OSNOVE EKOLOŠKE BILJNE PROIZVODNJE

Obavezna literatura

Znaor, D, 1996: Ekološka poljoprivreda, Globus, Zagreb

Izborna literatura

Kisić, I, 2014: Uvod u ekološku poljoprivredu, Agronomski fakultet

Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb

EU ZAKONODAVSTVO:

Zakon o provedbi uredbe vijeća (EZ) BR. 834/2007 o ekološkoj

proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda (NN br. 80/13.)

Uredba komisije (EZ-a) br. 889/2008 o podrobnim pravilima za provedbu

Uredbe Vijeća (EZ-a) br. 834/2007 o organskoj proizvodnji i

označavanju organskih proizvoda u pogledu organske proizvodnje,

označavanja i nadzora

Zakon o poljoprivredi (NN br. 30/15)

Pravilnik o Ekološkoj poljoprivrednog proizvodnji (NN br. 19/16)

Uredba komisije (EZ-a) br. 710/2009 o izmjenama i dopunama Uredbe (EZ-a) br. 889/2009 o

predviđanju podrobnih pravila za provedbu Uredbe Vijeća (EZ-a) br. 834/2007 s obzirom

na predviđanje podrobnih pravila o organskoj akvakulturi i uzgoju morskih algi

Provedbena uredba komisije (EU) br. 505/2012 o izmjeni te ispravku Uredbe (EZ) br. 889/2008

o utvrđivanju detaljnih propisa za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007 o ekološkoj

proizvodnji i obilježavanju ekoloških proizvoda s obzirom na ekološku proizvodnju,

obilježavanje i nadzor

Uredba komisije (EZ) br. 1235/2008 o propisivanju detaljnih pravila za provedbu Uredbe Vijeća

(EZ) br. 834/2007 s obzirom na dogovore za uvoz ekoloških proizvoda iz trećih zemalja

Provedbena uredba komisije (EU) br. 203/2012 o izmjeni Uredbe (EZ) br. 889/2008 o

utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007, vezano uz

detaljne odredbe o ekološkom vinu

Uredba komisije (EU) br. 271/2010 o izmjenama i dopunama Uredbe (EZ) br. 889/2008 o

detaljnim pravilima za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007 u pogledu znaka

ekološke proizvodnje Europske unije

Provedbena uredba komisije (EU) br. 508/2012 o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1235/2008 o

utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007 u pogledu

aranžmana za uvoz ekoloških proizvoda iz trećih zemalja

Oznaka:

XX-ORG-nnn

=

XX-EKO-nnn

(XX – država)

(nnn - broj)

Što je ekološka poljoprivreda, najkrače rečeno?

Pod ekološkom, organskom ili biološkom poljoprivredom u široj javnosti se

uglavnom misli na tzv. proizvodnju "zdrave hrane", tj. poljoprivrednu

proizvodnju bez primjene agro-kemikalija (mineralnih gnojiva, pesticida,

hormona, i sl.).

Ideal gospodarstva je gospodarstvo mješovitog tipa, s biljnom i stočarskom

proizvodnjom, koje je organizirano na način da predstavlja harmoničnu cjelinu

koja zadovoljava većinu potreba iz vlastitih izvora.

Nadalje, u samom uvodu je važno naglasiti kako smisao ekološke poljoprivrede

nije u negiranju i odbacivanju pozitivnih dostignuća konvencionalne

poljoprivrede, već u iznalaženju "ekološkijih" i inih rješenja tamo gdje je to

potrebno.

Ekološka poljoprivreda isto tako nije niti povratak na staro, povratak na

poljoprivredu naših djedova. Naprotiv ekološka poljoprivreda dio je suvremene

poljoprivredne proizvodnje, trgovine i agronomske znanosti, te se upravo i temelji na

njenim najnovijim spoznajama i dostignućima.

Osnovna načela ekološke poljoprivrede sastoje se u :

a) harmoniziranju i pravilnom gospodarenju glede gnojidbe, plodoreda,

raznolikosti i izbora kultura, sorti i pasmina, obrade tla, te jačanju

otpornosti spram bolesti i štetnika. Pri tom se naročito nastoji podstaknuti

aktivnosti bioloških procesa unutar samog gospodarstva, u kojima

sudjeluju mikroorganizmi, te biljni i životinjski svijet

b) brizi za pravilno uzdržavanje tla, očuvanju i povećanju njegove plodnosti i

biološke aktivnosti, sadržaja organske tvari i hraniva, te poboljšanju

strukture tla i borbi protiv erozije

c) gospodarenju koje isključuje, ili samo iznimno dopušta upotrebu

agrokemikalija (mineralnih gnojiva, sintetičkih sredstava za zaštitu bilja,

sintetičkih regulatora rasta, hormona i sl.);

d) očuvanju raznolikosti biljnih i životinjskih vrsta u prirodi (borba protiv

"genetske erozije"), kao i očuvanju ostalih prirodnih bogatstava (podzemne

vode npr.) i pejzažne raznolikosti

e) proizvodnji kvalitetnijih, a time i zdravijih namirnica

f) postići zadovoljavajući ekonomski uspjeh poljoprivrednog gospodarstva

g) smanjenju i minimaliziranju utroška energije, tj. fosilnih goriva

h) razvijanju zdravih socijalnih impulsa među ljudima

g) njegovanju razumijevanja za prirodu, njenih ritmova i zakona

h) stvaranju spone za novi, drugačiji odnos između čovjeka i prirode, i to na

načelima duhovnosti i holizma, a ne materijalizma i redukcionizma

Mogli bismo najkraće reći, kako je ekološka poljoprivreda sustav

poljoprivrednog gospodarenja koji teži etički prihvatljivoj, ekološki čistoj,

socijalno pravednoj, i gospodarski isplativoj poljoprivrednoj proizvodnji.

Terminološka pojašnjenja:

Ako bi sadašnju tehnologiju u poljoprivredi prihvatili kao standardnu,

konvencionalnu poljoprivredu, onda bi se sva tehnološka rješenja koja

odstupaju od uobičajenih postupaka mogli označiti i nazvati kao alternativna

poljoprivreda.

Međutim, ima autora koji sva ta alternativna rješenja svrstavaju u više

segmenata, odnosno promatraju ih sa više aspekata, pa govore o :

-ekološkoj poljoprivredi

-održivom gospodarenju u poljoprivredi ( postojana , održiva , opstojna

poljoprivreda-SUSTAINABLE AGRICULTURE )

-perma kultura ( eko škola u Australiji )

-tropski vrt (Tropical home garden)

-Agroforestry-uzgoj šumskog drveća sa ratarskim i povrtnim biljem

-neke eko-škole u Japanu, a ima i drugih smjerova

Iz didaktičkih razloga, prihvatit ćemo samo podjelu alternativne poljoprivrede na.

a) ekološku poljoprivredu sa nizom smjerova, i

b) održivu poljoprivredu-sustainable agriculture

1. UVOD

Tradicionalna poljoprivreda razvila se u krugu obiteljskog gospodarstva, u

prirodno-zatvorenom kruženju tvari i energije, što ga čine: TLO – BILJKA –

DOMAĆA ŽIVOTINJA, temelji se na iskustvima- spoznajama koje se prenose

na nova pokoljenja, a u savršenom suglasju s prirodom

.

Međutim, KEMIZACIJA je POLJOPRIVREDE povukla sa sobom dva

glavna smjera:

a) SLJEDBENIKE nove tehnologije i

b) ONE koji NISU PRIHVATILI nove trendove i razvijali ALTERNATIVE iz više

razloga:

-opće gospodarske i tehničke zaostalosti

-nemoći i neznanja (nerazvijeni svijet)

-filozofsko-socioloških, antropozofskih učenja u Engleskoj,

Njemačkoj i Nizozemskoj

-religijskih razloga, što je slučaj kod nekih baptističkih sekti, kao AMISHI

u Pensilvaniji, SAD.

Tako je diljem svijeta nastao niz alternativa o kojima će biti riječi na predavanjima,

ali samo u osnovnim karakteristikama. Glavnina predavanja će obuhvatiti osnovna

načela koja vrijede za većinu smjerova i pokreta ekološke poljoprivrede.

Prije razrade smjerova ekološke poljopriverde, nekoliko riječi o standardnoj,

konvencionalnoj poljoprivredi

KONVENCIONALNA ili STANDARDNA POLJOPRIVREDA

-utemeljena je na znanstvenim osnovama

-intenzivna je i profitabilna, visoki prinosi i ulaganja

-visoka upotreba agrokemikalija (gnojiva, pesticidi)

-visoko stručni kadrovi

-tržišna, dovoljno hrane standardne kakvoće

-na njoj živi glavnina pučanstva i industrije

-temelji se na propisima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i FAO-

Agencije OUN za hranu i poljoprivredu. Kontrolira se kakvoća hrane:

- sadržaj pesticida

- teških kovina i metaloida (Pb, Cd, Hg, Zn, Sn, As, Cu, Fe)

- biostimulatora i lijekova (natibiotici, sulfonamidi)

Ipak, ostaci u forsiranoj proizvodnji dovode do pitanja kakvoće

Osim toga,

-konvencionalna poljoprivreda je prouzročila niz poremećaja u okolišu,

oštećenja i nestanak prirodnih biotopa i elemenata krajobraza,

povlačenje divljači, smanjenje bogatstva biljnih vrsta, zagađenja voda i

tla nitratima, pesticidima.

-Tu su još:

-degradacija tla (zbijanja, pad humusa)

-redukcija plodoreda, izostanak leguminoza, a povećanje okopavina, što

dovodi do erozije.

Ipak, konvencionalna se poljoprivreda ne dovodi u pitanje jer na njoj živi

SVIJET. No, to ne znači da treba ignorirati EKOLOŠKI RIZIČNA rješenja.

Kratak osvrt na smjerove i termine ekološke poljoprivrede:

Rečeno je da se kao konvencionalnu (tradicionalnu) poljoprivredu

uzima sadašnja uporaba pesticida, mineralnih gnojiva, regulatora rasta,

dodavanje aditiva hrani, itd.

Smanjivanje ili izbacivanje spomenutih sredstava iz primjene grupira

se kao "Alternativna poljoprivreda", "Organska", "Biološka", itd.

U anglosaksonskoj se literaturi za ovakvu proizvodnju koristi termin

organic farming (u SAD isključivo) – organsko ratarenje (gospodarenje),

a u Engleskoj izraz biological husbandry- biološko gospodarenje.

U NJEMAČKOJ IMA VIŠE TERMINA:

Alternative Landwirtschaft- alternativna poljoprivreda

Biologisch-dynamische Landwirtschaft- biološko-dinamička poljoprivreda

Organischer Landbau- organska zemljoradnja

Biologischer Landbau- biološko ratarenje

U Europi ima i drugih naziva, kao biološka poljoprivreda, biodinamičko-

ekološko, naturalno gospodarenje.

Na ruskom: biologičeskoe zemljedelje- biološko ratarenje

"Biopriozvodstvo"- bioproizvodnja

"Alternativnoe zemljedelje"- alternativno ratarenje

NA NAŠEM JEZIKU:

"BIOLOŠKO VOĆARSTVO" (KRIŠKOVIĆ)

"Organsko gospodarenje" (Mihalić)

" Biološka ili organska poljoprivreda" (Šarić)

"Sustav biološkog ratarenja" (Milojić)

"Ekološka poljoprivreda"(Znaor)

Mi ćemo se dalje koristiti izrazom ekološka poljoprivreda, koji je zakonski definiran

Pitanje: što je u pozadini ovih različitih termina?

1. — BIOLOŠKA poljoprivreda

- želi se reći o značenju i važnosti živih organizama u prirodi i aktivaciji

bioloških procesa (fiksacija N, m-organizmi!)

2. — ORGANSKA poljoprivreda

- htjelo se kazati i označiti da se radi o korištenju organskih materijala

porijeklom iz žive prirode, a ne o mineralnim tvarima – pesticidi,

mineralna gnojiva, - premda vapnenac, dolomit i fosfati to jesu. Naglasak

je na zatvorenom kruženju tvari na gospodarstvu! Ne samo tvari, već

i energije i hraniva.

Ova se dva termina često isprepliću ili kombiniraju, pa imamo:

- "ORGANSKU",

- "BIOLOŠKU" ili

- "ORGANSKO-BIOLOŠKU“

3.-ALTERNATIVNA poljoprivreda

- termin je preširok jer je mnogo alternative klasičnoj poljoprivredi –

hidroponi npr.

PRIRODNA (NATURALNA) poljoprivreda

- kontekst proizlazi iz toga što se neprirodnim smatra :

-sve što dovodi do neravnoteže u prirodi – ekološkom sustavu

-upotreba prirodnih supstanci, ali koje dovode do destruktivnog

djelovanja u ekosustavu: doze vapna npr.

-upotreba supstanci kojih nema u prirodi (sintetički pesticidi)

Ipak, ovaj termin dolazi iz Japana, a oslanja se na "suradnju s prirodom", ali

na neobičan i pasivan način i ne, "miješati se u prirodne procese". Polja

obrađuje i gnoji "majka priroda": ne samo da se ne koriste kemikalije, već se

ne obrađuje, ne gnoji, nema kontrole bolesti, štetočina, korova ili samo

minimalno.

SAMOODRŽIVA (POTRAJNA, OPSTOJNA) poljoprivreda

(SUSTAINABLE AGRICULTURE)

To je ona koja je sposobna ekološki i gospodarski održati se kroz duži rok –

desetljećima i stoljećima.

Ili, to je proizvodnja hrane za postojeće i buduće naraštaje

čovječanstva na takav način da se ne ugrozi budućnost ljudi, tj. da se

sačuva tlo, voda, zrak i okoliš.

4.- INTEGRALNO GOSPODARENJE i EKOLOŠKI PRIHVATLJIVA

poljoprivredna proizvodnja

Slično terminu "održiva poljoprivreda" integralno gospodarenje označava

poljoprivrednu proizvodnju koja racionalnije i stručnije upotrebljava

pesticide, mineralna gnojiva i druge kemikalije.

Ovo još nije "eko-proizvodnja", ono je samo prvi stupanj preusmjeravanja k

ekološkoj poljoprivredi.

Naime, suštinska je razlika između ovih dvaju termina u tome što ekološka

poljoprivreda nastoji posve spriječiti unos agrokemikalija u ekosustav, a

integralna to želi samo minimalizirati i racionalizirati.

ZAKLJUČAK

Premda vlada terminološka zbrka, za nas bi bio najprihvatljiviji

termin: EKOLOŠKA (PROIZVODNJA), POLJOPRIVREDA kao sinonim za

latinsko-njemačko govorno područje "biologiqe" - "biologisch";

anglosaksonsko "organic"; i pojam za skandinavske zemlje "ecological".

Najpoznatiji smjerovi ekološke poljoprivrede u svijetu

2.1 BIOLOŠKO-DINAMIČKA POLJOPRIVREDA

Najstariji je pokret alternativne poljoprivrede, utemljen 1924. na

antropozofskim postavkama "poljoprivrednog tečaja" njemačkog antropologa

i filozofa R. STEINERA (rođen u Kraljevici). (ANTROPO + SOFIA – mudrost).To

je pseudofilozofski nazor prema kojemu čovjek može intuicijom spoznati neke

nadnaravne svjetove i sile.

POLJOPRIVREDNO SE GOSPODARSTVO TRETIRA KAO ORGANIZAM KOJI

POČIVA NA SUSTAVU: TLO – BILJKA – DOMAĆA ŽIVOTINJA I TREBA IH

ODRŽAVATI U STANJU KOJE ĆE OMOGUĆITI POSTIZANJE PRIRODNE

PRODUKTIVNOSTI AGROBIOTOPA.

Tlo je organ iz kojega biljka podmiruje hraniva svojim aktiviranjem

izlučevina korijena, procesima mikrobiološke transformacije i trošenjem

minerala.

Gnojidba ide za održanjem prirodne plodnosti. Koriste se posebni

preparati sa oznakama 500 , 501 i 508, u malim dozama, računajući na

homeostatske učinke tih preparata (učinak velikog razrijeđenja ), kao što su stajski

gnoj od balege krave (500) ili mljeveni silikati (501 i 508). Zatim, koriste se i

komposti od otpadaka i dodataka preparata 502-507 dobivenih od biljaka u

cvatnji:

-Stolisnik (Achilea millefolium) (502)

-Kamilica (Matricaria chamomilla) (503)

-Kopriva (Urtica dioica) (504)

-Kora od hrasta (Qurecus robur) (505)

-Maslačak (Taraxacum officinale) (506)

-Odoljen (Valeriana officinale) (507)

Dozvoljena je i upotreba mljevenih silikata i karbonatnih stijena, sirovih fosfata.

Za N se koriste leguminoze.

PLODORED služi- za biološku aktivnost, sadržaj humusa, korove i bolesti.

OBRADA TLA redovito, a produbljivanje mekote sa rahljenjem i kulturama

dubokog korijenja.

SINTETSKA SREDSTVA - nedozvoljena

ZAŠTITA BILJA - prirodnim preparatima

RAČUNA SE sa na rast utječu zvijezde i mjesec ili svemirski ritam.

ASTROLOŠKE SITUACIJE (položaj mjeseca prema zviježđu Zodijaka):

za rast,

korijen,

list,

cvatnju,

pa s tim u vezi i ROKOVI SJETVE.

Vodeni znakovi: ribe, rak, škorpion-za lisnato bilje

Zemljani znakovi: bik, djevica, jarac-korijenasto bilje

Toplinski znakovi: ovan, lav, strijelac-plodonosne biljke ( rajčica)

Svjetlosni znakovi: blizanci, vaga, vodenjak-biljke cvijeta (cvjetača)

Radovi u polju se podešavaju ovim znakovima.

Naša udruga NOVA ZEMLJA- izdaje KALENDAR SJETVE (autor je Marija Thun,

Njemačka)

ZAMJERKE: prisutna je velika DOZA MISTICIZMA.

Ipak, dobri su rezultati za znanstvene komparacije, a i preteče su

modernog eko-preispitivanja suvremene civilizacije.

Poznato je udruženje DEMETER, utemeljeno 1924. u Njemačkoj. Izdaje

časopis "LEBENDIGE ERDE", ima bogatu biblioteku, a postoji i Institut za biološko-

dinamičku poljoprivredu u DARMSTADT-u, Švicarska.

Kod nas ima pionirsko imanje "ZRNO" u Habjanovcu, kod Vrbovca.

2. 2. ORGANSKO-BIOLOŠKO RATARSTVO i POVRTLARSTVO

Utemeljeno je tridesetih godina ovog stoljeća u Švicarskoj - agrarni političar

MÜLLER.

Temelji se na konceptu smanjenja troškova, osiguranja visoke

kakvoće i egzistencije malih posjednika. Traže se OPTIMALNI a ne

MAKSIMALNI prinosi, a središte takve proizvodnje je ZDRAVO UGORENO

TLO i ZDRAVA BILJKA.

OBRADA TLA: plitko okretati, duboko rahliti za strukturu.

PLODORED: maksimum leguminoza

MJERE ZA KORISNE MIKROORGANIZME posebno one za simbiozu, tretiranje

tla i komposta

ORGANSKI MALČ, posebno kompost

za male površine - vrtove

Zaštita protiv korova - bez herbicida

Udruženje "BIOLAND" iz Njemačke, od 1971., časopis "BIOLAND".

2. 3. EKOLOŠKO VINOGRADARSTVO

Pokret u Njemačkoj od 1985. godine

-Ne koristi sintetske pesticide

-Korovi- mehanički

-Bolesti: bordoška juha (CuSO4) i elementarni sumpor

Udruženje BÖW Bundesverband ökologischer Weinbau, časopis ÖKOLOGIE

UND LANDBAU

2. 4. UZGOJ VOĆA i POVRĆA PRIRODNE KAKVOĆE

Pokret u Njemačkoj, Nizozemskoj i Austriji, a blizu je konvencionalnoj poljoprivredi

Dozvoljena uporaba bezopasnih tradicionalnih kemijskih sredstava:

- bakreni sulfat

- elementarni sumpor

GNOJIDBA: sirovi fosfati i Thomasovo brašno

KONVENCIONALNA OBRADA TLA

KOROVI: mehanički i termički

Udruženje ANOG – AG für NATURLICHEN OBST; GEMÜSE UND

FELDFRUCHTBAU, 1962. u Njemačkoj, a u Nizozemskoj, Švicarskoj i Austriji ima

savjetodavna služba.

2. 5. AMIŠKA POLJOPRIVREDA

Najstariji oblik alternativne poljoprivrede, formiran od M. Luthera, prije

400 godina, vjerska sekta baptista, najprije u Vogezima u Alzasu, u južnoj

Francuskoj, u jurskim planinama sjevernozapadne Švicarske, i to u oba slučaja kad

je održavanje plodnosti tla u vrlo plitkom i siromašnom tlu bilo pitanje

opstanka.

Bilo je to: krčanje šuma- livade i pašnjaci, držanje stoke za dovoljno gnoja,

plodored sa puno leguminoza i krme, zelena gnojidba. U XII. i XIII. stoljeću to

su bili najnapredniji farmeri Europe.

U Pennsylvaniji i Wisconsin-u, SAD, pripadnici baptističke sekte AMISHI

razvili isti koncept i po njima je dobio naziv. Ne koriste motor, struju, mineralna

gnojiva i druge proizvode modernog društva. Koriste:

-maksimalno stajski gnoj

-zelena gnojidba

-vapno – kalcizacija

-plodored- krmne kulture i leguminoze

-konjska sprega

-konzervacijska obrada, čak izostavljena obrada tla

Iskustva amiške poljoprivrede služe za komparaciju sa konvencionalnom

poljoprivredom i na ovim iskustvima temelji se ODRŽIVA POLJOPRIVREDA

(neki elementi)

Iz iznijetog je vidljiv različiti pristup primjeni agrokemikalija: od potpunog

odbacivanja mineralnih gnojiva i pesticida pa do primjene u ograničenom

opsegu i kontrolirano. Mnogi su stručnjaci skloni da treba integrirano

primjenjivati i tradicionalni i biološki sustav ratarenja.

Pitanje:

ŠTO ČINI OSNOVE EKOLOŠKE PROIZVODNJE ?

1. Čuvanje plodnosti tla s izvorima na samom gospodarstvu, a to su:

-Uzgoj krmnih leguminoza

-Zelena gnojidba

-Uporaba stajskog gnoja, komposta, i dr.

-Priprema biopreparata na gospodarstvu

-Racionalni način obrade tla

-Biološka borba protiv korova

-Veliko značenje poprima INTEGRALNA ZAŠTITA, smanjuje se npr. broj

prskanja kod jabuka sa 16-19 na 9-11 ili u vinogradu sa 14-16 na 6-8.

-Ili, uzgoj lucerne u tlu ostavlja 300 kg N/ha, crvena djetelina 150 kg N/ha,

druge mahunarke također.

-Ili, međuusjevi ostavljaju u tlu 2-4 t/organske tvari i čiste tlo od korova,

- bolje iskorištavaju P i K (lupina, rauola)

-Ili obrada tla s manjom frekvencijom čuva humus

-Plodored poprima fitosanitetsku dimenziju

-Bez kemije, sa kultuvacijom i malčiranjem protiv korova

Pitanje: KOJI SU PROBLEMI I NERIJEŠENA PITANJA U EKO-PROIZVODNJI?

Eko proizvodnja ima niz neriješenih pitanja tehnologije, kao što su :

-plodored

-zelena gnojidba

-razmjena energije od konvencionalnog ka biološkom ratarenju

-živi malč

-međuusjevi

-uporaba stajskog gnoja

-kompostiranje

-organska tvar u tlu i njeno održavanje

-uporaba nekonvencionalnih izvora P i K

-uporaba drugih nekonvencionalnih nadopuna za tlo

-uporaba i procjena hranidbene vrijednosti mulja, otpadaka, voda

kanalizacije

-biološka fiksacija dušika

-zemljišne mikrobiološke studije za uporabu hraniva

-mikrobiološke studije vezane za bolesti i štetočine

-alelopatija

-biološke metode kontrole štetočina

-nove metode u zaštiti

-posebni usjevi za male farme

-genetika i selekcija za niski pH i nisku plodnost tla

-razvoj strojeva i oruđa za biološko ratarenje

-marketing za biološko ratarenje (cijene, tržište)

-organsko gospodarenje za ograničene resurse

-usporedba INPUTA i OUTPUTA za konvencionalno i ekološko ratarenje

-ekonomska i sociološka procjena ekološkog gospodarenja

Pitanje: KOJI SU NEDOSTACI EKO-PROIZVODNJE ?

-povećana je ovisnost o prirodnim uvjetima

-radi leguminoza povećana je ovisnost o stočarstvu

-niži prinosi u odnosu na konvencionalnu poljoprivredu

-primjećeno je i osiromašivanje tla fosforom i kalijem

-ni pitanje kakvoće proizvoda nije razriješeno (u Švedskoj bez razlike, u

Engleskoj gdje su uvjeti povoljniji dobivena je bolja kakvoća a manje

rada i zagađenja)

-Dalje, evidentno je smanjenje prinosa uz eko gospodarenje. Spominju se

podaci od 9-36%. Ponegdje čak do 50%. Na primjer, krumpir daje niže

prinose 10-40%. Obično, sniženje prinosa javlja se u prvih 3-4

godine, kasnije se prinosi stabiliziraju.

No, ima i podjednakih prinosa sa konvencionalnom proizvodnjom.

Ipak, drži se da bi frontalni prelaz na sustav ekološkog ratarenja u

svjetskim razmjerima značio drastično smanjenje proizvodnje hrane i

njezino poskupljenje.

Pitanje. KOJI SU ZAKLJUČCI?

Budući da je analitičkim metodama teško dokazati veću vrijednost EKO-

HRANE ili BIOLOŠKI ZDRAVE HRANE, takva se proizvodnja provodi na

specijaliziranim i registriranim gospodarstvima, pod strogom kontrolom

stručnjaka, sa oznakama udruženja proizvođača, i jasno deklariranim

kodeksom i postupcima u proizvodnji.

U Hrvatskoj je registrirano udruženje "BIOS" koje je član Međunarodne

organizacije za organsku poljoprivredu – IFOAM. Ulazak u članstvo je postupan,

s razdobljem preobrazbe, sa precizno propisanim dozvoljenim zahvatima.

Pitanje: KAKVE SU ŠANSE EKO-PROIZVODNJE U NAS I SVIJETU?

Eko-proizvodnja je vrlo složena, no, unatoč toga, naša obiteljska gospodarstva

imaju lijepu priliku u ovakvoj proizvodnji jer su nam tla relativno "čista"-slabo

onečiščena, imamo puno radne snage u poljoprivredi, a nema se gdje zaposliti.

Posebno treba napomenuti da na svjetskom tržištu imamo šansu samo sa eko-

hranom. Tu je prilika i za NERAZVIJENI TREĆI SVIJET.

No, problem je prelaska na ekološku proizvodnju. Nema dovoljno organskih

gnojiva. Zatim, problem plodoreda traži drugačiju politiku proizvodnje hrane. Tržište

eko-hrane je također teško organizirati.

Kratak osvrt na ODRŽIVU, OPSTOJNU POLJOPRIVREDU (SUSTAINABLE

AGRICULTURE)

TREĆA, KEMIJSKA REVOLUCIJA U POLJOPRIVREDI imala je za rezultat:

intenzivnu poljoprivredu, usku specijalizaciju, visoke prinose, visok INPUT

(ulaz) energije, sredstava, materijala, sveobuhvatnu primjenu znanstvenih

dostignuća. Znači, proizvodnja je:

-specijalizirana

-ekonomski djelotvorna

-minimalno sudjelovanje ljudskog rada

-visokoproduktivna (jeftina)

Ali, EKOLOŠKI je rizična. Posljedice su:

-degradacija fizikalnih značajki tla (antropogena zbijanja)

-degradacija kemijskih značajki tla (zakiseljavanje, pad sadržaja humusa, -

onečišćenja pesticidima, teškim kovinama, polucija vode, tla i zraka

nitratima, itd.

-degradacija bioloških značajki tla (poremećen odnos mikroorganizama)

-proizvedena hrana nosi u sebi ista onečišćenja koja prate tlo i vodu.

Kao izlaz dolazi ČETVRTA: Traženje alternativa postojećoj, konvencionalnoj

tehnologiji: preispitivanje primjenjivanih zahvata. To je "održiva" poljoprivreda-

SUSTAINABLE AGRICULTURE.

Pazi!!: Ovo nije ekološka proizvodnja. Moglo bi se reći: ekološki prihvatljiva

Ustvari, ODRŽIVA POLJOPRIVREDA predstavlja poljoprivredu zamišljenu tako

da štiti tlo, vodu, biljne i animalne genetske resurse, nije za okoliš

degradirajuća, tehnički je primjerena, ekonomski opstojna i socijalno

prihvatljiva.

Zahvati u održivoj poljoprivredi nisu egzaktno definirani. Oni

obuhvaćaju nestandardne postupke pod nazivom:

ODRŽIVO GOSPODARENJE TLOM (SLM- Sustainable Land Management),

INTEGRALNA ZAŠTITA BILJA (IPM- Integrated Pest Management) I

INTEGRALNA ISHRANA BILJA (IPNS- Integrated Plant Nutrition System).

ODRŽIVO GOSPODARENJE TLOM, dakle na duži rok obuhvaća:

-podizanje produktivnosti tla

-zaštita tla kao resursa

-minimalizacija negativnih utjecaja na okoliš

.

.

Suštinska razlika u odnosu na konvencionalnu, intenzivnu proizvodnju je u

konceptu koji se temelji na ZNANJU umjesto VISOKIH ULAGANJA.

Dozvoljeni zahvati gospodarenja tlom:

KRILATICA : ZDRAVO TLO – ZDRAVA HRANA

Zahvati u fizičke značajke tla:

-vertikalno dubinsko rahljenje

-odvodnja cijevnom drenažom

-natapanje

-obrada tla: prema tipu tla, tendencija ka reduciranoj i konzervacijskoj

obradi, smanjiti dubinu obrade do potrebe za gnojiva, sideracije itd., za

obogaćenje plitkog oraničnog sloja humusom

Zahvati u kemijske značajke tla:

-prema neutralnoj reakciji, 3-10% humusa, kapacitet adsorpcije barem 30

m.e./100 g tla, zasićenost adsorpcijskog kompleksa bazama najmanje

80%, 20 mg P2O5 i K2O/100 g

-kalcizacija

-humizacija

-motrenje teških kovina i rezidua pesticida

-fosfatizacija i kalcizacija

Zahvati u biološke značajke tla:

Svi pokreti idu za biogenost tla

- organska gnojidba

- zelena gnojidba

- žetveni ostaci

- komposti

- leguminoze

- bakterizacija- RHIZOBIUM spp. H+

Održivo gospodarenje predstavlja uzgojne zahvate, političke i gospodarske mjere i

aktivnosti usmjerene prema integraciji socioekonomskih načela s brigom za okoliš,

a da se istodobno ispune slijedeći uvjeti:

-održava se ili povećava postignuta razina proizvodnje (Produktivnost),

-smanjuje se rizik podbačaja (Sigurnost),

-zaštita resursa- sprečava se degradacija tla i vode (Zaštita),

-osigurava se gospodarska opravdanost (Ekonomičnost)

-sustav je socijalno prihvatljiv (Prihvatljivost)

OBRADA TLA će i dalje služiti za modificiranje ili ublažavanje ograničenja

prouzročenih klimom ili značajkama tla, ali na temelju informacijske tehnologije:

kontrola erozije, ispiranja hraniva, potencijali ekosustava, pedološke karte, primjena

gnojiva- sve pomoću računala.

INTEGRALNA ISHRANA BILJA

Obuhvaća slijedeće aspekte:

-racionalna uporaba hraniva

-smanjena potrošnja gnojiva (mineralnih) na dobro opskrbljenim tlima

-podizanje razine hraniva na siromašnim tlima u skladu sa kapacitetom

adsorpcije i potrebama biljke (spriječiti ispiranje i zagađivanja

akvatičnih ekosustava)

INTEGRALNA ZAŠTITA BILJA temelji se na:

-povećanom korištenju nepesticidnih metoda

-prognoznoj službi (samo kad treba tretman)

-selektivna sredstva i male doze

-lokalna primjena sredstava, na manjoj površini, trake

-sistemični zemljišni insekticidi (manje folijarno)

-isključiti perrezistentne pesticide

-koristiti kurativna sredstva, napustiti preventivna

-biološki insekticidi

ODRŽIVA POLJOPRIVREDA U HRVATSKOJ

Razlika od Europe:

-ne smijemo dopustiti smanjenje proizvodnje

-primjena mineralnih gnojiva je ispod Europe: nema negativnih učinaka

na okoliš

-razina opskrbljenosti tla sa P i K ispod je potrebnog- podizati razinu!

-traži se monitoring- praćenje stanja

-uzgoj leguminoza, i kao živi malč

-interpolirani usjevi (ispiranje N)- NE golo tlo!

-integrirati ratarsku i stočarsku proizvodnju

-traženje alternativa prakticiranim mjerama prema ekološkim prilikama

-umjesto HIGH-INPUT → HIGH KNOWLEDGE poljoprivreda (umjesto

visokih ulaganja , primjena znanja)

IV MEĐUNARODNE ORGANIZACIJE I INSTITUCIJE KOJE

SKRBE O EKO – PROIZVODNJI

Na svjetskoj razini postoji:

IFOAM – International Federation of Organic Agriculture Movement,- Svjetska

organizacija za ekološku poljoprivredu, osnovana 1972. god.

Zadaci: - promovira, unapređuje ekološku poljoprivredu kao ekološki,

socijalno i gospodarski zdravu metodu proizvodnje hrane

- minimalizira onečišćenja okoliša

- brine o pravilnom korištenju poljoprivrednih resursa

- okuplja oko 600 organizacija iz 85 zemalja

FAO (UN): Food and Agriculture Organization, Organizacija UN za ishranu i

poljoprivredu.

Zadaci: između ostalog i briga o ovoj proizvodnji. Organizira skupove

i savjetovanja: Bern 1990; Den Bosh 1991; Rio de Jeneiro 1992;

3. IUCN, GREENPEACE tzv. «ZELENI» i dr.

Smjernice/minimalne zahtjeve/principe ekološke poljoprivrede

na globalnoj razini donose

International Federation of Organic Agriculture Movements

(Međunarodna federacija pokreta ekološke poljoprivrede)

…a nacionalna/multinacionalna/privatna legislativa regulira zakonima, pravilnicima,

akreditacijama (minimum ISO 65) proizvodnju i označavanje eko-proizvoda

…i FAO (kroz uredbe Codex alimentarius)

V BROJ GOSPODARSTVA I POVRŠINE POD EKO –

POLJOPRIVREDOM U EUROPI I SVIJETU

U Europi je godišnja stopa rasta eko – gospodarstva 30-35 %.

Prognoza je početak 21. st. da će biti 20-30% eko – proizvodnje.

Danas: u EU – 35.000 registriranih ≈ 1 milij. ha

-u Austriji: 17 % ukupnih poljoprivrednih površina

-u Švedskoj, Norveškoj, Švicarskoj – 3 – 8 %

-u Češkoj, Nizozemskoj, Danskoj, Finskoj < 1 %

-u Ist. Njemačkoj za 3 godine sa stotinjak hektara na 200.000 ha

-u Austriji, u Salzburgu: svako drugo gospodarstvo ekološko: 15,1%

gospodarstava ili 7,7% površina.

ZAKLJUČAK: izrazit je trend rasta eko – poljoprivrede. (sl. 6)

Što koči brži razvoj eko – poljoprivrede?

-velike trgovačke kuće ju ne prihvaćaju

-više su cijene eko – proizvoda

-manjak državne potpore (subvencije i dr.)

-manjak podrške znanstvenih i savjetodavnih institucija

-otežano dobivanje kredita

-nedovoljna informiranost

Slika 6: Kako su se povećavale površine pod eko-gospodarenjem u zadnjih

nekoliko godina u Europi (bez bivšeg DDR- Njemačke).

BROJ GOSPODARSTVA I

POVRŠINE POD EKO –

POLJOPRIVREDOM U

EUROPI I SVIJETU

U stalnom porastu

BROJ GOSPODARSTVA I POVRŠINE POD EKO – POLJOPRIVREDOM U HR

Također!!!

BIOLOŠKO DINAMIČNA POLJOPRIVREDA

- osnivač dr. Rudolf Steiner, rođen u Kraljevcu kod

Čakovca, 1924. god. održao je čuveni tečaj -

"Poljoprivredni tečaj u 8 lekcija" – kojim je utemeljio

biološko – dinamičku poljoprivredu. Treba reći da je iz

njezinih ideja kasnije nastao niz drugih smjerova, premda

mnogi od njih to izričito niječu.

- osnovna načela na kojima počiva ova tehnologija izviru iz antropozofije –

pseudofilozofskog stava da je čovjek svojom intuicijom u stanju spoznati

nepoznate svemirske svjetove i sile, tj. da položaj zvijezda (zviježđa) i

nebeskih tijela utječe svojim silama na život na zemlji – biljke, životinje i

čovjeka.

Naime, tvrdi se da pored vidljivog materijalnog svijeta, u kojem vladaju fizički

zakoni, postoji i jedan "nadosjetilni svijet", koji se ravna prema duhovnim

zakonima i koji se ne može zamijetiti običnim čulima, ali koji nije ništa manje

stvaran.

To je tzv. "duhovni aspekt u poljoprivredi" koji treba "utkati" u proizvode, tj.

"duhovne snage" ugraditi u poljoprivredne proizvode kako bi oni dalje

pravilno podržavali život čovjeka, bilja i životinja.

Treba priznati da tu ima dosta mistike i da bi se ušlo u bit stvari, potrebno je ući u

ovu tematiku dosta duboko i temeljito, više sa filozofskog stanovišta, kako bi se

moglo razumjeti mnoge praktične postupke u ovoj eko – proizvodnji

Nit vodilja u biološko-dinamičkoj poljoprivredi jest ideja kako poljoprivredno

gospodarstvo mora predstavljati harmoničan, i što je moguće više zatvoren

sustav glede kruženja organske tvari, hraniva, energije, reprodukcijskog

materijala (sjemena i rasplodne stoke), te biti gospodarski samostojna jedinica.

Ovo je dakako, moguće postići jedino na gospodarstvima mješovitog tipa, na

kojima postoji veza izmedu biljne i stočarske proizvodnje.

Organizirati gospodarstvo u ovakvu uspješnu cjelinu prava je umjetnost, i moguće

je jedino ukoliko se postigne ravnoteža (balans, ravnovjesje) između svih

dijelova gospodarstva (oranica, travnjaka, stoke, šuma, živica, drveća itd.), te

agro-tehničkih mjera (gnojidba, plodored, obrada, zaštita bilja itd.).

. Odnos i međudjelovanje pojedinih dijelova gospodarstva nije svugdje isti, budući

da svako gospodarstvo ima individualan karakter, u zavisnosti s njegovim prirodnim,

gospodarskim, socijalnim i ljudskim potencijalima.

Stoga u biološko-dinamičkoj poljoprivredi nema općih “recepata”, već se

svakom gospodarstvu pristupa kao posebnoj cjelini koja ima svoje specifičnosti.

Biološko-dinamička poljoprivreda osim što je najstariji, ujedno je i najpoznatiji i

najrasprostranjeniji smjer ekološke poljoprivrede.

Biološko-dinamički smjer je jedini koji je uspio zadobiti i međunarodno

značenje.

Ima svjetski poznati zaštitni znak - “Demeter”

http://www.demeter.net/

“Demeter” proizvodi su na tržištu širom svijeta cijenjeni zbog svoje izuzetne

kvalitete, ali i garancije da pri njihovoj proizvodnji, preradi, ili skladištenju

nikada nisu bili upotrebljeni pesticidi, mineralna gnojiva, hormoni, te

sintetička sredstva za konzerviranje, bojanje i korigiranje okusa.

Širenju biološko-dinamičke poljoprivrede umnogome su pridonijeli i mnogobrojni

instituti i obrazovna središta za biološko-dinamičku poljoprivredu. U nekima od ovih

se već više od pedeset godina obavljaju znanstveni pokusi, provjeravaju

najnovija agronomska saznanja, te obavlja edukacija poljoprivrednih

proizvođača i studenata.

Biološko-dinamička poljoprivreda je također sastavni dio studijskih programa

nekoliko vodećih europskih poljoprivrednih sveučilišta.

Ono u čemu se u praksi sastoji osnovna razlika između biološko-dinamičke

poljoprivrede i ostalih vidova ekološke poljoprivrede jeste upotreba tzv.

biološko-dinamičkih preparata i rad s ritmovima (npr. ritam dana i noći,

mjesečeve mijene, i sl.).

Biološko-dinamički preparati

Izrađeni od prirodnih materijala (ljekovitog bilja, kremena i kravljeg izmeta). Ovi

materijali prvo prolaze kroz poseban i kompliciran proces transformacije i tek

potom postaju biološko-dinamički preparati. Transformacija traje više mjeseci

tako da možemo reći da je to jedan specifičan, ali prirodan proces “zrenja”

navedenih materijala.

Preparate, s obzirom na kompliciranost postupka, nije jednostavno napraviti.

Ne prodaju u trgovinama i vrtlarijama i za njih nije moguće dobiti “recept”.

Naime, pravilna priprema preparata osnovni je preduvjet za njihovu valjanost

i djelotvomost.

Pored toga, važno je znati još nešto, a što vrijedi za svaki preparat ponaosob.

Naime, ukoliko se prilikom kompliciranog postupka pripreme desi da je krivo

napravljen samo jedan jedini preparat, time će se blokirati djelovanje i

ostalih. Ovo je stoga što preparati djeluju samo kao cjelina i djelovanje jednog

moguće je samo ukoliko djeluju i svi ostali.

A pri proizvodnji i tog jednog preparata, opet postoji čitav niz detalja,

“podkarika” koje također moraju djelovati.

To je ujedno i glavni razlog zašto postupak pripravljanja biološko-dinamičkih

preparata nije moguće opisati u knjizi, već je ovo potrebno naučiti “u živo”.

Zato je u bio-dinamičkim krugovima odlučeno da je bolje izostaviti bilo kakvo

pisanje o pripremi preparata, već ovo zainteresiranima pokazati putem kratkih

tečajeva.

Ove tečajeve obično vode eksperti, ili više njih, a koji su za to i (ne)formalno

imenovani od udruženja za biološko-dinamičku poljoprivredu pojedinih

zemalja. Ovi su tečajevi obično vrlo jeftini, a uz dogovor i besplatni.

Moguća je i nabavka ovih preparata kod nekog od Udruženja biološko-dinamičkih

poljoprivrenika ili vrtlara .

Upotreba biološko-dinamičkih preparata

Ukupno postoji devet biološko-dinamičkih preparata, a podijeljeni su u dvije

skupine - preparate za prskanje i tzv. kompostne preparate. Označavaju

brojevima od 500 do 508:

-“500” preparat izrađen od kravlje balege, služi za prskanje tla;

-“501” preparat izrađen od minerala kremena (kvarca), služi za prskanje

nadzemnih dijelova biljaka.

-“508” preparat izrađen od poljske preslice (Equisetum arvense), služi za

prskanje protiv biljnih bolesti.

Osim ovih preparata koji služe za prskanje biljaka (“500”, “501”, i “508”), postoje i

preparati koji ne služe za prskanje, već koje dodajemo kompostu. Ovi uvelike

pridonose pravilnom razvoju procesa kompostiranja. To su tzv. kompostni

preparati:

-“502” preparat izrađen od stolisnika (Achillea millefolium)

-“503” preparat izrađen od kamilice (Chamomilla recutita)

-“504” preparat izrađen od koprive (Urtica dioica)

-“505” preparat izrađen od hrastove kore (Qurecus robur)

-“506” preparat izrađen od maslačka (Tarraxacum officinale)

-“507” preparat izrađen od odoljena (Valeriana officinalis)

Sl.: Stolisnik Sl.: Maslačak Sl.: Kopriva

Sl.: Odoljen Sl.: Neven

Sl.: Kamilica Sl.: Preslica

Preparat “500” služi za stimuliranje rasta korijena i organizama tla. Njime

prskamo tlo prije ili nakon obrade, odnosno prije sjetve, koji je stoga

“zemljani” preparat.

Golo tlo, preparatom “500” najbolje je poprskati u kasno popodne po oblačnom

vremenu, a poželjno je da je pri tom tlo vlažno ili makar rosno.

Ovo se izvodi tako da se oko 60 g ovog preparata izmiješa u 10 l mlake vode. Po

mogućnosti najbolja je izvorska voda ili kišnica. Ukoliko moramo upotrijebiti vodu s

vodovoda, dobro ju je prije upotrebe ostaviti nekoliko dana na suncu i povremeno

promiješati. Tako ćemo eliminirati većinu klora koji se uvijek nalazi u ovakvoj vodi.

Preparat “501”, služi za prskanje zelenih dijelova biljke, stimulira nadzemni

rast biljke, fotosintezu i zrenje plodova, pa ga stoga zovemo još i

“sunčanim” preparatom.

On se prije upotrebe mora izmiješati na isti način kao i preparat “500”, ali je

količina koja se dodaje znatno manja. Dovoljno je dodati 1 g (onoliko koliko stane

na vrh noža) ovog preparata na 10 1 vode.

Primjenjuje se tek nakon što je primjenjen “500” (ovo može biti i poslije nekoliko

mjeseci). Njime se prska vrlo rano ujutro po sunčanom vremenu, dok još ima rose .

Pri primjeni preparata “501”, treba pripaziti da se prskaju samo biljke koje su

dovoljno zrele, jer su premlade biljke vrlo osjetljive na djelovanje ovog snažnog

preparata (može doći i do paleži).

U pravilu, “501” ne primjenjujemo prije negoli je razvijen onaj dio biljke koji

ćemo kasnije ubrati .

Kod mrkve je to kada je debljine olovke, odnosno kada počne rumeniti; kod repe,

krumpira i sl. kada je korijen (gomolj) veličine kestena; a kod salate i kupusnjača

kada se počinje stvarati glavica. Voćke je potrebno poprskati više puta, i to pred

neposredno otvaranje pupova, kada su plodovi veličine lješnjaka i kada su već

potpuno formirani i obojeni. Slično je i s rajčicom koju prskamo za vrijeme cvatnje,

zatim po zametanju plodova, te kada su plodovi već porumenili.

Premda se “501” uglavnom prska rano ujutro, kod biljaka koje želimo skladištiti

(krumpir, mrkva, voće itd.), zadnje prskanje, već gotovo zrelih biljaka, moguće je

obaviti i predvečer. Ovo naime, ubrzava njihovo zrenje i pridonosi boljoj skladišnoj

sposobnosti.

Nadalje preparat “501” neizravno djeluje i kao “pesticid”.

Uočeno je kako se sitni kristalići kremena ugrađuju u tkivo lista, a što priječi prodor

gljivica koje uzrokuju biljne bolesti, te napad nekih insekata (silicij im prodire u dišne

organe i guši ih).

Glede silicija, odavno je znano da silicij igra itekako važnu ulogu u prirodi i

njegovo značenje je danas posve zanemareno. U biološko-dinamičkoj

poljoprivredi, kaže se da u biljkama, silicij predstavlja “formativni” element, koji prije

svega biljkama daje čvrstoću i otpornost na bolesti i štetnike.

Osim preparata “500” i “501” za prskanje služi preparat “508”, koji je načinjen

od poljske preslice.

Zbog visokog sadržaja kremenske kiseline (90%), preslicu je moguće upotrebiti

i kao fungicid koji biljke štiti od napada bolesti.

Preslicu, odnosno preparat “508” upotrebljavamo u obliku čaja.

U 10 litara ključale vode potrebno je dodati 80 g suhe preslice, te čaj potom kuhati

još pola sata. Nakon ovoga, čaj se ostavi stajati 24 sata, te se razrijedi u 5-10%

otopinu koja služi za prskanje.

Uz sok odoljena (preparat “507” preslica je ujedno i jedini preparat koji ne

prolazi složene procese transformacije, tako da u ovim slučajevima sam sok

odoljena, odnosno čaj od sušene preslice - predstavljaju biološko-dinamičke

preparate

Čuvanje preparata

Biološko-dinamičke preparate je najbolje čuvati u glinenim posudama koje su

uložene u drvenu kutiju napunjenu malo vlažnim tresetom (slika 8).

Slika 8. Glinene posude, uložene u drvenu kutiju s tresetom, najbolje su spremište za

čuvanje biološko-dinamičkih preparata

Pokazalo da biološko-dinamički preparati jako stimuliraju rast korijena. No brojna su

i druga istraživanja koja upućuju na zaključak da biološko-dinamički preparati

imaju pozitivan učinak na:

-razvoj (nicanje, rast, formaciju korijena i nodula te njihovu morfologiju,

zriobu, i dr.) biljaka, te njihov prinos;

-dozrijevanje komposta, humifikaciju, poboljšanje kationskog kapaciteta tla,

brojnost gujavica u tlu, kvalitet tekućih gnojiva itd.;

- kvalitet poljoprivrednih proizvoda (sadržaj suhe tvari, vitamina, mineralnih

tvari, ulja, šećera, enzimatsku aktivnost, skladišnu sposobnost,

čvrstoću tkiva, plodnost stoke, itd.);

“Rad uz pomoć Mjeseca i zvijezda”

Od davnina su ljudi Mjesecu i ostalim nebeskim tijelima pripisivali magičnu

moć i utjecaj na život svega na zemlji. Danas se ovo vjerovanje smatra primitivnim

i znanstveno neargumentiranim. Ipak, ovaj stav se polako mijenja.

Zapažajući podudarnost između kozmičkih ritmova i ritmova u prirodi, ljudi

su od davnine ove pokušavali iskoristiti i u praktičnom životu, ali se za ova

znanja s vremenom izgubilo razumijevanje.

Stoga se i u okviru biološko-dinamičke poljoprivrede razvilo znanje o ovim

ritmovima, a što je u praksi, između ostalog, rezultiralo i stvaranjem tzv.

sjetvenih kalendara.

Ovi kalendari, na osnovu konstelacija, savjetuju koje poljoprivredne aktivnosti

je preporučljivo raditi pojedinog dana u godini.

Tako u njima nalazimo savjete koji se odnose na vrijeme sjetve, žetve, obrade

tla, regulacije bolesti i štetnika, prerade mlječnih proizvoda, pčelarstvo i dr.

Postoji nekoliko verzija biološko-dinamičkih kalendara, a najpopularniji je tzv.

sjetveni kalendar Marije i Mathiasa Thuna iz Njemačke.

Međutim, oko upotrebe sjetvenih kalendara ne postoji “koncenzus”.

U načelu unutar biološko-dinamičke poljoprivrede postoje dvije skupine ljudi, a

koji imaju različit pristup “radu uz pomoć Mjeseca”. Jedni naime tvrde da većinu

kultura treba sijati (saditi), isključivo za vrijeme, točnije dva dana prije punog

Mjeseca

Drugi, pak, na osnovu iskustava gđe. M. Thun, misle da mjesečeve faze

nemaju tolikog utjecaja na rast biljaka, koliko li prolazak Mjeseca kroz

područje zodijaka.

Mjesec naime ima pet različitih ritmova, te osim dobro nam poznatih mijena

mlađaka i uštapa također postoje i još četiri druga ritma, od kojih za rast biljaka

naročito značenje izgleda ima upravo njegov prolazak kroz zodijakalni krug.

Kako je područje zodijaka sastavljeno od dvanaest različitih znakova

(kvaliteta), to je i Mjesec dok prolazi ovim područjem “impregniran” različitim

kvalitetima zodijaka, koje kasnije “odsijava” na Zemlju.

Ovisno o tome koju zodijakalnu kvalitetu Mjesec “odsijava”, stimulira se

rast različitih dijelova biljke. Tako ukoliko Mjesec “zrači” na zemiju snage tzv.

vatrenih zodijakalnih znakova (ovan, lav i strijelac) dolazi do stimulacije

razvoja ploda, odnosno sjemena. Vodeni pak znakovi stimuliraju razvoj lišća,

zračni cvijeta, a zemljani korijena

Sukladno ovome, s obzirom na to koji dio biljke koristimo, sve biljke su svrstane u

četiri skupine i to:

Korjenaste biljke — rotkvica, rotkva, bijeli i crveni luk, poriluk, cikla, celer, šećerna

repa, crni korijen, krumpir, itd.

Lisnate biljke kupusnjače, razne vrste salate, matovilac, špinat, endivija, peršin,

većina krmnih biljaka, te biljaka za zelenu gnojidbu

Cvjetne biljke — sve vrste cvjetnica, te cvjetača i artičoka

Biljke koje donose jestivi plod (sjeme) — sve vrste žitarica, grašak, leća, grah,

soja, rajčica, paprika, krastavac, bundeva, tikvice, itd.

Ovu “tehniku rada uz pomoć zvijezda” ne mogu koristiti svi ljudi s jednakim

uspjehom.

Rezultati nekih pokusa potvrđuju da različite osobe, radeći u isto vrijeme i pod

istim uvjetima polučuju različite rezultate pri “radu s Mjesecom”, tako da je ovo

izgleda tehnika samo za “izabrane”.

Ovo navodi i na mogući zaključak kako neki ljudi imaju “zelenije prste” negoli

većina drugih ljudi .

Dosadašnji rezultati pokazuju da je ovim načinom moguće poboljšati kakvoću

namirnca, te postići za 20-30% veći prinos.

Zvježđe Znak Element Mikroklima Biljka Pčela

Ribe voda vlažno list njega meda

Ovan toplina toplo plod skupljanje

Bik zemlja hladno/prohladno korjenasti plod građenje saća

Blizanci svjetlost zračno/svjetlo cvijet skupljanje cvj.praha

Rak voda vlažno list njega meda

Lav toplina toplo plod skupljanje nektara

Djevica zemlja hladno/prohladno korjenasti plod građenje saća

Vaga svjetlost zračno/svjetlo cvijet skupljanje cvj.praha

Škorpion voda vlažno list njega meda

Strijelac toplina toplo plod skupljanje nektara

Jarac zemlja hladno/prohladno korjenasti plod građenje saća

Vodenjak svjetlost zračno/svjetlo cvijet skupljanje cvj.praha

Tablica 7. Kako se odražava prolazak Mjeseca kroz zviježđe zodijaka na neke prirodne

procese (prema Thun, 1991.).

Lav Lav

Dobri rezultati “radom uz pomoć zvijezda” dobiveni su i u selekciji stoke.

Na jednom od ponajboljih biološko-dinamičkih gospodarstava u svijetu, Talhofu u

Njemačkoj, već desetljećima se obavlja selekcija bikova na osnovu mjesečevih

ritmova.

Iskustva s ovog gospodarstva pokazuju da se pri parenju krava u vremenu kada

je Mjesec posve blizu Zemlje, rađaju uglavnom krave, a pri parenju u vrijeme

kada je Mjesec udaljen od Zemlje, bikovi.

Dakako, osim ovog ritma, na Talhofu u obzir uzimaju i neke druge ritmove, tako da

je Talhof postao čuven po svojim bikovima.

“Knjige” pokazuju da kroz petnaestogodišnji period samo dva od 160 bikova, nisu

bila prikladna za inspekciju.

Među onima koji su dobili licencu, 25% ih je bilo na jednom od prva tri mjesta,

60% na jednom od 4 do 10 mjesta, i svega 15% ispod desetog mjesta na listi

licencnih bikova.

Čuveni bik Komet s ovog gospodarstva, svojedobno je bio jedan od najskupljih

bikova u Njemačkoj.

Osim upliva mjesečevih i planetarnih ritmova, u biološko-dinamičkoj poljoprivredi

veliku pozornost se obraća i izmjeni godišnjih (proljeće-ljeto-jesen-zima),

odnosno dnevnim ritmovima (jutro-dan-noć).

Odatle se u sjetvenim kalendarima spominje i doba dana.

Premda sjetveni kalendari u zadnjih nekoliko godina postaju sve popularniji, treba

naglasiti da “rad uz pomoć Mjeseca” predstavlja samo jedan dio onoga što je

sadržano u ideji biološko-dinamičke poljoprivrede, te ga kao takvog treba i

shvatiti.

Sjetveni kalendari su samo jedno pomoćno, istina vrlo važno sredstvo za

razumijevanje i odgonetanje “začaranih zapisa” u prirodi, te svako slijepo

pridržavanje kalendara, bez istinskog razumijevanja ostalih teoretskih i praktičnih

postavki biološko-dinamičke poljoprivrede (gnojidba, plodored, stočarstvo,

tloznanstvo i dr.) može odvesti u jednostranosti i isključivost .