Upload
deni
View
443
Download
27
Embed Size (px)
DESCRIPTION
s
Citation preview
EGZOGENI PROCESI I OBLICI (udžbenik 115 str.)
- Reljef oblikovan endogenim pokretima pod stalnim je utjecajem vanjskih (egzogenih)
pokreta => uništavanje (zaravnavanje)
- Sunčeva energija i gravitacijska sila => cirkulacija vode u prirodi, klimatske promjene,
život organizama, procesi na padinama => RELJEF
UNIŠTAVANJE I TROŠENJE STIJENA:
1) MEHANIČKO (FIZIČKO) - usitnjavanje u veće ili manje komadiće stijena (npr.
pustinje – razlika u temperaturi; hladna područja – voda koja se ledi)
2) KEMIJSKO (KOROZIJA) – kemijskom reakcijom u stijeni mijenja se kemijski sastav
(npr. krški reljef => korozija=> na vapnencima površinski i podzemni reljefni oblici)
3) ORGANOGENO – djelovanje živih organizama; mehaničko+kemijsko (npr. biljke –
drobe stijenu+izlučuju kiseline)
DENUDACIJA – zajednički naziv za sve egzogene procese koji djeluju na ogoljivanje terena
PADINE :
- svi nagnuti dijelovi na Zemljinoj površini (nagib >1,5%)
- stalno izložene egzogenom oblikovanju
- padinski procesi: spiranje, klizanje, puzanje, tečenje (soliflukcija), odronjavanje,
urušavanje
TIPOVI RELJEFA OBLIKOVANI VANJSKIM SILAMA:
- FLUVIJALNI (riječni) – oblikovan radom tekućica
- MARINSKI (morski) –oblikovan valovima, morskim strujama, mijene
- LAKUSTRIJSKI (jezerski)
- GLACIJALNI (ledenjački) – oblikovan radom leda
- EOLSKI (pustinjski) – oblikovan radom vjetra
- KRŠKI – oblikovan kemijskim otapanjem stijena
- BIOGENI (organogeni) – oblikovan radom organizama (biljke i životinje)
- ANTROPOGENI – oblikovan radom čovjeka
FLUVIJALNI PROCESI I OBLICI (udžbenik 118. str.)
FLUVIJALNI (DOLINSKI) RELJEF – nastaje kombiniranim djelovanjem tekućica i
spiranjem padina => DOLINE (IZDUŽENE UDOLINE) – ovisi o građi stijena, naslagama,
nagibu terena, količini vode
- atmosferska voda (500 000 km3/god. na Zemlju):
dijelom otječe površinom = TEKUĆICE
dijelom ponire = TEMELJNICA
Posljedica odnosa erozije i akumulacije: gornji, srednji i donji tok tekućice
PROCES STVARANJA FLUVIJALNIH RELJEFNIH OBLIKA:
1) EROZIJA- tekućica usijeca i produbljuje tok u stijenskoj podlozi = KORITO (žlijeb
kojim otječe voda) i DOLINSKE STRANE
DUBINSKA EROZIJA = gornji dio toka, veći nagib, produbljivanje korita (oblik slova
V), veći komadi stijena
BOČNA EROZIJA = srednji i gornji tok, sitniji materijal, širenje dolinskih strana, nema
produbljivanja
2) TRANSPORT (PRENOŠENJE) – materijal erodiran u gornjem toku dolazi u srednji i
donji tok
AKUMULACIJSKI OBLICI = kamenje, blato, mulj, glina
SLAPOVI – postupno otjecanje vode preko niza kaskada (npr. Skradinski buk)
VODOPADI – mjesta gdje dolazi do naglog pada vode iz višeg u niže korito (npr.
Alngel, Venezuvela)
REGRESIJSKA EROZIJA = unazadno pomicanje vodopada (npr. Niagara, Iguacuu)
3) AKUMULACIJA (TALOŽENJE) – donji dio toka, manji nagib, manji transport, manja
brzina
- MEANDRI – riječni zavoj
(djelovanje bočne erozije, nizinski
dijelovi) => MRTVAJE (odsječene
od riječnog toka; potkovasta jezera)
Proces nastanka mrtvaje
3
- ukoliko se na dnu riječnog korita nađe neka zapreka dolazi do taloženja materijala, pri
čemu nastaju RIJEČNI SPRUDOVI, a ako izbiju iznad razine vode nastaju ADE
(RIJEČNI OTOCI)
- pri visokom vodostaju tekućice može doći do izlijevanja vode iz korita pri čemu nastaju
NAPLAVNE (ALUVIJALNE) RAVNI, a područje uz njih koje je rijeka nekad plavila
nazivaju se RIJEČNE TERASE
- DELTE su razgranata riječna ušća nastala akumuliranjem materijala na ušću (npr. Nil,
Amazona, Mississippi, Ind, Kongo, Volga, Dunav, Ganges, Brahmaputra, Mekong,
Lena, Irawaddy, Niger) => često gusto naseljena područja zbog naslaga mulja pa se
poljoprivredno iskorištavaju (npr. Bangladeš na ušću Gangesa i Brahmaputre, najgušće
naseljena država svijeta 980 st/km2)
RIJEČNA DOLINA – osnovni reljefni oblik nastao djelovanjem rijeka (ovisi o tektonici,
sastavu stijena, reljefu u koji se usijeca, te o klimatskim promjenama)
dijelovi doline: korito, dolinska strana, naplavna ravan
prema uzdužnom profilu:
jednostavne - šire se od izvora prema ušću (rijedak slučaj)
složene ili kompozitne - izmjenjuju se proširenja (kotline u mekim stijenama) i
suženja (klanac ili sutjeska u tvrdim stijenama)
prema pružanju reljefnih oblika:
transverzalne (poprečne) – pod određenim kutom presijecaju glavne reljefne oblike
(npr. Krka)
longitudinalne (uzdužne) – usporedno s pružanjem glavnih reljefnih oblika (npr.
srednji tok rijeke Save
4
MARINSKI I JEZERSKI PROCESI I OBLICI (udžbenik 122. str.)
OBALA – uzak pojas kopna koji graniči s morem ili jezerom
ABRAZIJA - razorni rad valova
1) ABRAZIJSKI OBLICI:
KLIF (obalni strmac)
VALNA POTKAPINA (udubljenje u razini mora; usijecanje u unutrašnjost
kopna)
ABRAZIJSKA TERASA (obalna ravan)
RT (zaostali, otporniji dijelovi na abraziju)
HRID ili OSTJENJAK (manje stjenovito uzvišenje koje strši iznad razine mora)
PODMORSKI GREBEN
POLUOTOCI
2) AKUMULACIJSKI OBLICI
ŽAL (pješčane ili šljunčane plaže)
SPRUD (nastaje u plitkom moru)
LIDO (dugi i uski otok, npr. kod Venecije)
LAGUNA
PREVLAKA, PRIMOŠTEN ili TOMBOLO (poluotok npr. Mt. Saint Michelle –
Normandija, Francuska; Sv. Stefan – Crna Gora; Rovinj; Primošten) i
poluotoke, npr. Zlatni rat – Bol na Braču)
STRELKA (obalni sprudovi koji se jednim svojim dijelom vežu za rtove
ZALJEVI ili LIMANI
5
VRSTE OBALA PREMA POSTANKU:
1. ABRAZIJSKE – razornim djelovanjem valova dolazi do promjene primarnog izgleda
obale
2. INGRESIJSKE – nastale potapanjem kopna (izdizanje mora >96m; wϋrmska
glacijacija), a mogu biti tektonske ili erozijske
TEKTONSKE - rasjedanje, nabiranje, vulkani, potresi
- naborana+ingresijska npr. Dalmatinski tip obale (Zadarski
otoci)
EROZIJSKE – potapanjem reljefa koji je nastao djelovanjem erozije
- ESTUARIJ – ljevkasta riječna ušća (npr. Temza, Rajna)
- RIJAS – potapanjem riječnog ušća (npr. Limski kanal, Raški
zaljev, Šibenski zaljev, Boka Kotarska)
- DELTE – nanosi oko riječnih ušća (npr. Nil, Mississippi)
- FJORDOVI – potapanje ledenjačke doline (npr. obala Čilea,
Norveške, Kanade, Grenlanda, Aljaske)
3. ORGANOGENE – djelovanjem živih organizama (biljaka i životinja)
MANGROVE – ekvatorijalna područja; bočata voda; neposredno uz obalu s
gusto prepleteno korijenje viri iz vode (npr. obala Madagaskara)
KORALJNE – tropska mora, rastu oko vulkanskih otoka (npr. Veliki koraljni
greben istočna obala Australije); koraljni otok => ATOL
4. KOMBINIRANE – djelovanjem više različitih čimbenika
6
RAZVEDENOST OBALE predstavlja odnos njene zračne i stvarne dužine krajnjih točaka.
OBALA – granična crta između kopna i mora (obale svjetskoga mora duge su ukupno 804 574,5 km)
- najdulju obalu ima Kanada (četvrtina duljine svjetske obale), a Hrvatska je na 18.
mjestu s obalom dugom 5 835km (prema najnovijim podatcima obala Hrvatske duga je
6175,7 km
- razvedena ili raščlanjena obala je obala na kojoj ima mnogo zaljeva, poluotoka, rtova
i otoka; indeks razvedenosti: brojčani odnos između stvarne duljine i najkraće (ili
zračne) udaljenosti krajnjih točaka obale
Zračna dužina Hrvatske kopnene obale iznosi 559 km, a stvarna 1 777,7 km. No tome se
pridodaje obala otoka (njih 1 185) i grebena s dužinom obale od 4 057,3 km. Tako je njen
indeks 10,44 te se svrstava na 2. ili 3. mjesto po razvedenosti u Europi (iza Norveške i/ili
Grčke).
Za one koji žele znati više: Josip Faričić: Koliki je indeks razvedenosti obalne crte Hrvatske?
http://www.geografija.hr/clanci/422/koliki-je-indeks-razvedenosti-obalne-crte-hrvatske
7
GLACIJALNI RELJEF (udžbenik 126. str.)
Glacijalna oblici na zemlji zauzimaju oko 16 milijuna km2 (1/10 kopnenog dijela Zemlje)
PODRUČJA NA KOJIMA SE JAVLJA GLACIJALNI I PERIGLACIJALNI RELJEF:
u područjima s višom nadmorskom visinom (pada više snijega no što se može otopiti)
u višim geografskim širinama (sve je prisutniji i u nižim nadmorskim visinama)
područja gdje prevladavaju snježne padaline
temperature niže od 0°C
GLACIJALI – hladnija geološka razdoblja u Zemljinoj prošlosti; razlozi nastanka glacijacija:
promjena Zemljina položaja prema Suncu; smanjenje sunčeve radijacije; vulkanska prašina;
promijene odnosa kopna i mora; promijene smjera kretanja morskih struja.
Područja na Zemlji nastala glacijacijom: sjeverni dio Europe (britanski otoci, Nizozemska,
sjeverna Njemačka, Rusija), Alpe, Pirineji, Sibir, Kamčatka, Sjeverna Amerika (sjevernije od
40° s.g.š.), Argentina (južno od 40° j.g.š.)
EGZARAZIJA – glacijalna erozija
LED – glavni pokretač egzogenog modeliranja => formira se iznad snježne granica (ona je na
nižoj nadmorskoj visini s porastom geografske širine npr. uz ekvator na visino oko 6000 m;
Alpe 2500 – 3000 m; Aljaska 600 m, Grenland 90 m)
LEDENJAČKI RELJEF – reljef nastao kretanjem i djelovanjem leda
FIRN (ZRNATI LED) - u toplijem dijelu godine dio snijega se topi, a rastopljena voda
prokapljuje u dublje slojeve i tu se ponovo smrzava
DVA TIPA LEDENE MASE NA ZEMLJI:
ledenjaci (glečeri) – ledeni tokovi koji se kreću (npr. alpski glečeri, islandski glečeri)
ledeni pokrov – akumulirane mase leda koje prekrivaju velike površine antarktičkih,
arktičkih i subarktičkih krajeva
CIRKOVI => firn se akumulira u izvorišnim dijelovima dolina, pod težinom svoje mase
polukružno se kreće, udubljuje podlogu i formira polukružna udubljenja (npr. ledenjačka
jezera)
8
TIL => iz cirka kreće ledeni tok niz padinu pri čemu erodira podlogu i nosi rastrošeni materijal
Led djeluje na podlogu i bokove te formira LEDENJAČKU DOLINU (oblik slova “U”)
MORENE- raspadnuti materijal koji led prenosi i taloži
KOMČIĆI - zaobljene uzvisine
DRUMLINI - eliptični brežuljci
ESKER - izdužena uzvišenja nastala akumuliranjem sitnih čestica
STRIJE – brazde koje je udubio led kamenjem koje prenosi
PERMAFROST (trajno smrznuto tlo) dubina i do nekoliko stotina m, za kratkih ljeta otapa
se svega do dubine 1 m (npr. Sibir, Aljaska, sjever Kanade) – subpolaran područja
Ako je tlo izuzetno natopljeno vodom, pri nagibu >20° dolazi do GELISOLIFLUKCIJA
(tečenje zemljišta)
PINGO - uzvišenje nastalo zbog pojave leda u tlu, moguća visina i do 70 m; povećanje visine i
volumena ljeti
FJELDOVI – ledenjačke visoravni
FJORD – zaljev nastao potapanjem ledenjačkih dolina (najveći fjord na svijetu je Sognefjord u
Norveškoj, oko 200 km; Grenland, Aljaska, Kanada, Čile)
9
EOLSKI PROCESI I OBLICI (udžbenik 130. str)
EOL u antici Bog vjetra
PUSTINJE područja na zemlji koja godišnje primaju manje od 250 mm padalina, a
isparavanje je veće od količine padalina koje primaju
temperaturna amplituda viša od 60°C
22% kopnenog dijela Zemlje (najrasprostranjenije u rubnim tropskim i suptropskim
područjima (1/10 cijele Zemljine površine)
na njihov razmještaj uvjetovana je geografskim položajem, reljefnom izoliranošću,
kontinentalnošću, hladnim morskim strujama uz obalu, kombinirani utjecaj
Raširenost pustinja i polupustinja u svijetu:
DEZERTIFIKACIJA proces širenja pustinja; razlozi: klimatske promjene ili negativno
djelovanje čovjeka (npr. smanjenje površine Aralskog jezera i jezera Čad)
EOLSKA EROZIJA mehaničko djelovanje vjetra na oblikovanje reljefa; VJETAR
prenosi, taloži i oblikuje zemljinu površinu, a taj utjecaj je najintenzivniji u aridnim (suhim) i
semiaridnim (polusuhim) područjima s oskudnom vegetacijom. Procesi eolske erozije:
DEFLACIJA – ispuhivanje, prenošenje, valjanje čestica rastresitog pokrova u smjeru
puhanja vjetra
KORAZIJA – prenošenjem čestice mogu nagrizati i rušiti istaloženu stijenu
10
Eolski erozijski oblici: OSTJENJAK (kompaktnija stijena koju vjetar nije erodirao), GUR
(uzvišenje nalik na gljivu)
Akumulacijski oblici: DINE ili SIPINE (nastaju taloženjem pijeska smanjenjem brzine vjetra
i slabljenjem njegove prijenosne moći; aktivne i neaktivne), BARHANE (dine oblika
polumjeseca ili srpastog oblika)
VRSTE PUSTINJA: HAMADE = kamenite pustinje
SESIR = šljunčane pustinje
ERG = pješčane pustinje
TAKIR = glinovite pustinje
VADI suha riječna korita
OAZE plodna područja u pustinji (vjetar je ispuhao pjeskoviti materijal, pa su na površinu
izbile vodonosne naslage)
PRAPOR (LES) rastresit materijal (sedimentna stijena) nastao erozijom vjetra u uvjetima
hladne klime (pleistocen)
Najveće pustinje svijeta: Sahara, Velika australska pustinja, Gobi, Rub' al Khali, Karakum,
Takla Makan, Atacama, Sonora, Kalahari, Namib, Mojave, Patagonija
11
KRŠKI PROCESI I OBLICI (udžbenik 134. str.)
KRŠ specifičan oblik reljefa koji se razvija samo na topljivim stijenama (vapnenci,
dolomiti)
stijene u krškom području su izrazito podložne kemijskom trošenju (otapanje
čvrstih vapnenaca- kalcijev karbonat, CaCO3)
obilježavaju ga brojne pukotine što za posljedicu ima poniranje vode u podzemlje
(VRULJE => slatki izvori vode na morskom dnu)
SEDRA (travertin, bigar, tufa, vapneni mačak) => vrsta taložne stijene svojstvena za tekućice
na krškoj podlozi na mjestima pregiba. Nastaje taloženjem otopljenoga kalcijevog-karbonata.
Brže raste u toplijem dijelu godine, a uvjet za rast je čista voda. Rastom sedrenih pregrada
(barijera) nastaju jezera, a preko pregrada voda se prelijeva s više na nižu razinu u obliku
slapova (npr. na Plitvičkim jezerima i rijeci Krki, gdje predstavlja temeljni fenomen
nacionalnih parkova).
U svijetu se izdvajaju prostori krša u tropskim i umjerenim širinama:
krš tropskih krajeva – u tim područjima dolazi do formiranja zaravni iz kojih se
uzdižu osamljene uzvisine strmih padina – kupasti krš (JI Azija, Srednja Amerika)
krš umjerenih širina – karbonatne stijene (vapnenci i dolomiti), brojni površinski i
podzemni oblici - dinarski krš (prostor Dinarida)
Tulove grede, Velebit, RH (slika lijevo); krš u JI Kini (slika desno)
12
1) POVRŠINSKI KRŠKI OBLICI => škrape, kamenice, ponikve (vrtače, doci), uvale, polja
u kršu (npr. Ličko p., Imotsko p.), zaravni (npr. Srednjodalmatinska krška zaravan)
2) PODZEMNI KRŠKI OBLICI => jame (vertikalne udubine; dublje od 5 m; nagib >45°),
špilje (horizontalne udubine; dulje od 5 m; nagib <45°), kaverne (zatvorene šupljine)
ukrasi u speleološkim objektima => stalaktiti (vise sa špiljskih svodova) stalagmiti
(dižu se s dna špilja), stalagnati (špiljski stupovi)
SPELEOLOGIJA => znanstvena disciplina koja se bavi proučavanjem fizičkih, geoloških i
bioloških aspekata podzemnih oblika
Najdublja jama Najduža špilja
Svijet Voronja ili Krubera (Kavkaz, Abhazija-
Gruzija)
(-2 190 m)
Mammoth Cave (Kentucky, SAD)
(>530 km)
Hrvatska Lukina jama (Hajdučki i Rožanski kukovi,
NP Sjeverni Velebit)
(-1 392 m)
Špiljski sustav Đulin ponor-Medvednica
(Ogulin)
(16 396 m)
OBILJEŽJA KRŠKIH PODRUČJA U HRVATSKOJ:
Prirodna obilježja krškog krajolika: ogoljenost, bezvodnost (voda ponire u podzemlje),
prevlast makije i šikare, klima vrućih i suhih ljeta i jakih kiša s pljuskovima, labilna ekološka
ravnoteža.
Ljudske aktivnosti kao čimbenik krškog krajolika: rijetka naseljenost, smanjenje
proizvodne aktivnosti, nepovoljan sastav stanovništva, intenzivno iseljavanje stanovništva.
13
BIOGENI PROCESI I OBLICI (udžbenik 138. str.)
Nastaju djelovanjem živih organizama => biljaka i životinja
KORALJNJE OBALJE => organogene (zoogene) obale
- rastom koralja u plitkim, čistim i toplim (tropskim) morima
- Veliki koraljni greben (SI obala Australije), dug 2000 km; otok Zlarin (Hrvatska)
- ako se koralji svojim rastom vežu uz vulkanske otoke koji se polako snižavaju i tonu
ispod razine mora => ATOLI – koraljni greben prstenastog oblika koji zatvara plitku
lagunu na mjestu nekadašnjeg vulkanskog otoka (vrlo česti u Tihom oceanu)
-
MANGROVE => fitogeni oblici koji nastaju rastom bujne hidrofilne vegetacije u plićacima
tropskih mora
- vrlo gusto korijenje koje viri iznad vodene površine => usitnjavanje i mrvljenje stijena
- npr. priobalje Nove Gvineje, Venezuele, Filipina, zapad Afrike
Postanak atola, koraljni greben, mangrove
ANTROPOGENI PROCESI I OBLICI (udžbenik 139. str.)
ČOVJEK => mijenja i oblikuje reljef; najintenzivnije tijekom posljednjih 200 godina
- sječa šuma (spiranje, denudacija, erozija), skretanje riječnih korita, regulacija velikih
rijeka, gradnja nasipa, izgradnja brana (hidroelektrane), izgradnja prometnica,
betonizacija obale, polderi (Nizozemska)
<= proces stvaranja poldera