659

Ecological truth-PROCEEDINGS

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Ecological truth PROCEEDINGS-Scientific and Pofessional Conference on natural resourses and enviromental protection

Citation preview

EkoIst08, Ekoloka Istina / Ecological Truth, 01 - 04.juna 2008. Hotel Zdravljak Sokobanja

SADRAJ / CONTENTS PLENARNO PREDAVANJE PLENARY LECTURE Stevan M. Stankovi LIMNOLOGIJA, EKOLOGIJA I NAA JEZERA LIMNOLOGY, ECOLOGY AND OUR LAKES Toplica Marjanovi, Ljiljana Markovi Lukovi, Milan Trumi, ore Jovanovi PRIMENA LOKALNOG EKOLOKOG AKCIONOG PLANA OPTINE BOR IMPLEMENTATION OF LOCAL ENVIRONMENTAL ACTION PLAN OF MUNICIPALITY BOR E1 Zatita i ouvanje prirodnih vrednosti PROTECTION AND PRESERVATION OF NATURAL RESOURCES Danijela Avramovi, Novica Ranelovi, Vera orevi, Ana Lili ZAJEDNICE PLANINSKIH PANJAKA LESKOVIKA THE MOUNTAIN PASTURE ASSOCIATIONS ON LESKOVIK Danijela Avramovi, Danila Petrovi, Ana Krsti, Novica Ranelovi UMSKA VEGETACIJA DOLINE REKE VRATNE THE FOREST VEGETATION IN THE VALLEY OF THE RIVER VRATNA Natalija aenovi IVOTNI CIKLUS OBINE KRASTAVE ABE BUFO BUFO (BUFONIDAE) LIFE CYCLE OF COMMON TOAD Ana uulovi, Dragan Veselinovi NIVOI AKTIVNOSTI 137Cs U UZORCIMA MAHOVINA SA PODRUJA NP ERDAP LEVELS OF ACTIVITY OF 137Cs IN MOSS SAMPLES FROM THE NP DJERDAP REGION Sanja Damjanov, Milanka Mikovi, Jasminka Gajer AKTIVNOSTI JVP VODE VOJVODINE NA PLANU ZATITE PARKA PRIRODE JEGRIKA PWMC VODE VOJVODINE PROTECTION PLAN ACTIVITES FOR THE NATURE PARK JEGRICKA Miodrag Damjanovi ZATITA ZNAAJNIH LOKALITETA PRIRODNIH DOBARA U TOPLICI THE PROTECTION OF IMPORTANT LOCALITIES AND NATURAL GOODS IN TOPLICA 29 3

9

35

42

43

47

51

I

EkoIst08, Ekoloka Istina / Ecological Truth, 01 - 04.juna 2008. Hotel Zdravljak Sokobanja

Milica Dobrii ZATITA PRIRODNIH DOBARA U REGIONALNOM PROSTORNOM PLANU TIMOKE KRAJINE CONSERVATION OF NATURAL ASSETS IN THE REGIONAL SPATIAL PLAN OF TIMOCKA KRAJINA Viktor Domjan, Danijela Stojadinovi, Sneana urevi KONCEPT EKOLOKE ZATITE PODRUJA VELIKOG JASTREPCA ECOLOGICAL PROTECTION CONCEPT OF "BIG JASTREBAC" AREA Ola Marius RAMSARSKO PODRUJE LABUDOVO OKNO, AKTUELNO STANJE I TENDENCIJE RAZVOJA RAMSAR SITE LABUDOVO OKNO, PRESENT CONDITIONS AND TENDENCYS OF DEVELOPMENT N. Ranelovi, V. Milosavljevi, A. Lili, I. Gajevi, A. Lovi POPULACIJE VRSTA RODA CROCUS L.. U SLIVU REKE TOPLICE THE SPECIES POPULATIONS OF GENUS CROCUS L. IN THE RIVER BASIAN OF TOPLICA Novica Ranelovi, Violeta Milosavljevi NOVA ZAJEDNICA BRDSKIH LIVADA RUDINA PLANINE THE NEW ASSOCIATION OF HILL MEADOWS OF RUDINA MOUNTAIN Mihailo Ratkni, Dragana Ranelovi, Dragan Ranelovi ZATITA I OUVANJE BIODIVERZITETA U PRIVATNIM UMAMA BIODIVERSITY CONSERVATION IN PRIVATE FORESTS Dragan Spasi, Danijela Avramovi TETE NA UMAMA PROUZROKOVANE AKTIVNOSTIMA OVEKA THE FOREST DAMAGES CAUSED BY HUMAN ACTIVITIES Mihajlo Stankovi MEUNARODNA I NACIONALNA VREDNOST BIODIVERZITETA SPECIJALNOG REZERVATA PRIRODE ZASAVICA THE INTERNATIONAL AND NATIONAL VALUE OF THE BIODIVERSITY OF THE SPECIAL NATURAL WILDLIFE RESERVE OF ZASAVICA

57

62

65

70

77

82

87

93

II

EkoIst08, Ekoloka Istina / Ecological Truth, 01 - 04.juna 2008. Hotel Zdravljak Sokobanja

Mihajlo Stankovi EVROPSKI DABAR (CASTOR FIBER) VREDNOST, ISTORIJSKE PROMENE I REZULTATI PRAENJA REINTRODUKCIJE NA ZASAVICI THE EUROPEAN BEAVER (CASTOR FIBER), ITS VALUE, HISTORICAL CHANGES AND THE RESULTS OF MONITORING ITS REINTRODUCTION IN ZASAVICA Dejan V. Stojanovi, Konstantin V. Pluarevi NOVE VRSTE IZ RODA EUPITHECIA (LEPIDOPTERA, GEOMETRIDAE) ZA FAUNU SRBIJE THE NEW SPECIES OF THE GENUS EUPITHECIA (LEPIDOPTERA, GEOMETRIDAE) FOR THE FAUNA OF SERBIA Orhideja trbac MONITORING RETKIH BILJNIH VRSTA I ZAJEDNICA U PIO VRAKE PLANINE MONITORING OF RARE HERBAL SPECIES AND THEIRS UNIONS AT REGION OF EXTRAORDINARY FEATURES "VRSAC MOUNTAINS" E2. Tehnologije i stanje ivotne sredine TECHNOLOGIES AND STATE OF THE ENVIRONMENT Dragana Boi, Ivana Manasijevi, Grozdanka Bogdanovi, Velizar Stankovi IZDVAJANJE BAKRA IZ RUDNIKIH VODA KORIENJEM TRINE KAO ADSORBENSA COPPER REMOVAL FROM MINE WATERS BY SAWDUST ADSORPTION V. Coni, V. Cvetkovski, G. Stojanovski, M. Vukovi, M. Cvetkovska UPOREDNA ANALIZA HIDROMETALURKIH EKSTRAKCIJA BAKRA U RTB BOR I U INSTITUTU ZA RUDARSTVO I METALURGIJU ANALYSES OF HYDROMETALLURGICAL EXTRACTIONS OF COPPER IN RTB BOR AND INSTITUTE FOR MINING AND METALLURGY Branko Despotovi, Dragana Mitrovi, Stana Despotovi, ore Mitrovi ODREIVANJE SADRAJA TEKIH METALA U ZEMLJITU SA PODRUJA DEPONIJE KISELOG GUDRONA DETERMINATION OF TRACE ELEMENTS IN SOIL FROM REFINERY MUD DUMP

99

105

109

115

120

125

III

EkoIst08, Ekoloka Istina / Ecological Truth, 01 - 04.juna 2008. Hotel Zdravljak Sokobanja

S. Dimitrijevi, S.Dragulovi, Z.Stanojevi-imi, A.Ivanovi REGENERACIJA PLEMENITIH METALA IZ PALADORA REGENERATION NOBLE METALS FROM PALADOR Rodoljub Stanojlovi, Miodrag Miljkovi, Zoran Markovi, Miodrag iki, Jovica Sokolovi, Zoran trirbanovi MOGUNOST TEHNIKE REKULTIVACIJE FLOTACIJSKOG JALOVITA VALJA FUNDATA U RUDNIKU BAKRA MAJDANPEK POSSIBILITY OF TECHNICAL RECLAMATION OF FLOTATION TAILING DUMP VALJA FUNDATA IN THE COPPER MINE MAJDANPEK Jovica Sokolovi, Rodoljub Stanojlovi, Miodrag Miljkovi, Stanimir Kostadinov, Stevan Doi, Zoran Markovi, Miodrag iki, Nenad Stavretovi, Sneana Belanovi, Zoran trirbanovi TEHNO-EKONOMSKI POKAZATELJI BIOLOKE REKULTIVACIJE FLOTACIJSKOG JALOVITA "VALJA FUNDATA" U RUDNIKU BAKRA MAJDANPEK TECHNO-ECONOMIC PARAMETERS OF BIOLOGICAL RECLAMATION OF FLOTATION TAILING DUMP "VALJA FUNDATA" IN THE COPPER MINE MAJDANPEK Goran orevi, Borivoje Pantovi, Novica Stepanovi PRIMENA HEMIJSKIH SREDSTAVA ZA GAENJE UMSKIH POARA U CILJU POVEANJA EFIKASNOSTI GAENJA USING SHEMICAL MEANS IN QUNCCHING FOREST FIRES TO ACHIVE BETTER EFFICIENCY Miljana Gruji, Ninoslav Pani ASFALT MODIFIKOVAN GUMOM ASPHALT-RUBBER (AR) Mirko Ivkovi PARAMETRI UTICAJNI NA IVOTNU SREDINU U RUDNIKU TAVALJ SJENICA PARAMETERS INFLUENCE ON LIFE ENVIRONMENT IN MINE TAVALJ SJENICA Ruica Lekovski, Zoran Vaduveskovi, Tomislav ubaranovi ZATITA IVOTNE SREDINE SELA DRMNA OD UTICAJA KVARCNE PRAINE SA SPOLJANJEG ODLAGALITA JALOVINE ENVIRONMENT PROTECION OF DRMNO VILLAGE BY SILICA DUST EFFECT FROM THE EXTERNAL WASTE DUMP OF THE COAL OPEN PIT

130

133

139

145

149

152

157

IV

EkoIst08, Ekoloka Istina / Ecological Truth, 01 - 04.juna 2008. Hotel Zdravljak Sokobanja

Jasmina Lili, Miroslav Gruji, Vesna Filipovi TEHNIKA RAKULTIVACIJA BRANE 3A FLOTACIJSKOG JALOVITA VELIKI KRIVELJ TECHNICAL RECULTIVATION OF THE 3A TAILINGS DAM AT VELIKI KRIVELJ OPEN PIT MINE Nenad Nikoli, Jovica Veljui Kerulj, Vesna Mii ZELENI DIZEL, MOGUI NOVI PROIZVOD RAFINERIJA NAFTE GREEN DIESEL, POSSIBLE NEW PRODUCT FROM CRUED OIL REFINAERY Ivona Paci, Dragan Markovi ARSEN U UGLJU ARSENIC IN COAL Radoje Pantovi, Liljana Sokolova oki, Miodrag iki ZAGADJENJE VAZDUHA I MERE ZATITE PRI IZVOENJU BUAKO-MINERSKIH RADOVA AIR POLLUTION AND PROTECTION DURING DRILLING AND BLASTING WORKS Ninoslav Pavlovi, Milan Trumi, Goran Trumi UTICAJ MELJIVOSTI TOPIONIKE LJAKE NA MAKSIMALNI PRENIK KUGLE U ARI PO RAZUMOVU INFLUENCE OF SMELTING SLAG ON MAXIMUM BALL DIAMETER IN CHARGE BY RAZUMOV Branislav Radoevi, Duan Tanaskovi, Christian Masurenko KORPORATIVNA I INDUSTRIJSKA ODGOVORNOST U ZATITI IVOTNE SREDINE I PREVENTIVI - PRIMER INDUSTRIJE NIKLA CORPORATE AND INDUSTRIAL RESPONSIBILITY IN ENVIRONMENTAL PROTECTION AND PREVENTION - EXAMPLE OF NICKEL INDUSTRY Mioljub Stankovi, Jovica Veljui Kerulj, Miodrag Stoimirovi, Nenad Nikoli POBOLJANJE SISTEMA HIDRAULINOG ODPEPELJIVANJA U TE KOSTOLAC I REKULTIVACIJA DEPONIJE AMENDMENT OF ASH REMOVING HYDRAULIC SYSTEM IN TPP KOSTOLAC AND RECULTIVATION OF THE ASH DISPOSAL

162

166

172

176

181

185

192

V

EkoIst08, Ekoloka Istina / Ecological Truth, 01 - 04.juna 2008. Hotel Zdravljak Sokobanja

Zoran tirbanovi, Zoran Markovi, Rodoljub Stanojlovi, Jovica Sokolovi SVETSKA ISKUSTVA U PRERADI TOPIONIKE LJAKE KAO PRIMERI EKONOMSKE I EKOLOKE OPRAVDANOSTI WORLD EXPERIENCES IN SMELTING SLAG TREATMENT AS EXAMPLES OF ECONOMICAL AND ECOLOGICAL JUSTIFICATION E3 Ishrana i zdravlje NUTRITION AND HEALTH Ivana Blei, Igor Stamenkovi OSNOVNE KARAKTERISTIKE I LEKOVITA SVOJSTVA ITALIJANSKE KUHINJE U GASTRO-TURISTIKOJ PONUDI MAIN CHARACTERISTICS AND HEALTHY PROPERTIES OF ITALIAN CUISINE IN GASTRO-TOURISTIC OFFER Jelena Milojkovi, Suzana Dimitrijevi-Brankovi, Mirjana Stojanovi, Mirko Grubii DEJSTVO BILJNIH ESENCIJALNIH ULJA NA RAST Listeria monocytogenes EFFECTS OF HERB ESSENTIAL OILS ON GROW OF Listeria monocytogenes Nataa Nikoli, Radica Nikoli , Slovojka Raji, Nataa Rani KONTROLA MIKROBIOLOKE ISPRAVNOSTI NAMIRNICA U OBJEKTIMA ZA PRIPREMU I USLUIVANJE HRANE CONTROL OF BACTERIOLOGICAL FOOD CONTAMINATION IN THE OBJECTS FOR FOOD PREPARING AND SERVICING Gordana Popovi, Dragica urevi Miloevi, Dragana Ili SADRAJ UGLJENIH HIDRATA I ENERGETSKA VREDNOST OSVEAVAJUIH BEZALKOHOLNIH PIA THE CARBOHYDRATE CONTENT AND ENERGY VALUE OF THE BEVERAGES Mira Raki, Beba Raki MARKETING ZDRAVE HRANE U FUNKCIJI ZDRAVLJA MARKETING OF HEALTHY FOOD IN FUNCTION OF HEALTH Slobodanka Stankovi, Anka Filipovi, Ana uulovi, Sneana Dragovi SADRAJ RADIONUKLIDA I TEKIH METALA U MAHOVINAMA I UZORCIMA HRANE SA TERITORIJE SOKOBANJE RADIONUCLIDES AND HEAVY METALS IN MOSSES AND FOOD SAMPLES COLLECTED FROM TERRITORY OF SOKOBANJA

197

205

210

214

218

222

226

VI

EkoIst08, Ekoloka Istina / Ecological Truth, 01 - 04.juna 2008. Hotel Zdravljak Sokobanja

E4. Poljoprivreda AGRICULTURE Miodrag Jeli, Miroslav Maleevi, Ivica alovi, Goran Dugali SPECIFINOSTI MINERALNE ISHRANE PENICE NA KISELIM ZEMLJITIMA SRBIJE SPECIFICITY OF MINERAL NUTRITION OF WHEAT IN ACID SOILS IN SERBIA Goran Dugali, Miodrag Jeli, Boko Gaji, Ivica alovi SADRAJ MOBILNOG ALUMINIJUMA U UMSKIM, LIVADSKIM I NJIVSKIM PROFILIMA PSEUDOGLEJA AANSKOKRALJEVAKE KOTLINE THE MOBILE ALUMINIUM CONTENT IN FOREST, MEADOW AND FIELD PSEUDOGLEY PROFILES OF THE CACAKKRALJEVO VALLEY eljko Deletovi, Duko Joi PROCENA TETE NASTALE AEROZAGAIVANJEM NA POLJOPRIVREDNIM USEVIMA UZ TERMOELEKTRANU ESTIMATE OF DAMAGE CAUSED BY AIR CONTAMINATION OF AGRICULTURAL CROPS NEAR A THERMO-ELECTRIC POWER PLANT Tibor J. Halai, Aleksandar A. Pajkert, Sneana S. Kalamkovi, Liljana Sokolova oki, Rua Halai MESTO I ULOGA UZGAJANJA PAPRIKE U EKO-HORTIKULTURI POSITION AND ROLL OF SEEDS OF PAPRIKA IN TO ECO- HORTICULTURAL CONDITIONS Miodrag Jeli, Ivica alovi, Sneana ivanoviKati EFEKAT PRIMENE RAZLIITIH SISTEMA UBRENJA NA PROMENE HEMIJSKIH OSOBINA ZEMLJITA I PRINOS ZRNA JARIH STRNIH ITA THE EFFECT OF APPLICATION OF DIFFERENT SYSTEMS FERTILIZATION ON THE CHANGES OF CHEMICAL PROPERTIES OF SOIL AND GRAIN YIELD OF SPRING SMALL GRAINS Vlado Kovaevi SUA I GLOBALNO ZATOPLJENJE KAO FAKTORI PRINOSA KUKURUZA U ISTONOJ HRVATSKOJ DROUGHT AND GLOBAL WARMING AS FACTORS OF MAIZE YIELDS IN THE EASTERN CROATIA 233

245

250

255

261

267

VII

EkoIst08, Ekoloka Istina / Ecological Truth, 01 - 04.juna 2008. Hotel Zdravljak Sokobanja

Miroslav Miladinovi, Srboljub Maksimovi, Nikola Kokovi, Veljko Perovi, Milan Boi MOGUNOST KORIENJA "PETERSKOG" TRESETA ZA PROIZVODNJU POKRIVKE AMPINJONA POSSIBILITY OF USING "PETER" PEAT FOR THE PRODUCTION OF AGARIC MUSHROOM COMPOST Nada Miloevi, Petar Sekuli, Branislava Tintor, Gorica Cvijanovi MONITORING ZDRAVLJA / KVALITETA ZEMLJITA U BLIZINI INDUSTRIJSKIH ZONA VOJVODINE MONITORING HEALT / QUALITY OF SOILS NEAR INDUSTRIAL ZONES IN THE VOJVODINA PROVINCE Milana Pai, Anelija Ivkov, Ljubica Ivanovi GEOGRAFSKO POREKLO ITA UMERENOG KLIMATA I NJIHOVA ZASTUPLJENOST U LJUDSKOJ ISHRANI GEOGRAPHICAL ORIGIN OF CEREALS OF MILD CLIMATE AND THEIR PRESENCE IN HUMAN DIET Zvonimir Sebastijan-Linc, Radislav Vulovi, ore Mihailovi ISPITIVANJE KVALITETA ZEMLJITA NA NJIVAMA PORED SAOBRAAJNICA INSPECTION OF THE QUALITY OF SOIL OF THE FIELDS BESIDE THE TRAFFIC ARTERIES Branko Teanovi, Saa Jovi VOJNA INTERVENCIJA NATO I POLJOPRIVREDNA PROIZVODNJA U SRBIJI NATO MILITARI INTERVENTION AND AGRICULTURAL PRODUCTION IN SERBIA Branislava Tintor, Nada Miloevi, Petar Sekuli, Mira Pucarevi MIKROBIOLOKA SVOJSTVA ZEMLJITA INDUSTRIJSKIH ZONA PANEVA MICROBIOLOGICAL PROPERTIES OF SOIL IN PANEVO INDUSTRIAL AREAS E5 Urbana ekologija URBAN ECOLOGY Ana Gai, Nenad Stavretovi ZNAAJ I UTICAJ ZELENILA KOLSKIH DVORITA NA RAZVOJ DECE IMPORTANCE AND INFLUENCE OF SCHOOL YARDS GREEN SPACES ON CHILDREN DEVELOPMENT

272

276

281

286

292

297

305

VIII

EkoIst08, Ekoloka Istina / Ecological Truth, 01 - 04.juna 2008. Hotel Zdravljak Sokobanja

Nenad Stavretovi, Branko Staji, Suzana Manjasek, Marina Vukin OCENA KVALITETA STABALA CENTRALNOG TRGA U OBRENOVCU EVALUATION OF THE QUALITY OF TREES IN CENTRAL SQUARE IN OBRENOVAC Milivoj Vukovi, Branko Staji KARAKTERISTIKE RASTA VETAKI PODIGNUTIH SASTOJINA NA PODRUJU MAJDANPEKE DOMENE GROWTH CHARACTERISTICS OF ARTIFICIALLY ESTABLISHED STANDS IN THE REGION MAJDANPECKA DOMENA Dragan Vujii, Nevenka Galei, Ana Gai KARAKTERISTIKE TIPOVA ZELENILA POGODNOG ZA CENTRALNE GRADSKE ZONE CHARACTERISTICS OF GREENERY TYPES SUITABLE FOR CENTRAL ZONE OF THE CITIES Dragan Vujii, Nevenka Galei, Ana Gai AFIRMACIJA EKOLOKOG ZNAAJA PARKOVA KROZ OBNOVU PEJZANE UMETNOSTI AFFIRMATION OF ECOLOGICAL SIGNIFICANCE OF PARKS THROUGH LANDSCAPE ART RENOVATION Marina Vukin, Nenad Stavretovi PREDLOG UZGOJNIH MERA U PARK-UMI MEMORIJALNOG KOMPLEKSA NA OPLENCU PROPOSED SILVICULTURAL OPERATIONS IN THE PARK FORESTRY OF MEMORIAL COMPLEX OPLENAC Radislav Vulovi, Zvonimir Sebastijan-Linc, Anka Lukovi MERENJE PRISUSTVA OLOVA U LIU DRVEA PORED SAOBRAAJNICA ESTIMATION OF THE QUANTITY OF LEAD IN THE LEAVES OF THE TREES BESIDE THE TRAFFIC ARTERIES Branislav ivanovi EKOLOKI PROBLEMI SOLJENJA SAOBRAAJNICA U BORU ECOLOGICAL PROBLEMS OF SALTING THE TRAFFIC ARTERIES IN BOR

309

314

320

325

330

335

341

IX

EkoIst08, Ekoloka Istina / Ecological Truth, 01 - 04.juna 2008. Hotel Zdravljak Sokobanja

E6 Vodosnabdevanje i zatita voda WATER SUPLY AND PROTECTION Milan I. ekerevac, Ljiljana Bujanovi Nikoli, Nikola Baji, Milo Simii PRIMENA FERATA EKOLOKI PRIHVATLJIVIH OKSIDACIONIH AGENASA U PROCESIMA PREIAVANJA VODA APPLICATION OF FERRATES AS ECOLOGICALLY ACCEPTABLE OXIDATION AGENTS IN WATER TREATMENT PROCESSES N.Hristovski, E.Milevska, .Tomovska, D.Kitanovski, N.Jankulovski FILTERING OF WASTE WATERS IN THE SPIRITS AND YEAST FACTORY - LTD. BITOLA WITH COMPARATIVE DATA FROM OTHER FILTER STATIONS Radmila Jovanovi, M. Tanaskovi, D. Nikolovski HIGIJENSKA ISPRAVNOST VODE ZA PIE VODOVODA PANEVO OD 2003 2007.GODINE QUALITY OF THE DRINKING WATER OF PANCEVO WATERWORKS FROM 2003 TO 2007 Ljiljana Kostadinovi, Ljubica Veki ODREIVANJE S-TRIAZINSKIH HERBICIDA U DUNAVSKOJ VODI GASNOM I TENOM HROMATOGRAFIJOM DETERMINATION S-TRIAZINE HERBICIDES IN SAMPLES OF DANUBE RIVER BY GC AND HPLC Dragan Marinovi, Neboja Dimitrijevi, Marko Savi PREIAVANJE PIJAIH VODA PREKO AKTIVNOG UGLJA DRINKWATER CLEANING TREATMENT BY SING ACTIVATED CARBON Jelena Markovi, Sneana Mievi, Abdulah Bai DEFORESTACIJA UMA REFLEKSIJA NA PRIRODNA IZVORITA VODA DEFORESTATION AND ITS INFLUENCE ON NATURAL WATER SPRINGS Jelena Vukadinovi-Lazi FIZIKO HEMIJSKE KARAKTERISTIKE INDUSTRIJSKIH OTPADNIH VODA PHYSICAL AND CHEMICAL CHARACTERISTICS INDUSTRIAL WASTEWATER 349

355

358

361

366

372

377

X

EkoIst08, Ekoloka Istina / Ecological Truth, 01 - 04.juna 2008. Hotel Zdravljak Sokobanja

E7 Ekoloki manadment (pravo, ekonomija i standardizacija) ECOLOGICAL MANAGEMENT Filip okovi ZNAAJ ETIKE U ZATITI IVOTNE SREDINE OSVRT NA EKONOMIKU SIGNIFICANT OF ETHICS IN LIFE ENVIRONMENT LOOK BACK ON ECONOMICS Goran orevi, Vidosava Jovanovi ZATITA UMA OD POARA I UMSKI POARI PROBLEMSKA PITANJA PREVENTION OF FORES FIRES AND FOREST FIREST INSELF PROBLEM ISSUES Vesna Karovi Marii, Duan Danilovi, Branko Lekovi ANALIZA UTICAJA RAZRADE I EKSPLOATACIJE GASNOG LEITA NA IVOTNU SREDINU ENVIRONMENT IMPACT ASSESSMENT OF GAS RESERVOIR DEVELOPMENT AND EXPLOITATION Ivana Radojevi, Ljiljana omi, Duan Spasojevi, Aleksandar Ostoji INFORMACIONI SISTEM SeLaR , MONITORING, ZATITA I MENADMENT AKUMULACIJA U SRBIJI INFORMATION SYSTEM SeLaR, MONITORING, PROTECTION AND MANAGEMENT RESERVOIRS IN SERBIA Edin Rami INSTITUCIONALNE PRETPOSTAVKE ZA ODRIVO KORITENJE RESURSA U POLJOPRIVREDI BOSNE I HERCEGOVINE INSTITUCIONAL PRECONDITIONS FOR SUSTAINABLE RESOURCE USAGE IN AGRICULTURE IN BOSNIA AND HERCEGOVINA E8 Ekoloka etika, ekoloko vaspitanje, nvo i ivotna sredina ECOLOGICAL ETHICS, ECOLOGICAL EDUCATION, NGO AND THE ENVIRONMENT Goran uki VALENCIJA PRIMENJENE LOGIKE U EPIDEMIOLOGIJI (znaenjepraznog skupa) THE VALENCE OF APPLIED LOGIC IN EPIDEMOLOGY (meaning of the empty set) 409 383

387

393

399

403

XI

EkoIst08, Ekoloka Istina / Ecological Truth, 01 - 04.juna 2008. Hotel Zdravljak Sokobanja

Goran uki DA LI FILOZOF VERUJE PRIRODNOM FILOZOFU DOES THE PHILOSPHER BELIEVE NATURAL PHILOSPHER Beba Raki, Mira Raki PROMOCIJA FIZIKE AKTIVNOSTI I ZDRAVOG STILA IVOTA USMERENA DECI I MLADIMA PROMOTION PHYSICAL ACTIVITY AND HEALTHY LIFE STYLE AMONG CHILDREN AND YOUNG PEOPLE Dragan Ranelovi, Dragana Ranelovi, Mihailo Ratkni ZNAAJ EDUKACIJE ZA IZVOENJE BIOLOKE REKULTIVACIJE SIGNIFICANCE OF EDUCATION IN RECLAMATION ACTIVITIES Zvonimir D. Stankovi, KRNI PROCESI U PRIRODI: PRIRODNI MODEL OUVANJA IVOTNE SREDINE THE NATURAL CYCLIC PROCES: THENATURAL MODEL OF SUSTAINABLE DEVELOPMENT E9 Upravljanje otpadom i recikliranje sekundarnih sirovina WASTE MANAGEMENT AND SECUNDARY MATERIALS RECYCLING Zoran Jovanovi, Hartwig Haase, Dietrich Ziems RAZVOJNE FAZE UPRAVLJANJA OTPADOM U ZEMLJAMA NEMAKOG GOVORNOG PODRUJA I IZAZOVI ZA SRBIJU NA PUTU U EU DEVELOPMENT PHASES OF THE WASTE MANAGEMENT IN GERMAN-SPEAKING COUNTRIES AND REQUIREMENTS FOR THE REPUBLIC OF SERBIA ON ITS WAY TO THE EUROPEAN UNION Dipl. - Ing. Zoran Jovanovi, Dr. - Ing. Hartwig Haase, Prof. Dr. - Ing. Dr. h. c. Dietrich Ziems ENTWICKLUNGSETAPPEN DER ABFALLWIRTSCHAFT IN DEUTSCHSPRACHIGEN LNDERN UND HERAUSFORDERUNG FR SERBIEN AUF DEM WEG IN DIE EU DEVELOPMENT PHASES OF THE WASTE MANAGEMENT IN GERMAN-SPEAKING COUNTRIES AND REQUIREMENTS FOR THE REPUBLIC OF SERBIA ON ITS WAY TO THE EUROPEAN UNION

415

422

426

430

433

445

XII

EkoIst08, Ekoloka Istina / Ecological Truth, 01 - 04.juna 2008. Hotel Zdravljak Sokobanja

Vesna Alivojvodi PLASTINE KESE NEMINOVNOST SAVREMENOG NAINA IVOTA? PLASTIC BAGS NECESSITY OF MODERN LIFESTYLE? Delija Balo, Sonja Munitlak, Saa Mudrini, Ljubinka Krvavac ZNAAJ RECIKLAE U UPRAVLJANJU OTPADOM INPORTANCE OF RECYCLING IN WASTE MANAGEMENT Sanja Bugarinovi, Milan Trumi UPOREDNA ANALIZA I PREGLED TEHNOLOGIJA RECIKLAE TAMPANIH PLOA COMPARATIVE ANALYSIS AND REVIEW OF RECYCLING TECHNOLOGIES OF PRINTED CIRCUIT BOARDS Gordana Komazec, Goran Puzi ODRIVOST KOMUNALNE PRIVREDE U NOVOM SADU SUSTAINABILITY PUBLIC SERVICE IN NOVI SAD Ljiljana Nikoli-Bujanovi, Milan ekerevac, Milan Vojinovi, Milo Simii, Petar Rakin ISTROENE BATERIJE I AKUMULATORI KAO MOGUI IZVOR SEKUNDARNIH SIROVINA I EKOLOKI PROBLEM USED BATTERIES AND AS A POSSIBLE SOURCE OF SECONDARY RAW MATERIALS AND AN ECOLOGICAL PROBLEM Vesna Radojii, Miroslava Nikoli, Sofija Iitovi NEKE MOGUNOSTI ISKORIAVANJA DUVANSKOG OTPADA SOME POSSIBILITIES OF TOBACCO WASTE UTILIZATION Slobodan Stojkovi, Milica Dostani, Sanja Trgovevi PROCESIRANJE AMBALANOG OTPADA PACKING WASTE PROCESSING Lj. Trumbulovi, Z. Aimovi-Pavlovi, Lj. Andri, M. ivanov ISTRAIVANJE EFEKATA PRERADE ALUMINIJUMSKIH LJAKA RESEARCH OF PROCESSING ALUMINIUM SLAG EFFECTS Maja S Trumi, Milan Trumi, Zoran S Markovi ANALIZA MODELA KINETIKE FLOTIRANJA ESTICA MASTILA KINETIC MODEL ANALYSES OF FLOTATION INK PARTICLES

456

461

465

469

474

481

485

490

495

XIII

EkoIst08, Ekoloka Istina / Ecological Truth, 01 - 04.juna 2008. Hotel Zdravljak Sokobanja

Miodrag iki, Saa Stojadinovi, Radoje Pantovi PREDLOG PROCEDURE ZA PRIMARNO RAZVRSTAVANJE KUNOG OTPADA THE PROPOSITION OF PRIMARY HOUSEHOLD WASTE SELECTION PROCEEDURE E10 ODRIVI RAZVOJ SUSTAINABLE DEVELOPMENT Stevan M. Stankovi PROMET TURISTA U ERDAPU TOURIST TRAFFIC IN ERDAP Radmilo Nikoli, Vitomir Mili EKOLOKI TURIZAM I ODRIVI RAZVOJ SOKOBANJE ECOLOGY TOURISM AND SUSTAINABLE DEVELOPMENT OF SOKOBANJA Zoran Risti, Vladimir Markovi, Milosava Devi ZATITA LOVNE DIVLJAI KROZ MERE GAZDOVANJA U LOVITU I LOVSTVU GAME PROTECTION THROUGHT HARVESTING IN HUNTING ACTIVITIES Vladimir Stojanovi, Dragoslav Pavi, Milutin Mrka PRIMENA PRINCIPA ODRIVOG RAZVOJA U SPECIJALNOM REZERVATU PRIRODE KARAOREVO THE IMPLEMENTATION OF THE PRINCIPLE OF SUSTAINABLE DEVELOPMENT IN THE SPECIAL NATURE RESERVE KARADJORDJEVO Vojislavka atri HEMIJSKI LIZING - INOVATIVNI POSLOVNI MODEL CHEMICAL LEASING AN INOVATIVE BUSINESS MODEL Dragoljub Todi, Zorica Isoski ODRIVI RAZVOJ I PROCENA UTICAJA NA IVOTNU SREDINU SUSTAINABLE DEVELOPMENT AND ENVIRONMENTAL IMPACT ASSESSMENT Jelena Milojkovi, Vano Litovski POSTUPCI PREDVIDJANJA ZA EKOLOKE POTREBE FORECASTING PROCEDURES IN ECOLOGY

501

507

514

522

528

533

538

543

XIV

EkoIst08, Ekoloka Istina / Ecological Truth, 01 - 04.juna 2008. Hotel Zdravljak Sokobanja

E11 LOKALNA SAMOUPRAVA I ZATITA IVOTNE SREDINE MUNICIPALITY AND ENVIRONMENTAL PROTECTION Dejan Maksimovi, Slavica Nikoli Stajkovi SISTEM NEKODLJIVOG UKLANJANJA OTPADA IVOTINJSKOG POREKLA NA PODRUJU OPTINE VRAC SYSTEM OF HARMLESS WASTE DISPOSAL OF ANIMAL ORIGIN ON THE TERRITORY OF THE MUNICIPALITY VRSAC Zorica Milosavljevi, Ljubinka Krvavac LOKALNI EKOLOKI AKCIONI PLAN OPTINE AJETINA LOKAL ECOLOGICAL PLAN OF ACTION OF THE MUNICIPALITY OF CAJETINA E12 ENERGETSKA EFIKASNOST ENERGY EFFICIENCY Dejan V. Anti, Zoran Stevi, Mirjana Raji Vujasinovi TERMOVIZIJA U PREVENTIVNOM ODRAVANJU I POVEANJU ENERGETSKE EFIKASNOSTI POSTROJENJA ZA PROIZVODNJU I DISTRIBUCIJU TOPLOTNE ENERGIJE TERMOVISION AS PREDICTIVE MAINTANANCE TECHNIQUE FOR ENERGY EFFICIENCY INCRESEMENT IN THERMAL ENERGY PRODUCTION AND DISTRIBUTION FACILITIES Zvonimir Bokovi, Miroslav Savii ENERGETSKA ISTINA ENERGY TRUTH Tamara Ognjanovi, Zoran Stevi, Miodrag Strak PRIMENA TERMOVIZIJE U GRAEVINARSTVU THE USAGE OF THERMOGRAPHY IN BUILDING P1 Socio-ekoloki model zdravlja u teoriji i praksi SOCIO-ECOLOGICAL HEALTH MODEL IN THEORY AND PRACTICE P2 Spreavanje i suzbijanje masovnih poremeaja zdravlja savremeni dometi PREVENTATION AND ERADICATION OF MASIVE HEALTH DISORDERS THE LATEST DEVELOPMENTS P3 Mikrobi i ljudi (preplitanje makro i mikro sredine u svim oblastima ivota) MICROBES AND PEOPLE (INTERWEAVING OG MACRO AND MICRO ENVIRONMENT IN ALL SPHERES OF LIFE) P4 Demografski procesi u Srbiji DEMOGRAPHIC PROCESSES IN SERBIA Olivera Radulovi, Mariola Stojanovi, Slavia Radulovi ZNAAJ PLANIRANJA PORODICE U OUVANJU REPRODUKTIVNOG ZDRAVLJA ENA IMPORTANCE OF FAMILY PLANNING IN PRESERVING 583 563 551

557

568

576

XV

EkoIst08, Ekoloka Istina / Ecological Truth, 01 - 04.juna 2008. Hotel Zdravljak Sokobanja

OF WOMEN`S REPRODUCTIVE HEALTH Mira Raki, Beba Raki FAKTORI KOJI UTIU NA FIZIKU AKTIVNOST I ZDRAVLJE FACTORS INFLUENCING ON PHYSICAL ACTIVITY AND HEALTH Ankica ivkovi, Olica Radovanovi UPOTREBA DUVANA KAO JEDAN OD UZROKA ZDRAVSTVENIH I SOCIJALNO - EKONOMSKIH PROBLEMA TOBACCO SMOKING THE CAUSE OF HEALTH AND SOCIO-ECONOMIC PROBLEMS Zvonko Damnjanovi SISTEM ZA AKTIVAN PREVENTIVNI NADZOR PACIJENATA U BOLNIKOM OKRUENJU SYSTEM FOR ACTIVE MONITORING OF PATENT CONDITION IN HOSPITAL ENVIRONMENT Suzana Milutinovi, Ljiljana Stoi, Aleksandra Stankovi INDEKS TELESNE MASE KAO INDIKATOR STANJA ISHRANJENOSTI KOD DECE BODY MASS INDEX AS AN INDICATOR OF NUTRITIONAL STATUS AMONG CHILDREN Dijana Miljkovi SANITARNO-HIGIJENSKO STANJE U PREDKOLSKIM USTANOVAMA TIMOKE KRAJINE OD 2006 DO 2007 GODINE SANITARY CONDITIONS IN PRE-SCHOOL INSTITUTIONS OF TIMOCKA KRAJINA DURING 2006-2007 Gordana Popovi, Dragica urevi Miloevi UTICAJ ETARSKIH ULJA NA RAST Escherichia coli THE EFFECT OF ESSENTIAL OILS ON Escherichia coli GROWTH Nataa Rani , Zorana Deljanin , Branislav Petrovi , Mirko Ili , Maja Nikoli, Marina Kosti , Nataa Nikoli , Milan Mandi ZNAAJ ABDOMINALNOG TIPA GOJAZNOSTI ZA NASTANAK INSULIN-NEZAVISNOG DIJABETES MELITUSA THE IMPORTANCE OF ABDOMINAL FAT DISTRIBUTION FOR THE APPEARANCE OF NON-INSULIN-DEPENDENT DIABETES MELLITUS Aleksandra Stankovi, Dragana Niki,Ljiljana Stoi, Suzana Milutinovi, Konstansa Lazarevi IZLOENOST ZAGAENOM VAZDUHU I RESPIRATORNO ZDRAVLJE ENA EXPOSURE TO AIR POLLUTION AND WOMEN'S RESPIRATORY HEALTH

589

593

597

603

607

612

616

620

XVI

EkoIst08, Ekoloka Istina / Ecological Truth, 01 - 04.juna 2008. Hotel Zdravljak Sokobanja

Ljiljana Stoi, D. Niki, S. Ili, S. Milutinovi, A. Stankovi IZLOENOST KOLSKE DECE RAZLIITIM IZVORIMA AEROZAGAENJA I RESPIRATORNE BOLESTI EXPOSURE OF SCHOOLCHILDREN TO AIR POLLUTION AND RESPIRATORY DISEASES Mariola Stojanovi, Dragan Bogdanovi, Olivera Radulovi OBRAZOVNA STRUKTURA U SRBIJI UPOREDNI PRIKAZ EDUCATIONAL STRUCTURE IN SERBIA COMPARATIV STUDY Miodrag Todorovi AKTIVNO I POLJOPRIVREDNO STANOVNITVO TIMOKE KRAJINE WORKING AND AGRICULTURAL POPULATION OF TIMOCKA KRAJINA PS3 NAUNI PODMLADAK SCIENTIFIC YOUTH Vladan Burgi , Boris Ernek, Marko Cvetkovi, Ivan ivkovi , Marina orevi, Zvonko Damnjanovi INTERAKTIVNA BAZA AUTORA I RADOVA NAUNO STRUNIH SKUPOVA ECOIST 93-08 Milica Jovanovi, Nataa ori, Svetlana orbolokovi ARTERIJSKA HIPERTENZIJA NA PODRUJU OPTINE BOR U PERIODU 2002 2006. HYPERTENSIO ARTERIALIS IN THE AREA OF THE BOR COMMUNE IN THE PERIOD 2002 2006. Marija Ili, Senad Imeri, Svetlana orbolokovi RASPROSTRANJENOST HEPATITISA B I C NA TERITORIJI OPTINE BOR ZA PERIOD OD 2001.-2006. THE PREVALENCE OF HEPATITIS B AND C IN BOR FOR PERIOD OF 2001.-2006. Marina Dimitrijevi, Nikola utulovi, Svetlana orbolokovi INFEKCIJE RESPIRATORNIH ORGANA OD 2002. DO 2005. GODINE RESPIRATORY ORGANS INFECTIONS IN THE PERIOD 2002.-2005. Stefan orievski, Slobodanka Ignjatovi VODA KUAJNSKOG POTOKA WATER OF KUCAJNA STREAM

625

630

635

641

642

643

644

645

XVII

EkoIst08, Ekoloka Istina / Ecological Truth, 01 - 04.juna 2008. Hotel Zdravljak Sokobanja

OS Okrugli sto ROUND TABLE (Radovi po pozivu) Delija Balo,Ljubinka Krvavac, Z. Milosavljevi, Marijana Vasiljevi EDUKACIJA NASTAVNIKA ZA ODRIVI RAZVOJ EDUCATION OF TEACHRS FOR SUSTAINABLE DEVELOPMENT Kristina Bocevska EDUCATION AND ECOLOGY IN BUSINESS AND KNOWLEDGE ECOLOGY Nikola Hristovski, Dijana Blaekovi, Andon obanov, Radmila obanova, Irena. Nastevska SENDVI STUDISKI SISTEM FAKULTETA BIOTEHNIKIH NAUKA U BITOLI, MAKEDONIJA THE SANDWICH COURSES OF STUDY AT THE FACULTY OF BIOTECHNICAL SCIENCES IN BITOLA, MACEDONIA INDEX AUTORA AUTHORS` INDEX 649

653

657

661

XVIII

PLENARNA PREDAVANJA PLENARY LECTURE

EkoIst08, Ekoloka Istina / Ecological Truth, 01 - 04.juna 2008. Hotel Zdravljak Sokobanja

LIMNOLOGIJA, EKOLOGIJA I NAA JEZERA LIMNOLOGY, ECOLOGY AND OUR LAKESStevan M. Stankovi Geografski fakultet, Beograd, Srbija Jezero moje crtno je blato, ako se okata voda iz njega iscedi Molitve na jezeru episkopa Nikolaja VelimiroviaIZVOD: Jezera kao interesantni hidrografski objekti davno su privukla panju istraivaa razliitih struka. O jezerima je napisano mnogo lanaka i knjiga i osnovano vie nauno-istraivakih instituta. Limnoloki problemi istrauju se do detalja, jer su jezera ivotno vani, evolutivni objekti koji u kontinentalnim prostranstvima, kakvo je nae, imaju ulogu malih mora. Lako podlona zagaivanju, uz slabu mo samopreiavanja, jezera pobuuju panju ekologa. Srbija nema vea prirodna jezera, ali se zato njena hidrografska mrea stalno obogauje vetakim jezerima, koja predstavljaju nov element prostora, posebno kada imaju vie namena i slue brojnim korisnicima. Kljune rei: limnologija, jezera, Srbija, prostor, ekologija. ABSTRACT: Lakes, as interesting hydrography objects, have been studied by explorers of different specializations for many years. Many research institutes are created and, also, a lots of books and articles are written about lakes. Limnology problems are detaily explored, because lakes present extremely important evolutive objects, which can be observed as little seas in continental areas. like ours. this objects attract attention of ecologists because they are easily subect to pollution, and have small ability of selfrefinement. There are no bigger natural lakes in Serbia, but hydrology system of this territory is increased by new elements of space artificial lakes, which are used by many users and have a lots of purposes. Key words: limnology, lakes, Serbia, space, ecology.

1.

UVOD

Prirodna i vetaka jezera su veoma interesantni hidrografski objekti, kojih ima u gotovo svim delovima nae planete. Meutim, geografski razmetaj im je tako sloen da pravilnosti nema. Za razliku od pojedinanih usamljenih jezera (ad u Africi, Eir u Australiji), postije itava pojezerja koja predstavljaju lavirint vode i kopna, karakteristian za Finsku, vedsku, Poljsku, Kanadu, severne delove Sibira i priobalja i delte nekih velikih reka. injenica da jezera u prostranoj Australiji ima manje od 800, u malenoj Finskoj 187.870, u slivu reke Ob 479.233, jasno potvruje njihovu specifinost. To jo vie dolazi do izraaja kada uporedimo Kaspijsko jezero, prostrano kao Balkansko poluostrvo i Riblje jezero na Durmitoru, neto manje od fudbalskog igralita. Bajkalsko jezero je 400 m dublje od Jadranskog mora i kao takvo sadri jednu petinu slatke vode na kopnu. Ima 520 pritoka i samo jednu otoku Angaru. U Bajkalu ivi 1.219 vrsta ivotinja i 773 vrste biljaka. Od ukupnog broja biljnih i ivotinjskih vrsta 58 % su endemiti. Titikaka u Andima lei na nadmorskoj visini od 3.812 m, a Mrtvo more u

3

EkoIst08, Ekoloka Istina / Ecological Truth, 01 - 04.juna 2008. Hotel Zdravljak Sokobanja

depresiji nioj od nivoa svetskog mora 392 m. Kako mu je najvea dubina 356 m, najnii delovi dna basena su mu 748 m ispod nivoa svetskog mora. Velika Amerika jezera, povrine tri puta vee od Srbije, predstavljaju meunarodni plovni put. Smeteno na blago zatalasanoj visoravni, nastalo pregraivanjem reke Vlasine, Vlasinsko jezero je na nadmorskoj visini od 1.212 m, a mnogo prostranije i dublje erdapsko jezero na samo 69 m nadmorske visine. Godine 1972. Paliko jezero je bilo toliko zagaeno da je moralo biti isueno. Prokopavanjem kanala voda je odvedena u Tisu, a sa jezerskog dna sklonjem 2 do 3 m debeo sloj mulja sa godinama akumuliranim otrovnim materijama. Za samo nekoliko dana, u februaru 1963. godine, klienjem stenovito-zemljane mase pregraena je klisurasta dolina reke Visoice nedaleko od Pirota i stvoreno 7 km dugako i preko 35 m duboko Zavojsko jezero, ija je voda potopila kue planinskog sela Zavoj. Pre akumulacije vode erdapskog jezera na vii poloaj je izmetena znamenita Trajanova tabla, a u obimnim arheolokim istraivanjima otkriveno svetski znaajno naselje Lepenski vir iz osam hiljadite godine pre nae ere. Interesantno je da na branama obe hidroelektrane na Dunavu u erdapu i kod Mihajlovca, nisu realizovane riblje staze te je spreeno kretanje ikronosnih riba iz donjeg toka Dunava ka virovima erdapa radi mreenja. Lov velikih moruna i jesetra je prekinut, a samim tim i proizvodnja kavijara, najskuplje prehranbene namirnice, jednog od simbola Kladova (Stankovi M. S. 2006). Navedene i druge karakteristike ine jezera privlanim za istraivanje, jer su to vodeni objekti viestrukog znaaja, naglaene evolucije, male moi samoregulacije i lake podlonosti degradacije vode i priobalja, te su ekoloki odnosi, procesi i pojave u njima, kao i u slivovima sa kojih se hrane vodom, veoma sloeni. Jednom zagaena, gotovo nikada ne mogu uspostaviti prvobitno stanje. Odnose limnologije i ekologije, uz osvrt na naa jezera, potrebno je sistematski pratiti, nauno potvrivati i aplikativno reavati. Ovo zbog toga to u izrazito kontinentalnoj Srbiji, prirodna i vetaka jezera predstavljaju svojevrsna mala mora. Voda uopte, posebno voda akumulirana u jezerima, svojevrsno je drutveno bogatstvo i zato se sa njom mora postupati organizovano, nauno zasnovano, aplikativno realno i ekoloki osmiljeno. 2. RAZVOJ LIMNOLOGIJE U SVETU I KOD NAS

Ukupna povrina jezera na Zemlji iznosi 2.680.000 km2 . To znai da pokrivaju teritoriju 30,3 puta veu od Srbije. Kada se tome doda i sve vea povrina vetakih jezera, koja nastaju pregraivanjem reka za razliite potrebe, moe se shvatiti njihov veliki znaaj. Najpre prouavana u sklopu fizike geografije, poev od 1885. godine, jezera su predmet prouavanja samostalne hidroloke naune discipline u svetu poznate pod nazivom limnologija (limne jezero, logos nauka). Osnivaem savremene limnologije smatra se vajcarski naunik Fransoa Alfons Forel (1841-1912), profesor Univerziteta u Lozani, slikovitog grada u priobalju enevskog (Lemanskog) jezera. Ovaj istraiva lednika i jezera, 1885. godine, na Meunarodnom geografskom kongresu odranom u Londonu, izloio je osnove limnologije, ukazao na ciljeve i zadatke nove nauke. Dosledan teoriji limnologije, izmeu 1892. i 1904. godine, objavio je trotomnu monografiju o enevskom jezeru na ukupno 1.904 strane. Uz to, 1901. godine, publikovao je knjigu Osnove limnologije, koja ima 425 strana. Za nas je ona od posebnog interesa jer je istu detaljno prikazao Jovan

4

EkoIst08, Ekoloka Istina / Ecological Truth, 01 - 04.juna 2008. Hotel Zdravljak Sokobanja

Cviji (1865-1927) u Geografskim analima tampanim u Francuskoj 1901. godine i kasnije prevedenom kod nas. Osniva nae savremene geografije, Jovan Cviji, je u vie svojih radova i knjiga tretirao razliite probleme limnologije. Pored Atlasa jezera Makedonije, Stare Srbije i Epira (1902.), obilje podataka znaajnih za poznavanje lednikih jezera Balkanskog poluostrva (Rila, Durmitor, Prokletije), publikovao je u monografijama i lancima o glacijaciji. Godine 1902. objavio je rad o jezerima kriptodepresijama u Evropi. Neto kasnije (1911.), objavio je trotomnu monografijiu (1.270 strana velikog formata) Osnove za geografiju i geologiju Stare Srbije i Makedonije. U vezi s tim, zabeleeno je i sledee: Ima opravdanog razloga da se u Jugoslaviji govori o jezerima u Grkoj. Otac srpske geografije, Jovan Cviji, bio je prvi koji je na nekim jezerima dananje Grke krajem prolog i poetkom sadanjeg veka vrio nauna ispitivanja. To pominjemo sa zahvalnou. Sa njim i posle njega srpski naunici Petar Jankovi i Sinia Stankovi trudili su se da unaprede limnologiju dananje Grke (Fels E. 1960). Iz prvog perioda razvoja limnologije ( ), posebnu panju privlae postavljanje prvog vodomera na Ladokom jezeru (1724.), knjiga o Ladokom jezeru (1875.), pominjanje Palia kao banjskog mesta (1780.), postavljanje prvog vodomera na Kaspijskom jezeru (1830.), monografija o jezerima u izvoritu Volge (1889), Atlas Francuskih jezera (1892.), lanak o morfometriji Bodenskog jezera (1894.), Atlas austrijskih alpskih jezera (1895), doktorska disertacija E. S. Markova o metodama ispitivanja jezera (1902.), doktorska disertacija Leva Semenovia Berga o Aralskom jezeru (1908.). Neto kasnije (1922.) objavljena je knjiga Jezera sveta. Bio je to tada najpotpuniji pregled jezera na svim kontinentima. Tablice sa 23 razliita pokazatelja jezera i danas su za uvaavanje. Godine 1922. osnovana je Meunarodna asocijacija za teorijsku i primenjenu limnologiju, koja je ubrzo imala 800 lanova iz celog sveta i organizovala znaajne kongrese u Nemakoj, Austriji, Rusiji, Italiji, Maarskoj i Holandiji. Godine 1934. odrala je kongres u Beogradu, sa aktivnim ueem naeg profesora Sinie Stankovia (1892-1974), biologa i ekologa svetskog znaaja, oveka koji je osnovao limnoloku istraivaku stanicu i mrestilite na Ohridskom jezeru i napisao knjigu Ohridsko jezero i njegov ivi svet, jedinstvenu i nedostinu te vrste na irim prostorima Evrope. Pre kratkog vremena (26. VIII 14. IX 1934) odran je u naoj zemlji VII meunarodni kongres za teorijsku i primenjenu limnologiju. Ve samo po tome to je to jedan od retkih meunarodnih naunih kongresa dranih kod nas, ovaj limnoloki kongres predstavlja za nau sredinu znaajan kulturni dogaaj. Jo znaajniji je za nas po tome to je bio posveen u prvom redu problemima naih voda. Uz to jo, on ini jedan datum u razvitku limnologije kao nauke (Stankovi Sn.1934). Uvodni referat na skupu limnologa u Beogradu izloio je nemaki limnolog A. Tineman, profesor iz Kila, jedan od najboljih poznavalaca eutrofizacije hidrografskih objekata, koji je, pored ostalog, istakao veliki znaaj Balkanskog poluostrva za regionalnu limnologiju Evrope. Kongresu limnologa u Beogradu, prisustvovalo je 150 naunika iz 18 zemalja. Podneto je 70 referata. Tih dana Beograd je bio limnoloki centar sveta. Uesnici skupa posetili su Ohridsko jezero i Plitvika jezera, dva neponovljiva limnoloka objekta, oba ve davno proglaena nacionalnim parkovima i svetskom batinom. Od posebnog znaaja za razvoj limnologije su radovi amerikog naunika Henrija Hatinsona, profesora zoologije na Univerzitetu Jel. Predmet njegovih istraivanja bila su brojna jezera Severne Amerike, Afrike, Indije i Tibeta. Do detalja se bavio

5

EkoIst08, Ekoloka Istina / Ecological Truth, 01 - 04.juna 2008. Hotel Zdravljak Sokobanja

ekologijom jezera, kao i teorijom i metodologijom limnologije. Godine 1957. objavio je obimnu knjigu Osnove limnologije geografske, fizike i hemijske karakteristike jezera, za koju je, pored ostalog, iskoristio 945 bibliografskih jedinica iz vie perioda i naunih disciplina i koja je 1969. godine, u skraenom obimu (592 strane), prevedena na ruski jezik i objavljena u Moskvi. 3. LIMNOLOGIJA I EKOLOGIJA

Iz obilja knjiga posveenih limnologiji, posebno istiemo obimno delo Limnologija jezerski i reni ekosistemi, Roberta G. Vecera, tampano u Londonu 2001. godine na 1.006 strana velikog formata. Posveeno savremenim problemima zagaenosti i zatite limnolokih i potamolokih objekata, do detalja predoava pojave i procese koji utiu na promene ekosistema jezera, reka i movara. Re je o promenama biodiverziteta prirodnih i vetakih jezera, uslovljenim zaslanjivanjem, zagaivanjem vode, taloenjem erodiranog materijala, poveanim stepenom kiselosti, prisustvom tekih metala i radionuklida. Za nae potrebe od interesa je knjiga Kvalitet vode u akumulacijama, tampana u Beogradu 1999. godine. Ukazujemo i na monografije Vlasinsko jezero hidrobioloka studija (1997), Mikrobiologija voda (2000.), Kvalitet voda za rekreaciju, kako ga postii i ouvati (2001.), Jezera Srbije (2005), Jezera sveta (2006). Limnologija obuhvata mnoge pojave, procese i objekte koji se odnose kako na slatkovodna, tako i na slanasta i slana jezera. Od prvih istraivanja do savremenog stanja, preen je znaajan nauno-istraivaki i aplikativni put. Ograniena najpre na hidroloke i hidrogeografske probleme jezera, limnologija je predstavljala isto geografsku disciplinu. Danas ravnopravno pripada biologiji i hemiji, jer jezera, kao delovi povrine Zemlje, svom svojom raznovrsnou predmet su multidisciplinarnih i interdisciplinarsnih istraivanja i odgovarajuih aplikativnih radova na terenu. Pomenutim naukama, sve vie se pribliava ekologija, jer su jezera svojevrstan spoj ive i neive, evolutivne prirode sa nizom osobenosti koje treba poznavati i uvaavati. Ajnar Nojman, profesor Univerziteta u Lindu (vedska) je isticao da je limnologija racionalna nauka o jezerima koja pokazuje sve veu tenju da postane skup regionalnih studija o pojezerjima, jer za to u mnogim zemljama, posebno u vedskoj, postoji obimna graa. On istie da Regionalna limnologija prouava varijacije u sastavu jezerskih i drugih slatkih voda, kao i rasprostranjenje razliitih organizama koji te vode naseljavaju. ak i na osnovu sasvim elementarnih prouavanja lako je utvrditi da se pojedina stanja jezerske sredine, na prvi pogled vrlo raznolika, mogu svesti na relativno ogranien broj osnovnih tipova. Ko poznaje prost i jasan sklop june vedske, lako e razumeti zato se upravo u toj oblasti mogla prvi put javiti regionalna limnologija (Nojman A.,1932). Limnologija kao nauna disciplina, sa rezultatima od praktinog znaaja, usko je povezana sa nekoliko prirodnih i tehnikih nauka, ije metode koristi u izvornom ili izmenjenom obliku, gradei sopstvenu metodologiju. Re je i o korienju instrumenata, koji su na velikim jezerima isti kao oni za prouavanje mora, a na malim jezerima se modifikuju prema potrebama. To proistie iz elje limnologa da prodru u sve tajne jezera kao jedinstvenih hidrografskih objekata na Zemlji. Razvoj saznanja o naoj planeti i vodi na njoj, usmerava limnologiju na celovitost ivotne sredine u kojoj se odvijaju brojni ekoloki procesi. U vezi s tim Slatke i uopte kontinentalne vode nisu za limnologiju samo delovi Zemljine povrine pokriveni vodom. One su u isto vreme i delovi ivotnog prostora ispunjeni ivim svetom koji takoe njima pripada. U ispitivanju vodenih organizama, njihovih uzajamnih odnosa i odnosa prema

6

EkoIst08, Ekoloka Istina / Ecological Truth, 01 - 04.juna 2008. Hotel Zdravljak Sokobanja

uslovima vodene sredine, limnologija se odvaja od geografije u uem smislu i zalazi duboko u oblast biologije. Jer su odnosi ivih bia prema uslovima ivotnog prostora objekat biologije, specijalno njene discipline ekologije, i limnologija pripada stvarno ekologiji kad ispituje ivi svet slatkih voda (Stankovi Sn., 1934). Sloene direktne, indirektne, povratne veze i uslovljenosti elemenata ivotne sredine vode, kopna, klime, biosfere, oveka i drutva, stavljaju pred limnologiju sve znaajnije naune zadatke i obimnije aplikativne zahvate. Ovo utoliko vie to se ispravno shvata da su prirodna i vetaka jezera znaajni rezervoari slatke (nemineralizovane), slanaste i slane vode, koja je sve potrebnija savremenom oveanstvu i ima pravu uoptrebnu vrednost samo ako je ista. Poznavanje brojnih osobenosti jezerskih basena, vode u njima, priobalja i slivova sa kojih se napajaju vodom, podrazumeva strpljiv i organizovan rad ne samo pojedinaca, ve ekipa naunika i praktiara, kao i brigu i materijalnu podrku itave drutvene zajednice. Samo u takvim uslovima limnologija moe biti drutveno korisna. Ovo posebno vai za kontinentalna prostranstva siromana domicilnim vodama, gde je planiranje, stvaranje i eksploatacija limnolokih objekata preka potreba. Zahvati pregraivanja velikih reka i stvaranje prostranih vetakih jezera u svetu su prevazieni (sa izuzetkom Kine), jer jednom potopljene obradive povrine, iseljena naselja i spomenici, ne mogu se niim nadoknaditi. Savremeno oveanstvo, u borbi za ouvanje plodnog zemljita renih dolina, mora se opredeljivati za manja, vienamenska, vetaka jezera, odnosno, za takve akumulacije koje ne naruavaju vekovima uspostavljane ekoloke odnose i procese u ivotnoj sredini, ve iste unapreuju na dobrobit prirode, privrede, stanovnitva i naselja. Limnologija ima zadatak da sintetizuje u jedinstvenu celinu individualitete vieg reda slatkovodna, slanasta i slana jezera. Ona izuava anorgansko i organsko, ivi svet i ivotne uslove u jezerima. To znai da je limnologija nauka naglaene sinteze, koja nastoji da geografsko, geoloko, fiziko, hemijsko i bioloko izuavanje spoji u jedinstvenu naunu celinu na ijim rezultatima moraju poivati praktini radovi na terenu u vezi turizma, rekreacije, nautike, plovidbe, vodosnabdevanja naselja, vodosnabdevanja industrije, navadnjvanja obradivih povrina, uticaja na klimu i mikroklimu okruenja, proizvodnje elektrine energije, zaustavljanja popravnih talasa, oplemenjivanja malih voda, splavarenja drvne grae, akumulacije vuenog nanosa, sportskog i komercijalnog ribolova, ureenja priobalja, ribolova, osmiljavanja manifestacija na vodi i slino (Stankovi M. S. 2005). 4. EKOLOKE OSNOVE ZATITA JEZERA Ouvanje ivotne sredine podrazumeva i ouvanje, unapreenje i svrsishodnu valorizaciju prirodnih i vetakih jezera u svetu i kod nas. Da bi se realizovala pravilna i na dui rok osmiljena zatita ivotne sredine, potrebno je uvaavati izvesna ekoloka naela i dosledno ih primenjivati svuda i uvek. Re je o idejama i postavkama koncepcije aktivne zatite ivotne sredine koja se ispoljava kao svojevrsna pretea sada sve prihvatljivijih ideja o odrivom razvoju. Zatita ivotne sredine ne sme se svoditi samo na zatitu pojedinih prirodnih i antropogenih vrednosti, retkosti, objekata i kompleksa, ve se ivotna sredina mora tititi u celini. Zatita jezera ne podrazumeva samo zatitu veih limnolokih objekata ili prepoznativih pojezerja, ve svih jezera u celini, bez obzira na njihov sadanji znaaj, veliinu i trenutnu upotrebnu vrednost. Zatita prirodnih i vetakih jezera Srbije ne

7

EkoIst08, Ekoloka Istina / Ecological Truth, 01 - 04.juna 2008. Hotel Zdravljak Sokobanja

znai njihovo izolovano posmatranje u odnosu na priobalni prostor i sliv reka kojima pripadaju. Zatita jezera mora biti sastavni deo nauno osmiljenih i aplikativno ostvarivih akcija, jer su meusobni odnosi jezera, okruenja i sliva brojni i sloeni, sinhroni i asinhroni, kolizioni i komplementarni, ureeni i stohastiki, istorijski i savremeni, trenutni i perspektivni. Do najfinijih detalja su uslovljeni mestom, vremenom, odnosima ive i neive prirode, evolutivnom fazom razvoja, aplikativnim zahvatima i mogunostima drutva da na pravi nain osmiljava i realizuje zadatke. Prirodna i urbana sredina nisu meusobno suprotstavljene, ali je injenica da se urbana sredina iri na raun ruralne i slobodne. Kako se u priobalju i slivovima naih jezera nalaze manja i vea seoska i gradska naselja, stariji i noviji turistiko-ugostiteljski objekti, elementi infrastrukturnog opremanja prostora i druge tvorevine savremenog drutva, ugroenost jezera se poveava, te se i mere zatite moraju umnoavati, osavremenjivati i dosledno sprovoditi na terenu. Zatita ivotne sredine i jezera u njoj, ne moe se poistovetiti sa konzervacijom iste. Zatita mora biti takva da maksimalno slui vitalnim potrebama oveka i drutva. Zatita jezera ne sme da bude cilj sama sebi, ve tako osmiljena i izvedena da omoguava najracionalnije korienje vode bez tetnih posledica po akvatine ekosisteme i bez davanja prednosti jednim korisnicima nad drugim, ili jednoj delatnosti nad drugom, uzvodnih nad nizvodnim. U tom smislu je od interesa da zatita limnolokih objekata ne treba da bude takva da se prvobitno stanje, morfometrijske odlike, vodni bilans, termiki reim i ekoloki odnosi i procesi ne mogu prepoznati. Zatita jezera je najcelishodnija ako se realizuje sa najmanje promena vekovima uspostavljanih hidrolokih, klimatskih, mikroklimatskih, ivotnih i ekolokih odnosa, pojava i procesa (Stankovi M. S. 2007). Zatita limnolokih objekata ne sme posledino da prati razvoj privrede i drutva u neposrednom okruenju, slivu ili regiji. Ona mora da predstavlja planiranje koje prethodi razvoju privrede i drutva. Na to ukazuje injenica da je spreavanje zagaenja jezera, kao preventivna akcija, mnogo bolje, efikasnije i svrsishodnije od saniranja posledica ve naruene ekoloke ravnotee, pogoranih uslova stanita i areala. Planiranje zatite limnolokih objekata koje prethodi razvoju moe se usmeravati ka jasno eljenim ciljevima i realizovati do unapred predvienih detalja. Za razliku od toga, sanacija ve ugroenih jezera, njihova revitalizacija i uspostavljanje prvobitnih ekolokih odnosa ive i neive prirode, skup je i neizvestan posao, optereen brojnim nepoznatim pojavama i procesima. LITERATURA1. 2. 3. 4. 5. 6. Stankovi M. S. (2006): Jezera sveta limnoloka monografija. Zavod za udbenike, Beograd. Fels E. (1960): Dananje stanje naih znanja o jezerima Grke. Glasnik Srpskog geografskog drutva, sveska XL, broj 1, Beograd. Stankovi Sn. (1934): Sedmi meunarodni limnoloki kongres u Jugoslaviji. Glasnik Srpskog geografskog drutva, sveska XX, Beograd. Nojman A. (1932): Principi regionalne limnologije. Glasdnik Srpskog geografskog drutva, svaska XVIII, Beograd. Stankovi M. S. (2005): Jezera Srbije limnoloka monografija, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Beograd. Stankovi M. S. (2007): Geografski aspekt ivotne sredine. Geografski institut Jovan Cviji, knjiga 57, Beograd.

8

EkoIst08, Ekoloka Istina / Ecological Truth, 01 - 04.juna 2008. Hotel Zdravljak Sokobanja

PRIMENA LOKALNOG EKOLOKOG AKCIONOG PLANA OPTINE BOR IMPLEMENTATION OF LOCAL ENVIRONMENTAL ACTION PLAN OF MUNICIPALITY BORToplica Marjanovi1, Ljiljana Markovi Lukovi2, Milan Trumi3, ore Jovanovi4 1 RTB Bor, Topionica i rafinacija bakra, .Vajferta 18, Bor, Srbija 2 Optinska uprava Bor, Odsek za zatitu ivotne sredine, M.Pijade 5, Bor, Srbija 3 Tehniki fakultet Bor, Univerzitet u Beogradu, V.J. 12, Bor, Srbija 4 Ministarstvo zatite ivotne sredine, Omladinskih brigada 1, Beograd, Srbija 1 [email protected], [email protected], [email protected], 4 [email protected]: Lokalni ekoloki akcioni plan je donet uz strunu i finansijsku pomo Agencije zatite ivotne sredine Ujedinjenih nacija (UNEP-a) i naih dravnih institucija uz primenu meunarodno prihvaene metodologije 1 i uee javnosti u pripremi plana i donoenju odluka. Osnovni ciljevi ovog procesa su sanacija izvora zagaenja i posledica po ivotnu sredinu kao i odrivi razvoj lokalne zajednice. Primena LEAP dokumenta je otpoela korienjem sopstvenih kapaciteta, dravne i meunarodne pomoi. Realizovan je niz manjih aktivnosti kojima je pokazano da lokalna zajednica moe uspeno da reava sopstvene ekoloke probleme. Meutim, dolo je do zastoja u realizaciji najznaajnijih aktivnosti a do izraaja su dole, u dokumentu sagledane, sopstvene slabosti i spoljanje opasnosti, a da nisu iskoriene sve prednosti koje optina ima i mogunosti koje prua spoljanje okruenje. U radu su prikazana pozitivna iskustva, analizirane su greke i daje se preporuka kako nastaviti LEAP proces. Kljune rei: Lokalni Ekoloki Akcioni Plan, zatita ivotne sredine, odrivi razvoj, lokalna zajednica ABSTRACT: Local Environmental Action Plan is designed with expert and financial assistance UN Agency for environmental protection (UNEP) and our state institutions with application of international accepted methodology and public participation in plan preparations and decision making. Main goals of this process are sanitation of pollution sources and consequences on the environment and also sustainable development of local community. Implementation of LEAP document started with usage of own capacities, national and international help. Series of smaller activities were realized which showed that local community is able to successfully solve its environmental problems. However implementation stagnancy occurred in the most important activities and, what is the subject of this document, own weaknesses and external dangers came to surface without application of all advantages that municipality has and possibilities offered by the external surrounding. This document shows positive experiences, mistakes are analyzed and recommendations are given how to continue LEAP process. Key words: Local Environmental Action Plan, environmental protection, sustainable development, local community.

1

Markovi P. (2001): Vodi za primenu LEAP-a u centralnoj I istonoj Evropi, REC Kancelarija u Jugoslaviji

9

EkoIst08, Ekoloka Istina / Ecological Truth, 01 - 04.juna 2008. Hotel Zdravljak Sokobanja

UVOD Optina Bor je jedna od prvih optina koja je sainila Lokalni Ekoloki Akcioni Plan (LEAP) 2 u Srbiji. Dokument je sainila grupa strunjaka, predstavnika svih zainteresovanih strana, uz uee javnosti 3 i uvaavanje njihovih stavova. Skuptina optine Bor je usvojila plan i ugradila u svoje razvojne planove i programe rada. Organizacije, institucije i preduzea koje su uzele uee u pripremi plana su njegove odredbe, koje se odnose na njihovu delatnost i delokrug rada ugradile u svoje planove. Realizacija je otpoela korienjem sopstvenih kapaciteta kao i uz pomo dravnih institucija i meunarodnih organizacija. Deo programa je ostvaren, ali se kasni u reavanju najznaajnijih ekolokih problema. Neki od definisanih pojedinanih ciljeva su ostvareni ali je jo daleko ostvarenje osnovnih ciljeva. PRIMENA OSNOVNIH PRINCIPA Strateki deo LEAP dokumenta sagledava osnovne principe 4 koji treba da omogue njegovu uspenu primenu: - Jedinstvo drave i lokalne zajednice i jedinstvo u lokalnoj zajednici, - Multidisciplinarnost. - Prihvatljivost. - Korak po korak, - Vremensku odreenost. Ekoloki problemi optine Bor su brojni a posledice takve da prevazilaze mogunosti lokalne zajednice da ih sama reava. Neophodno je jedinstvo dravnih organa vlasti i lokalne samouprave u realizaciji planiranih aktivnosti. Od drave se oekivalo: - Donoenje neophodnih zakonskih i podzakonskih akata kojima bi se stvorio neophodan pravni okvir, i to: o Nacionalna strategija odrivog korienja prirodnih resursa i dobara od strane Narodne skuptine. Po Zakonu o zatiti ivotne sredine 5 (l.12) rok za donoenje je bio decembar 2005.g. Nije uraen nacrt koji bi bio dostupan javnosti o Nije doneta Metodologija za utvrivanje prioriteta za sanaciju ivotne sredine prema Zakonu o zatiti ivotne sredine (l. 16). Metodologiju propisuje ministar ali to, do sada, nije uinjeno. o Kriterijume za odreivanje statusa posebno ugroene ivotne sredine i za utvrivanje prioriteta za sanaciju i remedijaciju donosi Vlada. Na osnovu ovih kriterijuma Ministarstvo nadleno za ivotnu sredinu utvruje prostore sa statusom ugroene ivotne sredine i reim sanacije

2

Marjanovi T., Markovi Lukovi LJ., Trumi M., (2003) Lokalni Ekoloki Akcioni Plan optine Bor, Optina Bor, Bor 3 Marjanovi T., Ranjelovi D. (2002): Projektne osnove uea javnosti u donoenju lokalnih ekolokih akcionih planova, Drutvo mladih istraivaa, Bor 4 Isto kao 1., str. 5 Zakon o zatiti ivotne sredine, Slubeni glasnik Republike Srbije br. 135/04

10

EkoIst08, Ekoloka Istina / Ecological Truth, 01 - 04.juna 2008. Hotel Zdravljak Sokobanja

o

i remedijacije od znaaja za Republiku. Rok za donoenje ovih akata bio je decembar 2005.g. Planiranje i upravljanje zatitom ivotne sredine obezbeuje se i ostvaruje sprovoenjem Nacionalnog programa zatite ivotne sredine 6 . Narodna skuptina donosi program. Rok decembar 2005.g.

este politike promene i dolazak na vlast na nivou drave i lokalne zajednice razliitih politikih grupacija uslovile su slabljenje saradnje izmeu ovih organa vlasti, pa i do prestanka meusobnog dijaloga. Pojedini projekti u optini koje realizuje nadleno ministarstvo ostvaruju se bez znanja lokalnih organa vlasti. S duge strane, projekti sa kojima konkurie lokalna zajednica kod nadlenih dravnih institucija ne dobijaju odgovarajuu podrku iako proistiu iz lokalnih planova. Politika nestabilnost u lokalnoj zajednici je razlog nedovoljne saradnje lokalnih javnih preduzea i izvrnih organa vlasti u lokalnoj zajednici. Programi rada javnih preduzea, esto nisu rezultat prethodno donetih odluka Skuptine optine, ve politikog kompromisa rukovodstava vladajuih politikih partija. Time se menja LEAP dokument, odlae realizacija aktivnosti koje su po miljenju javnosti bile prioritetne i iskljuuje javnost iz nadzora nad primenom Lokalnog ekolokog akcionog plana. Strategija privatizacije Rudarsko topioniarskog basena Bor i Program restrukturiranja RTB Bor grupe 7 , u delu koji se odnosi na zatitu ivotne sredine, donet je bez konsultacija sa lokalnom zajednicom, pa samim tim i bez ugradnje osnovnih elemenata zatite ivotne sredine koje je svojom odlukom o prihvatanju Lokalnog ekolokog akcionog plana Skuptina optine utvrdila. U ovom sluaju izraena je i nedovoljna sektorska saradnja samih dravnih institucija jer Program restrukturiranja nije uvaio ni delove nacrta Nacionalnog programa zatite ivotne sredine koji se odnose na RTB Bor i posledice viedecenijskog zagaivanja ivotne sredine iz njegovih rudnika i industrijskih pogona. Princip multidisciplinarnosti u realizaciji aktivnosti je u velikoj meri primenjen jer strunjaci razliitog profila ukljueni su u realizaciji aktivnosti koje su u toku, mada je sve izraenija tenja da se pojedine vane odluke u vezi i u toku primene donose bez konsultacija strune javnosti. Pre poetka LEAP procesa formiran je Lokalni ekoloki parlament koji ine predstavnici biznis sektora, nauno strunih institucija, javnih preduzea i ustanova, mesnih zajednica, nevladinih organizacija, obrazovnih institucija i medija, lokalne uprave i politikih partija u cilju stalnih konsultacija sa javnou ime se ostvaruje princip prihvatljivosti odluka koje se donose. Po okonanju izrade Lokalnog Ekolokog Akcionog Plana Borskog okruga 8 Parlament je prestao sa radom voljom tadanjih privremenih optinskih organa vlasti. Princip korak po korak dao je prave rezultate jer se lokalna zajednica opredelila da prvenstveno sama reava pojedine manje probleme ijom se sanacijom popravlja stanje ivotne sredine i poboljava kvalitet ivota graana. Rokovi utvreni LEAP dokumentom nisu u potpunosti ispotovani te je neophodna revizija istog i

Grupa autora (2006) Nacionalni Program Zatite ivotne sredine, www.ekoserb.sr.gov.yu Grupa autora (2006), Program restrukturiranja RTB Bor grupe, Agencija za privatizaciju Republike Srbije, Beograd 8 Marjanovi T. i saradnici (2005) Lokalni Ekoloki Akcioni Plan Borskog Okruga, Beograd7

6

11

EkoIst08, Ekoloka Istina / Ecological Truth, 01 - 04.juna 2008. Hotel Zdravljak Sokobanja

usaglaavanje sa novonastalom situacijom prolongiranja donoenja neophodnih zakonskih i podzakonskih propisa i privatizacije RTB-a Bor. JAANJE KAPACITETA LOKALNE ZAJEDNICE Preduslov uspenog voenja LEAP procesa bilo je jaanje kapaciteta lokalne zajednice, odnosno formiranje institucija i njihovo struno i materijalno osposobljavanje. UNEP je pomogao formiranju LEAP kancelarije koja je prerasla u Odsek Zatite ivotne sredine optinske uprave, u kojoj su trenutno zaposlene 4 osobe. Kancelarija sa nalazila u sastavu Direkcije za izgradnju, ali je prebaena u optinsku upravu ime je promenjena njena uloga, jer umesto da se iskljuivo bavi primenom LEAP-a, pripremom programa i projekata i realizacijom aktivnosti, sada se najvie bavi administrativno - strunim poslovima iz nadlenosti optinske uprave. Neophodno je preispitivanje uloge i mesta sadanjeg Odseka i vraanje na prvobitne ideje o njenom radu i prerastanju u Lokalnu agenciju zatite ivotne sredine i posveivanju primeni LEAP aktivnosti i odrivom razvoju. Oprema koja je donacijama UNEP-a i EU dobijena za rad kancelarije, dodeljena je optinskim slubama i nije pristupana osoblju Odseka i organizacijama i institucijama koje realizuju programom predviene aktivnosti. Obezbeenje stabilnih i sigurnih izvora finansiranja je osnov za realizaciju programa. LEAP kancelarija je pokrenula inacijativu za formiranje Lokalnog ekolokog fonda. Zakonom o zatiti ivotne sredine, 60% sredstava nadoknade za zagaivanje ivotne sredine vraa se lokalnoj zajednici za realizaciju ekolokih programa. Zakonom o izmenama i dopunama zakona o rudarstvu 9 propisana je obaveza plaanja naknade za korienje mineralnih sirovina. Za metaline mineralne sirovine ta naknada iznosi 3% od ostvarenog prihoda i 50% sredstava pripada optini sa ije teritorije se sirovine eksploatiu. Sredstva ove naknade treba da se koriste za spreavanje i otklanjanje tetnih posledica eksploatacije. Ova sredstva treba da budu osnovna sredstva ekolokog fonda. Ekoloki fond je odlukom Skuptine optine Bor formiran septembra 2006. godine, i to tako to se sredstva izdvajaju na posebnom podraunu optinskog budeta. Imenovani su Upravni i Nadzorni odbor, ali fond nije konstituisan kao pravno lice. Podraun Fonda je otvoren sa zakanjenjem veim od godinu dana, tek krajem decembra 2007. godine. Finansijska sluba optinske uprave ne daje javne informacije o iznosu prikupljenih sredstava te nije poznato kolika su sredstva prikupljena i da li su namenski utroena. Iako su stvoreni organizacioni, kadrovski i finansijski uslovi za primenu LEAPa oni nisu u pravoj meri iskorieni. Funkcionisanje sistema zatite ivotne sredine jo uvek je pod uticajem lokalnih organa vlasti a javnost ima veoma mali uticaj na promenu odnosa u ovoj oblasti, kako na donoenje odluka, tako i nadzor nad njihovom realizacijom. REALIZACIJA LEAP AKTIVNOSTI Aktivnosti predviene LEAP dokumentom svrstane su u grupe vezane za pojedine sfere ivotne sredine i oblasti ljudskog rada. U daljem tekstu dat je pregled planiranih i realizovanih aktivnosti.

9

Zakon o izmenama i dopunama Zakona o rudarstvu,l. 16., Slubeni glasnik Republike Srbije br. 34/2006

12

EkoIst08, Ekoloka Istina / Ecological Truth, 01 - 04.juna 2008. Hotel Zdravljak Sokobanja

a) ZATITA VAZDUHA Prvi zadatak u ovoj oblasti bio je: Smanjiti emisiju sumpordioksida i arsena za 50% do 2006. godine. Za realizaciju ovog zadatka bile su planirane sledee aktivnosti: 1. Obezbeenje trita za plasman sumporne kiseline u vreme izrade Lepa dokumenta, na skladitu u Fabrici sumporne kiseline bilo je 30000t kiseline, a fabrika je povremeno stajala jer nije bilo skladinih kapaciteta. Rudarsko topioniarski basen Bor je pomogao Industriji hemijskih proizvoda u Prahovu da pokrene proizvodnju, a u meuvremenu je IHP privatizovana i poela da radi veim kapacitetom. Porasla je i tranja kiseline u Evropi. Ove godine sva proizvedena kiselina se odmah plasira na trite tako da se ova aktivnost uspeno realizuje. 2. Rekonstrukcija i zamena opreme za prihvatanje, vuu, transport i otpraivanje topionikih gasova koji se koriste za proizvodnju sumporne kiseline, obnoviti opremu i osposobiti fabriku sumporne kiseline - Topionica i rafinacija bakra je sainila Plan zatite ivotne sredine 10 , koji je nadleno ministarstvo odobrilo. Po tom planu tokom 2006. i 2007. godine obavljeni su remonti i rekonstrukcije u topionici i fabrici sumporne kiseline iji je cilj bio poveanje iskorienja sumpordioksida za dobijanje kiseline i smanjenje emisije i imisije otpadnih gasova iz ovih pogona. Ove radove RTB je finansirao iz sopstvenih sredstava. 3. Uvoenje sistema ekolokog upravljanja (EMS) Zapoeto je uvoenje sistema ekolokog upravljanja u Topionici i rafinaciji bakra, prvenstveno u oblasti zatite vazduha. Sainjen je Akcioni plan za smanjenje zagaenja vazduha iz Topionice bakra 11 , za koji je nadleno ministarstvo dalo saglasnost, kojim su propisani postupci smanjena i zaustavljanje rada Topionice u sluaju visokih koncentracija sumpordioksida u gradu i njegovoj okolini. Akcioni plan se primenjuje, a njegovu primenu kontrolie nadlena inspekcija. Rudarsko topioniarski basen Bor je sainio Uputstvo o postupku kontrole koncentrata bakra 12 iji je cilj ogranienje sadraja tekih metala u sirovinama i smanjenje emisije u vazduhu. 4. Jaanje kapaciteta za monitoring imisije UNEP je sainio studiju o potrebi monitoringa ivotne sredine u Boru 13 a potom su instalirane tri stanice za kontrolu imisije sumpordioksida i suspendovanih estica u gradu (nabavku dve stanice finansirao je UNEP 14 , a jednu EU) i mobilna oprema za uzorkovanje i analizu suspendovanih estica (donacija UNEPa). Formiran je centar za monitoring u Topionici u kome se neprekidno prati merenje imisije na stanicama, obavetavaju operateri koji vode proces proizvodnje u Topionici i Fabrici sumporne kiseline o izmerenim***Topionica i rafinacija bakra (2006), Plan zatite ivotne sredine, Bor ***Topionica i rafinacija bakra (2006), Akcioni plan za smanjenje zagaenja iz Topionica bakra u Boru 12 *** Rudarsko topioniarski basen Bor (2007), Uputstvo o postupku kontrole koncentrata bakra 13 *** (2002): Clean up of Environmental Hotspots, Geneva 14 John Bennett at all (2004): Assessment of Environmental Hot Spots, Serbia and Montenegro, UNEP, Geneva11 10

13

EkoIst08, Ekoloka Istina / Ecological Truth, 01 - 04.juna 2008. Hotel Zdravljak Sokobanja

vrednostima, koji, u skladu sa Akcionim planom preduzimaju mere u procesu proizvodnje za smanjenje emisije. U centru postoji stalno otvoreni telefon za dojavu graana i po primljenim pozivima zadueni radnici Topionice izlaze na teren da utvrde stanje i o tome obavetavaju operatere u proizvodnji radi preduzimanja odgovarajuih mera. Rezultati primenjenih mera prate se kretanjem odreenih parametara definisanih LEAP dokumentom. Na slici 1. dato je kretanje koliine preraenog koncentrata i emisije sumpordioksida. Moe se uoiti da je sa smanjenjem koliine preraenog koncentrata smanjena i emisija. Iskorienje sumpordioksida opada od 1991. 2001. godine, a zatim belei rast, to ukazuje da se tei ispunjenju postavljenog cilja LEAP-a (Slika 2.). Emisija sumpordioksida po toni preraenog koncentrata bila je najmanja 2001. godine zbog najmanje ostvarene proizvodnje. Sa porastom proizvodnje ona neznatno raste, ali je ispod nivoa iz 1991. i 1996. godine. Prosene dnevne koncentracije sumpordioksida i broj dana sa prekoraenjem najvei su u godinama najvee proizvodnje. Sa porastom proizvodnje raste broj dana sa prekoraenjem ali sporije od porasta proizvodnje (Slika 3.) 15,16,17 . Prosene godinje koncentracije arsena (Slika 4.) 18 , 19,20 se smanjuju to je rezultat kontrole uvoznih koncentrata i uvoza samo onih koji sadre manje koliine arsena od domaih.

Slika 1: Preraene koliine koncentrata bakra i emisija SO2 Miloevi N. (2006): Stanje zagaenosti vazduha u Boru i okolini, Institut za bakar Bor 16 Miloevi N. i saradnici (2007) Godinji izvetaj o kontroli kvaliteta vazduha u Boru za 2006. godinu, Institut za bakar, Bor 17 Miloevi N. i saradnici (2008) Godinji izvetaj o kontroli kvaliteta vazduha u Boru za 2007. godinu, Institut za bakar, Bor 18 Isto kao 13., 19 Isto kao 14., 20 Isto kao 15.,15

14

EkoIst08, Ekoloka Istina / Ecological Truth, 01 - 04.juna 2008. Hotel Zdravljak Sokobanja

Slika 2: Tehnoloko iskorienje S i emisije SO2 po toni preraenog koncentrata

Slika 3.: Prosene dnevne koncentracije SO2 i broj dana sa koncentracijama iznad GVI

15

EkoIst08, Ekoloka Istina / Ecological Truth, 01 - 04.juna 2008. Hotel Zdravljak Sokobanja

Slika 4.: Koncentracije arsena 5. Uvoenje najboljih raspoloivih tehnologija koje omoguuju smanjenje emisije sumpordioksida i arsena za 90% - je aktivnost iji je zavretak, u LEAP dokumentu, bio planiran za 2010. godinu. Sporost u privatizaciji RTB-a dovela je do pomeranja ovog roka. U studiji Analiza stanja ivotne sredine od teta nastalih kao posledica rada RTB- Bor 21 , koju je sainio privatizacioni savetnik, predlae se ili uvoenje nove tehnologije u metalurgiji bakra ili gaenje proizvodnje. U pregovorima sa ponuaima, kao obavezni vid ulaganja, definisana je izgradnja nove topionice u roku od 4 godine, to znai da se reenje problema zagaenja vazduha u Boru ne moe oekivati pre poetka 2013. godine. b) VODOSNABDEVANJE I ZATITA VODA Neracionalna potronja vode, veliki gubici u vodovodnoj mrei i nedovoljno zatiena izvorita vodosnabdevanja su naznaeni kao najvei problemi u oblasti vodosnabdevanja. Ciljevi koje je trebalo ostvariti do 2006. godine bili su: 1. Smanjiti gubitke vode u industriji za 40%., 2. Smanjiti gubitke vode u domainstvima za 20%. Rudarsko topioniarski basen Bor je preduzeo tehnoloko tehnike i organizacione mere za smanjenje potronje vode u svojim pogonima. Obavljene su rekonstrukcije razvodnih mrea, sistema za recirkulaciju i bazena za povratnu vodu. U toku su rekonstrukcije glavne razvodne mree u krugu i ienje i rekonstrukcija glavnog kanala kojim se voda dovodi iz Borskog jezera. Ovim zahvatima potronja vode je smanjena sa 5 6 miliona kubika na oko 2,3 milona kubika godinje, to znai da je postignut projektovani cilj smanjenja potronje za 40%.

Riccardo Corsi i saradnici (2006): Analiza stanja ivotne sredine nastalih kao posledica rada RTB a, Agencija za privatizaciju Republike Srbije, Beograd,

21

16

EkoIst08, Ekoloka Istina / Ecological Truth, 01 - 04.juna 2008. Hotel Zdravljak Sokobanja

Sainjen je projekat rekonstrukcije vodovodne mree 22 u gradu iz finansijskih sredstava optine. Uz finansijsku pomo Evropske agencije za rekonstrukciju obavljeni su radovi na rekonstrukciji najkritinijih mesta u razvodnoj mrei vode za pie u gradu, a uz finansijsku pomo USAID-a rekonstrukcija seoskih vodovoda u Zlotu, Buju, arbanovcu i Metovnici. Sredstvima optinskog budeta izgraen je novi rezervoar za vodosnabdevanje Slatine. Vodosnabdevanje grada i sela je poboljano uprkos sunim godinama. U predstojeem periodu neophodan je nastavak radova na izgradnji vodosistema Bogovina, to je kljuni projekat za vodosnabdevanje ne samo Bora ve i susednih optina i obezbeenje dovoljnih koliina vode za navodnjavanje Timoke doline. Primena Evropske direktive o vodama i Konvencije o zatiti Dunava je bio jedan od zadataka LEAP-a. Aktivnosti na upoznavanju javnosti sa ovim meunarodnim propisima, edukacija strunjaka, promocija novih tehnologija, formiranje baza podataka o vodama, jeanje kapaciteta lokalne zajednice za upravljanje vodnim resursima realizovalo je Drutvo mladih istraivaa u saradnji sa nauno strunim institucijama, javnim preduzeima, optinskom upravom i nevladinim organizacijama realizujui projekte: Uee lokalne zajednice u kontroli zagaenja rudnikim vodama 23,24,25 , Kampanja za primenu novih tehnologija u rudnicima dunavskog sliva koje smanjuju zagaenje tekim metalima i obezbeuju odrivu proizvodnju 26 i Demonstracioni projekat Poveanje pristupa informacijama i uee javnosti u donoenju odluka o ivotnoj sredini 27 . Rezultati ovih aktivnosti ogledaju se u smanjenju potronje industrijske vode. Od 1991 2001. godine potronja vode se nije promenila uprkos naglom padu obima proizvodnje. Poslednje dve godine potronja vode je smanjenja uz istovremeni porast proizvodnje.

Grupa autora (2005): Generalni projekat sanacije i modernizacije distribucionog sistema Bora, Vodoprojekt, Beograd 23 Silajdi I., Marjanovi T., Gajinov J., Mitrov B. (2003): Rudnike vode i ivotna sredina, Zbornik radova, XI nauno struni skup Ekoloka istina, Donji Milanovac 24 Ranelovi D., Marjanovi T., Trumi M. (2003): Stavovi graana o ueu javnosti u reavanju ekolokih problema rudnikih voda i drugih rudarskih aktivnosti, Zbornik radova, XI nauno struni skup Ekoloka istina, Donji Milanovac 25 Grupa autora (2003): Regionalni akcioni plan za kontrolisano zagaenje od rudnikih voda, Centar za okolini odrivi razvoj BIH, Ekoloko drutvo Zletovica, DMI Bor, Jugoslovensko udruenje za vodno pravo Novi Sad 26 Grupa autora (2004): Nove tehnologija za istiji Dunav, Monografija, Urednik Trumi M., Drutvo mladih istraivaa, Bor 27 Elektronski model baze podataka o vodama optine Bor, Arhiva Drutva mladih istraivaa, Bor

22

17

EkoIst08, Ekoloka Istina / Ecological Truth, 01 - 04.juna 2008. Hotel Zdravljak Sokobanja

Slika 5: Potronja industrijske vode 28 Jedan od najznaajnijih ekolokih problema koji je ne samo lokalnog, ve regionalnog i meunarodnog znaaja je zagaenje vodotokova. Sainjen je Generalni projekat kanalisanja i preiavanja komunalnih otpadnih voda 29 . Izgraena je kanalizacija u gradskom naselju oka Boruluj sredstvima Evropske agencije za rekonstrukciju i optinskog budeta. Nisu popravljeni biodiskovi za preiavanje otpadnih voda gradskih i prigradskih naselja i turistikih objekata na Borskom jezeru i u Brestovakoj banji. Rudnici bakra u Boru i kompanija Aero akva inenjering su sagradili postrojenje za preiavanje jamskih otpadnih voda 30 . Ovaj projekat je ne samo od ekolokog ve i ekonomskog znaaja jer se iz otpadnih voda dobija bakar. Rudnici bakra u Boru su, sopstvenim sredstvima, rekonstruisali mreu za odvoenje rudniki voda iz zatvorenog rudnika Cerovo. Ova voda se sada vraa u proces flotiranja rude u Velikom Krivelju. Dva problema koja mogu imati prekogranini uticaj su oteeni kolektori ispod flotacijskih jalovita u Velikom Krivelju i Boru. Kolektorom ispod jalovita u Krivelju protie Kriveljska reka, a ispod starog flotacijskog jalovita u Boru prolazi kolektor koji odvodi komunalne otpadne vode. Otpoela je rekonstrukcija kolektora ispod kriveljskog jalovita sredstvima Nacionalnog investicionog plana a izgradnja tunela koji e ii kroz stene pored jalovita bie realizovana sredstvima kredita Svetske banke 31 . Optina Bor nije u mogunosti da sopstvenim sredstvima izgradi novi kolektor za odvoenje

*** Godinji izvetaji Energane, Arhiv TIR-a Grupa autora (2005): Generalni projekat sa prethodnom studijom opravdanosti za kanalisanje i preiavanje komunalnih otpadnih voda u u Brestovakom i Borskom slivu optine Bor, Institut Jaroslav erni, Beograd, 30 Karovi M. (2004): Modularno pilot postrojenje za preiavanje jamskih voda, Monografija Nove tehnologije za istiji Dunav, str. 7 10., Drutvo Mladih istraivaa, Bor 31 *** Predlog zakona o potvrivanju sporazuma o zajmu (Projekat regionalnog razvoja Bora) izmeu Republike Srbije i meunarodne banke za obnovu i razvoj29

28

18

EkoIst08, Ekoloka Istina / Ecological Truth, 01 - 04.juna 2008. Hotel Zdravljak Sokobanja

komunalnih otpadnih voda, ali ni u jednom dokumentu vezanim za privatizaciju RTB-a Bor i nadlenih ministarstava ovaj problem se ne sagledava. c) KVALITET ZEMLJITA Velike povrine zemljita su oteene rudarskim aktivnostima, izlivanjem rudnikih voda i emisijom sumpordioksida. LEAP-om je predvieno: - Izrada katastra oteenog poljoprivrednog zemljita do 2005.g., - Izrada prostornog plana kojim e biti definisana budua namena poljoprivrednog zemljita do 2006. g., - Uspostavljanje monitoringa kvaliteta zemljita do 2006.g., - Selektivni izbor poljoprivrednih kultura, koje se mogu uspeno gajiti u postojeim ekolokim uslovima do 2006.g., - Obrazovanje poljoprivrednika za primenu metoda rekultivacije i revitalizacije poljoprivrednog zemljita do 2006.g., Nosioci ovih aktivnosti su optinske slube i lokalni organi vlasti. Meutim, nijedna od ovih aktivnosti nije realizovana, kako zbog inertnosti optinskih organa tako i zbog nedovoljne saradnje sa dravom. U pomenutoj studiji koja je uraena za potrebe privatizacije RTB-a, iako njen naslov govori o evidentiranju posledica zagaenja nastalih radom RTB-a, ne posmatra se zemljite izvan rudarskog i industrijskog kruga. Za uspeno reavanje ovog problema koji je od ivotnog znaaja za vlasnike poljoprivrednog zemljita i ukupnog razvoja optine, neophodno je hitno donoenje podzakonskih akata o ugroenim podrujima, izrada adekvatnog plana i njegova intenzivna primena. Realizuju se aktivnosti popravke pH zemljita u okviru programa ministarstva i pojedinih mesnih zajednica za ije potrebe kre obezbeuje Topionica i rafinacija bakra. d) OTPAD Optina Bor je prostor sa najveom koliinom odloenog otpada u Srbiji. LEAP-om je planirana sanacija i rekultivacija odlagalita raskrivki i flotacijskih jalovita. Rekultivacija odlagalita rudarskih raskrivki i flotacijskih jalovita je bila u zastoju. Razlozi su nedostatak finansijskih sredstava RTB-a za te namene. Uraen je projekat rekultivacije brane i polja flotacijskog jalovita Veliki Krivelj i zapoela realizacija projekta sredstvima Nacionalnog investicionog plana. U okviru projekta Milion stabala za Srbiju 32 Ministarstva zatite ivotne sredine predviena je sadnja 14.000 stabala u cilju rekultivacije odlagalita raskrivke povrinskog kopa rudnika Veliki Krivelj. Tokom NATO bombardovanja 1999. godine poruena je trafostanica u industrijskom krugu RTB-a u Boru. Oteen je jedan broj kondenzatora u kojima je bio piralen koji je iscureo. UNEP je finansirao izradu procene rizika po zdravlje zaposlenih i ivotnu sredinu, studiju izvodljivosti 33 za sanaciju deponije na kojoj je odloen ut iwww.ekoserb.sr.gov.yu Balkan Task Force (2000): Feasibility study, Environmental Hot Spots Caused by the Kosovo Conflikt, UNEP33 32

19

EkoIst08, Ekoloka Istina / Ecological Truth, 01 - 04.juna 2008. Hotel Zdravljak Sokobanja

oteeni kondenzatori, a zajedno sa RTB-om odvoenje neoteenih kondenzatora u inostranstvo, na unitavanje. Komunalni otpad se odlae na neureenoj deponiji u naputenom delu povrinskog kopa u Boru. Sainjen je projekat sanacije deponije 34 iju je izradu finansiralo Ministarstvo zatite ivotne sredine. Pribavljene su potrebne saglasnosti i sanacija treba da otpone tokom ove godine. Osam optina Zajearskog i Borskog okruga su potpisale memorandum o saradnji za izgradnju regionalne deponije i reciklanog centra u optini Zajear. U okviru pripreme Okrunog ekolokog akcionog plana nabavljeni su kontejneri, kante za otpad, kamioni za izvoz otpada, buldoer i cisterna za pranje ulica iz sredstava Evropske agencije za rekonstrukciju i optinskog budeta. Odsek za zatitu ivotne sredine je saionio katastar divljih deponija a komunalno preduzee je deo njih oistilo. Zdravstveni centar u Boru je uz pomo Evropske unije otpoeo realizaciju projekta upravljanja medicinskim otpadom. Prikupljanje i reciklaa sekundarnih metalinih sirovina je postala unosan posao, to je motivisalo vei broj preduzetnika i biznismena da otponu ove poslove u Boru prvenstveno sakupljanjem otpada od gvoa i elika, bakra i legura bakra. Formirana su i preduzea koja se bave prikupljanjem kartona i plastine ambalae. Borski ogranak nevladine organizacija Jugoslovenski ekoloki pokret otpoeo je obrazovno pokazni projekat prikupljanja i reciklae baterija. e) PRIRODNI RESURSI I BIODIVERZITET Lokalni ekoloki akcioni plan geomorfoloki i biodiverzitet optine posmatra kao potencijal budueg razvoja. Zatita, ouvanje i odrivo korienje su osnovni ciljevi. Planirane su aktivnosti zatite prostora Dubanice, krake povri Junog Kuaja. Republiki zavod za zatitu prirode privodi kraju izradu potrebne dokumentacije za zatitu ovog planinskog prostora i njegovo uvrenje na listu rezervata biosfere. LEAP-om je predviena izrada strategije odrivog razvoja. Celovita strategija nije sainjena, ve parcijalni 35,36,37 dokumenti, koji se mogu objediniti i inovirati u celovitu strategiju. Pritom treba shvatiti da priprema strategije odrivog razvoja treba da se obavi uz uee svih zainteresovanih strana, formalno usvoji od strane nadlenih organa vlasti i upravljanja, i da je odrivi razvoj proces, a ne samo dokument. Uredbom Vlade Republike Srbije Lazarev kanjon je stavljen pod zatitu kao prirodno dobro od izuzetnog znaaja kao spomenik prirode. Upravljanje ovim spomenikom prirode povereno je Srbijaumama. One su sainile program zatite 38 koji realizuju sopstvenim sredstvima i sredstvima dravnog budeta.

34 35

Grupa autora (2006): Sanacija deponije komunalnog otpada, Institut Kirilo Savi, Beograd Grupa autora (2004): Poljoprivredni akcioni plan Optine Bor, Skuptina optine Bor, 36 Grupa autora (2006): Studija razvoja lokalne ekonomije optine Bor, Ekonomski institut Beograd, 37 Petrovi S. i saradnici (2007): Strategija agroekonomskog i turistikog razvoja podruja optine Bor do 2020. godine, RICO holding company A.D. Beograd 38 Arifagi Miliji J. (2003): program zatite i razvoja spomenika prirode Lazarev kanjon, JP Srbijaume, G Timoke ume, Boljevac

20

EkoIst08, Ekoloka Istina / Ecological Truth, 01 - 04.juna 2008. Hotel Zdravljak Sokobanja

Odsek za zatitu ivotne sredine optine Bor je realizovao projekte ureenja Lazareve peine i osposobljavanja za turistike projekte, to je prvi praktini korak ostvarenju postavljenih ciljeva LEAP-a o odrivom razvoju. e) EKOLOKA SVEST

LEAP JE definisao dva osnovna cilja u ovoj oblasti: Promena kvaliteta ekoloke svesti i razvoj novih obrazaca kulturnog ponaanja (Razvoj i prerastanje ekoloke svesti u novu svest o odrivom razvoju), Podizanje nivoa strunog znanja i kompetentnosti.

Nosioci brojnih aktivnosti kojima treba postii postavljene ciljeve su obrazovne institucije, nevladine organizacije, mediji, organi lokalne uprave, javna preduzea i nevladine organizacije. Moe se rei da su najbrojnije i najdoslednije aktivnosti voene upravo u ovoj oblasti. Mrea ekolokih informacionih resursa 39 koja je formirana tokom izrade LEAP-a, a koju ine nevladine organizacije, obrazovne institucije i Odsek za zatitu ivotne sredine, nastavila je realizaciju programa obeleavanja Ekolokih dana Bora. Ova inicijativa je prerasla u celogodinju manifestaciju u okviru koje se realizuje niz tribina, prezentacija, manifestacija, izlobi i radnih aktivnosti u kojima uee uzimaju uenici, studenti i graani Bora. Ustanova za decu Bambi je donela sopstveni program ekoloke edukacije 40 najmlaih i kao posveenost toj ideji odredila Dan planete zemlje, 22. april, kao dan svoje ustanove, koji obeleava nizom ekolokih manifestacija. Odsek za zatitu ivotne sredine je realizovao niz edukacionih programa za uenike osnovnih kola 41 . Edukacijom su bile obuhvaene O.. Vuk Karadi; Branko Radievi; Sveti Sava; 3.oktobar kao i seoske osnovne kole O.. ura Jaki u Krivelju, O.. Stanoje Miljkovi u Brestovcu i O.. Petar Radovanovi u Zlotu. Ciljna grupa su bili uenici od 1-7 razreda. Vei odziv dece je zabeleen po seoskim kolama koje inae broje manje uenika pa su cela odeljenja bila obuhvaena programom. Program je bio osmiljen u vidu radionice na teme: Voda, Vazduh i Otpad a svaka tema je zauzimala po 2 kolska asa, to znai da je u svakoj koli organizovano po 6 asova ravnomerno rasporedjenih u 6 nedelja. Deo programa su inili izleti u predelima ouvane prirode kao i obilasci industrijskog kruga RTB-a. Optinski savez Partizan u saradnji sa kolama i Odsekom za zatitu ivotne sredine je realizovao program sportsko ekoloke edukacije uenika osnovnih kola poetkom 2008. godine. Cilj je bio da se mlai deo populacije na jedan prihvatljiv, kreativan i interaktivan nain usmeri na pozitivan ivotni stav, kroz upoznavanje sa pravim vrednostima, kulturom ponaanja, zdravim nainom ivota i ophoenja prema ivotnoj sredini. Ovim programom je obuhvaeno oko 60% uenika osnovnih kola starosti od 8 12 godina 42 . Projekat je finansiran sredstvima Ekolokog fonda optine.39 40

Isto kao 2., str 149 150, Grupa autora (2002): Ekoloki vrti Bambi (Projekat ekolokog vrtia i ekolokih radionica), ustanova za decu Bambi, Bor 41 Markovi Lukovi LJ. (2006): Pregled ekoloke edukacije osnovaca, Arhiv Odseka za zatitu ivotne sredine, Optinska uprava, Bor 42 Grupa autora (2006): Program sportsko ekoloke edukacije, O.S. Partizan, Bor

21

EkoIst08, Ekoloka Istina / Ecological Truth, 01 - 04.juna 2008. Hotel Zdravljak Sokobanja

Javno preduzee tampa, radio i film u saradnji sa Drutvom mladih istraivaa je realizovalo projekat Medijska podrka LEAP procesu radijskim i televizijskim programom 43 u okviru programa Podrka razvoju profesionalnih medija u Srbiji koji je finansirala Evropska agencija za rekonstrukciju. Ciljevi projekta bili su: poveanje nivoa ekoloke svesti graana, materijalno i struno jaanje medijske kue i osposobljavanje novinara za praenje ekolokih tema. U okviru ovog programa realizovane su specijalne emisije o prirodnim vrednostima Opstanak radiska emisija i Zeleni talas televizijska emisija, stalno praenje ekolokih tema u informativnim programima i obrazovni ekoloki kviz za uenike osnovnih i srednjih kola i studente Tehnikog fakulteta. kolski sistem u Boru se prilagoava potrebama drutva i lokalne zajednice. Tehniki kolski centar je otvorio smer Tehniar za zatitu ivotne sredine 44 a Tehniki fakultet smerove Inenjerstvo za zatitu ivotne sredine 45 i Reciklane tehnologije i odrivi razvoj 46 . U saradnji sa Tranzicionim centrom RTB-a Bor, Katedra za neorgansku hemijsku tehnologiju i Katedra za Mineralne i Reciklane tehnologije na Tehnikom fakultetu u Boru organizovale su dva inovaciona seminara na temu praenja kvaliteta zemljita, vode i vazduha i upravljanja vrstim otpadom i sanacija degradiranih povrina. Rudarsko topioniarski basen Bor je u cilju podizanja nivoa znanja i kompetentnosti organizovao seminare za svoje zaposlene iz oblasti OHSAS sistema i serije standarda JUS ISO 14000. PREPORUKE LEAP procesom u Boru zapoeto je sistematsko reavanje nagomilanih ekolokih problema i postavljen temelj odrivog razvoja. Proces je u krizi te je neophodna njegova reafirmacija, preispitivanje i obnavljanje jedinstva u lokalnoj zajednici, kao i jedinstva sa dravnim organima i meunarodnim institucijama. Dravne institucije treba da ubrzaju proces usaglaavanja postojeeg zakonodavstva sa meunardnim konvencijama i ispotuju rokove o donoenju zakonskih i podzakonskih akata koji su odreeni osnovnim Zakonom o zatiti ivotne sredine. Planovi i programi koje donose ministarstva, agencije, zavodi i druge dravne institucije treba da uvaavaju potrebe i stavove lokalne zajednice i njihove aktivnosti, koje prevazilaze lokalni nivo i od nacionalnog su znaaja, i uvrste ih u nacionalne programe i projekte. Proces donoenja zakona treba da bude praen decentralizacijom poslova i institucija koje sa bave zatitom ivotne sredine. Izvori zagaenja se nalaze u lokalnim sredinama a posledice mogu biti lokalnog, regionalnog, nacionalnog i meunarodnog obima. Sanacija izvora zagaenja se obavlja na lokalnom nivou i ne moe se uspeno reavati iz bilo kog nacionalnog centra, ve uz aktivno uee institucija i organizacija na lokalnom nivou koje su funkcionalno povezane sa nacionalnim institucijama. Neophodna je pomo dravnih organa u formiranju, materijalnom opremanju i strunom43 Grupa autora (2006): Finalni izvetaj o realizaciji projekta Medijska podrka LEAP procesu radijskim i televizijskim programom, Arhiva RIF-a, Bor 44 www.tsb.edu.yu 45 www.tehnologija.tf.bor.ac.yu/html/izzs.htm 46 www.rudarstvo.tf.bor.ac.yu/MiRT/index.htm

22

EkoIst08, Ekoloka Istina / Ecological Truth, 01 - 04.juna 2008. Hotel Zdravljak Sokobanja

usavravanju takvih lokalnih institucija. LEAP-om optine Bor i OEAP-om Borskog okruga planirano je formiranje lokalne/regionalne agencije za zatitu ivotne sredine. Dosadanja primena ovih dokumenata je pokazala opravdanost takvog opredeljenja a problemi koji su se pojavili dobrim delom su uslovljeni zastojem u razvoju lokalnih institucija i neoekivanom centralizacijom poslova u oblasti ivotne sredine, suprotno opredeljenjima o primeni evropskih standarda. Iznalaenje stabilnih izvora finansiranja je preduslov realizaciji ekolokih programa i projekata. Formiranje lokalnih ekolokih fondova, kao pravnih lica, obezbedilo bi namensko korienje sredstava koja su zakonima propisana za reavanje ekolokih problema. Drava treba da obezbedi redovnu uplatu sredstava nadoknade za korienje prirodnih resursa i nadoknada za zagaenje u ekoloke fondove, redovan transfer takvih sredstava iz republikog u lokalne fondove i kontrolu namenskog troenja na svim nivoima. Dravne institucije treba da omogue direktnu meunarodnu saradnju lokalnih zajednica u konkretnim programima a ne da one budu nosioci tih aktivnosti ili posrednici, jer u takvim sluajevima sredstva se troe na koordinaciju, finansiranje administracije programa, esto neadekvatno obrazovanje, a veoma malo sredstava biva utroeno za stvarno reavanje ekolokih problema. Lokalne zajednice mora da ukljue sve zainteresovane strane u aktivnostima zatite ivotne sredine, bez obzira na esto suprotne interese. LEAP proces u Boru je pokazao da se jedinstvo moe postii i da se kljuni ciljevi mogu ostvariti zajednitvom svih organizacija i institucija, uz obezbeenje javnosti procesa i to ireg ukljuivanja javnosti u donoenju odluka i njihovoj realizaciji. Proces privatizacije velikih privrednih sistema, koji su veliki zagaivai ivotne sredine, treba da se obavlja uz ukljuivanje lokalne zajednice u ceo proces, od definisanja uslova tendera, izrade potrebnih dokumenata koji su sastavni deo tenderske dokumentacije, pregovora sa potencijalnim kupcima, definisanja subjekata koji e reavati probleme predhodnog zagaenja, donoenja programa sanacije tih posledica, iznalaenja stabilnih izvora finansiranja programa sanacije, realizacije tih programa do nadzora nad potovanjem koncesionih i kupoprodajnih ugovora i rokova. Uzroke dva neuspena tendera za Rudarsko topioniarski basen Bor treba traiti i u navedenim razlozima. ZAKLJUCI Zakonom o zatiti ivotne sredine propisana je obaveza optina da donesu planove zatite ivotne sredine. Rok za njihovo donoenje je istekao, a mali je broj optina koji je planove doneo. LEAP proces se pokazao kao dobar nain donoenja i primene takvih planova. Iskustva ukazuju i na slabosti koje se mogu prevazii jedinstvom u lokalnoj zajednici i saradnjom lokalne zajednice i dravnih organa. LEAP proces u borskoj optini otpoeo je sistematskim reavanjem kljunih ekolokih problema, uz uspenu saradnju sa dravnim i meunarodnim institucijama. Proces je u zastoju, prvenstveno, iz subjektivnih razloga koji se mogu prevazii vraanjem na kljune principe: ukljuivanje svih zainteresovanih strana, ukljuivanje javnosti u donoenju odluka, potovanje odluka Skuptine optine i upravnih odbora javnih preduzea, ustanova i preduzea biznis sektora, primena zakona, korektna saradnja dravnih i lokalnih organa vlasti, namensko troenje sredstava i opreme

23

EkoIst08, Ekoloka Istina / Ecological Truth, 01 - 04.juna 2008. Hotel Zdravljak Sokobanja

namenjenih zatiti ivotne sredine, decentralizacija poslova zatite ivotne sredine, kontinuirano podizanje ekoloke svesti. Iskustva LEAP procesa u Boru su dragocena i mogu se koristiti u lokalnim zajednicama u Srbiji, kako pozitivni primeri reavanja problema, tako i korekcijom greaka, kako se ne bi ponavljale. Dravne institucije ova iskustva mogu da koriste prilikom donoenja zakonskih i podzakonskih akata, definisanja programa od nacionalnog znaaja, prilikom privatizacije velikih javnih preduzea, davanja koncesija za korienje prirodnih resursa i jaanja kapaciteta celokupne zajednice za uspeno reavanje ekolokih problema, primenu meunarodnih konvencija i stvaranja uslova za ravnomeran regionalni razvoj.

LITERATURA1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. Arifagi Miliji J. (2003): program zatite i razvoja spomenika prirode Lazarev kanjon, JP Srbijaume, G Timoke ume, Boljevac Balkan Task Force (2000): Feasibility study, Environmental Hot Spots Caused by the Kosovo Conflikt, UNEP Bennett John at all (2004): Assessment of Environmental Hot Spots, Serbia and Montenegro, UNEP, Geneva Grupa autora (2002): Clean up of Environmental Hotspots, Geneva Grupa autora (2002): Ekoloki vrti Bambi (Projekat ekolokog vrtia i ekoloki