82
Egejska arheologija Obuhvaća 3 egejske civilizacije: 1. Kikladska civilizacija - obuhvaća prostor Kikladskih otoka - rano brončano doba - 3000. – 2000. g. BC 2. Minojska civilizacija - prostor Krete, ali širi se i na Kikladske otoke - srednje brončano doba - 2000. – 1450. g. BC 3. Mikenska civilizacija - područje Atike, Beotije, Peloponeza, širi se na područja kikladske i minojske kulture - kasna bronca - 1600. – 1200. g. BC

Egejska Arheologija skripta

Embed Size (px)

DESCRIPTION

skripta iz kolegija Osnove egejske arheologije

Citation preview

Page 1: Egejska Arheologija skripta

Egejska arheologija

Obuhvaća 3 egejske civilizacije:

1. Kikladska civilizacija

- obuhvaća prostor Kikladskih otoka

- rano brončano doba

- 3000. – 2000. g. BC

2. Minojska civilizacija

- prostor Krete, ali širi se i na Kikladske otoke

- srednje brončano doba

- 2000. – 1450. g. BC

3. Mikenska civilizacija

- područje Atike, Beotije, Peloponeza, širi se na područja kikladske i minojske kulture

- kasna bronca

- 1600. – 1200. g. BC

Page 2: Egejska Arheologija skripta

Mit o nastanku imena Egejskog mora:

Atenom je u to doba vladao kralj Egej. Kralj Minos zaposlio je Dedala da izgradi labirint u kojem je

čuvao svoga sina, Minotaura, polubika, polučovjeka. Atena je svakih 7 godina morala slati sedam

mladića i sedam djevojaka kao žrtvu. Kralj Egej šalje Tezeja da ubije Minotaura. Tezeju je to pošlo

za rukom zahvaljujući Arijadne, koja mu je dala mač i klupko. Bježeći sa Krete, nesretan zbog

izgubljene ljubavi, Tezej je zaboravio da se u znak pobjede mora vratiti sa bijelim jedrima, te se

umjesto vratio sa podignutim crnim jedrima. Otac mu je pomislio da je Tezej mrtav te se bacio u

more koje je po njemu dobilo ime Egejsko.

Istraživači ovih kultura:

1. Heinrich Schliemann:

- na brdu Hesarlik otkrio je Troju

- 1874. kopa u Mikeni (Peloponez), želi pronaći Agamemnonovu palaču i grobove kraljevske

obitelji

- kopa oko Lavljih vrata

- otkriva grobni krug A, te otkriva 6 grobnica i mnogo zlata, između ostalog i pogrebnu masku

- naziva je Agamemnonovom maskom, što je netočno grobnice se datiraju oko 1600. BC, a

maska oko 1100. BC

- Atrejeva riznica – zapravo je grobnica

- kopa lokalitet Orhomen u Beotiji – pronalazi ''Minojevu riznicu''

- kopa Tirint

- smatra se ocem egejske arheologije

- pokrao sve što je mogao

- na Kreti pronašao grad Knos, ali nisu mu dozvolili iskopavanje

2. Arthur Evans

- bio kustos u Ashmoleanu

- na otkup je dobio pečat sa znakovima pisma i otkrio da su sa Krete

- htio kopati Knos, no morao je otkupiti cijelo brdo

- 1899. Kreta se oslobodila turske vlasti Evans otkupljuje cijelo brdo i 23. 3. 1900. počinje

iskopavanja sa željom da dokaže pismenost Krete

Page 3: Egejska Arheologija skripta

- tablice s linearom B su se sačuvale u požaru

- izradio kronologiju ''kretske'' civilizacije

- Evans umire 1941., do smrti je skrivao tablice, no nije ih dešifrirao

3. Michael Ventris

- 1952. dešifrirao linear B pismo s tablica koje potječu iz 1450. BC

- tvrdio da iza pisma leži grčki jezik, no nitko mu nije vjerovao jer se smatralo da je grčki jezik

došao kasnije

- mislilo se da je grčki alfabet prvo pismo koje su Grci poznavali

4. Carl Blegen

- vrši iskopavanja u Phylu

- pronašao 1000 tablica s linearom B

- potvrdio teoriju o grčkom jeziku

5. Christos Tsountas

- otkrio Kikladsku civilizaciju

- kopao Dmini i Sesklo

- otkopao Vapheio tolos grobnicu

- među važnim arheolozima još se javljaju Harriet Boyd i Richard Seager

Prvi stanovnici Egide

- prvi stanovnici iz razdoblja paleolitika, ali samo na kopnu

- tu teoriju u novije vrijeme opovrgava nalaz paleolitičkog inventara s otoka Gabdosa

- donji paleolitik (200 000 – 55 000 BC) najstariji nalazi s poluotoka Halkidika iz pećine

Petralona, lubanja Homo sapiensa

- srednji paleolitik (55 000 – 30/25 000 BC) nalazi sa srednjeg Peloponeza i Halkidika

- gornji paleolitik (25 000 – 10 000 BC) pećina Franchti (Argolida), pronađen opsidijan s

Melosa

- mezolitik (10 000 – 7 000 BC) 12 loaliteta

- neolitik porast populacije i lokaliteta, dolazi do naseljavanja otoka

Page 4: Egejska Arheologija skripta

- paleogeografija znanost koja proučava promjene u zemljopisinim obilježjima nekog

područja u pradavnim vremenima

- razina mora bila je niža, neki otoci su bili spojeni s kopnom (npr. Eubeja, Tasos), a neki su bili

spojeni u jedan otok (npr. Veliki Faros)

Prirodni resursi

- Grčka je uglavnom planinska zemlja s vrlo malo obradivih površina, ali ima vrlo pogodne

aluvijalne nizine

- velika morska prostranstva omogućuju razmjenu i trgovinu na velikim udaljenostima

- bogata kamenjem vulkanskog podrijetla

- poznavali glinu, ali artefakti najčešće od kamena

- poznati rudnici kamenja: Melos (opsidijan), Kreta (alabaster), Paros, Atika i Naksos (bijeli

mramor)

- malo izvora metala

- Laurionski kompleks rudnika (olovo i srebro), rudnici na otoku Sifnosu (srebro i olovo),

otok Kytnos (bakar)

- uvoze metal sa Levanta, Cipra...

- Thermopile (vruća vrata) – sumporni izvori

- najraniji dokazi o lovljenju ribe i tune pećina Franchti

- u razdoblju neolitika javlja se sedentizam, poljodjelstvo i keramika

- najstarija neolitička zemljoradnička naselja Tesalija (Sesklo i Dmini) i Knos na Kreti

- na ostalim područjima nema toliko nalaza, što ne znači da ih nije bilo

- porijeklo novih kolonista iz Anatolije ili rezultat lokalne ekspanzije ranije neolitičke

populacije?

- domesticirali ovcu, kozu, maslinu, lozu

- kuće od prepletenog šiblja, kućnog ljepa i čerpića

Trgovina

- iz Cipra bakar (ingoti), iz Levanta srebro i zlato

- Korzika, Iberski poluotok i Cornwall – kositar (kojeg nema u Grčkoj)

Page 5: Egejska Arheologija skripta

- lapis lazuli – Afganistan

- alabaster i kamene vaze iz Egipta

- slonovača

- jantar iz Baltika (ali tek od kasne bronce)

- izvoze znanje (umjetnici), vino, maslinovo ulje, parfumirana ulja, tekstil (znamo iz lineara

B) i keramiku kamares stila (na kolu 'n shit)

Kronologija

- relativna i apsolutna

- relativna postavljena u relaciji na nešto drugo

- relativnu kronologiju za Kretu postavio Arthur Evans 1906. prema stratigrafiji Knosa,

keramici i importima iz Egipta:

1. rano brončano doba = staro kraljevstvo u Egiptu

2. srednje brončano doba = srednje kraljevstvo

3. kasno brončano doba = kasno kraljevstvo

- Manethos egipatski svećenik koji je zapisao sukcesiju faraona i vaćne događaje iz njihove

vladavine, što je kasnije omogućilo stvaranje apsolutne kronologije

- Aberg Niels napravio kronologiju minojske kulture prema arhitektonskim fazama palača:

razdoblje prije palača, razdoblje starih palača, razdoblje novih palača, razdoblje posljednje

palače, razdoblje poslije palača

- na temelju minojske civilizacije postavljena je kronologija za grčko kopno

- kronologija kikladske civilizacije postavljena je posljednja

Page 6: Egejska Arheologija skripta

Kikladska civilizacija

- Kikladi otočje u središtu Egejskog mora, ime dobilo prema riječi Kiklos (krug) jer su prema

predaji otoci bili smješteni u krugu oko otoka Delosa (panhelensko svetište posvećeno

Apolonu)

- danas Delos više nije središte tog kruga, ali u antici je bio jer su u Kiklade bili ubrajani još

neki otoci

- ima oko 30 otoka, a najveći su Naxos i Andros

- u doba paleolitika razina mora je nešto niža, neki otoci su bili spojeni ili s u bili bliže kopnu –

u neolitiku raste razina mora

- npr. otoci Paros i Antiparos bili su spojeni i u doba neolitika, razdvojili se tek u ranom

brončanom dobu

- Cyprian Broodbank – An Island Archaeology of Early Cyclades

- Kalimah prvi spominje Kiklade u klasično doba

- kolonizacija Kiklada još nije definitivno utvrđena

- povodi kolonizacije prema Broodbanku:

1. eksploatacija prirodnih resursa problematično, zašto otoci s resursima nisu prvi

naseljeni?

2. ribički pothvati neuvjerljivo, Kiklađani se ne oslanjaju toliko na ribu u prehrani

3. sezonski transfer stoke radi ispaše nema arheološke potvrde

- tri moguća smjera kolonizacije:

Page 7: Egejska Arheologija skripta

1. iz Male Azije

2. sa grčkog kopna

3. sa Krete

- nijedan otok nije udaljen od drugog otoka ili kopna više od 25 km pogodno za

kolonizaciju

- kolonizirani 3000-2000 godina poslije Krete

- većina otoka naseljena tek u brončano doba

- neolitički lokaliteti: Naxos (Grotta i Zas), Thera (Akrotiri), Amorgos (Minoa), Kea (Kephala),

Saliagos

- otok Naxos prvi koloniziran pećina Zas, najviši vrh otoka

Saliagos kultura

- otok Saliagos između Parosa i Antiparosa, drugi koloniziran

- dio naselja je potopljen, a ostatak je očuvan i kopao ga je Colin Renfrew

- neolitička kultura – 4300 – 3700 g. BC, kasnije pronađena i na drugim otocima

- debela dama iz Saliagosa tipična neolitička figurica, fragmentirana

- keramika nalikuje anatolijskoj, potpuno je drugačija od kretske

Kefala kultura

- otok Keos

- 3300 – 3200 BC, neolitičko naselje i nekropola

- najstarije građene grobnice u Egeji (inače su nekropole u neolitiku bile rupe u zemlji)

Page 8: Egejska Arheologija skripta

- ozidane grobnice pokrivene kamenom pločom, kosturni zgrčenci

- kratkotrajno naselje, svega 50-ak stanovnika

- kraj neolitika ostaci tignja, posude za taljenje metala

Prirodni resursi

- prvi metalni predmeti bili su od olova spojnice za posude, figurice, modeli brodova

- izvori ruda: Siphnos (olovo i srebro), Kythnos (bakar, najraniji dokazi taljenja bakra), Laurion

- Siphnos – splet rudnika Ayos Sostis eksploatiranih u antici, ali i u prapovijesti (okna su danas

ispod razine mora)

- Naxos i Pharos mramor, antički kamenolomi, Pharos je najveći rudnik mramora

- otoci su bili dosta siromašni, morali su nasipati zemju i raditi terase za obradu i

poljoprivredu

Page 9: Egejska Arheologija skripta

- da bi preživjeli na tim malim otocima plovidba je bila krucijalna (razmjena dobara, hrana,

razmnožavanje...) i pokušavala se održati i tijekom godine

- 2 tipa plovila mali kanu (4-6 m) i duge brodice (15-20m)

- papirela (prema papirusu od kojeg su se izrađivali) rekonstrukcija za eksperimentalnu

plovidnbu od Atike do Melosa, zadnji čovjek koji ih je znao izrađivati umro je i nije prenio

znanje

- s brončanim dobom dolazi do stvaranja viškova za razmjenu

- mediteranska trijada pšenica, maslina, loza – na ovome se bazira trgovina

- naselja početkom brončanog doba mala, egalitarna

- vidljiva hijerarhija u grobnicama – neki ukopi imaju bogatije priloge

- more je bilo plovno od travnja do listopada

- ''potonuće Kikladije'' teorija koja tvrdi da je čitavo ovo područje bio jedan veliki otok koji

se podizanjem razine mora raspao na više manjih otoka

- Christos Tsountas prvi je kopao Kiklade i razvio pojam ''Kikladska civilizacija''

- polemika jesu li Kikladi bili zbir kultura ili civilizacija

Prema Colinu Renfrewu civilizacija mora imati:

1. urbane strukture s velikom koncentracijom populacije

2. monumentalne građevine

3. pismo

- kikladska civilizacija ima svega jedan malo veći grad, nema monumentalne gradnje ni pisma,

čitava je civilizacija poznata iz grobova

- jako je malo naselja istraženo, brojne su grobnice opljačkane zbog čega se strahuje od

poremećenja stratigrafije, često grobovi nisu ni temeljito istraženi

- nisu sva naselja trajala kroz cijelo brončano doba samo Phylakopi na Melosu i Ayia Irini

na Kei traju duže vrijeme (oko 1000 god.)

Podjela na kulturne grupe prema Renfrewu:

a) Grotta-Pelos grupa EC I, 3000. – 2700. BC

b) Kampos grupa prijelaz EC I na EC II, 2800. – 2700. BC

c) Keros-Syros EC II, 2700. – 2400. BC

d) Phylakopi I EC III, 2300. – 2000. BC

Page 10: Egejska Arheologija skripta

Naselja

Grotta – Pelos

- nastambe nisu pronađene (građene od lako uništivog materijala)

- samo Pelos, no nema arhitekture

- nastambe od šiblja obložene blatom

- najveće groblje svega 30 ukopa

Kampos grupa

- Abdheli kuća sa dva kraja u obliku slova L

- Furion ostaci dviju kuća i prolaz između njih

- kuće male, izolirane, sa jednom prostorijom

Keros – Syros

- prva kompleksnija naselja s urbanom strukturom i fortifikacijom

- aglomerat kuća na brdima uz obalu mora

- fortifikacije se grade na onoj strani brda koja nije strma

- prvo i najveće naselje je Kastri na otoku Syrosu (1899. kopa Tsountas)

- nekropola Chalandriani – najveća nekropola, oko 600 ukopa

- nabolje sačuvan bedem – visok 1,3 m i debeo 1,3 – 1,8 m – sačuvano i 6 bastiona

- nema tragova ognjišta

- krovovi od šiblja

- ovo se smatra zlatnim razdobljem kikladske arhitekture

Page 11: Egejska Arheologija skripta

Phylakopi I

- plan naselja slabo poznat

- kuće male i pravokutne

- nema fortifikacija

Pogrebni običaji

- ukopi rjeđi unutar otoka

- plitke grobnice bez posebne orijentacije

- najveće groblje Chalandriani – inhumacija

Grotta – Pelos

- grobne ciste (rake)

- stjenke opločene kamenom, pokrivene kamenom pločom, potom još nasut sloj šljunka

- duge oko 1 m – hocker

- ponekad prisutna dva nivoa grobnice

- najznačajnije groblje je Aji Anargiri – na padini brda

Keros – Syros

- tzv. nadsvođene grobnice

Page 12: Egejska Arheologija skripta

- svod se gradio nakon što bi pokojnik bio postavljen unutra,potom bi se ulaz zablokirao

kamenjem

- također i grobne ciste

Phylakopi I

- po prvi put se javljaju grobne komore (potpuno usječene u stijenu, obično u vapnencu) do

kojih je vodio dromos (hodnik)

- grobnice često pljačkane

- inhumacija, desni ili lijevi bok, kamen ispod glave

- pri ukopu svezani konopom, što objašnjava jako zgrčeni položaj

- neki su se grobovi višestruko koristili

- prilozi: mramorne posude i figurine, nakit od kamenja i školjki ispred lica pokojnika

Mramorne posude

Faza Grotta – Pelos

1. kandila

- nalikuje kadilu, ne zna se prava svrha

- ima cilindričnu ili koničnu nogu i vrat istog oblika

- pretpostavlja se da su visile – imale su 4 drškice s rupicama

- dubile su se iz mramornog bloka, bile su vrlo teške i nezgrapne

Page 13: Egejska Arheologija skripta

- vjerojatno su se ugrubo oblikovale u kamenolomu pa se dorađivale u radionicama

- ugl.nađene u grobnicama (pogrebna svrha?)

2. pehar

- probušene rebraste drške karakteristične samo za ovo razdoblje

- ukrašeni urezivanjem, ukras imitira figurine tipa plastiras s naglašenim ženskim atributima ili

prikazuje stilizirano lice

- uglavnom u grobovima

- dosta teški, vjerojatno služili za ispijanje tekućine

Page 14: Egejska Arheologija skripta

3. zdjela s rebrastim drškama

- drške su paralelne i jedna pored druge

- pronađeni su tragovi pigmenta

- također u grobovima

- ritualno bojanje ili tetoviranje pokojnika? koristi se cinabarit, nađena su i sječiva od

opsidijana koja su se mogla koristiti za tetoviranje

4. palete

- pravokutne, plosnate, visile, nađeni tragovi boja (crvena i plava)

- u jednom grobu nađena figurina i paleta pa se pretpostavilo da su u izravnoj vezi (kolijevke

za figurine, simbolika ponovnog rađanja), nađeni tragovi mrvljenja pigmenata

Page 15: Egejska Arheologija skripta

Faza Keros – Syros

- mnogo različitih oblika, iz Grotta – Pelosa nastavlja se samo paleta, ostalo nestaje

- zdjele potpuno bez drške ili sa malim izbočinama

- dobivaju izljev u obliku ptičjeg kljuna i nogu

- slavna figurina držača pehara (The Cupbearer), jedinstvena

- piksida (posuda s poklopcem) u obliku špulice; ima rupice na poklopcu, postoji i sferična

piksida, neki poklopci su u obliku životinja ili krova kuće

Page 16: Egejska Arheologija skripta

- posuda u obliku prstena

- poslužavnik plitak, po sredini ima red malih ptičica

Page 17: Egejska Arheologija skripta

Faza Philakopi I

- nema mramornih posuda

- naglo nazadovanje

Keramika

Grotta – Pelos faza

- rađena rukom – posude debele i neproporcionalne

- keramičke pikside tunelaste drške, ukrašene urezivanjem linearnih motiva

- vaza s visokim izljevom tijelo podsjeća na ježa, rebraste drške, ukrasi urezivanjem, motiv

riblje kosti

Faza Kampos

- piriformna boca prvi oblik namjenjen isključivo za tekućinu

Page 18: Egejska Arheologija skripta

- Kampos tava nije povezana s pripremom hrane, nijedna nema tragove gorenja, svrha

nepoznata; spiralni i linearni ukrasi, horror vacui, nakošeni rubovi

Faza Keros – Syros

- keramika s koničnom nogom

Page 19: Egejska Arheologija skripta

- posuda za umak oslikavane, rađene na grčkom kopnu (EH II), dokaz trgovine između

kopna i Kiklada u periodu EC II

- piksida

- tava drške u obliku roščića, ukras je simetričniji i bogatiji, uspravni rubovi, nijedna nema

tragove gorenja, prikaz broda i pubisa na najslavnijoj (plodnost i plovidba)

Page 20: Egejska Arheologija skripta

- zoomorfne figurice

Faza Phylakopi I

- kernos ritualna posuda, osnovna posuda oko koje je krug manjih recipijenata, iz jednog

komada gline

- posude u obliku patki

Page 21: Egejska Arheologija skripta

Figurine

- prva je otkrivena na otoku Amorksu 1891., nazvana ''odbojnom, ružnom glavom''

- s vremenom figurine postaju inspiracija za umjetnosti Picasso, kubizam, Modigliani

- najveći broj potječe s otoka Kerosa mogući religiozni centar, malo grobova i većina

figurina potječe iz ostava

- razlika neolitičkih i kikladskih figurina: neolitičke su bujnije, naglašenih ženskih atributa,

ugl. od gline; kikladske su vitkije, stiliziranije i uglavnom od mramora

- rane kikladske figure su vrlo stilizirane i izrađuju se od kamenih oblutaka

Page 22: Egejska Arheologija skripta
Page 23: Egejska Arheologija skripta

Grotta – Pelos

- EC I, 3300. – 2700. BC

- figure tipa lopata (ašov)

- figure violinskog tipa, prikazi ženskog pubisa, ponekad reljefne grudi

- Plastiras tip karakterističan za Grotta – Pelos fazu, jedini tip figurina koji većinom

predstavlja muškarce

- veoma izdužen vrat, rupe za oči od opsidijana, pomalo čudan izraz lica, ruke im se dodiruju

samo prstima (ostali tipovi cijelim rukama)

- noge su razdvojene, kod prikaza žena pretjerano su naglašeni bokovi

Page 24: Egejska Arheologija skripta

Kampos

- EC I / II, 2800. – 2700. BC

- tip Lauros nema ruke, već trokutaste batrljke, lice nije naznačeno

Keros – Syros

- Renfrew ih nazvao kanonskim

- glava nagnuta narag, noge spojene, ruke prekrižene

- ženski atributi (reljefne grudi, naglašeni bokovi)

- izdužene glave, naglašen nos, pubis naglašen urezivanjem

- stopala nagnuta prema naprijed (nisu mogle stajati samostalno)

- oko 1500 primjeraka, 4 podtipa:

Page 25: Egejska Arheologija skripta

1. tip Kapsala izdužena figurina, karakteristična veoma obla i uska ramena, oblije konture

2. tip Spedos zdepaste noge savijene u koljenima, stražnjica isturena, na Spedosu pronađena

najveća dosad poznata figura

Page 26: Egejska Arheologija skripta

3. tip Dokathismata najplosnatija, najtanja, najstiliziranija, oblik glave više trokutast, široka i

špicasta ramena

Page 27: Egejska Arheologija skripta

4. tip Chalandriani identičan gornji dio tijela kao i tip Dokathismata, ali noge su neprirodno

kratke

- oko 1000 figurina koje ne možemo razvrstati niti u jednu od ovih skupina

- skupine figurina koje se grle

- najpoznatiji primjerak muške figurine Keros – Syros kulture (špicasti pišo)

- neke figurine pokazuju lovce ili ratnike (remen ili tobolac za oružje)

- figure muža i žene zajedno u grobu

- dvije figure koje drže treću, svirači frule, harfe ili lire, držač pehara, mislioci

- figura koja stoji na glavi veće (akrobati ili bogovi), majka s djetetom

Page 28: Egejska Arheologija skripta

Phylakopi I

- EC III, 2300. – 2200. BC

- povratak na schematične oblike, degradacija stila

Tehnologije izrade

- figure ugl. od kamena i mramora

- s napretkom brončanog doba razvijaju se i brončani alati (u početku samo kameni)

- kamen smirak (s Naksosa) korišten za poliranje

- figure su bile bojane, crteži po licu (moguće da figura odražava izgled pokojnika)

- crte ispod očiju (mogući odraz obreda laceracije u kojem se oštrim predmetom režu obrazi

ispod očiju, krv koja teče simbolizira suze)

Ideologija figurina

- ne zna se puno

- arheološki kontekst nije dobro proučen (pljačkaši)

- često su nađene u grobnicama, ali to ne mora značiti da predstavljaju pokojnika jer ponekad

imamo više figura na jedan grob

- možda odražavaju zanimanje pokojnika

- dar nekom zagrobnom božanstvu

- konkubine ili boginje (pošto su ugl. ženske figurine)

Page 29: Egejska Arheologija skripta

Minojska civilizacija

Povijesni pregled Krete

- prva prava civilizacija u Europi 2000. – 1450. BC

- ime civilizaciji dao Sir Arthur Evans (1900. kopao na Kreti)

- otok Kreta na istoj je udaljenosti od grčkog kopna, Male Azije i Afrike, te je ujedno najveći

grčki i mediteranski otok

- s jedne strane okružuje ga Egejsko, a s druge Libijsko more

- 3 planinska lanca: Bijela planina (najviši vrh Siloritis), Ida i Dikta

- dominiraju vapnenačke stijene

- klanac Samaria u njemu živi endemska vrsta koze kri-kri koja je bila čest motiv u

minojskoj umjetnosti

- otok je pogodan za poljoprivedu i uzgoj životinja u doba bronce uzgajali su ovce, koze i

goveda (prikazi na pečatima i vazama – agrimi)

- unutar planina nalaze se plodni platoi Lasiti (najveći plato unutar planine Dikta) i Nida na

Idi (pećina u kojoj se rodio Zeus)

- život na Kreti počinje u neolitiku Knos je najstarije naselje sa 6 m neolitičkog sloja

- kolonije: Kastri na otoku Kiteri, Akrotiri na Kreti, Phylakopi na Melosu, Ajaj Irini na Keosu

- oko 1900. se počinju graditi prve palače

- ideologija rata ne postoji, doba matrijahata (zmijska božica)

- Linear A pismo i kretsko hijeroglifsko pismo

- jaka seizmička aktivnost na Kreti, često obnavljanje kuća i palača

- razdoblje starih palača 1900. – 1700. BC

- razdoblje novih palača 1700. – 1450. BC

- stare palače:

a) Knos

Page 30: Egejska Arheologija skripta

b) Fest

c) Malia

d) Zakro

Page 31: Egejska Arheologija skripta

- nakon što su uništene obnavljaju se u istom stilu, nema novih kulturnih elemenata iz

toga zaključujemo da ih nisu uništili ljudi nego elementarne nepogode

- sve četiri palače su u potpunosti obnovljene i uz njih se grade četiri nove: Gurnia, Komos,

Petras, Galatas

a) Gurnia

b) Komos

- oko 1628. došlo je do velike erupcije na Santoriniju, ali ona nije mogla biti uzrok uništenju

minojske civilizacije

- oko 1450. palače su sasvim srušene, javljaju se novi kulturni elementi Mikenjani

- grobovi puni oružja, veličanje muških božanstava, novo pismo Linear B, novi motivi na

freskama

- oko 1200. nestaje i mikenska civilizacija

- teorija da su Dorani uništili mikensku civilizaciju nema arheoloških dokaza, ali prvo što se

javlja nakon propasti Mikene su dorski elementi

- nastupa mračno doba

- dorski grad Gortina pronađena dorska inačica alfabeta od 18 znakova Gortinski

zakonik

Page 32: Egejska Arheologija skripta

- 67. BC Kreta postaje dio Rimskog Carstva

- Matala rimske grobnice koje su otkrili hipiji

- kasnije pripala Bizantu, a od 824. - 961. je arapska

- 1204. prodana Veneciji

- 1650. erupcija Santorinija

- 1913. pripojena Grčkoj

Neolitik

1. akeramički neolitik

- male kuće od šiblja i kolaca

- pokapanje ispod kuće

2. rani neolitik

- kuće od čerpića

- kameni temelji, do 2 prostorije

3. kasni neolitik

- veće kuće, prva stalna ognjišta

- rijetko identificirani grobovi inhumacija unutar naselja ili u spiljama

Page 33: Egejska Arheologija skripta

- debela keramika, bijela inkrustacija, ubadanje porijeklo iz Anatolije

- prve figurine od kosti i kamena

- najpoznatija figurina muškarca iz Knosa i žene koja sjedi

- Knos je najstariji neolitički lokalitet

- kasnije građevine uglavnom su uništile one neolitičke javlja se tamnopečena keramika,

inkrustacija, urezivanje, glinene figure plodnosti, ali i mramorni idoli u sjedećem položju i

prekriženih ruku (nagovještaju kikladske idole)

Glavne karakteristike prijelaza na brončano doba

- organizirana naselja – trgovi, ulice

- pažljivo konstruirane kuće s više prostorija

- pojava skupnih grobnica

- sistematska uporaba bronce i plemenitih metala

- tehnološki napredak u proizvodnji keramike, pojava prve slikane keramike

- pojava pečata i nakita od slonovače, kosti, fajanse i plemenitih metala

- obrada kamena (kamene vaze i pečati)

- razvoj trgovine s Mediteranom

- prva kolonizacija: Kitera

- zidovi obloženi kao da su ožbukani, ugrađene kamene klupe, krovovi pridržani stupovima

- najpoznatija naselja rane bronce:

1. Mirtos

Page 34: Egejska Arheologija skripta

- nepravilne, prizemne kuće s kamenim temeljima

- ponegdje ulazi preko krova

- uzgoj pšenice, ječma, maslina, ovaca i koza

- obrada tekstila i keramike, tragovi pečata

2. Vasiliki

- najveće ranobrončanodobno naselje, oko 200 ljudi

- tlocrt sa ''središnjim dvorištem''

- smatra se da je iz plana ovakvih dvorišta nastalo centralno dvorište i palače oko njih

- druga teorija je da je ideja došla s Bliskog istoka

Page 35: Egejska Arheologija skripta

3. Aya Photia

- naselje koje je imalo fortifikaciju (što je inače rijetko)

- nekropola Kikladske kolonije

4. Chamaizi – fortifikacija

Glavni načini pokapanja:

1. tolosi

- kružna kamena građevina

- minojski tolosi se smještaju u ravnicama pa su lako uočljivi, najviše ih je oko Mesare

- mikenski tolosi su u brdu, zakamuflirani i izolirani, imaju dromos

- minojski tolosi mogu imati neke popratne objekte

- korišteni su kao skupne grobnice, inhumacija

Page 36: Egejska Arheologija skripta

- najznačajniji je Platanos

- importi iz Egipta (pečati, skarabeji) i s Levanta (cilindrični pečati)

- 2 tolosa u Odigitriji

- Archanes Phourni znakovi pisma na pečatima, do tada se mislilo da pismo potječe iz

razdoblja palača pismo iz Archanesa najranije!!

- Lebena 2 tolosa i sklonište za pastire

Page 37: Egejska Arheologija skripta

2. grobnice u obliku kuće

- na sjevernoj i istočnoj Kreti

- Mochlos – najznačajniji lokalitet

- pronađene 24 takve grobnice

- nalazi zlatnog nakita

Page 38: Egejska Arheologija skripta

- središnja Kreta ima oba načina pokapanja

3. grobnice usječene u stijenu (ciste)

- samo jedan primjer – Ayia Photia – tipični kikladski način pokapanja

Pogrebna plastika i keramika

- keramika slikana, vrč s kljunastim izljevom i posuda za umak

- stilovi:

a) kumasa (linije)

Page 39: Egejska Arheologija skripta

b) vasiliki (mrljasti ukrasi)

c) prigos (bijelo na crnoj podlozi, pehar s visokom nogom, urezivanje)

- na kraju ranog brončanog doba dolazi do razaranja naselja i obnavljanja palače!

Razdoblje starih palača

- od 1900. do 1700. BC (MM Ib – MM Iib)

Karakteristike prijelaza na razdoblje starih palača:

- gradnja prvih palača

- pojava lončarskog kola

- razvoj svetišta na vrhuncima brda (peak-sanctuaries)

- upotreba pisma

Page 40: Egejska Arheologija skripta

- tehnološki napredak, trgovina, veća populacija potreba za centraliziranim upravnim

mjestima

- teorije o porijeklu kretskih palača:

a) teza ex oriente lux došlo s istoka trgovinom, nalaze prototipove sa središnjim dvorištem

b) teza o lokalnom razvoju iz brončanodobnih naselja sa središnjim dvorištem u sredini (Vasiliki)

problematično

- 4 palače:

1. Knos (najznačajnija)

Page 41: Egejska Arheologija skripta

2. Fest

3. Malia

Page 42: Egejska Arheologija skripta

4. Zakro

- zapadni dio otoka je planinski pa nije bio pogodan za razvoj palača i poljoprivrede

Definicija minojske palače

- političko, ekonomsko, administrativno, proizvodno, trgovačko i religijsko središte regije s

velikim kapacitetom skladištenja

- ogroman arhitektonski kompleks oko središnjeg dvorišta u smjeru S-J oko kojeg se gradi

puno malih prostorija poput labirinta

- raskošne, ukrašene freskama, crveni stupovi, bile su i radionice i svetišta

- novi način ukapanja grobnice usječene u stijenu

Page 43: Egejska Arheologija skripta

- larnaks glineni sanduk oko 1 m duljine, elipsoidnog ili pravokutnog oblika, pokojnici u

hockeru, poklopljeni, sanduk ukrašen slikanjem i freskama

- dominiraju svetišta na vrhu brda

- najniže svetište Petsophas, najviše Karfi na Lasitiju

- Iouktas najvažnije svetište na Kreti, vidi se iz Knosa

Page 44: Egejska Arheologija skripta

- Festos je jedini iznimka po pitanju svetišta njegovo svetište je u pećini Kamares

- u ovo doba javljaju se 3 nove kolonije koje su ležale na glavnim trgovačkim putevima

Akrotiri na Theri, Phylakopi na Melosu, Ayia Irini na Keosu

- razvijena 2 pisma kretsko hijeroglifsko (piktografsko) i linear A, oba su silabička (1 znak

za 1 slog), javljaju se na glinenim pločicama, votivnim predmetima i ingotima

Keramika

- kamares stil

- rađena na lončarskom kolu (prva), tanki rubovi

- bogati polikromni ukras, biljni i životinjski motivi

- svaka posuda je unikat

Razdoblje novih palača

- 1700. – 1450. BC (MM III – LM Ib)

- uništene stare palače se obnavljaju, jasno vidljivo da nema promjena u kulturi

- nema novih elemenata i stranih utjecaja vjerojatno uništene prirodnom katastrofom

- grade se četiri nove palače

1. Galatas

2. Gurmia

3. Petras

4. Komos

- osim palača grade se i druga luksuzna zdanja koja imaju sve elemente palače osim

središnjeg dvorišta minojske vile

Page 45: Egejska Arheologija skripta

- Aja Trijada najveća vila, pronađen velik broj linear A tablica, bila je 3 km udaljena od

palače u Festu i vjerojatno je preuzela administraciju kad Fest prestaje biti središte

- Amnison druga najveća vila, najljepše freske ljiljana na Kreti

- trgovačka središta u njima živi trgovačka elita, obično u blizini obale ili na otocima,

''gateway communities''

- Pseira trgovačko naselje, jedino minojsko naselje koje je u potpunosti otkopano, živi

samo u jednoj fazi (250 god.), nema nekropolu, mrtve su vjerojatno bacali u more

- nastavljaju se tolosi i grobne komore

Trgovina i religija

- uvoz kamenih vaza iz Egipta, ali i proizvodnja od lokalnog kamena

Page 46: Egejska Arheologija skripta

- riton posuda za tekuće žrtve (libacije), ima rupicu na dnu, najčešće u obliku bika

- riton u obliku glave lavice lavovi su tada obitavali u kopnenoj Grčkoj

- najpoznatiji je riton iz Knosa koji je pronašao Evans (u obliku bika)

- vaza žeteoca prikaz ljudi koji se vraćaju iz žetve i pjevaju, egipatski instrument cistrum

Page 47: Egejska Arheologija skripta

- vaza s prikazom minojaca s oružjem

- stol za libacije s linearom A (Evans, 1918.)

Page 48: Egejska Arheologija skripta

- zmijska božica pronađena u svetištu Knosa, od fajanse, nosi klasičnu minojsku haljinu,

najčešće se pronalaze u svetištima palača, votivne figurice

- ametist, žad dosta omiljeni

- lapis lazuli najomiljeniji poludragi kamen tada se mogao nabaviti samo u Afganistanu, bio

je skupocjeniji od zlata

- zlatni nakit

- zlatni pečati svaki je unikatan, koriste se kao potpisi

- zlatne votivne sjekire (labrisi)

Page 49: Egejska Arheologija skripta

- slonovača toaletni pribor, figurine kurosa, akrobata...

- uvoz metala većina sa istoka u obliku bakrenih ingota, svaki težio 29 kg i bili su i mjerna

jedinica

- sva svetišta nestaju sa brda osim Iouktasa

- malo svetišta mimo vrhunca brda ili palačce

- Archanes Anemospilia svetište koje je uništeno prilikom održavanja obreda ljudske žrtve,

neobično za Minojce vremenska kapsula

Page 50: Egejska Arheologija skripta

- sastoji se od 3 prostorije:

1. svetište sa kultnom statuom sačuvane glinene noge s klupe

2. prostorija s posudama

3. zadnja prostorija mladić od 18 g. na oltaru u zgrčenom položaju (vjerojatno bio vezan),

kraj njega bodež; pored oltara kostur žene i muškarca s bodežom i skupocjenim prstenom

- teorija o ljudskoj žrtvi nije bila odmah prihvaćena zbog vjerovanja da su Minojci bili jako

miroljubiv narod (palače nemaju fortifikacije, nisu ratovali...)

- skladište palače u Knosu u podrumu bez prozora ogromni pitosi, pronađen pitos sa

skuhanim kostima male djece i puževima; puno kostiju ima zareze, meso je vjerojatno

nasilno skidano minojski gulaš :D

Page 51: Egejska Arheologija skripta

Keramika

- započinje ''stil palača'' koji ima 4 podstila

- morski stil

- biljni stil

- geometrijski stil

Page 52: Egejska Arheologija skripta

- izmjenični stil

Pismo

- kretsko hijeroglifsko pismo i linear A

- možemo čitati linear A jer su znakovi jako slični linearu B koji je iz njega nastao, ali ne

možemo razumjeti ono što pročitamo

- pretpostavlja se da se radi o popisima robe, kao u linearu B

Page 53: Egejska Arheologija skripta

- pločice su bile efemerne (čuvale su se 1 god.), s malo vode se tekst mogao izbrisati i napisati

novi, zato ih namjerno nisu pekli nego sušili na suncu

- požari koji su uništili palače slučajno su ispekli pločice

- linear A za razliku od lineara B ima i votivne natpise na sjekirama, figurama, u svetištima i na

nakitu iz grobova

- uloga pisma u društvu moguće je da je pismenost bila ekskluzivna i luksuz i da je malo

ljudi znalo čitati i pisati

Administracija

- pečatnjaci koji su osiguravali legalnu i poštenu razmjenu robe

- svaki ima svoju funkciju

- npr. rondela označava da se zadovoljili svoju obavezu prema palači, tj. platili porez

- flat-based modules su vjerojatno pečatili dokumente na manje trajnom materijalu (papirus,

pergament)

- pečatnjaci za otvaranje vrata ili ormara s dragocjenostima

- nodule platežno sredstvo

Page 54: Egejska Arheologija skripta

- disk iz Festa – unikatni natpis

Propast minojske civilizacije

- Spiridonmarinados iskopavao Akrotiri na Theri u 70-ima

- otok je bio u potpunosti prekriven vulkanskim materijalom (pijesak, pepeo)

- od težine vulkanskog materijala dio otoka je propao (doslovno vertikalno prerezan)

- crne plaže (vulkanski pijesak)

Page 55: Egejska Arheologija skripta

- lokalitet prati loaša karma poginuo sa Spiridonmarinados u jednoj sondi, krov se urušio i

poginulo nekoliko turista

- lik je postavio teoriju da je minojska civilizacija nestala zbog erupcije vulkana ali priča ne

štima

- minojska civilizacija propada oko 1450. BC (LM Ib), a posljednja keramika na lokalitetu

Akrotiri je iz LM Ia razdoblja

- u gradu nema nijednog kostura ljudi su vjerojatno znali da će doći do katastrofe i skupili

su sve dragocjenosti i pobjegli

- 14C datacija 1628.BC je godina erupcije, dakle ona nije dokrajčila Minojce, ali je ostavila

posljedice

- vjerojatno zbog tih posljedica civilizacija slabi i postupno propada, do vremena dolaska

Mikenjana su vjerojatno toliko slabi da ih ovi lako zauzimaju

- svi lokaliteti na S obali Krete imaju tragove vulkanskog pepela

- Minojci su velika pomorska sila, ali nije pronađena nijedna njihova luka tsunami nakon

erupcije je vjerojatno uništio sve luke i mornarice pa nisu mogli trgovati

- pepeo uništio usjeve n shit

Opća obilježja kretskih palača

ARHITEKTONSKA

- orijentacija sjever-jug

- središnje dvorište nastajalo prvo, zatim prostorije oko njega, popločano, proporcionalno

raste s palačom, najveći prostor u palači

- zapadno dvorište kroz njega se pristupalo u palaču

- monumentalna arhitektura:

a) ortostati kameni blokovi koji stoje na rubovima, postavljeni na reprezentativnim

mjestima

b) tesani blokovi

c) višekatna gradnja visina kata oko 3 m, imale su od 2-5 katova, dokazi su ostaci urušenog

materijala, debljina zidova i postojanje stepeništa

d) stupovi (crveni od drveta) i stubovi (četvrtasti, kameni, u podrumima)

e) monumentalna stepeništa

Page 56: Egejska Arheologija skripta

- nedostatak fortifikacija

- oznake zidara (mason marks)

- sistem odvoda i kanalizacije

- popločani podovi

- okna za svijetlo

- uvučena pročelja

- prezide s vratima (pier-and-door partition)

FUNKCIONALNA

1. rezidencija vladara

- rezidencijalna četvrt

- kupaonice i WC-i

2. političko središte regije

- prijestolna dvorana

- piano nobile

3. religijsko središte

- svetišta na vrhuncu brda

- središnje dvorište? (borbe s bikovima?)

- svetišta unutar palača

- bazeni za čišćenje

- kripta sa stubovima

4. ekonomsko središte

- proizvodnja radionice

- skladištenje skladišta

- administracija arhivi

- trgovina

5. umjetničko središte

- radionice keramike

Page 57: Egejska Arheologija skripta

- freske

Mikenska civilizacija

- 1600. – 1200. BC, nakon nje slijedi submikensko razdoblje

- izvorno područje je Peloponez, Atika i Beotija, a s vremenom se širi po cijeloj Egidi

Ranoheladsko razdoblje (EH I, II i III) 3000. – 2100. BC

- naselje Colona na otoku Egini – fortifikacije s polukružnim bastionima

- naselje Lerna u Argolidi – fortifikacije s duplim zidom i polukružnim bastionima

- kameni temelji kuća, zidovi od čerpića

- naselja pokazuju unutarnju hijerarhiju

- kuće s hodnicima karakteristične za pripadnike viših slojeva

Page 58: Egejska Arheologija skripta

- ''Kuća s crijepovima'' u Lernu na 2 kata + ostatak srednjeheladskog tumula napravljenog

preko kuće

- dokaz najranije administracije na grčkom kopnu – ostaci pečata, svaki je unikatan (Kuća s

crijepovima)

- posude za umak – dokaz trgovine Kiklada i kopna (EH II)

Srednjeheladsko razdoblje (MH early, mature i late) 2100. – 1600. BC

- dosta siromašno, nema kuća s hodnicima ni fortifikacija

- apsidalne kuće

Page 59: Egejska Arheologija skripta

- nema dokaza administracije

- naselja malobrojna

- keramika monotona, nedostaju posude za umak

- javlja se veći broj tumula

- nekropola Dendra u Argolidi 3 tumula sa skeletima konja ispred tumula, kameni vijenac

oko tumula (rijetkost u Grčkoj)

- nekropola Tzepi na Maratonskom polju – mikenski tolos

- minijsko posuđe prvi ga pronašao Schlieman i tako ga nazvao, ugl. je sive boje i

neukrašena ili ukrašena urezivanjem, oblici su skromni

Kasnoheladsko razdoblje (LH I, II i III) 1600. – 1200. BC

- u ovom razdoblju javljaju se prvi Indo-Europljani (tj. Grci), mi ih nazivamo Mikenjani

- grčki jezik ne pripada ni jednoj većoj skupini jezika

- Homer mnogo piše o ovom razdoblju, koristan za proučavanje mikenskog grčkog koji je jako

arhaičan

- Homersko pitanje je li postojao i je li spjevao oba epa?

- apsolutni datumi Trojanskog rata 1193. – 1184. BC

- Homer živi na kraju 8. st. (oko 730.-720.BC)

- linear B tablice datiraju se nedugo prije Trojanskog rata

- Homerov opis zlatnog Nestorovog pehara pronađen sličan pehar

Page 60: Egejska Arheologija skripta

- opis mikenske kacige od veprovih zuba samo najelitniji ratnici su je mogli imati prikazi

tih kaciga na freskama i statuama od slonovače

- pogrebno spaljivanje ni Mikenjani ni Homerovi suvremenici ne prakticiraju, ali Grci sa

početka željeznog doba DA

- mješavina raznih razdoblja

- rapsod pjesnik, prikazi na mikenskim freskama

- tradicija epskog pjesništva najduže je poživila u južnoj Srbiji, Albaniji i južnoj Bosni koriste

se formule kao i kod Homera

Mikena

- prvi istraživač Mikene bio je Schlieman

- Mikena nikad nije bila izgubljena poput Troje, Lavlja vrata su stršala iznad površine zemlje

- Schlieman počinje kopati 1874. godine

- zanimao ga je Agamemnonov grob u kojem je navodno bilo mnogo zlata

- Stamatakis čuvao Schliemana da ne pokrade sve kao u Troji (šupak smrdljivi)

- pronađena i istražena Atrejeva riznica

- Schlieman kopao i u Tirintu

Kiklopska gradnja

- Pauzanija – Vodič po Heladi, kaže da su se velike zidine gradile uz pomoć ''kiklopa'' iz

toga proizlazi ime

a) kiklopski fortifikacijski zid

- karakterističan za mikensku civilizaciju

Page 61: Egejska Arheologija skripta

- ima dva lica između kojih se nalazi zapuna od šljunka i zemlje

- građen od ogromnih netesanih blokova

- suhozidna kamena gradnja, zidovi se postavljaju direktno na zemlju bez temelja

- između većih gromada umetnuto je manje kamenje da bi održalo stabilnost

- za mikenske citadele karakteristična je cik-cak gradnja da zid bude što stabilniji, te

zakrivljenost jer se pratilo prirodni pad terena

- bile su na vrhuncima brda, strana brda koja je bila iznimno strma nije nužno imala bedem

jer je ugl. bila potpuno nepristupačna

b) kiklopski hodnici i galerije

Page 62: Egejska Arheologija skripta

- ne poznaju luk i svod

- kameni blokovi postavljeni tako da su se naslanjali jedan na drugog rubovima

- ugl. se koriste kao skladišta

c) mali tajni prolazi

d) mostovi

e) podzidovi (da se dobije ravna površina)

- samo su 132 bedema definirana kao kiklopska gradnja

- svaki blok težio je barem 2 tone

- za postavljanje blokova koristili su volove, a za transport su koristili kola

- najviša citadela – Mideia (171 m)

- najniža citadela – Tirint (18 m)

Page 63: Egejska Arheologija skripta

MIKENSKE CITADELE

Mikena

- u pokrajini Argolidi

- na brežuljku visine oko 40m

- u najranijim fazama nije citadela, nema bedeme

- u početku je bedem dosta malen i grobni krug A se nalazi izvan bedema

- oko 1350.BC druga faza bedema, sada obuhvaća grobni krug A, grade se Lavlja vrata

- 1200. BC bedem je proširen na sjeveroistočnom dijelu da se obuhvati podzemna cisterna

vode dolazi do velikih previranja u Argolidi i Mikenjani se pripremaju za opasnost

- u završnoj fazi bedem je dug 900m, kod Lavljih vrata visok 9m i širok 6m, na najnižem dijelu

visok 3,8 m

- brdo Propithis Illias pronađen žrtvenik/oltar, nekakvo svetište u blizini Mikene

Lavlja vrata

- reljef s prikazom kretskog stupa (sužava se prema vrhu) i s lavovima s obje strane

- monolitni dovratci i nadvratnici

- rupe u kamenim blokovima služile su za postavljanje drvenih vrata koja su se otvarala prema

unutra

Page 64: Egejska Arheologija skripta

- širina 2,40 m, najveća očuvana mikenska vrata

- sporedni ulaz s rekonstruiranim vratima

Grobni krug A

- nastao oko 1600. BC, krajem MH razdoblja

- vijenac 2 reda kamenih ploča – dodane kad se krug uklopio u citadelu

Page 65: Egejska Arheologija skripta

- ploče imale udubljenja na vrhu za grede kojima se vijenac natkrio, ne zna se čemu je to

služilo

- skupne grobnice, 6 grobova

- grobnice u oknima (shaft tombs) – zbog uzdizanja terena prilikom širenja bedema

- stele ukrašene spiralama, prikazi borbe s kočijama (najraniji prikaz konja i kočija u Grčkoj)

- kočije u Grčkoj su bile fenomen nije bilo pogodnih cesta, vjerojatno su korištene samo u

ritualnim igrama i bitkama

- kuće pored grobnog humka A kultni centar Mikene, pronađeno mnoštvo oltara, figurica i

sl.

- ostatci helenističkog naselja

- kiklopska galerija

Page 66: Egejska Arheologija skripta

Palača

- na najvišem dijelu citadele

- Grci srušili rezidnecijalni dio palače da sagrade hram

- spavaonice na vrhu, politički dio s megaronom na jugu i pomoćne zgrade na istoku

- palača je imala 2 ulaza monumentalno stubište i manji sporedni ulaz

- najbolje je očuvan megaron (političko središte)

- mikenski megaron sastoji se od:

Page 67: Egejska Arheologija skripta

1. portik – otvoren sa dva stupa kroz koja se ulazi uuuuuu....

2. vestibul! :D – predvorje kroz koje se ulazi uuuuuuuuuuuuuuuuuuu....

3. DOMOS LJUDI MOJI, DOMOOOOOOSSS – ima uzdignuto ognjište okruženo stupovima

pored kojeg je bila, obično kamena, baza za prijestolje koje je bilo drveno

- zidovi i podovi megarona bili su ukrašeni freskama

- tu je kralj primao podanike i poslanike

- hodnik koji odvaja megaron od rezidencijalnog dijela palače

- kraljeva kupaonica (Agamemnon ubijen u kadi HAHA VIDI SLUČAJNOSTI IDEMO IZDRKAVAT

NA AGAMEMNONOVU KADU -.-)

- obrtničke radionice – keramika, pečati, zlatni nakit

- cisterna – prvi dio sagrađen u kiklopskom stilu, ostatak uklesan u vapnenačku stijenu

Page 68: Egejska Arheologija skripta

- ispod bedema je postojao ''donji grad'' (such mistery) – očuvane kuće trgovaca, npr. Kuća

trgovca uljem, Kuća trgovca vinom (no mystery, much dissapoint)

- kralj i obitelj su se pokapali u tolosima, ima ih 9:

1. Atrejeva riznica

2. Lavlja grobnica

3. Klitemnestrina grobnica

4. Egistova grobnica

5. Panaya

6. Katofurnos

7. Epanofurnos

8. Kiklopska grobnica

9. Grobnica Genia

Grobni krug B

Page 69: Egejska Arheologija skripta

- 25 grobnica, 35 pokojnika

- shaft graves i obične pogrebne ciste

- siromašniji od grobnog kruga A, ali kosturi bolje očuvani

- neke lubanje toliko dobro očuvane da su rekonstruirana lica

- rade se DNK analize, mnogo se može reći o pokojnicima

Tirint

- najstarija citadela

- otkrio je Schlieman 1876.

- dobiva zidine na nalog kralja Preta

- u Argolidi

- bedem dug 725 m

- najniža citadela (samo 18 m)

- namjerno napravljen u cik-cak da bude stabilniji

- oko 1200. proširen na donju citadelu s izvorom vode (kao i Mikena)

- također ima megaron, bolje sačuvan nego u Mikeni – vidljivi su tragovi prijestolja i pod

ukrašen motivima spirala, hobotnica, dupina...

- zapadno od megarona je rezidencijalna četvrt sa spavaonicama i kupaonicama

- u donjoj citadeli je bio smješten kultni centar

Page 70: Egejska Arheologija skripta

- kiklopska galerija i pomoćna galerija, skladišta

- bedemi s polukružnim bastionima i tajnim ulazima

- freske sa morskim životinjama

Page 71: Egejska Arheologija skripta

Midea

- najviša citadela (171 m), dobro očuvani bedemi

- unutar bedema ništa nije ostalo očuvano

- u blizini je nekropola Dendra s tolosom

- sačuvan jedan oklop,pronađeni pečatnjaci s linearom B

Page 72: Egejska Arheologija skripta

Gla

- u Beotiji

- u blizini Tebe, u plodnoj dolini

- nakon isušivanja jezera pronađeni mikenski mehanizmi za isušivanje

- gla označava utvrdu na albanskom

- najveća citadela sa čak 4 ulaza

- cik-cak bedem dug 3 km

- skromni arhitektonski ostaci, nije pronađen megaron

- pronađen kompleks u obliku slova L – kvazi-megaron

Atena, Akropola

- vladao kralj Egej

- ne znamo je li tu postojala palača

- pronađena podzemna cisterna

Araxos

- na Peloponezu, nedaleko od Olimpije

- kopa se posljednjih 10 godina

Page 73: Egejska Arheologija skripta

Pilos

- najbolje sačuvana palača – ne govorimo o citadeli jer nije pronađen bedem

- Homer ga opisuje kao pjeskoviti Pilos i govori o kraljevini Pilosu

- dvije provincije – dalja i bliža -.- (za njih znamo iz pločica s linearom B)

- vladao Nestor

- razdoblju od 1300. do 1200. dolazi do procvata

- otkrio ga je Carl Blegen (koji je kopao i u Troji)

- Pilos je bilo najjače kraljevstvo nakon Mikene

Glavna zgrada

- kameni temelji, zidovi od čerpića, drveni stupovi koji se ne sužuju prema dnu kao kretski

- unutrašnjost ukrašena freskama

- stubišta ukazuju o gornjim katovima

- megaron u središtu, a središnje ognjište promjera 4 m i uzdignuto 20 cm, najveće

pronađeno

Page 74: Egejska Arheologija skripta

- iza megarona spremište ulja i kiliksa

- kraljičin megaron – glavna prostorija u središtu isto ima ognjište, a imala je i kupaonicu s

glinenom kadom

- arhiv palače – pronađeno 1000 tablica na linearu B (2. najveći arhiv), pronađen pitos veći od

čovjeka

Page 75: Egejska Arheologija skripta

Sjeverozapadna zgrada

- Nelejeva palača

- ovaj dio je prvi sagrađen, tu se nalazi najstarija zgrada u kojoj je bilo prvo prijestolje

- freske borbi s bikovima

Jugoistočna zgrada

- radionice

- svetište (božica Pothnia Hipia)

- skladišta i oružarnice

Page 76: Egejska Arheologija skripta

Skladište za vino

- sastoji se od predvorja i glavne sobe s 35 ogromnih pitosa

- da je bila riječ o vinu znamo iz sadržaja pitosa, tablica i pečatnjaka

- Pilos je imao i 2 tolosa u blizini u kojima su pronađeni luksuzni pečati

- u široj je okolici još nekoliko tolosa, izdvaja se Voidokili jer nije bio skriven

Teba

- mikenski grad, palača i bedemi nisu nađeni zbog nemogućnosti da se vrše arheološka

iskopavanja

- grad je osnovao Kadmo zbog čega se Teba još naziva i Kadmejon

- pronađen je arhiv linear B tablica

- pronađena je riznica s mnogo zlata i slonovače

- pronađen je arsenal oružja i tablice u kojima je popisan

Linear B

- mikensko pismo nastalo na osnovama lineara A

- najstarije grčko pismo

- prvi arhiv pronašao Arthur Evans u Knosu

- silabičko pismo sa oko 90 znakova

Page 77: Egejska Arheologija skripta

- dešifrirao ga Michael Ventris

Pogrebni običaji

- Mikenjani prakticiraju 4 vrste ukopa:

1. grobne ciste – najuobičajniji način ukopa

2. grobni krugovi s grobovima u oknima – krajem MH i početkom LH razdoblja

Page 78: Egejska Arheologija skripta

3. grobne komore

- usječene u vapnenačku stijenu

- skupne grobnice

- pokojnici polagani na pod na sredini komore

- najveća nekropola je u Mikeni

- Aidonia – nekropola s hrpom zlata

4. tolosi

- imaju hodnik (dromos) i ulaz (stomion)

- nadvratnik (lintel)

- središnja prostorija je kružna

Page 79: Egejska Arheologija skripta

- Atrejeva riznica je najveći tolos

- kupola je građena u suhozidu

- tolos Torik – smješten kod Lauriona – jedini tolos koji je elipsoidan

- Minijeva riznica – 2. najveći tolos, ima reljefni ukras spirale u kupoli

- nekropola Tanagara – larnaksi

Page 80: Egejska Arheologija skripta

Umjetnost i religija

- puno religioznih stvari objašnjeno na linear B tablicama

- božica Potnia najčešće se spominje, preuzeto od Minojaca, izgleda isto kao minojska

ne zna se jesu li se prikazivale njene svećenice ili sama boginja

- ne zna se njena točna uloga

- već se u ovom razdoblju spominju neki bogovi grčkog panteona Dioniz, Hera, Zeus,

Atena...

- freske mikenski štit u obliku osmice

3 tipa figurina:

1. tip tau

2. tip fi

Page 81: Egejska Arheologija skripta

3. tip psi

Keramika

- kiliksi za vino

- posuda s lažnim izljevom za transport tekućina

Page 82: Egejska Arheologija skripta

Mikena je trgovala s Ciprom (bakar), Levantom, Egiptom, Sicilijom, Sardinijom, Italijom, Baltikom

(jantar) brodolom Ulu Burun

Karakteristike postmikenskog/submikenskog razdoblja:

- opadanje populacije

- nestanak središnje vlasti, tj palača

- gubljenje nekih materijalnih vještina

- slabljenje proizvodnje

- dekadencija umjetnosti

- gubitak pisma

- pad životnog standarda

- sabljenje kontakata s područjima izvan Egeide

- gubitak bogatstva