Ekosistem Mora i Okeana

7/16/2019 Ekosistem Mora i Okeana

1/18


2/18

Mora se prostiru na 70% Zemljine povrine. Bez obzirana zemljopisnu raznolikost, mora i okeani se odlikujupovezanou i jedinstvom. Ova ogromna masa vode je

u neprekidnom kretanju. To rezultira vrlo slinimhemijskim i fizikim osobinama morske vode urazliitim dijelovima svijeta.


3/18

Ekoloki uslovi

Temperatura povrinskih i pliih dijelova mora ovisi ogodinjim i dnevnim promjenama. Najvee promjenetemeperature su u plitkim, obalnim dijelovima i napovrini mora. Temperatura na veim dubinama jestalna. Tako na 1000m ona iznosi izmei 4 i 5 C. Morasadre oko 35kg/l otopljenja NaCl. Koliina i sastavrastvorene soli u moru predstavlja salinitet mora.Gustina mora ovisi o slanosti i temperaturi.Hladnija

mora imaju veu gustinu od toplih mora. Sa dubinompritisak(tlak) raste, i to na svakih 10 min za 1atmosferu, pa se organizmi moraju tome prilagoditi.


4/18

Ekosistem mora

USLOVI IVOTA IVOTNE ZONE

Hemijski sastav OBALNO PODRUJE

Pritisak - Priobalje (zona udaranja valova)

Uzgon (potisak) - Zona plime i oseke

Temperatura PODRUJE SLOBODNE VODE

Svjetlost - Zona morskog dna

Strujanje - Zona puine (otvorenog mora)

- Zona dubokog mora


5/18

Obalno podruje Priobalje

Priobalje je pojas koji nikada nije potopljen u more, alije stalno izloen prskanju mora. Ovo podruje je stalnoizravno izloeno Suncu, a tlo je zaslanjeno. Ovdje ivena takve uslove prilagoene biljke slanue. To su

obalni petrovac,jadranska mriica i slanua. Nastijenama izloenim Suncu susreemo gutere kojimagodi toplota jer poveava njihovu tjelesnu aktivnost.

Hrane se insektima i njihovim liinkama. Na stijenamase gnijezdi i galeb klaukavac koji se hrani ribama,koljkama, rakovima


6/18

Galeb klaukavac Slanua


7/18

Obalni petrovac Jadranska mrica


8/18

Zona plime i oseke

U ovom pojasu vladaju vrlo teki ivotni uslovi.Stanite je izloeno udaranju valova, a za vrijeme osekeizloeno je jakoj Sunevoj svjetlosti i sui, emu seorganizmi moraju prilagoditi. Plima mijenja ivotneuslove, donosi svjeu vodu i hranjive tvari.Stijene suprekrivene modrozelenim algamakoje ive unakupinama i stijenama daju tamnu boju. Sluzava tvarkoja ih titi od isuivanja ini stijene klizavim. U ovompodruju ive i vieelijske alge koje su privrene zastijene.


9/18

Morska salataje zelena alga. Ona raste u stanitimagdje je voda zagaena, kao to su luke ili mjesta gdje se

izlijeva kanalizacija, pa je pokazatelj zagaenja.


10/18

Jadranski braije smea alga. Raste samo upodrujima istog mora. Jadranski brai je endem.


11/18

Priljepakje pu ija je kuica stoasta. Za vrijemeoseke vrstose prilijepi uz stijene i tako se titi od

isuivanja. Za vrijeme plime kree se po stijenama ihrani se algama. Uvijek se vraa na isto mjesto.


12/18

Litorinaje pu koji ivi u pukotinama stijena. Zavrijeme sue vrstim poklopcem zatvori se u kuicu,

to ga titi od isuivanja.


13/18

Rak vitiarje ljuturom privren za kamenje, ak iza koljke. Ovaj sitni rai se ne kree, ve za vrijeme

plime izbacuje peraste noice kroz otvor na kuici itako hvata plankton koje se hrani.


14/18

Pu ogrc ima spiralnu kuicu sa karakteristinimarama. U sumrak pue o kamenju i hrani se algama.


15/18

Dagnjaje koljka koji se vrstim nitima privrsti zapodlogu pa ih valovi i struje ne mogu odnijeti. Ljutura

je plavocrne boje. Za vrijeme sue je vrsto zatvorena, aza vrijeme plime se hrani planktonomi algama. Punose koristi u ljudskoj prehrani.


16/18

Crvena moruzgva je arnjak koji ivi privren zastjene. Za vrijeme plime ispusti lovke i lovi manje

ivotinje, a za vrijeme oseke uvue lovke te lii nacrvenu lopticu privrenu za obalu .


17/18

Smea vlasulja je arnjak koji ivi u blizini obale. Nemoe uvui lovke kao moruzgva i njima moe jako

opei kupae.


18/18

Prezentaciju uradio :

Bakir Tahmiija VIII-2

Documents

Ekosistem Mora i Okeana