Elaborat -varijantna rješenja odvodnje otpadnih voda-2

SUSTAV ODVODNJE GRADA METKOVIĆASUSTAV ODVODNJE GRADA METKOVIĆASUSTAV ODVODNJE GRADA METKOVIĆASUSTAV ODVODNJE GRADA METKOVIĆA

GLAVNI KOLEKTORI I CRPNE STANICEGLAVNI KOLEKTORI I CRPNE STANICEGLAVNI KOLEKTORI I CRPNE STANICEGLAVNI KOLEKTORI I CRPNE STANICE

ELABORAT TEHNOELABORAT TEHNOELABORAT TEHNOELABORAT TEHNO----EKONOMSKE ANALIZE EKONOMSKE ANALIZE EKONOMSKE ANALIZE EKONOMSKE ANALIZE

VARIJANTNA RJEŠENJA ODVODNJE VARIJANTNA RJEŠENJA ODVODNJE VARIJANTNA RJEŠENJA ODVODNJE VARIJANTNA RJEŠENJA ODVODNJE

OTPADNIH VODAOTPADNIH VODAOTPADNIH VODAOTPADNIH VODA

T. D. 038/11T. D. 038/11T. D. 038/11T. D. 038/11----2222

INVESTITORINVESTITORINVESTITORINVESTITOR

M e t k o v i ć d . o . o . M e t k o v i ćM e t k o v i ć d . o . o . M e t k o v i ćM e t k o v i ć d . o . o . M e t k o v i ćM e t k o v i ć d . o . o . M e t k o v i ć

KOMISIONARKOMISIONARKOMISIONARKOMISIONAR

H r v a t s k e v o d e Z a g r e bH r v a t s k e v o d e Z a g r e bH r v a t s k e v o d e Z a g r e bH r v a t s k e v o d e Z a g r e b

Split, studeni 2011. godine

HIDROING d.o.o.,Trg Hrvatske bratske zajednice 2, 21000 Split p r o j e k t i r a n j e • g r a ñ e n j e • n a d z o r

Investitor: METKOVIĆ d.o.o. Mostarska 10, 22 350 Metković

Komisionar: HRVATSKE VODE Ulica grada Vukovara, 10 000 Zagreb

Projekt: Sustav odvodnje grada Metkovića Glavni kolektori i crpne stanice VARIJANTNA RJEŠENJA ODVODNJE OTPADNIH VODA

Razina projekta: Elaborat tehno-ekonomske analize

Projektna tvrtka : HIDROING d.o.o. Split Trg Hrvatske bratske zajednice 2, 21000 Split

Oznaka projekta: T. D. 038/11-3

Datum izrade: studeni 2011. god.

IZRADILI:

Glavni projektant:

Z. Čelan, dipl. ing. grañ. ______________________________________

Projektant:

A. Ljubas, dipl. ing. grañ. ______________________________________

Suradnici:

I. Radman, grañ. tehn. ______________________________________

Direktor:

____________________________ Zdenko Čelan, dipl. ing. grañ.

SADRŽAJ:

TEKSTUALNI PRILOZI

1 UVOD.............................................................................................................. 4

2 VARIJANTNA RJEŠENJA ....................................................................................... 5

3 METODA ODREĐIVANJA MJERODAVNIH KOLIČINA ....................................................... 6

3.1 ULAZNI HIDROLOŠKI PODACI ..........................................................................6 3.2 PROSJEČNE MJERODAVNE KIŠE..............................................................................7 3.3 JEDINIČNI DIJAGRAMI OTJECANJA...........................................................................8

4 POVEĆANJA TROŠKOVA ENERGIJE.........................................................................10

4.1 VARIJANTA 2 .......................................................................................... 10 4.1.1 CS Metković ................................................................................... 10 4.1.2 CS 2 ............................................................................................. 13

4.2 VARIJANTA 3 .......................................................................................... 18 4.2.1 CS Metković ................................................................................... 18 4.2.2 CS 2 ............................................................................................. 19

5 SMANJENJE TROŠKOVA GRAĐENJA........................................................................22

5.1 PROMJENE PADA KANALA GKD-2......................................................................... 22 5.2 PROMJENE PROFILA KANALA GKD-2...................................................................... 22 5.3 JEDINIČNIH CIJENE KANALA GKD-2 OVISNO O PROFILU KANALA ........................................... 23

5.3.1 Jedinične cijene zemljanih radova ....................................................... 23 5.3.2 Jedinične cijene cijevnog materijala..................................................... 27

5.4 UKUPNA CIJENA IZVOĐENJA KANALA GKD-2.............................................................. 28

6 ZAKLJUČAK I PREPORUKE ...................................................................................29

GRAFIČKI PRILOZI 1. Uzdužni profil glavni gravitacijski kolektor GKD-2 – Varijanta 1...............1:2500/100 2. Uzdužni profil glavni gravitacijski kolektor GKD-2 – Varijanta 2...............1:2500/100 3. Uzdužni profil glavni gravitacijski kolektor GKD-2 – Varijanta 3...............1:2500/100

Hidroing d.o.o. Split str. 4

1 UVOD

U sljedećem elaboratu razmatrat će se varijantna rješenja odvodnje mješovitih voda na lijevoj i desnoj obali Neretve. Razmatrane su tri varijantna rješenja:

� Varijanta 1 – rješenje iz Idejnog projekta � Varijanta 2 – crpljenje kroz sifon količina s lijeve obale bez promjene

koncepcije na desnoj obali � Varijanta 3 – crpljenje kroz sifon količina s lijeve obale uz crpljenje

cjelokupnih količina desne obale na CS 2 Razmatrano je povećanje troškova energije za varijante 2 i 3 u odnosu na osnovnu varijantu 1 zbog promjene koncepta. Naime kod varijante 1 je usvojen gravitacijski koncept voñenja otpadnih voda sa što manjim utroškom energije, dok varijanta 2 uključuje crpljenje otpadnih voda s lijeve obale, a varijanta 3 crpljenje i lijeve i desne obale. Kao posljedica crpljenja moguće je povećati kotu početnog okna na glavnom kolektoru na desnoj obali GKD-2 i to za 1,3 m u slučaju varijante 2, odnosno za 2,0 m za varijantu 3. Time se povećavaju padovi kolektora tako da se može smanjiti profil i to: DN 1000 mm (koji je u osnovnoj varijanti), na DN 900 mm za varijantu 2 , odnosno DN 800 mm za varijantu 3. Smanjenje profila uzrokuje i smanjenje cijena izvoñenja kanala. U donjoj tabeli dan je usporedni prikaz cijena po varijantama. Dane su cijene izvoñenja kao i troškovi energije. Troškovi energije su iskazani u €/god. i izračunata je ukupna cijena energije u projektnom razdoblju (uzeto 30-godina). Nakon toga su zbrojene ukupne cijene izvoñenja i energije u projektnom razdoblju. Na kraju, u zadnjoj koloni je izračunato razdoblje povrata povećane investicije varijante 1 u odnosu na uštedu u cijeni energije koje dobiveno tako što se ukupna razlika cijena izvoñenja podijelila s godišnjom cijenom utrošene energije.

Duljina kanala

Jed. cijena

Uk. cijenaRazlika u

odn. na var. 1

CS Metković

CS 2Uk. god.

Uk. u proj. per.

m €/m1€ € €/god €/god €/god € € god.

var. 1 1.745 3.838.000 0 0 0 0 0 3.838.000var. 2 1.501 3.302.000 -536.000 2.900 200 3.100 93.000 3.395.000 173var. 3 891 1.960.000 -1.878.000 3.700 2.700 6.400 192.000 2.152.000 293

UkupnoVrijeme povrata

2.200

Troškovi grañenjeVari-janta

God. cijena energije

Tabela 1 Usporedba troškova varijantnih rješenja

Kao rezultat, ukupna cijena izvoñenja i energije najveća je kod varijante 1 i iznosi 3,8 mil. €, za oko 400 tisuća je jeftinija varijanta 2 ( iznosi 3,4 mil. €), a najjeftinija je varijanta 3 koja iznosi 2,2 mil €. Vrijeme povrata povećane investicije za izvoñenje varijante 1 kroz uštedu energije ostvarit će se kroz 173 godina u odnosu na varijantu 2, odnosno kroz 293 godine za varijantu 3. Predlaže se usvajanje varijante 3 koja uključuje crpljenje svih količina i na desnoj i na lijevoj obali Neretve zbog najnižih troškova u projektnom razdoblju.


2 VARIJANTNA RJEŠENJA

Prema Idejnom projektu na temelju kojeg je dobivena lokacijska dozvola predviñeno je gravitacijsko prebacivanje otpadnih voda s lijeve na desne obale putem sifona i u nastavku gravitacijsko odvoñenje svih otpadnih voda s lijeve i desne obale glavnim kolektorom na desnoj obali oznake GKD-2 na ureñaj. Pri tome se manje količine otpadnih voda na desnoj obali Neretve, koje se ne mogu gravitacijski priključiti na GKD-2, prikupljaju u CS 2 na desnoj obali Neretve koja crpi prikupljene mješovite otpadne vode u GKD-2. Da bi se omogućilo gravitacijsko otjecanje na ureñaj kolektor GKD-2 je duboko položen (dubine polaganja od 4,0 do 5,5 m) i uz iznimno male padove (min. pad 0,50 ‰). Profil kolektora GKD-2 uz primijenjene padove je ∅ 1000 mm. Ovo osnovno rješenje sadržano u idejnom projektu predstavlja varijantu 1. Glavne odrednice ove varijante su sljedeće:

� gravitacijsko otjecanje na ureñaj cjelokupnih količina s lijeve obale (sifonski prijelaz Neretve)

� gravitacijsko otjecanje na ureñaj količina s desne obale iz sliva CS 1, kanala 101 i 102

� crpljenje količina iz sliva CS 2 u početno okno GKD-2 s kotom dna -1,0 m n.m.

Kao alternativno rješenje predviñeno je crpljenje mješovitih otpadnih voda s lijeve obale Neretve crpnom stanicom Metković na desnu obalu kroz sifon. Na taj način bi se kota dna početnog okna na kanalu GKD-2 na desnoj obali moglo podići za 1,0 m bez narušavanje koncepcije odvodnje na desnoj obali Neretve. U tom slučaju bi se mogao povećati pad kolektora GKD-2 i on bi na kritičnoj dionici iznosio 0,96 ‰. Povećanjem pada i profil kolektora GKD-2 bi se mogao smanjiti i bio bi ∅ 900 mm. Ovo rješenje predstavlja varijantu 2. Glavne odrednice ove varijante su sljedeće:

� crpljenje cjelokupnih količina s lijeve obale u početno okno GKD-2 s kotom dna 0,0 m n.m. (tlačni prijelaz Neretve)

� gravitacijsko otjecanje na ureñaj količina s desne obale iz sliva CS 1, kanala 101 i 102

� crpljenje količina iz sliva CS 2 u početno okno GKD-2 s kotom dna + 0,3 m n.m.

Kada bi se kota dna početno okno na kanalu GKD-2 na desnoj obali podigla na najveću moguću visinu obzirom na raspoloživu dubinu ukapanja, a to je za 2,0 m u odnosu na idejni projekt, bilo bi potrebno crpljenje svih količina mješovitih otpadnih voda na desnoj obali. Sve otpadne vode s desne strane prikupile bi se u CS 2 i crpile bi se u početno okno na GKD-2. U tom slučaju bi se povećao pad kolektora GKD-2 i on bi na kritičnoj dionici iznosio 1,71 ‰. Daljnjim povećanjem pada i profil kolektora GKD-2 bi se mogao smanjiti za još jedan profil i bio bi ∅ 800 mm. Ovo rješenje predstavlja varijantu 3. Glavne odrednice ove varijante su sljedeće:

� crpljenje cjelokupnih količina s lijeve obale u početno okno GKD-2 s kotom dna +1,0 m n.m. (tlačni prijelaz Neretve)

� crpljenje cjelokupnih količina s desne obale u početno okno GKD-2 s kotom dna +1,0 m n.m.

U nastavku će se provesti proračun količina oborinskih i fekalnih otpadnih voda za varijante 2 i 3 i odrediti trošak crpljenja ovih voda u odnosu na osnovu varijantu. Nakon toga će se izvršiti proračun troškova grañenja posebno za svaku varijantu i izvršiti usporedbu s izračunatim troškovima crpljenja.


3 METODA ODREĐIVANJA MJERODAVNIH KOLIČINA

3.1 ULAZNI HIDROLOŠKI PODACI

U idejnom projektu postoji ITP-krivulja za područje Metkovića na temelju kojeg su izračunate mjerodavne količine i izvršeno dimenzioniranje kanalske mreže. Meñutim. ITP-krivulje se baziraju na kišama kratkog intenziteta ( od 10 min do 1 sata) i predstavljaju kiše koje se izuzetno rijetko pojavljuju (od jednom godišnje pa do jednom u 100 godina- to je tzv. povratni period ponavljanja kiša). Nas u ovom elaboratu zanimaju prosječne kiše koje se pojavljuju učestalo tijekom godine. Višegodišnji prosjek godišnjih oborina na području Metkovića iznosi 1200 mm/god. od čega 67% (804 mm) u razdoblju listopad-ožujak, a ostatak ili 33% (396 mm) u ostalom dijelu godine. 26% dana u godini je kišovito, što iznosi 95 dana. Od kišnih dana 39%, ili 37 dana od svih kišnih dana, oborina je veća od 10,0 mm, a ostatak ili 58 dana oborina je manja od 10,0 mm. Navedeni podaci se odnose najbližu meteorološku postaju u Opuzenu koji je smješten 6 km nizvodno. Podaci su preuzeti sa web stranica: (http://medhycos.mpl.ird.fr/en/project/who/pres/eng.htm) koje namjeravaju prezentirati prikupljene hidrološke podatke s automatske hidrološke stanice za Neretvu kod Metkovića. Ovi podaci se prikupljaju u sklopu projekta Med-Hycos (Mediterranean Hydrological Cycle Observing System tj. Sustav za promatranje mediteranskog hidrološkog ciklusa), koji je dio globalnog projekta WHYCOS (World Hydrological Cycle Observing System), a koje provodi Svjetska meteorološka organizacija (WMO), uz potporu Svjetske Banke.

Mjesečne i maksimalne dnevne oborine u Opuzenu kod Metkovića

(izvor: Med-Hycos) Radi odreñivanja količina oborinskih voda koje će dotjecati u mješoviti sustav mjerodavna su dva slučaja:


� slučaj otjecanja bez prelijevanja kod mjerodavne kiše čije intenzitet ispod kritičnog intenziteta (ik) – kiša tipa 1 i dijagram otjecanja 1

� slučaj otjecanja s prelijevanjem kod mjerodavne kiše čije je intenzitet iznad kritičnog intenziteta (ik) – kiša tipa 2 i dijagram otjecanja 2

Za svaki od dva slučaja odredit će prosječna mjerodavna kiša koja ima svoj vlastiti dijagram otjecanja na temelju kojeg se vrši proračun količina oborinskih voda. U idejnom projektu prema usvojenim parametrima izračunat je kritični intenzitet kiša koji iznosi 20,36 l/s/ha i odnosi za cijelo područje obuhvata kanalizacijskog sustava Metković, što je prikazano u sljedećoj tabeli:

Kritični intenzitet Qkom A red Ckom Ckrit Cdop k Ikrit Qkrit 80,0 20,91 600 110 187,5 5,32 20,36 425,81

Tabela 1. Proračun koeficijenta prelijevanja i kritičnog intenziteta Na temelju izračunatog kritičnog intenziteta izračunati su kritični protoci za pojedine dijelove kanalizacijske mreže što je prikazano u sljedećoj tabeli:

Objekt Slivna površina (ha)

Reducirana slivna površina (ha)

Kritični intenzitet (l/s/ha)

Kritični protok – Qkrit. (l/s)

CS Metković 80,0 12,0 20,36 244,37 CS 1 24,1 3,62 20,36 73,62 CS 2 25,9 3,89 20,36 79,11

101 i 102 9,4 1,41 20,36 28,71 Tabela 2. Proračun kritičnog protoka po pojedinim dijelovima sliva (iz idejnog projekta)

3.2 PROSJEČNE MJERODAVNE KIŠE

Obzirom na postojeće podatke o oborinama, pretpostavljeno je da će kod kiša s oborinama do 10 mm otjecanje biti bez prelijevanja (otjecanje po dijagramu 1) , dok će kod kiša s oborina većim od 10 mm otjecanje biti s prelijevanjem (otjecanje po dijagramu 2). Uz pretpostavku da je prosječna količina kiša iznosila 5,0 mm/kiši kod oborinskih dana s manje od 10,0 mm ukupnih oborina, što za 58 dana daje ukupnu oborinu od 290,0 mm, ostatak od 910,0 m se rasporedio na ostalih 37 dana kod kojih je kiša veća od 10 mm, pa prosječni intenzitet kiše kod kiša većih od 10 mm iznosi: 58 dana - kiša manja od 10 mm: 58 dana× 5,0 mm/kiši = 290,0 mm 37 dana - kiša veća od 10 mm : 37dana × 24,6mm/kiši = 910,0 mm ukupno 95 kišnih dana - ukupna godišnja kiša 1200,0 mm Uzimajući u pretpostavku da je trajanje kiše kod oborina do 10 mm iznosilo prosječno 1,0 sat, a kod oborina preko 10 mm da je iznosilo prosječno 3,0 sata, dobivaju se sljedeći intenziteti oborina: kiše do 10 mm: 5,0 mm/m2÷1,0 sat = 5,0 mm/sat/m2 ⇒ 13,89 l/s/ha


kiše preko 10 mm: 24,6mm/m2÷3,0 sat = 8,2 mm/sat/m2⇒ 22,78 l/s/ha

3.3 JEDINIČNI DIJAGRAMI OTJECANJA

Obzirom na duljinu trajanja kiše mogu se uspostaviti dva dijagrama otjecanja (vidi dijagrame u nastavku):

Otjecanje s intenzitetom i<i k

0

0,2

0,4

0,6

0,8

1

1,2

0 0,2 0,4 0,6 0,8 1 1,2

t

Q

tkiše

Qmax

Dijagram 1. Otjecanje za slučaj i < i krit Kod ovog dijagrama, obzirom da je trajanje kiše manje od vremena koncentracije, nema prelijevanja oborinskih voda i uspostavlja se trokutni dijagram kod kojeg protok (Qmax), ovisi o veličini sliva i intenzitetu kiše: Qmax = Ared × i kiše, (1.1) pa ukupni volumen oborine koju se prihvaća u mješoviti sustav iznosi: Vuk = Qmax × t kiše (1.2)


Otjecanje s intenzitetom i>i k

0

0,2

0,4

0,6

0,8

1

1,2

0 0,2 0,4 0,6 0,8 1 1,2 1,4 1,6 1,8 2

t

Q

Tkonc

Qkrit Qkrit

Tkonc

tkiše

Dijagram 2. Otjecanje za slučaj i > i krit Kod ovog dijagrama trajanje kiše je veće od vremena koncentracije pa će biti prelijevanja. Uspostavlja se trapezni dijagram oborina koje se prihvaćaju u mješoviti sustav. Protok u sustavu raste do kritičnog protoka (Qkrit), kada se višak protoka preljeva, a u sustavu teče samo kritični protok. Kritični protok ovisi o veličini sliva i kritičnom intenzitetu kiše: Qkrit = Ared × i krit, (2.1) pa ukupni volumen oborine koju se prihvaća u mješoviti sustav iznosi: Vuk = Qkrit × t kiše (2.2) Za sve kiše čije je ukupna pala kiša do 10 mm (odnosno čije je prosječni intenzitet 13,89 l/s/ha) proračun oborinskih voda koje dotječu u sustav koristit će se dijagram 1 (s pripadnim formulama 1.1 i 1.2.), a za slučajeve kada je ukupna pala kiša viša do 10 mm (odnosno kod kojih je prosječni intenzitet 22,78 l/s/ha) koristit će se dijagram 2 i pripadne formule 2.1 i 2.2.


4 POVEĆANJA TROŠKOVA ENERGIJE

4.1 VARIJANTA 2

4.1.1 CS Metković

Količina otpadnih voda koje se crpe

Oborinske vode

Proračun ukupnih godišnjih količina oborinskih voda koje će se transportirati na ureñaj izračunat je tako što je za svaku prosječnu kišu izračunat ukupni volumen oborine koje dolazi u sustav, a godišnja količina oborina je dobivena množenjem ukupnog volumena oborina s brojem godišnjih pojava. Proračun je prikazan u sljedećoj tabeli:

dijagram intenzitet i mj. A red. Q mj. Q uk Vuk/kiši broj kiša Vuk/god. l/s/ha l/s/ha l/s m3/sat m3/kiši dana m3/god. 1 13,89 13,89 12,0 166,68 600,0 600 58 34.800 2 22,78 20,36 12,0 244,32 879,6 2.639 37 97.643

Ukupno: 132.443 pri čemu oznake predstavljaju: dijagram........korišteni dijagrami za proračun ukupne oborine ( po dijagramu 1 i po dijagramu 2) intenzitet.......intenzitet kiše (iskazani u l/s/ha) i mj. ..............mjerodavni intenzitet za proračun Q mj (za dijagram 1 - imj = i kiše, a za dijagram 2 - imj

= i krit) A red. .............reducirana slivna površina Q mj. .............mjerodavni protok u l/s (za dijagram 1 - Qmj = Qmax (1.1), a za dijagram 2 - Qmj = Qkrit.

(2.1)) Q uk ..............mjerodavni protok u m3/sat Vuk/kiši.........ukupni volumen pojedine kiše koja dotječe u sustav ( za dijagram 1 – (1.2), a za

dijagram 2 – (2.2)) broj kiša ........je ukupni godišnji broj pojave pojedinog tipa prosječnih kiše Vuk/god. .......ukupni godišnji volumen oborina koja dotječe u sustav Vuk/kiši × broj dana s kišom Proračun je rañen za dva slučaja :

� za sve kiše čiji je ukupna oborina manja od 10 mm kiše računat je prema dijagramu 1

� za sve kiše čiji je ukupna oborina veće od 10 mm kiše računat je prema dijagramu 2

Obzirom da je ukupna godišnja količina oborina iznosi 1200 mm može se izračunati i ukupni godišnja volumen oborina koje završava u kanalizacijskom sustavu i koji dotječe u CS Metković, a čije slivno područje iznosi A red = 12,0 ha: 1200 mm/m2/god. ⇒ 1,2 m/m2/god.; A red = 12,0 ha ⇒ 12 × 104 m2 V uk = 1,2 m/m2/god. × 12 × 104 m2 = 14,4 × 104 m3/god. = 144.000 m3/god. Dakle, postotak oborinskih voda koje se transportiraju na ureñaj iznosi: pU =132.443 ÷ 144.000 = 92 %


To znači da samo 8 % godišnjih količina oborinskih voda palih na slivno područje CS Metković ( ili 11.557 m3/god.) će se prelijevati u Neretvu (odnosno crpiti za visokih vodostaja). Ako se pretpostavi da će sve količine trebati crpiti, uz Q inst. = 1,5 m3/s , oborinske crpke će raditi: 11.557 m3/god. ÷ 1,5 m3/s = 7.704 s/god. ⇒ 2,14 sati/god.

Fekalne vode

Proračun ukupnih godišnjih količina fekalnih voda izračunat je na temelju podataka iz idejnog projekta: Qfek = 55,15 l/s Ovaj protok se odnosi na vršni protok, što znači da je dobiven množenjem prosječnog fekalnog protoka s koeficijentom neravnomjernosti :

.Fedsrfek kQQ ×=

pri čemu je opći koeficijent neravnomjernosti izračunat po Fedorovu:

121,0.

69,2

srFed

Qk =

Iterativnim načinom proračuna dobiven je sljedeći prosječni protok i koeficijent neravnomjernost: Q sr = 31,0 l/s k Fed. = 1,78 Ukupni godišnja količina fekalnih voda iznosi: Vuk fek = 31,0 l/s × 3600 s × 24 sata = 2.678,4 m3/ dan × 365 dana = 977.616 m3/god.

Otjecanje u kišnom periodu

Trajanje otjecanja u kišnom periodu definirano je trajanjem kiša: kiše do 10 mm: 1 sat × 58 dana = 58 sati/god. kiše preko 10 mm: 3 sata × 37 dana = 111 sati/god. ukupno: 169 sati/god. Količina fekalnih voda koje dotječe u kišnom periodu: Vuk fek kišno = 31,0 l/s/1000 × 3600 s × 169 sata/godišnje = 18.860 m3/god. te je ukupna količina mješovitih voda: Vuk mj. = 18.860 + 132.443 = 151.303 m3/god.


Otjecanje u sušnom periodu

Sav protok koji ne otekne u kišnom periodu oteći će u sušnom periodu, a to je: V uk. sušno = 977.616 – 18.860 = 958.756 m3/god.

Potrebna energija za crpljenje

U idejnom projektu su predviñene crpke:

� oborinska linija crpki � fekalna linija crpki

Oborinska linija crpki se koristi za precrpljivanje viška oborinskih voda u Neretvu kod visokog vodostaja Neretve. Fekalna linija crpki se koriste za povremeno propiranje cjevovoda. Odabrane su dvije crpke, sljedećih karakteristika : Q = 150 l/s H = 7,82 m N = 15 kW režima rada: 2+0 Dakle dvije crpke u zajedničkom radu daju ukupno 300 l/s. Odabrane crpke su takve da pokrivaju i I. fazu (crpljenje u Neretvu) i dugoročno rješenje kada se crpi kroz sifonske kolektore. U dugoročnom rješenju kada se crpi kroz sifon potrebna je manja manometarska visina, pa su karakteristike crpki sljedeće: QUK = 300 l/s H = 4,1 m

kWN 1,245,01021,4300 =

××=

Za kišni period

U kišnom periodu se u odnosu na idejni projekt povećava manometarska visini crpljenja koja umjesto 4,1 m sada je 5,1 m, pa je ukupna snaga crpljenja: Q = 300 l/s H man = 5,1 m η = 50 %

kWN 0,305,01021,5300 =

××=

Ukupno vrijeme potrebno da se precrpi cjelokupni godišnji volumen mješovitih voda iznosi: T god kišno = 151.303 m3/god.÷ 0,3 m3/s = 504.343 s ⇒ 140 sati/ god. Ukupna godišnja energija iznosi: Egod kišno = 140 sati/ god. × 30 kW = 4.200 kWh/god.


Za sušni period:

Za sušni period bi se koristile iste crpke kao crpljenje u kišnom periodu ali uz prigušenje frekvencijskim pretvaračem tako da bi karakteristike crpki bile sljedeće: Q = 120 l/s ( uz korištenje frekvencijskih pretvarača) H man = 3,5 m η = 50 %

kWN 2,85,01025,3120 =

××=

Ukupno vrijeme potrebno da se precrpi cjelokupni godišnji volumen fekalnih voda iznosi: T god sušno = 958.756 m3/god.÷ 0,12 m3/s = 7.989.633 s ⇒ 2.219 sati/ god. Ukupna godišnja energija iznosi: Egod sušno = 2.219 sati/ god. × 8,2 kW = 18.200 kWh/god.

Cijena crpljenja otpadnih voda

Ukupna godišnja energija za crpljenje otpadnih voda u kišnom i sušnom razdoblju iznosi: Egod ukupno = 4.200 +18.200 = 22.400 kWh/god. Uz pretpostavljenu cijenu energije od cca 1,0 kn/kWh s uključenim PDV-om ( tj. 0,13 €/kWh – pri tečaju od 1 € = 7,5 kn), ukupna godišnja cijena crpljenja iznosi: Cgod ukupno = 22.400 kWh/god. × 0,13 €/kWh = 2.900 €/god.

4.1.2 CS 2

Kod ove varijante nema promjene koncepcije odvodnje tj. bit će iste količine kao u varijanti 1 ( u idejnom projektu), ali će biti promjene energije jer se crpi na višu kotu nego prije, tako da će i za ovaj slučaj izračunati količine oborinskih i fekalnih voda radi proračuna razlike energije crpljenja i konačnosti većih troškova energije.


Oborinske vode

Proračun ukupnih godišnjih količina oborinskih voda koje dotječu u mješoviti dio sustav izračunat u sljedećoj tabeli:

dijagram intenzitet i mj. A red. Q mj. Q uk Vuk/kiši broj kiša Vuk/god. l/s/ha l/s/ha l/s m3/sat m3/kiši dana m3/god. 1 13,89 13,89 3,62 50,28 181,0 181,0 58 10.498 2 22,78 20,36 3,62 73,70 265,3 796,0 37 29.452

Ukupno: 39.950


Kao i prije kod CS Metković, može se i ovdje izračunati i ukupni godišnja volumen oborina koje završava u kanalizacijskom sustavu i koji dotječe u CS 2, a čije slivno područje iznosi A red = 3,62 ha na temelju godišnje količine oborina koja iznosi 1200 mm: 1200 mm/m2/god. ⇒ 1,2 m/m2/god.; A red = 3,62 ha ⇒ 3,62 × 104 m2 V uk = 1,2 m/m2/god. × 3,62 × 104 m2 = 4,34 × 104 m3/god. = 43.400 m3/god. Dakle, postotak oborinskih voda koje se transportiraju na ureñaj iznosi kao prije: pU =39.950 ÷ 43.400 = 92 % To znači da samo 8 % godišnjih količina oborinskih voda palih na slivno područje CS 2 ( ili 3.450 m3/god.) će se crpiti u Neretvu .

Fekalne vode

Proračun ukupnih godišnjih količina fekalnih voda izračunat je na temelju podataka iz idejnog projekta: Qfek = 15,7 l/s Ovaj protok se odnosi na vršni protok, što znači da je dobiven množenjem prosječnog fekalnog protoka s koeficijentom neravnomjernosti :

.Fedsrfek kQQ ×=

pri čemu je opći koeficijent neravnomjernosti izračunat po Fedorovu:

121,0.

69,2

srFed

Qk =

Iterativnim načinom proračuna dobiven je sljedeći prosječni protok i koeficijent neravnomjernost: Q sr = 7,62 l/s k Fed. = 2,06 Ukupni godišnja količina fekalnih voda iznosi: Vuk fek = 7,62 × 3600s × 24 sata = 658,4 m3/ dan × 365 dana = 240.316 m3/god.


Trajanje otjecanja u kišnom periodu definirano je trajanjem kiša: kiše do 10 mm: 1 sat × 58 dana = 58 sati/god. kiše preko 10 mm: 3 sata × 37 dana = 111 sati/god. ukupno: 169 sati/god. Količina fekalnih voda koje dotječe u kišnom periodu: Vuk fek kišno = 7,62 l/s/1000 × 3600 s × 169 sata/godišnje = 4.636 m3/god.


te je ukupna količina mješovitih voda: Vuk mj. = 4.636 + 39.950 = 44.586 m3/god.




U idejnom projektu su predviñene crpke: � oborinska linija crpki � mješovita linija crpki (za kritični protok) � fekalna linija crpki

Oborinska linija crpki se koristi za precrpljivanje viška oborinskih voda u Neretvu. Fekalna linija crpki se koriste za crpljenje fekalnih voda u sušnom periodu, a mješovita linija crpki za crpljenje kritičnog protoka prema ureñaju. Karakteristike fekalnih crpki su sljedeće: Q = 10 l/s H = 8,0 m N = 2,2 kW rade u režimu 2+0 Karakteristike mješovitih crpki su sljedeće: Q = 60 l/s H = 8,0 m N = 4,8 kW rade u režimu 1+1, uz pomoć fekalnih crpki u režimu 2+0

Za kišni period:

Potrebna energija kod crpljena mješovitih crpki (prema varijanti 1- po idejnom projektu): Q = 80 l/s H man = 8,0 m η = 50 %

kWN 55,125,0102

0,880 =××=

Potrebna energija kod crpljena fekalnih crpki (prema varijanti 2- podizanje okna za 1,0 m): Q = 80 l/s H man = 9,0 m η = 50 %

kWN 12,145,0102

0,980 =××=

Dakle povećanje potrebne snage iznosi:


kWN 57,155,1212,14 =−=∆ Ukupno vrijeme potrebno da se precrpi cjelokupni godišnji volumen mješovitih voda iznosi: T god kišno = 44.586 m3/god.÷ 0,08 m3/s = 557.325 s ⇒ 155 sati/ god. Ukupna godišnja energija iznosi: Egod kišno = 155 sati/ god. × 1,57 kW = 243 kWh/god.

Za sušni period:

Potrebna energija kod crpljena fekalnih crpki (prema varijanti 1- po idejnom projektu): QUK = 20 l/s H = 4,9 m

kWN 92,15,0102

9,420 =××=

Potrebna energija kod crpljena fekalnih crpki (prema varijanti 2- podizanje okna za 1,0 m): QUK = 20 l/s H = 5,9 m

kWN 31,25,0102

9,520 =××=


kWN 39,092,131,2 =−=∆ Ukupno vrijeme potrebno da se precrpi cjelokupni godišnji volumen fekalnih voda iznosi: T god sušno = 235.680 m3/god.÷ 0,02 m3/s = 11.784.000 s ⇒ 3.273 sati/ god. Ukupna godišnja energija iznosi: Egod sušno = 3.273 sati/ god. × 0,39 kW = 1.277 kWh/god.


Ukupna godišnja energija za crpljenje otpadnih voda u kišnom i sušnom razdoblju iznosi: Egod ukupno = 243 +1.277 = 1.520 kWh/god. Uz pretpostavljenu cijenu energije od cca 1,0 kn/kWh s uključenim PDV-om ( tj. 0,13 €/kWh – pri tečaju od 1 € = 7,5 kn), ukupna godišnja cijena crpljenja iznosi: Cgod ukupno = 1.520 kWh/god. × 0,13 €/kWh = 200 €/god.


Ukupno varijanta 2

Ukupni višak cijene crpljenja količina fekalnih i mješovitih voda koje se crpe prema ureñaju u odnosu na varijantu 1 iznose: CS Metković: Cgod ukupno = 2.900 €/god. CS 2: Cgod ukupno = 200 €/god. Ukupno varijanta 2: Cgod ukupno = 3.100 €/god. U projektnom razdoblju od 30 godina, ukupna cijena crpljenja bi iznosila: C ukupno = 3.100 €/god.× 30 god. = 93.000 €


4.2 VARIJANTA 3

4.2.1 CS Metković

Kod CS Metković ostat će iste količine kao u varijanti 2 , s tim što će još povećati manometarska visina dizanja u odnosu na varijantu 1.


Za kišni period:

Potrebna energija kod crpljena mješovitih crpki (prema varijanti 1- po idejnom projektu): Q = 300 l/s H man = 6,1 m η = 50 %

kWN 9,355,0102

1,6300 =××=

Ukupna godišnja energija iznosi: Egod kišno = 140 sati/ god. × 35,9 kW = 5.030 kWh/god.

Za sušni period:

Za sušni period bi se koristile iste crpke kao crpljenje u kišnom periodu ali uz prigušenje frekvencijskim pretvaračem tako da bi karakteristike crpki bile sljedeće: Q = 120 l/s ( uz korištenje frekvencijskih pretvarača) H man = 4,5 m η = 50 %

kWN 6,105,0102

5,4120 =××=

Ukupna godišnja energija iznosi: Egod sušno = 2.219 sati/ god. × 10,6 kW = 23.520 kWh/god.




4.2.2 CS 2

Kod CS 2 povećat će se količine u odnosu na varijantu 1, jer će se osim slivnog područja CS 2 crpiti i količine s kanala 101i 102 i CS 1. Ukupna reducirana slivna površina se povećava s 3,62 ha na 8,92 ha. U nastavku će najprije izračunati povećanje količina i nakon toga izračunati potrebna energija i cijena energije crpljenja.


Oborinske vode

Proračun ukupnih godišnjih količina oborinskih voda koje dotječu u mješoviti dio sustav izračunat u sljedećoj tabeli: dijagram intenzitet i mj. A red. Q mj. Q uk Vuk/kiši broj kiša Vuk/god.

l/s/ha l/s/ha l/s m3/sat m3/kiši dana m3/god. 1 13,89 13,89 8,92 123,90 446,0 446,0 58 25.868 2 22,78 20,36 8,92 181,61 653,8 1.961,0 37 72.557

Ukupno: 98.425 Dakle, ukupno godišnje će se crpiti prema ureñaju 98.425 m3/god., što je povećanje od 58.457 m3/god. u odnosu na varijantu 1 i 2.

Fekalne vode

Proračun ukupnih godišnjih količina fekalnih voda izračunat je na temelju podataka o kritičnom intenzitetu za CS 2, CS 1, i kanala 101 i 102 pa kritični protok iznosi: Qkrit = 73,62+79,11+28,71 = 181,44 l/s Usvojeni faktor prelijevanja iznosi 5,32 pa je sušni protok: koje sada dotječu u CS 2 iznositi: Qfek = 181,44 ÷ 5,32 = 34,10 l/s Prosječni godišnji protok će u tom slučaju iznositi: Q sr = 18,59 l/s k Fed. = 1,83 Ukupni godišnja količina fekalnih voda iznosi: Vuk fek = 18,59 × 3600s × 24 sata = 1.606,2 m3/ dan × 365 dana =586.263 m3/god.


Količina fekalnih voda koje dotječe u kišnom periodu: Vuk fek kišno = 18,59 l/s/1000 × 3600 s × 169 sata/godišnje = 11.310 m3/god. te je ukupna količina mješovitih voda: Vuk mj. = 11.310 + 98.425 = 109.735 m3/god.





Za kišni period:

Za kišni period će trebati povećati kapacitet crpki tako da će instalirani kapacitet iznositi: Q inst = 185 l/s Karakteristike novih crpki iznositi (s procijenjenom man. visinom) : Q = 185 l/s H man = 10,0 m η = 50 %

kWN 3,365,0102

0,10185 =××=

Dakle povećanje potrebne snage u odnosu na varijantu 1 iznosi:

kWN 8,2355,123,36 =−=∆ Ukupno vrijeme potrebno da se precrpi cjelokupni godišnji volumen mješovitih voda iznosi: T god kišno = 109.735 m3/god.÷ 0,185 m3/s = 593.162 s ⇒ 165 sati/ god. Ukupna godišnja energija iznosi: Egod kišno = 165 sati/ god. × 23,8 kW = 3.930 kWh/god.

Za sušni period:

Potrebna energija kod crpljena fekalnih crpki (prema varijanti 1- po idejnom projektu): QUK = 20 l/s H = 4,9 m

kWN 92,15,0102

9,420 =××=

Za sušni period će trebati povećati kapacitet crpki tako da će instalirani kapacitet iznositi: Q inst = 35 l/s


Karakteristike novih crpki iznositi (s procijenjenom man. visinom) : QUK = 35 l/s H = 8,0 m

kWN 5,55,0102

0,835 =××=


kWN 6,392,15,5 =−=∆ Ukupno vrijeme potrebno da se precrpi cjelokupni godišnji volumen fekalnih voda iznosi: T god sušno = 574.953 m3/god.÷ 0,035 m3/s = 16.427.229 s ⇒ 4.563 sati/ god. Ukupna godišnja energija iznosi: Egod sušno = 4.563 sati/ god. × 3,6 kW = 16.427 kWh/god.



Ukupno varijanta 3

Ukupni višak cijene crpljenja količina fekalnih i mješovitih voda koje se crpe prema ureñaju u odnosu na varijantu 1 iznose: CS Metković: Cgod ukupno = 3.700 €/god. CS 2: Cgod ukupno = 2.700 €/god. Ukupno varijanta 3: Cgod ukupno = 6.400 €/god. U projektnom razdoblju od 30 godina, ukupna cijena crpljenja bi iznosila: C ukupno = 6.400 €/god.× 30 god. = 192.000 €


5 SMANJENJE TROŠKOVA GRAĐENJA

5.1 Promjene pada kanala GKD-2

Varijanta 1 – Idejni projekt Prema idejnom projektu ovo su parametri kanala GKD-2: ukupna duljina kanala ................. 2.002 m kota dna kanala na prekidnom oknu . -1,00 m n.m. kota dna kanala na ureñaju ...........- 2,75 m n.m. raspoloživa visina ........................ 1,75 m prosječni pad kanala .................... 0,80 ‰ minimalni pad kanala.................... 0,50 ‰ profil glavnog kanala: od stac. 0+000 do 0+264 ................. 800 mm od stac. 0+625 do 2+002 ............... 1.000 mm Varijanta 2 - kota prekidnog okna se diže za 1,3 m ukupna duljina kanala ................. 2.002 m kota dna kanala na prekidnom oknu .. 0,30 m n.m. kota dna kanala na ureñaju ...........- 2,75 m n.m. raspoloživa visina ........................ 2,75 m prosječni pad kanala .................... 1,25 ‰ minimalni pad kanala.................... 0,90 ‰ profil glavnog kanala: od stac. 0+000 do 0+264 ................. 800 mm od stac. 0+625 do 2+002 ................. 900 mm Varijanta 3, kota prekidnog okna se diže za 2,0 m : ukupna duljina kanala ................. 2.002 m kota dna kanala na prekidnom oknu .. 1,00 m n.m. kota dna kanala na ureñaju ...........- 2,75 m n.m. raspoloživa visina ........................ 3,75 m prosječni pad kanala .................... 1,71 ‰ minimalni pad kanala.................... 1,71 ‰ profil glavnog kanala: od stac. 0+000 do 2+002 ................. 800 mm

5.2 Promjene profila kanala GKD-2

Obzirom na povećanje minimalnih padova kod varijanti 2 i 3 doći će do smanjenja profila kanala. Dimenzioniranje kanala prikazano je u sljedeće dvije tabele:


Duljina kanala

Kota dna poč. okna

Kota dna zav. okna

Raspol. visina

Prosj. pad kanal

Min. pad kanala

L K.D.P. K.D.Z. ∆H ∆H/L×1000

m m n.m. m n.m. m ‰ ‰var. 1 -1,00 -2,75 1,75 0,79 0,50var. 2 0,30 -2,75 3,05 1,39 0,96var. 3 1,00 -2,75 3,75 1,70 1,70

2.202

Varijanta

Tabela 2 Proračun minimalnog pada kanala

Profil kanal

Min. pad kanala

Protok u pun.

profilu

Brzina u pun. prof.

Mjer. protok

Omjer protoka

Rel. ispu-njenost kanala

Relativna brzina

Ispunje-nost

kanala

Stvarna brzina

DN QPP vPP QMJ QMJ/QPP HR vR h vR

mm ‰ l/s m/s l/svar. 1 1000 0,50 523 0,67 522 100% 98% 101% 998 0,67var. 2 900 0,96 550 0,87 522 95% 85% 105% 854 0,91var. 3 800 1,70 538 1,07 522 97% 88% 104% 776 1,11

Varijanta

Tabela 3 Hidraulički proračun

5.3 Jediničnih cijene kanala GKD-2 ovisno o profilu kanala

5.3.1 Jedinične cijene zemljanih radova

Jedinične cijene zemljanih radova računate su za sljedeće stavke: � iskop rova uz uključenu cijenu zaštite rova i crpljenje vode � posteljica i obloga oko cjevovoda � zatrpavanje rova � odvoz viška zemljanog materijala

Zaštita rova

Generalno se može predvidjeti tri tipa zaštite i to : 1.) Zaštita KRINGS hidrauličkim oplatama za dubine max. 3.0 m uz napomenu da se bi se rad u suhim uvjetima mogao osigurati crpljenjem podzemne vode iz rova. Cijena razupiranja bi iznosila oko 1.000 kn/m1. 2.) Zaštita sustavom zabijenog čeličnog žmurja (talpi) tip LARSEN dužine 10 m omogućuje siguran rad s mogućnošću ispumpavanja vode iz kanala s potrebom izrade plombe na čeonim dijelovima. Za dubine do 3.0 m nije nužno razupiranje dok bi za dubine 3 do 5 m bilo nužno izvesti razupiranje. Ovaj vid zaštite primjeren je na dijelu gdje nema grañevina u neposrednoj blizini zbog nepovoljnog utjecaja vibracija tijekom zabijanja i vañenja žmurja. Cijena razupiranja za ovaj sustav zaštite bi iznosila oko 6.000 kn/m1. 3.) Na dionicama koje su problematične s aspekta primjene tehničkih sredstava koja izazivaju vibracije (misli na početnu dionicu kanala u duljini cca 865 m) predlaže se izrada zaštite tehnikom mlazno injektiranih stupnjaka ekvivalentnog promjera 600 mm u nizu s preklapanjem. Minimalna


dužina stupnjaka iznosila bi 10 m s potrebom razupiranja za dubine rova veće od 3.50 – 4.00 m. Cijena po metru dužnom jame za varijantu bez razupiranja iznosila bi 11.000 kn/m' a za varijantu s razupiranjem 13 - 15.000 kn/m'. Napominjemo da bi se ovom tehnikom mogli osigurati suhi uvjeti rada. Obzirom na navedeno, za pojedine varijante bi bila primijenjene sljedeće vrste zaštite rova:

Var.Hidrauli čka

oplata TalpeJet

grouting Ukupnom m m m

var. 1 0 1.340 860 2.200var. 2 100 1.340 760 2.200var. 3 860 1.340 2.200

Tabela 4 Vrste zaštite rova

Dubina

rovaHidrauli čka

oplata TalpeJet

groutingm kn/m 1 kn/m 1 kn/m 1

do 3,0 1.000 - 11.0003,0 - 4,0 - 13.0004,0 - 5,0 - 15.000

do 3,0 -3,0 - 4,0 -4,0 - 5,0 -20

1612

Crpljenje vode

Vrsta zaštite

6.000Zaštitna

konstrukcija

Tabela 5 Jedinične cijene ovisno o vrste zaštite rova


Zaštitna konstrukcija

Var.Hidrauli čka

oplata TalpeJet

grouting Ukupnokn kn kn kn

var. 1 0 8.040.000 12.900.000 20.940.000var. 2 100.000 8.040.000 9.880.000 18.020.000var. 3 860.000 8.040.000 0 8.900.000

Crpljenje vode

Var.Hidrauli čka

oplata TalpeJet

grouting Ukupnokn kn kn kn

var. 1 26.800 0 26.800var. 2 1.200 26.800 0 28.000var. 3 13.760 26.800 0 40.560

Zaštita rova

Var. Hidrauli čka oplata Talpe

Jet grouting Ukupno

Ukupno po m 1

kanalakn kn kn kn kn

var. 1 0 8.066.800 12.900.000 20.966.800 9.530var. 2 101.200 8.066.800 9.880.000 18.048.000 8.204var. 3 873.760 8.066.800 0 8.940.560 4.064

Tabela 6 Ukupne cijene zaštite rova za pojedine varijante

Ostali zemljani radovi

Cijene ostalih zemljanih radova su preuzete iz raznih ugovornih troškovnika. Cijena iskopa rova iznosi procijenjeno 16 kn/m3, izrada posteljice i obloge cijevi sitnozrnatim drobljenim kamenim materijalom iznosi 180 kn/m3, zatrpavanje rova materijalom iz iskopa iznosi 10 kn/m3, a odvoz viška materijala na deponiju (bez uključenih pristojbi za odlaganja otpada) iznosi 15 kn/m3. Sve cijene se odnose na m3 u sraslom stanju. U nastavku se daje proračun količina zemljanih radova po m1 kanala za razne profile kanala. Širina rova odreñena je na temelju HRN 1610:2002. U normi za profile DN >700 do ≤ 1200 koji se polažu u razuprte rovove minimalna širina rova iznosi ID+0,85 m. ID- je unutarnji profil cjevovoda pa je neto širina rova uzimajući u obzir i debljinu stjenke (uzeto 25 mm) usvojena DN (ID) + 0,9 m

š DN ŠR H iskop Hobloga Ac A Iskop Aobl (br) Aobl (nt) Azatrp Aodvoz

mm m m m m m m3/m1 m3/m1 m3/m1 m3/m1 m3/m1 m3/m1

var. 1 1000 0,9 1,0 1,9 4,30 1,5 0,08 8,17 2,85 2,77 5,32 2,85var. 2 900 0,9 0,9 1,8 3,80 1,4 0,06 6,84 2,52 2,46 4,32 2,52var. 3 800 0,9 0,8 1,7 3,30 1,3 0,05 5,61 2,21 2,16 3,40 2,21

Visine Površine (volumeni/m 1 rova)Var. DN

Širine

Tabela 7 Parametri rovova za razne profile kanala

Pri čemu su oznake:


DN unutarnji profil cjevovoda

š dodatak širine za rad

ŠR ukupna neto širina rova Hiskop dubina iskopa

Hobloga visina obloge

Ac zapremina cijevi po m1 kanala AIskop volumen iskopa po m1 kanala

Aobl (br) bruto volumen obloge po m1 kanala

Aobl (nt) neto volumen obloge po m1 kanala (bruto volumen umanjen za zapreminu cijevi)

Azatrp volumen zatrpavanja po m1 kanala

Aodvoz odvoz viška iskopa po m1 kanala

Cijena iskopa

Var. DN m3/m1 kn/m 3 kn/m 1

var. 1 1000 8,17 16 131var. 2 900 6,84 16 109var. 3 800 5,61 16 90

Cijena posteljice i obloge oko cijevi


var. 1 1000 2,77 180 499var. 2 900 2,46 180 443var. 3 800 2,16 180 389

Cijena zatrpavanja rova materijalom iz iskopa


var. 1 1000 5,32 10 53var. 2 900 4,32 10 43var. 3 800 3,40 10 34


Cijena odvoza viška zemljanog materijala


var. 1 1000 2,85 15 43

var. 2 900 2,52 15 38

var. 3 800 2,21 15 33

Ukupna cijena zemljanih radova sa zaštitom rova

Zaštita Iskop Obloga Zatrpav. Odvoz Ukupno Ukupnokn/m1 kn/m1 kn/m1 kn/m1 kn/m1 kn/m1 €/m1

var. 1 1000 9.530 131 499 53 43 10.255 1.386var. 2 900 8.204 109 443 43 38 8.837 1.194var. 3 800 4.064 90 389 34 33 4.610 623

Var. DN

5.3.2 Jedinične cijene cijevnog materijala

U proračun su uzete cijevi i okna od GRP-a koji se proizvode u ovako velikim profilima. Jedinične cijene cjevovoda sastoje od cijene cijevi i okana. Jedinične cijene cijevi se dobiju tako što se nabavnoj cijeni materijala (cijevi) doda cijene ugradnje (uzeta u iznosu od 15% cijene cijevi). Jedinične cijene okana se dobiju tako što se nabavnoj cijeni materijala (okana po komadu) doda cijene ugradnje (uzeta u iznosu od 10% cijene okana). Tako dobivena cijena okna po komadu podijeli se s prosječnom udaljenošću okna (uzeto je da je prosječni razmak izmeñu okana 40 m) te se dobiva cijena okana po m1 cjevovoda. Zbrojena cijena cijevi i okana predstavlja jediničnu cijenu cjevovoda po m1. Proračun je prikazan u sljedećoj tabeli:

profil materijal rad ukupno profil materijal rad ukupno ukupno ukupno ukupnoDN kn kn kn DN kn/kom kn/kom kn/kom kn/m1 kn/m1 €/m1

1000 1.650 248 1.898 1500 28.100 2.810 30.910 773 2.671 366900 1.400 210 1.610 1400 23.700 2.370 26.070 652 2.262 310800 1.200 180 1.380 1200 21.100 2.110 23.210 580 1.960 268

cjevovodcijevi okna

Tabela 8 Proračun jediničnih cijena cijevnog materijala po profilima

Duljina kanala

Jed. cijena

cjevovoda

prosj. jed. cijena

cjevovodaL DN 800 DN 900 DN 1000 Cc/m

1 DN 800 DN 900 DN 1000 ukupno Cc/m1

m m m m €/m1€ € € € €/m1

var. 1 165 2.035 366 44.220 744.810 789.030 359var. 2 165 2.035 310 44.220 630.850 675.070 307var. 3 2.200 268 589.600 589.600 268

2.200

VarijantaProfili Profili

Tabela 9 Proračun jediničnih cijena cijevnog materijala po m dužnom kanala


5.4 Ukupna cijena izvoñenja kanala GKD-2

Duljina kanala

prosj. jed. cijena

cijev. mat.

Jed. cijena zemlj. rad.

Ukupna jed. cijena

Uk. cijena cjev.

materijala

Uk. cijena zemlj. mat.

Uk. cijena

L Cc/m1 CZ/m3 C UK/m1 Cc uk CZ UK C UK

m €/m1 €/m3 €/m1€ € €

var. 1 359 1.386 1.745 789.000 3.049.000 3.838.000var. 2 307 1.194 1.501 675.000 2.627.000 3.302.000var. 3 268 623 891 590.000 1.371.000 1.961.000

2.200

Varijanta

Tabela 10 Proračun jediničnih cijena po m dužnom kanala i ukupnih troškova grañenja

Napomena: Ukupni iznosi su zaokruživani na 1000€


6 ZAKLJUČAK I PREPORUKE

U nastavku se daje prikaz troškova grañenja i cijene energije za projektne periode od 30, 40 i 50 godina: Projektni period 30 godina

Duljina kanala

Jed. cijena

Uk. cijenaRazlika u

odn. na var. 1

CS Metković

CS 2Uk. god.

Uk. u proj. per.

m €/m1€ € €/god €/god €/god € € god.

var. 1 1.745 3.838.000 0 0 0 0 0 3.838.000var. 2 1.501 3.302.000 -536.000 2.900 200 3.100 93.000 3.395.000 173var. 3 891 1.960.000 -1.878.000 3.700 2.700 6.400 192.000 2.152.000 293

Projektni period 40 godina

Duljina kanala

Jed. cijena

Uk. cijenaRazlika u

odn. na var. 1

CS Metković

CS 2Uk. god.

Uk. u proj. per.

m €/m1€ € €/god €/god €/god € € god.

var. 1 1.745 3.838.000 0 0 0 0 0 3.838.000var. 2 1.501 3.302.000 -536.000 2.900 200 3.100 124.000 3.426.000 173var. 3 891 1.960.000 -1.878.000 3.700 2.700 6.400 256.000 2.216.000 293

Projektni period 50 godina

Duljina kanala

Jed. cijena

Uk. cijenaRazlika u

odn. na var. 1

CS Metković

CS 2Uk. god.

Uk. u proj. per.

m €/m1€ € €/god €/god €/god € € god.

var. 1 1.745 3.838.000 0 0 0 0 0 3.838.000var. 2 1.501 3.302.000 -536.000 2.900 200 3.100 155.000 3.457.000 173var. 3 891 1.960.000 -1.878.000 3.700 2.700 6.400 320.000 2.280.000 293


2.200

Troškovi grañenje

Vari-janta

Troškovi grañenje

Vari-janta




2.200

Vrijeme povrata

Ukupno

2.200

Vari-janta

Troškovi grañenje God. cijena energije

Obzirom na znatno veće troškove grañenja kod varijante 1 (tj. kod gravitacijskog voñenja otpadnih voda na ureñaj) prvenstveno zbog dubljih ukopavanja i velike troškove zaštite rova uštede od manje potrošnje energije ne mogu se kompenzirati neovisno o duljini projektnog perioda. Zbog najmanjih troškova u projektnom razdoblju predlaže se usvajanje varijante 3 koja uključuje crpljenje svih količina i na desnoj i na lijevoj obali Neretve.

Documents

Elaborat -varijantna rješenja odvodnje otpadnih voda-2