Ekologija šumaEkologija šuma

RELJEF KAO EKOLOŠKI ČIMBENIKRELJEF KAO EKOLOŠKI ČIMBENIK

-posredni ( indirektni ) ekološki faktor – faktor staništa

-primaran ili promjenama najmanje podložan čimbenik nežive

RELJEF

- oblik krute Zemljine površine

- sve ravnine i neravnine nastale trajnim i neprekidnim pomjenama u prošlosti razvitka Zemlje

prirode

� RELJEFNI ČIMBENICI :

- ekspozicija - inklinacija

- nadmorska visina - razvedenost terena

- oblik terena - veličina i pravac prostiranja masiva

RELJEF

-nastaje egzo i endogenim procesima u zemljinoj kori

O reljefu ovisi :

- temperatura zraka - tlak i vlaga zraka

- vrsta, raspored i - smjer, jačina i učestalost

količina padalina vjetra

- naoblaka i magla - isušivanje tla

- zagrijavanje - hlađenje

PODJELA RELJEFA

Oblici reljefa Horizontalna razlika

(m)

Vertikalna razlika

(m)

MEGARELJEF 10 000 – 100 000 > 100

MAKRORELJEF 200 – 10 000 20 – 100

MEZORELJEF 100 - 200 1 – 20

MIKRORELJEF 2 - 100 0,5 – 1

NANORELJEF < 2 < 0,5

MAKRORELJEF – egzogene sile

MEGARELJEF – endogene sile

POKROV RELJEFA :

� MRTVI – listinac, četinjak, panjevi, leževina, rijeke

potoci, jezero, bare

� ŽIVI - vegetacija, čovjek, ( njegove rukotvorine ),

životinje

UZVISINE:

1. BREŽULJAK < 200 m.n.v

2. BRDO 200 do 1000 m.n.v

3. GORA > 1000 m.n.v

HUMLJE

POBRĐE

GORJE

Oblik i razvedenost terena

• Nisko gorje – do 1 500 m.n.v

• Srednje gorje – od 1 500 do 2 500 m.n.v

• Visoko gorje – preko 2 500 m.n.v

Usponi --- imaju vrh, pristranke i podnožje. Pristranci su blagi, strmi i vrletni. Usponi nadvisuju teren sa svih strana.

Udubine --- konkavne forme reljefa s dnom i pristrancima ( obroncima )

- uvale, udoline, kotline, vrtače, ponikve, depresije, polja

- dno depresije nalazi se ispod razine mora, a dno

svih ostalih iznad

Ravnice --- niske ravni – do 200 m.n.v

srednje ravni – 200-1500 m.n.v

visoke ravni > 1500 m.n.v

u brdima su one sedla i tavani ( zaravni )

Nagib terena

• vrlo blagi – do 5°

• srednje blagi – 5 do 7°

• blagi – 7 do 15°

• strmi – 15 do 25°

• jako strmi – 24 do 40°

• vrletni – preko 40°

Reljef utječe na:

• klimu

• tlo

• vodu

• vegetaciju

Reljef presudno utječe na vegetaciju

- rasprostranjenost, sastav, slojanje

Za sadašnji biljni pokrov važno je :

- razvitak vegetacije u prošlosti

- postojeće životne prilike i čovjekov utjecaj

- reljef- reljef

- klima

- edafski faktori

- petrografija

- svojstva tla

Uspon visokog gorja, snježnici, točila, stijene, rudine

BUKVA

BUKVA, KITNJAK

KESTEN

JELA, BUKVABOR KRIVULJ

ARIŠ

Relativo - opći prikaz vegetacije

VRBA

JASEN, JOHA

LUŽNJAK

GRAB, BUKVA

KLEN

BUKVA KESTEN

OROGRAFSKI POJASI – VEGETACIJSKI POJASI

MEDITERANSKO – LITORALNI VEGETACIJSKI POJAS

• obuhvaća veći dio otoka, srednju i južnu Dalmaciju, usko obalno područje

a) Stenomediteranska zonaa) Stenomediteranska zona

b) Eumediteranska zona

c) Submediteranska zona

• šume hrasta crnike, alepskog bora, hrasta medunca

Submediteranska vegetacijska zona zauzima sjevernojadranski priobalni dio i dio otočnog područja do 350 m.n.v i niže dijelove dalmatinskog kontinentalnog područja do 600 m.n.v.

Submediteran ima veću količinu oborina (oko 1200 mm) i niže temperature (sred. god. temp. od 12 do 14 C ).

MEDITERANSKO – MONTANSKI VEGETACIJSKI POJAS MEDITERANSKO – MONTANSKI VEGETACIJSKI POJAS

• na otocima iznad 400 m.n.v --------- hemimediteranska zona

• u kontinentalnom primorskom dijelu

iznad 300 m u sjevernojadranskom i

600 m u južnom dijelu ---------- epimediteranska zona

• crnika, medunac i dub, dalamtinski crni bor, a na Biokovu i jela

HEMIMEDITERAN – prosječna godišnja količina oborina oko 1200 mm, a srednji minimum najhladnijeg mjeseca 2-4 °C

EPIMEDITERAN – prosječna godišnja količina oborina oko EPIMEDITERAN – prosječna godišnja količina oborina oko 1400 mm, temp. su niže nego u svim prethodnim zonama

NIZINSKI POJAS

• u savsko – dravskom meduriječju tj. sjeverno od Karlovca

• njegove neznake se nalaze i južnije od Karlovca i na ličkoj visoravni, ali od 300 odnosno 600 m.n.v.

• od 80 – 150 m.n.v.

• makroklima je kontinentalna sa sred. god. temp. 9 °C i • makroklima je kontinentalna sa sred. god. temp. 9 °C i količinom oborina od 1000 mm na zapadu do 650 mm na istoku

• odlučjući čimbenik za razvoj šumske vegetacije poplavna i podzemna voda

BREŽULJAKSTI POJAS

• nastavlja se na nizinski

• 150 – 500 m.n.v

• ovom pojasu pripadaju brežuljci i donji dijelovi panonskog gorja

• zauzima rubne prostore ispod gorskog pojasa bukovih šuma• zauzima rubne prostore ispod gorskog pojasa bukovih šuma

• kitnjak, grab, bukva, pitomi kesten, klen, cer itd.

• okružuje više gore, kao što su Medvednica, Ivanščica, slavonsko gorje

• razvijen je i južno od Karlovca, u smjeru Severina na Kupi, Josipdola, prepoznatljiv je na rubovima ličkih polja i u Istri

BRDSKI POJAS

• glavna vrsta je obična bukva

• u panonskom dijelu se rasprostire od 350 m.n.v

• u Dinaridima iznad 600 m.n.v

• gornja granica je između 700 i 900 m ( ovisi o makroklimi i položaju masiva )položaju masiva )

• prosječna god. temp. između 7 i 9 °C

• prosječna god. Količina oborina iznad 1200 mm, u dinarskom području i mnogo više

GORSKI POJAS

• na visini od 600 (800) do 1100 m

• na sjevernim padinama Medvednice i Papuka spušta se i niže

• područje umjereno hladne i perhumidne klime

• prosječna god. temp. između 6 i 7 °C

• oborine od 1200 mm na sjeveru do 3000 mm U Gorskom • oborine od 1200 mm na sjeveru do 3000 mm U Gorskom Kotaru

• područje velikih šumskih kompleksa

• jela s rebračom

• bukovo jelove šume

• smrekova šuma s pavlovcem

PRETPLANINSKI POJAS

• od 1100 do 1700 m.n.v

• pretplaninske bukove šume

• jela s milavom

• smrekova šuma s čopcem

• smrekova šuma s ljepikom

Niži potpojas

• klekovina bora

• klima višeg potpojasa je hladna

• sred. god. temp. na Risnjaku je oko 2 C

• god. količina oborina na Risnjaku je 4000 mm

• na Velebitu je 2000 mm

Viši potpojas

Bitna nadmorska visina :

-vertikalni temperaturni gradijent : svakih 100 m.n.v, temperatura

opada za 0,5 °C, a vegetacijski period je kraći za 12 dana.

Zbog rijeđeg zraka, noćno je isparavanje veće.

- pojasevi kod nas : planinski, pretplaninski, gorski, brdski

ravničarskiravničarski

- snijeg i lavine snižavaju vegetaciju za 200 m

- izloženost --- PRISOJNA I OSOJNA STRANA

prema jugu su obronci topliji i suši

Utjecaj reljefa na klimu

• temperatura zraka

• tlak zraka

• vlaga zraka

• količina i vrsta oborina

• smjer, jačina i učestalost vjetra

• trajanje naoblake i magle

Utjecaj reljefa na tlo

• zagrijavanje i hlađenje tla

• vlaženje i isušivanje tla

• eroziju i odnošenje

• sastav i struktura

• nastanak i razvoj

Utjecaj reljefa na vodu

• zadržavanje vode – mikroreljef

• otjecanje vode

• slijevanje vode

• poniranje vode

UTJECAJ RELJEFNIH ČIMBENIKA

Nadmorska visina

Povećanjem nadmorske visine :

- zrak postaje sve rjeđi, svjetlost je sve jača

- tlo se brže i jače zagrijava

- radijacijom se zagrijani prizemni zrak hladi- radijacijom se zagrijani prizemni zrak hladi

- uzdiže se vodena para koja se na visinama kondenzira

- povećava se količina oborina

- snijeg se duže zadržava

- povećava se količina plavih zraka u Sunčevu spektru

- povećava se oblačnost

- prosječna godišnja temp. zraka opada svakih 100 m oko 0,5 °C

- skraćuje se vegetacijsko razdoblje ( za 100 m visinske razlike

za 11,5 dana )

�Nadmorska visina ima važnu ulogu u poretku fitocenoza !

Glavne vrste obalnog područja : alepski bor i hrast crnika

u višem sredozemnom području : medunac, dub s bijelim i crnim

grabom

u nizinskom kontinentalnom

području : vrbe, topole, poljski jasen,

crna joha i hrast lužnjak

u brežuljkastom području : hrast kitnjak, pitomi kesten i grab

u brdskom području : pojas bukovih šuma

zatim slijedi pojas bukovo-jelovih

šuma

Gornju granicu šumske vegetacije čine pretplaninska bukova šuma i još nešto više bor krivulj

Izloženost (ekspozicija)

Na visini od oko 500 m (Medvednica) u sličnim uvjetima geološko-litološke građe i tla susrećemo različite zajednice:

- na južnim, toplijim i izloženim grebenima i padinama -acidofilne šume hrasta kitnjaka

- na sjeveroistočnim padinama – acidofilne bukove šume

�Na južnim i toplijim mjestima – hrast kitnjak

�Na zatvorenijim i hladnijim - bukva

Izloženost terena prema Suncu (stranama svijeta)

�izravno padanje Sunčevih zraka na južne padine

( brzo zagrijavanje i isparavanje tla, brzo topljenje snijega ) ----

--- na južnim padinama teško opstaju mezofilne biljke

�koso padanje Sunčevih zraka na sjverne padine �koso padanje Sunčevih zraka na sjverne padine

(slabije zagrijavanje, manje isparavanje, duže zadržavanje

snijega, u zraku je više vlage)---- na sjevernim padinama teško

opstaju termofilne biljke

� U hladnijim višim područjima na južnoj eksp. bolje se razvija biljni pokrov i podiže se za 400-500 m više nego na sjevernoj eksp.

� Na južnim stranama, zbog uvjeta koji vladaju, česta je degradacija tla pa i sastojina ( primjer Velebita )

� Zajednice hladnijih područja na sjevernoj strani se spuštaju nekoliko stotina metara niže nego na južnoj ( primjer Medvednica,

panonska varijanta bukovo-jelove šume )

Nagib (inklinacija)

Utjecaj nagiba očituje se preko: - dubine i svojstva tla

- modificiranju mikroklime

Nagib utječe na : - kut upadanja Sunčevih zraka

- zagrijavanje i sušenje tla

- trajanje snijega

- otjecanje vode

�Nagib je važan u razvitku tla

�Na ravnim plohama tlo se razvija nesmetano pod utjecajem

klimatskih prilika

�Na strmom nagibu tlo se lako otplavljuje, a često i kliže

�Na strmim i južnim položajima vegetacija se razvija mnogo brže, �Na strmim i južnim položajima vegetacija se razvija mnogo brže,

ali ima kasnije (ljeti), često premalo vlage

�Na ravnim terenima vegetacija se razvija mnogo kasnije, ali ima

dovoljno vlage čitavu godinu

�Nagib je vrlo bitan pri formiranju trajnih razvojnih stadija:

- na prisojnim strmim, kamenitim terenima u unutrašnjosti,

trajni stadij tvori medunčeva šuma

- na osojnim strmim, kemenitim terenima, razvijaju se

šume skiofilnih vrsta

RELJEF (konfiguracija terena)

� kod reljefa se očituje značenje uzajamnog, povezanog i

isprepletenog djelovanja svih čimbenika

� povezanost s klimatskim i orografskim čimbenicima

- ista fitocenoza ili biljka raste u posebnim uvjetima

sad na južnoj, sad na sjevernoj stranisad na južnoj, sad na sjevernoj strani

BUKVA

-u nižim područjima (do 400 m) --- sjeverne padine

- u višim gorama --- na svim položajima

- u visokim planinama (na gornjoj granici) --- južni položaji

MEDUNAC

-u submediteranu --- na svim položajima

- u sjevernoj Hrvatskoj --- južni topli obronci

- na granici mediteranske vegetacije --- isključivo na sjevernim

položajima

Ovi primjeri pokazuju odnos reljefnih čimbenika prema zemljopisnim i klimatskim prilikama

� U nizinama Hrvatske male razlike u reljefu uvjetuju znatnepromjene u vegetacijskom pokrovu

� promjenom reljefa mijenja se i pridolazak biljne zajednice

� biljna zejednica svojim djelovanjem utječe na reljef i mijenja ga

- npr. bare zarašćuju vegetacijom

� na kršku vegetaciju znatno utječu oblici reljefa ( škrape, dulibe,

vrtače, utječu na pridolazak smreke u mrazištima

- Štirovača

- Lazac