Ekonomski razlozi propasti Z Rimskog Carstva

EKONOMSKI RAZLOZI PROPASTI

ZAPADNOG RIMSKOG CARSTVA

Zagreb, 03. prosinca 2015.

David Tomašek

direktor Direkcije kontrolinga i upravljačkog izvještavanja

Hrvatska poštanska banka d.d.

AGENDA

EKONOMSKI RAZLOZI PROPADANJA


• PREDSTAVLJANJE & RAZLOZI PROUČAVANJA

• OPĆENITO O RIMSKOM CARSTVU

• EKONOMSKA EKSPANZIJA U RANOM CARSTVU

• ZAČECI PROPADANJA CARSTVA

• MONETARNA DESTRUKCIJA

• DEINDUSTRIJALIZACIJA

• PAD CARSTVA

• DANAŠNJE VELESILE ≈ SPQR?

2

EKONOMSKA POVIJEST? RIMSKO CARSTVO? ZAŠTO?

3

„Oni koji ne pamte povijest, osuđeni su da je ponove.”

George Santayana, Reason in Common Sense, 1905.

• ZNANJE JE MOĆ – poznavanje druge discipline daje nam KOMPARATIVNU PREDNOST

• METODE & STANJE SVIJESTI – financije, ekonomija, povijest (…) – FUZIJA HORIZONATA

„Povijest je učiteljica života.”

Cicero, De Oratore, 55. p.n.e.

• RIMSKO CARSTVO – NAJKOMPLEKSNIJA CIVILIZACIJA do početka britanske kolonizacije (16. st.)

• EKONOMSKE POJAVE, INSTITUCIJE I PROBLEMI s kojima se i danas suočavamo

• USPOREDIVOST SA SLIČNIM MODERNIM SUSTAVIMA

A)

B)



IMPERIUM ROMANUM

4EKONOMSKI RAZLOZI PROPADANJA


preuzeto s https://en.wikipedia.org

RIMSKA KRALJEVINA

753. p.n.e. – 509. p.n.e.

RIMSKA REPUBLIKA

509. p.n.e. – 27. p.n.e.

RIMSKO CARSTVO

27. p.n.e. – 1453. n.e.

PODJELA CARSTVA

395.

ZAPADNO RIMSKO

CARSTVO

pad 476.

ISTOČNO RIMSKO

CARSTVO

pad 1453.

https://en.wikipedia.org/



RIMSKI NOVAC

Aureus Septimija Severa, 193. preuzeto s https://en.wikipedia.org

AUREUS - zlatni novac

• rijetko korišten u svakodnevnim

transakcijama

Denarius Hadrijana, oko 125. preuzeto s

http://www.forumancientcoins.com

DENARIUS - srebrni novac

• osnovno transakcijsko sredstvo

(idejno 25:1 u odnosu na aureus)

++ SESTERTIUS – brončani/mjedeni novac

(idejno 100:1 u odnosu na aureus)

https://en.wikipedia.org/

http://www.forumancientcoins.com/

AUGUSTOVO NASLJEĐE



Augusto di Prima Porta, Musei Vaticani

„S obzirom da Grad nije bio uređen u skladu s carskim

dostojanstvom, i radi izloženosti poplavama i požarima,

on ga je tako uljepšao da se s pravom može pohvaliti

da ga je našao izgrađenim od opeke, a ostavio ga u

mramoru.”

Svetonije, Život Augusta, De Vita Caesarum, 121.

AUGUSTOVA EKONOMSKA EKSPANZIJA – PAX ROMANA



VLADAVINA OKTAVIJANA AUGUSTA – 27. p.n.e. – 14. n.e.

output Y

kam

ata

i

output Y

cije

ne P

IS0 IS1

LM0

AD0

AS0

AD1

LM1

AS1

Y0 Y1

1. August je odlučio pokrenuti gigantske javne radove kako bi obnovio

Carstvo nakon građanskih ratova. Jakom javnom potrošnjom je

ujedno zaposlio i rimski proleterijat i razvojačene vojnike.

Pomak IS & AD krivulje udesno.

2a. Kako je u Augustovim rukama bila i monetarna poluga, iskoristio je

priljeve od aneksije bogatog Egipta za financiranje javnih radova, ali i

za davanje beskamatnih pozajmica poduzetnicima.

Pomak LM krivulje snažno udesno.

2b. Međutim, rast ponude novca bio praćen rastom ponude dobara i

usluga zbog ekonomskih sloboda, niskih carina na unutarnju trgovinu,

te prestanka progresivnog oporezivanja i općenito niskih poreznih

stopa.

Pomak AS krivulje udesno.

i1i2

P1

P2

ZNAČAJNO VEĆI OUTPUT, uz nižu razinu cijena i kamatne stope

= povećanje blagostanja

TIBERIJEVO NASLJEĐE



Tiberius, Romisch-Germanisches Museum, Köln

„Ukratko, ogromne količine novca, čak 2.700.000.000

sestercija koje je Tiberije nagomilao, spiskao je prije

nego što je prošla cijela godina.”

Svetonije, Život Kaligule, De Vita Caesarum, 121.

TIBERIJEVA KEYNEZIJANSKA DEPRESIJA



VLADAVINA TIBERIJA – 14. – 37.

output Y

kam

ata

i

output Y

cije

ne P

IS1 IS0

LM1

AD1

AS1

AD0

LM0

AS0

Y1 Y0

1. Karakterno drukčiji, Tiberije je prekinuo s javnim radovima i

značajno smanjio javnu potrošnju.

Pomak IS & AD krivulje ulijevo.

2a. Nagli prekid javnih radova uzrokovao je drastično smanjenje

likvidnosti u rimskom gospodarstvu, koja je bila sterilizirana uslijed

većeg prikupljanja poreza od javne potrošnje (T>G).

Pomak LM krivulje snažno ulijevo.

2b. Prekid javnih radova je stavio robovlasnike i zanatlije pod veliki

pritisak (uzdržavanje robova iz vlastitih izvora robovlasnika,

nedostatak profitabilnog posla za obrtnike koji su se nerijetko prodali u

roblje da bi osigurali egzistenciju obitelji).

Pomak AS krivulje ulijevo.

i2i1

P2

P13. Tehnološka stagnacija uslijed nedostatka optimizma & inicijativa.

Povećanje nagiba AS krivulje.

MANJI OUTPUT, uz veću razinu cijena i kamatne stope

AS2



UKUPNE UTROŠENE

JEDINICE RADA PRI JAVNIM

RADOVIMA (GODIŠNJE)

VAKUUM NAKON AUGUSTA

AUGUST TIBERIJEKALIGULA

KLAUDIJE NERON

Preuzeto iz: M.K. Thornton and R.L. Thornton, “Manpower

Needs for the Public Works Programs of the Julio-Claudian

Emperors”, Journal of Economic history 43 (Jun 1983)

• prilike za tehnološki napredak

su propuštene zbog

reakcionarskog stanja svijesti

glede robovlasništva i

nedostatka inovacijskih

inicijativa

• produktivnost rada (output po

radniku) ostala stagnantna



ROBOVLASNIŠTVO:

RAK RIMSKOG DRUŠTVA

TEHNIČKO – TEHNOLOŠKA STAGNACIJA

Mosaiqe echansons, Musée national du Bardo, Tunis

• korak prema masovnoj industrijalizaciji

i manufakturi nikad nije poduzet

• aristrokracija (robovlasnici) su na

izume koji bi zamijenili (robovsku)

radnu snagu gledali s prijezirom

• slobodni zanatlije su se jedva tolerirali,

ali njihova je nadnica bila tek nešto

viša od iznosa najma roba (3:1,8)

• ekonomska baza se širila (geografski),

ali se nije produbila (demografski)



CENTRIFUGALNE SILE:

IZVOZ INDUSTRIJE, A NE PROIZVODA

DECENTRALIZACIJA EKONOMSKIH AKTIVNOSTI

Cura Annonae, Pompeii

• najbolji sustavi logistike antičkog doba

nisu bili adekvatni za efikasnu

cirkulaciju potrošačkih dobara

• jeftinija radna snaga u graničnim

provincijama

• vojska – najveći potrošač – bazirana

na granicama carstva (Britanija,

Rajna, Dunav, Sirija)

• geografska jezgra parazitirala

periferiju (npr. Egipat je

subvencionirao Italiju pšenicom)



CENTRIFUGALNE SILE:

TRANSFER INDUSTRIJE IZ GRADOVA U SELA

DECENTRALIZACIJA → DEURBANIZACIJA & AUTARKIJA SELA

Rimski latifundij, preuzeto sa https://www.utexas.edu

• premalo prilika za trgovinu i zanatstvo

u gradovima u jugo-zapadnom dijelu

Carstva

• agrarni karakter antičke civilizacije

pobijedio urbane elemente

• absorpcija manjih farmi u velika

imanja - latifundium

• smanjenje zona za trgovinu u

negraničnim provincijama – svako

imanje bilo samodostatno

• izuzimanje potrošača iz gospodarstva

https://www.utexas.edu/



INFLACIJA:

PSIHOZA RIMSKOG DRUŠTVA

OBEZVREĐIVANJE NOVCA

Preuzeto iz Tainter, Joseph A.: The Collapse of Complex Societies

• gotovo svi carevi su pribjegavali

obezvrijeđivanju/devalvaciji novca

• demografske katastrofe (kuga u II.

stoljeću) reducirale poreznu bazu

• PQ = MV, uz stabilni Q, dovelo je do

rasta cijena

• inflacija sprečavala razvoj bankarstva

• do sredine III. stoljeća udio srebra u

denariusu pao na 5%

• Greshamov zakon – loš novac će

istisnuti dobar novac iz kolanja9

1,8

84

,9

80

,3

90

,8

90

,7

85

,4

84

,1

80

,0

76

,2 82

,2

81

,0

56

,0

0,0

10,0

20,0

30,0

40,0

50,0

60,0

70,0

80,0

90,0

100,0

60. 75. 80. 90. 98. 110. 130. 160. 170. 185. 193. 210.

UDIO SREBRA U DENARIUSUu %

godina



DIOKLECIJAN: SPASITELJ CARSTVA

KRIZA TREĆEG STOLJEĆA & DIOKLECIJAN

III. stoljeće – razdoblje političke i ekonomske nestabilnosti

• uzurpacije, ustanci, razbojništvo i prestanak javnih službi

• kratkotrajna secesija zapadno-europskih i bliskoistočnih provincija

284. Dioklecijan aklamacijom proglašen Carem

• reforma carske vlasti – dominus et deus (lat. gospodar i bog)

„Njegove sposobnosti bijahu prije korisne nego veličanstvene, a on sam je

bio više državnik nego ratnik.” (Edward Gibbon)

• smanjene političke i ekonomske slobode & veći porezni teret

• monetarna reforma – „Dekret o novcu” (301.) – izdan novi novac i

određena nova nominalna vrijednost novcaDioklecijan, Musei Capitolini, Rim



DRŽAVNI INTERVENCIONIZAM &

PLANSKA EKONOMIJA

DIOKLECIJAN – POKUŠAJ PLAFONIRANJA CIJENA

• da bi se neutralizirale rastuće cijene, izdan je

zakonski akt kojim su cijene svih relevantnih

dobara plafonirane (lat. maxima)

Edikt o maksimalnim cijenama

• smatralo se da je inflacija izazvana

špekulacijama i akumulacijom zaliha, tj.

povlačenjem dobara iz ponude

• određene smrtne kazne za prekršitelje

• kolosalni neuspjeh reforme

• trgovci su prestali prodavati robu zakonski,

nego se trgovina odvijala na crnom tržištu ili

razmjenom Ēdictum Dē Pretiīs Rērum Vēnālium, Pergamonmuseum, Berlin



5. STOLJEĆE:

POTPUNO URUŠAVANJE EKONOMIJE

I CIVILNE VLASTI

KASNO CARSTVO & KOLAPS

• serija nesposobnih vladara i negativna

selekcija

• daljnja deurbanizacija i erozija porezne

baze + regresivni porezni pritisak

• potpuni prestanak ekonomske razmjene

s kontinentalnim provincijama

• obavljanje fiskalnih plaćanja neredovito

u naturi

• niske stope nataliteta & skraćenje

životnog vijeka

• „barbarska” osvajanja

Pljačka Rima 410., preuzeto s http://www.mmdtkw.org

http://www.mmdtkw.org/



Βασιλεία τῶν Ῥωμαίων:

RIMSKO CARSTVO - NAJJAČA

DRŽAVA U EUROPI DO 12. STOLJEĆA?

ISTOČNO RIMSKO CARSTVO – DEKADENCIJA ILI VITALNOST?

• vitalnost kontinuiteta Rimske (grčke)

države uvjetovana geografskim i

ekonomskim faktorima

• „mudrija” monetarna politika

• kontinuitet urbanizacije i jake trgovina

– veća porezna baza

• specifični tip feudalizma & kontinuitet

građanskih prava

• sposobni vladari

• neodricanje od znanosti

Konstantinopol - reprodukcija, preuzeto s http://allworldtowns.com/cities/constantinople.html

http://allworldtowns.com/cities/constantinople.html

EKONOMSKA POVIJEST? ZAŠTO? → KAMATNE STOPE

19

preuzeto sa www.seekingalpha.com

U TIJEKU NAJVEĆA

MONETARNA EKSPANZIJA

& NAJNIŽE KAMATNE STOPE U POVIJESTI



http://www.seekingalpha.com/

EKONOMSKA POVIJEST? ZAŠTO? → NOVČANA MASA

20

Izvor: Thompson Reuters Datastream / Diapason Commodities Management

• monetarna ekspanzija

u 4 najveće ekonomije

svijeta

• „natjecanje” u

obezvređivanju valuta

• fiskalni asketicizam još

samo u Njemačkoj

• Rim je pao zbog

pretjeranog državnog intervencionizma,

• kakva sudbina slijedi

današnjim silama?



21

„Svaka civilizacija mora propasti i dezintegrirati se.”

Ludvig von Mises, predavanje o kapitalizmu,

intervencionizmu i inflaciji, Buenos Aires, 1956.



LITERATURA



Tomašek, David: Ekonomska pozadina propadanja Zapadnog Rimskog Carstva, 2007., diplomski rad

Duriez, Colin: A.D. 33., Naklada Ljevak, Zagreb, 2007.

Suetonius: Lives of the Twelve Caesars (lat. original: De Vita Caesarum), Wordsworth Editions Ltd., Hertfordshire, 1997.

Tainter, Joseph A.: Kolaps kompleksnih društava, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2007.

Anderson, Perry: Passages from Antiquity to Feudalism, Verso, New York, 2006.

Gibbon, Edward: The Decline and Fall of the Roman Empire, Wordsworth Editions Ltd., Hertfordshire, 1998.

Mankiw, N. Gregory: Macroeconomics, Worth, New York, 2003.

Rees, Roger: Diocletian and the Tetrarchy, Edinburgh University Press, Edinburgh, 2004.

Walbank, F.W.: The Awful Revolution, University of Toronto Press, Toronto, 1969.

http://www.lewrockwell.com

http://en.wikipedia.org

seekingalpha.com

22

http://www.lewrockwell.com/

http://en.wikipedia.org/

Q & A23



Documents

Ekonomski razlozi propasti Z Rimskog Carstva