17
Ekološke Ekološke katastrofe katastrofe Aleksandra Buha Aleksandra Buha

Ekološke katastrofe Alex

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Ekološke katastrofe Alex

Ekološke Ekološke katastrofekatastrofeEkološke Ekološke katastrofekatastrofe

Aleksandra Aleksandra BuhaBuha

Page 2: Ekološke katastrofe Alex

SluSluččaj izlivanja cijanida aj izlivanja cijanida u Rumunijiu Rumuniji

SluSluččaj izlivanja cijanida aj izlivanja cijanida u Rumunijiu Rumuniji

Page 3: Ekološke katastrofe Alex

Prikaz Prikaz slusluččajaajaPrikaz Prikaz slusluččajaaja30. 1. 2000: pucanje brane koja je

zadržavala kontaminirane otpadne vode iz rudnika zlata u Rumuniji

26 miliona litara kontaminirane vode izlilo se u reku Sasar

glavni otrov bio je cijanidcijanid

katastrofalne posledice

Page 4: Ekološke katastrofe Alex

Kratak istorijatKratak istorijatKratak istorijatKratak istorijatrumunski rudnici-rude siromašne zlatomkorišćenje cijanidne tehnologije za ekstrakciju zlataangažovana australijska kompanija “Esmeralda

Exploraion”oformljena australijsko-rumunska korporacija

“Aurel”maj 1999.-početak radaBaja Mare-grad na severozapadu Rumunije

Page 5: Ekološke katastrofe Alex

Cijanidni Cijanidni procesproces

Cijanidni Cijanidni procesproces1783. Karl Vilhelm Šele: zlato se rastvara u

vodenom rastvoru cijanida1887. prva primena procesaekstrakcija zlata iz ruda lošeg kvalitetazlato se prevodi u dicijanoaurat(I) kompleks

rastvoran u vodikoristi se za ekstrakciju zlata iz jalovišta

starih rudnikaizuzetno kontroverzan proces-zabranjen je u

mnogim zemljama

Page 6: Ekološke katastrofe Alex

Kako je došlo do Kako je došlo do havarije?havarije?

Kako je došlo do Kako je došlo do havarije?havarije?

Loše izgrađena brana

+Loši vremenski uslovi

(velika količina padavina, pa period malo toplijeg vremena)

Veliki pritisak na branu i njeno pucanje

Page 7: Ekološke katastrofe Alex

•55-110 tona cijanida•velike količine teških metala (Cu, Pb, Zn, Cd, As)

Cu: 40-160 puta iznad limitaPb: 5-9 puta iznad limitaZn: 2 puta iznad limita

SadrSadržžaj aj kontaminirankontaminiranee vod vodee iz rudnikaiz rudnika

SadrSadržžaj aj kontaminirankontaminiranee vod vodee iz rudnikaiz rudnika

Page 8: Ekološke katastrofe Alex

Preduzete merePreduzete merePreduzete merePreduzete merepola sata nakon havarije obaveštena je

Environmental Protection Agency (EPA)sat vremena nakon havarije obustavljene sve

operacije u rudnikupokušaj zatvaranja brane-brana je zatvorena

samo delimično, izlivanje otpadnih voda se nastavilo (40-50 l/s sve do 2. februara)

pokušaj neutralizacije cijanida velikim količinama hipohlorita koji vrši oksidaciju cijanidnog anjona:

CN- +ClO- →[OCN]- + Cl-

[OCN]- + 3 ClO- + 2OH- → N2 + 2CO32- + 3Cl- + OH-

Page 9: Ekološke katastrofe Alex

Reke: Sasar, Lapos, Somes, Tisa i Dunav Mora: Crno more Države: Rumunija, Mađarska, Srbija i Ukrajina

Sudbina kontaminirane vode Sudbina kontaminirane vode iz rudnikaiz rudnika

Sudbina kontaminirane vode Sudbina kontaminirane vode iz rudnikaiz rudnika

Page 10: Ekološke katastrofe Alex

Medijski ratMedijski ratMedijski ratMedijski ratRumunijaRumunija MađarskaMađarska

Incident-posledica

poplave

Esmeralda ExplorationEsmeralda Exploration

Za veliki broj mrtvih riba

odgovorno je hladno vreme

Najveća ekološka katastrofa posle

Černobila

Holokaust riba

SrbijaSrbija

Tisa je mrtva reka, nisu preživele čak

ni bakterije

Page 11: Ekološke katastrofe Alex

Šta se ustvari desilo?Šta se ustvari desilo?Šta se ustvari desilo?Šta se ustvari desilo?UN Environmental Programme Office-neutralna procena

•dramatično povećanje zagađenja pogođenih reka •88 puta veće koncentracije cijanida od

dozvoljenih za Sasar reku•za sve teške metale izmerene su veće

koncentracije od dozvoljenih

•Aurul postrojenje bilo je neispravno i nije odreagovalo na pravi način u situaciji koja je mogla biti predviđena

Page 12: Ekološke katastrofe Alex

Cijanidi u Cijanidi u žživotnoj srediniivotnoj srediniCijanidi u Cijanidi u žživotnoj srediniivotnoj srediniBiodegradiacija: anaerobni uslovi mikrobiološka degradacija do

amonijaka, pa oksidacija do nitrata (>200 ppm toksične za mikroorganizme)Perzistentnost: mala u životnoj srediniBioakumulacija:retkaBiomagnifikacija: nije prisutna

Page 13: Ekološke katastrofe Alex

ToksiToksiččni efekti na ni efekti na žživi ivi svetsvet

ToksiToksiččni efekti na ni efekti na žživi ivi svetsvet

Vodeni organizmi

Ribe i beskičmenjaci izuzetno su osetljivi na cijanide (otežano plivanje,

smanjenje reprodukcije, smetnje u disanju, patološke promene organa)

>0,2 mg/l letalno za većinu riba (WHO izmerene vrednosti 2,8 mg/l)

>0,1 mg/l letalno za većinu beskičmenjakaAlge i vodene biljke tolerišu mnogo veće koncentracije

slobodnih cijanida

Page 14: Ekološke katastrofe Alex

ToksiToksiččni efekti na ni efekti na žživi ivi svetsvet

ToksiToksiččni efekti na ni efekti na žživi ivi svetsvetPtice

Oralna LD50: 0,8 mg/kg TM-11,1 mg/kg TM

Simptomi: problemi sa disanjem, problemi sa vidom,...15-30 minuta nakon unosa nastupa smrt

Sisari

Oralna LD50: 2,1 mg/kgTM- 10 mg/kg TM

Simptomi: tremor, izražena salivacija i lakrimacija, ubrzano disanje, konvulzije,...

15-30 minuta nakon unosa nastupa smrt

Page 15: Ekološke katastrofe Alex

ZakljuZaključčakakZakljuZaključčakakSasar reka postala je mrtva reka; celi region

proglašen je za “health risk hotspot”stradalo je 1400 tona riberibolov-važna privredna grana tog područja je

obustavljen do daljnjeg prijavljeni slučajevi mrtvih medveda, jelenova,

belorepih orlova, čaplji..kontaminirana je voda za piće (izvori koji su

snabdevali 2,5 miliona ljudi)u mnogim delovima Rumunije zatrovane su

velike površine zemljištanije bilo ljudskih žrtava (100 dece

hospitalizovano zbog konzumiranja zatrovane ribe)

Page 16: Ekološke katastrofe Alex

• http://www.youtube.com/watch?v=25CnKmMatt0

PogledatiPogledatiPogledatiPogledati

Page 17: Ekološke katastrofe Alex

Situacija danasSituacija danasSituacija danasSituacija danaskompanija Aurul je nastavila da posluje pod nazivom Transgold uz poboljšane bezbedonosne standardenikakva nadoknada nije plaćena sem kompenzacije za direktno ugroženo selo Bozinta Maredanas: broj riba u Tisi gotovo jednak broju riba pre nesrećezagađenja različite prirode i dalje su prisutna u svim delovima sveta