Ekskurzija B1 – Geologija kornatskog oto~ja · PDF fileGeologija kornatskog oto~ja Geology of Kornati archipelago Tvrtko Korbar1, Ma{a Suri}2, Ladislav Fu~ek1, Vladislav Mihel~i}3,

Ekskurzija B1 – Geologija kornatskog oto~jaExcursion B1 – Geology of Kornati archipelago

Tvrtko Korbar, Ma{a Suri}, Ladislav Fu~ek, Vladislav Mihel~i}, Vladimir Veseli & Katica Drobne

Ekskurzija B1' – Geologija estuarija rijeke KrkeExcursion B1' – Geology of Krka River estuary

Neven Cukrov, Ma{a Suri}, Ladislav Fu~ek, Vlasta ]osovi}, Tvrtko Korbar & Mladen Jura~i}

Geologija kornatskog oto~jaGeology of Kornati archipelago

Tvrtko Korbar1, Ma{a Suri}2, Ladislav Fu~ek1, Vladislav Mihel~i}3, Vladimir Veseli4 & Katica Drobne5

1Hrvatski geolo{ki institut, Zavod za geologiju, Sachsova 2, 10 000 Zagreb, Hrvatska([email protected]; [email protected])2Sveu~ili{te u Zadru, Odjel za geografiju, Tu|manova 24 i, 23 000 Zadar, Hrvatska([email protected])3NP Kornati, Butina 2, 22 243 Murter, Hrvatska([email protected])4INA industrija nafte d.d, Lovin~i}eva bb, 10 000 Zagreb, Hrvatska([email protected])5Ivan Rakovec Institute of Palaeontology, ZRC SAZU, Novi trg 2, 1000 Ljubljana, Slovenia([email protected])

Islands and mainland in wider [ibenik region (northern Dalmatia, Croatia) are predominantly composed of deformedUpper Cretaceous to Eocene pre-orogenic carbonates, detached from the uppermost crust of central Adriatic microplate(Adriatic-Dinaridic carbonate platform) during Dinaridic (Alpine) orogenesis. Syn-orogenic Flysch conformably, andPromina deposits unconformably overlay the carbonates, while thin Quaternary deposits in places cover all the older forma-tions (Fig. 1). Upper Cretaceous to Paleogene successions of carbonates from the region, and the succession from the off-shore borehole Kate-1, are supposed to belong to the different tectonostratigraphical units (Fig. 2). However, orogenic evolu-tion and tectonic structure of the region are still a matter of debates.

Stop 1. (from boat): The ovrturned syncline of [kulj Islet is a typical SW verging Dinaridic structure.Stop 2. (from boat): Exposure of fault-erosional scarp, selective erosion, and pelagosite crusts on southern Lavsa Island.Stop 3. (from boat): Upper Cretaceous to Paleogene carbonate succession of eastern Lavsa Island.Stop 4. Unconformity between Upper Santonian / Lower Campanian and Lower Eocene carbonates on Ravni @akan Island

– correlation with Kate-1 borehole.Stop 5. (from boat)=Stop 1’ of field trip B1’ (CUKROV et al., 2010): Submerged canyon of palaeo-Krka River.

Geolo{ki pregled {ireg podru~ja [ibenika

Otoci [ibenskog i Kornatskog arhipelaga, kao i {ire {iben-sko kopneno podru~je (sjeverna Dalmacija), izgra|eni su oddeformiranih naslaga najgornje kore, istaloènih na sredi-{njem dijelu Jadranske mikroplo~e (CHANNELL et al.,1979). Ve}im dijelom to su predorogenetski karbonati Ja-dranske (TARI, 2002; VLAHOVI] et al., 2005) odnosnoJadransko-dinaridske karbonatne platforme (PAMI] et al.,1998; KORBAR, 2009) te krovinski sinorogenetski karbo-nati i klastiti (MAMU@I], 1971; MAMU@I] & NEDELA-DEVIDE, 1968; GKRH 2009; Slika 1).

Na promatranom podru~ju nalaze se uglavnom naslageplitkovodnih karbonata gornje krede (cenoman do donjikampan), koji su detaljnije opisani na ju`nom dijelu Dugogotoka (FUÊK et al., 1990), a na kojima su, nakon dugo-trajne emerzijske faze, taloène eocenske (kviz-lutet) kar-bonatne naslage formacije Foraminiferski vapnenci (DRO-BNE et al., 1991). Stratigrafska praznina obuhva}a oko 30milijuna godina. Mjestimice se, kao posljedica preplavlji-vanja neravnog krednog paleoreljefa, u po~etku eocenskog

slijeda nalaze do nekoliko metara debeli, tamni, braki~nivapnenci Kozinskog facijesa s puèvima (Stomatopsis sp.),sitnim miliolidama i ostrakodima ([PARICA et al., 2000),koji su ~esto, bez obzira na znatne stratigrafske razlike,ozna~avani kao Liburnijska formacija (vidi diskusiju uKORBAR, 2009). Slijede tipi~ni foraminiferski vapnenci,na kojima konformno leè prijelazne, a na njima i fli{ne na-slage (uglavnom lapori). Fli{ se danas nalazi uglavnom ufronti reversnih rasjeda (GKRH 2009, Slika 1). Slijed eo-censkih naslaga ukazuje na formiranje i produbljavanjekarbonatne rampe (]OSOVI] et al., 2004), koja se moèinterpretirati kao najdistalniji rub migriraju}eg predgor-skog bazena (LAWRENCE et al., 1995; KORBAR, 2009).U sjevernom dijelu promatranog podru~ja na foraminifer-skim vapnencima nekonformno slijede naslage formacijePromina (vidi ekskurziju B3, BABI] & ZUPANI^, 2010).Na temelju stratigrafskih zna~ajki, pojedini autori proma-trano kopneno i oto~no podru~je pripisuju tektonostrati-grafskoj jedinici Vanjskog (CHOROWICZ, 1975) ili Viso-kog kr{a (KORBAR, 2009).

4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 131Vodi~ ekskurzija – Excursion Guide-book

B1

Razvoj karbonata krede i paleogena u podmorskom di-jelu promatranog podru~ja (podru~je bu{otine Kate-1), gdjese u stratigrafskom kontaktu nalaze plitkovodni karbonatimastrihta i paleocena (TARI-KOVAÎ] et al., 1998; GRAN-DI] et al., 2002), razlikuje se od razvoja na kopnenom ioto~nom dijelu, a sli~an je razvoju na otoku Bra~u i drugimsrednjodalmatinskim otocima (GU[I] & JELASKA, 1990;KORBAR, 2009). Na temelju tih razlika, naslage u podru~jubu{otine Kate-1 neki autori pripisuju zasebnoj tektonostrati-grafskoj jedinici – Dalmatinskoj zoni (CHOROWICZ, 1975),odnosno Dalmatinskom kr{u – para-autohtonom dijelu ja-dranskog segmenta karbonatne platforme (KORBAR, 2009;Slika 2).

Na temelju interpretacije seizmi~kih profila (PRELO-GOVI] et al., 1995; GRANDI] et al., 2002) i tektonostrati-grafske analize (KORBAR, 2009), pretpostavlja se da je jedi-nica Visokog kr{a od jedinice Dalmatinskog kr{a u proma-tranom podru~ju odijeljena navlakom, ~ija je fronta prekrivenamla|im sedimentima, a nalazi se 10-ak km JZ od ju`nogkornatskog oto~ja (Slike 1 i 2). Premda u {irem podru~junema dovoljno dubokih istra`nih bu{otina, jedinica Visokogkr{a je na temelju gore navedenih podataka interpretirana

kao alohtoni dio dinaridskog segmenta karbonatne plat-forme, koji je navu~en preko SI dijela jadranskog segmenta(Dalmatinskog kr{a) tijekom glavne faze dinaridskih defor-macija (KORBAR, 2009; Slika 2). Tome u prilog ide izna~ajno tektonsko zadebljanje naslaga, interpretirano na te-melju analize seizmi~kih profila (LAWRENCE et al., 1995).Reversni rasjedi i bore jugozapadnih vergencija formirani suuslijed izraène horizontalno-tangencijalne komponente stre-sa, vjerojatno u prvoj fazi orogeneze na podru~ju VanjskihDinarida (KORBAR, 2009). Frontalni rasjed/navlaka Vanj-skih Dinarida nalazi se 20-ak km JZ od ju`nog kornatskogoto~ja (Slike 1 i 2). Ju`no od dinaridske fronte nalazi seJadransko predgorje, kojeg ~ine mla|im naslagama prekri-veni dijelovi karbonatne platforme koji nisu bili zahva}enidinaridskim deformacijama. Taj dio podmorja, prema ve}spomenutom modelu, odgovara tektonostratigrafskoj jedi-nici Istarskog kr{a (KORBAR, 2009).

Drugi tektonski model ~itavo promatrano podru~je pri-pisuje deformiranom dijelu Jadranske karbonatne platforme,odnosno Dalmatinskoj zoni (LAWRENCE et al., 1995) iliimbriciranoj Jadranskoj karbonatnoj platformi (TARI, 2002).Prema tom modelu, Jadranska platforma ne pripada Vanj-

132 4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010

Vodi~ ekskurzija – Excursion Guide-book

B1

� �

Slika 1. Geolo{ka karta (modificirani isje~ak GKRH, 2009) s prikazanim to~kama ekskurzije (B1=1-5, B1’=1’-5’) i pregledni geolo{ki stupgornje krede i paleogena {ireg kopnenog i oto~nog podru~ja [ibenika, koreliran sa segmentom stupa iz bu{otine Kate-1. Glavnestratigrafske jedinice na karti: 32 – SIS dolomiti (alb-cenoman), 34 – karbonatne formacije gornje krede (vidi stup, cenoman-donji kampan),39 – Foraminiferski vapnenci (donji-srednji eocen), 40 – Fli{ formacija (srednji-gornji eocen), 41 – Promina formacija (gornji eocen-oligocen),56, 57a, 58a, 65 - kvartarne naslage.Figure 1. Geological map (modified from GKRH, 2009) showing field trip stops (B1=1-4, B1’=1’-5’), and schematic geological collumn ofUpper Cretaceous and Paleogene of wider island and mainland [ibenik region, correlated to a segment of the collumn in Kate-1 borehole.Main stratigraphical units on the map: 32 – SIS dolomites (Albian-Cenomanian), 34 – Upper Cretaceous carbonate formations (see collumn,Cenomanian-Lower Campanian), 39 – Foraminiferal limestones (Lower-Middle Eocene), 40 – Flysch fm. (Middle-Upper Eocene), 41 –Promina fm. (Upper Eocene-Oligocene), 56, 57a, 58a, 65 – Quaternary deposits.

skim Dinaridima, ve} je samo imbricirana u njihovoj fronti,a njezini SI dijelovi su zajedno sa SZ produètkom Budva-Cukali bazena podvu~eni pod deformirane naslage Dinarid-ske karbonatne platforme i njezine podloge (TARI, 2002).

Vi{e o geologiji kvartara (okr{avanju, sedimentaciji,promjenama razine mora, nalazi se u vodi~u ekskurzije B1’(CUKROV et al., 2010, ova knjiga str. 143).


B1

To~ka 1 – Stop 1

Otok [kulj – [kulj Islet

Preba~ena sinklinala ju`ne vergencije (Slika 3) na otoku[kulju, ili [kuju po kurnatarski, karakteristi~na je dinarid-ska struktura koja svjedo~i o izraènoj horizontalno-tangen-cijalnoj komponenti stresa tijekom prve faze orogeneze natom podru~ju. U SZ produètku ove preba~ene sinklinale

nalazimo zonu intenzivno boranih pa i preba~enih karbo-natnih naslaga gornje krede, koje izdanjuju du` sredi{njegdijela otoka Kornata (MAMU@I] & NEDELA-DEVIDE,1968), najve}eg otoka Kornatskog arhipelaga (Slika 1).



B1

Slika 2. Kompozicijski geolo{ki profil kroz Vanjske Dinaride i Jadransko predgorje na podru~ju sjeverne Dalmacije, njenog zale|a i podmorja.Ve}i okvir ozna~en isprekidanom linijom ozna~ava podru~je ekskurzije B (modificirano prema KORBAR, 2009). Manji okvir (to~kasta linija)ozna~ava podru~je koje pokriva interpretirani seizmi~ki profil (Slika 10).Figure 2. Composite geological profile accross the External Dinarides and the Adriatic foreland in northern Dalmatia, its hinterland and off-shore (modified after KORBAR, 2009). Dashed-line frame delimits the area of the field trips B. Dotted-line frame delimits the area of seismicprofile image on Fig. 10.

Slika 3. Pogled s istoka prema preba~enoj sinklinali JZ vergencije (otok [kulj).Figure 3. Westward view to overturned SW verging syncline ([kulj Islet).

To~ka 2 – Stop 2

Ju`na obala otoka Lavsa – Southern cost of Lavsa Island

Geneza ju`nih obala otoka Lavse, kao i ve}ine otokavanjskog kornatskog niza te JZ obale Dugog otoka, vezanaje uz rasjedno-erozijske procese koji su oblikovali strmce.Na njima se selektivnom erozijom ~esto oblikuju geomorfo-lo{ke forme koje na izdancima subhorizontalnih slojevamogu nalikovati na plimske potkapine (kao {to je slu~aj naoto~i}u Borovniku, Slika 4A iz SURI], 2009). Me|utim, naizdancima koso poloènih slojeva cenomana na strmcima JIrta otoka Lavse (Slika 4B), jasno se vidi da su takve konkav-ne forme (u ovom slu~aju povinute) posljedica selektivneerozije, a ne djelovanja mora i morskih organizama u po-

dru~ju intertajdala. Zbog toga je pri istraìvanju takvih geo-morfolo{kih pojava potreban oprez, jer se sli~ne pojavemogu pogre{no interpretirati kao indikatori nekada{nje mor-ske razine. U litoralnom dijelu strmaca, pa sve do visine odoko 15 m, na stijenama se nalaze subrecentne enkrustacijecrnog pelagozita, ~ija je geneza vezana uz obilje morskogaerosola, kojeg proizvode ju`ni vjetrovi i valovi, razbijaju}ise du` ju`nih oto~kih strmaca. Aerosol doprinosi bujanjucijanobakterije Xenococcus koja obara aragonit s primjesamaorganske tvari (KORBAR et al., 2009). Na ju`nom, kopne-nom zavr{etku doline koja dijeli Lavsu na zapadni i isto~ni


B1

Slika 4. Selektivna erozija: A) na JZ strmcima Borovnika, koja nalikuje izdignutoj plimskoj potkapini i B) na JI rtu otoka Lavsa s crnimpelagozitnim korama.Figure 4. Differential weathering: A) on SW escarpment of Borovnik Islet, resembling uplifted tidal notch, and B) on the SE cape of Lavsa Is-land with black pelagosite crusts.

dio, na OGK listu Biograd (MAMU@I] & NEDELA-DE-VIDE, 1968) prikazano je podru~je prekriveno sedrom, koja sespominje i u novijim publikacijama (Jelaska, 2004). Me|u-tim, unato~ detaljnom pregledu tog dijela otoka nisu prona-|eni niti izdanci, niti fragmenti sedre. Pa ipak, zanimljivo je

da su blokovi sedre u pro{losti kori{teni za gradnju crkviceGospe od Tarca na susjednom otoku Kornatu (JELASKA,2004).

To~ka 3 – Stop 3

Isto~na obala otoka Lavsa – Eastern coast of Lavsa Island

Slijed karbonatnih naslaga gornje krede (Slika 1) du` is-to~ne obale otoka Lavse zapo~inje dobro uslojenim peritaj-dalnim vapnencima i dolomitima formacije Milna (srednji-gornji cenoman). Na njima leè masivni svijetli rudistno-bioklasti~ni floutstoni/radstoni te kalcisferski vekstoni/pek-stoni (gornji cenoman-donji turon), ekvivalentni formaciji

Sveti Duh. U njihovoj krovini nalazi se vi{e stotina metaradebeli paket dobro uslojenih naslaga formacije Gornji Hu-mac. U sredi{njem dijelu potonje formacije slijed je prekinutreverznim rasjedom (Slika 5) koji onemogu}ava snimanjekompletnog detaljnog stupa kroz naslage gornje krede ipaleogena.



B1

Slika 5. Reversni rasjed na isto~noj obali otoka Lavsa, koji u sredi{njem dijelu prekida slijed naslaga formacije Gornji Humac.Figure 5. Reverse fault at the eastern coast of Lavsa Island, disturbing succession of Gornji Humac formation in its middle part.

Slika 6. Rudisti gornjeg dijela formacije Gornji Humac na isto~noj obali otoka Lavsa: A) Kuehnia milovanovici i B) Vaccinites sp. Mjerilo u cm + mm.Figure 6. Rudists from the upper part of Gornji Humac formation at eastern coast of Lavsa Island: A) Kuehnia milovanovici, and B) Vaccinites sp.Scale bar in cm + mm.

A B

U gornjem dijelu formacije Gornji Humac nalazi se ne-koliko desetaka metara debeli paket zrnastih bioklasti~nihvapnenaca s facijesima otvorene platforme, na {to upu}ujubrojni fragmenti jeìnaca i raznovrsna rudistna zajednica sKuehnia milovanovici (SLI[KOVI]) (Slika 6A), Vaccinitessp. (Slika 6B) i dr.

U neposrednoj podini tog facijesa nalazi se santonskaforaminiferska zajednica s Murgella lata Luperto Sinni iKeramosphaerina tergestina Stache. U vrhu formacije GornjiHumac nalazi se foraminiferska zajednica: Dicyclina schlum-bergeri Munier-Chalmas, Accordiella conica Farinacci, Kera-mosphaerina tergestina Stache (Slika 7A), Scandonea medi-terranea De Castro (Slika 7B) i Calveziconus lecalvezae Caus& Cornella, koja ukazuje na gornji santon-donji kampan.


B1

Slika 7. Mikrofotografije tipi~nih benti~kih foraminifera gornjegsantona-donjeg kampana iz najmla|ih naslaga formacije GornjiHumac na SI obali otoka Lavsa (Kornati). A) Keramosphaerina terge-stina i B) Scandonea mediterranea.Figure 7. Microphotographs of typical benthic foraminifera fromthe uppermost deposits of Gornji Humac formation at eastern coastof Lavsa Island: A) Keramosphaerina tergestina, and B) Scandoneamediterranea.

Slika 8. A) Nekonformni stratigrafski kontakt vertikalnih slojevagornje krede (lijevo) i paleogena (desno) na SI obali otoka Lavsa; B)Mikrofotografija paleokr{ke {upljine zapunjene pizoidnim grejns-tonom; C) Mikrofotografija samog kontakta paleookr{enog krista-lini~nog krednog vapnenca, Microcodium struktura i paleogenskihfenestralnih madstona s rijetkim cijanobakterijama Decastronema

(ex. Aeolisaccus) barattoloi. Mjerilo u mm.

Figure 8. A) Unconformable contact of vertical beds of Upper Creta-ceous (left) and Paleogene (right) carbonates at NE coast of Lavsa Is-land; B) Microphotograph of palaeokarst pocket filled by pisoliticgrainstones; C) Microphotograph of the contact of the Upper Creta-ceous crystaline limestone, Microcodium structures and Paleogenefenestral mudstones containing cyanobacteria Decastronema (ex.Aeolisaccus) barattoloi. Scale bar in mm.

A

B

A

B

C

Vrh naslaga krede je paleookr{en tijekom dugotrajneemerzijske faze, tijekom koje su mjestimice nakupljani deci-metarski dèpovi i le}e lateritno-boksiti~nog materijala (Sli-ka 8A). Paleookr{ke {upljine zapunjene su pizoidnim grejn-stonima (Slika 8B), a u vrhu nalazimo i rizoidne strukture sasitnim mikrokodijima (Slika 8C).

Na paleookr{enim naslagama krede, nekonformno slije-de paleogenski Foraminiferski vapnenci (Slika 8A), koji iz-gra|uju ~itav SI rt otoka Lavsa. Otkrivena debljina naslagaeocenskih foraminiferskih vapnenaca je oko 165 m. U samomdnu slijeda, u muljnim litotipovima vapnenaca, koji leè tikna strukturama mikrokodija (Slika 8C), nalaze se brojnecijanobakterije Decastronema (ex. Aeolisaccus) barattoloi(De Castro) (]OSOVI] et al., 2008).

Biostratigrafski je definirano sljede}ih 70-ak m naslaga(Slike 1 i 9A-C). U prvim slojevima nalazimo skeletne

pekstone s brojnim koskinolinama i velikim miliolidamasrednjeg i gornjeg kvizija (SBZ-11, SBZ-12) (veliki primjer-ci Coskinolina liburnica Stache i Periloculina dalmatinaDrobne). Nakon 10-ak m debljine nalaze se brojne alveoline(Alveolina stipes Hottinger i Alveolina elliptica nuttalli Da-vies), numuliti te ortofragminide donjeg (SBZ-13), a navi{e isrednjeg lutecija (SBZ-14).

Iz navedenih podataka proizlazi da je na Lavsi strati-grafska praznina izme|u naslaga krede i paleogena pribli`nojednaka kao i na {irem oto~nom i kopnenom dijelu pro-matranog podru~ja, a odgovara vremenu od oko 30 milijunagodina. Budu}i da je iskrcavanje s velikog broda na Lavsiproblemati~no, ne{to manje atraktivan lateralni ekvivalentopisanih naslaga rudistnih vapnenaca gornje krede i forami-niferskih vapnenaca paleogena, promatrat }emo na susjed-nom otoku Ravni @akan.



B1

Slika 9. Mikrofotografije tipi~nih velikih foraminifera iz foraminiferskih vapnenaca (eocen, SI obale otoka Lavse): A) Coskinolina liburnica

(lijevo) i Periloculina dalmatina (desno) – srednji-gornji kviz (SBZ 11, 12); B) Alveolina stipes, Discocyclina sp., Nummulites sp. – donji lutet(SBZ-13) i C) Alveolina elliptica nuttalli, Nummulites sp. i dr. – srednji lutet (SBZ 14). Mjerilo u mm.

Figure 9. Microphotographs of typical larger foraminifera from Foraminiferal limestones (Eocene, NE cost of Lavsa Island): A) Coskinolina

liburnica (left) and Periloculina dalmatina (right) – Middle-Upper Cuisian (SBZ 11, 12); B) Alveolina stipes, Discocyclina sp., Nummulites sp. –Lower Lutetian (SBZ-13) and C) Alveolina elliptica nuttalli, Nummulites sp. etc. – Middle Lutetian (SBZ 14). Scale bar in mm.

C

BA

To~ka 4 – Stop 4

Otok Ravni @akan i bu{otina Kate-1 – Ravni @akan Island and Kate-1 borehole

Razvoj naslaga vr{ne krede i donjeg paleogena kakav jenabu{en u antiklinanoj strukturi smje{tenoj 15-ak km ju`nijeod Ravnog @akna, u samoj fronti vanjskih Dinarida (bu{oti-na Kate-1; Slike 1, 2 i 10), razlikuje se od razvoja na ~itavompromatranom oto~nom i kopnenom podru~ju. U vrhu kredenalaze se naslage mastrihta na kojima, preko nekonformnogstratigrafskog kontakta, leè naslage gornjeg paleocena (Ta-ri-Kova}i} et al., 1998). To upu}uje na produènu sedimen-taciju tijekom mastrihta i raniju transgresiju tijekom gornjegpaleocena na tom podru~ju, za razliku od obalnog i oto~nogpodru~ja koje je tijekom istog vremenskog intervala bilo uemerziji. Sli~an razvoj naslaga nalazi se i na srednjodalma-tinskim otocima (GU[I] & JELASKA, 1990), koji su, istokao i podru~je bu{otine Kate-1, pripisani tektonostratigraf-skoj jedinici Dalmatinskog kr{a (KORBAR, 2009).

U gornjem dijelu naslaga krede u bu{otini Kate-1 (Slika1), u isplaci je prona|ena foraminifera Siderolites calcitra-

poides Lamarck (Slika 11A), koji upu}uje na gornji kam-pan-mastriht. U samom vrhu naslaga krede (na dubini odoko 2420 m) nabu{eni su facijesi za{ti}ene platforme formacijeSumartin, a prona|ene su foraminifere Fleuryana adriaticaDeCastro, DROBNE & GU[I] (Slika 11B) i Rhapydioninacf. liburnica (Stache) (Slika 11C), koje su provodne zamastriht. Paleogenske naslage, koje leè neposredno iznadstratigrafskog kontakta s naslagama formacije Sumartin,razvijene su tako|er u facijesu za{ti}ene platforme, a unutarnjih su prona|ene sitne foraminifere iz skupine Discorbidae,zatim Orthophragmina sp., Rotalia cf. perovalis (Terquem) iPlanorbulina cretae (Marsson), koje se pojavljuju od gornjegpaleocena (tanet) (SAMUEL et al., 1972) te Pseudochrysa-lidina sp., koja dolazi naj~e{}e u gornjem paleocenu (tanet) iu donjem eocenu (kviz). Navi{e, nakon hijatusa u ilerdu,slijede tipi~ni eocenski Foraminiferski vapnenci (TARI-KOVAÎ] et al., 1998; GRANDI] et al., 2002).


B1

Slika 10. Seizmi~ki profil kroz strukturu Kate-1 i frontalni dinaridski rasjed/navlaku (iz GRANDI] et al., 2002). Poloàjna skica na Slikama 1 i 2.Figure 10. Seismic section through Kate-1 structure and frontal Dinaridic thrust (from GRANDI] et al., 2002). Location scheme on Figure 1 and 2.

To~ka 5 = To~ka 1'Stop 5 = Stop 1'

Potopljeni kanjon paleo-Krke – Submerged canyon of paleo-Krka River

Povratak brodom s Kornata uz ju`ni ulaz u kanal Sv.Ante – potopljeni kanjon paleo-Krke (vidi ekskurziju B1’,CUKROV et al., 2010, ova knjiga str 143).

LITERATURA

BABI], LJ. & ZUPANI^, J. & LU@AR-OBERITER, B. (2010): Evo-lution of a Dinaric foreland basin fill: flysch and molasse of NorthDalmatia.– U: HORVAT, M. (ur.): 4. Hrvatski geolo{ki kongres –[ibenik 2010, Vodi~ ekskurzija, 177–201.

CHANNELL, J.E.T., D’ARGENIO, B. & HORVATH, F. (1979): Adria,the African promontory, in Mesozoic Mediterranean palaeoge-ography.– Earth-Science Reviews, 15, 213–292.

CHOROWICZ, J. (1975): Le devenir de la zone de Budva vers leNord-Ouest de la Yougoslavie.– Bull. Soc. Géol. France, 7/17,699–709.

CUKROV, N., SURI], M., FUÊK, L., ]OSOVI], V., KORBAR, T.& JURAÎ], M. (2010): Geologija estuarija rijeke Krke.– U:HORVAT, M. (ur.): 4. Hrvatski geolo{ki kongres – [ibenik 2010,Vodi~ ekskurzija, 143–148.

]OSOVI], V., DROBNE, K. & MORO, A. (2004): Paleoenviron-mental model for Eocene foraminiferal limestones of the Adriaticcarbonate platform (Istrian Peninsula).– Facies, 50, 61–75.

]OSOVI], V., DROBNE, K., OGORELEC, B., MORO, A., KOI],M., [O[TARKO, I., TARLAO, A. & TUNIS, G. (2008): Deca-stronema (Aeolisaccus) barattoloi (De Castro), characteristic fos-sil of the Palaeocene and the Eocene peritidal sediments from theAdriatic carbonate platform.– Geologia Croatica, 61/2–3, 321–332.

DROBNE, K., VLAHOVI], I., TRUTIN, M., PAVLOVEC, R., ]OSO-VI], V., BABAC, D., CIMERMAN, F., LUÎ], D. & PAV[I], J.(1991): Excursion B – Ravni Kotari, Paleogene.– In: VLAHOVI],I. & VELI], I. (eds.): Some aspects of the shallow water sedimen-tation on the Adriatic Carbonate Platform (Permian to Eocene),

The second international symposium on the Adriatic carbonateplatform, Excursion Guide-Book, 53–90.

FUÊK, L., GU[I], I., JELASKA, V., KOROLIJA, B. & O[TRI], N.(1990): Stratigrafija gornjokrednih naslaga jugoisto~nog dijelaDugog otoka i njihova korelacija s istovremenim naslagama otokaBra~a (Upper Cretaceous stratigraphy of the SE part of Dugi otokIsland and its correlation with the corresponding deposits of theBra~ Island, Adriatic carbonate platform).– Geol. vjesnik, 43,23–33, Zagreb.

GKRH (2009): Geolo{ka karta Republike Hrvatske 1:300.000, Hrvatskigeolo{ki institut, Zagreb.

GRANDI], S., VESELI, V. & KOLBAH, S. (2002): Hydrocarbon po-tential of Dugi otok basin in offshore Croatia.– Nafta, 53/6–7,215–224.

GU[I], I. & JELASKA, V. (1990): Stratigrafija gornjokrednih naslagaotoka Bra~a u okviru geodinamske evolucije Jadranske karbonatneplatforme (Upper Cretaceous stratigraphy of the Island of Bra~within the geodynamic evolution of the Adriatic carbonate plat-form).– Djela Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, 69,Institut za geolo{ka istraìvanja, OOUR za geologiju, 160 str.,Zagreb.

JELASKA, V. (2004): Kamene poruke iz paleogena.– Biseri Jadrana,vol. 6 (Kornati), 50–60, Fabra d.o.o., Zagreb.

KORBAR, T. (2009): Orogenic evolution of the External Dinarides inthe NE Adriatic region: a model constrained by tectonostratigraphyof Upper Cretaceous to Paleogene carbonates.– Earth Science Re-views, 96/4, 296–312, doi: 10.1016/j.earscirev.2009.07.004

KORBAR, T., MONTANARI, A., KOCH, G., MARIANI, S., DEPAO-LO, D., TURCHYN, V.A., MIKNI], M. & TARI, V. (2009): Geo-logic reconnaissance of the island of Velika Palagruà (centralAdriatic, Croatia).– Geologia Croatica, 62/2, 75–94, doi: 10.4154/gc.2009.07154

LAWRENCE, S.R., TARI–KOVAÎ], V. & GJUKI], B. (1995): Geo-logical evolution model of the Dinarides.– Nafta, 46/2, 103–113,Zagreb.



B1

Slika 11. Mikrofotografije odabranih foraminifera mastrihta iz bu{otine Kate-1 (rasponi na Sl. 1): A) Siderolites calcitrapoides, B) Fleuryanaadriatica i C) Rhapydionina cf. liburnica.

Figure 11. Microphotographs of selected Maastrichtian foraminifera from Kate-1 borehole (ranges on Fig. 1): A) Siderolites calcitrapoides,B) Fleuryana adriatica, and C) Rhapydionina cf. liburnica.

BA C

MAMU@I], P. (1971): Osnovna geolo{ka karta SFRJ, list [ibenik,1:100.000, L33-8 (Basic geological map of SFRY, Sheet [ibenikL33-8).– Instit. za geol. istra`., Zagreb, Savezni geolo{ki zavod,Beograd.

MAMU@I], P. & NEDELA-DEVIDE, D. (1968): Osnovna geolo{kakarta SFRJ (Basic geological map of SFRY): list (Sheet) Biograd,K 33-7, M 1:100.000.– Inst. geol. istra`. Zagreb, Sav. geol. zavodBeograd.

PRELOGOVI], E., ALJINOVI], B. & BAHUN, S. (1995): New Dataon Structural Relationships in the Northern Dalmatian DinarideArea.– Geologia Croatica, 48/2, 167–176.

SAMUEL, O., BORZA, K. & KÖHLER, E. (1972): Microfauna andLithostratigraphy of the Paleogene and adjacent Cretaceous of theMiddle Váh Valley (West Carpathian).– Geologicky ústav Dioniza[túra, Bratislava, 246 p., 180 pls.

SURI], M. (2009): Reconstructing sea-level changes on the EasternAdriatic Sea (Croatia) – an overview.– Geoadria, 14/2, 181–199.

[PARICA, M., BERGANT, S., HAJEK-TADESSE, V. & FUÊK, L.(2000): Geologija podru~ja Morinskog zaljeva (srednja Dalmacija,

Hrvatska), (Geology of Morinje Bay Area (Middle Dalmatia,Croatia)).– In: VLAHOVI], I. & BIONDI], R. (eds.): 2. HrvatskiGeolo{ki Kongres (Second Croatian Geological Congress), Cavtat– Dubrovnik 2000, Zbornik radova (Proceedings), 412–427.

TARI, V. (2002): Evolution of the northern and western Dinarides: a tec-tonostratigraphic approach.– European Geosciences Union, Ste-phan Mueller Special Publication Series, 1, 223–236.

TARI-KOVAÎ], V., KALAC, K., LUÎ], D. & BENI], J. (1998):Stratigraphic analysis of Paleogene beds in some off-shore wells(Central Adriatic Area, Croatia).– In: HOTTINGER, L. & DROB-NE, K. (eds.): Paleogene shallow benthos of the Tethys, Dela,Slovenska akademija znanosti in umetnosti (SAZU), Znanstveno-raziskovalni center SAZU, Ljubljana, 34/2, 203–242.

VLAHOVI], I., TI[LJAR, J., VELI], I. & MATIÊC, D. (2005): Evo-lution of the Adriatic Carbonate Platform: Palaeogeography, mainevents and depositional dynamics.– Palaeogeography, Palaeocli-matology, Palaeoecology, 220/3–4, 333–360.


B1

Geologija estuarija rijeke KrkeGeology of Krka River estuary

Neven Cukrov1, Ma{a Suri}2, Ladislav Fu~ek3, Vlasta ]osovi}4, Tvrtko Korbar3 & Mladen Jura~i}4

1Institut Ru|er Bo{kovi}, Zavod za istra`vanje mora i okoli{a, Bijeni~ka 54, 10 000 Zagreb, Hrvatska([email protected])2Sveu~ili{te u Zadru, Odjel za geografiju, Tu|manova 24 i, 23 000 Zadar, Hrvatska([email protected])3Hrvatski geolo{ki institut, Zavod za geologiju, Sachsova 2, 10 000 Zagreb, Hrvatska([email protected]; [email protected])4Sveu~ili{te u Zagrebu, Prirodoslovno-matemati~ki fakultet, Geolo{ki odsjek, Horvatovac 102a, 10 000 Zagreb, Hrvatska([email protected]; [email protected])

The Krka River estuary has a total length of 22 km and was formed during the Late Pleistocene – Holocene transgression.Input of terrigenous clastic material into the Krka River estuary is small, with the main input of the particulate material viasmall Gudu~a River. The length of freshwater part of Krka River is 50 km and the hydrological situation of the catchment is verycomplex and not yet fully explained. Tufa precipitates on the entire course of the river, forming several up to 50 m high barriersand cascades and stretching over several 100 m in length. Due to, the biological and geological characteristics of the region,and the picturesque scenery of tufa cascades, lower part of the freshwater river region is protected as a National park.

Stop 1'. (from boat) Krka River estuary, palaeo-canyon, and submerged tufa barriers (location map on Fig. 1 of field tripB1 – KORBAR et al., this book p. 131).

Stop 2'. Upper Cretaceous peritidal carbonates of Gornji Humac formation along Sv. Ante Channel, and the unconform-able contact with Paleogene (Lower Eocene) shallow-water carbonates at Martinska locality.

Stop 3'. (from boat): Recent deposition in [ibenik Bay and influence of the town of [ibenik and its industry.

Stop 4'. (from boat): Prokljan and deposition under influence of Krka and Gudu~a rivers. Transit to boats of NP Krka inSkradin and cruise to Skradinski Buk waterfalls.

Stop 5'. Tufa barriers and a tale about Krka River incision.

To~ka 1' – Stop 1'

Estuarij rijeke Krke, potopljeni kanjon i sedrene barijereKrka River estuary, submerged canyon and tufa barriers

Estuarij rijeke Krke (Slika 1) po~inje ispod slapi{ta Skra-dinskog buka na sjeveru i proteè se do tvr|ave Sv. Nikolana jugu, u duìni ne{to ve}oj od 22 km (od to~ke 5’ do to~ke1’ na Sl. 1 ekskurzije B1, KORBAR et al., 2010, ova knjigastr 130). Izme|u Skradinskog buka i pro{irenog gornjegdijela estuarija (Prokljan) smje{ten je gradi} Skradin. UProkljan sa zapada utje~e rje~ica Gudu~a. U donjem dijeluestuarija smje{ten je grad [ibenik. Izme|u Prokljana i [ibe-nika u slijepom rukavcu nalazi se naselje Zaton.

Recentna morfologija doline rijeke Krke i okolnih po-dru~ja rezultat je geolo{ke gra|e i klimatskih promjenatijekom gornjeg pleistocena i holocena. Tijekom glacijala(gornji pleistocen – Würm 3, prije 40 000 do 170 000godina) rijeka Krka (nizvodno od Knina) te njene pritokeîkola i Gudu~a usjekle su svoje kanjone u Sjevernodalma-tinsku kr{ku zaravan (JURAÎ] & PROHI], 1991). Uzvo-

dno od Knina nalazi se nekarbonatno podru~je iz kojeg setransportira materijal koji poja~ava rije~nu eroziju i pospje-{uje nastanak kanjonske doline, posebno tijekom niìh mor-skih razina. Prije 26 000 godina, u posljednjem glacijalnommaksimumu (LGM), razina mora, a time i erozijska bazarijeke Krke, bila je 135 m nià od dana{nje (PELTIER &FAIRBANKS, 2006), dok je npr. tijekom mesinske solnekrize (prije ~6 milijuna godina) razina mora bila ~ak 1500 mnià od dana{nje (HSÜ et al., 1977; MURPHY et al., 2009).Morfologija kanjona paleo-Krke koji je formiran u razdob-ljima regresije, danas se moè pratiti do izobate 60 m, iz-me|u otoka Zlarina i kopna (JURAÎ] & PROHI], 1991;JURAÎ], 1992, Slika 2). Osim toga, u estuariju Krkenalaze se najmanje ~etiri morem potopljene sedrene barijere~ija je starost procijenjena na <9000 godina (ROGLI], 1967),odnosno ~6900 godina ([EGOTA, 1968). No, tek }e sepreciznim radiometrijskim datiranjem sedre mo}i utvrditi


B1'

stvarna starost barijera te procijeniti razina mora tijekomkoje se sedra, kao sekundarni karbonatni sediment, moglaistaloìti.


Naslage gornje krede i paleogena du` kanala Sv. AnteUpper Cretaceous to Paleogene deposits along Sv. Ante Channel

Plitkovodne karbonatne naslage gornje krede lijepo suotkrivene du` kanala Sv. Ante, na ulazu u [ibenski zaljev.Naslage formacije Gornji Humac (GU[I] & JELASKA,

1990) nagnute su generalno prema SI te mjestimice blagoborane uzdu` dinaridskih rasjeda (Slika 3).



B1'

Slika 2. Snimka panoramskim dubinomjerom (SSS EG&G 260) pri-kazuje potopljeni kanjon paleo-Krke u sredi{njem dijelu [ibenskogkanala (snimka pokriva {irinu od 200 m). Hrvatski hidrografskiinstitut, Split, Projekt Adria, 1993.Figure 2. Side scan sonar immage (SSS EG&G 260) of submergedcanyon of palaeo-Krka River in the central part of [ibenik channel(immage covers 200 m in width). Croatian Hydrographic Institute,Split, Adria Project, 1993.

Slika 3. Deformirane naslage gornje krede du` kanala Sv. Ante (formacija Gornji Humac).Figure 3. Deformed Upper Cretaceous deposits along St. Ante Channel (Gornji Humac formation).

Slika 1. Sedimentacijska podru~ja estuarija rijeke Krke (za obja{nje-nje vidi tekst pod to~kom 4’).Figure 1. Depositional provinces of Krka River estuary (for explana-tion see text of Stop 4’).

Kontakt karbonatnih naslaga gornje krede i paleogenaotkriven je na SZ obali uvale Dumboka (trajektno pristani{teMartinska; to~ka 2’na Sl. 1 u B1, KORBAR et al., 2010, ovaknjiga str. 131). Vr{nih 50-ak m naslaga krede izdanjuje du`{etnice u uvali Dumboka. îne ga tipi~ni, debeloslojevitivapnenci formacije Gornji Humac. U izmjeni se nalaze raznimuljni litotipovi vapnenca koji upu}uju na taloènje u pli}a-cima unutar podru~ja za{ti}ene platforme. To su preteìtomadstoni do vekstoni sa sitnim algama (Thaumatoporella iDecastronema (Aeolisaccus) kotori) i rijetkim miliolidnim

foraminiferama te fenestralni madstoni i cijanobakterijskilaminiti. U vrhu pojedinih slojeva mogu se na}i buketi radio-litida u poloàju rasta. Vr{nih 15-ak metera krednih naslagaobiljeàvaju paleokr{ke {upljine zapunjene sigovinom (Sli-ka 4) i drugim vadoznim sedimentima, koji svjedo~e o dugo-trajnoj kopnenoj fazi od oko 30 milijuna godina (vidi KOR-BAR et al., 2010, ekskurzija B1, ova knjiga str. 131).

Prvi slojevi paleogena (oko 5 m debljine) su sme|ivekstoni/pekstoni s brojnim sitnim cijanobakterijama Deca-stronema (Aeolisaccus) barattoloi (De Castro), koje upu}u-ju na taloènje u plitkomorskoj, nestabilnoj sredini. Navi{eslijede 20-ak m debeli, tipi~ni vapnenci Kozinskog facijesa spuèvima (Slika 5; bo~ni ekvivalent snimljen na stupu „Mo-rinje“ – [parica et al., 2000). U gornjem dijelu Kozinskogfacijesa nalaze se prve provodne foraminifere donjo-eocen-ske starosti. Od foraminifera su na|ene: Alveolina sp., Orbi-tolites sp., Coskinolina sp., Spirolina sp., Periloculina dal-matina Drobne te ostaci lju{tura {koljka{a i puèva. Unutarpreteìto vekston-pekstona zapaèna je zanimljiva dijagen-za – otapanje ku}ica foraminifera, promjene stijenke milio-lidnih foraminifera i crvenkasto obojenje sedimenta.


B1'

Slika 4. Zapune paleokr{kih {upljina u najgornjem dijelu naslagaformacije Gornji Humac.Figure 4. Palaeokarst infillings in uppermost part of Gornji Humacformation.

Slika 5. Kozinski facijes s puèvima (donji eocen, Martinska).Figure 5. Kozina facies with gastropods (Lower Eocene, Martinskalocality).


Sedimentacija u [ibenskom zaljevu te utjecaj grada [ibenikai njegove industrije

Recent deposition in [ibenik Bay and influence of the town of [ibenikand its industry

Luka [ibenik jedna je od najstarijih i najbolje za{ti}enihluka na hrvatskoj obali Jadrana. Smje{tena je u [ibenskomzaljevu u estuariju rijeke Krke i prirodno je za{ti}ena odutjecaja valova i vjetra. Luka je specijalizirana za pretovarrasutog tereta, posebno sirovih fosfata i umjetnog gnojiva.Transport fosfatne rude kroz Luku [ibenik po~eo je u ranim{ezdesetim godinama pro{log stolje}a.

Rasipanja prilikom pretovara fosfatne rude u Luci [ibe-nik imalo je klju~ni utjecaj na povi{enje aktivnosti radija iuranija u sedimentu. Ispitivanjem aktivnosti radionuklida238U i 226Ra u sedimentu, vodi i bioti iz estuarija rijeke Krke,pokazano je kako se ve}ina radionuklida koji su u estuarijskiokoli{ dospjeli rasipanjem, u svom najve}em dijelu istaloì-la u neposrednoj blizini operativne obale. Samo je dio ura-

nija, otopljenog u morskoj vodi, djelomi~no napustio estuarij(CUCULI] et al., 2006; CUKROV et al., 2009). Povi{enekoncentracije uranija u sedimentu se zbog njegove topivostidjelomi~no odraàvaju na njegovu koncentraciju u vodi ne-posredno iznad sedimenta, te u mesu {koljka{a (Mytilus sp.)koji ìve u podru~ju estuarija. Dana{nje koncentracije urani-ja u vodi su na razini uobi~ajenoj za morsku vodu (CUCU-LI] et al. 2006; CUKROV et al., 2009).

Ve}i dio sedimenata estuarija rijeke Krke je nezaga|en.Koncentracije ekotoksi~nih metala su na prirodnim razina-ma i nisu se zna~ajnije promijenile tijekom zadnjih dvade-setak godina (PROHI] & KNIEWALD, 1987; PROHI] &

JURAÎ]; 1991; JURAÎ] & PROHI], 1992; CUKROVet al., 2008a; CUKROV et al., 2008b). Me|utim, prostornaraspodjela koncentracija ekotoksi~nih metala pokazala je dapostoje neka podru~ja s povi{enim koncentracijama metala.To se prvenstveno odnosi na Luku [ibenik i na podru~jeispred biv{e fero-manganske tvornice u Crnici (CUKROV etal., 2008). Pretovar fosfata nije imao zna~ajnijeg utjecaja napovi{enje koncentracija ekotoksi~nih metala na podru~juLuke [ibenik. Kako su tvornica i brodogradili{ne zatvoreni,a Luka [ibenik modernizirana, te je kanalizacijski ispustizveden izvan estuarija, ne o~ekuje se daljnje povi{enje kon-centracija ekotoksi~nih metala u sedimentu.


Prokljan i sedimentacija pod utjecajem Krke i Gudu~eProkljan and deposition under influence of Krka and Gudu~a rivers

Sedimentacija u estuariju rijeke Krke je pod utjecajemdonosa terigenog materijala rijekom Krkom i Gudu~om, tebiogene karbonatne produkcije. Rijeka Krka sa slivnim pod-ru~jem u prete`no karbonatnim stijenama i sa sedrenimbarijerama koje usporavaju njezin tok, donosi relativno malosuspendiranog materijala u estuarij, oko 5000 tona godi{nje(JURAÎ], 1992). Glavninu suspendiranog materijala uestuarij rijeke Krke donosi rje~ica Gudu~a (JURAÎ] &PROHI], 1991; JURAÎ], 1992; CUKROV & BARI[I],2006).

Estuarijski prostor rijeke Krke je prema aktivnostimakalija i torija u sedimentima podijeljen na ~etiri sedimen-tacijska podru~ja (CUKROV & BARI[I], 2006; Slika 1):

I. Podru~je estuarija rijeke Krke uzvodno od Pro-kljana gdje se taloì materijal donesen rijekom Krkom.

II. Podru~je Prokljana gdje se prete`no taloì ~es-ti~ni materijal donesen rje~icom Gudu~om. Tu je uklju~eno ipodru~je Zatonskog zaljeva gdje se taloì terigeni materijaltransportiran iz smjera Zatona.

III. Podru~je kanala Sv. Josipa do gdje se taloì ma-terijal mije{anog porijekla. Dijelom je to morski karbonatnimaterijal, a dijelom terigeni materijal.

IV. Podru~je donjeg dijela estuarija rijeke Krke u ko-jem prevladava morska biogeno-karbonatna sedimentacija.Iz ovog podru~ja su kao zasebne cjeline izdvojena dva

potpodru~ja. Prvo je potpodru~je najve}ih dubina [ibenskogzaljeva koje funkcionira kao svojevrsna klopka za sedimen-te, a drugo potpodru~je je akvatorij Luke [ibenik sa sna`nimantropogenim utjecajem.

U I. sedimentacijskom podru~ju uzvodno od Prokljanabrzina sedimentacije je vjerojatno ne{to ve}a od 2 mm/god.U II. sedimentacijskom podru~ju na u{}u rje~ice Gudu~e uProkljan brzina sedimentacije na temelju vertikalne raspo-djele aktivnosti 137Cs procijenjena je na oko 4–5 mm/god.Ne{to sporija sedimentacija (3–4 mm/god) pretpostavljenaje u Prokljanu uklju~uju}i i izlaz iz Prokljana. Za III. sedi-mentacijsko podru~je pretpostavljena je brzina sedimen-tacije od 1 mm/god. U IV. sedimentacijskom podru~ju pret-postavljena je vrlo mala brzina sedimentacije (< 0,5 mm/god),ali u najdubljim dijelovima estuarija ispred [ibenika, brzinasedimentacije bi mogla biti ve}a od 3 mm/god (CUKROV etal., 2007). U Luci [ibenik u neposrednoj blizini operativneobale za pretovar fosfatne rude pretpostavljena je brzinasedimentacije od 4–5 mm/god {to je posljedica rasipanjatijekom pretovara fosfatne rude. Danas je ta brzina vje-rojatno manja zbog prestanka rasipanja prilikom pretovara.Brzina sedimentacije u akvatoriju Luke [ibenik je bila podsna`nim antropogenim utjecajem i odvijala se u vi{enezavisnih doga|aja tako da se ne moè govoriti o konti-nuiranoj sedimentaciji.



B1'


Skradinski buk – kr{ka zaravan, usijecanje kanjona Krke i sedrene barijereSkradinski buk – karst plateau, Krka River incision and tufa barriers

Osnovnu morfolo{ku odrednicu {irem prostoru daje Sje-vernodalmatinska kr{ka zaravan (FRIGANOVI], 1961). Zna-~ajka joj je da je jednako zaravnjena bez obzira na promjene

u litolo{kom sastavu (konglomerati, vapnenci, laporovitivapnenci) i geolo{kim strukturama. Vi{e je teorija o na-stanku i oblikovanju zaravni u kr{u, ali u svakom slu~aju

treba pretpostaviti postojanje erozijske baze u visini zaravniu duljem vremenskom razdoblju. Plitko razvijeni povr{inskikr{ki oblici upu}uju na mladost zaravni (stariji pleistocen,FRITZ, 1972). Nakon bitnog spu{tanja erozijske baze dolazido monofaznog usijecanja kanjona rijeka Krke i îkole kojese vjerojatno zbilo u vrijeme posljednje intenzivne glaci-jacije u gornjem pleistocenu (LGM, od 30.000 do 19.000 gprije dana{njice) na tektonski predisponiranim pravcima.Intenzitet erozije je tijekom LGM vjerojatno bio znatno ve}inego danas. Nakon LGM zatopljenjem klime smanjila seerozijska snaga rijeke Krke a pred ~8.500–8.000 godinanastali su povoljni klimatski uvjeti za nastanak sedre (FRI-GANOVI], 1961). Tok rijeke Krke u duìni od 75 km jepregradilo devet glavnih sedrenih barijera tvore}i slapove(Topoljski buk, Bilu{i}a buk, ]ori}a buk, Brljan, Manoj-lova}ki slapovi, Ro{njak, Miljackin slap, Ro{ki slap i Skra-dinski buk; Slika 6).

Od davnina su ljudi uni{tavali sedrene barijere, bilo dabi do{li do lako obradivog gra|evinskog materijala, ili da biisu{ili mo~varna podru~ja uzvodno, pove}avaju}i tako povr-{inu obradive zemlje i smanjuju}i mogu}nost ìvota te raz-mnoàvanja insekata, a samim time i opasnost od zarazemalarijom. Me|utim, ljepotama rijeke Krke i njenih sedre-nih barijera divili su se ljudi koji su ve} vrlo rano do{li do za-klju~ka da bi tu krhku ljepotu trebalo i za{titi. Tako je 22.studenog 1948. godine donesen pravni akt o za{titi vodotokaKrke od Bilu{i}a buka do Skradinskog buka (MARGU[,1994), a od 1985. godine gotovo cijeli slatkovodni dio jeza{ti}en kao nacionalni park.

Najva`nija forma slatkovodnih karbonata je ona kojanastaje gubitkom CO2 iz vode prezasi}ene Ca-hidrogenkar-bonatom. Usprkos njihovom jednostavnom porijeklu, u lite-raturi se upotrebljavaju razli~iti termini. Za laminirane sedi-mente nastale u toplovodnom okoli{u uobi~ajen je naziv

„travertin“, a za hladniju vodu koristi se „sedra“. Kako se urijeci Krki pojavljuju samo „hladnovodni“ korist se izrazsedra.

Glavni razlog precipitacije sedre je otplinjavanje CO2 izprezasi}ene vode u brzim tokovima, poja~ano turbulencijomna vodopadima i kaskadama. Organska podloga, uklju~uju}imikrobiolo{ki tepih i biofilm u kojem dominiraju cijanobak-terije, moè zna~ajno lokalizirati precipitaciju opskrbljuju}i jus po~etnim poloàjima (MERZ-PREISS & RIDING, 1999).

Ve} se duè vrijeme sumnja da bakterije utje~u na for-miranje vapnenaca, a najnovijim eksperimentima u mikro-biogeolo{kim laboratorijima gdje su istraìvani metaboliti~kitragovi, uvjeti formiranja ~vrste faze i razvijana bakteriolo{kakarbonatna produktivnost, to je i potvr|eno (CASTANIER,1999). Mikroorganizmi su posebno va`ni u kreiranju mikro-okoli{a u kojem se taloì karbonat. U sustavu taloènjasedre, precipitacija CaCO3 se odigrava iz sloja molekulavode susjednih podlozi. Geokemija tog sloja moè biti zna-~ajno razli~ita od prosje~ne geokemije rije~nog toka.

Sposobnost biljaka da poti~u taloènje sedre je godina-ma bila diskutabilna, dok nije zaklju~eno da biljke ne moguutjecati na precipitaciju CaCO3 u vodenom toku iz kojegsedra precipitira zbog njihove nemogu}nosti da mijenjajukemiju toka vode (LORAH & HERMAN, 1988). Me|utim,iako biljke ne mogu mijenjati geokemiju vode ukupnogrije~nog toka, one mogu utjecati na svoj neposredni okoli{ ukojem se precipitacija doga|a (CHAFETZ et al., 1991).

Raspodjela stabilnih izotopa C i O pokazala je da se pre-cipitacija karbonata u rijeci Krki ne odvija u ravnote`nimuvjetima (LOJEN et al., 2004). Analiza recentnih precipitatana umjetnim podlogama (bakar, staklo, drvo) pokazala je davrsta podloge i naseljene biote imaju bitan utjecaj na ras-podjelu O i C izotopa tijekom precipitacije kalcita (LOJENet al., 2004).


B1'

Slika 6. Skradinski buk.Figure 6. Skradinski Buk waterfalls.

Pokazalo se da je raspodjela koncentracija metala i odnosstabilnih izotopa O i C u laminarnoj sedri vrlo pogodna zarekonstrukciju antropogenog utjecaja u pro{losti, te zapromijene hidrolo{kih prilika u sedrotvornom sustavu. Zatakvu rekonstrukciju su posebno pogodne laminarne sedrekojima je poznat po~etak precipitacije, kakav je bio uzoraksedre iz dovodnog kanala HE Jaruga na Skradinskom buku(Slika 7). Na temelju promjena odnosa stabilnih izotopa krozposljednjih 60 godina procijenjen je utjecaj promjene klime ibiljnog pokrova kroz to vrijeme (LOJEN et al., 2009).

LITERATURA

CASTANIER, S., MÉTAYER-LEVREL, G. & PERTIHUISOT, J.-P.(1999): Ca-carbonates precipitation and limestone genesis – themicrobiologist point of view.– Sediment. Geol., 126, 9–23.

CHAFETZ, H.S., RUSH, P.F. & UTECH, N.M. (1991): Microenviron-mental controls on mineralogy and habit of CaCO3 precipitates: anexample from an active travertine system.– Sedimentology, 38,107–127.

CUCULI], V., CUKROV, N., BARI[I], D. & MLAKAR, M. (2006):Uranium in sediments, mussels (Mytilus sp.) and seawater of theKrka river estuary.– J Environ Radioactiv, 85/1, 59–70.

CUKROV, N., MLAKAR, M., CUCULI], V. & BARI[I], D. (2009):Origin and transport of 238U and 226Ra in riverine, estuarine andmarine sediments of the Krka River, Croatia.– J Environ Ra-dioactiv, 100/6, 497–504.

CUKROV, N., FRANCI[KOVI]-BILINSKI, S., MIKAC, N. & ROJE, V.(2008): Natural and anthropogenic influences recorded in sedientsfrom the Krka river estuary (Eastern Adriatic coast), evaluated by sta-tistical methods.– Fresen Environ Bull, 17/7A, 855–863.

CUKROV, N., CMUK, P., MLAKAR, M. & OMANOVI], D. (2008):Spatial distribution of trace metals in the Krka River, Croatia: An ex-ample of the self-purification.– Chemosphere, 72/10, 1559–1566.

CUKROV, N., CUCULI], V. & KWOKAL, @. (2008): Ecotoxic metalsin water and sediment of the southeastern part of the of [ibenikharbor, Croatia 3rd International Conference on Ports and Water-ways – POWA 2008, 278–286.

CUKROV, N., BARI[I], D. & JURAÎ], M. (2007): Calculated Sedi-mentation Rate in the Krka River Estruary Using Vertical Diostri-bution of 137Cs. 38th CIESM congress proceedings. Istambul,81–81.

CUKROV, N. & BARI[I], D. (2006): Spatial distribution of 40K and232Th in recent sediments of the Krka River Estuary.– Croat ChemActa, 79/1, 115–118.

FRIGANOVI], M. (1961): Polja gornje Krke.– Radovi Geogr. Inst.Sveu~ili{ta u Zagrebu, 3, 1–164.

FRITZ, F. (1972): Razvitak gornjeg toka rijeke Zrmanje.– Kr{ jugosla-vije, 8/1, 1–16.

HSÜ, K.J., MONTADERT, L., BERNOULLI, D., CITA, M.B., ERICK-SON, A., GARRISON, R.E., KIDD, R.B., MELIERES, F., MUL-LER, C. & WRIGHT, R. (1977): History of the Mediterraneansalinity crisis.– Nature, 267, 399–403.

KORBAR, T., SURI], M., FUÊK, L., MIHELÎ], V., VESELI, V. &DROBNE, K. (2010): Ekskurzija B1 – Geologija kornatskogoto~ja.– U: HORVAT, M. (ur.): 4. Hrvatski geolo{ki kongres –[ibenik 2010, Vodi~ ekskurzija, 131–141.

LOJEN, S., TRKOV, A., [ÂNÂR, J., VAZQUEZ-NAVARRO, J. A.,& CUKROV, N. (2009): Continuous 60-year stable isotopic andearth-alkali element records in a modern laminated tufa (Jaruga,river Krka, Croatia): Implications for climate reconstruction.–Chem Geol, 258/3–4, 242–250.

LOJEN, S., DOLENEC, T., VOKAL, B., CUKROV, N., MIHELÎ],G. & PAPESCH, W. (2004): C and O stable isotope variability inrecent freshwater carbonates (River Krka, Croatia).– Sedimento-logy, 51/2, 361–375.

LORAH, M.M. & HERMAN, J.S. (1988): The chemical evolution of atravertine-depositing stream: geochemical processes and masstransfer reactions.– Water Resour. Res., 24, 1541–1552.

JURAÎ], M. & PROHI], E. (1991): Mineralogy, Sources of particles,and sedimentation in the Krka River Estuary (Croatia).– Geol.vjesnik, 44, 195–200.

JURAÎ], M. (1992): Sedimentation in some Adriatic karstic rivermouths – Are they estuaries or rias.– Proceedings of the interna-tional symposium “Geomorphology and sea” and the meeting ofthe geomorphological commission of the Carpatho-Balcan coun-tries, Mali Lo{inj, September 22–26, 1992, 55–63.

MARGU[, D. (1994): Bibliografija radova o rijeci Krki, Gradskaknji`nica “Juraj [i`gori}”, Uprava nacionalog parka Krka, Biblio-graphia Sibenciensis, 98 str.

MERZ-PREISS, M. & RIDING, R. (1999): Cyanobacterial tufa calcifi-cation in two freshwater streams: ambient environment, chemicalthresholds and biological processes.– Sediment. Geol., 126, 103–124.

MURPHY, L.N., KIRK-DAVIDOFF, D.B., MAHOWALD, N. & OT-TO-BLIESNER, B.L. (2009): A numerical study of the climate re-sponse to lowered Mediterranean Sea level during the MessinianSalinity Crisis.– Palaeogeogr. Palaeocl., 279/1–2, 41–59.

PELTIER, W.R. & FAIRBANKS, R.G. (2006): Global glacial ice vol-ume and Last Glacial Maximum duration from an extended Barba-dos sea level record.– Quat. Sci. Rev., 25, 3322–3337.

PROHI], E. & KNIEWALD, G. (1987): Heavy metal distribution in re-cent sediments of the Krka River Estuary – an example of sequen-tial extraction analysis.– Marine Chemistry, 22, 279–297.

PROHI], E. & JURAÎ], M. (1989): Heavy metals in sediments –Problems concerning determination of the anthropogenic influence.Study in the Krka River estuary, eastern Adriatic coast, Yugosla-via.– Environmental Geology and Water Sciences, 13, 145–151.

ROGLI], J. (1967): Prilog poznavanju reljefa jadranskog priobalskogdna.– Rad JAZU, 345, 39–54.

[EGOTA, T. (1968): Morska razina u holocenu i mla|em dijelu Wür-ma.– Geografski glasnik, 30, 15–39.

[PARICA, M., BERGANT, S., HAJEK-TADESSE, V. & FUÊK, L.(2000): Geologija podru~ja Morinskog zaljeva (srednja Dalmacija,Hrvatska).– In: VLAHOVI], I. & BIONDI], R. (eds.): 2. HrvatskiGeolo{ki Kongres (Second Croatian Geological Congress), Cavtat –Dubrovnik 2000, Zbornik radova (Proceedings), 412– 427.



B1'

Slika 7. Laminirana sedra iz tunela HE Jaruga. Dimenzije presjeka8x10 cm.Figure 7. Laminated tufa from Jaruga power-plant tunnel. Dimen-sions 8x10 cm.

Documents

Ekskurzija B1 – Geologija kornatskog oto~ja · PDF fileGeologija kornatskog oto~ja Geology of Kornati archipelago Tvrtko Korbar1, Ma{a Suri}2, Ladislav Fu~ek1, Vladislav Mihel~i}3,