Upload
others
View
16
Download
4
Embed Size (px)
Citation preview
Medijska pismenost
Program Medijske pismenosti razvijen je 2012. godine uz financijsku potporu Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva kroz Centre znanja za društveni razvoj te se od tada redovito provodi. Program je revidiran i unaprijeđen uz financijsku podršku GEAR Erasmus+ programa Europske unije. Publikacija Čitajmo između redaka koja prati edukacijski modul je izrađena u sklopu projekta Cornerstones for Media Literate Croatia koji je financiran sredstvima Alumni Engagement Innovation Funda (US Department of State).
Edukacija za građansku pismenost GONG-a
• Objasniti i kritički analizirati ulogu medija u društvu.
• Objasniti pozitivne strane i opasnosti medija (osobito interneta).
• Objasniti medijski sustav, izazove vezane uz transparentnost vlasništva nad medijima te razlike između privatnih, javnih i civilnih (community) medija.
• Prepoznati kršenja prava u medijima te poznavati mehanizme samozaštite, ali i pritužbe i zaštite prava.
• Razviti kompetencije za poučavanje učenika o ulozi medija i za kritičku analizu medijskih sadržaja.
Što nam omoguduje medijska pismenost:
MEDIJSKI ODGOJ – MEDIJSKA PISMENOST
ŠTO JE I ZAŠTO JE VAŢNA?
https://bit.ly/2JhywFD
Zašto medijski odgoj? Zašto je važna medijska pismenost?
• Stalna izloženost medijima
• TV, internet, mobiteli, radio, videoigre
• Mod i utjecaj medija • Masovna komunikacija može
jačati manipulaciju, ali i demokraciju
GLEDAJ POZORNO,
RAZMIŠLJAJ KRITIČKI!
• Znati kako pristupiti medijima i proizvesti medijski sadržaj
• Analizirati prirodu i utjecaj medija i njihovih poruka na društvo
• Kritički konzumirati i razumijeti medijski sadržaj
MEDIJSKA PISMENOST - PISMENOST 21. STOLJEĆA
Što je medijska pismenost?
DJECA I MLADI izloženi medijima od najranije dobi
- najnoviji podaci: http://hrkids.online/
- 96% na internetu (60-240 min/dnevno)
- 50% na društvenim mrežama za vrijeme nastave
- 93% (dob: 11-18) ima profil na društvenim mrežama
- 20% nekoliko puta ili često prima uvredljive poruke
(PZZDGZ, prema Kanižaj, 2014)
- 14 sati tjedno uz video igrice (Bilid, 2010)
Djeca i mladi imaju razvijenije tehničke kompetencije, ali ne znaju što još trebaju učiti niti prepoznaju opasnosti i znaju kako se zaštititi!
UČITELJI I NASTAVNICI Razumiju važnost medijskog odgoja,
postoji volja i entuzijazam. - Pitanje je kada i kako? - Istraživanje IPSOS PLUS-a i Društva za
komunikacijsku i medijsku kulturu (2013.) pokazuju kako 62% građana podržava uvođenje medijskog odgoja u obrazovni sustav (prema Car i Kanižaj, 2015)
Istraživanja nam pomažu razumjeti: EU kids online (www.eukidsonline.net)
Ciboci, Osmančevid (2015.) – „neki nastavnici hrvatskoga jezika nemaju dovoljno znanja o medijima jer u sklopu fakultetske naobrazbe nisu imali dovoljno medijskih predmeta” (link)
Vijede EU i Europski parlament (Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama, 2010/13/EU): Kompetencije koje omogudavaju sigurno korištenje medija, informirani izbor, zaštitu sebe te razumijevanje sadržaja i usluga u medijima.
Europska komisija: (https://ec.europa.eu/digital-single-market/en/media-literacy )
Tehničke, kognitivne, društvene, građanske i kreativne vještine koje nam omoguduju pristup, kritičko vrednovanje i interakciju s medijima.
Neke definicije medijske pismenosti
Pojam medijske pismenosti definiran je na konferenciji o medijskoj pismenosti (National Leadership Conference on Media Literacy, 1992) kao "sposobnost pristupa, analize, vrednovanja i odašiljanja poruka posredstvom medija." (Aufderheide,1992).
Potter (2012): medijska pismenost uključuje interpretiranje, analizu i evaluaciju poruka, indukcijom i dedukcijom.
https://bit.ly/2sIBGqX
Razvijanje kognitivnih, etičkih, estetskih i filozofskih vještina i znanja (Sikka Mikkinen, prema Zgrabljid Rotar, 2005).
Tri dimenzije medijske pismenosti (Livingstone i Thumim, 2003):
tehničke kompetencije,
vještine i praksa kritičkog razmišljanja/ prihvadanja
proizvodnja sadržaja
Medijska pismenost znači: - učiti o svim medijima, - razumjeti povijest te produkcijska i ekonomska načela funkcioniranja, - shvatiti tko posjeduje i kontrolira medije, kakva je koncentracija medijskog vlasništva i njezine posljedice - koncentracija društvene modi, osiromašenje i komercijalizacija sadržaja.
Peruško, 2003; prema Zgrabljid Rotar, 2005.
Informatizacija i kompjutorizacija samo su dio medijske pismenosti i nisu dovoljne za potpuno razumijevanje medija
https://bit.ly/2xSodme
Kako je sve krenulo?
• 1982 – Grunwaldska deklaracija o medijskom obrazovanju:
obrazovni sustavi trebaju prepoznati važnost promicanja kritičkog razumijevanja fenomena komunikacije
• 2014 – Pariška deklaracija o medijskoj i informacijskoj pismenosti u digitalno doba
• Dokumenti i preporuke u Toulouseu, Parizu, Pragu, Aleksandriji, Fezu, Moskvi...
https://bit.ly/2JkgvGH
Kako razvijati medijsku pismenost? Formalnim
obrazovanjem
• predškolski odgoj, osnovna škola, srednja škola (opdeobrazovna i strukovna) i visokoškolsko obrazovanje. Nastavni proces više nije sam sebi svrha ved treba dobiti upotrebnu vrijednost za učenikovo cjeloživotno učenje (Spajid-Vrkaš, 2004)
Neformalnim obrazovanjem
• organizacije civilnog društva kao obrazovni čimbenici (edukativne radionice, proizvodnja edukativnog sadržaja, itd.)
Informalnim učenjem
• inicijativom učenika i nestrukturirano
https://bit.ly/2JDSNV6
Igor Kanižaj
Medijski odgoj
Mediji
Ministarstva
Javne institucije
Vijede za el. medije
Roditelji Obrazovni
sustav
OCD
Političke stranke
Predstavnici industrije
• Prepoznati da su mediji konstrukcije
Tko je stvorio poruke? Koji im je cilj?
• Forme prikaza Kako je nešto prikazano? Tehnika? Kako se izaziva pažnja?
• Ljudi različito interpretiraju i pripisuju značenja Kako razumiješ poruku? Kako bi različite osobe mogle razumjeti ovu poruku?
Mladi kao stvaratelji, a ne samo kritičari i komentatori
Uključivost i uvažavanje različitih pozicija
Korištenje različitih digitalnih alata
Učenje o medijima, a ne samo o njihovom korištenju
Komercijalne implikacije medija Profit? Vlasništvo?
Društvene i kulturne implikacije medija Koje društvene grupe su prikazane? Na koji način? Koji su učinci prikaza?
Strategije medijske
industrije
• Maksimiziranje profita
• Stvaranje publike
• Umanjivanje rizika
Strategije korisnika
medija
• Održavanje navika i nekritički pristup medijskom sadržaju
ili
• Osvještavanje odluka i informiranje
- Medijska pismenost
„Moderni studenti koriste bežične svjetove da povedaju skepticizam i odbace dogmu. Možemo poticati studente da spremno provjeravaju točnost i istinitost informacija. Provjera činjenica može se usvojiti kao vještina, koja s vremenom postaje prirodna… Pronalazedi mogudnosti da se tehnologija integrira u učenje, studenti de automatski osjetiti prekrasno stapanje svog kibernetičkog i nevirtualnog svijeta.”
– Moshe Benovitz, 2012
Stranice koje primjenjuju ‘fact-checking’ metodu
• Koji je cilj?
• ispravljanje nenamjernih/nehotičnih
pogrešaka • poticanje razine promišljanja,
skepticizma, smanjenje vjerovanja u dogme – pozitivan utjecaj na formiranje vrijednosti
• odgovornost za izrečeno u javnom prostoru
https://bit.ly/2LqNtSx
https://bit.ly/2sCCFti
Uz GONG, neformalne programe medijske pismenosti provode i drugi akteri:
• Djeca medija http://www.djecamedija.org/: Društvo za medijsku i komunikacijsku kulturu
• Centar za sigurniji Internet
• Pragma
• Bacači sjenki (FROOOM)
• Pulska filmska tvornica
• Dječja osječka kreativna kudica, DOKKICA
• Kurziv: Novinarska školica Kulturpunkt
• Telecentar
• Centar za nestalu i zlostavljanu djecu
• VANG – Val nove generacije
• Medijska pismenost – abeceda za 21. stoljede www.medijskapismenost.hr , Agencija za elektroničke medije
• UNICEF - Festival prava djece
• Pet za Net
https://bit.ly/2kTo9cn
PRILIKE ZA RAZVOJ MEDIJSKOG ODGOJA (Kanižaj, 2014)
• Senzibiliziranost javnosti, roditelja, nastavnika i učitelja
• Aktivnosti udruga civilnog društva
• Članstvo u EU, provođenje preporuka i korištenje kohezijskih fondova
• Novi edukativni i sveučilišni programi
• Otvorenost institucija pravobranitelja
• Specijalizirani programi poput Komunikološke škole, Dana medijske kulture dr. Ante Peterlid
• Informatička pismenost djece i mladih
• Infrastruktura Agencije za odgoj i obrazovanje
• Školsko stvaralaštvo https://bit.ly/2HoTLzB
PRIJETNJE RAZVOJU MEDIJSKOG ODGOJA (Kanižaj, 2013)
• Neusklađenost Kurikuluma s nastavnim planovima i programima sveučilišnih studija koji obrazuju učitelje i
nastavnike hrvatskog jezika.
• Profesori hrvatskog jezika su obvezni predavati medijsku kulturu iako nisu svi mogli stedi potrebne kompetencije i
znanja.
• Neujednačena praksa u osnovnim i srednjim školama.
• Uspješnost provođenja programa u velikoj mjeri ovisi o ravnateljima.
• Vlada i ministarstva u strateškim dokumentima ne prepoznaju u dovoljnoj mjeri važnost odgoja za medije.
• Nedovoljan broj specijaliziranih edukativnih programa.
• Mali broj udžbenika za medijsku kulturu.
• Nedostatna informatička pismenost djece i mladih.
• Medijska nepismenost roditelja. https://bit.ly/2kTYNLI
MEDIJSKO OBRAZOVANJE U HRVATSKIM ŠKOLAMA
• Medijska kultura kao sastavnica Hrvatskog jezika
Glavne zadade (MZOS, 2006): • osposobljavanje za komunikaciju s medijima: kazalištem, filmom, radijem, tiskom,
stripom, • računalom; • primanje (recepcija) kazališne predstave, filma, radijske i televizijske emisije; • osposobljavanje za vrednovanje radijskih i televizijskih emisija te filmskih ostvarenja.
• Digitalna pismenost kao sastavnica informatike
• Sigurnost na internetu • Tehničke kompetencije
Medijsko obrazovanje u međupredmetnim temama i projektima
Zdravstveni odgoj i školski preventivni programi
• Mediji utječu na samopoimanje i na percepciju drugih.
• Uloga i pritisak medija u pubertetu (5. razred) – prepoznati kako mediji i internet stvaraju norme izgleda i ponašanja, prepoznati kakve emocije stvaraju medijski pritisci vezani iz određeni tjelesni izgled i ponašanje
• Utjecaj medija i vršnjaka prema sredstvima ovisnosti (2 sata) - prepoznati i raspraviti osnovne marketinške pristupe, strategije i utjecaj medija na ponašanje
• Uloga medija u vršnjačkim odnosima (2 sata)
• Kritički pristup nametnutim standardima ljepote; borba protiv internetskog nasilja i sl.
Građanski odgoj i obrazovanje • Mediji su važan kanal informiranja, komunikacije između građana i
tijela javne vlasti te utječu na formiranje javnog mnijenja i stavova građana.
• Ipak, satnica, provedba i potrebne kompetencije za poučavanje nisu određene.
https://bit.ly/2FN2CLK
Medij je poruka (Marshall McLuhan)
Mediji su: novine i drugi tisak, radijski i televizijski programi, programi novinskih agencija, elektroničke publikacije, teletekst i ostali oblici dnevnog ili periodičnog objavljivanja urednički oblikovanih programskih sadržaja prijenosom zapisa, glasa, zvuka ili slike.
(Definicija medija - Zakon o medijima)
Prezentacijski, reprezentacijski i mehanički mediji (Fiske)
Mediji masovne komunikacije
https://bit.ly/2JxXqQB
https://bit.ly/2Jb14jY
Komunikacijska prava i pravo na informaciju
Međunarodno pravo
• Europska konvencija o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda:
„Svatko ima pravo na slobodu izražavanja. To pravo obuhvada slobodu mišljenja i slobodu primanja i širenja informacija i ideja bez miješanja javne vlasti i bez obzira na granice”, čl. 10.1.
• Opda deklaracija o ljudskim pravima:
“Svatko ima pravo na slobodu mišljenja i izražavanja. To pravo obuhvada slobodu zadržavanja mišljenja bez vanjskih pritisaka te slobodu traženja, primanja i širenja informacija i ideja putem bilo kojeg sredstva javnog priopdavanja i bez obzira na granice”, čl.19. https://bit.ly/2sQzAW7
Republika Hrvatska
• 2010. Pravo na pristup informacijama je zajamčeno Ustavom:
• ZPPI (2013.) – Zakon o pravu na pristup informacijama: pravo javnosti da bude potpuno, pravovremeno i točno informirana.
Komunikacijska prava i pravo na informaciju
https://bit.ly/2sOlvIx
www.imamopravoznati.org
- Web stranica kojom je pojednostavljeno potraživanje dokumenata prema
Zakonu o pravu na pristup informacijama
- Imamo pravo znati je projekt HrOpen ekspertne skupine Code for Croatia i GONG-a
https://bit.ly/2kSBwtk
https://bit.ly/2LpK6el
Različite uloge medija
Informiranje
Edukacija
Zabava
https://bit.ly/2xVeN9y
https://bit.ly/2sD28mE
MEDIJI NISU SAMI PO SEBI DOBRI ILI LOŠI
„Znanstvenici i javnost često imaju podvojen stav o medijima. S jedne strane, medije smatramo
veoma pozitivnima. Velike nade i očekivanja ulažu se u ideju o medijima koji mogu obogatiti ţivote
djece, promijeniti nezdrave vrste ponašanja, potaknuti maštu i kreativnost, proširiti
obrazovanje i znanje, poticati inkluziju i toleranciju, smanjiti razliku izmeĎu društvenih
slojeva i doprinijeti razvoju i civilnom društvu.
S druge strane, pojavljuje se sve veća zabrinutost da mediji mogu otupiti osjetila, kočiti maštu i
spontanu igru, proizvesti neosjetljivost na bol drugih, poticati destruktivne vrste ponašanja,
odrţavati stereotipe, dovesti do propadanja moralnih vrijednosti, potisnuti lokalne kulture i
doprinijeti otuĎenju od društva.” - www.medijskapismenost.hr
https://bit.ly/2kUtmRh https://bit.ly/2JnxQPf
https://bit.ly/2LoDCfM
Pozitivne i negativne strane medija:
INFORMIRANJE
OBRAZOVANJE
POMAGANJE DRUGIMA
PROMICANJE LJUDSKIH PRAVA,
DRUGIH KULTURA, RELIGIJA
STVARANJE POTREBA
NAMETANJE NEDOSTIŽNIH
IDEALA LJEPOTE
SENZACIONALIZAM
OTKRIVANJE TUĐE PRIVATNOSTI
Izvor: Lana Ciboci
Javni interes na razini medijskog sadržaja:
• raznolikost informacija, mišljenja, kulturnih sadržaja
• podržavanje javnog reda i zakona
• visoka kvaliteta informacija i kulturnih sadržaja
• podržavanje demokratskog političkog sustava
• poštivanje meĎunarodnih obveza i ljudskih prava
• izbjegavanje nanošenja štete društvu i pojedincima
(Denis McQuail, McQuail’s Mass Communication Theory, 2010.)
https://bit.ly/2JPX74z
Vrste medija: • Javni
• Komercijalni
• Neprofitni i mediji zajednice
https://bit.ly/2zoVKoM
Javni
• europska tradicija
• javni, a ne državni mediji
• vlastita regulativa
• izglasavanje rukovodstva HRT u Saboru
https://bit.ly/2kUvmJk https://bit.ly/2sBRSuA
Komercijalni
• tržišno funkcioniranje
• moraju zadovoljiti dvije potrebe: • osigurati prijenos informacija
• osigurati profit vlasnicima
• financiranje prvenstveno iz oglašavanja
https://bit.ly/2JroAZB
https://bit.ly/2Jm3vwc https://bit.ly/2JeJVGc
https://bit.ly/2sAIvvr
https://bit.ly/2LqKZmU
https://bit.ly/2JlF9Tk
Neprofitni mediji/mediji zajednice
• osnovani od građana i udruga građana
• cilj: očuvanje neovisne medijske produkcije (neovisne o političkim pritiscima i zahtjevima oglašivača)
• održavaju se od donacija čitatelja i podržavatelja, te iz javnih izvora tamo gdje su dostupni
https://bit.ly/2LoMqCu
https://bit.ly/2sKq8Dl https://bit.ly/2sJ5vHS
https://bit.ly/2sIBGqX
Kome se obratiti s pritužbama na medije?
Tijelo Nadležnost
Vijede za elektroničke medije/Agencija za elektroničke medije
Pritužbe na širenje mržnje u medijima, neoznačene neprimjerene sadržaje, poticanje štetnog ponašanja, nedozvoljeno oglašavanje...
Vijede časti HND-a Pritužbe na rad novinara/ki
Povjerenik(ica) za korisnike HRT-a Pritužbe na program HRT-a
Povjerenik(ica) za informiranje Pritužbe na uskratu informacija tijela javne vlasti
Pučki pravobranitelj(ica) i posebni pravobranitelji (za djecu, osobe s invaliditetom, rodnu ravnopravnost)
Pritužbe na kršenje prava iz njihove nadležnosti (kršenje prava na privatnost, uvredljivo prikazivanje...)
Etičko povjerenstvo Državno izborno povjerenstvo
Izborna promidžba
Vijeće za elektroničke medije/Agencija za elektroničke medije
• Vijede koje upravlja Agencijom za elektroničke medije sastoji se od ravnatelja(ice) i šest članova koje imenuje i razrješava Hrvatski sabor, a predlaže Vlada
• Osnovne djelatnosti agencije: • odluke o davanju i oduzimanju koncesija za pružanje medijskih usluga
televizije i radija • odluke o davanju i uskradivanju dopuštenja za pružanje audio(vizualnih)
medijskih usluga • Nadzire emitirani program i radne uvjete pružatelja medijskih usluga
• Otvorenost prema pritužbama građana o nepravilnostima ili nezakonitostima u radijskim i televizijskim programima te elektroničkim publikacijama
http://www.e-mediji.hr/hr/
Novinarsko vijeće časti HND-a
• HND-om upravlja skupština koja odbire, uz ostala tijela, i Vijede časti
• Temeljni ciljevi HND-a:
• Očuvanje prava na izražavanje i promicanje prava na informiranje • Materijalna i socijalna zaštita novinara kao i zaštita radnih uvjeta novinarske profesije • Očuvanje ugleda i dostojanstva novinarske profesije
• Vijeda časti:
• Pradenje i nadzor rada hrvatskih novinara po pitanju pridržavanja Kodeksa časti radi očuvanja dostojanstva, časti, etike i odgovornosti novinarske profesije
• Prijave Vijedu mogu podnijeti svi građani http://www.hnd.hr/
Povjerenik(ica) za korisnike usluga HRT-a
• Povjerenika(icu) odabire programsko vijede HRT-a
• Institucija kojoj se mogu obratiti svi građani radi komentara, kritike ili pohvale vezane uz sadržaj programa i platforma HRT-a
• Primjerice, primjedbe upudene povjereniku(ici) mogu biti vezana uz: • objavu netočnih ili nepotpunih informacije • Kršenje ili uskradivanje prava građana te diskriminacija • Prijenos uvredljivih stereotipa ili pretjerano nasilnog sadržaja i govora • Neprimjerenim terminima emitiranja
http://www.hrt.hr/povjerenik-za-korisnike-usluga-hrt-a/
Povjerenik(ica) za informiranje
• Povjerenika(icu) bira Hrvatski sabor na temelju javnog poziva
• Temeljne ovlasti: • Nadzire provedbu Zakona o pravu na pristup informacijama i povezanih
propisa te o istom izvješduje javnost • Drugostupanjsko tijelo u rješavanju žalbi o ostvarivanju prava na pristup
informacijama • Provodi inspekciju o poštivanju i provedbi Zakona povodom zaprimljenih
pritužbi građana • Informira javnost o temama vezanim za pristup informacijama i surađuje sa
organizacijama civilnog društva, akademskom zajednicom, te drugim institucijama i medijima
www.pristupinfo.hr
Pučki pravobranitelj(ica) i posebni pravobranitelji (za djecu, osobe s invaliditetom, rodnu ravnopravnost)
• Pravobranitelje izabire Hrvatski sabor na 8 godina
• Temeljna zadada • Zaštita prava građana u postupcima pred državnom ili lokalnom vlašdu i
tijelima s javnim ovlastima, a koja nisu u nadležnosti sudova
www.ombudsman.hr
Etičko povjerenstvo Državno izborno povjerenstvo
• Predsjednik(ica) Državnog izbornog povjerenstva je predsjednik(ica) Vrhovnog suda RH, a ostale potpredsjednike i članove bira Hrvatski sabor i Opda sjednica Vrhovnog suda
• Temeljne nadležnosti DIP-a: • Provedba izbora i referenduma
• Provedba nadzora financiranja političkih aktivnosti i izborne promidžbe
• Etičko povjerenstvo DIP-a imenuje Ustavni sud • Ocjenjuje ponašanje sudionika izbora tijekom izborne promidžbe i samih izbora
• Nadzire sadržaj izbornih kampanja www.izbori.hr
Korisna literatura i materijali za razvoj medijske pismenosti:
• Čitajmo između redaka, publikacija GONG-a i Kurziva http://www.gong.hr/media/uploads/citajmo_izmedu_redaka_interaktivna_knjiga_final-31_1_2017.pdf
• Portal Medijska pismenost http://www.medijskapismenost.hr/
• Portal Djeca medija http://www.djecamedija.org/
• Faktograf.hr http://faktograf.hr/
• Materijali za škole PetZaNet: http://www.petzanet.hr/
• Dosta je mržnje: http://www.dostajemrznje.org/
• Imamo pravo znati: https://imamopravoznati.org/
• Projekt Drugi, HRT http://projektdrugi.hrt.hr/
• Kutak za nastavnike EU http://europa.eu/teachers-corner/index_hr.htm
• http://www.learneurope.eu/index.php/en/
• BOOKMARKS priručnik Vijeda Europe
LITERATURA
• Aufderheide, P. “A Report of the National Leadership Conference on Media Literacy.” Aspen Inst., Queenstown, MD., 1992.
• Benovitz, Moshe. “Education: The Social Media Revolution: What Does It Mean for Our Children?” Jewish Action, 2012.
• Bilid, Vesna. “Povezanosti medijskog nasilja s agresivnim ponašanjem prema vršnjacima.” Odgojne znanosti 12, br. 2 (2010): 263–81.
• Car, V., i I. Kanižaj. “Nove prilike za sustavan pristup medijske pismenosti.” U Medijska Pismenost - Preduvjet Za Odgovorne Medije, (ur.) V. Car, L. Turčilo, and M. Matovid. Sarajevo: Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu
• “EU Kids Online.” The London School of Economics and Political Science. http://www.lse.ac.uk/media-and-communications/research/research-projects/eu-kids-online.
• Europska komisija (2013). Okvir za razvoj i razumijevanje digitalne kompetencije.
• Europski parlament i Vijede EU (2010). Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama, 2010/13/EU.
• Kanižaj (2014.) Izloženost, povjerenje i manipulacije: mediji u svakodnevici djece i mladih. http://www.knjiznicari.hr/UDK02/images/8/84/Izlozenost%2C_povjerenje_i_manipulacije_Igor_Kanizaj.pdf
• McQuail, D. McQuail’s Mass Communication Theory. SAGE Publications, 2010.
• “Media Literacy.” European Commission, 2018. https://ec.europa.eu/digital-single-market/en/media-literacy
• Narodne novine (2013.) Zakon o medijima. 81/13
• Narodne novine (2013.) Zakon o pravu na pristup informacijama. 25/13
• “Nastavni plan i program za osnovnu školu.” Ministarstvo znanost, obrazovanja i športa, 2006.
• Potter, W. J. Media Literacy. SAGE, 2012.
• “Pozitivni i negativni tjecaji medija.” Medijska pismenost, 2017. http://www.medijskapismenost.hr/pozitivni-i-negativni-utjecaji-medija/.
• Ustav Republike Hrvatske (2014.) 05/14
• Zgrabljid Rotar, N. Medijska pismenost i civilno društvo. Sarajevo: Mediacentar, 2005.