ta je ekonomijaEkonomija pokriva sve vrste tema. Ali u biti ona je posveena razumijevanju problema kako drutvo alocira svoje oskudne resurse. Uz prouavanje implikacija oskudnosti, ekonomija pokuava odgonetnuti jo i 1001 zagonetku svakodnevnog ivota.Interes za prouavanje ekonomijeNesumnjivo svatko od nas u svom ivotu postavi stotine ekonomskih pitanja ak i prije nego u ruke uzme prvu knjigu o ekonomiji. Pitanja poput:Zato ljudi brinu o vladinombudetskomdeficitu?Kakvi su utjecaji budetskog deficita na inflaciju?Zato ljudi brinu zboginflacije?Zato su neki ljudi bogati a neki siromani?, ljudi esto i nesvjesno postavljaju bez konkretnog odgovora.

Kao nauna disciplina, ekonomija je stara dva vijeka. Tanije, od kako je kotski naunikAdam Smithobjavio svoju knjigu "Bogatstvo naroda" (Wealth of Nations)1776.godine, koja je prokrila put ostalima. Nije sluajno da je ova knjiga objavljena iste godine kada su i engleske kolonije u Americi proglasile nezavisnost. Pokret za politiku slobodu od tiranije evropskih monarhija pojavio se skoro istovremeno s pokuajem za oslobaanjem cijena i nadnica od nemilosrdne dravne regulacije.

Adam Smith (1723-1790)Doprinos Adama Smitha je bio analiziranje naina na koji su trita organizirala ekonomski ivot i ostvarivala brz ekonomski razvoj. On je pokazao da je sistem cijena itritasposoban koordinirati ljude i preduzea bez ikakvog centralnog upravljanja. Gotovo jedan vijek nakon toga, nakon to su pulsirajui kapitalistiki poduhvati u eljeznici, tekstilnoj industriji i ostalim sektorima poeli iriti svoj uticaj u svakom predijelu svijeta, pojavila se ogromna kritika kapitalizma:Karl MarxovKapital(1867, 1885, 1894). Marx je tvrdio da je kapitalizam osuen na propast i da e uskoro uslijediti depresije, revolucionarni pokreti i socijalizam.U desetljeima koja su uslijedila, inilo se da dogaaji potvruju Marxova predvianja. Ekonomske panike i duboke krize 1890tih i 1930tih, dovodile su intelektualce dvadesetog vijeka do sumnje u odrivost kapitalizma privatnog poduzetnitva. Socijalisti su poeli primjenjivati svoj model u Sovjetskom Savezu 1917 i do kasnih 1980tih gotovo jednom treinom svijeta su zavladale Marxove doktrine.Meutim, 1936 godine na dnu Velike krizeJohn Maynard Keynesobjavljuje "Opu teoriju zaposlenosti, kamata i novca" (General Theory of Employment, Interest and Money). Ovo remek-djelo je opisalo novi pristup koji e pomoi vladinoj monetarnoj politici da ukrote i najgora bjesnila privrednih ciklusa.U 1980tim, toak se okrenuo za puni krug. Kapitalistike zemlje Zapada i socijalistike zemlje Istoka ponovo su otkrile mo trita da ostvari brzu tehnoloku promjenu i visoke standarde ivota. Na Zapadu, vlade su smanjile teret kontrole nad industrijom i ukinule kontrolu cijena. Najdramatinija deavanja desila su se u Istonoj Evropi, gdje je mirna revolucija 1989 prisilila socijalistike zemlje da odbace mehanizam centralnog planiranja i da puste da ponovo slobodno djeluju sile trita. Temeljne poruke Adama Smitha ponovo su otkrivene gotovo dva vijeka nakon objavljivanja njegovogBogatstva naroda.Definicija ekonomije[uredite]ta je zapravo predmet prouavanja nauke koju su izuavali ekonomisti od Smitha, preko Keynesa do Marxa i dananje generacije? Ekonomija pitatatreba proizvoditi,kakose trebaju ta dobra proizvesti i zakogaih treba proizvoditi. Ekonomija prouava kretanja u cijeloj privredi - trendove cijena, proizvodnje, nezaposlenosti i vanjske trgovine. Kada se ti tredovi shvate i razumiju, ekonomija pomae odrediti kakve politike dravne vlade moraju imati da se iskoriste prednosti i poboljaju uinci privrede. Ekonomija prouava trgovinu izmeu drava. Ona pomae objasniti zato drave uvoze neka dobra a izvoze druga i prouava utjecaje postavljanja ekonomskih prepreka (carina, kvoti, kontigenata i slino) na dravnim granicama.Spisak oblasti u koje ekonomija zadire je veoma velik. Meutim, ako se uzme sutina svih definicija, moe se nai zajednika misao: Ekonomija prouava kako drutvo koristi oskudne resurse da bi proizvelo vrijedne robe i kako bi ih raspodijelilo razliitim ljudima.Ekonomisti obino razlikujumakroekonomiju, koja prouava funkcionisanje privrede kao cjeline, imikroekonomiju, koja prouava ponaanje pojedinanih komponenti privrede, kao to su proizvodni sektori, preduzea i ponaanje potroaa. Prouavajui mikroekonomiju, ispitujemo ponaanje pojedinih dijelova privrede, izmeu ostalog kako se odreuju pojedine cijene, ta odreuje cijenu zemljita, rada i kapitala, te istraujemo prednosti i nedostatke trinog mehanizma. Na drugoj strani, makroekonomiju posmatramo irokim objektivom. Ona istrauje kako se odreuje rast i razina proizvodnje, prouava nezaposlenost i inflaciju, bavi se ukupnom novanom masom te istrauje zbog ega neke drave brzo napreduju dok druge stagniraju.Ekonomske tehnike[uredite]U prouavanju ekonomije, ekonomisti imaju na raspolaganju nekoliko tehnika, ponekad nazvane naunim pristupima: Posmatranjasu jedan od znaajnijih izvora ekonomskih znanja. Posebno se to odnosi na podatke iz prolosti. Za primjer moe se uzeti inflacija, izraz koji oznaava opi porast razine cijena. Graani, bankari i polike voe esto brinu zbog inflacije i poduzimaju korake smanjujui proizvodnju, poveavajui nezaposlenost da bi sprijeili ili usporili prijeteu inflaciju. Kako se moe razumijeti teta koju inflacija moe nainiti? Moe se naprimjer prouavati sluaj inflacije iz prolosti. Njemaka inflacija 1920tih godina za vrijeme koje su cijene rasle hiljadu milijardi posto za dvije godine, unitila je veliki dio bogatstva srednje klase, te dovela do socijalnih nemira, i, kao to mnogi vjeruju, dovela na vlast Hitlera. Prouavajui ovaj ekstremni primjer inflacije, moe se stei uvid u mnogo umjerenije sluajeve inflacije 1970tih i 1980tih godina u SAD-u, ili neto izraenije u bivoj Jugoslaviji poetkom 1990tih. Ekonomska analizaje pristup koji poinje grupisanjem pretpostavki nakon ega se putem logikog zakljuivanja dolazi do odreenih predvianja o ekonomskom ponaanju ljudi, preduzea ili ukupne privrede. Za primjer se moe uzeti pokuavanje ograniavanja uvoza stranih dobara da bi se "zatitili" domai proizvoai i radnici od strane konkurencije. Posljednjih godina u Bosnu i Hercegovinu (ali i mnoge druge zapadne zemlje) uvezeno je vie stranih dobara nego to je prodano (izvezeno) u inostranstvo. Rezultat toga se moe primjetiti u opadanju preraivake industrije. Vlasnici proizvodnih preduzea predlau ograniavanje uvoza industrijskih dobara kako bi sauvali radna mjesta. Posljedica bi moglo biti rast cijena tih dobara u odnosu na cijene na meunarodnom tritu, te smanjenje ukupnog nacionalnog dohotka. Statistikaigra veoma vanu ulogu u ekonomskom prouavanju. Vlade i preduzea redovno objavljuju ogromne koliine podataka koji mogu pomoi u analizi ekonomskog stanja na kvanititativni nain. Dok stvarna primjena takvih informacija zahtjeva znanje iz vjerovatnoe i ekonometrije, razumijevanje rezultata zahtjeva samo paljivo itanje i zdrav razum. Ekperimentiu ekonomiji se znaajno razlikuju od eksperimenata kod prirodnih nauka poputhemijeifizike. Prije svega, ekonomisti ne mogu detaljno izmjeriti uticaje inflacije na nezaposlenost, nivo proizvodnje i slino onom preciznou kojom fiziar moe izmjeriti masu nekog tijela. Veoma je teko oponaati cjelokupnu privredu u laboratoriji. I pored tih nedostataka, ekonomisti uspjeno izvode pojedine eksperimente kako bi objasnili ekonomsko ponaanje. Na primjer, ekonomisti su mjerili reakcije ljudi na razliite vrste vladinih programa da povea dohotke siromanima. Ti eksperimenti su u velikoj mjeri doprinijeli u razumijevanju kako promjene vladinih programa mogu utjecati na radne navike ljudi i njihovu tednju. Drugi eksperimenti pokazuju kako se trita ponaaju kada postoji mali broj proizvoaa.Ove etiri tehnike sainjavaju pristup po kome ekonomska nauka napreduje. Svaki dan se stvori nova zagonetka. Kao odgovor na nju, ekonomisti testiraju nove ideje, odbacuju stare i ekonomija se razvija i mijenja.Greke u ekonomskom zakljuivanjuPromjena u samo jednom faktoru[Veina ekonomskih problema ukljuuje vie sila koje djeluju u isto vrijeme. Naprimjer, broj kupljenih automobila u jednoj godini odreen je cijenama automobila, standardu i dohocima potroaa, cijenama benzina i slino. Kako se moe mjeriti samo jedan od ovih faktora drei ostale stvari jednake? Kljuni korak je izoliranje pojedinane varijable, a u isto vrijeme dranje ostalih konstantnim. Ako se eli mjeriti utjecaj cijena automobila na broj kupljenih automobila, moramo ispitati utjecaj promijene cijena auta, dok osiguravamo da se dohoci potroaa, cijene benzina, nivo kamatnih stopa i sve ostale varijable ne mijenjaju.Ako bismo pokuali odrediti utjecaj velikog poveanja cijena benzina na prodaju automobila koje je uslijedilo nakon krize uPerzijskom zalivuu jesen 1990 i poetkom Pustinjske oluje, analiza bi bila izuzetno komplikovana. U isto vrijeme kada je cijena nafte divljala, opali su i dohoci potroaa i njihova kupovna mo, a i cijene sirovina u automobilskoj industriji su zasigurno porasle. Ukoliko ove faktore ne iskljuite, te pokuate zamisliti da su dohoci i njihova kupovna mo ostala ista, tek tada bi mogli izmjeriti utjecaj poskupljenja benzina na prodaju automobila.Post hocgreka Uobiajena greka u studijama odnosa uzrok-posljedica jepost hocgreka. Klasini primjer ovakve greke je vjerovanje vraa u indijanskim drutvima da su vraanje i maloarsenadovoljni da se ubije neprijatelj. Slino je i sa miljenjem da e nakon smanjenja kamatnih stopa vlada ubirati vie poreznih prihoda. injenica da se dogaaj A dogodio prije dogaaja B ne dokazuje da je dogaaj A uzrokovao dogaaj B. Zakljuiti danakon dogaajapovlaizbog dogaajaznai poinitipost hocgreku.Greka uoptavanjaTko je esto gledao nogometne utakmice primjetio je da ljudi esto skau i ustaju sa sjedita da bi bolje vidjeli? Obino shvate da, kada svi ustanu ne mogu bolje vidjeti. Taj primjer, u kojem ono to je istinito za pojedinca nije nuno istinito za svakoga ilustriragreku uoptavanja. Neki od primjera za greku uoptavanja su: Pokuaji pojedinaca da tede za vrijeme krize mogu smanjiti ukupnu tednju zajednice. Ako jedna osoba prima vie novca, ona e biti bogatija; ako svi dobijaju vie novaca niko nee biti bogatiji SAD-u bi moglo koristiti da smanje carine postavljene na uvoznu robu, ak i ako ostale zemlje ne smanje svoje carine. Ako svi farmeri proizvedu puno ita, ukupni prihod farmi e vjerovatno opasti.Zakon oskudnosti

Razmjena robe na tritu; robe mijenjaju vlasnika posredstvom novcaU samoj sri ekonomije lei injenicaoskudnosti. Ekonomisti prouavaju nain na koji se robe proizvode i troe zato to ljudi ele troiti puno vie nego to privreda moe proizvesti. Kad bi se mogle proizvesti neograniene koliine svakog dobra ili kada bi ljudske elje bile potpuno zadovoljene, ljudi ne bi brinuli o efikasnom koritenju oskudnih resursa i a ni ekonomija vie ne bi imala smisla. Preduzea ne bi trebala brinuti o efikasnom koritenju rada i materijala i vlade se ne bi trebale boriti za poreze ili potronju. U takvom raju obilja ne bi postojala ekonomska dobra - dobra koja su oskudna ili imaju ogranienu ponudu. Sve bi bilo besplatno poput pijeska u pustinji.Niti jedno drutvo nije dostiglo utopiju neogranienih sposobnosti. Dobra su ograniena, dok se elje ine neogranienim. Sva ekonomija proistjee iz ove osnovne injenice oskudnosti. Ekonomijom pokuavamo nauiti kako drutvo odabire iz izbora moguih dobara i usluga, kako se razliite robe proizvode i vrjednuju i tko troi ta dobra koja drutvo proizvede.Koristi od ekonomijeNaini na koje bi nam ekonomija mogla pomoi pojedinano razlikovali bi se poput naih razliitih ivota. Uenje oberzibi, na primjer, mogli pomoi ljudima da upravljaju vlastitima financijama. Znanje o teoriji cijena i antitrustovskoj politici bi moglo poboljati vjetine pravnika. Ljudi svih zanimanja bi trebali znati barem osnove raunovodstva i osnove zakonodavstva da bi postigli najvee zadovoljstvo i najvei profit od svojih poslova.Ekonomija igra vanu ulogu u promovisanju analize dravnih pitanja. Neko tko nikad nije studirao ekonomiju pri pomisli na dravna pitanja, poput budeta i monetarne politike, su gotovo hendikepirani. Ona omoguuje da se razumije nae drutvo, ali to se isplati tek onda kada se ekonomsko znanje primjeni kao pomo pri planiranju politika koje e pokuati izgraditi bolju budunost. Ova razlika izmeu opisivanja dogaaja i propisivanja savjeta i prijedloga je osnova moderne ekonomije. U ekonomiji moramo biti oprezni i praviti razliku izmeu pozitivnih (injeninih) izjava i normativnih izjava (odnosno vrijednosnih sudova)Normativna ekonomijaNormativna ekonomijaukljuuje etike propise i sudove o vrijednosti. Mogu se postaviti pitanja poput:Treba li drava davati novac siromanima?,Treba li budetski deficit smanjivati viim porezima ili manjom potronjom?i slino. Na ova i slina pitanja nema ni tanih ni pogrenih odgovora, jer ona ukljuujuu percepciju razliitih ljudi koji imaju razliite etike i moralne poglede. Takva pitanja se rjeavaju politikim odlukama, a ne ekonomskom naukom.Pozitivna ekonomijaPozitivna ekonomijaopisuje injenice i ponaanje u prirodi.

. . : = ( (-t) ( t-1)) / ( t-1).: 2003. 10,5%. , : , , , , , . . . . , 1930- 1989. . . . , 1993. , , , .

. , . , . , . , . , :1. ;2. ;3. ..

. . , . : , . () , . . , 20, 100 200% . . , , , , 50-700% 1970- 1980- . , . , . , . .

: 1920- , . , . 1922. 1923, , .

. . :1. ;2. 3. () . [], , 10%. . 10% (, , , , ) . . - . , 10%, 10% . .

[] , . . , . 10% , 0 -10% . . [] - . . , , . . [] , ; . , ( ) , , , , . . ( ) ( ), , , . , 1929. . , , , , , , . , . , ( , ) , . , , / . , , , , ( ) . , , ( ) , . , , , , . , , . ! . . , ( ), , . , , , . , , , . " ", . : , , . " ": , , , . ( , , .) " ": , . 1993, , , , . , ,, , . , (. ) , . , , , , . , , , , . , , , , . , , , , , . 1993. . 1992. 19810,2% .[1][2] 1993. .

, , . , . , (), . , , , .

. , , . . - . . - , . . : , , , , , , , , , , . , . , . . : , . . .

,

, . (,,,,, , ,,,,,, .) . , ( ), , , , ( ) . . , , , . , , . .

.

. . , . . , . , . : , , , . . ,,,. . ,,,,,,,,, . , ,, .

,, . , . ,,, . () () () . . . , , ,, , . , , , , , . : ( ) ,, , . 5 : , :1. : , .2. : , .3. : . , . .

, . , , . , , ; ., , , , .[1] , , , , . , . . banco, (, ). , (Casa di Sant Giorgio) 1407 . . , . - - . . (. , ) . - , , . . , : : : : , . , , . : , , . - , : , , , , , , . , . . . . - . . - , : , ( , ); , , - . , . - , . - , , ; , - . . . - , , , , . . , . , : , , , , , , . , . ; ; ; . , , .

Bilans stanja

Naziv "bilans" potie od latinske rei "bi" to znali dvostruki i " lanx" (tas na vagi) to bi u slobodnom prevodu znailo vaga sa dva uravnoteena tasa. Ova situacija ima odreeno znaenje, jer bilans sutinski i formalno ima dve strane, aktivu i pasivu koje su u ravnotei.Bilans stanja predstavlja grupisani, sumarni pregled sredstava i njihovih izvora u vrednosnim tj. novanim pokazateljima.Bilans je prikaz imovine preduzea u jednom odreenom trenutku, dakle "fiksirani trenutak neprekidnog radnog procesa" koji se odvija u preduzeu.Bilans stanja kao tabelarni prikaz ima dve strane: levu koja se obeleava sa "aktiva" i desnu iji je naziv "pasiva". U aktivu se unose sva sredstva, a u pasivu izvori sredstava odnosno obaveze stvorene po bilo kom osnovu. Aktiva je uvek jednaka pasivi, odnosno, sredstava uvek moraju biti jednaka svojim izvorima.

Bilans uspeha

Osnovni cilj sastavljanja bilansa uspeha sastoji se u izraunavanju ostvarenog periodinog rezultata. U tu svrhu u bilansu uspeha prikazuju se prihodi i rashodi jednog preduzea nastali u odreenom vremenskom periodu. Dakle, sadrinu bilansa uspeha ine prihodi i rashodi. Za prihode moemo rei da su pozitivan tok vrednosti, a za rashode negativan tok vrednosti u preduzeu.Prihodi kao sastavni deo bilansa uspeha razvrstani su u etiri grupe i to:- Poslovni prihodi nastaju od prodaje trgovinske robe, proizvoda i usluga, prihodi od subvencija, dotacija, regresa, kompenzacija i sl.- Finansijski prihodi ine uglavnom prihodi od kamata i dividendi.- Neposlovni i vanredni prihodi nastaju po osnovi prodaje hartija od vrednosti, osnovnih sredstava, materijala, vikovi, smanjenja obaveza prema komitentima i dravnim organima.- Revalorizacioni prihodi nastaju po osnovu revalorizacije sledeih delova aktive: osnovna sredstva, neuplaeni a upisani kapital, finansijski plasmani, poveanje potraivanja i sl.Rashodi mogu biti:- Poslovni rashodi: nabavna vrednost prodate robe, trokovi materijala, trokovi zarada, trokovi proizvodnih usluga, trokovi amortizacije, nematerijalni trokovi.- Finansijski rashodi: rashodi po osnovu kamata, negativne kursne razlike itd.- Neposlovni i vanredni rashodi: rashodi koji nastaju kao posledica nepredvienih poslovnih dogaaja na koje preduzee ne moe da utie (manjkovi sredstava, kazne i sl.),- Revalorizacioni rashodi: rashodi koji nastaju po osnovu revalorizacije kapitala.Razlika prihoda i rashoda predstavlja finansijski rezultat.