REGIONALNE EKONOMSKE INTEGRACIJE

prof. Dr. Sc. Ljubo Jurčić Ekonomski fakultet Zagreb

1

REGIONALNE EKONOMSKE INTEGRACIJE

Ciljevi regionalnih ekonomskih sporazuma je smanjivanje prepreka u međusobnoj trgovini (među potpisnicima sporazuma) i diskriminacija trgovine s drugim zemljama nečlanicama integracije

2

3

Ekonomske integracije Zona slobodne trgovine

slobodna međunarodna trgovina među članicama zone, svaka članica zadržava vlastiti carinski sustav prema nečlanicama

Carinska unija Zona slobodne tgovine + zajedničke carine prema

trećima Zajedničko tržište

Carinska unija + sloboda kretanja rada i kapitala Ekonomska zajednica (ekonomska i monetarna unija)

usklađivanje ekonomskih politika Politička zajednica

Zajednički ustav, parlament

Glavni tipovi regionalnih ekonomskih integracija ovisno o

dubini

4

Nema vidljivih

internih ograničenja

trgovine

Zajednička vanjska

trgovinska ograničenja

Nema nevidljivih

internih ograničenja trgovine

Slobodno kretanje

proizvodnih faktora i

financijske imovine

Zajednička valuta

Zajednička ekonomska

politika

SLOBODNO TRGOVINSKO PODRUČJE

XCARINSKA UNIJA X XJEDINSTVENO TRŽIŠTE ROBA X X XZAJEDNIČKO TRŽIŠTE X X X XMONETARNA UNIJA X X X X XEKONOMSKA UNIJA X X X X X X

[1] U vidljiva trgovinska ograničenja spadaju carine te razna kvantitativna ograničenja poput kvota.[2] Nevidljive barijere trgovini uključuju standarde proizvoda koji se razlikuju od zemlje do zemlje i preferenciju javne uprave da kupuju od domaćih dobavljača.

Izvor: Hansen, J. D. i Nielsen, J. U. (1997) An Economic Analysis of the EU. 2. izdanje. London: McGraw-Hill International. str.4.

5

UVJETI KOJI DOVODE DO EKONOMSKIH INTEGRACIJA

Visoke carinske prepreke

Veličina zemlje i brojnost zemalja (veća mogućnost da će unija dobiti efikasnijeg proizvođača)

Geografska blizina, manji transportni trošak

Veličina razmjene prije integracije

6

Efekti ekonomskih integracija

povećanje tržišta povećanje konkurencije ekonomija obujma stimulacija investicija (tariff

factories) bolje korištenje resursa (mobilnost

rada i kapitala

7

Efekti ekonomskih integracija

Efekt liberalizacije nastaje jer neki trgovački tokovi nailaze na manja ograničenja nego prije.

Efekt distorzije nastaje jer su robe koje uvozi neka članica opterećena različitim carinskim stopama (tarifama) ovisna o njihovom podrijetlu ( zemlji iz koje se uvozi)

8

Efekti ekonomskih integracija

Efekt stvaranja trgovine nastaje jer jedan dio domaće proizvodnje zamjenjuje uvozom jeftinijih proizvoda efikasnijih proizvođača iz unije.

Efekt skretanja trgovina nastaje kad se uvoz jeftinijih proizvoda izvan unije zamjenjuje skupljim proizvodom iz unije ( jer njegov uvoz nije opterećen carinom)

P

Q

E

A

D

BC

0

F

G

J

H

K

Sa

Sa

Da

Da

Qc

Q’cQpQ’p

Pw

Pb

P*a

Sw

Sp

S*w

EFEKTI STVARANJA I SKRETANJA TRGOVINEPREFERNCIJALNOG TRGOVINSKOG SPORAZUMA

Da i Sa = krivulje domaće ponude i potražnjeSp = krivulja ponude iz zemlje partnericeSw = krivulja ponude iz ostatka svijeta Pa – Pw = carina c + e = prihod od carine

ab

cd

e

10

EFEKT STVARANJA I EFEKT SKRETANJA TRGOVINE

Stvaranjem preferencijalnog trgovačkog područja ukida se carina na uvoz iz zemlje (partnera) P, a zadržava se na uvoz iz ostatka svijeta W.

Potrošnja se povećava od 0Q na 0Qc.Domaća proizvodnja se smanjuje s Qp na Q’p.Gubi se prihod od carine c +ePotrošačev višak se povećava za a + b + c + d Proizvođačev višak se smanjuje za aNeto korist potrošača i neto ušteda resursa b + d

AD B C

P

Q

Pw

SADA

Xw

PP

PA

P0

XP

Xw+ta b c d

g e l

EFEKTI KREIRANJA CARINSKE UNIJEMODEL PARCIJALNE RAVNOTEŽE

b+ d = efekt stvaranja trgovinee = efekt skretanja trgovine(b+ d- e) = neto korist carinske unije

M0 M1

P

M (uvoz)

Xw

P0

XP

Xw+tb+dc

e

Ma

NETO EFEKT KREIRANJA CARINSKE UNIJE

MODEL PARCIJALNE RAVNOTEŽEMa = potražnja za uvozom zemlje A (Ma = Da –Sa)Razlika između proizvođačevog i potrošačeva viška je c + b + dGubitak od carine je c +eNeto korist je b + d - e

carinska stopa, t

razlika u efikasnosti, P0-

Pw

P0-Pw

P0-Pw

nema efekata na blagostanje

pozitivni efekti na

blagostanje

negativni efekti na

blagostanje

45°

A

BC

CARINSKA STOPA, RAZLIKA U EFIKASNOSTI I UTJECAJ NA

BLAGOSTANJE

MA0MA1

M1 M0 MW

XW+tW

XWPW

PW+tW

PP

(a) (b)

M0 M1

aePP+tp

XP

XP+tp

Mp

P P

DVA UVOZNA DOBRA I SUPSTITUTIVNOST

M0 M1

PW

PW+tW XW+tW

XW

MA0

MA1

MW

P

DVA UVOZNA DOBRA I KOMPLEMENTARNOST

16

Primjer… Švicarska

Tri moguća scenarija: Bilateralni ugovori EU EU+EMU

BILATERALNI UGOVORI

EUROPSKA UNIJA

EU+EMU  

BDP 2,0 2,9 2,2  

BNP 2,2 3,3 3,8  

BDP per capita 0,6 1,5 0,8  

Blagostanje stanovništva (kao % od GDP) 1,0 1,2 2,5

 

Raspoloživi dohodak per capita 1,8 2,1 4,6  

Privatna potrošnja 3,2 3,9 6,4  

Investicije 2,4 1,4 -1,5  

Izvor: Müller T., Grether J.-M.: „Langfristige Auswirkungen der Integration der Schweiz in Europa“, Table:“Aggregierte Ergebnisse – Beitritt und bilaterale Verträge“, 1999. pg.9.

 

Učinci mogućih scenarija na glavne makroekonomske indikatore

18

BILATERALNI UGOVORI

EUROPSKA

UNIJA EU+EMUStopa rasta kapitala 2,0 1,0 -2,1Ponuda rada 1,4 1,4 1,4Kamatna stopa -0,1 0,0 4,0Prosječna promjena realnih nadnica 0,5 -0,3 -2,8Realne nadnice-akademici 0,8 0,2 -4,0Realne nadnice-VSS 0,5 0,1 -2,6Realne nadnice-tehnička škola 0,5 -0,5 -2,3Realne nadnice-završena srednja škola 0,5 -1,4 -2,5

Učinci mogućih scenarija na glavne kretanje kapitala i cijenu rada

Izvor: Müller T., Grether J.-M.: „Langfristige Auswirkungen der Integration der Schweiz in Europa“, Table:“Aggregierte Ergebnisse – Beitritt und bilaterale Verträge“, 1999. pg.9

19

Ukupni izvoz 0,7 8,3 3,8Izvoz u EU 1,7 14,5 12,2Izvoz u ostatak svijeta -1,0 -1,7 -9,9Ukupni uvoz 1,8 7,9 8,3Uvoz iz EU 2,2 15,5 15,9Uvoz iz ostatka svijeta 0,0 -22,2 -21,7

 promjena u % BILATERALNI UGOVORI

EUROPSKA UNIJA EU+EMU

Učinci mogućih scenarija na izvoz i uvoz

Izvor: Müller T., Grether J.-M.: „Langfristige Auswirkungen der Integration der Schweiz in Europa“, Table:“Aggregierte Ergebnisse – Beitritt und bilaterale Verträge“, 1999. pg.9

20

Dugoročni efekti bilateralnih ugovora u odnosu na pristupanje Europskoj Uniji

 Bilateralni

ugovori Pristupanje EUBogatstvo 0,5% 1,0%GDP per capita 0,6% 3,0%Rast zaposlenosti*) +10000 +55000 Ukupni izvoz robe 2,9% 15,7%Ukupni uvoz robe 2,0% 9,8%Realne nadnice 0,4% -1,1%

*) imigracijaIzvor: Müller A., van Niewkoop R.:„EU-Integration der Schweiz - wirtschaftliche Auswirkungen“, ECOPLAN, Bern, 1999 pg.10

Ekonomske integracije

APEC – Asia Pasific Economic Cooperation

CEFTA - Central European Free Trade Area

EU - European Union NAFTA – North America Free Trade

Area

- ekonomije visokog i srednje visokog dohotka

Ekonomske integracije- Latinska Amerika i Karibi

ACS – Association of Caribbean States Andean Group CACM- Central American Common Market CARICOM – Caribbean Community and

Common Market Central American Group of Four Group of Three LAIA – Latin American Integration Association MERCOSUR – Southern Cone Common Market OECS – Oganisation of Eastern Caribbean

States

Ekonomske integracije- Bliski Istok i Azija

Arab Common Market ASEAN – Association of South- East Asian

Nations Bangkok Agreement Eaec – East Asian Economic Caucus ECO – Economic Cooperation Organisation GCC – Gulf Cooperation Council SAARC – South Asian Association for

Regional Cooperation UMA – Arab Maghreb Union

Ekonomske integracije- Africa

CEMAC – Economic and Monetary Community of Central Africa

CEPGL – Economic Community of the Countries of the Great Lakes

COMESA – Common Market for Eastern and Southern Africa Cross- Boarder Initiative ECCAS- Economic Community of Central African States ECOWAS – Economic Community of West African States Indian Ocean Commission MRU – Mano River Union SADC – Southern African Development Community UDEAC – Central African Customs and Economic Union UEMOA - West African Economic and Monetary Union