19
INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK U TRAVNIKU SAOBRAĆAJNI FAKULTET TRAVNIK SEMINARSKI RAD ULOGA PNEUMATIKA U EKSPLOATACIJI VOZIA -vrste pneumatika -označavanje i obilježavanje pneumatika -zakonska regulativa koja se odnosi na pneumatike

Eksploatacija i Odrzavanje Vozila

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Seminarski rad gume

Citation preview

Page 1: Eksploatacija i Odrzavanje Vozila

INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK U TRAVNIKUSAOBRAĆAJNI FAKULTET

TRAVNIK

SEMINARSKI RADULOGA PNEUMATIKA U EKSPLOATACIJI VOZIA

-vrste pneumatika-označavanje i obilježavanje pneumatika

-zakonska regulativa koja se odnosi na pneumatike

NASTAVNIK: STUDENT:

Doc. Dr. Muhamed Sarvan Samir HRNJIĆ

Viši asist. Samed Ormanović

Travnik, 2015 godina

Page 2: Eksploatacija i Odrzavanje Vozila

Sadržaj

Uvod.......................................................................................................................................................3

Pneumatici – dijagonalni i radijalni........................................................................................................4

Označavanje i obilježavanje guma.........................................................................................................6

Osnovne oznake.................................................................................................................................7

Dodatne oznake..................................................................................................................................8

Indeksi brzine.....................................................................................................................................8

Indeksi nosivosti.................................................................................................................................9

Nova EU oznaka pneumatika...............................................................................................................10

Sistem stalne kontrole pritiska u pneumatiku.......................................................................................11

Skladištenje pneumatika.......................................................................................................................12

Zakonska regulativa koja se odnosi na pneumatike..............................................................................13

Zaključak..............................................................................................................................................14

2

Page 3: Eksploatacija i Odrzavanje Vozila

Uvod

Pneumatici igraju veoma važnu ulogu u eksploatacionim troškovima komercijalnih vozila, a posebno voznih parkova koji učestvuju u prevozu robe i putnika. Dugi niz godina pneumatici su konstruisani i proizvođeni na osnovu čiste empirije. Materijali su birani na osnovu iskustava, a do unapređenja u konstrukciji dolazilo se probanjem. Od sredine 70' godina ovakav pristup je promijenjen. Postavljene su teorijske osnove za bolje razumijevanje ponašanja kompozitnih materijala od kojih je pneumatik izrađen i razvijaju se odgovarajući matematički modeli za opisivanje performansi pneumatika. Mnogo je urađeno u oblasti teorije trenja, prianjanja i habanja što je uticalo na povećanje bezbjednosti vozila, bolje iskorišćenje performansi vozila i duži vijek pneumatika. Tome je pomogao i brzi napredak računara, razvoj odgovarajućih softvera, instrumenata i tehnika merenja.

Danas se na tržištu može nabaviti veliki broj pneumatika, različite konstrukcije, izrađenih od različitih materijala, prilagođenih određenoj vrsti vozila i određenoj namijeni. Troškovi pneumatika predstavljaju drugu stavku u ukupnim troškovima vozila i to odmah iza troškova pogonskog goriva. Pored toga pneumatik u velikoj mjeri utiče na bezbijednost putnika, osoblja i tereta u saobraćaju.

Zbog toga dimenzije i karakteristike pneumatika moraju biti usklađene sa karakteristikama vozila i sa njegovom očekivanom namjenom, odnosno uslovima eksploatacije. Dobar izbor pneumatika ne garantuje njihov dug vijek i bezbjednu vožnju, ukoliko se oni ne koriste pravilno. Briga o pneumaticima počinje njihovim prijemom i skladištenjem, a završava se odbacivanjem pohabanog pneumatika. Pravilno korišćenje i održavanje pneumatika podrazumeva pravilno skladištenje, montažu i demontažu pneumatika, preventivno, ali i pravilno i blagovremeno korektivno održavanje pneumatika. Sve aktivnosti treba da koordinira i vrši odgovarajuća služba u preduzeću, uz puno angažovanje svih zaposlenih, a posebno vozača.

3

Page 4: Eksploatacija i Odrzavanje Vozila

Pneumatici – dijagonalni i radijalni

Savremene konstrukcije pneumatika se dijele u dvije osnovne grupe:

-dijagonalni pneumatik

-radijalni pneumatik

Oni su svoj naziv dobili prema načinu opleta korda (vlakna platna ili čelika razdvojena gumom) i slojeva materijala koji daju čvrstinu pneumatika, tzv. pojas ili karkasa.

Kod dijagonalnih pneumatika niti platna postavljene su dijagonalno, tj. ovijaju se oko torusa pod uglom otprilike 40° i predstavljaju normalne diagonalne gume.

Slučaj gdje je ugao α ≈ 30° su dijagonalno utegnute ili S gume. Slijedeće niti postavljaju se okomito na prvi sloj (kord), treće okomito na drugi sloj itd. Između pojedinih slojeva (kordova) postoji sloj gume tako da se kordovi međusobno ne dodiruju. Svi kordovi zajedno čine kostur (karkas) pneumatika. Kod dijagonalnih pneumatika karkas je dosta krut što pneumatiku daje manju elastičnost a veću mogućnost da se zbog bočnih sila gubi kontakt na jednom dijelu gazećeg sloja (protektora) pneumatika. Kod radijalnih pneumatika niti korda su postavljene u pravcu radijusa. Opterećenje nosi manji broj niti što ovoj gumi daje dobru elstičnost. Razlika u arhitekturi radijalne i dijagonalne gume najbolje se vidi na slici 1.

4

Page 5: Eksploatacija i Odrzavanje Vozila

Slika 1.

Dijagonalne gume s tzv klasičnom "crossply" (križnom) konstrukcijom imaju jednak broj platna (tkiva) i jednako su krute na gazećoj površini i na bokovima. Temeljno tkivo ima nekoliko uložaka (kordova) međusobno postavljenih pod određenim kutom ukriženo (dijagonalno) jedan na drugoga. Nema dodatnog podupiranja i stabiliziranja habajućeg sloja gume.

Radijalne gume imaju, za razliku od dijagonalnih, nejednak broj tkiva odnosno platnenih uložaka na gazećoj površini i na bokovima. Bočni zidovi su mekani, a gazeća površina je veoma tvrda i kruta. Radijalne gume su elastičnije od dijagonalnih, jer mekani bokovi omogućavaju bolje vibriranje (federiranje). Radijalna guma je Michelinov izum i pokazala je niz pogonskih prednosti. Temeljno tkivo se sastoji iz jednog sloja radijalnog korda (slika 7b), a habajući sloj se stabilizira i podupire pojasom sastavljenim od više uložaka. Radijalnom konstrukcijom je ostvareno neovisno djelovanje mekih bokova i veoma tvrdog habajućeg sloja. Time je postignut bolji kontakt između gume i putne podloge.

Radijalne gume imaju niz prednosti u udnosu na dijagonalne, kao što su:

- duži vijek habajućeg sloja pa time i cijele gume,- bolji prijenos vučne sile,- mogućnost postizanja većih brzina zbog smanjenog zagrijavanja unutar gume i bolje

toplinske vodljivosti,- bolje nalijeganje na tlo zbog bolje raspodjele opterećenja,- ušteda energije (goriva),- povećana produktivnost vozila,- manji otpor kotrljanju, zaštita i čuvanje vozila, te veći komfor vožnje.

Uza sve navedene prednosti postoji cijeli niz primjena za koje radijalne gume nisu pogodne. Npr. u višeosovinskih kamiona (kakvi su najčešće u rudarstvu) fleksibilni bokovi radijalnih guma predstavljaju nedostatak, jer dolazi do iznenadne smrti (probušenje) pojedine gume uslijed djelovanja oštrog kamenja na slabije bokove tih guma. To je naročito izraženo kod udvojenih kotača, kad kamen dospije između njih.

5

Page 6: Eksploatacija i Odrzavanje Vozila

Označavanje i obilježavanje guma

Na prvi pogled bi se reklo da je guma dio automobila koji se već decenijama nije znatni mijenjao. Međutim, mada su dalje crni i okrugli, pneumatici se, kao i sam automobil, neprekidno usavršavaju.

Jedna od glavnih zanimanja proizvođača pneumatika su gume koje smanjuju potrošnju goriva, čime doprinose i manjem zagađenju vazduha. Što pomaže i proizvođačima automobila, jer čak i bez ikakvih izmjena na motoru, izborom odgovarajućih pneumatika potrošnja može da se smanji za nekoliko odsto. Istovremeno se smanjuje i količina izduvnih plinova, pa se lakše zadovoljavaju sve stroži ekološki zahtjevi. Radi toga se pneumatik pravi tako da ima što manji otpor kotrljanja ili, jednostavno rečeno, da se što lakše kotrlja. Pri tome je veoma bitno da se smanjenjem otpora kotrljanja ne pogorša niti jedna bitna osobina pneumatika, kao što su trajnost i prijanjanje. Dakle, štedljive gume nisu samo stvar budućnosti, nego i sadašnjosti.

Pri kretanju automobila, oko jedne petine utrošenoga goriva se troši za stvaranje energije kojom se savladava otpor kotrljanja pneumatika. Naime, i gazeća površina i ostali dijelovi gume se tokom kotrljanja ugibaju i savijaju, a to savijanje troši energiju. Guma se tokom vožnje zagrijava, a ta toplota upravo nastaje zbog neprekidnoga savijanja gume, i predstavlja nepotrebno utrošenu energiju. Zato se proizvođaći trude da izborom materijala i građom pneumatika što više smanje otpor kotrljanja.

Pneumatici moraju biti dimenzija deklarisanih od strane proizvođača, zavisno od najveće konstruktivne brzine kretanja vozila i najveće dozvoljene mase vozila, te moraju biti homologovani prema jednoobraznim tehničim uslovima.

Dubina šare po gaznoj površini mora biti viša od fabrički dozvoljene dubine označene TWI oznakama, tj. ako iste postoje, najmanja dozvoljena dubina je 1,6 mm za mopede, motocikle, tricikle, četvorocikle i putnička vozila sa najviše 8 sjedišta (ne računajući sjedište vozača). Za ostala vozila dubina šare ne smiju biti ispod 2 mm.

Na motornim vozilima se mogu, osim na upravljajućim točkovima, koriste se obnovljeni (protektirani) pneumatici. Koji na bočnoj strani moraju imatin oznaku “RETREAD” i četvorocifrenu oznaku sedmice i godine kada je izvršeno obnavljanje.

Naplaci od metala, pune gume, plastike ili sličnog materijala moraju biti ravni. Dijelovi kojima su naplaci pričvršćeni moraju imati ravnu glavu i ne smiju biti van ravni naplatka.

6

Page 7: Eksploatacija i Odrzavanje Vozila

Osnovne oznake

Primjer: 195/65 R15 91 T

Simbol Značenje

195 Širina gume (gazeće površine - protektora) u milimetrima.

65 Profil gume (serija) - odnos između visine bočnog zida i širine gazeće površine (protektora) izražen u procentima. U ovom slučaju, visina je 65% širine gume.

R Označava radijalnu konstrukciju.

Simbol Značenje

15 Prečnik felne (u inčima - colima).

91 Indeks nosivosti, koji vam omogućuje da izračunate maksimalno opterećenje iz tabela. Broj 91 znači da ova guma može izdržati maksimalnih 615kg opterećenja.

T Indeks brzine. Slovna oznaka koja označava maksimalnu brzinu koju guma može izdržati pri dozvoljenom opterećenju, u ovom slučaju 190km/h. Indeksi brzine sa maksimalnim brzinama nalaze se u tabeli indeksa brzine. Gume sa većim brzinskim indeksom su skuplje, jer imaju posebnu smjesu koja im dozvoljava da postignu veću brzinu.

             Simbol Značenje

TUBELESS Gume bez unutrašnje gume pumpane vazduhom pod pritiskom.

TREADWEAR Treadwear je relativni indikator potrošnje gazećeg sloja gume koji pokazuje koliko će jedna guma (šara) trajati duže od druge pri istim uslovima korištenja.

TRACTION Označava sposobnost zaustavljanja na mokrom putu na pravoj liniji mjereno u standardo kontrolisanim uslovima.

TEMPERATURE Indikator temperature pokazuje koliko su gume otporne na porast temperature. "A" je najviša, a "C" najniža ocjena.

7

Page 8: Eksploatacija i Odrzavanje Vozila

Dodatne oznake  

Simbol Značenje

DOT Datum proizvodnje. Na primjer: DOT 1405 = proizvedeno u 14. nedjelji 2005. godine. Prilikom kupovine obratite pažnju na ovaj podatak.

M+S (Mud + Snow - za blato i snijeg) Na zimskim i all season gumama. Na all season gumama označava da se guma može koristiti i kao zimska guma

TL (Tubeless) Gume koje nemaju unutrašnju gumu

TT (Tube Type) Gume sa unutrašnjom gumom

Made in Zemlja proizvodnje

RF (Reinforced) Ojačana guma

XL (Extra Load) Guma za veća opterećenja

TWI (Tread Wear Indicator) Indikator istrošenosti gume – ukazuje kada je gumu potrebno zamijeniti

C Gume za laka teretna vozila (kombi) npr. 185 R14 C

E 10 Evropski homologacioni broj (broj označava zemlju homologacije).

Indeksi brzine 

Indeks brzine označava maksimalnu brzinu u km/h za koju je guma testirana.

Indeks km/h Indeks km/h

N 150 H 210

Q 160 V 240

R 170 W 270

S 180 Y 270

T 190 ZR 240

U 200

8

Page 9: Eksploatacija i Odrzavanje Vozila

Indeksi nosivosti

Indeks Nosivost [kg] Indeks Nosivost [kg]71 345 91 61572 355 92 63073 365 93 65074 375 94 67075 387 95 69076 400 96 71077 412 97 73078 425 98 75079 437 99 77580 450 100 80081 462 101 82582 475 102 85083 487 103 87584 500 104 90085 515 105 92586 530 106 95087 545 107 97588 560 108 100089 580 109 103090 600 110 1060

9

Page 10: Eksploatacija i Odrzavanje Vozila

Nova EU oznaka pneumatika

U cilju bolje informisanosti krajnjeg kupca, Evropski parlament je 22. aprila 2009. godine usvojio prijedlog zakona o budućem označavanju pneumatika. Uredba o označavanju pneumatika stupa na snagu u novembru 2012. godine, a odnosiće se na sve pneumatike proizvedene poslije 1. jula 2012. godine. Primjena uredbe je obavezna u državama koje su članice Evropske unije. Naravno, pneumatici sa novim oznakama će se naći i na tržištu izvan EU. Nova EU oznaka pneumatika u vidu naljepnice, (slika 5), obavezna je na putničkim i lakim teretnim gumama, dok će se karakteristike pneumatika vezane za novo označavanje kod teretnih guma, prezentovati kupcima tokom prodaje, na računu. Kao što se sa slike može vidjeti, oznake na pneumatiku će se odnositi na ekonomičnost potrošnje goriva (polje 1), prijanjanje pneumatika pri vožnji po mokrom kolovozu, (polje 2) i nivo buke koji pneumatik emituje u eksploataciji (polje 3). Sa stanovišta ekonomičnosti potrošnje goriva, pneumatici su rangirani u 7 klasa: od pneumatika s najboljim performansama (zelena “A” klasa), do pneumatika sa najlošijim performansama (crvena “G” klasa). Kod putničkih vozila, uticaj na potrošnju goriva između pneumatika klase A i pneumatika klase G je veliki, približno 0,5 l/100 km, a to znači oko 12 g manje emisije CO2 po kilometru. Analogno je izvršena klasifi kacija i sa stanovišta prijanjanja pneumatika na mokrom kolovozu. Ispitivanjem je utvrđeno da je razlika u dužini zaustavnog puta vozila sa pneumaticima klase A u odnosu isto vozilo sa pneumaticima klase G veća od 10 metara. Iz bezbjednosnih razloga, klasa G pneumatika više se neće koristiti. Što se tiče klasifi kacije prema nivou buke koju pneumatik emituje (prema vani), pneumatici su svrstani u tri klase, od pneumatika male bučnosti (jedan talas u polju 3 na slici) do jako bučnih pneumatika ( tri talasa u polju 3 na slici).

Slika 2.

10

Page 11: Eksploatacija i Odrzavanje Vozila

Sistem stalne kontrole pritiska u pneumatiku

Pritisak u pneumatiku automobila direktno utiče na vrijednost otpora kotrljanju, a samim tim i na ekonomičnost potrošnje goriva, odnosno emisiju CO2 iz vozila. Pored toga, njegovo odstupanje u odnosu na propisanu vrijednost pritiska bitno se odražava na nivo buke koji pneumatik emituje tokom eksploatacije vozila, ali i na vijek trajanja pneumatika i ukupnu bezbjednost učesnika u saobraćaju.

Slika 3.

Značaj održavanja propisane vrijednosti pritiska u pneumiatiku neki proizvođači su uočili krajem prošlog vijeka, kada je i počela primjena sistema monitoringa (sistema za kontinuirano praćenje vrijednosti pritiska u pneumatiku), poznatog kao TPMS (Tyre Pressure Monitoring Systems). Ovaj sistem se prvo pojavio kao dodatna ponuda u luksuznim putničkim automobilima, a zatim i kao standardna ponuda. TPMS čine sljedeći elementi:

1. senzori postavljeni na svaki točak vozila, 2. prijemnik signala,

3. elektronska kontrolna jedinica 4. displej.

11

Page 12: Eksploatacija i Odrzavanje Vozila

Slika 4.

Skladištenje pneumatika

Uslovi i način skladištenja (lagerovanja) pneumatika značajno utiču na njihov kvalitet i eksploatacioni vijek. Pneumatici se skladište u zatvorenim prostorijama bez direktnog uticaja sunčeve svjetlosti, jakog vještačkog osvetljenja, bez uticaja toplote, ozona i ugljovodonika. Od izuzetne važnosti je da prostorija bude suha i provetravana da bi se izbjeglo stvaranje vlage i kondenzacija. Temperatura u prostoriji mora biti manja od 35°C, a bilo bi dobro kada bi bila niža i od 25°C. Ukoliko su automobilske gume bile izložene niskim temperaturama duže vrijeme prije montiranja na vozilo trebalo bi ih zagrijati na oko 20°C. U skladištu ne smije biti generatora ozona, fluorescentne lampe, električni motori ili oprema koja izaziva električna pražnjenja. Takođe ne smiju se u skladištu držati ni goriva, maziva, rastvarači, kiseline, i sl. Ukoliko se pneumatici lageruju na kraći vremenski period (do četiri sedmice) mogu se lagerovati jedna preko druge na drvenoj paleti ali ne preko 1,2m visine. Poslije četiri sedmice donju gumu premjestiti na vrh i obrnuto.

Slika 5.

Kod dugotrajnog lagerovanja pneumatike treba držati poredane uspravno na posebnim regalima gdje je prva polica udaljena bar 10cm od tla. Da bi sprečili deformacije jednom mjesečno ih treba zaokrenuti za mali ugao. Da bi se štetni uticaj lagerovanja pneumatika sveo

12

Page 13: Eksploatacija i Odrzavanje Vozila

na minimum poželjno je da se autogume ne skladište na duži vremenski period, odnosno treba u skladištu ostavljati one gume koje su poslednje proizvedene i dopremljene.

13

Page 14: Eksploatacija i Odrzavanje Vozila

Zakonska regulativa koja se odnosi na pneumatike

Pod zimskim uvjetima saobraćaja na putevima smatra se postojanje najmanje jedne od sljedećih situacija:

a) kada pada snijeg i hvata se na kolovozu puta,

b) kada na većoj površini kolovoza ima ostataka ugaženog i sleđenog snijega,

c) kada pada kiša i ledi se na kolovozu ili

d) kada je kolovoz zaleđen.

Prema pravilniku o saobraćaju u zimskim uvjetima vozila u periodu od 15.11-15.04 bez obzira na uvjete sva vozila moraju imati odgovarajuću opremu.

Za putnička motorna vozila i ostala motorna vozila čija najveća dozvoljena masa nije veća od 3.500 kg i nemaju više od 8 sjedišta:

1) zimski pneumatici na sva četiri točka. Zimska guma (pneumatik) je na svom boku označena slijedećim oznakama: MS, M+S ili M&S i znakom snježne pahuljice na stiliziranom obrisu planine s tri vrha, čija dubina gazećeg sloja po dubini iznosi najmanje 4 mm,

2) gume sa ljetnim profilom čija dubina gazećeg sloja iznosi minimum 4 mm i u priboru odgovarajući lanci koji se postavljaju na pogonskim točkovima u slučaju zimskih uvjeta.

Na vozilima se ne smiju postavljati pneumatici sa ugrađenim ekserima.

Na istoj osovini vozila, pneumatici moraju biti jednaki po profilu, konstrukciji i po vrsti gazećeg sloja.

14

Page 15: Eksploatacija i Odrzavanje Vozila

Zaključak

Pneumatici nam dakle omogućavaju bezbjednost u voznji.Oni su glavni i jedan od najvaznijih djelova na svakom motornom vozilu. Zahvaljujuci pneumaticima ublažuje se dodir sa tlom po kome se kreće motorno vozilo. Pneumatici trebaju da budu u skladu sa propisanim uslovima, jer jedino adekvatni pneumatic imaju pravu efikasnost i omogućavaju nam bezbjednost u saobraćaju. Koeficijent opterećenja pneumatika predstavlja maksimalnu dozvoljenu nosivost svakog pojedinog pneumatika na motornom vozilu.Adekvatno tretiranje pneumatika omogućava i adekvatnu vožnju, jer pretjerana težina može da ugrozi bezbjednost svih učesnika u saobraćaju. Pneumatici utiču na ponašanje, upravljivost i udobnost u vožnji. Oni su najvažnija karakteristika sigurnost na suhom i mokrom kolovozu.

Pneumatik-guma jeste najbitniji dio svakog motornog vozila i zato se drzimo izreke

“Guma glavu čuva”.

15