Efzgforum.net - Fiskalna Politika

Embed Size (px)

Citation preview

FISKALNA POLITIKA Predavanje 1. 17.11.2009. JAVNE FINANCIJE I FISKALNA POLITIKA Uloga drave Javne financije - ekonomska analiza djelovanja drave putem upotrebe javnih (dravnih) prihoda i rashoda, pri emu se dravni prihodi i rashodi raunski predstavljaju u proraunima javnog sektora. Javni prihodi i rashodi primjenjuju se kao instrumenti fiskalne politike. Ne samo naplaeni ili isplaeni novani tokovi, nego porezni rashodi, garancije itd. Fiskalna politika izbor drave u pogledu visine i strukture poreza i dravne potronje drava svoje funkcije obavlja i primjenom drugih instrumenata: nadzor, regulacija, donoenje zakona, monetarna politika. Kruni tok sredstava

Funkcije i ciljevi fiskalne politike 1) Alokacijska utjecaj na ulaganje i upotrebu gospodarskih resursa, s ciljem da osigura ponudu javnih dobara i privatnih dobara Alokativna neuinkovitost trita, ekonomika blagostanja 2) (Re)distribucijska utjecaj na (pre)raspodjelu (dohodaka, bogatstva, potronje tj. jednakost ansi) koja se ostvaruje na tritu, kako bi zadovoljila socijalne i politike kriterije Egalitarizam, paternalizam, nepovoljan izbor, moralni hazard, Pitanje jednakosti, pravednosti 3) Stabilizacijska utjecaj na izglaivanje oscilacija gospodarskih aktivnosti do kojih dolazi djelovanjem trinih imbenika Voenje ekonomske politike (utjecaj na stabilnost cijena i teaja, ravnoteu u bilanci plaanja, stopu gospodarskog rasta, punu zaposlenost resursa) fiskalna politika kao jedan od osnovnih instrumenta ekonomske politike, posebno u uvjetima EMU Izmeu ovih ciljnih podruja postoje uske veze, pa se mjere poduzete kako bi se djelovalo na jedno podruje, redovito odraavaju na ostale ciljeve. Navedeni ciljevi tipini iza FP Fiskalni sustav Ukupnost svih fiskalnih instrumenta i naina njihovog reguliranja - Institucionalni okvir - Sustav javnog financiranja (javnih rashoda)

1

- Porezni sustav (javni prihodi) - Javni dug i deficit - Fiskalni odnosi izmeu razliitih razina vlasti (fiskalni federalizam) Fiskalni sustav

FISKALNA POLITIKA I EKONOMSKA POLITIKA MJESTO I ULOGA FP U EKONOMSKOJ POLITICI Nemogue je promatrati FP izvan konteksta EP: 1. Ekonomska politika odreuje FP ciljeve tj. kriterije za ocjenu njezine uinkovitosti 2. Konzistentnosti i koordinacija EP i FP utvrujui meuovisnost ciljeva i instrumenata, teorija EP objanjava proces ostvarivanja ciljeva EP dio tog procesa je fiskalna politika Politika naela kojima se rukovodi neka akcija usmjerena ostvarivanju odreenih ciljeva Nositelji ekonomske (fiskalne) politike: - Subjekti (organi) koji utjeu na izbor ciljeva - Razna dravna i kvazidravna tijela (sredinja i lokalna vlast, sredinja banka) Ciljevi ekonomske (fiskalne) politike - odraz drutvenih preferencija - Pluralizam ciljeva i viedimenzionalnost ekonomske politike Ciljevi Preteno kratkoroni (konjunkturni) - Puna zaposlenost - Stabilnost cijena - Poboljanje bilance plaanja Preteno dugoroni (strukturni) - Gospodarski rast (rast proizvodnje) - Poboljanje alokacije faktora proizvodnje (poticanje konkurencije, mobilnost rada i kapitala) - Zadovoljenje kolektivnih potreba (organi uprave, obrana, kultura, kolstvo) - Raspodjela dohotka i bogatstva - Zatita i poticanje razvoja odreenih regija i grana gospodarstva Sporedni - Veliina i struktura populacije, sigurnost opskrbe osnovnim proizvodima

2

Instrumenti Instrumenti ekonomske politike - Instrumenti fiskalne politike (javnih financija) - Instrumenti monetarno-kreditne politike - Instrumenti sustava i politike cijena - Instrumenti vanjskotrgovinskog i deviznog sustava - Instrumenti sustava i politike dohotka - Instrumenti izravne kontrole, sustava propisa gospodarskih subjekata Instrumenti fiskalne politike - Javni rashodi (investicije drave, razni transferi, rezerve) - Javni prihodi (izravni i neizravni porezi, doprinosi) - Saldo tj. deficit/suficit (tekui saldo, ukupni saldo) Kad se govori o instrumentima (sredstvima), onda se obino pod tim razumijevaju mjere ekonomske politike (koritenje jednog instrumenta u odreeno vrijeme kako bi se ostvario cilj) Uinkovitost ekonomske politike Pod pretpostavkom da utvreni ciljevi EP aproksimiraju strukturu funkcije drutvenih preferencija, tj. ono stanje gospodarstva koje bi se moglo oznaiti kao optimum, problem uinkovitosti EP svodi se na problem realizacije tih ciljeva Vano je da se postavljeni ciljevi ostvare uz onu kombinaciju instrumenata i mjera ekonomske koja pretpostavlja najmanje angairanje resursa i najnie drutvene trokove TEMELJNE ODREDNICE UINKOVITOSTI EP 1. Realnost ciljeva dugoroni ciljevi dostignuti stupanj razvoja i struktura gospodarstva kratkoroni ciljevi trenutna ekonomsko-politika situacija, konjunkturne prilike, egzogeni utjecaji 2. Usklaenost ciljeva i instrumenata Najvanija karika jer ne ovisi samo uinkovitost EP nego njezina mogunost realizacije uope Za ostvarenje jednog broja kvantificiranih nekomplementarnih ciljeva, EP mora raspolagati s najmanje istim brojem instrumenata 3. Koordinacija instrumenata i mjera Problem moguih posljedica nekoordiniranosti komponenata EP (npr. monetarna i fiskalna politika u EMU) 4. Izbor najdjelotvornijih mjera Mora se moi utvrditi promjena u vrijednosti varijable cilja Koliko je potrebno promijeniti vrijednost instrumentalne varijable 5. Pravovremeno poduzimanje mjera i izbor instrumenata s najbrim djelovanjem (najmanjim odgoenim efektima) Ekonomski procesi su kumulativi i odvijaju se uglavnom cikliki, pa je vano da se mjere poduzimaju sa zahtjevima i karakteristikama faze ekonomskog ciklusa. U suprotnome mjere djeluju procikliki. FISKALNA POLITIKA I UPRAVLJANJE AGREGATNOM POTRANJOM FISKALNA POLITIKA U MODELU RAVNOTENOG DOHOTKA Uinci fiskalne politike 1) Uinak potranje - djelovanje fiskalne politike na generiranje, ponitavanje ili promjenu AD 2) Uinak likvidnosti - utjecaj na razinu i raspored raspoloivih sredstava plaanja 1) i 2) Makroekonomski karakter (realiziraju se na strani potranje, u relativno kratkom roku) 3) Uinak supstitucije - Utjecaj na promjenu relativnih cijena supstituta 4) Uinak dohotka

3

- Promjene ponaanja gospodarskih subjekata, prije svega u potronji i ponudi rada, koje nastaju zbog promjene realnog dohotka 3) i 4) Mikroekonomski karakter (djeluju preteno na strani ponude, dugoroni karakter) Makroekonomski uinci fiskalne politike Uinci fiskalne politike izuavaju se pomou modela koji objanjavaju ponaanje razliitih trita, prije svega: - trita dobara (IS) - trita novca (LM) Trite dobara realni sektor agregatna potranja (AD) Trite novca financijski (monetarni) sektor Fiskalna politika i upravljanje AD Jednostavan model zatvorene ekonomije trite dobara Fiskalna politika - porezna politika izravan utjecaj na osobnu potronju (C) - politika javnih rashoda izravan utjecaj na dravnu potronju (G) - Investicije (I) egzogena varijabla

Fiskalni multiplikatori Multiplikator javnih rashoda vs. multiplikator javnih prihoda

Model ravnotenog dohotka - drava moe poveati javne rashode i djelovati na AD - drava moe ili poreze i tako djelovati na AD preko osobne potronje - ako drava za isti iznos povea porez i javne rashode, uinak na AD postoji - a je autonomna potronja

4

Haavelvom teorem

Jo se moe se prikazati kao: Pri ekvivalentnom porastu G i T (apsolutni saldo prorauna ostaje nepromijenjen G=T) neto uinak FP na potranju je pozitivan Ukupan ekspanzivni uinak porasta G u apsolutnom iznosu je vei od ukupnog kontraktivnog uinka ekvivalentnog porasta T Kada je dT=dG dohodak raste u pravo u iznosu porasta izdataka, to znai da uinak uravnoteenog prorauna na potranju nije neutralan teorem uravnoteenog prorauna ili Haavelvom teorem Neto uinak FP na AD ne ovisi samo o predznaku salda javnih prihoda i rashoda nego i o njihovoj dinamici (s obzirom na razliiti relativni uinak G i T na AD, moe se dogoditi da zbog G i pri ostvarenom deficitu FP bude restriktivna, odnosno kod suficitarnog financiranja ekspanzivna) Mnoge primjedbe razliite kategorije G i T imaju razliiti uinak na AD Utjecaj javnih rashoda na AD Kod javni rashoda (G) u najmanju ruku treba razlikovati djelovanje rashoda za dobra i usluge od djelovanja transfera Uinak poveanja G po osnovi transfera na kretanje AD manji je od ekvivalentnog poveanja G po osnovi robe i usluga Ekspanzivni uinak transfera na AD ovisi i o njihovom redistribucijskom uinku, odnosno o MPC (jedan dio izdataka za transfere uvijek zavri u poveanju tednje) U okviru javnih prihoda (T) treba razlikovati djelovanje neizravnih poreza od izravnih poreza Kontrakcijski uinak izravnih poreza na AD redovito je manji od uinka neizravnih poreza - Neizravni porezi za puni iznos suavaju onaj dio dohotka koji je ve odreen kao potronja (C) - Izravni porezi - jedan dio porasta javnih prihoda primjenom izravnih poreza financira se iz dohotka koji bi inae otiao u poveanje tednje (obrnuto, smanjenjem izravnih poreza ne bi cijeli iznos otiao u poveanje potronje nego bi dio otiao u tednju) Potrebno je ostvariti veu promjenu poreznih prihoda kod poreza na dohodak (pojedinca i poduzea) nego kod poreza na potronju da bi se ostvario ekvivalentan uinak na AD Kod izravni poreza vana je paualnih poreza i poreza koji se plaaju u postotku od ostvarenog dohotka Uinak poreza koji se plaaju u postotku (porez na dohodak i dobit) na AD redovito je vei od uinka paualnih poreza - Izravno utjeu na destimuliranje investicija - Djeluju kao ugraeni stabilizatori, te njihov utjecaj ne prestaje dok postoje u sustavu - Multiplikator je onda manji ako se poveanje javnih rashoda financira porezima na dohodak, a ne drugim oblicima javnih prihoda Porezna stopa (t) kao endogena varijabla Pretpostavka: porezni prihodi funkcija narodnog dohotka, kao to uglavnom jest s porezima na dohodak (pojedinca i korporacija) te se porast G financira iz poreza na dohodak

Multiplikator je oigledno manji od prijanjeg multiplikatora:

5

Utjecaj poreza na dohodak na AD i Y

Temeljni fiskalni multiplikatori Multiplikator javnih izdataka za dobra i usluge Multiplikator transfera Multiplikator paualnih poreza

Multiplikator javnih izdataka za dobra i usluge (t endogena varijabla)

Multiplikator promjene porezne stope

OTVORENO GOSPODARSTVO Pretpostavka: otvoreno gospodarstvo; izvoz egzogena a uvoz endogena varijabla

dio AD pod utjecajem FP zaobilazi domae trite i zavrava u poveanju uvoza Zbog otvorenosti gospodarstva dolazi do odljeva jednog djela potranje u inozemstvo tj. dolazi do tzv. leakage uinka Gubitak AD ovisi o uvoznoj sklonosti gospodarstva (m), posebno o uvoznoj sklonosti gospodarstva koji se financira iz javnih prihoda INTERAKCIJA FISKALNE I MONETARNE POLITIKE Interakcija fiskalne i monetarne politike

6

Uinci fiskalne politike na monetarni sektor Pretpostavke: - Investicije vie ne promatramo kao egzogenu varijablu; - novana sredstva (M) u modelu promatramo u dva dijela: transakcijski novac (Mt) i likvidna sredstva (Ma) - I=f(Y, i) opadajua funkcija kamatne stope - Mt ovisi o umnoku reciprone vrijednosti koeficijenta obrtaja novca i narodnog dohotka - Ma opadajua funkcija kamatne stope Takoer, u realnim okolnostima osobna potronja i neto izvoz takoer su pod utjecajem mjera FP i trebalo bi ih se promatrati kao egzogene varijable Uinak istiskivanja Interakcija FP i MP je kompenzatorna u odnosu na generiranje AD, to znai da se njihovi uinci barem djelomino potiru Koliko e biti to potiranje ovisi o prilagodljivosti (promjenjivosti) koeficijenta obrtaja novca Ako je koeficijent obrtaja konstanta nema nikakve mogunosti da FP samostalno utjee na ad, odnosno svaka novostvorena AD koja nije praena odgovarajuom MP ostati e nerealiziran uinak istiskivanja (eng. crowding-out effect) svako poveanje AD, odnosno dohotka, pri nepromijenjenoj ponudi novca dovodi do poveanja kamatnih stopa, a to znai i do istiskivanja privatnih investicija, ali i drugih komponenti AD (C, NX) Uglavnom nastaje zbog deficitnog financiranja javne potronje (ne poveavaju se porezi) G i I, C, NX Koliki je uinak istiskivanja? Monetaristi - brzina optjecaja je konstantna i istiskivanje je potpuno, tj. uinci FP i MP se u potpunosti potiru. - Porast G e u potpunosti biti kompenziran smanjenjem I, ali i C i NX - Dugorono se mijenja struktura AD na tetu investicija i gospodarskog rasta. - Uinak na AD je mogu jedino kroz promjenu ponude novca Keynesijanci - brzina optjecaja je prilagodljiva i uinak istiskivanja nije potpun - Uinak na AD je mogu kroz druge faktore kao FP Ravnoteni dohodak s investicijama kao egzogenom varijablom

7

IS-LM model Analiza fiskalne politike, bez uvaavanja monetarnih okolnosti, moe dovesti do pogrenih rezultata Odgovori na pitanja o moguim uincima mjera fiskalne politike mogu se traiti upotrebom ISLM modela IS krivulja: Y = C (Y-T) + I (Y, i) + G - predstavlja ravnoteu na tritu dobara, tj. ravnoteu izmeu I i S pri odgovarajuoj kombinaciji Yii - negativan nagib - dohodak na tritu dobara je negativna funkcija kamatne stope LM krivulja: M/P = YL(i) - predstavlja ravnoteu na tritu novca, tj. ravnoteu izmeu MD i MS pri odgovarajuoj kombinaciji kamatne stope i dohotka - pozitivan nagib - kamatna stopa na tritu novca pozitivna funkcija dohotka

Ekspanzivna fiskalna politika

Predavanje 2. 19.11.2009. STABILIZACIJSKA FISKALNA POLITIKA STABILIZACIJSKA ULOGA FISKALNE POLITIKE Stabilizacijska uloga FP

8

Kretanje AD mora biti u skladu s kretanjem potencijalnog outputa, odnosno AS Trite nije uvijek u stanju bez pomoi odgovarajue ekonomske politike ostvariti tu ravnoteu Nesklad u odnosima AS i AD - Inflatorni jaz - Deflatorni (recesijski) jaz Deflatorni jaz ravnoteni dohodak < potencijalni dohodak

Inflatorni jaz

Stabilizacijska uloga FP Do sada se pretpostavljala odsutnost inflacije, to znai da je svaka promjena AD znaila rast Y Pitanje? Kojim su se dijelom promjene u AD, nastale pod utjecajem FP (EP), realizirale kroz promjenu realnog outputa, a koje kroz promjenu cijena? - Keynesijanci - monetaristi Keynesijanski model

9

Model s relativno elastinom AS

Relativno elastina AS U fazi visoke zaposlenosti AS postaje sve manje elastina, odnosno porast AD pratiti e porast cijena - Gospodarstvo e na rast AD reagirati postupnim rastom AS - Poveanje koritenja postojeih kapaciteta, ukljuivanje manje kvalitetnih inputa i vea prisutnost inflatornih oekivanja - U istom pravcu djelovati e odnosi koji proizlaze iz IS-LM modela zato to LM krivulja ima oblik AS krivulje, to znai da je pri visokoj zaposlenosti jai restriktivniji uinak monetarne politike na AD Pri nioj razini dohotka restriktivniji uinak MP je manji, odnosno mogunosti FP su vee jer su LM i AS krivulje vie elastine Uinkovitost upravljanja AD Neizvjesnost predvianja uinkovitosti upravljanja AD na ostvarivanje stabilizacijskih ciljeva, dva razloga: 1) Sloenost fenomena nestabilnosti (inflacija, nezaposlenost, neravnotea platne bilance) 2) Mogue komplikacije u voenju FP Inflacija opi rast cijena (maloprodajnih, proizvoakih, trokova ivota) - S obzirom na visinu (puzea, umjerena, galopirajua, hiperinflacija) - S obzirom na uzroke (inflacija potranje, inflacija trokova) - Philipsova krivulja - FP i MP najuinkovitije u suzbijanju inflacije potranje Nezaposlenost - Punu zaposlenost nemogue postii pa govorimo o zadovoljavajuoj razini - Prirodna (dobrovoljna nezaposlenost) i prisilna (strukturna i ciklika) - Mjere FP mogu biti uinkovite u prevladavanju samo ciklike nezaposlenosti Neravnotea platne bilance - Moe se pojaviti kao posljedica razvojnih i strukturnih problema, izraava se kroz deficit na tekuem raunu - Problem: visok deficit i dugotrajan deficit - Kretanjem AD (izravno) i kamatnih stopa (posredno deficitarnim financiranjem) moe se utjecati na platnu bilancu - Rast kamatnih stopa moe utjecati na dotok stranog kapitala i obrnuto - Kretanje AD uvijek ima utjecaja i na izvoz i uvoz Uinkovitost stabilizacijske politike

10

Skup mjera i instrumenata koji najbolje odgovaraju postojeim gospodarskim i politikim prilikama, vodei rauna da se njihovi uinci na kratki i dulji rok ne preklapaju Proces fiskalnog stvaranja AD je i proces stvaranja AS (razina kapaciteta odnosno outputa stalno raste) Vaan izbor najprimjerenije kombinacije FP i MP METODE PRIMJENE FISKALNE POLITIKE Mjere fiskalne politike Kada se govori o instrumentima FP onda se uglavnom podrazumijevaju mjere (metode) fiskalne politike - Koritenje jednog instrumenta u odreeno vrijeme kako bi se ostvario jedan ili vie postavljenih ciljeva Mjere fiskalne politike 1) Ugraeni stabilizatori 2) Diskrecijske mjere 3) Formula fleksibilne FP (utvrivanje pravila) Automatski stabilizatori Automatski (ugraeni) stabilizatori su ugraeni u fiskalni sustav i stabiliziraju ekonomiju bez aktivnog uea drave - Djeluju na AD automatski, bez ikakve intervencije nositelja EP - Njihovi uinci su endogenog karaktera, tj. odreeni su funkcioniranjem ekonomskog sustava i samim postojanjem u njemu - Automatske promjene prihoda od poreza (progresivno oporezivanje dohotka, oporezivanje dobiti) - Transferna plaanja (naknade za nezaposlene) Prednosti i nedostaci - Djelovanje bez vremenskog pomaka - "doziranje Diskrecijske mjere Diskrecijske mjere su ad hoc mjere nositelja FP u okviru njihovih ovlatenja, kojima oni koritenjem j. prihoda i j. rashoda utjeu na ekonomska kretanja - Uvoenje novih poreza (ili ukidanje), promjena porezne stope - Javni radovi (ceste , kole i dr.) - Promjene strukture i veliine javnih rashoda - Projekti zapoljavanja u javnom sektoru Prednosti i nedostaci - Mogunost boljeg doziranja - Vremenski odgoeni uinci, brzina djelovanja Formula fleksibilnosti Radi se o kombiniranoj primjeni ugraenih stabilizatora i diskrecijskih mjera Svodi se na prethodno definiranje odreenih preduvjeta u obliku signalnih indikatora Ad hoc mjere se pretvaraju u planske - npr. ako se teaj u nekom razdoblju promjeni za odreeni postotak, nositelji ekonomske politike duni su poduzeti odreene mjere radi njegove stabilizacije

11

SALDO KAO MJERA STABILIZACIJSKOG DJELOVANJA FP Bilanca javnih prihoda i javnih rashoda

ashodi Prihodi Osnovni pokazatelji Ukupni saldo - Pokazuje ukupni opseg deficitarnog financiranja javne potronje G T = B = Bn + B b + B e Likvidnosni saldo - Mjera doprinosa javnog financiranja primjeni opsega (razine) likvidnosti u gospodarstvu G T Bn = B b + B e Primarni saldo tekui primici tekui rashodi Ni jedan sam po sebi ne moe biti pokazatelj djelovanja FP na gospodarska kretanja Neprikladnost salda kao mjere FP Uravnoteeni proraun zdrave javne financije - Prevladavalo miljenje kako deficit djeluje destabilizacijski Je li to zaista tako??? - Kako bi znali je li FP ispravno stabilizacijski usmjerena i dobro dozirana, moramo razluiti onaj dio salda javnih prihoda i javnih rashoda koji su rezultat diskrecijskih mjera (strukturni saldo) i onog dijela salda koji rezultat automatskog djelovanja fiskalnog sustava (cikliki saldo) Strukturni i cikliki deficit N i M javni rashodi, egzogene varijable T i Y endogene varijable javni rashodi sa MM na NN - AD Y i dolazimo da pune zaposlenosti YF FH deficit na razini pune zaposlenosti

12

Primjena koncepta strukturnog deficita Strukturni i cikliki saldo - Ovisno koja komponenta salda prevlada, donosimo odluku o stabilizacijskom (ako prevladava cikliki saldo) ili destabilzacijkom (ako prevladava strukturni saldo) djelovanju FP. - Samo je strukturni saldo primjeren za ocjenu karaktera fiskalne politike, odnosno ekspanzivnost ili restriktivnost FP ocjenjuje se prema uinku diskrecijskih mjera Strukturni saldo - iako najbolji pokazatelj, nije osloboen niza manjkavosti - Razliiti koncepti: npr. saldo pri punoj zaposlenosti u SAD-u (Fullemployment balance-FEB) Tzv. strukturni proraunski saldo (cikliki prilagoen proraunski saldo) smatra se najboljim pokazateljem Strukturni proraunski saldo Ili cikliki prilagoen proraunski saldo fiskalni pokazatelj koji kae koliko bi iznosio proraunski saldo kada bi stvarni output bio jednak potencijalnom Znaajke: - mjere stvarne fiskalne pozicije (pokazuje kako bi deficit, uz postojee karakteristike prihoda i rashoda, djelovao na javni dug kada bi potreba proizvodnih faktora bila na normalnoj razini) - mjere manevarskog prostora FP (posebno u EU zbog ispunjavanja maastrichtskih kriterija i Pakta o stabilnosti i rastu upuuje na to je li proraun u srednjem roku, to znai tijekom itavog poslovnog ciklusa, uravnoteen te postoji li prostor za djelovanje anticiklike FP) - pokazatelj smjera djelovanja fiskalne politike (je li FP ekspanzivna (ako se saldo smanjuje), neutralna ili restriktivna te je li po svom karakteru prociklika, neutralna ili anticiklika). Koristan pokazatelj za nositelje drugih ekonomskih politika, prije svega MP. RAZDOBLJE OSPORAVANJA ULOGE FP Keynes 30-tih godina 20. st. dolazi do okreta u ekonomskoj politici uvjetovanog do tada najveom gospodarskom krizom Pretpostavke Keynesa: 1) Veliina dohotka je u prvom redu determinirana veliinom AD 2) Zaposlenost je uvjetovana kretanjem realnih nadnica, ali je njena elastinost uvjetovana najniim prihvatljivim iznosom nominalne nadnice (egzogeno zadan) 3) Veliina tednje ovisi o veliini dohotka, a ne o kamatnjaku 4) pekulativna potranja za novcem moe dovesti do potpune neelastinosti kamatnih stopa Glavni izvor ekonomskih poremeaja bio je u manjku AD u odnosu na trino spremnu ponudu FP se nametnula kao glavni oblik EP (do sredine 60-tih) Efikasna primjena dravne intervencije pretpostavljala je da postoji odreena elastinost cijena, kamata i nadnica (danas to nije sluaj posebno u kontekstu EMU i stabilnosti cijena) Gubljenje imida FP Multinacionalne kompanije, internacionalizacija, diverzifikacija poslovanja, jaanje pozicije sindikata Cijene faktora proizvodnje izgubile su onaj minimum elastinosti u donosu na promjene AD, osobito prema dolje EP, suoena novim izazovima, teite je prebacila s globalnog upravljanja AD na mjere strukturne politike Krajem 60-tih - kriza: inflacija (inflacija trokova, naftni ok), stagflacija, incesija - Kriza kao produkt poremeenih odnosa ekonomske strukture, a ne odnosa AS i AD FP se poela okrivljavati kao neposredni uzrok izbijanja krize (restriktivna MP i ekspanzivna FP, drava blagostanja i irenje dravne intervencije u gospodarstvu)

13

Kritike su prije svega usmjerene na FP kao instrumenta upravljanja AD Monetaristi Kritizirali upravljanje AD. - Smatrali da se zbog relativno stabilne brzine optjecaja novca na kratki rok, FP bez odgovarajue MP, ne moe uiniti nita u smislu poveanja AD. ak ako FP i MP kratkorono uspiju stabilizirati ekonomiju, dugorone posljedice su tene i nepoeljne. - Fiskalno-monetarna kontraverza i uinak istiskivanja Protagonisti ortodoksnog liberalizma, promovirali deregulaciju, to manji opseg javnog financiranja i neutralne MP temeljene na stabilnim stopama monetarnih agregata Milton Friedman Zadatak EP da svojim nainom djelovanja u pogledu javnih financija to manje remeti trinu alokaciju resursa i koordinaciju gospodarskih subjekata kola racionalnih oekivanja Iako su monetaristi bili otri u osporavanju FP, ipak nisu bili iskljuivi u pogledu ocjene uinkovitosti makroekonomskog reguliranja kao to je sluaj s srodne kole racionalnih oekivanja Pretpostavke: 1) gospodarski subjekti se ponaaju u skladu s racionalnim oekivanjima (bitno je da se oekivanja formiraju na racionalnoj osnovi, uzimajui u obzir sve raspoloive informacije, ukljuujui promjene u EP). 2) Elastinost cijena svih faktora proizvodnje i outputa (sustav fleksibilnih cijena omoguuje gospodarskim subjektima da se prilagode oekivanim kretanjima i da anticipiraju promjene EP teorem neefikasnosti EP) Prema njima stabilizacijska uloga FP upitna. - Npr. suoena deficitarnim financiranjem javne potronje, racionalna osoba e biti svjesna neminovnog poveanja T u budunosti. Porezni obveznik e diskontirati budue porezne obveze i ustanoviti da je njihova SV identina iznosu koji bi bio potreban da se izbjegne deficitarno financiranje tzv. Ricardov teorem ekvivalencije. Ekonomika ponude Jo jedno neoliberalno razmiljanje, 80-tih godina (Regan) Inzistiraju na poticanju ponude i neophodnom prestrukturiranju gospodarskog mehanizma, pritom potpuno ignorirajui problem mogue insuficijentnosti potranje (neravnotee AD i AS) Vraanje u prolost i samim temeljima laissezfairovske tradicije (Say, Ricardo) Zaziru od dravne intervencije Najbolje se prouli na podruju porezne politike zalaui se za redukciju poreznih stopa - Redukcija poreznih stopa nema zadatak poveati raspoloivi dohodak, i time utjecati na AD - Smanjenjem poreznih stopa stimulira se sklonost radu i investiranju i tako poveava ponuda kao jedini trajni i sigurni lijek protiv inflacije - Ekstrem Lafferova krivulja Novi trendovi na podruju FP Svijet se mijenja, novi problemi potiskuju stare i trae se novi teorijski i praktini pristupi njihovom rjeavanju Novi pristupi FP svode se na naputanje keynesijanskog shvaanja naela proraunske ravnotee i to kroz dva pristupa: 1) Uravnoteeni proraun (jedini nain da porezni obveznih dozna pravu cijenu javnih usluga naelo korisnosti) 2) Uravnoteeni proraun, ali da se javni rashodi odreuju ovisno o javnim prihodima (mnogo radikalniji pristup) Implikacije na voenje stabilizacijske politike: ugraeni stabilizatori, GSP (Pakt o stabilnosti i rastu) u EU Perspektiva: - Potreba za stabilizacijskom politikom se nije smanjila

14

- Perspektivu FP treba se promatrati u kombinaciji s MP ali i drugim oblicima EP - Premjetanje teita FP s globalnog reguliranja potranje na fiskalne mjere strukturnog i razvojnog karaktera FISKALNA POLITIKA I POTICANJE PONUDE POTICANJE GOSPODARSKOG RASTA I RAZVOJA Poticanje rasta i razvoja Drugi pravac djelovanja mehanizma FP odnosi se na njezine dugorone efekte (poticanje gospodarskog rasta i razvoja) Temelji se na raznim oblicima stimuliranja onih imbenika koji odreuju razinu potencijalnog outputa Pomicanje teita FP na razliite oblike strukturnog djelovanja Vertikalne mjere EP (poticanje pojedinih sektora, grana ili regija) se zamijenjuju horizontalnim mjerama (industrijska politika, infrastruktura, R&D, okoli itd.) Nakon to se poslije stabilizacijskih mjera EP (upravljanje potranjom) iscrpe sve mogunosti poveanja proizvodnje, poveanje stope rasta moe se jedino ostvariti poveanjem proizvodnog potencijala, odnosno poveanjem konkurentnosti kako odreenih industrija i grana, tako i cijele zemlje Usmjeravanje mjera FP na: Poticanje ponude rada - oporezivanje plaa (uinak dohotka i supstitucije) - neizravni porezi (komplementarna dobra) Poticanje opsega i strukture nacionalne tednje - Porezi: osloboenje kamata, utjecaj raspodjela dobiti, ubrzana amortizacija - proraunska tednja na tekuim izdacima Poticanje opsega i strukture investicija - Sline mjere kao za tednju i obrnuto - Oporezivanje dobiti korporacija (olakice po osnovi ulaganja) Poticanje preuzimanja rizika i tehniko-tehnolokog napretka - Porezni tretman gubitka - Oslobaanje oporezivanja R&D Podjela fiskalnih poticaja za rast i razvoj

15

FISKALNA POLITIKA U MODELIMA RASTA Uloga FP u modelima rasta Uloga FP u dinamikim modelima rasta jo nije dovoljno apsolvirana - Dosta je uinjeno u istraivanju poreznih instrumenata na investicije, tednju, sklonost radu i sl., ali je relativno malo postignuto to se tie vreg uklapanja FP u modele rasta Modeli rasta, naroito oni pojednostavljeni, ne sadre fiskalnu komponentu Uloga fiskalne politike u: 1) Harrod-Dommarovu modelu rasta - pripada modelima ravnotenog rasta - sve varijable su egzogene - fiksni odnos faktora proizvodnje - gospodarstvo ostvaruje ravnoteni rast kada je: s=vn s stopa netotednje v kapitalni koeficijent n stopa rasta stanovnitva s > v n viak tednje/investicija s < v n manjak tednje/investicija - to je rast ponude vei mora biti vea i razina potranje fiskalnim instrumentima se moe djelovati na visinu ponude, ali ne i na brzinu rasta - fiskalna politika e djelovati na brzinu rasta ako je potranja toliko elastina da se moe prilagoditi svakoj razini ponude (ako su I dovoljno elastine da apsorbiraju S) 2) neoklasinom modelu rasta - prikladniji od Harrod-Dommarova modela - varijabilnost kapitalnih koeficijenata - temelji se na pretpostavci pune zaposlenosti radne snage - fiskalne mjere nemaju utjecaja na dugoronu stopu rasta Predavanje 3. Dr. sc. Saa Drezgi 20.11.2009. FISKALNA POLITIKA U DOBA EKONOMSKE KRIZE

16

Kriza ekonomske teorije Keynezijanisam vs. neoliberalizam Kompleksnost ekonomskih odnosa Sukob vodeih ekonomista (Krugman Barro) Uloga menunarodnih institucija Kompleksna ekonomska politika Recesija u europskim zemljama Specifini uinci krize Dva aspekta kriznog udara pad agregatne potranje i pad priljeva kapitala Kreditna ogranienja Prociklina fiskalna politika topa rasta Mogunost fiskalne politike u generiranju oporavka Nedostatak domae akumulacije Fiskalna konsolidacija Posljedice prociklike politike? Antirecesijske mjere razvijenih zemalja Antirecesijke mjere ekonomija jugoistone Europe: promjena strukture potronje, smanjenje trokova javne administracije i javnih poduzea, porezni nameti, subvencioniranje poduzea, transferi. Fiskalna politika u sustavu nacionalnih rauna Y = C + I + G (M X ) C = (Y Tt) G = Tt + Tn Bi I=Y M X = (I S) + (G Tt) Fiskalna politika i strukturna obiljeja ekonomije Na mogunosti fiskalne politike djeluje stupanj fiskalnog odljeva Fiskalni odljev uvjetovan je mnogobrojnim uincima: veliinom ekonomije, stupnjem otvorenosti, proizvodnim potencijalom Stoga, svaka pojedina zemlja treba voditi specifinu fiskalnu politiku! Neprimjerena ekspanzivna fiskalna politika moe poveati deficit platne bilance!!! Fiskalno-monetarni mix

A keynesijanski uinak B monetaristiki uinak C faza uzleta? D niska ravnotena razina gospodarstva Djelovanje MMF-a Trino povjerenje u dravnu solventnost: - paket fiskalnog stimulansa, pod uvjetom da je prikladan, ne bi trebao imati trajan uinak na deficite;

17

- srednjoroni okvir praen jasno definiranim politikama te podran institucionalnim rjeenjima, mora omoguiti prihvaanje odgovornosti za fiskalnu konsolidaciju kada se ekonomski uvjeti poboljaju; - potrebno je implementirati strukturne reforme za poticanje ekonomskog rasta; - zemlje suoene s demografskim pritiscima trebaju razviti jasne strategije za zdravstvenu i mirovinsku reformu. Detaljnije... - implementaciju mjera koje su reverzibilne (vraaju se na staro nakon oporavka); - mjere koje uklanjaju poremeaje (porez na financijske transakcije); - poveanje razmjera automatskih stabilizatora koje po prirodi imaju anticikliko djelovanje (poveani odbici kod poreza na dohodak); - obveza buduih korektivnih mjera (poveanja poreza u fazi ekspanzije); - odrenivanje trajanja mjera u fiksnom razdoblju; - postavljanje konzistentnog i kredibilnog srednjoronog okvira fiskalne politike; - jaanje fiskalnog upravljanja; - unaprenenje upravljanja javnim rashodima kako bi se donosile odluke s najviim multiplikativnim uincima. MMF i tranzicijske ekonomije Naglasak na fiskalnoj konsolidaciji Podrka financijskim sustavima Rezanje javne potronje ili dizanje poreza Promjena politike (Poljska)? Restriktivna receptura Podrka MMF-a europskim zemljamaZemlja Maarska Visina i datum odobrenja zajma 15.7 milijardi $ studeni 2008. Kljuni ciljevi i mjere - fiskalna prilagodba, vraanje povjerenja u odrivost javnih financija u kratkom i dugom roku; - kapitalizacija banaka radi prevencije rizika u okviru financijskog sustava; - visoka vanjska financijska podrka kako bi se minimizirali rizici duga i teaja. - mjere za spreavanje gubitka bankovnih depozita i meunarodnih rezervi; - povratak povjerenja u bankarski sustav u srednjem roku i podrka restrukturiranju privatnog duga; - fiskalne mjere za ogranienje proraunskog deficita i priprema za ispunjavanje Maastrichtskih kriterija; - implementacija politike dohodaka i strukturne reforme u svjetlu poveanja konkurentnosti u okviru sustava fiksnog teaja - fiskalno uravnoteenje 2009-2010. s deficitom ope drave od 1.75% BDP-a 2009. te daljnjom konsolidacijom u 2010. - provoenje striktnih politika dohodaka u smjeru obuzdavanja plaa u javnom sektoru i rasta mirovina te smanjenje neprioritetne tekue potronje kako bi se ostvario prostor za infrastrukturne investicije; - jaanje okvira targetiranja inflacije uz dranje fleksibilnog deviznog teaja. Dodatne informacije - uz MMF-a, program podupire EU s 8.4 milijarde USA te Svjetska banka sa 1.3 milijarde USD

Latvija

2.35 milijardi $ prosinac 2008.

- koordinirani meunarodni paket mjera koji ukljuuje Europsku komisiju, nordijske zemlje, Svjetsku banku, EBRD. Strane banke potvrdile su obvezu pruanja financijske potpore svojim podrunicama u zemlji

Srbija

0.5 milijardi $ sijeanj 2009.

- u svibnju je financijska pomo poveana na 2.9 milijarde USD.

18

Poljska

20.5 milijardi $ svibanj 2009.

Rumunjska 17.5 milijardi $ oujak 2009.

- kreditna linija kao mjera opreza za unapreenje meunarodnog kredibiliteta. Financijska kreditna linija namijenjena je lanicama Fonda s dobrim makroekonomskim pokazateljima i politikom Podrka naglom padu priljeva privatnog kapitala s mjerama rjeavanja problema vanjskih i fiskalnih neravnotea te jaanjem financijskog sektora: - jaanje fiskalne politike smanjenjem dravne potronje te unapreenje dugorone fiskalne odrivosti; - odranje primjerene kapitalizacije banaka i likvidnosti domaeg financijskog trita; - podrka inflacijskom targetiranju; - osiguranje vanjskog financiranja te vraanje povjerenja potroaa. Poveane alokacije socijalnim programima, osobito zatita najugroenijih umirovljenika te zaposlenika javnog sektora s niskim dohotkom

- uz MMF program podravaju EU s 6.76 milijardi USD, Svjetska banka s 1.35 milijardi USD, EBRD i ostale institucije s dodatnih 1.35 milijardi USD.

Recepti izlaska iz krize tetnost fiskalne konsolidacije? Struktura javne potronje Poveanje prihoda vs. smanjenje rashoda Smanjenje neefikasnosti javnog sektora Keynesijanski vs. monetaristiki uinci fiskalne politike Studija sluaja: Republika Hrvatska gospodarska kretanja do 2009. godine Stabilno: - teaj - niska razina inflacije - stopa ekonomskog rasta - stopa zaposlenosti ali i - Stabilan rast deficita vanjsko-trgovinske razmjene!!! Kako je to mogue??? - odgovor: konsolidirana bilanca banaka (1993 - 2009) + ... Rjeenja Radikalne promjene u pravcu razlaza s dosadanjim ekonomskim modelom Funkcionalna ekonomska fiskalna politika = borba protiv promaaja trita i promaaja drave! Problemi fiskalne politike Dravni promaaji: - Posljedice: neefikasnost javnog sektora s obzirom na vlastitu aktivnost i djelovanja na ekonomiju - Uzroci: manjak fiskalne transparentnosti, manjak ljudskog kapitala, kvaliteta javnog sektora (korupcija) Trini promaaji: postojanje monopola i oligopola Ciljevi reforme Efikasnost javnog sektora Djelovanje fiskalne politike na: - kreditna ogranienja (monetarni most, dravna banka) - Infrastrukturu (planiranje),

19

- drutveni kapital (promocija izvoza), - Inovacije (vea ulaganja u R&D), - ljudski kapital (kvaliteta obrazovanja standardi PISA testa) Fiskalna politika kao podrka industrijskoj politici Stupovi reforme Refinanciranje dravnog duga politika upravljanja javnim dugom Revizija strukture prorauna: - rashodi - prihodi Fiskalna odgovornost i transparentnost Pravovremenost mjera ekonomske-fiskalne politike! Fiskalne mjere s kratkoronim uincima Obustava ulaganja s niskim multiplikativnim uincima Korekcije u okviru poreza na dohodak Smanjenje poreznog optereenja radne snage Realokacije proraunske potronje Subvencije i porezne olakice poduzeima Fiskalne mjere s dugoronim uincima Financiranje obrazovanja pomak u kvaliteti Sveobuhvatna administrativno-teritorijalna reforma javnog sektora Smanjiti udio javnog sektora u BDP-u Izmjena porezne strukture oporezivanje imovine i kapitala, rastereenje dohodka od rada Zakljuak Ekonomski razvoj u rukama nacionalne ekonomske politike Kredibilna fiskalna politika + uvjetno ekspanzivna monetarna politika Fiskalna konsolidacija u vrijeme recesije nuno zlo Ekonomska kriza u RH prilika za promjene Predavanje 4. Vjekoslav Brati 23.11.2009. PRORAUNSKA POLITIKA, PRORAUN I PRORAUNSKI PROCES PRORAUNSKA POLITIKA - UKRATKO Fiskalna politika (FP) se bavi nainima prikupljanja novca u dravnu blagajnu putem prorauna i njegovog troenja. Proraun - odraz fiskalne politike koji nastoji izvriti njezine zadae; - osnovna poveznica zakonodavne i izvrne vlasti; - jedan od glavnih slubenih mehanizama koji osigurava uspjenost vladajue strukture i politike. FP - porezna politika i politika javnih rashoda. Zadae fiskalne politike su razliite; Najee su ciljevi FP poveanje efikasnosti gospodarstva, stabilizacija gospodarskih kretanja, poveane stope gospodarskog rasta, financiranje javnog sektora i drutvenih djelatnosti, pravedna raspodjela dohotka... imbenici proraunske politike 1. birai, 2. politike stranke, 3. parlament, 4. vlada, MF, dravna uprava, 5. brojne udruge, drutva graana, raznovrsne komore (industrijske, trgovake, odvjetnike, lijenike i dr.),

20

6. sindikati, 7. crkva i vjerske zajednice, 8. javno mnijenje (radio, tisak, tv), 9. znanstvene institucije (instituti, fakulteti i si.) i istaknuti pojedinci itd. Zato je mogue imati ovoliki broj igraa? Klju je u lobiranju kontinuiran proces koji traje od izbora pa do zavretka proraunskog procesa za jednu godinu (u isto vrijeme poinje proraunski proces za sljedeu godinu) Ekonomski razvoj esto ni(je) osnovni temelj jednog prorauna, pogotovo na lokalnoj razini. - npr. neke opine gotovo cijele proraune troe samo na hladni pogon; - potreba ukidanja ili ujedinjavanja jedinica i/ili preispitivanja veliine dravne uprave. Parlament (Sabor) Predstavniko tijelo graana; Kontrolor izvrne vlasti (Vlade); Zakonodavna vlast u Hrvatskoj; Trenutno 153 zastupnika; Redovito zasjeda dva puta godinje: - od 15. sijenja do 15. srpnja - od 15. rujna do 15. prosinca 29 odbora i Mandatno-imunitetno povjerenstvo; Sabor putem odreenih saborskih odbora i rasprava o proraunu analizira programe i fiskalnu politiku koju je predloila Vlada; Nakon to Sabor odobri izdatke i mjere ubiranja prihoda koje predloi Vlada oni postaju formalnim proraunom. Utjecaj parlamenta na proraun ovisi o razlikama u moi lanova parlamenta i o ulozi parlamentarnih odbora. Uloga parlamentarnih odbora ovisi o: - nadlenosti za donoenje amandmana (tko i gdje ih moe donositi, koliku ovlast imaju parlamentarni odbori da predlau amandmane itd.); - vremenu koje imaju odbori za razmatranje prorauna; - odborima ukljuenim u razmatranje prorauna i nj. odnosima; - mogunosti neovisnih istraivanja, ako nema dovoljno vremena za razmatranje; - meudjelovanju s raznim vladinim odjelima vezanima za proraun; Parlament usvaja i kontrolira proraun, te je duan osigurati da proraun slui ispunjenju nacionalnih, socijalnih i ekonomskih prioriteta. Izvrna vlast izvrava proraun i provodi na taj nain izraenu politiku volju parlamenta. Donoenje prorauna ponajprije je politiko pitanje (u trenutku izglasavanja ovisi o odnosu politikih snaga u parlamentu), a po svojim uincima i implikacijama i ekonomsko. Vlada provodi politiku koju je utvrdio Sabor i koji ju u pravilu bira (ili potvruje). predlae fiskalnu politiku i definira strategiju dravnog prorauna, te utvruje potrebne mjere ubiranja prihoda; zaduena za cjelokupni gospodarski i socijalni razvitak zemlje. stalno pod "budnim okom" javnosti, ali i izloena utjecaju interesnih grupa; veliku panju posveuje i odnosima s javnou, a na izborima birai ocjenjuju u kojoj je mjeri vlada dobro obavila svoj posao. Sredinju ulogu ima vladajua stranka (ili koalicija vladajuih stranaka) iz ijih su redova obino i lanovi vlade. U koaliciji male stranke (po broju glasaa i zastupnika) mogu imati imaju na sastav i politiku vlade vei utjecaj nego to to proistjee iz njihove snage izraene brojem lanova iz njenih redova (npr. HSS, HSLS, SDSS od 2007. u RH). Vlada moe predlagati donoenje i usvajanje financijskih odluka i mjera koje se ne moraju poklapati s interesima i eljama biraa rezultat kompromisa.

21

Ministarstvo financija korisnik dravnog prorauna. obavlja sve usluge oko primanja sredstava u proraun te plaanja iz prorauna, posredstvom svojih uprava izrauje i kontrolira proraun, planira i prati izvrenje javnih prihoda i rashoda, odgovoran je za prijedloge i savjete vezane za makroekonomski okvir i fiskalnu strategiju te prognoze pritjecanja prihoda i primitaka u dravni proraun. Interesne skupine mogu utjecati na odluku o zadovoljavanju odreene javne potrebe organiziranjem javnih prosvjeda, trajkova i sl. te pritiskom na vladu i dravnu upravu. Utjecaj im ovisi o organiziranosti, financijskoj snazi, sredstvima informiranja koje kontrolira interesna grupa, broju lanova, izbornom potencijalu IS (ovisi o broju lanova i osoba na koje imaju utjecaj - na zaposlene, korisnike i slino, a koji su (ne)posredno povezani), vrsti ciljeva koje nastoje ostvariti, vremenu u kojem odreene ciljeve treba ostvariti (kratkoroni i dugoroni ciljevi), poziciji koju ima u odnosu na utjecaj drugih nositelja politike moi i partnera s kojima IS pregovara Birai elje izraavaju na izborima. Tijekom izbornog procesa stranke nastoje uvjeriti birae da glasaju za njihove kandidate koji e se u parlamentu zalagati za program stranke a posredno i za njihove elje stranke, elje. Stranka s relativno najveim brojem glasova, ne mora ujedno postati i vladajuom strankom, koja e formirati svoju vladu i koja e nesmetano moi provesti svoj program formiraju se koalicijske vlade. Politike stranke izraz potrebe da se razliiti drutveni interesi definiraju te iskau svojim utjecajem na dravnu politiku, te posebno na zakonodavnu vlast. "borba za svoj dio kolaa" odvija se u parlamentu; Utjecaj stranke ovisi o broju mjesta u parlamentu. pobjedniki kandidati svoj izbor primarno duguju stranci - u parlamentu glasuju prema eljama stranke. Opasnost 1: zastupnici vie zastupaju interese vlastite stranke nego interese specifinih socijalnih grupa ili izbornog kruga iz kojeg dolaze. Opasnost 2: parlamentarni zastupnici izrazito proteiraju interese odreenih interesnih grupa ili lokalnih sredina, gubei iz vida nacionalne probleme . Crkva izravno utjee na proraunsku politiku apelima, prijedlozima vladi ili parlamentu, neizravno utjee putem politikih stranaka na koje ima odreeni utjecaj ili preko crkvenog tiska te raznih elektronikih medija. nastoji potaknuti raspravu ili ak predlagati poveanje/smanjenje proraunskih izdataka za odreenu namjenu. moe zahtijevati od parlamenta ili vlade predvianje ili ubacivanje rashoda za neku novu namjenu ili pak prestanak financiranja nekog dosadanjeg rashoda. U pravilu crkva se zalae za proraunske izdatke socijalne ili kulturne prirode. Javno mnijenje i drugi imbenici Javno mnijenje (dnevni i tjedni tisak, razni asopisi, elektroniki mediji, seminari, konferencije i slino); znanstveni instituti (npr. ekonomski, financijski i drugi); visokokolske ustanove kao i istaknuti pojedinci koji svojim radovima (studijama, programima, projektima) mogu dati snano uporite za predlaganje nekih mjera koje se mogu realizirati u proraunu. PRORAUN

22

Vrste prorauna Dravni proraun Proraun ope drave dravni proraun, proraun izvanproraunskih fondova i prorauni lokalnih jedinica; Proraun sredinje drave dravni proraun i izvanproraunski fondovi; Lokalni i/ili dravni proraun procjena godinjih prihoda/primitaka i rashoda/izdataka; Financijski plan - akt proraunskog i izvanproraunskog korisnika kojim su utvreni njegovi prihodi i primici te rashodi i izdaci. Razine opeg prorauna 1) dravni proraun, 2) prorauni lokalnih jedinica i 3) prorauni izvanproraunskih korisnika dravnog prorauna. Izvanproraunski korisnici Dp-a i lokalne jedinice jedan dio prihoda svake godine dobivaju iz dravnog prorauna u obliku tzv. transfera. sve tri vrste prorauna prolaze vie manje jednake procedure pripreme, donoenja i izvrenja.

Proraun ope drave Dravni proraun - prihodi i rashodi proraunskih korisnika (ministarstava, dravnih agencija i sl.) i svih onih koji se financiraju iz DP-a: a) Izvanproraunski korisnici DP-a - do 2007. Mirovinski i Zdravstveni fond, te Zavod za zapoljavanje, do 2008. Javno poduzee HAC. - trenutno: Dravna agencija za osiguranje tednih uloga i sanaciju banaka, Hrvatski fond za privatizaciju, Hrvatske vode, HC i Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost, te. b) Prorauni lokalnih i regionalnih jedinica (2008. g. 576) - upanije (20) i Grad Zagreb, opine (430) i gradovi (126). Vrste prorauna

to znai napraviti jedan proraun? To znai prikupiti podatke o potronji svih proraunskih i izvanproraunskih korisnika koji su duni sami izraditi svoje financijske planove; Problem: obiman posao Vlada u skladu s aktivnostima i eljama za razvoj drave planira prihode i rashode za iduu godinu; Drava je vrlo sloen i promjenjiv organizam, ali je bit prorauna uvijek ista planiranje i usklaivanje prihoda i rashoda, potujui odreena proraunska naela. Naela prorauna Uravnoteenost prihodi = rashodi, - P < R deficit, slijedi zaduivanje; P > R ne poveavati potronju, da ili ne?

23

Specificiranost - prihodi i primici prema ekonomskoj klasifikaciji i izvorima; - rashodi i izdaci prema prora. klasifikacijama (ekonomska, funkcijska, programska, organizacijska, lokacijska); Transparentnost otvoren i dostupan proraun svima; Univerzalnost P se koriste za sve R, ali postoje i iznimke (porezni prihodi za sve rashode, ali prihodi od mirovinskih doprinosa iskljuivo za mirovine). Jedinstvo i tonost - P i R svih proraun. i izvanprora. korisnika iskazani po bruto naelu, R po funkcijama i programima, a svi prijedlozi zakona, uredbi i akata koje donose Vlada i Sabor trebaju sadravati procjenu njihovog uinka na proraun. to je dravni proraun? osnovni financijski akt i instrument s unaprijed odreenim vaenjem; jednogodinji akt kojeg donosi predstavniko tijelo; javni dokument koji vri ekonomsku i socijalnu funk.; planski dokument kojim se procjenjuju prihodi/primici i rashodi/izdaci drave; donosi se prije poetka godine i vrijedi za 1 godinu + donosi se i proraunska potronja za 2 godine, obvezno uz odluku o izvrenju prorauna; Ako se ne donese, usvaja se odluka o privremenom financiranju za prva tri mjeseca (na temelju prethodnog prorauna). Zakon o proraunu (NN 87/08). Proraun i financijski plan - razlike Proraun ima opi i posebni dio. Opi dio ini Raun prihoda i rashoda i Raun financiranja, Posebni dio plan rashoda i izdataka proraunskih korisnika rasporeenih po organizacijskoj i ekonom.klasifik., te u tekue i razvojne programe. Financijski plan proraunskih korisnika sastoji se od programa (tekuih i razvojnih) za koje se iskazuju prihodi i primici, rashodi i izdaci razraeni po: - vrstama prihoda i primitaka (izvori financiranja), pojedinim programima i godinama Funkcije dravnog prorauna 1) Mora prikazivati najvanije ciljeve drave u fiskalnoj godini (npr. iz prorauna mora biti vidljivo eli li drava niim porezima poticati poduzetnitvo i rast ili veim porezima financirati socijalu, autoceste i neproduktivnu potronju 2) instrument ekonomske politike kojim drava utjee na ekonomsko stanje unutar nje (rast, zaposlenost, potronju, tednju, inflaciju) 3) sluiti kao sustav kontrole prikupljanja i troenja proraunskih sredstava drave. DP-om se mogu provoditi i glavne funkcije ekonomske politike kao to su: 1) stabilizacijska f. - interveniranjem u porezima i rashodima moe pokuati utjecati na to viu zaposlenost, stabilnost cijena, to bolji saldo bilance plaanja i povoljniju stopu ekonom. rasta; 2) alokacijska f.- drava moe utjecati koja e dobra i usluge biti javna, a koja privatna (direktno, javnom ponudom, te indirektno kroz poreze i potpore); 3) distribucijska f. drava moe progresivnim oporezivanjem i sustavima transfera utjecati na nain raspodjele proizvedenih dobara i usluga meu lanovima drutva. Struktura dravnog prorauna

24

Na raunu prihoda i rashoda drava pregledno klasificira godinje P i R. Rijetko su P = R, te drava ima poseban raun financiranja. - vidljivo to drava ini s eventualnim vikom sredstava kad su P > R, - odnosno na koji nain financira eventualni manjak kad su P < R. Ukupni prihodi dravnog prorauna, 2003.-2009. 2003. oko 75 mlrd kn - 2009. plan 125 mlrd kn, no treim rebalansom u srpnju 2009. pali na oko 112 mlrd kn porast za 37 mlrd. kn ili 60%. Struktura prihoda DP-a Veinu prihoda DP-a ine prihodi poslovanja (PP); PP ine prihodi od redovnih aktivnosti, primjerice od poreza (dohodak, dobit, PDV), doprinosa (mirovinsko, zdravstveno, zapoljavanje) i ostalih prihoda (od imovine, upravnih pristojbi, kazni, pomoi, donacije); zanemariv je udio prihoda od prodaje nefinancijske imovine (manje od 1% ukupnih prihoda). Prihodi poslovanja (PP) DP-a Najvei udio u DP-u tj. u okviru PP-a imaju: - porezni prihodi (oko 60% ukupnih PP), - doprinosi za obvezna osiguranja (35%), - ostali prihodi (oko 5%). Porezni prihodi su prihodi od: - poreza i prireza na dohodak, - poreza na dobit, - poreza na imovinu, - poreza na robu i usluge te - poreza na meunarodnu trgovinu i transakcije; Razlikujemo: - direktne poreze (porez na dohodak, prirez porezu na dohodak, na dobit i na imovinu) - indirektne poreze (npr. PDV i troarine) Struktura poreznih prihoda, 2003.-2009. PDV i troarine - 80% ukupnih poreznih prihoda DP-a, tj. blizu 50% ukupnih prihoda poslovanja DP-a. Doprinosi za obvezno osiguranje DP-a 35% ukupnih prihoda poslovanja;

25

optereuju plae radnika; jedni od najviih u svijetu; postoje obvezni doprinosi za: 1) mirovinsko os. na temelju generacijske solidarnosti, 2) mirovinsko os. na temelju individ. kapit. tednje; 3) zdravstveno os., 4) osiguranje za sluaj nezaposlenosti te 5) poticanje zapoljavanja osoba s invaliditetom. vie od 70 skupina obveznika - veina je u nekoliko skupina: (1) posloprimci i njihovi poslodavci, (2) obrtnici i slobodne profesije, (3) posloprimci koji uz plau primaju i neki drugi dohodak te (4) umirovljeni. Struktura rashoda DP-a proraunske klasifikacije Tko, gdje i na to troi prihode; Rashodi DP-a prikazuju se pomou vie klasifikacija; - ekonomska - (nakn.zaposlenima, subvencije, socijalne naknade); - funkcijska (obrana, zdravstvo, obraz.); - programska - programi, aktivnosti i projekti (zatita okolia, informatizacija, pomo poduzetnitvu), - organizacijska - (Sabor, Vlada, ministarstva, dravni zavodi, i sl.), - klasifikacija po izvorima financiranja - (porezi, doprinosi, namjenski prihodi, donacije); - lokacijska - teritorijalne cjeline (drave, upanije, gradovi, opine, PPDS). Struktura rashoda DP-a 2003.-2009. Porast sa 79 mlrd kn 2003. na gotovo 127 mlrd kn 2009. - poveanje od oko 62%. Razlozi porasta rashoda DP-a Rat i njegove posljedice, negativna demografska kretanja, nedostatak strukturnih reformi i fiskalne konsolidacije, prespora reforma javne uprave, neodrivi mirovinski i zdravstveni sustav. Rezultat: visoki rashodi za zaposlene u javnom sektoru, visoke socijalne naknade i visoke subvencije u privatnim i javnim poduzeima. Posljedica: financiranje zaduivanjem uz plaanje visokih kamata, koje jo uvijek traje; (Jutarnji list, 18.11.2009.- podaci HNB-a, Hrvatskoj u 2010. na naplatu dolazi vie od 9,2 mlrd inozaduenja. Neto manje od 900 mil. kamate, a vie od 8,3 mlrd glavnica.) Struktura rashoda poslovanja ekonomska klasifikacija, 2003.-2009. Socijalne naknade najvei udio. ine ih naknade iz osiguranja (mirovine, za nezaposlene, bolovanje, 74%) i naknade za socijalnu pomo (26%) ukupnih socijalnih naknada). Socijalne naknade - Mirovine mirovine - vie od ukupnih socijalnih naknada. jaz izmeu prikupljenih doprinosa i naknada umirovljenicima. broj primatelja mirovina 1990-2009. udvostruen (s oko 650 000 na 1,2 milijuna), broj radno-aktivnih osiguranika koji plaaju doprinose pao s 2 milijuna na 1,6 milijun; 1990. za jednog umirovljenika radila tri, danas 1,38 osiguranika. vie od 15% ukupnog broja korisnika umirovljenika pod povoljnijim uvjetima (2008. ine oko 20% ukupnih rashoda za mirovine). Najvei je udio rashoda za povlatene mirovine (gotovo 15% ukupnih rashoda za mirovine ili oko 5 mlrd kn) - korisnici braniteljskih mirovina, njihov broj se u posljednjih est godina udvostruio. Povlateni primaju vie mirovine od obinih umirovljenika, umirovljeni su nakon kraeg radnog vijeka, njihovim umirovljenjem smanjuju se prihodi od doprinosa i gube radno sposobni ljudi sve to vodi u nejednakost i nepravednost. Struktura rashoda poslovanja funkcijska klasifikacija, 2007.

26

Najvie ide na socijalnu zatitu (37%) i zdravstvo (15%) vie od polovice (52%) ukupnih rashoda. Struktura rashoda poslovanja organizacijska klasifikacija, izvrenje 2008. Najvie Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva 28%, Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi 20%, Ministarstvo financija 14% Struktura rashoda poslovanja izvori financiranja Izvori financiranja: svi prihodi iz kojih se podmiruju rashodi odreene vrste i namjene. Svaki izvor financiranja ima jednoznamenkastu oznaku koja oznaava razred (npr. 1 - opi prihodi i primici, 2 - doprinosi za obvezna osiguranja, 3 - vlastiti prihodi, 4 - prihodi za posebne namjene, 5 - pomoi itd.), te dvoznamenkastu koja oznaava pripadnost skupini. primjer aktivnosti: - A618184 Rano otkrivanje, lijeenje i rehabilitacija ovisnika u razdjelu dravnog prorauna 100 Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi. - Izvori financiranja te aktivnosti su 11 - opi prihodi i primici, 41 - prihodi od igara na sreu i 51 pomoi EU. to nedostaje? Nedostaje raun financiranja; Primici od financijske imovine drave i primljeni krediti i zajmovi - Izdaci za financijsku imovinu i za otplatu zajmova i kredita = Neto financiranje u primicima se evidentiraju razliiti priljevi u novcu, po domaim i stranim depozitima i zajmovima te od ostale financijske imovine poput vrijednosnih papira. U izdacima se evidentiraju odljevi sredstava po istim kategorijama. Razlika primitaka i izdataka je neto financiranje, tj. iznos koji mora biti jednak manjku/viku iz rauna prihoda i rashoda, odnosno neto pozajmljivanju / zaduivanju drave.

PRORAUNSKI PROCES Proraunski proces sustav glavnih pravila (formalnih i neformalnih) koja omoguavaju izvrnoj vlasti donoenje odluka koje vode pripremi, predlaganju i prihvaanju prorauna u Saboru, te konano provedbu prorauna. Njime drava definira ukupni plan prorauna (kao planiranu razinu prihoda i rashoda) unutar kojeg se donose odluke o raspodjeli proraunskih sredstava. Osnovne FAZE proraunskog procesa 1. Faza pripreme prorauna (srpanj listopad) 2. Faza razmatranja i usvajanja prorauna (listopad prosinac) 3. Faza izvrenja prorauna (sijeanj i ostatak godine)

27

Shema proraunskog procesa FAZA 1. PRIPREMA PRIJEDLOGA DP-a Korak 1. Strategija Vladinih programa za trogod. razd. do sredine oujka 09. MF u suradnji sa Sredinjim uredom za razvojnu strategiju sastavlja uputu za izradu stratekih planova za trogodinje razdoblje koju dostavljaju ministarstvima i dr. dravnim tijelima. do sredine travnja 09. Ministarstva i druga dravna tijela na temelju upute izrauju i MF-u dostavljaju strateke planove za trogodinje razdoblje. do kraja travnja 09. Na temelju stratekih planova MF i Sredinji ured za razvojnu strategiju izrauju i Vladi predlau strategiju. do sredine svibnja 09. Vlada donosi trogodinju strategiju. Korak 2. Smjernice ekonomske i fiskalne politike do kraja svibnja 09. Na temelju strategije MF izrauje i Vladi predlae smjernice ekonomske i fiskalne politike. do sredine lipnja 09. Vlada donosi smjernice. Korak 3. Upute za izradu prijedloga dravnog prorauna (DP-a) do kraja lipnja 09. Na osnovi smjernica MF dostavlja ministarstvima i drugim dravnim tijelima na razini razdjela organizacijske klasifikacije i izvanproraunskim korisnicima upute za izradu prijedloga DP-a. Korak 4. Izrada prijedloga financijskih planova proraunskih i izvanproraunskih korisnika do 15. srpnja 09. Na osnovi uputa proraunski i izvanproraunski korisnici izrauju i alju prijedloge svojih financijskih planova ministarstvima i drugim dravnim tijelima na razini razdjela organizacijske klasifikacije. do kraja srpnja 09. Nadlena ministarstva i druga dravna tijela na razini razdjela organizacijske klasifikacije usklaene prijedloge financijskih planova proraunskih i izvanproraunskih korisnika dostavljaju MF-u. Korak 5. MF izrauje nacrt DP-a kojeg alje Vladi do 15. listopada 09. MF razmatra prijedloge i usklauje financijske planove s procijenjenim prihodima te izrauje i Vladi dostavlja proraun za iduu godinu i projekcije za sljedee dvije g do 15. studenoga 09. Vlada utvruje prijedlog prorauna za iduu godinu i projekcije za sljedee dvije godine koje s financijskim planovima izvanproraunskih korisnika podnosi Saboru. FAZA 2. PROCES USVAJANJA DP-a Korak 6. Rasprava o prijedlogu i usvajanje DP-a u Saboru do konca 09. Sabor usvaja proraun na razini podskupine ekonomske klasifikacije za iduu godinu, projekciju na razini skupine ekonomske klasifikacije za sljedee dvije godine te daje suglasnost na prijedloge financijskih planova izvanproraunskih korisnika, a sve u roku koji omoguuje primjenu od 1. sijenja 2010. FAZA 3. IZVRENJE DP-a Korak 7. Izvrenje DP-a do 15. sijenja 2010. Na temelju iznosa planiranih dravnim proraunom, proraunski korisnici izrauju mjesene financijske planove za itavu godinu koje mora odobriti MF. 1. sijeanj - 31. prosinac 2010. DP se izvrava u skladu s raspoloivim sredstvima i dospjelim obvezama. Korak 8. Proraunski nadzor i unutarnja revizija Korak 8. Izvjee o polugodinjem izvrenju DP-a i financ. planova izvanproraunskih korisnika do 30. srpnja 2010. Izvanproraunski korisnici sastavljaju i MF-u dostavljaju polugodinje izvjetaje o izvrenju financijskih planova. do 5. rujna 2010. MF podnosi Vladi izvjetaj o polugodinjem izvrenju DP-a i financijskih planova izvanproraunskih korisnika. do 15. rujna 2010. Vlada upuuje Saboru izvjetaj o polugodinjem izvrenju dravnog prorauna i financijskih planova izvanproraunskih korisnika. Korak 9. Izvjee o godinjem izvrenju DP-a i financij. planova izvanproraunskih korisnika

28

do 31. oujka 2011. Izvanproraunski korisnici sastavljaju i MF-u dostavljaju godinje izvjetaje o izvrenju financ. planova za 2010. do 1. svibnja 2011. Ministarstvo financija izrauje i Vladi dostavlja godinji izvjetaj o izvrenju prorauna i financ. planova izvanproraunskih korisnika za 2010. do 1. lipnja 2011. Vlada podnosi Saboru godinji izvjetaj o izvrenju prorauna i financ. planova izvanproraunskih korisnika za 2010. Hrvatski sabor i proraun Prema Ustavu, dravna vlast u Hrvatskoj ustrojena je na naelu trodiobe vlasti, i to na: 1) zakonodavnu (Hrvatski sabor), 2) izvrnu (Vlada RH) i 3) sudbenu vlast Polupredsjedniki sustav je ustavnim promjenama 2000. zamijenjen parlamentarnim sustavom, Hrvatski sabor od oujka 2001., ukidanjem upanijskog doma, postao jednodoman. Od 1991. uloga Sabora umanjena zbog polupredsjednikog sustava i centraliziranja veine funkcija i odluka u rukama Predsjednika Republike, a nakon toga zbog dominantne uloge Vlade. Sabor je slabo informiran te sve dok prijedlog prorauna ne doe u Sabor na izglasavanje ne postoje nikakvi pregovori Sabora i Vlade U prosincu Sabor raspravlja se o prijedlogu DP-a. Iako Sabor moe prijedlog prorauna i promijeniti rijetko to ini (zbog veine vladajue koalicije u Saboru te injenice kako zastupnici sluaju veinom smjernice svoje stranke). Zastupnici vjeruju kako je Vlada vie odgovorna i nadlena za financijska pitanja u prijedlogu prorauna nego to je to Sabor. Opis istraivanja Koritene ankete i intervjui; metoda anketiranja - anketa meu zastupnicima Hrvatskog sabora, - jedan je od najuinkovitijih naina za ispitivanje stavova javnosti. - skuplji nain komuniciranja, - daje kvalitetnu analizu postavljenih pitanja, koja moe bitno utjecati na donoenje odgovarajuih odluka. intervjui s predsjednikom, potpredsjednikom te lanovima saborskog Odbora za financije i proraun Rezultati ankete Anketu ispunilo 47 od 151 zastupnika (i to 60% vladajue koalicije, 40% oporbe). 98% zastupnika (redovito 85 posto, esto oko 13 posto), i oporbe i vladajue koalicije, prisustvuje saborskim raspravama o prijedlogu prorauna prorauna. Veini ispitanika prijedlog prorauna za sljedeu godinu razumljiv i jasan. Kad se glasa o proraunu izuzetna je disciplina vladajue koalicije. 2/3 ispitanika nezadovoljno vremenom i trai vie vremena za razmatranje prijedloga prorauna. Veina ispitanika nisu bili lanovi Odbora za financije i dravni proraun (92%) - njih 40% loe upueno u rad Odbora ispitanika tijekom saborske rasprave upuuje amandmane na prijedlog prorauna i to: 40% od 1 do 2 amandmana, 25% od 2 do 5 amandmana. Veina amandmana odnosi se na lokalne potrebe, kole, ceste itd. Gotovo 2/3 zastupnika najvei dio pozornosti usmjerava na izdatke za kapitalne projekte. Svake godine vie od 400 amandmana. 2/3 anketiranih lanova oporbe i 1/5 lanova vladajue koalicije - Sabor nije centar politike moi u Hrvatskoj, nego Vlada RH i pojedina ministarstva. Razlog tomu: nemogunosti bilo kakvog vanijeg ili veeg utjecaja na donoenje znaajnijih politikih odluka, zbog odnosa snaga unutar Sabora od izbora tijekom 2000. godine, ali i zbog kasnijih previranja i promjena unutar vladajue strukture.

29

40% ispitanika iz vladajue koalicije - Sabor je u odreenoj mjeri centar politike moi. Intervjui sa saborskim zastupnicima lanovima Odbora za financije i proraun Kljuni problemi: 1) Intervencije Odbora tehnike, umjesto sutinske naravi. 2) Vremensko ogranienje. 3) Proraunsko ogranienje. 4) Nedostatak infrastrukture. 5) Nedisciplina u Odboru. 6) Slabiji poloaj Sabora u odnosu na Vladu. 7) (Ne)adekvatna raspodjela sredstava za rad zastupnika. 8) Nesnalaenje saborskih zastupnika s proraunskom graom. 9) Nedostatak komunikacije s Vladom. Za poboljanje zakonodavne faze proraunskog procesa nuno je: 1) uspostaviti proraun Odbora za financije i proraun 2) unaprijediti rad Odbora poveanjem kapaciteta i suradnje s raznim nevladinim strunjacima. 3) dodatno poraditi na strunosti zastupnika i sab. slubi. 4) poboljati komunikaciju MFVladaSaborOdbor; 5) Tajnitvo Sabora treba poveati sredstva za dodatno zapoljavanje strunih savjetnika u Odboru i Saboru i struno osposobljavanje strunih slubi u Saboru; 6) dodatno obrazovati zastupnike o proraunskoj problematici; Razlike u transparentnosti lokalnog i dravnog proraunskog procesa Dravna razina zatvorenost procesa - priprema i donoenja prorauna u rukama MF-a i Vlade. - Problem: nemogunost dolaska do bilo kakvih informacija o proraunu (o pripremi i izvrenju) iz MF-a, bez obzira tko je na vlasti. - Veliku ulogu igraju dobri privatni kontakti sa slubenicima u MF-u. Lokalna razina sve otvoreniji proces; - U nekim lokalnim jedinicama izvrna vlast organizira tribine prije donoenja prorauna na kojima se uju potrebe i elje graana; - Primjer Crikvenice i Koprivnice neki od prijedloga graana postali sastavni dio prorauna Problemi transparentnosti lokalnih prorauna Loa financijska situacija lokalnih jedinica; Slaba komunikacija s tijelima sredinje vlasti i s MF-om; Nedoreenost i nejasnost pojedinih zakonskih akata; Problemi vezani uz Zakon o radu; Openitost Zakona o proraunu. Ne postoje ni odreeni podzakonski akti koji bi detaljnije definirali pojedine pojave u proraunskom procesu; nestrunost i neobrazovanost lokalnih vijenika o proraunskoj problematici. Preoptereenost djelatnika Odjela za proraun koje je veinom rezultat novog ZOP-a i brojnih klasifikacija i izvjea koje MF trai. Nedovoljna sredstva od fiskalne decentralizacije Prevelik broj lokalnih jedinica koje nemaju dostatan fiskalni kapacitet i preglomazna lokalna administ. Sasvim drugaija situacija i razmiljanja u tzv. bogatim upanijama i gradovima od tzv. siromanih. U prvima je prisutna politika borba, dok je u drugima egzistencijalna borba. Proraunske odluke - rezultat dogovora koalicije. Nedovoljna kooperativnost gradova sa upanijama i obratno, kao rezultat razliitih politikih opcija u njima. Nedostatno vrijeme za itanje prorauna (7 do mjesec dana). Dosta ovisi o njihovoj strunosti i razumijevanju proraunske problematike Bez dotacija dravnog prorauna neke lokalne jedinice ne bi uope mogle egzistirati.

30

U cijeloj Hrvatskoj velike projekte nose ministarstva. Neke lokalne jedinice bez dotacija DP-a ne bi mogle ni egzistirati. Prihodovna ogranienja (zajedniki prihodi nad kojima lokalne jedinice nemaju nadzor) Metropolizacija Hrvatske. U Hrvatskoj gotovo 50% svega zbiva se u Zagrebu (fiskalnog novca i drutvenog proizvoda). Zagreb - sjedite administrativne, upravljake moi, banke, firme itd. i svi se novci vrte u Zagrebu. Osiromauju se potencijali drugih krajeva. Potreba je dislociranja gospodarskog razvitka i aktivnosti. Prorauni se pune iz gospodarstva te tu drava mora strateki odraditi posao. Iznad prosjeka samo Istra, prosjek Primorskogoranska upanija, sve druge upanije ispod prosjeka. Lokalne odluke stvar dogovora unutar klubova vijenika, poglavarstva i pojedinih zastupnika, veinom lanova vladajuih stranaka, iako u nekim lokalnim jedinicama prolaze i amandmani oporbe; Prevelika uloga stranaka/lobija prilikom donoenja prorauna; Proraun mora biti u slubi svih ljudi koji ive u jednoj lokalnoj jedinici, no pitanje je PRORAUNSKIH PRIORITETA i TKO ih odreuje? Nedovoljna ukljuenost javnosti i lokalnog stanovnitva u proraunskom procesu; Slaba ili nikakva suradnja lokalnih jedinica; Nedostatak strunih kadrova, kriteriji zapoljavanja?? Preporuke za lokalnu razinu Smanjiti broj lokalnih jedinica i centraliz. drave; Educirati i dodatno obrazovati lokalne vijenike o proraunu i proraunskom procesu; MF otvoriti prema lokalnim jedinicama pogotovo kada se donose novi zakonski akti vezani uz lokalnu problematiku sluati TERENA; Poboljati komunikaciju s tijelima sredinje vlasti oslanjanjem na naelniku i razinu ispod u MF-u; Poboljati financiranje decentraliziranih funkcija; Snimiti postojee stanje, poticati malo i srednje poduzetnitvo, privlaiti investicije s obzirom na komparativne prednosti JLPRS (poljoprivreda, razni oblici turizma, proizvodnja u slob. zonama). Eventualno uvoenje novih poreza nije popularno; treba ga opravdati ga jasnim i detaljnim prijedlozima projekata koji bi se njihovim uvoenjem financirali; Imati ravnoteu - novi porezi novi projekti; Poticati udruivanje susjednih lokal. jedinica u pruanju usluga i ostvarenju zajednikih ciljeva; Poticati razmjenu iskustava i samih kadrova kada se jave odreeni problemi; MF mora preuzeti veu ulogu u tom poticanju; Permanentno obrazovati lokalne vijenike putem kraih seminara i radionica; Nove opine ograniiti sa zapoljavanjem; Graani esto imaju prijedloge financiranja odreenih projekata koji se mogu, a i ne moraju poklapati s interesima lokalne samouprave otvoriti proraunski proces iroj javnosti - Javna tribina (primjer: Grad Crikvenica) - Proraunski vodi, www.ijf.hr Sjednice vijea prenositi javno putem javnih glasila (tiska, radija, tribina). Sluati glas naroda i usvojiti na temelju izvrsnosti najbolje prijedloge graana u skladu s realnim mogunostima, prioritetima i kvalitetom programa Naini sudjelovanja ire javnosti, u prvom redu graana - anketiranje graana - okrugli stolovi o nekoj temi - javna tribina - javne rasprave - Internet portal - Lokalni bilten - Medijski program

31

- prospekt... Umjesto zakljuka Lokalni proraunski proces u Hrvatskoj previe pod utjecajem lokalnih politikih stranaka; Politike stranke ne trpe toliko soliranje svojih lanova, to dodatno oteava cijelu stvar; Velika uloga lobiranja i veza na lokalnoj razini Graane kao i sve ostale ukljuene u proraunski proces nuno dodatno educirati kako bi se mogli to kvalitetnije boriti za njihove prioritete. Tome bi eventualno mogli pomoi i najnoviji nain lokalnih predstavnika izravnim izborom, opasnost su nejasni i nedoreeni zakonski akti; Rezultati ispitivanja javnog miljenja 2004. provela Prizma istraivanje, Projekt reforme lokalne samouprave, The Urban Institute uz potporu USAID-a; 7% graana zna koje su ovlasti lokalne samouprave 50% vjeruje da su djelomino upoznati s ovlastima 38% nije uope upoznato s radom lokalne samouprave Na bodovnoj ljestvici zadovoljstva graana radom lokalne samouprave od 1 do 5, prosjek bodova 2,7. Zapitajmo se 1) Znaju li graani tko su vijenici i da ih oni zastupaju u Vijeu? 2) Znaju li tko su lanovi poglavarstva? 3) Da li se graani obraaju vijenicima i lanovima poglavarstva sa zahtjevom da iznose njihove stavove u Vijeu? 4) Gdje se graani najee obraaju vijenicima/lanovima poglavarstva? 5) Kako se informira graane o radu vijea i izvrnih tijela ? Ciljevi ukljuivanja graana Omoguiti graanima da predlaganjem utjeu na odluke koje su od posebnog znaaja za njihov svakodnevni ivot Dobiti podrkujavnosti i time olakati donoenja odluka Demistificirati proces donoenja odluka Dobre strane neposrednog izbora Novi kanal politikog utjecaja graana Nova toka na koju se graani mogu usmjeriti s veim povjerenjem i oekivanjima vri politiki legitimitet Smanjenje utjecaja politikih stranaka Vie naelnika jae orijentiranih na graane i samu lokalnu jedinicu Poboljanja u efikasnosti izvrne vlasti i fokus na javni menadment (premda neprofesionalni) Bolja koordinacija i koherentnost lokalnih javnih politika Loe strane neposrednog izbora Podrava autoritarnu politiku, upravnu i drutvenu kulturu (hijerarhija i disciplina) Ne mora biti napretka u kvaliteti kandidata Zahtjevna i skupa procedura izbora Izlazak biraa ne mora biti vei, Populizam (velike rijei mala djela) Blokade lokalnog odluivanja (vijee naelnik) Slabija politika kontrola i mogue zlouporabe moi Smanjena razina profesionalizma (politizacija, nepotizam, korupcija); Predavanje 5. 7.12.2009.

32

FISKALNA POLITIKA I FISKALNA PRAVILA U EUROPSKOJ UNIJI EU i EMU centralizirana monetarna politika i decentralizirane fiskalne politike heterogenost stabilizacijskih ciljeva fiskalni poloaj EU odreen je zbrojem fiskalnih poloaja zemalja lanica EU potrebno je bilo uvesti odreena fiskalna pravila koja bi koordinirala fiskalne politike Stabilizacijska FP u EU 1. proraun EU ne sudjeluje u stabilizaciji ciklikih kretanja, 2. ne postoje zajedniki automatski stabilizatori koji bi proradili u sluaju ekonomskih okova, te 3. stabilizacijska fiskalna politika u EU se mora promatrati u kontekstu EMU Nuna koordinacija FISKALNA PRAVILA Uvjeti pristupanja EMU kriteriji iz Kopenhagena (funkcioniranje trine ekonomije, sposobnost trinog natjecanja unutar EU, garanciju osnovnih demokratskih naela, ljudskih prava i vladavine prava) pristupanje mehanizmu deviznih teajeva ERM-2 zadovoljavanje Maastrichtskih kriterija konvergencije Kriteriji iz Maastrichta Kriteriji konvergencije (Ugovor iz Maastrichta 1992) uvjeti koje mora ispuniti svaka lanica EU kada eli postati lanicom EMU. Postoje etiri kriterija konvergencije: 1. Inflacijski kriterij (stabilnost cijena, inflacija 1,5 pp) 2. Fiskalni Kriteriji (odrivost javnih financija): a) Deficit ope drave ne smije biti vei od 3 % BDP-a na kraju prethodne godine. Ukoliko to nije sluaj, deficit mora znaajno i kontinuirano opadati prema referentnoj vrijednosti ili biti blizu utvrene vrijednosti s tim da su odstupanja prema izvornoj vrijednosti privremena. b) Javni dug ne smije prelaziti 60 % BDP-a na kraju prethodne godine. Ukoliko to nije sluaj, dug mora znaajno opadati i pribliavati se utvrenoj vrijednosti 3. Teajni kriterija (stabilnost teaja, min. 2g. ERM) 4. Kamatni kriterij (niske dugorone kamatne stope, 2 pp) refleksija stvaranja EMU - primarni cilj stabilnost cijena strah da preveliki deficiti i javni dug zemalja lanica moe utjecati na rast kamatnih stopa u drugim lanicama monetarne unije fiskalni deficiti mogli bi potkopati kredibilitet sredinje banke Maastrichtskim kriterijima su utvrene granice javnog duga i deficita nunost nadogradnje Pakt o stabilnosti i rastu uveden 1997. godine (dopunjen 2005. zbog proirenja EU) pravni okvir za provoenje fiskalne discipline u lanicama E(M)U - Zemlje dune teiti ka uravnoteenom proraunu (predviene mjere i kazne za deficite iznad 3% BDP-a), - Slina fleksibilnost za zemlje s visokim javnim dugom (udio duga u BDP-u mora se pribliavati referentnoj vrijednosti od 60% zadovoljavajuom brzinom) dodatno proirena i vie definirana tzv. procedura kod prekomjernih deficita - uvedena je odgovarajua fleksibilnost te se dozvoljava zemljama da pod odreenim uvjetima prekre razinu 3% deficita BDP-a (npr. u sluaju izvanrednih okolnosti kao to je pad BDP-a za vie od 2% ili prirodne katastrofe) Implementacija Pakta poiva na 2 osnovna stupa: 1. na naelu multilateralnog nadzora proraunskih pozicija 2. na procedurama u sluaju prekomjernih deficita Nadzor proraunskih pozicija

33

Sastoji se od srednjoronog sustava ranog upozoravanja i kratkoronog nadzora proraunskih pozicija a) Sustav ranog upozoravanja - odnosi se na srednjorone projekcije (programe) proraunskih pozicija i njime se u ranoj fazi prepoznaju eventualne prepreke u izvrenju ciljeva Pakta - Programi stabilnosti (lanice EMU), Programi konvergencije (ostale lanice EU) polugodinje - programe moraju podrati Komisija EU, ali i Europska sredinja banka (ECB) te Ekonomska i financijska komisija EU (EFC), kako bi se prezentirali Vijeu EU, odnosno Vijeu ECOFIN-a - Na preporuku Komisije, Vijee moe donijeti odluku o ranom upozorenju (eng. early warning) i prije samog prekomjernog deficita b) Kratkoroni nadzor - provjeravaju se trenutne proraunske pozicije na osnovi polugodinjih programa (Hrvatska kao kandidat jednom godinje tzv. Pretpristupni ekonomski program (PEP) za trogodinje razdoblje) - Komisija provjerava izvjetaje i donosi odluku o tome da li postoji prekomjerni proraunski deficit te da li je proraunska politika adekvatna za izvrenje cilja od 3% BDP-a deficita - Na preporuku Komisije Vijee donosi odluku o prekomjernom deficitu ili daje pozitivno miljenje - U obzir se uzimaju sve izvanredne okolnosti Procedure u sluaju prekomjernih deficita Ako Vijee donese negativno miljenje, onda slijede procedure u sluaju prekomjernog deficita - Vijee daje preporuke (prijedloge) detaljne mjere sankcije - Vijee nadzire provedbu zadanih preporuka-mjera i ukida proceduru u sluaju PD ili uvodi financijske sankcije Financijske sankcije - prvo beskamatni depozit koji moe postati bespovratna novana kazna - fiksni dio iznosi 0,2% BDP-a, te varijabilni dio iznosi 0,1% BDP-a za svaki postotni poen za koji je stvarni deficit vei od referentnog (3% BDP-a) Vremenski prikaz procedure u sluaju prekomjernog deficita

Postojee procedure

34

Negativno izvjee Komisije od 7. listopada 2009. za jo 9 zemalja: Belgiju, eku, Njemaku, Italiju, Nizozemsku, Austriju, Portugal, Sloveniju i Slovaku eka se odluka Vijea Zavrene procedure

Za i protiv Pakta Izravan utjecaj na djelovanje automatskih stabilizatora i stabilizacijsku FP Problem ako zemlje ne konvergiraju prociklina kretanja Reforma fiskalnih institucija (mirovinsko osiguranje, osiguranje od nezaposlenosti, proraunski proces) Stvorena svojevrsna kultura stabilnosti Klub i pravila kluba Terminoloka razgranienja Deficit je varijabla toka mjeri se u nekom vremenskom razdoblju - deficit prorauna ope drave dravnog prorauna, izvanproraunskih fondova i lokalnih jedinica - Procedura za prekomjerni deficit neto pozajmljivanje/zaduivanje ukljuujui kamate za razne swap i forward aranmane Javni dug je varijabla stanja mjeri se u nekoj toki u vremenu - dug konsolidirane ope drave ukljuujui potencijalne obveze - maastrichtki dug obveze ope drave na osnovu izdanih vrijednosnica (-dionice, +fin.derivativi), uzetih zajmova te valutu i depozite Fiskalna pravila - ue definicije duga i deficita nego prema ESA 95 metodologiji Primarni deficit iskljuuje cijeli iznos kamata iz veliine konvencionalnog deficita

35

prikazuje odnos tekuih prihoda i rashoda prorauna Realniji prikaz fiskalnog stanja u odnosu na deficit ope drave FISKALNA POLITIKA U HRVATSKOJ Makroekonomska kretanja u 2008. i 2009. godini Realni rast BDP-a je iznosio 2,4% u 2008. godini, to je smanjenje od 3,1 postotnog boda u odnosu na 2007. godinu Realno meugodinje smanjenje BDP-a je u prvoj polovici 2009. godine iznosilo 6,5%. Tijekom 2008. godine inflacija se kretala na prosjenoj razini od 6,1%, dok je u prvih devet mjeseci 2009. godine prosjeno iznosila 2,6%. Nezaposlenost se kontinuirano smanjivala te je u 2008. iznosila 8,4% to je najnia zabiljeena razina nezaposlenosti. Povoljna kretanja na tritu rada prekinuta su u veljai 2009. godine te je u prvih devet mjeseci 2009. godine prosjean broj registriranih nezaposlenih povean je za 8,0% u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine. Rebalansi dravnog prorauna u 2009. Prvi rebalans dravnog prorauna donesen je u travnju 2009. i njime su: - Oekivani prihodi umanjeni za 8 milijardi kuna - Plan rashoda korigiran je na nie za 5,4 milijarde kuna - Osnovica za obraun plaa u dravnim i javnim slubama je svedena na razinu iz prosinca 2008. godine - Osnovica za obraun plaa dravnim dunosnicima je smanjena za 10% Daljnji nepovoljni gospodarski uvjeti i izvrenje prvog polugodita za rezultat su imali donoenje dva rebalansa u srpnju 2009. kojima su: - Postignute dodatne utede od 1,0 milijardu kuna - Umanjeni oekivani prihodi na razini cijele godine, ali i provedene zakonske izmjene za osiguranje dodatnih izvora prihoda prorauna: - Poveanje ope stope PDV-a za 1% - fiskalni uinak od 500 milijuna kuna u 2009. godini - Uvoenje naknade za pruanje usluga u pokretnim elektronikim komunikacijskim mreama fiskalni uinak od 140 milijuna kuna u 2009. godini - Uvoenje posebnog poreza na plposebnim porezima na osobne automobileae, mirovine i druge primitke fiskalni uinak od 755 milijuna kuna u 2009. godini - Izmjene Zakona o, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplove - fiskalni uinak od 30 milijuna kuna u 2009. godini U odnosu na prvi plan za 2009., rebalansima su prihodi dravnog prorauna umanjeni za 13,4 milijarde kuna, a rashodi za 6,5 milijardi kuna Temeljni ciljevi u srednjoronom razdoblju Makroekonomska i gospodarska stabilnost Optimalno ozraje za razvoj konkurentnog gospodarstva Jaanje pravne drave i vladavine prava Poticanje znanja, izvrsnosti i kulture Ravnomjeran regionalni razvoj Jaanje socijalne pravednosti Pozicioniranje Hrvatske kao jedne od vodeih europskih turistikih destinacija Konkurentniji poljoprivredno-prehrambeni i ribarski sektor Daljnje jaanje meunarodnog poloaja Republike Hrvatske Unaprjeenje policije i oruanih snaga u slubi graana Zatita, ouvanje i unaprjeenje zdravlja Zatita okolia i prostorni razvoj Meunarodno okruenje Realni rast BDP-a u Europskoj uniji iznosio je 0,9% a u Eurozoni 0,8% tijekom 2008. godine. U 2009. godini se oekuje realno smanjenje BDP-a od 4,0% u gospodarstvima EU i Eurozone, dok se za 2010. godinu predvia smanjenje od 0,1%.

36

Tijekom 2009. godine oekuje se usporavanje inflacije na 0,9% u Europskoj uniji te 0,4% u Eurozoni, dok se u 2010. predvia inflacija od 1,3% u Europskoj uniji te 1,2% u Eurozoni. Prihodi i rashodi za srednjorono razdoblje Predvia se smanjenje udjela ukupnih rashoda u BDP-u do 2012. godine. Prema projekcijama, udio ukupnog manjka konsolidirane ope drave u BDP-u smanjit e se sa 2,9% u 2009. na 1,4% u 2012. RH i EU Fiskalnu politiku RH proteklih je godina oznaila provedba fiskalne konsolidacije Podaci izraeni prema europskoj metodologiji za statistiku javnih financija ESA 95 koristi za potrebe fiskalnog nadzora zemalja lanica i kandidata (Fiskalno izvjee) - Hrvatska ispunjava maastrichtski kriterij proraunskog deficita (neto zaduivanje, - 1,6% BDP-a u 2007.) - Hrvatska ispunjava maastrichtski kriterij duga ope drave (44,2% BDP-a krajem 2007.)

37