Click here to load reader

Ekonomski Modeli Političke Analize

  • View
    5

  • Download
    0

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Modeli političke analize

Text of Ekonomski Modeli Političke Analize

  • Politika akademija Novo drutvo 2010.

    Program Politika ekonomija za politiare

    Ekonomski modeli politike analizeKristijan Kotarski, Mag. pol FPZGRabac, 10. - 12. rujna 2010.

  • UVOD Ekonomska je uloga drave silno porasla tijekom zadnjeg stoljea (Wagnerovo pravilo) Drava utjee i nadzire privatnu ekonomsku djelatnost porezima, izdacima i neposrednim reguliranjem koje moe biti ekonomskog i socijalnog karaktera Ekonomsko reguliranje odnosi se na kontrolu cijena, osiguranje ravnopravnog trinog natjecanja, dok socijalno reguliranje ini odreivanja standarda zatite okolia i ispravnosti hrane Suvremena drava blagostanja izvrava etiri ekonomske funkcije:a) Ona ispravlja trine promaajeb) Preraspodjeljuje dohodak i resursec) Utemeljuje politiku makroekonomske stabilizacije da bi izgladila vrhove i dolove koji obiljeavaju ekonomske cikluse, obuzdala inflaciju i potaknula dugoroni ekonomski rastd) Ugovara uzajamno korisne sporazume s drugim dravama (smanjenje trgovakih barijera, programe pomoi zemljama u razvoju, usklaivanje makroekonomskih politika i zatitu okolia)

  • KONKURENTNOST U KORITENJU ILI POTRONJIKonkurentno koritenjeNekonkurentno koritenje

    MOGUNOSTISKLJUENJAIzvediva1.Privatna dobra: kruh, cipele, automobili, knjige, namjetaj2.Dobra s plaanjem naknade: kazalita, noni klubovi, telefonske usluge, kabelska televizija, elektrina energija, knjinica Neizvediva3. Zajednike zalihe: podzemne zalihe vode, zalihe ribe u oceanima, naftne zalihe u oceanima4.Javna dobra: javni red i sigurnost, obrana, zatita od komarac, kontrola zagaivanja zraka, vatrogasci, vremenska prognoza, parkovi, javna televizija

  • Egzogeni okovi (meunarodna trgovina, migracije, tehnoloki napredak, rat) koji ine drutvo jednakijim imaju utjecaj na:

    1. Bri ekonomski rast2. Vea razina redistribucije javne politike3. Bri stupanj tehnoloke inovacije4. Kvalitetnija javna dobra5. Vea politika inkluzivnost i politika participacija 6.Masovna trita i ekonomija razmjera

    Egzogeni ekonomski okovi koji vode prema veoj drutvenoj nejednakosti:

    1. Sporiji ekonomski rast2. Manja razina redistribucije, vea politika podrka desnici3. Sporije se deavaju tehnoloke inovacije4. Manja koliina praena uz lou kvalitetu javnih dobara5. Manje podrke za demokraciju6. Nemogunost postizanja ekonomije razmjera, trine nie

  • Teorija javnog izbora: kako odluuju drave

    Teorija javnog izbora analizira kako se drave stvarno ponaaju jer u svakoj dravi postoji sustav za kolektivno donoenje odluka (ekonomska analiza politikog procesa)

    Dvije temeljne postavke teorije javnog izbora: 1. Politiku je mogue razmatrati kategorijalnim aparatom ekonomske znanosti 2. U pribavljanju javnih dobra pojedinci se ponaaju kao i na privatim tritima Pojedinci koji na tritu istupaju sebino, teko da mogu biti nesebini u politikome ivotu! Buchanan, 1986. Teorija javnog izbora opisuje kako drave odluuju o oporezivanju, izdacima, reguliranju i drugim politikama - agregiranje pojedinanih elja u kolektivni izbor

    Poput igre na tritima, igra politike mora zdruiti potranju za zajednikim dobrima s mogunou ekonomije da ih ponudi (ekonomska teorija demokracije A.Downsa i paradoks glasovanja i Shumpeterovo vienje demokracije kao sustava kompeticijskih elita)

    Glavna razlika lei u injenici da se glavni igrai politike, politiari, prvenstveno bave pobjedama na izborima, dok glavni igrai na tritima, poslovna poduzea, nastoje ostvariti profite

  • Demokratsko drutvo naglaava vanost vrijednosti i ukusa pojedinaca pri takvom agregiranju - jedna osoba, jedan glasizraava taj individualistiki potporni zid naeg politikog sustava Na koncu postoji samo jedna odluka da li se ide u postupak reforme zdravstva ili objava rata Za razliku od privatnih izbora kolektivni izbor sadri bitnu nedjeljivost sa samo jednim ishodom za bilo koji posebni problem Neke kolektivne odluke sve pojedince dovode do loijeg poloaja kao to je nuklearni rat, neke poboljavaju poloaj jednih nautrb drugih, a neke su Pareto poboljanja jer unapreuju stanje svih pojedinaca

    Drutva su izmislila razliite naine donoenja odluka kolektivnih odluka: neke po obiaju, druge je izmislio vladar, a u veini zapadnih vlada to danas ini predstavnika vlada

    1. Jednodunost 2. Veinsko odluivanje

    Vladanje jednodunou je iznimno nepraktino i podlono je ucjenama, odlaganju i beskonanom pregovaranju i vjerojatno uva status quo, bez obzira koliko je ono slabo ili dobro

    Pravilo veine je daleko je praktinije od jednodunosti, ali ne jami Paretova poboljanja te moe dovesti do tiranije veine (moe se izbjei upotrebom kvalificirane veine) npr. prijedlog da se fiskalni deficit odreene veliine mora podrati kvalificiranom veinom

  • Cikliko glasovanje i paradoks glasovanja

    Kenneth Arrow analizirao je neke posljedice koje bi mogle proizai iz odluka veine Nema sustava glasovanja veinom glasova koji uvaava elje svih pojedinaca i jami efikasnost u svim situacijama te ne ovisi o redoslijedu glasovanja Teoretiari javnog izbora istiu dvije vane posljedice paradoksa glasovanja u funkcioniranju organizacija i zakonodavnih tijela Rezultat ovisi o dnevnom redu ili poretku rada koji moe ponekad biti kljuan za konaan ishod Niti jedna koalicija pojedinaca koji maksimiziraju dohodak nije neranjiva da se ne bi mogla zamijeniti nekom drugom koalicijom Npr. Deset kriki torte alocira se na tri ovjeka pravilom veine. Dagwood i Blondie glasuju da se po 5 kriki dade svakom od njih, tako da Popeye ne dobije nijednu. No potom Popeye uvjeri Blondie da promijeni svoje glasovanje Zato vi ne biste dobili 6 kriki i ja 4 i budalu Dagwooda ostavili bez ijedne krike?

  • Iako vlade igraju centralnu ulogu u suvremenim ekonomijama, one imaju svoje vlastite nesavrenosti

    Ba kao to stvarne ekonomije nikad ne dosegnu savrenost konkurencijskih trita, tako demokracije nikad ne uspijevaju reagirati na socijalne potrebe na najefikasniji nain

    Neuspjeh drave se javlja kad akcije drave ne uspijevaju poboljati efikasnost ili kad drava nepravedno raspodjeljuje dohodak

    BIROKRATSKI IMPERATIV sklonost prekomjernog irenja drave ukorijenjen u izostanak provjere isplativosti pojedinog projekta i pritisak za njegovim odranjem (jedanput kad programi postoje oni izgrauju birae od onih koji na njima rade ili onih koji imaju koristi od njjihovih aktivnosti (eljezni trokut)

    Traenje rente (rent-seeking) - Rezanje veeg komada kolaa za sebe prije pravljenja cijele torte veom. Pokuaj da se zaradi vie novca bez stjecanja vie klijenata. Aktivnost koja ne stvara korist drutvu, ve samo inzistira na preraspodjeli.

    KRATKORONI HORIZONTI tenja da se usredotoe samo na sljedee izbore moe uzrokovati da vlade uvode i zadravaju kratkorono isplative programe i da izbjegavaju one s neposrednim trokovima i rasprostiranjem buduih koristi (ulaganje u istraivanje i razvoj)

  • Postavka Adama Smitha i drugih klasinih ekonomista o uzajamnim koristima svih sudionika procesa razmjene esto se uzimala kao dokaz posvemanje superiornosti trita, njegove sposobnosti da bez upletanja politike ostvari najbolje ekonomske rezultate (ekstrapolacija da trite bolje rjeava i javne stvari)

    Pomnija analiza uoava da i samo djelovanje trita pretpostavlja sustav pravila usvojen kolektivnim odluivanjem

    Pareto optimalno stanje podrazumijeva niz kolektivnih odluka o provoenju zakona i osiguranju prava vlasnitva (javna dobra koja su nedjeljiva) kolektivno oduivanje je komplementarno, a ne suprotstavljeno trinom procesu

    Upravo je J. Buchanan inicirao iroku uporabu Hobbesa i drugih autora koji situaciju koja neposredno prethodi drutvenom ugovoru vide kao ravnoteu anarhije u kojoj su marginalni trokovi i dohoci proizvodnje, krae ili zatite dobara jednako visok

    Tu su pojedinci u dilemi zatvorenika i svima je u interesu nai rjeenje kako bi prekinuli stanje neizvjesnosti te rjeenje predstavlja stvaranje protektivne drave koja titi privatnu sferu svih pojedinaca

  • Posluivi se primjerom zatvorenikove dileme, D.Mueller je pokazao do kakvih e rezultata u svojim odnosima doi dvojica pojedinaca, od kojih prvi (A) uzgaja stoku, a drugi (B) ito

    Sporazum protiv krae je neophodan da bi se postigla Paretova optimalnost. Kolektivni in ustanovljavanja i provoenja zakona i vlasnikih prava nedvojbeno je preduvjet za ustanovljavanje sustava dobrovoljne razmjene Nedjeljivost proizvodnje potie lanove zajednice na suradniko ponaanje, ali nemogunost i neefikasnost pravila iskljuivanja ini, za razliku od privatnih ili trinih dobara, moguom pojavu neplatia

    Budui da dragovoljni pristanak na plaanje doprinosa za javna dobra nije izvjestan potrebno je pronai formalni postupak kolektivnog odluivanja za njihovo utvrivanje

    Trguju/ne kraduKraduTrguju /ne kradu1.A (10-stoke, 9-ita) B (8-stoke,6-ita)4. A (6-stoke, 5-ita)B (10-stoke, 9-ita)Kradu2. A (10-stoke, 10-ita)B (5-stoke, 3-ita)3. A (7-stoke, 5-ita)B (7-stoke, 5-ita)

  • Od opinske do nacionalne razine vlasti pribavljanje javnih dobara osigurava se odreenim postupcima politikog odluivanja, a tek manji dio preputa se dragovoljnim doprinosima (kolektivni izbor kao zamjena za dragovoljni pristanak u manjim zajednicama poput sela i obitelji)

    Veliina skupine postaje kljuna varijabla za odreivanje naina pribavljanja javnih dobara (vee i heterogene skupine trebaju formalizirana pravila)

  • Teorija igara kao oblik ekonomske analize politikih odluka

    Gospodarski ivot sadri mnoge situacije stratekog suodnosa izmeu poduzea, kuanstva i drava

    Teorija igara analizira nain na koji dvije ili vie strana, koje meudjeluju u trinoj areni, izabiru akcije ili strategije koje zajedniki utjeu na oba sudionika

    Klju za biranje strategija u teoriji igara predstavlja promiljanje vlastitih i suparnikovih ciljeva uz znanje da suparnika strana ini isto (pretpostavka d

Search related