Upload
igor-tutis
View
158
Download
7
Embed Size (px)
Citation preview
LITOSFERAVanjska kora planete Zemlje, koja se sastoji od različitih stijena, naziva se kamena kora ili litosfera. Litosfera je više-manje tvrda i kompaktna, siromašna zrakom, odnosno plinovima i vrlo malog kapaciteta za vodu. U kemijskom pogledu litosfera nije homogena.
U njezinu izgrađivanju sudjeluje oko 92 kem. el., od kojih njih 8 čini 98% njezine mase. Mali dio tih elemenata dolazi u obliku samorodnih minerala. Najveći dio je vezan u mineralima sastavljenim od dva ili više elemenata. Preko 3000 minerala veže se u nakupine (agregate) – stijene.
element udio (%)Kisik (O) 46
Silicij (Si) 28
Aluminij (Al) 8
Željezo (Fe) 5
Kalcij (Ca) 4
Natrij (Na) 3
Kalij (K) 3
Magnezij (Mg) 2
Ti, H, P, C, Mn, S, Cl, Br, F, Cu < 1
TRI GRUPE STIJENA
Stijene Udio na Zemlji Udio u Hrvatskoj
Magmatske(eruptivne)
95% 1%
Metamorfne 4%
Taložne (sedimentne) 95%
…započinje život…...sukcesije……formiranje tla…
http://www.rgn.hr/~dpavelic/OG-PROGRAM.htm
PEDOSFERA
Pedosfera – skup svih jedinica tala kopnenog dijela zemljine kore.
Nastala od litosfere utjecajem tvari i energije atmosfere i hidrosfere, njihovih abiotskih i biotskih čimbenika (pedogenetski čimbenici i procesi).
Pedologija ili Tloznanstvo - znanost o tlu, njegovom sastavu i oblicima. Bavi se genezom, morfologijom, klasifikacijom i distribucijom tla.
Hans Jenny (1899 – 1992)
s = f(cl, o, r, p, t)
gdje su s – osobine tla, a cl, o, r, p, t - regionalna klima, potencijalna biota, topografija, matični susptrat i vrijeme
McBratney et al. (2003) – SCORPAN models = f(s, c, o, r, p,a, n)
Gdje su s – osobine tla (ovisno da li se predviđa vrijednost neke karakteristike tla ili kategorija tla), a je starost i n položaj
OSOBINE PEDOSFERE
Morfologija- vanjska – određena reljefom te živim i mrtvim pokrovom- unutarnja – profil tla (solum) – jedan od najvažnijih indikatora geneze, dinamike, sistematske pripadnosti, pa i ekoloških svojstava
Vertikalna zonacija tala na Banovom brdu
Profil tla (Solum)
Debljina ekološkog profila tla – sloj tla u kojem žive podzemni organi viših biljaka. Ograničen je debljinom samog sloja sitnice i sposobnošću korjenova sustava da raste u duljinu.
Debljina ekološkog profila može biti vrlo mala i u pedološki vrlo dubokim tlima (ako je npr. tlo nepropusno ili u dubljim slojevima bogato ekološki škodljivim spojevima ili uvjetima).
Vrlo plitka tla do 25 cmPlitka tla 25 – 50 cmOsrednje duboka tla 50 – 100 cmDuboka tla 100 – 200 cmVrlo duboka tla preko 200 cm
Tekstura tla (elementarni mehanički sastav) – određena kvantitativnim odnosom mehaničkih elemenata
Tekstura tla
Skelet - čestice veće od 2 mm
Sitno tlo (sitnica) –čest. manje od 2 mm
Čestice kamena Čestice šljunka
Krupne> 20 cm
Osrednje5 – 20 cm
Sitne2 – 5 cm
Krupne1 – 2 cm
Osrednje0,5 – 1 cm
Sitne0,2 – 0,5 cm
Čestice pijeska0,1 – 2 mm
Praškasti pijesak0,05 – 0,1 mm
Prah0,01 – 0,05 mm
Glinaste čestice< 0,01 mm
Skeletna tla> 50% čest. skeleta
Apsolutno skeletna> 90%
Jako skeletna70 – 90 %
Skeletna50 – 70 %
Skeletoidna tla< 50% čest. skeleta
Jako skeletoidna30 – 50%
Skeletoidna10 – 30%
Slabo skeletoidna< 10%
Sitnicu (sitno tlo) – dijelimo po stupnju disperziteta i kvantitativnom odnosu njihovih čestica na gline, ilovače i pjeskulje.
Ova podjela se nadopunjuje oznaka stupnja koloidalnosti prema udjelu čestica manjih od 0,002 mm
GLINE
PJESKULJEILOVAČE
Mehanički sastav (tekstura) utječe na:
- porozitet tj. veličinu slobodnih prostora (podzemni organi, mikroflora, fauna)
- kapacitet tla za zrak i aeraciju tla (praktikum)
- kapacitet tla za vodu i njegovu sposobnost da vodu propušta (praktikum)
- snabdijevanje biljaka hranjivima (veći disperzitet – veća dodirna površina)
STRUKTURA TLA – način nakupljanja mehaničkih elemenata tla u strukturne
agregate (kockasti; stubasti; plosnati)
SISTEMATIKA
http://vladimir.pfos.hr/Tloznanstvo/Sistematika_k.pdf
http://www.fao.org/AG/agl/agll/key2soil.stm
FAO karta tala / http://www.fao.org/AG/agl/agll/key2soil.stm
http://eusoils.jrc.it/esdb_archive/EuDASM/lists/croatia.htm
I Automorfna tla- vlaženje iz atmosferenema stagniranja vode, pa niti gleizacije
II Hidromorfna tla- prekomjerno vlaženje, stagnirajuća voda, redukcija spojeva Fe, Mn i S (oglejavanje)
III Halomorfna tla- formiranje pod utjecajem lako rastopljivih soli (pogotovo Na+)
1. Kamenjar (litosol)2. Sirozem (regosol)3. Eolski pijesak (arenosol)3a. Koluvijalno tlo (koluvium)4. Rendzine5. Humusno-silikatno tlo (ranker)6. Vapnenačko-dolomitna crnica
(kalcimelanosol)7. Smonica (vertisol)8. Černozem9. Eutrično smeđe tlo (eutrični
kambisol)10. Distrično smeđe tlo (distrični
kambisol)11. Smeđe tlo na vapnencu i
dolomitu (kalcikambisol)12. Crvenica (terra rossa)13. Lesivirano tlo (luvisol)14. Podzol15. Smeđe podzolasto tlo
(brunipodzol)
16. Pseudoglej17. Recentno aluvijalno tlo
(fluvisol)18. Fluvijativno livadsko
(humofluvisol)19. Pseudoglej-glejno tlo20. Ritska crnica (molični
humoglej)21. Močvarno glejno tlo (epiglej)22. Močvarno hipoglejno tlo
(hipoglej)23. Amfiglej
24. Solončak25. Solonec
Soil and Terrain Database (SOTER) Programmehttp://www.isric.org/UK/About+ISRIC/Projects/Track+Record/SOTER.htm
EUSOILS - European Soil Portal Home Pagehttp://eusoils.jrc.it/
http://eskola.chem.pmf.hr/index4.php3
CIKLUS UGLJIKA
EKOSUSTAVBiomasa
(kg C / m2)NPP*
(kg C / m2 g)Listinac
(kg C / m2 g)
Tropske kišne šume 20 – 32 3 – 10 0,5 – 1,4
Listopadne šume umjerenog pojasa 5 – 30 0,2 – 1,2 0,1 – 0,6
Crnogorične šume umjerenog pojasa 15 – 75 0,4 – 1,3 0,1 – 0,6
Borealne crnogorične šume 8 – 10 0,3 – 0,4 0,1 – 0,5
Savane 1 – 2 0,4 – 0,6 0,1 – 0,4
Travnjaci 0,2 – 2,2 0,1 – 1,0 < 0,1 – 1
Poljoprivredna zemljišta 0,5 0,3 – 0,5 0,1 – 0,2
Tundra 0,1 - 2 < 0,1 – 0,2 < 0,1
*NPP (Net Primary Production) = asimilacija - respiracija
http://eskola.chem.pmf.hr/index4.php3
http://www.cmdl.noaa.gov/ccgg/trends/
Kyoto protokol (1997) – mjere za smanjivanje koncentracije CO2
1. Tehničke mjere – smanjiti emisije iz energetskog sektora (uklj. Promet), industrije, poljoprivrede i zbrinjavanja otpada
2. Povećati biološke rezervoare u šumama – pošumljavanje i izbjegavanje “čiste sječe”
3. Uvođenje mjera za smanjenje emisija – npr. iz poljoprivrede4. Trgovanje emisijskim certifikatima5. Projekti u zemljama u razvoju – za povećanje rezervoara i smanjenje
emisije tzv. CDM (Clean Development Mechanism)
- izostanak zaštite primarnih šuma (ne vrednuju se kao rezervoari)- izostanak vrednovanja posljedica šumskog gospodarenja- preširoka definicija “šume”- podupiranje šumskih brzorastućih kultura (često s alohtonim vrstama)- devijacije u trgovanju “bodovima”
http://www.jise.or.jp/ENG/ENreforestation01.html
abiotički čimbenici stresatemperatura
voda
radijacija
kemijski stres
mehanički stres
ostalo
vrućina
hladnoća
suša
plavljenje (hipoksija)
svjetlo
UV
ionizirajuće zračenje
mineralne soli (nedostatak, suvišak)
“polutanti” (teški metali, pesticidi)
plinoviti toksini
vjetar
gibanje tla
uronjenost
električno polje
magnetsko polje
biotički čimbenici stresa
infekcije
herbivori
kompeticija
uzročnici stresa