86
 Sveučilište u Zadru Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja predškolske djece dr. med. Mirko Jamnicki Dojmi 2009./2010. INTEGRIRANI PREDDIPLOMSKI I DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ ZA UČITELJE E K O L O G I J A (SKRIPTA) 

Ekologija (skripta)

Embed Size (px)

Citation preview

  • 7/14/2019 Ekologija (skripta)

    1/85

    Sveuilite u ZadruOdjel za izobrazbu uitelja i odgojitelja predkolske djece

    dr. med. Mirko Jamnicki Dojmi2009./2010.

    INTEGRIRANI

    PREDDIPLOMSKI I

    DIPLOMSKI SVEUILINI

    STUDIJ ZA UITELJE

    EKOLOGIJA(SKRIPTA)

  • 7/14/2019 Ekologija (skripta)

    2/85

    2

    SADRAJ

    Kineska parabola o smislu .......................................................................................................... 3

    ovjeanstvo kao selo................................................................................................................... 4

    Koliko je vremena bilo potrebno da se ugrozi ekosfera? .................................................. 5

    Kratka povijest ekologije ............................................................................................................. 7

    Podjela i predmet izuavanja ekologije................................................................................ 10

    Quo vadis homine ili kako smo zapali u krizu? .................................................................. 12

    Najvei eko problemi dananjice............................................................................................ 18

    Zato ne termoelektrani na ugljen?.................................................................................... 22

    ovjek i ekosfera ........................................................................................................................... 28

    Planet na gradelama................................................................................................................ 31

    Utjecaj na hidrosferu ................................................................................................................... 38

    Bolesti japanskog industrijskog uda................................................................................ 49

    Kemijsko i bioloko oneienje uvale jazine..................................................................... 52

    Tankerske katastrofe .................................................................................................................. 59

    Antropogeni utjecaj na pedosferu .......................................................................................... 61

    Iskoritavanje i oneiavanje slatke vode.......................................................................... 69

    Ekologija i mediji .......................................................................................................................... 79

    Uzgoj tune ....................................................................................................................................... 82

  • 7/14/2019 Ekologija (skripta)

    3/85

    3

    KINESKA PARABOLA O SMISLU

    (Zhuang Zi: Istinita knjiga o junoj zemlji cvijea,

    Knjiga XII., 11. poglavlje: Zdenac)

    Zi Gong lutao je dravom u, vrativi se iz drave Zin. Prolazei podrujemsjeverno od rijeke Han, ugleda starca kako radi u povrtnjaku. Iskopao je jarke za

    navodnjavanje. Sam je silazio do vrela i na rukama iznosio vedro puno vode, koju je

    zatim izlijevao u jarke. Krajnje se trudio, pa ipak je slabo napredovao. Zi Gong ree:

    Postoji ureaj kojim se u jednome danu moe navodniti stotine jaraka. S malo trudapostie se mnogo.Zar ga ne bi htio primijeniti?

    Vrtlar se uspravi, pogleda Zi Gonga i ree mu:

    A to bi to bilo?

    Zi Gong odgovori:

    Uzmi drvenu polugu i optereti je na jednom kraju. Na taj nain moe vaditi vodu takobrzo da e ona iz zdenca naprosto pljutati.

    Starac se zapjeni od bijesa i ree kroz smijeh:

    Sluao sam uitelja kako govori: Tko koristi strojeve, taj sve poslove obavlja poput stroja;tko svoje poslove obavlja poput stroja, dobiva srce stroja. A tko u grudima ima srce stroja,

    gubi istu jednostavnost. Tko nema iste jednostavnosti, postaje nesvjestan u ganuimasvoga duha. Nesvjesnost u ganuima duha jest neto to se ne podnosi s istinskim SMISLOM.

    Nije da ne poznajem takve stvari: sram me je da ih koristim.

  • 7/14/2019 Ekologija (skripta)

    4/85

    4

    OVJEANSTVO KAO SELO

    Kad bismo cjelokupno svjetsko ovjeanstvo sveli na selo sa 100 stanovnika, apotujui omjere (proporcije) svih postojeih naroda svijeta, selo bi bilo ovakosastavljeno:

    57 Azijata 21 Europljanin 14 Amerikanaca

    (sjevernih i junih)

    8 Afrikanaca 52 ene 48 mukaraca 70 nebijelaca 30 bijelaca

    70 nekrana 30 krana 89 heteroseksualaca 11 homoseksualaca 6 osoba posjedovalo bi

    59% sveukupnog

    svjetskog bogatstva i svih

    6 bili bi iz SAD-a

    80 bi ih ivjelo u kuamabez osnovnih uvjeta

    stanovanja

    70 bi ih bilo nepismenih 50 bi bilo neuhranjeno 1 bi umirao 1 bi se raao 1 bi imao kompjuter (!) 1 (da, samo 1) posjedovao

    bi sveuilinu diplomu

    Ako se svijet promatra u svjetlu ovih podataka, potreba prihvaanja,

    razumijevanja, suosjeanja i edukacije postaje oevidna. Razmislite i o ovome:

    Ako ste se jutros probudili zdraviji no bolesniji sretniji ste od milijun ljudi koji needoekati idui tjedan.

    Ako nikad niste osjetili opasnost bitke, osamljenost zatoenitva, agoniju muenja,ugrize gladi, sretniji ste od 500 milijuna stanovnika ovog svijeta.

    Ako moete otii u crkvu bez straha da vam prijete, hapse, mue ili ubiju sretniji steod 3 milijarde ljudi ovoga svijeta.

    Ako u vaem hladnjaku ima hrane, na vama odjee, nad glavom imate krov i krevet u

    koji ete lei bogatiji ste od 75% stanovnika ovog svijeta.

    Ako imate raun u banci, novac u novaniku i neto sitnia uokolo u nekoj kutijici ilizdjelici, pripadate meu 8% najbolje stojeih ljudi na svijetu.

    Ako su vam roditelji jo ivi a usto jo uvijek u braku, spadate meu uistinu rijetkeosobe, pa ak i u SAD i Kanadi.

    Ako moete proitati ovu poruku upravo ste dvostruko blagoslovljeni: jer je netkomislio na vas i jer ne spadate meu 2 milijarde onih koji ne znaju itati.

  • 7/14/2019 Ekologija (skripta)

    5/85

    5

    KOLIKO JE VREMENA BILO POTREBNO

    DA SE UGROZI EKOSFERA?

    Pretpostavimo da je Zemlja stara svega 46 godina (1 godina = 100 milijuna

    godina). U tom sluaju:

    sisavci su se na Zemlji pojavili prije 8 mjeseci

    (doba izumiranja dinosaura);

    ovjek se na Zemlji pojavio prije 7 dana;sedentarna (sjedilaka) kultura (obrada

    zemlje, prije svega itarice ra i penica, uzgojdomaih ivotinja, prva naselja) zapoela jeprije 1 h.

    Industrijska revolucija zapoela je prijesamo 1 minute, a u toj minuti vremena ovjek je usamo tri posljednje sekunde:

    opljakao zalihe sirovina,oneistio zrak, vodu i tlo,

    iskorijenio nebrojene ivotinje i biljke.

    Razvoj ovjeka, dakle, iao jeotprilike u ovom smjeru:

    Homo habilis

    Homo erectus

    Homo sapiens

    Homo sapiens sapiens

    Homo faber

    Homo faber technologicusHomo destructor

    Ako povijest Zemlje predoimo kao jedan jedini dan, kao razdoblje od 24 sata,onda jedna sekunda iznosi 52 000 godina, jedna minuta 3 125 000 godina, a jedan sat

    187 500 000 godina. Tako gledajui, ljudski je rod star tek 20 sekundi i za samo nekolikotrenutaka uspjeli smo izvriti goleme promjene u ekosferi.

    Pojela poslova u primitivnim rutvima

    Razvoj hoa ovjeka; Homo sapiens sapiens danas seprometnuo u Homo destructora

  • 7/14/2019 Ekologija (skripta)

    6/85

    6

    Povijest zemlje prikazana kao an s 24 sata. Prvi se ivot pojavljuje ujutro prije 6 h, prviviestanini organizmi uveer nakon 20 h, a 20 s prije ponodi i ovjek

  • 7/14/2019 Ekologija (skripta)

    7/85

    7

    KRATKA POVIJEST EKOLOGIJE

    Povijest suvremene ekologije kao bioloke discipline

    Povijest suvremene ekologije zapoinje u19. st. Jedno od temeljnih djela suvremene

    ekologije kao bioloke znanosti jest Darwinova(Charles Darwin, 1809.-1882.) knjiga O podrijetlu

    vrsta putem prirodne selekcije ili o odranjupovlatenih rasa u borbi za opstanak(On the Originof Species by Means of Natural Selection, or the

    Preservation of Favoured Races in the Struggle ofLife, London, 1859.).

    Ekoloke sadraje on ukljuuje u irikontekst problematike podrijetla vrsta (adaptacija,

    prirodna selekcije, borba za opstanak i dr.) a to

    podrazumijeva splet meusobnih odnosaorganizama i njihove interakcije s uvjetima okolia.

    Njegov sljedbenik Ernst Haeckel (1834.-1919.) 1866. godine u djelu Opamorfologija organizama prvi rabi izraz ekologija (gr. = kua, dom, boravite,

    stanite; = rije, govor ili znanost), definiravi je kao znanost koja se baviuzajamnom interakcijom organizma i okolia. To jeujedno znanost o ekonomiji prirode.

    No, moderna ekologija s ekolokim udrugamai organiziranom planetarnom brigom za okolisvekolikoga ovjeanstva zapoinje s jednom sjajnomamerikom znanstvenicom. To je Rachel Carson(1907-1964), koja godine 1962. tiska knjigu Nijemo

    proljee (Silent Spring). Uskoro nakon izlaska iz tiskaknjiga postaje bestseler, uz kritike kako je to jedna od

    najznaajnijih knjiga koje su napisane u 20. st.

    Osnovna teza knjige je opravdani strah, kako

    e agresivna uporaba pesticida (agrokemije) nagolemim poljodjeljskim povrinama u SADu kratkomvremenu izazvati prekide u prehrambenim lancima

    (unitenje glista, npr.) i unititi veliki broj ivotinjskih vrsta (poglavito ptica otuda inaslov knjizi), a izazvat e i brojne zdravstvene posljedice po ljude (rak i druge bolesti).

    Charles Darwin (1809.-1882.)

    Ernst Haeckel (1834.-1919.)

  • 7/14/2019 Ekologija (skripta)

    8/85

    8

    Knjiga je bacila novo svjetlo na moguepogubne posljedice po Zemlju, pa iste godine

    ameriki senator Gaylord Nelsondolazi na ideju dase neto, na globalnoj razini, mora uiniti za spas

    Zemlje. Svoju ideju priopava tadanjempredsjedniku Johnu Kennedyju. Predsjednik na svomputovanju Sjedinjenim amerikim dravama,u rujnu1963., govori o sve loijem stanju okolia i osnivastruno povjerenstvo koje e ispitati zakljukeautorice knjige Nijemog proljea.

    Svi se slau kako je knjiga Rachel Carson (kojaju je pisala bolesna, a dvije godine nakon objave

    knjige umrla je od karcinoma dojke) bila krik u

    divljini i kako je posijala sjeme aktivnosti u podrujuekologije. Godine 1992. izalo je reprint izdanje, a predgovor mu je napisao tadanjiameriki potpredsjednik Al Gore, i sam ekolog.

    Cijela revolucija u zatiti okolia, potaknuta Nijemim proljeem, zapoela jeutemeljenjem Agencije za zatitu okolia godine 1970. (Environmental ProtectionAgency), te donoenjem zakona o ugroenim vrstama, zakona o kontroli voda, orazinama oneienosti zraka, zatiti uma i dr.Desetak godina kasnije tiskane su dvijeknjige koje su izazvale jednako veliku pozornost ali i zabrinutost svijeta. To su studije

    Rast puanstva, kriza okolia i ekologija ovjeka

    (P. R. Erlich et al.) i Granice rasta(D. Meadows etal., 1972.). U njima su opisani uzroci i mogueposljedice nekontroliranog eksponencijalnog rasta

    svjetskog puanstva, kao i ogranienost prirodnihresursa za razvoj i dugorone potrebeindustrijskog drutva.

    U proljee, 22. travnja 1970., senatorNelson organizira jedan od najveih demokratskihhappeninga u povijesti Amerike na kojemu je

    prisustvovalo 20 milijuna ljudi, a dan je oznaenkao Earth Day (Dan planeta Zemlje). Dan planeta

    Zemlje sustavno se obiljeava od 22. travnja 1990.godine, a osnovni mu je cilj podizanje globalne

    svijesti o pravoj prirodi sadanjih problema naZemlji.

    U Hrvatskoj, najagilniji poticatelj obiljeavanja tog datuma je asopis Priroda,inae prvi ekoloki asopis na svijetu. Sve novije publikacije izazvale su veliko zanimanjei brojne debate o ovjekovoj situaciji na Zemlji i jo vie o budunosti ovjeka na planetu.

    Rachel Carson (1907.-1964. )

    asopis Priroda

  • 7/14/2019 Ekologija (skripta)

    9/85

    9

    Godine 1973. izlazi u nas knjiga Ova jedina Zemlja, poznatog zagrebakogprofesora sociologije Rudija Supeka. Bila je to prva struna socioekoloka publikacija uHrvatskoj koja je doivjela nekoliko izdanja, a i danas se moe itati jer nije izgubila naaktualnosti i zanimljivosti.

    Godine 1972. pokrenuo se veliki broj meunarodnih strunjaka razliitih profila iu Stockholmu odrao 1. konferenciju Ujedinjenih naroda o zatiti okolia, a ujedno jeutemeljen i UNEP (United Nations Environmental Program). Na konferenciji je

    sudjelovalo 113 zemalja i oko 400 raznih organizacija, osnovana je radna grupa World

    Commission on Environment and Development, a tadanja norveka predsjednica GroHarlem Brundtland upotrijebila je i oivjela izraz trajno odrivi razvoj(engl. sustainabledevelopment). Taj je pojam uskoro prihvaen kao geslo nove meunarodne globalneekoloke politike. Od 1988. do 1992. osnovane su brojne meunarodne, dravne iprivatne znanstvene i promidbene organizacije i udruge koje se bave globalnim

    problemima zatite okolia, globalnim promjenama ivotnih prilika, moguimpogoranjem ivotnih uvjeta i nepovratnoubioloke raznolikosti i raznovrsnosti.

    Novi veliki svjetski ekoloki summit odran je 1992., tono 20 godina poslijestockholmskog, u Rio de Janeiru United Nations Conference on Environment andDevelopment(UNCED), ije je zakljuke i radne planove AGENDA 21(Radni program za21. stoljee)za zatitu globalnog okolia i odrivog rasta i razvoja usvojilo 179 drava,meu njima i Hrvatska. UAGENDI 21 utvreni su etiki principi u ophoenju s prirodnimresursima i dane glavne smjernice za smanjenje djelatnosti koje ugroavaju globalniokoli. U radnim smjernicama za 21. st. velika se nada polae u odgoj i svjetonazor novih

    generacija (Education for Sustainability). Tradicionalni kolski ciljevi pisanje, itanje iraunanje (Reading, Writing and Arithmetic) upotpunjuju se ekologijom, ekonomijom isocijalnom pravdom (Environment, Economics, and Equity). U tu je svrhu ve izraencijeli niz kolskih programa, primjerice SEMEP u okviru UNESCO-a, itd. Osnovni ciljeviSEMEP-a jesu uvjerenost u potrebu neprekidnog uenja u toku cijelog ivota (lifelonglearning), interdisciplinarni pristup problemima, sistemski nain razmiljanja idjelovanja, sposobnost za rad u grupi, spremnost za ostvarivanje multikulturalnih ciljeva

    i dr.

    Nakon ove, odrane su nove konferencije UN-a u Kyotu (1997.) i Buenos Airesu

    (1998.) na kojima je razmatran problem redukcije staklenikih plinova, uglavnomugljinog dioksida i metana. Zanimljivo je kako najvei proizvoa staklenikih plinova usvijetu, SAD, nisu potpisale protokol o smanjenju produkcije staklenikih plinova iako suSjedinjene Amerike drave bile meu prvim promotorima takve akcije.

  • 7/14/2019 Ekologija (skripta)

    10/85

    10

    PODJELA I PREDMET

    IZUAVANJA EKOLOGIJE

    Od Haeckelove definicije ekologije prolo je oko 140 godina i jasno je da seekologija otada proirila i zahvaala sve iru problematiku.

    Organizam je kao jedinka u odnosu prema okoliu tek prvi, temeljni objekt, tj.predmet interesa ekologije, pa taj nivo ekolokog pristupa zovemo autoekologija(gr.= sam, svoj, vlastiti). U jednom kompleksnijem smislu predmet interesa ekologijeje sloenija bioloka stvarnost, populacija, skupina jedinki iste vrste na nekom stanitu.Taj dio ekologije zove se demekologija ili populacijska ekologija. Populacija je

    stvarnost sa sebi svojstvenim zakonima strukture, nataliteta, mortaliteta, dinamike

    razvoja u prostoru i vremenu i ovisnosti tih znaajki o razliitim uvjetima okolia.

    Jo vii i sloeniji sustav je ivotna zajednicaili biocenoza(vie populacija kojese meusobno dinamiki prepliu). Njezin odnos prema stanitu prouava sinekologijaili biogeoekologija. Ovaj dio ekologije propituje interakcije unutar zajednice,

    povezanost lanova u hranidbenim lancima, mree hranidbenih lanaca, strukturu idinamiku populacija u biocenozi i sukcesije, tj. smjene ivotnih zajednica. Jo sloenijastvarnost je ekosustav, koji vie nije samo bioloka stvarnost, ve obuhvaa svuabiotiku (neivu) i biotiku (ivu) stvarnost kao cjelinu strukture i zbivanja u prostoru,meusobnu uvjetovanost ivoga i neivoga. Organska proizvodnja, intenzitetproizvodnje pojedinih ekosustava, kruenje tvari, biogeokemijski ciklusi te protjecanjeenergije kroz ekosustav sloenija je stvarnost. Na kraju je niza biosfera, skup svihekosustava, koji podrazumijeva vrlo tanak sloj atmosfere (otprilike do gornjih granica

    kroanja tropskih uma), tanak sloj litosfere(do nekoliko kilometara pod povrinom tla),te cijelu hidrosferu (vodena povrina). U tom je pojasu ostvaren i odigrava se ivot. Naplanetarnom nivou biosferu prouava globalnaili planetarna ekologija.

    Prema vrsti organizama koji stoje u sreditu pozornosti, ekologija se dijeli na

    ekologiju bilja ili fitoekologiju, ekologiju ivotinja ili zooekologiju, te ekologiju ovjekaili humanu ekologiju. Ovu posljednju zovemo esto i socijalnom ekologijom.Djelovanjem ekolokih imbenika na strukture i funkcije stanica, tkiva, organa iorganskih sustava bavi se ekofiziologija. Utjecaj stranih tvari na prirodu, organizme i

    sve sustave u biosferi prouava ekotoksikologija.

    Ekologija je usredotoena na prvome mjestu na biologiju, jer je predmet njezinainteresa ivo bie, populacija, ivotna zajednica. No, ona je interdisciplinarna znanost,bolje reeno, kombinacija vie razliitih znanstvenih podruja koje se meusobnoproimaju i nadopunjuju. Stoga ovdje surauju botaniar i zoolog, antropolog i geolog,

    kemiar i fiziar, klimatolog i biolog, hidrolog i geograf, ekonomist i sociolog, etiar ipolitiar, ali i lijenik-zdravstveni ekolog i strunjak za graevinu, kao arhitekt i

  • 7/14/2019 Ekologija (skripta)

    11/85

    11

    strojarski inenjer.Moemo reii drukije: u sreditu ekoloke pozornosti ne stoji nekiorganizam, neka populacija ili ivotna zajednica, ne stoji graa ili svojstva ivotnogprostora, to su predmeti istraivanja mnogih drugih znanosti, ve je u sreditupozornosti njihova meusobna ovisnost. Ekologija je jedna sintetika, sinoptika

    (pregledna), multidisciplinarna znanost, znanost s holistikim pristupom, uvijekiznova komponirana sinteza brojnih drugih znanstvenih disciplina i istraivakihmetoda.

    Zadirui u sva osnovna pitanja u biosferi, ovjek je postao jedan od najvanijihekolokih imbenika. U vrlo kratkom vremenu vie je promijenio okoli od bilo kojedruge bioloke vrste, pa uvelike utjee na dalji razvoj biosfere. No, te mu se aktivnostipolako vraaju poput bumeranga ugroavajui i sam njegov opstanak. Ili, kako je tolijepo rekao Darwin: Priroda se ne osveuje ljudima, ali im podnosi svoje raune.

    ovjek je svojom djelatnou unitio niz prirodnih ekosustava, a na njihovom je

    mjestu stvorio ili omoguio stvaranje novih, koji su o njemu ovisni, i koji nemajusposobnost samoobnove i samoodranja. Zbog toga se danas u sreditu pozornostinalaze globalna ekologijai globalne promjene okolia(Global Environmental Change)te smanjivanje bioloke raznolikosti (Decrease of Biodiversity). Stoga je zadaaekologije poblie upoznavanje ovjekova odnosa prema prirodi, njegovog svjesnog,organiziranog i najee neracionalnog iskoritavanja prirode, djelovanja koje esto nepotuje ritam zbivanja u prirodi, koje degradira ivot, ekosustave i biosferu u cjelini, sveu svrhu da na znanstvenim temeljima zatiti prirodu, te potie i prati uinkovitosttehnikih mjera i ureaja za zatitu okolia.

  • 7/14/2019 Ekologija (skripta)

    12/85

    12

    QUO VADIS HOMINE

    ILI KAKO SMO ZAPALI U KRIZU?

    Svakog se jutra budimo u svijetu koji se ini sve zbrkanijim i nesreenijim odonog kakav smo ostavili prethodnog dana. Neto tu ne valja! ivot nam je ispunjenneprestanim popravcima, stalno neto krpamo i prepravljamo. Dogaaju se nesree unuklearnim elektranama, pucnjave na benzinskim stanicama i u kolama, porast inflacijei kriminala, stalan pad zaposlenosti i produktivnosti. Smee i oneienje samo sepoveavaju iz dana u dan. Zagaujemo tlo, rijeke i mora, zrak.Nad nama lebdi opasnostod mogueg termonuklearnog rata koji bi nas pomeo s lica zemlje ili nam nanio toliko

    tete da bi se preivjeli sretnicinali u strahotnim uvjetima krajnje oskudice. Stvari okonas neprestano se ubrzavaju, a ipak se ini da nikamo ne stiu. I kraj svih napora kojepoduzimamo, netko loije netko bolje, drutvo tone. Sve nas izjeda ista razarajua sila. Optuujemo naftne kompanije, vladine strunjake za ekonomiju, sindikate, intelektualce,no stanje se i dalje pogorava.

    U ovom trenutku nijedan voa, nijedna ideologija na ovom planetu ne mogurijeiti nastalu krizu, i to iz razloga to smo zakoeni postojeim pogledom na svijet.Stoga se stara paradigma (obrazac) mora zamijeniti novom. Mehanicistika paradigma,stari svjetonazor, ustupit e mjesto holistikoj paradigmi, novom svjetonazoru.

    Pogledi na svijet

    Kroz itavu povijest ovjek je osjeao kako mora sastaviti idejni okvir pomoukojeg bi organizirao vlastite aktivnosti. Bilo je to nastojanje da se uspostavi red kako bi

    se svakodnevni ivot odvijao nesmetano u pravcu to veeg napretka i kvalitete ivljenja.Stanoviti svjetonazor uspjean je u onoj mjeri u kojoj se njegova uspjenost uope nepreispituje, ve se iz narataja u narataj jednostavno prenosi i traje.

    Veina ljudi visokorazvijenog svijeta, prije svega Amerikanaca, vjeruje kako svijetneprestano napreduje ka jo boljem, uslijed stalnog inoviranja ljudskog znanja i tehnike,kako pojedinac postoji kao autonomna jedinka, kako u prirodi postoji red, kako su

    znanstvena opaanja objektivna, kako su ljudi oduvijek teili za privatnim vlasnitvom,kako je natjecanje meu ljudima oduvijek postojalo i kako je samo po sebi razumljivo.Sva nabrojana vjerovanja drana su dijelom ljudske prirodei zbog toga nepromjenjivima.Dakako, to je daleko od istine, i neka druga drutva i civilizacije imali su posve drukijavjerovanja i ideje o ljudskoj prirodi. U tome jest snaga svjetonazora. Ako pripadamo

    jednom od njih ne moemo shvatiti bilo kakav drukiji pogled na svijet.

    Na moderni svjetonazor poeo se oblikovati otprilike prije 400 godina i uvelikeje pod utjecajem kartezijanske ili njutnovske mehanike paradigme svijeta. Dakako,

  • 7/14/2019 Ekologija (skripta)

    13/85

    13

    veina ljudi nije toga uope svjesna. Ipak, uskoro e se pojaviti novi pogled na svijet:zakon entropijedominirat e kao nova vladajua paradigma modernog svijeta.

    Prvi zakon termodinamike kae da su ukupna materija i energija u univerzumunepromjenjive, one ne mogu biti stvorene niti unitene, jedino mogu mijenjati svoj

    oblik, ali ne i svoju bit. Drugi zakon termodinamikekae da se materija i energija mogumijenjati samo u jednom smjeru, tj. od uporabljive ka neuporabljivoj, od korisne ka

    nekorisnoj, ili od sreene prema nesreenoj. To je zakon entropije. Entropija je mjeraza koliinu u kojoj se korisna energija u svakom zatvorenom sustavu u univerzumupretvara u nekoristan oblik. Ona govori kako sve na svijetu zapoinje strukturom ivrijednou, a kree se nepovratno u smjeru kaosa i g ubitka. Po zakonu entropije, kadgod se bilo gdje na Zemlji ili u svemiru stvara neto nalik na poredak, to se dogaa uzcijenu jo veeg nereda u okolini.

    Zakon entropije rui predodbu o povijesti kao progresu. On ak negira

    uvrijeeno miljenje kako znanost i tehnologija stvaraju sreeniji svijet. Kad poinjemoprihvaati zakon entropije, namjesto starog modela na kojemu smo odgojeni, udit emose kako smo tako dugo vjerovali u lana naela i aksiome. Nai e unuci prihvatitientropijsku paradigmu kao drugu prirodu; o njoj nee ni razmiljati, ve e ivjeti uskladu s njom. Sve e se mijenjati: politiari e shvatiti njezinu vanost u rjeavanjuproblema, od energije do razoruanja. Tehniki strunjaci razvit e nove pristupeproblemima, ekonomisti e preustrojiti klasinu ekonomsku teoriju, psiholozi i sociolozipreispitat e ljudsku prirodu, s entropijom kao podlogom. Zakon entropije, meutim,bavi se iskljuivo materijalnim svijetom. To je zakon koji vlada horizontalnim svijetom

    vremena i prostora. On je nijem kad je rije o vertikalnom svijetu duhovnetranscendentnosti. Stoga pravila zakona entropije ne vladaju podrujem duha.

    Odnos izmeu materijalnog i duhovnog svijeta odnos je jednog malog dijelaprema golemoj, bezgraninoj cjelini unutar koje se taj dio razvija. Nain na kojicivilizacija ureuje svoju fiziku zbilju i znaenje koje ona pridaje materijalnom vidupostojanja odreuje koliko su povoljni uvjeti za traenje i ostvarivanje duhovnogprosvjetljenja.

    Stari Grci: pet povijesnih periodaZa stare je Grke povijest predstavljala proces neprestanog propadanja. Rimljanin

    Horacije dri kako vrijeme umanjuje vrijednost svijeta(posve sukladno drugom zakonutermodinamike, tj. zakonu entropije). Grci su u svojoj mitologiji povijest prikazivali kao

    niz od pet epoha, pri emu je svaka naredna runija i izopaenija od prethodne. Grkipjesnik Heziod, u svom epu Poslovi i dani, opisuje ova doba kao zlatno, srebrno,

    bronano, herojsko ieljezno.

    Zlatno doba bilo je vrhunac: razdoblje obilja i zadovoljstva. U poetku, zlatni sojsmrtnika potekao je od besmrtnih stanovnika Olimpa ivjeli su poput bogova, bezbrina

    srca, nimalo se ne muei i nikada ne tugujui. Nije ih ekala kukavna starost, nego suuvijek jednako snanih ruku i nogu uivali u slavlju, daleko od svih zala. Kad bi umirali,

  • 7/14/2019 Ekologija (skripta)

    14/85

    14

    bilo je kao da ih je shrvao san. Sve dobre stvari bile su njihove i dareljiva zemlja sama imje davala ito obilno i nesebino dok su oni u miru i dobroj volji ivjeli na svojoj zemlji uobilju. Dakako, ovo izgleda nalik na bajku, ali prouavanje nekoliko preostalih lovako-sakupljakih skupina kao da potvruje Heziodov prikaz. Tako npr. afriki Bumani rade

    mnogo manje od nas civiliziranih ljudi. Vrijeme im je ponajvie ispunjeno igrama,glazbom i plesovima, sveanostima i posjetima susjedima. Neki od njihovih pripadnikanajzdraviji su ljudi na svijetu. Prema Heziodu zlatno je doba naglo zavrilo kad jePandora podigla poklopac kutije u kojoj su se nalazila sva svjetska zla. Od tada, svako je

    sljedee doba bilo okrutnije i tegobnije od prethodnoga.

    Posljednje, eljezno doba, po Heziodu, bilo je ovakvo:Jer ovo su dani eljezne raseljudi. Nikada u toku dana nee se oni odmarati od muke i tuge i nikada u toku noi od rukepljakaa. Otac se nee slagati s djecom niti djeca s ocem, niti gost s domainom, nitiprijatelj s prijateljem Roditelji e brzo starjeti i brzo biti prezreni Pravedan ovjek, ili

    dobar ovjek, ili onaj koji dri svoju rije, nee biti cijenjen, nego e cijeniti onoga to inizlo i nadutog i drskog ovjeka. Pravo e poivati u rukamamonih i nee vie biti istine.

    Grci su vjerovali da svijet, iako stvoren boanskim putem, ide od savrenstvaprema kaosu. Povijest se u njihovu poimanju ne shvaa kao kumulativni napredakprema savrenstvu, ve kao ciklus koji se ponavlja, a kree se od reda prema kaosu.

    Kranski srednjovjekovni svjetonazor

    Kranski svjetonazor srednjega vijeka shvaao je ivot na ovome svijetu samo

    kao predah u pripremanju za drugi svijet. Odbacio je pojam o ciklusima starih Grka, ali jezadrao miljenje o povijesti kao procesu propadanja.

    U kranskoj teologiji povijest ima jasan poetak, sredinu i kraj, a to se ostvarujekroz dogmu o stvaranju, spasenju i posljednjem sudu. Povijest se gleda u svjetlu

    neprestane borbe snaga zla to stalno siju kaos i razdor u ovozemaljski svijet. Dogma oistonom grijehu, vano je uvjerenje jer iskljuuje mogunost da ljudski rod ikad popravisvoju ivotnu sudbinu. Pojedinac ne postoji, osobni ciljevi ne postoje, niti elja da senapreduje. Povijest je stvarao svemogui i svevidei, svekontrolirajui Bog, a ne ljudi. Ciljovjeanstva nisu bila dostignua, sloboda i prava ovjeka, ve njegovo spasenje.

    Moderni svjetonazor: doba strojeva

    Negdje oko 1750. pojavio se novi svjetonazor. Odbaeno je vj erovanje ociklinosti i tvrdnja o stalnom propadanju. Po tom novom svjetonazoru povijest serazvija pravolinijski i svako sljedee povijesno razdoblje predstavlja napredak u odnosuna prethodno.

    Moderno doba je doba strojeva: preciznost, brzina i tonost najvee suvrijednosti. Stroj je na nain ivota i na svjetonazor. Zemlja je poput gigantske

    eljezarije napravljena od najrazliitijih dijelova koje treba sklopiti u funkcionalnisustav. itav progres upregnut je u napor da se dovri stroj. Mehanicistiki svjetonazor

  • 7/14/2019 Ekologija (skripta)

    15/85

    15

    podarila su nam tri ovjeka: Francis Bacon, Ren Descartes iIsaac Newton. Nakon 300 godina mi jo uvijek ivimo nanjihovim idejama.

    Francis Bacon (1561.-1626.),engleski filozof, prvi je

    udario temelje novoj, mehanicistikoj paradigmi. Odbacio jesvjetonazor starih Grka, njihov metafiziki upit zato,zamijenio je postavljanjem pitanja kako: Postoji samo jedan

    pravi i zakoniti cilj suvremene znanosti, a taj je da ljudskom

    ivotu pomogne novim otkriima. Znanstvena metoda kojuinaugurira Bacon razdvojit e promatraa od objektapromatranja i osigurati neutralni prostor za razvoj objektivnog znanja. Objektivno

    znanje omoguit e ljudima da zavladaju nad stvarima u prirodi tijelima, medicinom,mehanikim silama i nebrojenim slinim stvarima.

    Ren Descartes (1596.-1650.), francuski filozof, matematiar i fiziar, klju zarazumijevanje svijeta, za njegovo podvrgavanje ovjeku, pronaao je u jednoj jedinojrijei: matematika. Po njemu ona je najjae orue spoznaje, izvor je svih drugih spoznaja.

    Njom se moe objasniti sve, ustrojstvo cijelog svemira.Racionalni um tako je zavladao svijetom.

    Descartes je postao prvi pravi vjernik mehanicistikeparadigme. Njegov matematiki (kartezijanski) svijet bezokusa je, boje i mirisa. Matematika je predstavljala savrenired, Descartes je potpuno uklonio iz svijeta sve ono to se u

    bilo kom smislu moglo smatrati neurednim, kaotinim, ivim. Sve je imalo svoje mjesto, svi su odnosi bili harmonini. Isticanje racionalnog miljenja u naoj kulturi saeto je u

    slavnoj Descartesovoj izjavi Cogito, ergo sum (Mislim, dakle

    jesam). I danas po njoj pojedinci na Zapadu poistovjeujusvoju osobnost sa svojim racionalnim umom radije nego sa cijelim organizmom(emocije, intuicija, bogata iracionalna sfera). Podjela na duh i materiju dovela je do

    shvaanja prirode (svemira) kao mehanikog sustava sastavljenog od odvojenihobjekata svedenih na osnovne graevne dijelove koji nisu poimani kao meusobno u

    dinamiku cjelinu povezani i integrirani sustav.Za pobornike mehanicistike paradigmeideja holistike cjelovitosti ne postoji, ona im je totalno strana. Nova, holistikaparadigma, jo je daleko od nas.

    Isaac Newton (1642.-1727.), engleski fiziar, pronaao je matematiku metoduza prikaz mehanikog gibanja. Tvrdio je kako jedan jedini zakon moe objasniti zato seplaneti kreu tako kako se kreu i zato list pada s drveta tako kako pada. Saeto je to upoznata tri Newtonova zakona o gibanju.

    Mehanicistiki svjetonazor bavio se iskljuivo materijom u gibanju, jer se jedino

    to moglo tono matematiki mjeriti. Bio je to svjetonazor za strojeve, a ne za ljude. Mehanicistika paradigma pokazala se neodoljivom. Bila je jednostavna, predvidiva i

    Francis Bacon (1561.-1626.)

    Ren Descartes (1596.-1650.)

  • 7/14/2019 Ekologija (skripta)

    16/85

    16

    iznad svega, djelovala je. Takvim tumaenjem svijet jeizgledao savren postojao je red meu stvarima i on je biopotvren matematikim formulama i znanstvenimpromatranjima. Pa ipak, neki su se uenjaci pitali zbog ega

    je ljudsko djelovanje u drutvu esto izgledalo zbrkano ikaotino? Ono kao da se nije uklapalo u mehanicistikuparadigmu i divno ureen svijet po Baconu, Descartesu iNewtonu.

    John Locke (1632.-1704.), engleski filozof, odgovor

    na ovo pitanje nalazi u tomu to su prekreni prirodni zakonidrutva jer je drutveni poredak sagraen na iracionalnojtradiciji i obiajima to vuku porijeklo iz teocentrizma (vjerau jednoga Boga koji sve odreuje a zapravo je nespoznatljiv).Stoga je Locke udaljio Boga

    od ovjekova djelovanja kao to ga je Bacon udaljio iz prirode. Ljudi su ostali sami usvemiru i predstavljali su obine fizike pojave u uzajamnom djelovanju s ostalimdijelovima materije u hladnom, mehanikom univerzumu.

    Na kakvoj bi osnovi onda trebao poivati drutveni poredak? Tu je Locke izrekaotvrdnju koja dominira modernim svjetonazorom sve do naih dana. Sada, kad smonapokon prekinuli s beskorisnim obiajima i praznovjerjem, vidimo da drutvo, koje jesastavljeno od pojedinaca koji sami odreuju vlastite ciljeve ima samo jednu svrhu: dazatiti imetak svojih lanova i dopusti njegovo uveavanje. Tako je ista sebinost uLockeovoj formulaciji postala iskljuivi temelj za organiziranje drave.

    Drava ljudima mora osigurati slobodu kako bi oni svoju novosteenu vlast nadprirodom mogli koristiti za stvaranje imetka. Drutvena uloga drave bila bi, dakle, dapotpomae ljudima u podjarmljivanju prirode, kako bi ovjek mogao ostvariti to veimaterijalni napredak. Negiranje prirode, objavljuje Locke, put je prema srei. Ljudi

    moraju postati potpuno osloboeni robovanju prirodi. Locke jetako postao filozofom neograniene ekspanzije i materijalnogobilja. On naglaava potrebu da ovjek-pojedinac proizvodito vie, jer e time cijelo drutvo biti na dobitku. Zagovaraproizvodnju i materijalizam tako kruto da ak osuuje

    amerike Indijance kao lijenu aicu ljudi koji bijedno ive najednoj od najbogatijih zemalja na svijetu, ne iskoritavajuinjezina bogatstva.

    S Lockeom sudbina modernog ovjeka je zapeaena.Od doba prosvjetiteljstva naovamo, ovjek je u traenjuznaenja i svrhe ivota sveden na hedonistike aktivnosti

    proizvoenja i troenja. ovjekove potrebe i tenje, njegovi snovi i elje, podreeni sutrci za vlastitim materijalnim probitkom.

    Adam Smith (1723.-1790.), kotski ekonomist zagovarao je iste ciljeve kao iLocke. On dolazi do zakljuka da se stvarima od ekonomske vanosti ne mogu postavljati

    Sir Isaac Newton

    (1642.-1727.)

    John Locke (1632.-1704.)

  • 7/14/2019 Ekologija (skripta)

    17/85

    17

    drutvena ogranienja, jer je u prirodi ovjeka elja za sveveim materijalnim dobrima i ostvarenjem sve veegmaterijalnog probitka. Umnaajui vlastito materijalnobogatstvo ovjek zapravo koristi svima. Viak moe

    pobijediti oskudicu ba uz pomo sebinog ponaanjasvakog pojedinca. Smith iz ekonomije otvoreno izbacujesvaki pojam o moralu, ba kao i Locke , kad se radilo odrutvenim odnosima.

    Bacon, Descartes, Newton, Locke i Smith bili su veliki

    popularizatori mehanicistikog nazora na svijet. Oni suuspostavili tu novu paradigmu preureujui drutvo idrutveni poredak na nain da uspostave red kakav je, inise, postojao u ostalom dijelu kozmosa. Logian zakljuak te velebne nove paradigme bio

    je: to vie materijalnih dobara gomilamo, to e svijet postajati uredniji . Progres je, dakle,u sve veem materijalnom obilju. Znanost i tehnologija sredstva su kojima se taj zadatakpostie. Ljudi su zauzdavali loije ureensvijet prirode kako bi stvorili ureeniji umjetniokoli. Drugim rijeima: progres stvara veu vrijednost u prirodi od one to je ona ima usvojem prvobitnom stanju.

    Mehanicistiki pogled na svijet svjetonazor matematike, znanosti, tehnologije,materijalizma i progresa, svjetonazor koji svojata pravo da objanjava svijet u kojemivimo poinje gubiti svoju vitalnost, jer se energetska podloga na kojoj je niknuo bliisvojoj smrti. Na pomolu je nova paradigma ivljenja, svjetonazor holistike, ekoloke

    paradigme.

    Adam Smith (1723.- 1790.)

  • 7/14/2019 Ekologija (skripta)

    18/85

    18

    NAJVEI EKO PROBLEMI DANANJICE

    Demografska eksplozija

    Pretpostavlja se da je u doba Isusa

    Krista na Zemlji ivjelo priblino 250milijuna ljudi, da bi do konca prvog

    milenija taj broj narastao na oko 300

    milijuna. Procjenjuje se da je sredinom 18.

    st. ivjelove 500 milijuna ljudi, a taj brojpodvostruio se za 200 godina, to znai daje godine 1850. ivjela ve 1 milijarda ljudi.

    Novo udvostruenje ekalo se samo80 godina. Godine 1930. planet ve broji 2milijarde stanovnika; za novo udvostruenje trebalo je proi samo 40 godina, tako da je1970. godine Zemlja na svojim pleima nosila populaciju od 4 milijarde ljudi.Petmiljarditi stanovnik, Matej Gapar rodio se u Zagrebu 1987., a estmiljarditi ujednom mjestu blizu Sarajeva (Visoko) godine 1999. Danas naa Zemlja stenje podstopalima od preko 6 milijardi Zemljana (usporedbe radi: poetkom stoljea bilo nas jecca 1,6 milijardi).

    Tanjenje ozonskog sloja u stratosferi i pojava ozonskih rupa

    Ozon je plin ije se molekule sastoje od 3 atoma kisika (O3) i on se poglavitonalazi u stratosferi te vrlo uinkovito upija opasni dio ultraljubiastog spektra, tzv. UV-Bzrake, ne doputajui im da dopru do Zemljine povrine.

    Najvie ozona ima u visokim geografskim irinama, a najmanje u tropima. Zato jeu tropima biosfera najslabije zatiena od UV zraenja, pa su se tu razvili jaki obrambeni

    mehanizmi (primjerice tamnoputost stanovnitva). Pojava

    je najveim dijelom uzrokovana golemom uporabom CFCtvari, odnosno halona ili freona. Godine 1930. u Americi suGeneral Motors i Dupont proizveli CFC tvari, kemikaliju

    sastavljenu od atoma ugljika, klora i fluora, a njezino

    otkrie je pozdravljeno kao udotvorstvo jer su se tispojevi nairoko upotrebljavali kao sredstvo za hlaenje uhladnjacima i klimatizatorima te kao potiskivai uaerosolnim rasprivaima.Ovi sintetski spojevi zovu se jo

    halokarboni, a trgovaki im je naziv freoni. Koristili su i za ienje raunalnih mikro-ipova, te za poliuretanske i protupoarne pjene. CFC je bezopasan dok je u zatvorenom

    esto vieni primjer emografske prenapuenosti

    Mnogi proizvodi nose oznaku

    "prijatelj ozona"

  • 7/14/2019 Ekologija (skripta)

    19/85

    19

    sistemu, ali kada jednom izae u atmosferu s njim se dogaaju po biosferu ne baugodne stvari.

    Potrebno je naglasiti kako su freoni takoer i izrazito uinkoviti staklenikiplinovi. Njihovo putovanje od povrine Zemlje do stratosfere traje ak pedesetak godina,

    to znai da e oni freonski spojevi koji su koriteni 80-tih godina svoj tetni utjecaj naozonski sloj iskazati tek negdje oko 2030. godine!

    Uinak staklenika (Greenhouse Effect)

    Uinak staklenika posljedica je poveane uporabe fosilnih goriva i oslobaanjagolemih koliina CO2u troposferu, ali i koliine metana koja se od 1960. naovamo vienego udvostruila. Samo jedan automobil godinje ispusti u atmosferu oko 2 tone CO2.

    Ugljini dioksid i metan apsorbiraju dugovalno sunano zraenje s povrinezemlje, naime, ne dozvoljavaju mu da se odbije natrag u svemir, i tako akumuliraju

    toplinu zbog koje se polagano podie prosjena temperatura povrine Zemlje).

    Vodena para (H2O), ugljini ioksi (CO2), metan (CH4) i uikov ioksi (N2O, stakleniki su plinovi nastaliprironim aktivnostima te, izmijeani u cjelokupnom sloju atmosfere, ine zrani toplinski omota oko

    Zemlje. Sunevim zraenjem, Zemlja se zagrijava i emitira toplinsko zraenje. Na taj nain Zemljina povrinareflektira oko 70% Sunevog zraenja ospjelog na njezinu povrinu. Stakleniki plinovi u atmosferi

    apsorbiraju io tog zraenja ime olazi o zagrijavanja atmosfere, to se n aziva uinkom staklenika.Izgaranje fosilnih goriva i sjea uma uzrokuju povedanje koliine ugljinog ioksia (CO 2) u atmosferi.

    Stakleniki plinovi nastali ljuskim aktivnostima utjeu na cijeli sustav ovoedi o oatnog globalnogzagrijavanja. U proteklih 100 godina globalna temperatura je porasla u prosjeku 0,4-0,8C.

  • 7/14/2019 Ekologija (skripta)

    20/85

    20

    Kisele kie i propadanje uma

    Posljedica su izgaranja fosilnih goriva i oslobaanja sumpornih i duinih oksidakoji s vodenom parom u atmosferi stvaraju sumpornu i duinu kiselinu te kao kiselepadaline smanjuju pH na oko 5,4, pa ak i ispod 4. To pogubno djeluje na drvee, tlo,

    vodu, ali i na neivu prirodu: metal, plastiku, gumu, graevine. Pritom dolazi dosmanjenja razgradnja organske tvari pa dolazi do poremeaja u hranidbenim lancima.

    Toksine i radioaktivne tvari i kemikalije

    Veliki ekoloki problem predstavljauskladitenje radioaktivnog otpada, tzv. nuklearnagroblja, te nuklearne elektrane. Vezano za ove

    elektrane, u povijesti se dogodilo nekoliko velikih

    ekolokih incidenata, od kojih su najpoznatiji onaj uPennsylvaniji (Otok tri milje, 1979.), te ernobilj(Ukrajina, 26. travnja 1986.).

    Bilo je jo incidenata, dakako, ali su on i manjepoznati jer su po svaku cijenu nastojali biti zatakani.Najpoznatiji od njih je tzv. Mali ernobilj,termonuklearna elektrana u Windscaleu u Engleskoj u

    kojoj se 1957. dogodio poar u jednom od reaktora teje kroz velike dimnjake dolo do isputanja golemih

    koliina radioaktivih estica koje je vjetar raznosiostotinama kilometara uokolo. Koliina zraenja bila je tisuuputa vea od onog u Otokutri milje.

    Godinje se u svijetu proizvedu deseci tisua novih kemikalija, ali ih svega oko400 do 1000 dobije uporabnu dozvolu za stavljanje u promet.

    Nestanak bioloke raznolikosti istrebljenje vrsta

    Nestale su brojne vrste kako ivotinja, tako i biljnih endema. Vrste nestaju iz danau dan, a taj se proces sada strahovito ubrzao. Tako je primjerice 1990. nestalo oko 5000

    razliitih vrsta, da bi se taj broj za godinu 2000. popeo na 25000; dakle, u samo desetgodina koliina istrijebljenih vrsta se upeterostruila.

    Naoruanje i ratovi prijetnja globalnog sukoba

    Pogledajmo samo neke zabrinjavajue podatke, primjerice:

    godinje se na 1 vojnika potroi oko 8000$, a za kolovanje 1 uenika oko 100$;

    za naoruanje je u cijelom svijetu 1980. potroeno oko 500 milijardi $, a ukupnisvjetski fond za pomo djeci iznosio je 2 milijarde $;

    Eksplozija nuklearnog reaktora 1986. u

    ernobilu, Ukrajina

  • 7/14/2019 Ekologija (skripta)

    21/85

    21

    iznos od 8 milijardi $ mogao je rijeiti problem oko 500 milijuna gladnih iznerazvijenih zemalja;

    godine 1980. SAD su odredile najvei vojni boom u povijesti odobrile supetogodinji proraun od oko 1000 milijardi $;

    vie od 100 zemalja Treega svijeta posluje kupovinom oruja , a zarada na tome u90% tih zemalja vea je od nacionalnog dohotka;

    Primjer iz zdravstva:

    Godine 1978. iskorijenjena je variola i za tu veliku zdravstvenu pobjedu SZO je

    utroila ukupno oko 83 milijuna dolara, ali ukupni fond za jednu tako vanuakciju manjije od cijene jednog stratekog bombardera (i, naalost, netom nakon to smo eradiciralivariolu, pojavila se SIDA);

    Dva zastraujua primjera EKOCIDA u Vijetnamu:

    Prvi je primjer rat protiv okolia herbicidima, kada su golemim koliinamaherbicida unitavane ume i plodna zemlja koja se godinama nakon toga nije moglaoporaviti; drugi su tzv. commando vault bombe teke 6800 kg koje, prilikom njihovauzastopna tri bacanja u zasjenjenu praumu (trokatna prauma), istovremeno stvarajuprostor za ateriranje helikoptera na povrini od 1,3 ha, a unitavaju sve ivo u promjeruod 400 do 500 m, jer je njeno djelovanje horizontalno i ne stvara kratere.

    Zvuno cvjetanje

    Biljke emo razumjeti, kae jedan znanstvenik, samo ako ih promatramo u vezi sa

    svime to ih okruuje i to se oko njih kree i ivi.

    U proljee i jesen, lastavice stvaraju vibracije dok u jatima prelijeu preko neba ipokreu zrana strujanja udarcima svojih krila to, kao i ptiji pjev, ima snaan utjecaj nacvjetanje biljaka i rast njihovih plodova. Uklonimo li ova krilata stvorenja doi e dozastoja u razvoju bilja.

  • 7/14/2019 Ekologija (skripta)

    22/85

    22

    ZATO NETERMOELEKTRANI NA UGLJEN?

    (saetak rada planiranje izgradnje termoelektrane na ugljen uzadarskom zaleu, objavljenog kao uvodnik u

    Prirodi, br. 859, veljaa 1999.)

    Cinik je onaj koji svemu zna cijenu, a niemu vrijednost.

    Oscar Wilde

    Osobitosti Zadarske upanije

    U bliem i daljem okruju nalazese etiri nacionalna parka: NPPaklenica, NP Krka, NP Plitvika jezera,NP Kornati te dva parka prirode, PP

    Velebit i PP Telaica.

    itava regija predstavlja

    kompleksno i osjetljivo podruje skrkom osnovom terena i s osobitimhidro-geomorfolokim okruenjem(podzemne tekuice, rijeka Zrmanja,Novigradsko i Karinsko more kao

    akvatorij duboko uvuen u kopno,Velebitski kanal). Podrujekarakteriziraju specifina klimatska obiljeja. Specifini su snani vjetrovi, primjerice,orkanska bura i olujno jugo. Za snane bure, primjerice, oneienje zraka bi se irilo na

    plodnu zonu Ravnih kotara sve do zadarsko-biogradskog primorja, a za vrijeme juga naPP Velebit i dolinu Zrmanje.

    Sve govori kako se radi o prostoru koji je preosjetljiv, predelikatan da bi se u

    njemu izgradio jedan ovakav industrijski mastodont kao to je termoelektrana na ugljen.U prilog tomu ide i injenica kako je biva tvornica glinice na Bravaru unitilapovrinsku vegetaciju, napravila viekratni pomor razliitih vrsta biljnih i i votinjskihorganizama u Zrmanji i Novigradskome moru, a svakako valja spomenuti i antiestetske

    uinke, kako na mjestu same tvornice, tako i na pristaninome mjestu u Maslenici.

    Uvala Teladica u istoimenom parku priroe na Dugom

    otoku

  • 7/14/2019 Ekologija (skripta)

    23/85

    23

    Termoelektrana na ugljen neprikladan oblik proizvodnje elektrine energije

    Brojne se negativne posljedice rada termoelektrana na ugljen, primjerice:

    golema koliina ispunih plinova dosee radijus kretanja od 700 do preko 1000 km;

    toplinsko optereenje vodotoka ili okolnog mora u koji se odvodi neiskoritenatoplina;

    stvaranje otpadnih tvari: nisko-radioaktivni pepeo i ljaka.

    Takoer, ugljen koji se dovodi iz preko-morskih zemalja zahtijevat e:

    izgradnju prikladne luke i pristanita sdubokim gazom za brodove do 100 000 BT(brutto tona) nosivosti;

    osiguravanje neprekidnog transporta od luke do termoelektrane;

    osiguravanje skladita ugljena i posebno skladitenje otprilike 120 000 tniskoradioaktivnog otpada (pepeo, ljaka, gips);

    osiguravanje dovoljne koliinu vode iz Zrmanje za potrebe rashladnih tornjeva.

    Potencijalni negativni utjecaji na zdravlje ljudi i okoli

    Ugljen, najprljaviji od svih fosilnih goriva, utjecao bi na biogeokemijske cikluse,

    hranidbene lance i zdravlje ljudi, poglavito djece i staraca putem:

    produkcije dimnih plinova (SOx, NOx, CO i CO2, SiO2);

    tekih metala poput: Pb, Fe, Mn, Cr, Mo, Va, Be, Hg, Cd, As, Zn, Ni itd.;

    policiklikih aromatskih ugljikovodika (nastaju nepotpunim izgaranjem energenta, aimaju dokazana kancerogena svojstva; od njih najpoznatiji kancerogen 3,4 benzoalfa

    piren);

    leteeg pepela ija je radioaktivnost 5-200 puta vea od ugljena iz kojeg je nastao .

    I uz pretpostavku ugradnje najsuvremenije tehnologije, tzv. Mokrog

    odsumporavanja i elektrostatskih filtara tetni su utjecaji ipak znatni:

    elektrostatski filtri ne mogu zadrati najsitnije frakcije estica, a upravo one sunajopasnije jer penetriraju najdublje u pluno tkivo;

    toksini elementi u ugljenu hlapivi su na visokim temperaturama loita te se veuza estice pepela i tako ine opasne, vrlo sitne jezgre koje se unose u najfinijedijelove plua. Time se samo pojaava negativan uinak, jer je tetnost za ljudsko

    zdravlje razmjerna povrini, a ne masi estica;zbog male brzine taloenja ove estice dopiru najdalje u okoli;

  • 7/14/2019 Ekologija (skripta)

    24/85

    24

    ugljen sadri i radioaktivne elemente iz uranova i torijeva niza. Opasan je i plinradon. Ove radioaktivne tvari izlau plunoi kotano tkivo stanovnika, u radijusu od30 km, prosjeno dvostruko veoj koliini zraenja nego to ih ono primi izprirodnih izvora.

    to bi se dogodilo u sluaju da se ne primijene tehnoloki postupci kojibi apsorbirali veliku koliinu plinova?

    Zanemarimo koliinu NOx, CO2, leteeg pepela, tekih kovina, 3,4 benzopirena;uzmimo u obzir samo paradigmatini industrijski polutant SO2.

    Ako bi se koristio ugljen s 2% sumpora, uz godinju potronju od milijun tonaugljena, zrak bi se zapraivao s 40 000 t SO2godinje (oko 110 t dnevno). Ugljen s 5%sumpora izbacivao bi godinje oko 100 000 t SO2 (dnevno oko 275 t). Ruda s 10%

    sumpora (raki ugljen za TE Plomin I sadri 8-11% sumpora) katapultirala bi dvostrukovee koliine, a za svaki sat prizemni slojevi obrovako-zadarske troposfere bili bibogatiji za 22 t SO2.

    SO2dva je puta tei od zraka ikoncentrira se u niim slojevima gdje prebiva savivi svijet. Vrlo je reaktivan i s vlagom stvara ogromne koliine sulfitne, nitritne i ugljinekiseline koje bi u obliku kiselih kia zasipale podruja sva etiri nacionalna parka te dva parka prirode.

    to bi se jo dogodilo s krajolikom ?Veliki dio ove regije zasut plinovima izgaranja, esticama praine i dima,

    prijevozom, pretovarnom manipulacijom i odlaganjem goleme koliine ugljena pretvoriobi se u zastraujue sumorni krajobraz Dickensonovog Ugljenog grada. Promjenila bi setopografija novim brdima ugljena, ljake i gipsa, nastao bi gospodarski zastoj, bio bi topoticaj za jo veu depopulaciju ionako demografski siromanog prostora.

    Upitno je kako bi, izloena permanentnom oneienju poveanih koncentracijaplinova u zraku, reagirala flora i fauna ovog podruja, poglavito bi li opstali biljni endemi(prozorski zvoni, te vrste iz obitelji karanfila i abnjaka) i othrvale se rijetke ptice naeornitofaune (bjeloglavi sup, sivi sokol, suri orao i bijelo-hrpteni djetli, rijedak u Europi).

    Tko moe procijeniti izravne i neizravne tete od gubitka usjeva na plodnomdijelu zemljita Ravnih kotara? Kakvi bi bili negativni ekoloki uinci zbog dovoza rudetankerima kroz uski i delikatan morski kanal, posebice Masleniko drilo (turizam,ribarstvo, isputanje mazuta, havarije brodova)?

    Dodatni negativni utjecaji i jo neistraeni uinci

    Termoelektrana na ugljen producirala bi goleme koliine CO2 koji ne ugroavaljudsko zdravlje, ali je jedan od eminentno staklenikih plinova (proizvodnja elektrine

  • 7/14/2019 Ekologija (skripta)

    25/85

    25

    energije odgovorna je za produkciju treine ukupneemisije CO2). Problem predstavljajui deponije ljake i pepela koje emisijom oneiuju okoli, a ispiranjem dospijevaju upovrinske i podzemne vode. U pepelu se nepoeljni sastojci ugljena nalaze znatnijekoncentrirani u obliku topljivih i kemijski aktivnih spojeva, stoga su deponiji pepela

    opasniji za okolinu od samoga ugljena.Iako utjecaj sumpornih i duinih oksida kao toksikolokih agensa na ljudsko

    zdravlje nije jo do kraja prouen, nedvojbeno je da su oni tetni po zdravlje. Jedna odpotekoa u istraivanju utjecaja razliitih parametara na ljudsko zdravlje sastoji se utome to su simultano nazoni brojni oneiivai pa je nemogue atribuirati uinaksvakog od njih zasebno. Openito uzevi, mjerenja su ograniena jer nije mogue izravnokontrolirati izloenost osoba irokom spektru toksikolokih imbenika i zagaivaa, dodanas dostupnim klinikim i laboratorijskim metodama, te do kraja egzaktno tumaitiepidemioloka istraivanja.

    Neki rezultati iz studije utjecaja zagaenog zraka na stanovnitvoLabintine (dr. iek i suradnici)

    Utjecaji oneienja zraka dimnim plinovima iz TE Plomin I na stanovnitvoLabintine pokazala su:

    kako specifini morbiditet ukazuje na porast incidencije nekih plunih bolesti(malignomi bronha i plua, astma, pneumokonioze),

    porast incidencije bolesti probavnog sustava (bolesti jetre),

    mokranog sustava (bolesti bubrega) i

    psihikih poremeaja.

    Rezultati ankete o uestalosti pobola dinih organa, oiju i koe pokazuju vrlovisoke stope u zagaenoj zoni, a one su ak 2,5 do 4,2 puta vie od onih u istoj zoni.Istraivanja dr. Mohorovia o tetnosti emisije SO2 i drugih oneiivaa na trudnice,fetus i novoroenad pokazala su kako su trudnice, izloene visokim emisijama SO2 uprva tri mjeseca trudnoe, raale djecu statistiki znaajno prije normalnog termina, anovoroenad su donesena s manjom tjelesnom teinom od prosjene. Utvren je istatistiki znaajan porast patolokog hgbu trudnica (methemoglobin i sulfhemoglobin)itd.

    Umjesto zakljuka

    I u ovom sluaju pokuaja izgradnje termoelektrane na ugljen glavnu su rijeimali lobiji lobiji za ugljen. Trebalo je putem medija osvijestiti puanstvo kako jeHrvatskoj energija neophodna za razvojnu strategiju i kako je jedini pravi energent

    fosilno gorivo ugljen. Dakle, najprljaviji i ekoloki najneprihvatljiviji energent. HEP(Hrvatska elektroprivreda) snimila je tri edukativne videokazete s naslovima: Ugljen

  • 7/14/2019 Ekologija (skripta)

    26/85

    26

    gorivo budunosti, Energija za budue naratajete Energetska rjeenja za sutranjicu. Svesu tri kazete veliale ugljen kao najperspektivnije gorivo za pogon termoelektrana.Dakako, nisu uvjerili nikoga, jer danas se ni pukokolcima ne moeprodatitakvafora.

    Ako smo se kao zemlja deklarirali za strategiju razvoja turistikog gospodarstva,

    onda se moramo okrenuti drugim izvorima energije koja nam, to nitko ne negira, trebajuu budunosti. No, namjesto da u jedinstvenom krajoliku podiemo takav antiekolokimastodont, tu antiekoloku Godzillu, elektrinu energiju moramo priskrbiti iz istih,obnovljivih izvora ili pak podizati ekoloki prihvatljivije energets ke projekte(plinofikacija, primjerice, iako niti ona nije idealna za okoli).

    Nijedna europska zemlja danas vie ne planira izgradnju termoelektrane naugljen kao izvor energije. Namjesto da zadarska regija, okruena s etiri nacionalnaparka i dva parka prirode, postane paradigmom turistike osmiljenosti, ekolokeistoe i visoke kvalitete ivljenja, postala bi bermudskim trokutom Hrvatske, a

    potencijalni turisti zaobilazili bi je u irokom luku . Budunost je, primjerice, u koritenjuvodika (vodikove gorive stanice) a pritom je jedini otpad ista voda . Valja spomenuti ipotencijal Suneve energije. Naime, u Dalmaciji je ono zimi 2-3 puta vee nego li uzapadnoj i sjevernoj Europi, a 760 puta vei od ukupne potronje energije u 1996.godini. Samo 3% podruja Hrvatske trebalo bi premreiti pretvaraima Suneve energijei dobilo bi se 8 puta vie energije nego to je u nas potroeno 1995. godine. Dakako, netreba zaboraviti ni vjetrogeneratore, ni dobivanje energije iz biomase.

    Nae djelovanje odreuje vjera a ne znanje, a to je otprilike: znamo da idemo ukatastrofu, ali ne vjerujemo u to. U odricanju neega to moe biti tetno po okoli lei

    via forma slobode nego li zadovoljavanje svih ovjekovih potreba odmah sada i ovdje, snegativnim uincima koje e kasnije generacije isplaivati nemalim kamatama. Moralnaopcija u gospodarstvu znai razmatranje i uzimanje u obzir cjeline bitka (dakleholistika, ekoloka paradigma). Dananji stav znanstvenika i zagovaratelja ekolokeparadigme pripada pokretu tzv. duboke ekologije. Ona se razlikuje od pragmatinogpovrnog environmentalizma, koji se za okoli brine povrno, jedino u smisludjelotvornijeg nadzora i unapreivanja prirodnoga okolia. Duboka ekologijapodrazumijeva okretanje k novim vrijednostima, pomak s ekonomskog i tehnolokograsta k unutarnjem rastu i razvoju.

    Prema naelima ekoloke paradigme kojima e zasigurno biti obiljeeno cijelo 21.st., danas je u svijetu ve zamjetan trend poveanja djelotvornosti u proizvodnji, tednji ismanjenju produkcije elektrine energije kako bi se ve sutra ulo u niskoenergetskubudunost.

  • 7/14/2019 Ekologija (skripta)

    27/85

    27

    Vjetroelektrane vodee u EU

    Statistiko izvjee Europskog udruenja zaenergiju vjetra kae kako se u godini 2008., odukupno izgraenih energetskih objekata, 36%

    odnosilo na vjetar, 29% na plin, 18% na sunce, 10%na naftu, 3% na ugljen, 2% na vodu i 0,3% na

    nuklearni pogon. Vjetar je tako po prvi puta postao

    vodea snaga u izgradnji elektrana u Europskoj uniji,a obnovljivi su izvori energije prvi puta preuzeli

    veinu u investicijama (57%).

    VE Ravne na otoku Pagu

  • 7/14/2019 Ekologija (skripta)

    28/85

    28

    OVJEK I EKOSFERA

    I blagoslovi ih Bog i ree im: Plodite se i mnoite i napunite Zemlju i sebije podloite! Vladajteribama u moru i pticama u zraku i svim ivim stvorovima to puze po zemlji. I doda Bog:Evo,

    dajem vam sve bilje to se sjemeni, po svoj zemlji, i sva stabla plodonosna to u sebi nose svojesjeme: neka vam budu za hranu!

    (Biblija, Stari zavjet, Postanak, 28, 29)

    Od svih je Bojih zapovijedi ovjek najdosljednije preuzeo i proveo ove biblijskeporuke. ovjek prirodu i svoj okoli koristi egocentrino, antropocentrino (gr.antropos = ovjek), samo prema svojim potrebama. Mi (ljudi) smo nesnosno uspjenavrsta, selektirani smo za utrku ovdje i sadai nalazimo se u klopci vlastitog kratkoronog

    razmiljanja. Boljitak traimotu, odmah. Osigurati

    svakodnevni opstanak,

    zadovoljiti bioloke potrebe,stei to vie materijalnihdobara, ostvariti drutveniugled, postaviti djecu na noge i

    brinuti se o unucima, to je

    najbitnije, a ono to e biti ili

    to bi moglo biti, izvan jeljudskog vidokruga.

    Problemi, kao globalna

    promjena klime ili razgradnja

    stratosferskog ozona, ije e seprave posljedice vidjeti tek za

    50-100 godina, za dananjegsu ovjeka posve apstraktni.To nije tema trine privrede.

    U sreditu panje uvijek suShort-term Economic Gains

    (kratkoroni ekonomskiciljevi). Ekosfera nema novanu vrijednost pa je svako ulaganje kapitala u nju , s ciljemda u budunosti donese profit, samo bacanje novca kroz prozor. Na pitanje: Treba li touiniti,iskren i pragmatian odgovor poduzetnika glasio bi: Nita. Ili kako pie sociologNiklas Luhman (1991.) postmoderna ima za budunost samo jedan recept, a to je samodalje tako, pa dalja budunost, s takvim stavovima, nema ni odreene svrhe, ni plana.

    ovjek danas apsolutno dominira na Zemlji, neprekidno mijenja njen izgled,

    strukturne i funkcionalne osobitosti. Ne postoji tako nijedan ekosustav na koji ovjek

    Utjecaj ovjeka na kopnene ijelove ekosfere(po Vitouseku et al. 1997.)

  • 7/14/2019 Ekologija (skripta)

    29/85

    29

    danas nije toliko utjecao da ga bitno ili u manjoj mjeri nije izmijenio. Mnogo toga smo

    promijenili i unitili prije nego to smo temeljito prouili i shvatili. Stubokom smoizmijenili izgled jedne treine do polovice kopnene povrine.

    Glavni su uzroci globalnih promjena:

    rast svjetskog puanstva,

    intenzivno poljodjelstvo,

    ribarstvo,

    krenje uma,

    industrijalizacija,

    koritenje fosilnih goriva,

    oneienje zraka, vode i zemlje,

    nedostatak pitke vode,

    promet,

    razmjena robe diljem svijeta,

    urbanizacija i nastanak viemilijunskihgradova.

    Pod pojmom globalne promjene okolia (Global Environmental Change),podrazumijevamo promjene koje ekosferu ili ekosustav Zemlju djelomice nepovratno

    Prvobitna klimazonalna vegetacija od Sjevernog pola do ekvatora. 1 i 4 = tundra, 2 i 3 = tajga, 5 = listopadna

    uma, 6 = obalna i estuarijska poruja, 7 = zimzelene meiteranske ume imakije, 8 = prerije i stepeumjereno toplih poruja, 9 = polupustinja, 10 = tropske savane s boljikavim rvedem (kolijevka ovjeka), 11

    = tropska stepa, 12 = svjetle tropske ume, 13 = gusta tropska uma, 14 = savana vez uzraslih stabala, 15 =gusta tropska uma, 16 = obalno poruje mangrove sa "takastim" korijenjem, 17 = vazazelena tropska

    uma, 18-21 = tropski orobiomi s planinskom vegetacijom. Vazazelene biljne formacije oznaene su crnim,listopane bijelim crteom (Duvigneau, 1974.)

  • 7/14/2019 Ekologija (skripta)

    30/85

    30

    mijenjaju i zamjetljivo utjeu na ivotne prilike velikog dijela svjetskog puanstva. Onemogu biti prirodne ili ih moe izazvati ovjek, pa govorimo o globalnim promjenama(Global Change). Globalni okoli (Global Environment)definira se kao planetarni prostoru kojem se odigravaju meusobni utjecaji izmeu prirode i svjetskog stanovnitva, kao

    cjelokupnost svih njihovih meusobnih prostorno-vremenskih utjecaja i ovisnosti.Osnovni uzroci globalnih promjena mogu se iskazati sljedeom formulom:

    optereenje okolia = visina populacije x ivotni standard x tehnologija

    Zemlje u razvoju ponajvie optereuju okoli brzim rastom stanovnitva ijaanjem poljodjelstva zbog osiguravanja prehrane, a razvijene zemlje s rastuomindustrijalizacijom i sve rastronijim ivotnim standardom. Potronjom energije,ispustom staklenikih plinova, razgradnjom stratosferskog ozona, koritenjem sirovina iodlaganjem otpada, jedan Amerikanac optereuje globalni okoli oko 15 puta vie, ajedan Nijemac oko 10 puta vie, nego li jedan Egipanin, Argentinac ili Filipinac. 80

    milijuna Nijemaca optereuje globalni okoli vie nego 900 milijuna Indijaca.

    Nagli rast svjetskog stanovnitva ipak ostaje sredinjim problemom g lobalnihpromjena, jer zemlje u razvoju nastoje dostii standard razvijenih, a razvijene zemlje nerade gotovo nita kako bi smanjile svoj pogubni utjecaj na globalni okoli. O kako sesnanom globalnom gospodarskom rastu radi najbolje pokazuju sljedei pokazatelji:

    potronja fosilnog goriva pet puta je vea nego 1950.;

    potronja slatke vode dva puta vea nego 1960.;

    ulov morskih riba je uetverostruen;

    potronja drva za 40% je vea nego prije 25 godina;

    potronja pesticida dosegla je gotovo 3 milijuna tona;

    potronja umjetnih gnojiva pet puta je vea nego 1950., itd.

    Uza sve to, od ukupno oko 6,5 milijardi ljudi, 1,5 milijarda ivi s manje od jednogamerikog dolara dnevno, oko 840 milijuna kronino gladuje, a godinje umire oko 40milijuna ljudi, posredno ili neposredno od gladi. Kad bi s dananjim nainomproizvodnje, potronjom energije i sirovina, cjelokupno svjetsko stanovnitvo doseglo

    ivotni standard bogatih industrijskih zemalja, za to bi bila potrebna tri planeta Zemlja.Prema jednoj amerikoj studiji 90% prodanih i potroenih resursa nisu

    upotrjebljeni ili ugraeni u robi za prodaju. Dalje, 80% svih dogotovljenih proizvodabivaju nakon prve uporabe, i to u roku od 6 tjedana, baeni u smee. Ostalih 20% moglibi biti kvalitetniji i dugotrajniji. Eto kako se ovjek razbacuje bogatstvom Zemlje, kao daje ono neogranieno.

    Stoga je glavni imperativ znanosti, tehnologije i politike 21. st. traenje novihputova u ophoenju s prirodnim dobrima, nainu proizvodnje i smanjivanju razlikaizmeu bogatih i siromanih.

  • 7/14/2019 Ekologija (skripta)

    31/85

    31

    PLANET NA GRADELAMA

    SEMEP, Vis, 9-16. srpnja 2008.Predava: Prim. dr. Mirko Jamnicki Dojmi,

    zdravstveni ekolog

    Najvei ekoloki problemi danas

    Nakon ankete skupina strunjaka (g. 2000.): Promjena klime 51%

    Nestaica vode 29%

    Oneienje vode 28%irenje pustinja 28%Izumiranje nekih vrsta (bioloka raznovrsnost) 23%Oneienje zraka 20%Deponije smea 20%Erozija tla 18%

    Poremeaj ekosustava 17%Opasne kemikalije 16%

    Migracije prema gradovima 16%

    Problem ozonskih rupa 15%Upotreba energije 15%

    Uinak staklenika(greenhouse effect)

    Opaa se kao permanentno poveanje prosjene temperature na Zemlji. Unarednih 100 godina oekuje se porast prosjene godinje temperature 1-3,5C (uproteklih 100 godina prosjena globalnatemperatura porasla je za cca 0,4-0,8C).

    Na temelju dananjih trendovapretpostavlja se ak kako e porasttemperature u ovome stoljeu do 2100.godine planetarno iznositi 1,4-5,8C, a uEuropi 2,0-6,3C. Maksimalne procjenekreu se i do 7,7C.

    Ledeno doba je bilo prosjeno 4Chladnije. Razina mora se od tada

    zatopljenjem podigla 90 m, a

    pretpostavlja se da e do 2050. godine biti via za 50 -70 cm. Proces je nezaustavljiv iireverzibilan.

    Hode li ovakav krajolik uskoro biti samo san?

  • 7/14/2019 Ekologija (skripta)

    32/85

    32

    to izaziva efekt staklenika?

    Stakleniki plinovi jesu CO2, N2O, CH4, CFC, HFC, PFC (fluorirani ugljikovodici) iSF6 (sumporni heksafluorid) u kombinaciji s vodenom parom. U tvorbi dodatnog

    staklenikog uinka izazvanog ljudskim djelatnostima sudjeluju:

    CO2izgaranje fosilnih goriva, sjea uma, proizvodnja cementa, disanje (64%);

    CH4industrija, riina polja, stoarstvo, odlagalita (19%);

    N2O gnojenje, industrijski procesi (6%);

    Vodena para nastaje zbog zatopljenja, a sama pospjeuje daljnje zatopljenje(3%);

    Novopridoli CFC tekua rashladna sredstva, pjene;

    ostali sintetski plinovi (11%).

    Svim staklenikim plinovima zajedniko je to to Sunevu svjetlu omoguujuulazak u atmosferu, ali zadravaju dio infracrvenih zraka koje se sa Zemljine povrinevraaju u svemir i tako zagrijavaju zrak donjeg sloja troposfere. Odreena koliinastaklenikih plinova korisna je, jer bi bez njih temperatura Zemljine povrine iznosilaoko -18C, pa u toj arktikoj hladnoi teko da bi uope bilo ivota na Zemlji.

    Prirodni stakleniki plinovi (vodena para + ugljini dioksid) omoguujuodravanje prosjene temperature na Zemlji od oko, po ivot ugodnih, 15C (tonije oko

    14,4C). Problem modernog doba je nagomilavanje staklenikih plinova od stranebrojnih ovjekovih aktivnosti i podizanje prosjene temperature planeta uz opasneklimatske promjene. Pritom najvie krivimo ugljini dioksid (CO2) jer on uzrokujepreko 80% emisija svih staklenikih plinova, iako je njegov stakleniki potencijalnajmanji od svih (pa ga oznaavamo s 1);vrijeme ivota u atmosferi iznosi mu 50-200godina.

    Poput ugljinog dioksida, i metan(CH4) i duikov dioksid (N2O) pojavili su se naZemlji prije nas, ali smo mi viestruko umnoili njihovu produkciju. Primjerice, 60-70%metana koji se nalazi u atmosferi posljedica je ovjekova djelovanja, a stakleniki mu je

    uinak 21 puta vei od CO2, tj. 21 kg ugljinog dioksida ima stakleniki uinak 1 kgmetana; vrijeme ivota u atmosferi za metan iznosi 12-17 godina.

    Duikov dioksid(diduik oksid) takoer se javljau prirodi (movare, oceani), alije ovjek uslijed raznih djelatnosti (umjetna gnojiva, fosilna goriva, spaljivanje uma)odgovoran za njegov porast u atmosferi. Od 1750. do danas koncentracija mu je narasla

    za 17%. To ne izgleda puno, ali valja znati kako je njegov stakleniki uinak ak 310 putavei od uinka ugljinog dioksida.Vrijeme ivota duikovog dioksida u atmosferi iznosi120-150 godina.

    Sumporni heksafluorid (SF6), djelimice halogenizirani fluor ugljikovodici

    (HFC)i fluorom prevueni ugljikovodici (PFC)sintetizirani su stakleniki plinovi, koji

  • 7/14/2019 Ekologija (skripta)

    33/85

    33

    nastaju samo ovjekovimdjelovanjem, samim tim to suproizvodi kemijske industrije,

    a u ukupnoj antropogenoj

    emisiji staklenikih plinovaine 11%. HFC i PFCnadomjetaju CFC (kloro-fluoro-ugljike) jer nemaju

    tetno djelovanje nastratosferski ozon, no jednako

    tako su stakleniki plinovi kaoto je i zabranjeni CFC(potiskiva za aerosole,sastavni dio poliuretanskih

    pjena, sredstvo za hlaenje u automobilskim, kunim i industrijskim hladnjacima itd.).Svi posjeduju vrlo visok stakleniki potencijal. Sumporni heksafluorid, koji se koristi kaoispuna za prozore i automobilske

    gume te u proizvodnji magnezija,

    potencijalno je najopasniji

    stakleniki plin jer 1 t SF6optereuje atmosferu kao 23 000t ugljinog dioksida (najviistakleniki potencijal); vrijeme

    ivota u atmsoferi za SF6 iznosi1000 godina. I na kraju, vodena

    je para prirodan stakleniki plinija se koliina poveava sporastom temperature,

    pojaavajui tako djelovanje svihumjetnih staklenikihplinova.

    Prof. Roger Revelle

    prvi je od znanstvenika

    predloio sustavnomjerenje CO2 u Zemljinoj

    atmosferi, pa je 1958.

    zajedno s Charlesom

    Davidom Keelingom

    zapoeo svakodnevnamjerenja usred Tihog

    oceana, iznad najveeg

    havajskog otoka (ovu tokuusred oceana odabrali su jer je ona liena bilo kakvog utjecaja emisije koje stvara mjesna

    Koncentracija Co2u atmosferi mjerena na Havajima

    Porast CO2emisija (u milijarama tona C) zbog sve vede potronjefosilnih goriva u razdoblju od 1860. do 1985.

    Koliina u atmosferu otputenog Co2u tonama po stanovniku u 15najindustrijaliziranijih zemalja svijeta god. 1995.

  • 7/14/2019 Ekologija (skripta)

    34/85

    34

    industrija). U predindustrijsko doba

    koncentracija je iznosila 280 ppm, da bi

    2005. visoko iznad Mauna Loae dosegla

    vrijednost od 381 ppm.

    Fosilna goriva:

    nafta i njeni derivati ugljen plin1945. na svijetu je prometovalo 60

    milijuna auta;

    2005. preko 680 milijunaautomobila!

    Dnevno se potroi 150-220milijuna tona fosilnih goriva i

    njihovih derivata (ugljen, plin,

    benzin, diesel, kerozin);

    Trgovina sirovom naftom je

    osnova svjetskog gospodarstva;

    Iz 1 t nafte ili ugljena s c=0,8 ->44/12*0,8= 2,93 t CO2;

    Koliko CO2 dnevno isputamo?

    2,93 t CO2 * 190,000,000 = 556,700,000 t CO2dnevno!

    Samo u 2004. godini procjenjuje se da smo atmosferski omota zatrpalis preko28 milijardi tona otpadnog CO2! Stakleniki uinak kojem doprinosi ovjek moe seusporediti s toplinom koju non-stop proizvodi 300 000 nuklearnih elektrana srednje

    veliine!

    Emisija staklenikih plinova u Hrvatskoj

    Udio Hrvatske u ukupnim emisijama staklenikih plinova na planetarnoj razini jemalen. To je i oekivano jer cijela zemlja ima stanovnika upola manje nego, primjerice,grad London. Stupanj materijalnog razvoja daleko je od zapadnoeuropskog ili

    amerikog, to je u sluaju antropogenog odailjana staklenikih plinova u naoj zemlji,zapravo, prednost.

    Uzroci oatnog staklenikog uinka

    Postotni uio pojeinih izvora energije u svjetskoj potronjigod. 1995.

  • 7/14/2019 Ekologija (skripta)

    35/85

    35

    U porastu emisije staklenikih plinova u Hrvatskoj (kao i u svijetu) lavovski diootpada na CO2oko 78%. Diduikov oksid zastupljen je s 11%, metan s 10%, a fluorirani

    ugljikovodici (HFC i PFC) + SF6

    (sumporni heksafluorid) sa svega

    1%. Bez obzira na relativnu maluemisiju staklenikih plinova iHrvatska se snanije mora okrenutiobnovljivim izvorima energije i

    poveanju energetskeuinkovitosti. Europska orijentacijaje da opskrba energijom za svaku

    zemlju lanicu bude minimum 12%ukupnih energetskih potreba koje

    e do 2012. godine biti osigurane izobnovljivih izvora.

    Raspodjela emitiranja CO2u RH

    Mogua smanjenja:

    Smanjenje prometa ili koritenje javnogprijevoza (tramvaji);

    Proizvodnja struje u vjetroelektranama i

    solarnim elektranama;

    Koritenje TAKO proizvedene struje zazagrijavanje stanova i vode, kao i za

    napajanje tramvaja.

    Kyoto protokol

    Na Svjetskoj konferencija o klimatskim promjenama odranoj u Kyotu u prosincu1997. izglasan je (nakon tekih opstrukcija nekih monih drava) Kyoto protokol.Temeljna ideja protokola jest smanjenje emitiranja CO2u razdoblju 2008.-2012. za 5,2%

    u odnosu na koliinu produkcije u 1990. godini. Pritom je kao jedna od metodadoputena i trgovina emisijama kvota staklenikih plinova meu dravama.

    Na snagu je stupio 6. veljae 2005., tek kad ga je ratificiralo najmanje 55 drava,meu kojima moraju biti industrijski razvijene zemlje koje u 55% pridonose proizvodnjistaklenikih plinova. Do ljeta 2006. Kyoto protokolratificiralo je 189 zemalja. Do danasga, meutim, nisu ratificirale dvije visoko razvijene zemlje: SAD (koje sa 6% ukupnog

    svjetskog stanovnitva produciraju ukupno oko 25% ugljinog dioksida) i Australija. U

    Meusobna po vezanost urbanizacije, potronje energije izrane polucije u zemljamau razvoju

  • 7/14/2019 Ekologija (skripta)

    36/85

    36

    Hrvatskoj, koja je jo u Kyotu dobila olakice i potede zbog rata, protokol je upravonedavno ratificiran (2007.).

    to e se dogaati?

    Ne ba blistav scenarij:

    Ekonomskim rastom poveavaju sei emisije staklenikih plinova.

    2025. dolazi do prvih poplava, bogatije zemlje razmiljaju o izgradnji zidinaokoobalnih gradova;

    2030. siromane zemlje se bore s poplavama, izbijaju epidemije;

    2040. otapanjem ledenjaka nastaje i vodena para koja dodatno ubrzava proces, aledenjaci sve manje odbijaju sunce;

    2050. razina vode je vea za 50-70 cm i nezaustavljivo raste. Mnogi obalni gradovisu naputeni;

    2060. izbijaju ratovi oko podruja s velikom nadmorskom visinom; temperatura irazina vode i dalje rastu.

    Kraj ivota Zemlje kakvu poznajemo.

    to moemo uiniti?

    Najprije moramo shvatiti kako je na udaru GLOBALNI, PLANETARNI EKOLOKISUSTAV U CJELINI.Ne gori vie samo moje selo! Things are changing, kako pjeva BobDylan.

    Led se ne topi samo u jednom zaljevu, samo na jednom gleeru! Klimatskepromjene iziskuju stalnu, organiziranu, planetarnu, dugoronu akciju, suglasje i

    dogovor! Konsenzus svih! Ideoloke, vjerske, ekonomske i ostale razlike ne bi, dakle,trebale imati nikakvog znaenja niti biti prepreka opem dogovoru . Jedan od prvih i

    Mjesto na Zemlji danas (lijevo);

    istomjesto na Zemlji, 6C manje (otoci su pola metra ispo lea), (desno)

  • 7/14/2019 Ekologija (skripta)

    37/85

    37

    najvanijih, makar mekani preventivni alat trebao bi biti odgoj i obrazovanje oklimatskim promjenama i odgoju za okoli. Potrebno je usporiti proces primjenom(pootrenog) Kyoto protokola. Ali bez temeljite promjene svjetskog gospodarstva inaina ivota, bez onoga to je na svjetskom summitu o okoliu u Riu 1992. nazvano

    sintagmom odrivi razvoj NITA!

    Zato se ovjek tako teko pokree kod presudno vanih pitanja?

    Jedan od moguih odgovora je poznata metafora sa abom . Kako dakle vidimostvarnost, kako konstruiramo sliku o emisijama staklenikih plinova (postoji li onauope u naem umu)? Drugi mogu odgovor je kako se klimatske promjene i globalnozatopljenje planeta nije izborilo za mjesto u medijskoj slici.

    Oito je kako vlada nesklad izmeu pozornosti koju javnost pridaje nekoj temi i

    njezine objektivne vanosti, a to je tzv. model javnih arena. Da bi problematikaklimatskih promjena dola u sredite javnog interesa, ona mora proi nekoliko faza, alinajprije se mora nametnuti kao dominantna tema u okviru javnih arena. U Hrvatskoj, ta

    je tema jo u pretproblemskoj fazi: nedovoljno se pojavljuje u medijima (uvijek vezanouz ekstremne vremenske dogaaje), nije se nametnula kao tema koja prijeti naoj zbiljikoja e kvalitetu naeg ivljenja, gospodarstvo i druge djelatnosti ozbiljno ugroziti . Koddonoenja vanih odluka trebali bismo se ugledati na Indijance, a ne povoditi se zapoznatom maksimom markize Pompadour Poslije nas potop!

  • 7/14/2019 Ekologija (skripta)

    38/85

    38

    UTJECAJ NA HIDROSFERU

    Hidrosfera je najznaajnija sastavnica ekosfere, kolijevka ivota i pokriva 71%naeg planeta. Dvije treine svjetskog puanstva, oko 4 milijarde ljudi, ivi u priobalnompodruju; od 23 najvea grada na svijetu, 16 ih je utemeljeno na morskoj obali. Veliki diood ostalih gradova nalazi se na obalama rijeka i jezera.

    Kakav je, dakle, antropogeni uinak na morske ekosustave?

    Ljudi su od poetaka industrijskog drutva prepoznali more kao idealno mjestoza odlaganje otpada. Prednosti mora bile su u sljedeem:

    veliki kapacitet mora za razgradnju brojnih tvari;

    ekstremno razrjeivanje toksinih tvari u relativno kratkom vremenu;

    kruti otpad trajno se moe izgubiti u sedimentu;

    odlaganje otpada u more najjeftinija je metoda odlaganja;

    katkad je pogodnije i manje opasno odlagati zagaivala u moru nego u tlu .

    Problem:Vodei znanstvenici 18. i 19. st. smatrali su kako su mora neiscrpan izvor ivih i

    neivih resursa (dakako, tada je svjetska populacija bila daleko manja); nisu razmiljaliekoloki (holistiki). Danas, kad vie od pola svjetske populacije ivi unutar 60 km odmorske obale, situacija se stubokom promijenila:

    kolaps ribarstva postao je uobiajena pojava u velikim dijelovima svijeta;

    ribolov ima znatan utjecaj ne samo na vrste koje se love, ve i puno iri;

    obalne vode postaju sve vie zagaene, pa se tako gube vrlo znaajna i osjetljiva

    stanita (estuariji, slane movare, itd.)

    Danas je jasno da su morski ekosustavi pod snanim utjecajem ovjeka jer jeveliki broj njegovih aktivnosti vezan uz more:

    svjetski promet najveim dijelom obavlja se morem ;

    ovjek znaajan dio hrane crpi iz mora;

    u priobalju je razvijen turizam;

    iz mora se crpu i rudna bogatstva (nafta);

    ono je odlagalite za otpad (svake se godine samo s brodova u more baci 6milijuna tona otpada);

  • 7/14/2019 Ekologija (skripta)

    39/85

    39

    sve ove aktivnosti uzrokuju odreene poremeaje u morskim (akvatikim)sustavima, a tako tete i ovjeku.

    Izlov riba i plodova mora

    Prema podacima FAO-a (1992., 1995.), oko 30 milijuna ribara s flotom od 3,5

    milijuna veih ili manjih brodova lovi godinje preko 80 milijuna tona ribe. Pri tom se odoko 20 000 postojeihvrsta riba gospodarski iskoritavaju neto manje od dvije stotine.Ostalo je prilov koji se iv, poluiv ili mrtav baca u more, a ono, prema podacimaUNESCO-a (1998.) iznosi oko 27 milijuna

    tona godinje.Manje vrijedan ulov esto seprerauje u riblje brano koje se prodajediljem svijeta kao hrana za svinje, kokoi idr. To ve iznosi oko treinu svjetskogulova, tj. 20 do 30 milijuna tona godinje.

    tete od tolikog izlova sunesagledive. Hranidbeni lanci u mnogim

    morskim podrujima su posve ilidjelomice isprekidani, te je poremeennormalan razvoj pojedinih vrsta i

    dinamika populacija, a nerijetko i cijela

    bioloka ravnotea.

    Ukratko: previe ribara premaloriba. Sve vei brodovi, sve jai motori, svegue mree. Danas je zbog toga u krizioko 200 milijuna ljudi. Posebno velike

    tete nastaju sazidovima smrti, plutajuimmreama stajaicama koje su duge i do 60km. Rauna se da je 1998. postojalo oko700 brodova s mreama od oko 20 kmduine.Najvea flota nalazi se u Sredozemnom moru gdje oko600 talijanskih brodova

    lovi s mreama dugim 12 km, to odgovara duljini od Gibraltara do Bejruta, tamo inatrag.

    Jednako velike tete nastaju vunim mreama potegaama po morskom dnu,koama, u koje se, osim ribe, ulove i razne vrste glavonoaca, rakova,koljaka, pueva,spuva to svekoliko iscrpljuje biozalihe na morskom dnu. Tako dolazi do biotske iabiotske degradacije stanita.

    Ulov i proizvodnja ribe u drugoj polovini 20. st.

    Vrhunac ulova u moru postignut je 1989. a danas je u

    opadanju. Nasuprot tome raste visina proizvodnje u

    akvakulturama

  • 7/14/2019 Ekologija (skripta)

    40/85

    40

    Neki od utjecaja koje ovjek vri na morske ekosustave s negativnimposljedicama

    Izlovljavanje morskih organizama

    Izlov velikog broja morskih organizama

    slui na prvome mjestu u prehrambene svrhe,ali i zbog itavog niza drugih razloga (krzna,nakit itd.). PROBLEM:

    ivi organizmi su obnovljivi resursi alisamo kad stopa njihove eksploatacije nije

    vea od njihovog obnavljanja.

    Prekomjerna eksploatacija dovela je do

    nestanka brojnih vrsta ili do ruba njihova

    istrebljenja.

    Populacije veine morskih sisavaca (kitovi, dupini, morski lavovi itd.) danas sumalobrojne i iznimno ugroene. U nas je dobar primjer sredozemna medvjedica koje uJadranu vie nema ili je iznimno rijetka. Ribe i drugi morski (vodeni) organizmidoivljavaju se iskljuivo kao izvor hrane, kao lovina, kao jestiva biomasa, a ne kaodijelovi akvatinih ivotnih zajednica, u kojoj su sva iva bia povezana u funkcionalnucjelinu. Jo uvijek dominira naelo: hvataj to moe! (i potroi ili prodaj!)

    Primjer morskog psa

    Svaka vrsta ima svoje mjesto u

    ekosustavu (plijen je za nekoga ili je

    predator nekome ili je i jedno i drugo), pa

    se smanjenje dane vrste ili njezin

    nestanak odraava na funkcioniranjeitavog ekosustava. Godinje se ubije oko200 milijuna morskih pasa, stoga im

    brojnost opada, a tome doprinosi i

    injenica da oni imaju spor reproduktivniciklus, nizak fekunditet (plodnost) i kasno

    spolno sazrijevanje. Morski psi pripadaju

    meu najvanije morske predatore panjihov nestanak moe imati nesagledive posljedice u morskom ekosustavu

    Primjer kalifornijske vidre

    Spaavanje kalifornijske vidre primjer je vrlo sloenog upletanja ekologi je i

    drugih ljudskih aktivnosti. Morska je vidra nekada bila iroko rasprostranjena usjevernom Pacifiku sve od Japana pa do Kalifornijskog zaljeva. Intenzivan lov zbog

    Sredozemna medvjedica

    Morski pas

  • 7/14/2019 Ekologija (skripta)

    41/85

    41

    kvalitetnog krzna u 1700-tima i 1800-tima

    reducirao je populaciju i doveo je gotovo do

    nestanka. Industrija krzna je, naravno,

    kolabirala zbog prekomjerne eksploatacije.

    Zatita ove vrste koja je potomuslijedila omoguila je da se populacijakalifornijske vidre oporavi, te da dostigne

    1500 jedinki u 1980-tim godinama. Uspjeh

    vidre je, na alost, dosadio kalifornijskimribarima koji su protestirali zbog toga to suvidre drastino smanjile broj dragocjenihpueva (Petrova uha) i jastoga. Stvar se

    pogorala i dolo je do pravog rata izmeu ribara i zatitara. Ironija je u tome to vidra

    koristi drugoj komercijalnoj djelatnosti u tom podruju kojom su se bavili mnogi susjeditih ribara. Rijeje o eksploatacija kelpa, velike morske alge koja se koristi za proizvodnjugnojiva.

    Kelp raste u plitkim vodama gdje radi vrlo

    guste nasade (tzv. ume kelpa) koje pruajusklonite za mnoge morske organizme i njihoveliinke. Glavnu opasnost za kelp predstavljajumorski jeevi koji poput koza na kopnu mogupotpuno ogoliti neko podruje od vegetacije to se

    dogaa kada je odsutan njihov glavni predator a to jeupravo morska vidra. Morska vidra, dakle, kontrolira

    populaciju jeeva to omoguava umama kelpa dase obnove.

    Ovaj primjer jasno pokazuje kako

    nepoznavanje ekologije pojedinih ekosistema moedovesti do ekoloki pogrenih odluka i u krajnjem

    sluaju do ekonomske i socijalne nesree. Uplitanjeovjeka u lokalni ekosistem zahtjeva da upravljanje s

    populacijama razliitih organizama bude u ravnotei s njihovom komercijalnomeksploatacijom i to na ekoloki, ekonomski i socijalno prihvatljiv nain, a to jenemogue bez razumijevanja sloeneekoloke uloge organizama u danom ekosistemu.

    Morsku vidru na zapadnim obalama SAD-a istrijebila je Toxoplasma gondii.

    Zanimljivo je kako danas morske vidre masovno stradavaju od parazita praivotinjeToxoplasme gondii. Ona ivi u crijevu make i za nju ne predstavlja neki znaajnijiproblem, no kad napadne neki novi organizam (vidra) moe biti uzrok velikimzdravstvenim potekoama. Isti parazit napada i ovjeka, ali infestacija njime nije tekaza odraslu osobu, no kod ena u trudnoi (pogotovo u prva 3 mjeseca) moe tekootetiti plod (sljepoa, mentalna retardacija, shizofrenija). Nekoliko stotina uginulih

    Morska vidra

    Kelp

  • 7/14/2019 Ekologija (skripta)

    42/85

    42

    vidri pronaeno je u najnovije vrijeme samo na kalifornijskoj obali. Dri se da je odukupne populacije morskih vidri danas ak 42% zaraeno toksoplazmom. Znanstvenicise ude otkud ova praivotinja u oceanu i kako tamo dospijeva. Patricia Conrad drikako je to posljedica nesavjesnog odlaganja majeg izmeta vlasnika maaka u zahodske

    koljke. Otud parazit otpadnim vodama lako dospijeva u ocean. Kako je vrlo otporan,lako preivljava, a u oceanu se koncentrira u koljkama koje su upravo najveaposlastica morskih vidri. Zanimljivo je kako Talijani i Francuzi najee obolijevaju odtoksoplazmoze jer rabe nedovoljno peeno, zapravo sirovo konjsko meso.

    Ulov neciljanih vrsta (neizravni efekti)

    Vrlo esto zbog nedovoljno selektivnih ribolovnih alata ili drugih okolnosti,tijekom ribolova ulovi se ili ubije veliki broj organizama koji nisu neposredni cilj lova.

    Tako je, na primjer, lov na tune u istonom tropskom Pacifiku ubio najmanje 6 milijunadupina u zadnjih 30 godina.

    Unoenje novih vrsta

    Unoenja novih, egzotinih vrsta od strane ovjeka dogaaju se:

    sluajno kao posljedica transporta,

    ilegalno zbog nekih privatnih interesa,

    legalno kroz elju da se tetoine stave pod bioloku kontrolu, proizvodnju novih

    agrikulturnih proizvoda itd.

    Ulov japanske flote specijalizirane za lov liganja

  • 7/14/2019 Ekologija (skripta)

    43/85

    43

    Namjerno ili sluajno unoenje novih vrsta od strane ovjeka u podruja u kojimaone inae ne obitavaju (alohtone su za to podruje) bio bi zapravo jedan oblik biolokogzagaenja. Sudbina takvih vrsta moe biti dvojaka:

    ne mogu se prilagoditi na nove uvjete okolia i ubrzo iezavaju;

    zbog nedostatka predatora i/ili vee uspjenosti u kompeticiji s domaim(autohtonim) vrstama vrlo se brzo adaptiraju na nove uvjete i uskoro poinjuistiskivati autohtone vrste.

    Na taj nain ove pridolice uekosistemu smanjuju bioloku raznolikostdanog podruja, a nestanak autohtonihvrsta moe dalje imati nesaglediveposljedice za funkcioniranje ekosistema o

    emu smo ranije govorili.

    Danas je u Jadranu aktualan

    problem tropske alge Caulerpa Taxifolia

    koja se pojavila na nekoliko lokacija i na

    njima se brzo iri potiskujui vrlo bogatuautohtonu floru i smanjujui bioloku

    raznolikost danih zajednica. Ova je alga u Sredozemlju prvi puta zapaena 1984. godineispred Monaka. Pretpostavlja se da je pobjeglaiz akvarija u kojima se rabi kao ukrasna

    biljka, a u Jadran je vjerojatno dospjela

    brodovima. Zbog nedostatka prirodnogbiljojeda (u tropskim morima su to

    neke vrste pueva) ova se alga uSredozemlju nesmetano iri.

    Caulerpa Taxifolia

    rasprostranila se tako u samo 10

    godina (prenoena sidrima brodova) na300 km dugoj talijanskoj i francuskoj

    rivijeri, izmeu Toulona i Allassia. Ona

    predstavlja tipian primjer tzv.globalizacije svjetske flore i faune.

    Sadri obrambene kemikalije(repelencije) kojima uspjeno odbijabiljodere, a izluuje i otrove kojimaubija bakterije i jednostanineorganizme, sprjeava razvoj ikremorskih jeeva, stvara probavne smetnje kod riba, itd.Potiskuje domau algu (morskutravu) i otud joj naziv killer alga.

    Caulerpa Taxafolia

  • 7/14/2019 Ekologija (skripta)

    44/85

    44

    Caulerpa Racemosa tropska je zelena

    alga. Prvi puta u Sredozemnom moru

    zabiljeena je 30-tih godina prolog stoljea

    nakon prokopa Sueskog kanala. U Jadranskommoru prvi put pronaena je u jesen 2001., naotoiu Marinkovac (Pakleni otoci kod Hvara).Tijekom 2001. alga je pronaena na lokalitetuPrijeba na Peljecu. Rastom i grananjemstabalaca stvara gustu mreu u potpunostiprekrivajui morsko dno i pritom znaajnomijenja sastav prirodnih zajednica morskoga

    dna.

    Sluaj nilskog grgea

    Unoenje novih vrsta zbog ekonomske dobiti, ali ne uvaavajui ekolokezakonitosti, moe imati suprotan uinak i dovesti do ekonomske i socijalne katastrofe.Svojevremeno je nilski grge (Lates Nilotica) uveden u Viktorijino jezero u istonoj Africi(Kaufman, 1992; povrina: oko 69 000 km2). To je napravljeno u dobroj namjeri kaoizvor dodatne hrane za ljude koji su ivjeli u tom podruju, te dodatnog dohotka koji bise ostvario izvozom vika ulova. S obzirom da su temeljni ekoloki principi tada bili

    ignorirani rezultat je bio potpuno unitenje jezerskog ribarstva. Do uvoenja nilskoggrgea na jezeru se odvijao tradicionalni ribolovrazliitih autohtonih vrsta riba (oko 350 vrsta) kojesu se hranile prvenstveno detritusom i biljkama.

    Veliki nilski grge je predator koji se hrani drugimribama pa su autohtone jezerske ribe postale njegov

    plijen. Grge je bio vrlo uspjean predator jer kakodo tada u jezeru nije bilo predatorskih riba,

    autohtone ribe nisu evolucijski razvile ponaanje zaizbjegavanje predacije. Grge je tako potpuno unitiopopulacije autohtonih riba, ali je eliminirajuivlastitu hranu ubrzao i svoje vlastito unitenje.

    Neki zanimljivi detalji ovu priu dodatnopretvaraju gotovo u tragikomediju. Meso grgea nijeba bilo omiljeno kod ljudi koji su ivjeli na tompodruju, jer su se oni navikli na uobiajenu teksturu i okus mesa autohtonih vrsta.Nadalje, masno meso grgeanije se moglo suiti na suncu, ve se moglo sauvati jedinodimljenjem pa su okolne ume bile ubrzano sjeene kao drvo za vatru. Lekcija je, dakle,

    bila bolna, ali jednostavna.

    Caulerpa Racemosa

    Viktorijino jezero u Africi

  • 7/14/2019 Ekologija (skripta)

    45/85

    45

    Tradicionalni lokalni ribolov na Viktorijinom jezeru odravao se tisuama god inasve dok pritisak rasta populacije ljudi i elja za ekonomskim dobitkom nije dovela doekoloki pogrene odluke. Ispravno rjeenje ovog problema bilo je u boljemgospodarenju autohtonim vrstama a nikako u uvoenju vrste koja je njihov efikasan

    predator.

    Problem mungosa na Mljetu

    Ministarstvo poljodjelstva u Beupoetkom 20. st. donijelo je odluku ouvoenju mungosa na otok Mljet kako bi seuklonile zmije otrovnice koje su se namnoilena otoku. Uneeno je 11 mujaka i 4 enkekoje pripadaju vrsti sivog malog indijskog

    mungosa (Herpestes Javanicus

    Auropunctatus). Dobro su se aklimatizirali i

    silno namnoili, no potamanivi sve zmijeotrovnice poeli su, kao relativno jakipredator, unitavati razne vrste malihivotinja, zaviajne i migratorne vrste ptica, a u blizini ljudskih naselja stradavala je, i jouvijek stradava, perad. Tako je mungos poremetio odnose meu drugim vrstama divljihivotinja i od 1949. ne uiva vie nikakvu zakonsku zatitu

    Oneienje kemikalijama

    Sve etape globalne vode danas su

    zagaene kemikalijama. Godinjaproizvodnja kemikalija u svijetu izno