i iz skočnog izbornika ukloni-ti kvačicu uz naredbu Minimiziraj vrpcu (Minimize the Ribbon).

Slika 7.137. Obnavljanje vrpce


Stiskanjem funkcijske tipke F� ili klikom na izbornik Pomoć (Help) prikaže se dijaloški okvir pomoći u kojem su ponuđene različite mogućnosti aktiviranja naslova – veza na sadržaj ili u traku za upis pojmova pretražujemo ponuđene rezultate prema upisanom pojmu.

Slika 7.138. Prozor Pomoć (Help)

Pomoć možemo pretraživati i aktiviranjem ikone sadržaja. U prozoru Pomoć (Help) dobijemo popis sadržaja i odabiremo željenu temu.

Slika 7.139 Ikona Sadržaj (Table of Contents)


Slika 7.140. Pretraživanje po sadržaju

Za vrijeme korištenja pomoći preporučuje se internetska veza jer se tada koristi baza podataka pomoći na web stranicama. Također bi trebalo držati uključene zvučnike jer se neke stavke pomoći mogu prikazati kao video isječci.

VII-89PRO-MIL

7M

reže

7.7 Upravljanje elektroničkom poštom

7.7.1 Organizacija

7.7.1.1 Traženje elektroničke poruke po: pošiljatelju, predmetu, sadržaju

Traženje elektroničke poruke

Otvorimo mapu Primljeno (Inbox).

U traci za pretraživanje – upis, upišemo željeni pojam

Slika 7.141. Traka za upis

Rezultat pretraživanja po riječi newsletter prikazan je na sljedećoj slici.

Slika 7.142. Rezultat traženja prema zadanoj riječi

Traženje po pošiljatelju, predmetu, sadržaju

Na kartici Pretraživanje (Search), u polju Ugađanje (Refine) vide se napredne mogućno-sti traženja elektroničke pošte, po pošiljatelju, predmetu i sadržaju. Mogućnosti se mogu proširivati klikom na silaznu strelicu uz naredbu Dodatno (More).


Slika 7.143. Traženje po pošiljatelju, predmetu, sadržaju i proširivanje kriterija traženja

Drugi način traženja elektroničke poruke

Na kartici Pretraživanje (Search), u polju Mogućnosti (Options) klikom na silaznu strelicu uz naredbu Alati za pretraživanje (Search Tools) otvara se naredba Napredno traženje…(Advanced Find).

Slika 7.144. Traženje elektroničke poruke s izbornika Alati (Tools)

Slika 4.145. Napredno traženje (Advanced Find)

VII-9�PRO-MIL

7M

reže

7.7.1.2 Sortiranje elektroničkih poruka po imenu, datumu, veličini

Elektroničke poruke možemo sortirati po različitim kriterijima, na primjer: po imenu, datumu, veličini.

Iz kartice Prikaz (View), u polju Razmještaj (Arrange-ment) odaberemo Rasporedi po (Arrange By) i odabe-remo jedan od zadanih kriterija sortiranja.

Slika 7.146. Sortiranje elektroničkih poruka po zadanim kriterijima

Drugi način sortiranja

Desni klik mišem u naziv polja poruke (npr.: Predmet) i iz skočnog izbornika odaberemo Rasporedi po (Arrange By).

Slika 7.147. Otvaranje izbornika desnim klikom

7.7.1.3 Kreiranje, brisanje mape za elektroničke poruke

Kako kreirati novu mapu?


Kartica: Mapa (Folder) → polje: Novo (New) → Nova mapa... (New Folder...)


U dijaloškom okviru Stvaranje nove mape (Create New Folder) upišemo naziv nove mape u okviru Naziv (Name). Potvrditi na U redu (OK).

Slika 7.148. Dijaloški okvir Stvaranje nove mape (Create New Folder)

Brisanje mape

Desnim klikom miša označimo mapu koju želimo brisati. U primjeru na slici to je mapa Probna. Iz skočnog izbornika odaberemo Izbriši „Probna“ (Delete „Probna“).

Slika 7.149. Brisanje mape

Prije brisanja pojavljuje se dijaloški okvir potvrde brisanja:

Slika 7.150. Potvrda brisanja

VII-9�PRO-MIL

7M

reže

7.7.1.4 Premještanje elektroničke poruke u mapu za elektroničke poruke

Otvorimo mapu Primljeno (Inbox) i označimo poruku koju želimo prebaciti.

Desnim klikom na označenu poruku pojavljuje se padajući izbornik iz kojeg odabiremo naredbu Premjesti (Move).

Slika 7.151. Premještanje elektroničke poruke

Drugi način premještanja elektroničke pošte

Otvorimo mapu Primljeno (Inbox) i označimo poruku koju želimo prebaciti. Kliknemo lijevom tipkom miša i odvučemo poruku u mapu u koju želimo, ili kliknemo desnom tipkom miša i odvučemo poruku na mapu u koju je želimo premjestiti. Nakon otpuštanja tipke miša pojavljuje se skočni izbornik s mogućnostima izbora kopiranja, premještanja ili poništavanja radnje.

Slika 7.152. Premještanje elektroničke poruke desnom tipkom miša metodom „povuci i ispusti“

7.7.1.5 Brisanje elektroničke poruke


Označimo poruku koju želimo brisati i pritisnemo tipku Delete na tipkovnici.


Drugi način brisanja elektroničke poruke


Označimo poruku koju želimo brisati i na alatno traci kliknemo na gumb za brisanje

Slika 7.153. Brisanje elektroničke poruke na alatnoj traci

Obrisana poruka se premješta u mapu Izbrisano (Deleted Items).

7.7.1.6 Vraćanje obrisanih elektroničkih poruka

Kliknemo na ikonu Izbrisano (Deleted Items) u prostoru Mape pošte (Mail Folders).

U otvorenoj mapi Izbrisano (Deleted Items) odaberemo poruku koju želimo vratiti.

Drugi način vraćanja

Kartica Polazno (Home) → polje: Premještanje (Move ) → naredba: Premjesti (Move)

Otvori se skočni okvir prikazan na slici �0., koji omogućuje odabir mape u koju želimo premjestiti poruku.

Treći način vraćanja

U otvorenoj mapi Izbrisano (Deleted Items) odaberemo poruku koju želimo vratiti. Kli-knemo lijevom tipkom miša i odvučemo poruku u mapu Primljeno (Inbox).

7.7.1.7 Pražnjenje mape sa obrisanim elektroničkim porukama

Kliknemo na ikonu Izbrisano (Deleted Items) u prostoru Mape pošte (Mail Folders).

Kartica Mapa (Folder) → polje: Čišćenje (Clean UP), naredba: Isprazni mapu (Empty Folder). Prije izvršenja naredbe pojavljuje se dijaloški okvir, kao zadnje upozorenje prije brisanja.

VII-95PRO-MIL

7M

reže

Slika 7.154. „Isprazni mapu (Empty Folder)“

Drugi način brisanja

Desni klik mišem na ikonu Izbrisano (Deleted Items) i iz skočnog izbornika odaberemo Isprazni mapu „Izbrisano“ (Empty “Deleted Items” Folder).

Slika 7.155 Drugi način brisanja: „Isprazni mapu (Empty Folder)“

Da bi se mapa Deleted Items automatski praznila, svaki put kad izlazimo iz programa Microsoft Outlook treba:

Kartica: Datoteka (File) → Mogućnosti... (Options...) → naredba: Dodatno (Advanced) → polje: Ostalo (Other)

Aktivirati kvačicu kraj opcije Pitaj za potvrdu prije trajnog brisanja stavki (Prompt for confirmation before permanantly deleting items) te potvrditi s U redu (OK).


Slika 7.156. Odrednice brisanja sadržaja mape Izbrisano (Deleted Items)

Na iste gore navedene načine se briše i mapa Bezvrijedna pošta (Junk E-mail)

7.7.2 Adresar

7.7.2.1 Dodavanje detalja o kontaktu u adresar. Brisanje detalja o kontaktu iz adresara

Kliknemo na gumb Kontakti (Contacts) u lijevom donjem dijelu navigacijskog okna.

Slika 7.157. Otvaranje okvira Kontakti (Contacts)

Otvara se mapa Kontakti (Contacts) prikazana na slijedećoj slici. U mapi se vide prika-zane „pločice“ s kontaktima. Svi kontakti ne moraju biti vidljivi zbog veličine pločica pa će se bočnim klizačem moći pregledati svi kontakti.

VII-97PRO-MIL

7M

reže

Slika 7.158. Mapa Kontakti (Contacts)

Novi kontakt kreiramo klikom na gumb Novi kontakt (New Contact) u polju Novo (New) na kartici Polazno (Home) ili desnim klikom u okno mape Kontakti (Contacts).

Slika 7.159. Novi kontakt

U prozoru obrasca kojeg dobijemo ispunjavamo podatke o osobi pazeći da adresu elek-troničke pošte postavimo u točno za to označeno polje.

Slika 7.160. Obrazac novog kontakta


Nakon popunjavanja treba spremiti podatke o osobi u kontaktu klikom na ikonu „Spremi i zatvori“ („Save & Close“).

Slika 7.161. „Spremi i zatvori“ („Save & Close“)

Kontakt brišemo tako da označimo ime osobe u oknu mape Kontakti i stisnemo tipku Delete na tipkovnici.

7.7.2.2 Ažuriranje adresara iz ulazne pošte

Dodavanje kontakta iz elektroničke poruke

Desnim klikom označi se pošiljatelj poruke i iz skočnog izbornika se odabere Dodaj u kontakte programa Outlook (Add to Outlook Contacts)

Slika 7.162. Skočni izbornik Dodaj u kontakte programa Outlook (Add to Outlook Contacts)

U obrascu novog kontakta već se nalaze osnovni podaci dobiveni iz elektroničke poruke.

Slika 7.163. Djelomično popunjeni obrazac

VII-99PRO-MIL

7M

reže

7.7.2.3 Kreiranje, ažuriranje distribucijske liste (Grupa kontakata)

Odabrati mapu Kontakti (Contacts)) u lijevom donjem dijelu navigacijskog okna.

Kartica Polazno (Home) → polje: Novo (New) → Nova grupa kontakata (New Contact Group)

Slika 7.164. Naredba za kreiranje nove grupe kontakata (distribucijske liste)

Okvir grupe kontakata – distribucijske liste prikazan je na slici 7.��.

Drugi način


Kartica Polazno (Home) → polje: Traženje (Find) → naredba: Adresar (Address Book). Otvara se dijaloški okvir Adresar:Kontakti (Address Book: Contacts).

S izbornika Datoteka (File) → Nova stavka…(New Entry...) dobivamo novi okvir Novi unos (New Entry).

U prostoru Odaberite vrstu unosa: (Select the entry type:) odabiremo Nova grupa kon-takata (New Contact Group) → OK.

Slika 7.165. Novi unos (New Entry)


Slika 7.166. Grupa kontakata – distribucijska lista

U traku za upis Naziv: (Name:) napišemo ime grupe kontakata – distribucijske liste.

Naredbom Spremi i zatvori (Save & Close) prihvaćamo ime novo napravljene distribucij-ske liste kao i dopunu liste novim članovima.

Na slici 7.��. vidi se vrpca Članovi (Members) pomoću koje dodajemo nove članove – ažuriramo listu, klikom na ikonu Dodavanje članova (Add Members)


VII-�0�PRO-MIL

7M

reže

VII-�0� Informacije i komunikacijaDodatak 7

VII-�0�PRO-MIL

VII-�0� Informacije i komunikacijaDodatak 7



VII-�05PRO-MIL

VII-�06 Informacije i komunikacijaDodatak 7

VII-�07PRO-MIL

