ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA -dopuna 1 · Nositelj zahvata, društvo Međimurske vode d.o.o. Čakovec sa sjedištem u Čakovcu, Matice hrvatske 10 registrirano je za javnu vodoopskrbu,

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA -dopuna 1IV-04-005-2019-885-1

(zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš)

Nositelj zahvata:

Međimurske vode d.o.o. ČakovecMatice hrvatske 1040000 ČAKOVEC

Naziv zahvata:

Nastavak sjevernog magistralnog vodovoda Čakovec(Međimurska županija)

M.P.

direktor: Ivan Kovačić; dipl.ing.sig.

Čakovec, srpanj 2019.

stranica 2

SADRŽAJ

Uvod

Podaci o nositelju zahvata, podaci o izrađivaču Elaborata zaštite okoliša

1. Podaci o zahvatu i opis obilježja zahvata

1.1. Opis glavnih obilježja zahvata i tehnološkoga procesa

Opis objekata

Opis tehnološkog procesa

Prikaz varijantnih rješenja zahvata

1.2. Popis vrsta i količina tvari koje ulaze u tehnološki proces

1.3. Popis vrsta i količina tvari koje ostaju nakon tehnološkoga procesa, te emisija u okoliš

1.4. Popis drugih aktivnosti koje mogu biti potrebne za realizaciju zahvata

2. Podaci o lokaciji i opis lokacije zahvata

2.1. Lokacija zahvata

2.1.1 Zemljopisna obilježja

2.2. Odnos zahvata prema postojećim i planiranim zahvatima

2.3. Zahvat u odnosu na područje ekološke mreže i zaštićena područja

2.4. Stanje vodnih tijela

2.5. Klimatske promjene i rizik od poplava

3. Opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš

3.1. Opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na sastavnice okoliša i opterećenja okoliša

3.1.1 Utjecaj zahvata na vode i vodna tijela

3.1.2 Utjecaj zahvata na zrak i klimatske promjene

3.1.3 Utjecaj zahvata na tlo

3.1.4 Utjecaj zahvata na biljni i životinjski svijet

3.1.5 Utjecaj otpada

3.1.6 Utjecaj buke

3.1.7 Utjecaj zahvata na promet i ostalu infrastrukturu

3.1.8 Utjecaj zahvata na krajobraz

3.1.9 Utjecaj klimatskih promjena

3.2. Vjerojatnost značajnih prekograničnih utjecaja

3.3. Opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na zaštićena područja

3.4. Opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na ekološku mrežu

3.5. Opis obilježja utjecaja

4. Prijedlog mjera zaštite okoliša i praćenje stanja okoliša

5. Primijenjeni propisi i izvori podataka

6. Prilozi

Elaborat zaštite okoliša: IV-04-005-2019-885-1

stranica 3

Uvod

Nositelj zahvata, društvo Međimurske vode d.o.o. Čakovec sa sjedištem u Čakovcu, Matice

hrvatske 10 registrirano je za javnu vodoopskrbu, javnu odvodnju i izvođenje priključaka na

komunalne vodne građevine i pruža uslugu opskrbe pitkom vodom za cijelo područje Međimurske

županije. U središnjem, nizinskom dijelu Županije, u kojem je i područje grada Čakovca,

vodoopskrba je osigurana iz vodocrpilišta Nedelišće preko dva primarna magistralna vodovoda:

Nedelišće-Savska Ves-Čakovec i Nedelišće-Dunjkovec-Čakovec, s kojih se odvajaju magistralni

vodovodi za opskrbu Čakovca, okolnih naselja i središnjeg istočnog dijela Zone I. Sjeverni

magistralni vodovod Čakovca je važan dio čakovečkog opskrbnog prstena. Dio uz državnu cestu D-

209 je izgrađen (u dvije etape, 1997. i 2005. godine), a realizacija nastavka vodovoda od

Svetojelenske ceste do spoja na magistralni vodovod u industrijskoj zoni Istok je vezana na

izgradnju sjeverne cestovne obilaznice. Planiran je početak izgradnje navedene cestovne obilaznice,

pa će se u dogovoru s Hrvatskim cestama, suglasno usvojenoj koncepciji, izvesti i nastavak

sjevernog magistralnog vodovoda.

Nastavak vodovoda izvesti će se u dužini oko 3955 m cijevima od nodularnog lijeva za radni

pritisak 10 bara i presjeka DN 300 mm. Trasa vodovoda predviđena je unutar obuhvata cestovne

obilaznice, pretežno u paralelnom južnom putu, osim na mjestima projektiranih križanja. Na

križanju s Mihovljanskom ulicom zbog izgrađenosti područja i prelaza preko željezničke pruge

planirana je izgradnja nadvožnjaka, pa se trasa vodovoda izmiče iz na suprotnu stranu Lateralnog

kanala. Na trasi vodovoda izgraditi će se prelazi ispod postojećih prometnica i željezničke pruge,

dva prelaza ispod Lateralnog kanala (1m ispod dna kanala) i 9 zasunskih okana.

Izgradnja je planirana na katastarskim česticama katastarskih općina Čakovec i Pribislavec, a u

dijelu gdje trasa prelazi preko Lateralnog kanala obuhvaća i područje katastarske općine Mihovljan.

Područje je u obuhvatu Prostornog plana Međimurske županije (Službeni glasnik Međimurske

županije broj 7/01, 8/01, 23/10 i 3/11 - pročišćeni tekst), a pojedini dijelovi zahvata nalaze se na

područjima obuhvaćenim Prostornim planom uređenja Grada Čakovca (Službeni glasnik Grada

Čakovca broj 4/03, 9/09, 6/12, 7/14), Generalnim urbanističkim planom Grada Čakovca (Službeni


stranica 4

glasnik Grada Čakovca broj 5/05, 1/09, 4/11, 6/14, 1/16, 3/16 i 1/17) i Prostornim planom uređenja

Općine Pribislavec (Službeni glasnik Međimurske županije broj 1/04, 2/07, 19/13).

Zahvat se ne nalazi na područjima ekološke mreže.

Za zahvat je izrađeno Idejno rješenje za pribavljanje posebnih uvjeta za projektiranje nastavka

sjevernog magistralnog vodovoda Čakovec (izradio Cigler d.o.o. Čakovec u siječnju 2017.) i

ishođeni uvjeti nadležnih službi. Navedena dokumentacija korištena je pri izradi ovog elaborata.

Prema Mišljenju Ministarstva zaštite okoliša i energetike, Uprave za procjenu utjecaja i održivo

gospodarenje otpadom od 25.travnja 2019. godine, Klasa: 351-03/19-01/235, Ur.br.: 517-03-1-1-

19-2 za zahvat je potrebno provesti postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

(preslika Mišljenja u nastavku). Zahvat je naveden u Prilogu II Uredbe o procjeni utjecaja zahvata

na okoliš (Narodne novine br. 61/14, 3/17): Popis zahvata za koje se provodi ocjena o potrebi

procjene utjecaja zahvata na okoliš, a za koje je nadležno Ministarstvo:

- u točki 9.1 Zahvati urbanog razvoja (sustavi odvodnje, sustavi vodoopskrbe, ceste, groblja,

krematoriji, nove stambene zone, kompleksi sportske, kulturne, obrazovne namjene i drugo).

Na zahvat se odnosi i točka 13 (u Prilogu II): Izmjena zahvata iz Priloga I. i II. koja bi mogla

imati značajan negativan utjecaj na okoliš, pri čemu značajan negativan utjecaj na okoliš na

upit nositelja zahvata procjenjuje Ministarstvo mišljenjem, odnosno u postupku ocjene o

potrebi procjene utjecaja na okoliš.

Prema čl. 25 navedene Uredbe nadležnom Ministarstvu podnosi se Zahtjev za ocjenu o potrebi

procjene – elaborat, koji sadrži podatke sukladno Prilogu VII. Uredbe.

Elaborat izrađuje tvrtka Međimurje ZAING d.o.o. Čakovec, Zagrebačka 77, ovlaštena za obavljanje

stručnih poslova izrade dokumentacije za provedbu postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja

zahvata na okoliš od strane Ministarstva zaštite okoliša i prirode Rješenjem Klasa UP/I 351-02/15-

08/73, UR.broj 517-06-2-2-2-15-2 (preslika Rješenja u nastavku).


stranica 5

Preslika Mišljenja Ministarstva zaštite okoliša i energetike:


stranica 6


stranica 7

Preslika Rješenja o suglasnosti za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša Međimurje ZAING d.o.o.


stranica 8


stranica 9


stranica 10

PODACI O NOSITELJU ZAHVATA

Naziv i sjedište nositelja zahvata:

Međimurske vode d.o.o.Matice hrvatske 1040 000 ČAKOVEC

Kontakt osoba: Lidija Car-Peti, voditelj upravljanja projektima (tel 040 373 712)

OIB: 81394716246

PODACI O IZRAĐIVAČU ELABORATA ZAŠTITE OKOLIŠA

Ovlašteno trgovačko poduzeće:

Međimurje ZAING d.o.o. Čakovec, Zagrebačka 77

Ivan Kovačić, dipl. ing. sig.voditelj

Emil Novak, dipl. ing. stroj.

član

Smiljana Janžek, dipl. ing. kem. teh., univ. spec. oecoing.

član

M.P.


stranica 11

1. Podaci o zahvatu i opis obilježja zahvata

Prema usvojenoj koncepciji vodoopskrbe Međimurja razrađenoj u Idejnom rješenju br. 100-30/94

Vodoopskrbni sustav Međimurja - Zone I i IV (autor Juraj Cigler, dipl. inž., izrađenom u Princon

d.o.o. Čakovec u prosincu 1994.g.) i potvrđenoj Studijom razvitka vodoopskrbnog sustava

Međimurske županije (br.02/09, izrađena u Vodoprojektu" d.o.o. Sisak u veljači 2009.g.), grad

Čakovec se nalazi u Zoni I koja prostorno obuhvaća nizinski, središnji dio Županije. Osnovicu

vodoopskrbe čine crpilište Nedelišće (kapaciteta Q = 600 l/s) i vodospremnik Čakovec (smješten na

silosu i s dnom na visinskoj koti 210,0 mnm, volumena 700 m3). Povezani su s dva primarna

magistralna cjevovoda: Nedelišće - Savska Ves - Čakovec (južni), presjeka 600-350 mm i

Nedelišće – Dunjkovec - Čakovec (sjeverni) presjeka 400 mm.

S tako formiranog primarnog prstena odvajaju se magistralni vodovodi za opskrbu Čakovca,

okolnih naselja i središnjeg istočnog dijela Zone:

- sjeverni magistralni vod Čakovca,

- magistralni vod industrijske zone Istok,

- magistralni vod Čakovec – Sajmište - industrijska zona Istok,

- magistralni vod uz Trnavu,

- magistralni vod Čakovec (industrijska zona Istok) – Pribislavec – Belica - Gardinovec,

- tranzitno-opskrbni vod Čakovec - Pribislavec

- magistralni cjevovodi Pribislavec – Štefanec - Mala Subotica i Savska Ves - Totovec.

Sjeverni magistralni vodovod Čakovca predviđen je sjevernim i istočnim obodom gradskog

područja kao spojnica primarnog magistralnog cjevovoda Nedelišće-Dunjkovec-Čakovec na

zapadnom rubu grada s magistralnim vodovodom Čakovec (ind. zona „Istok") - Pribislavec na

istočnoj granici. Trasom slijedi sjevernu cestovnu obilaznicu te mu je realizacija vezana uz njenu

izgradnju.

Zapadni dio sjevernog magistralnog vodovoda do Svetojelenske ceste, uz izgrađeni dio obilaznice,

je izveden. Izgrađen je u dvije etape (1997. i 2005. godine) cijevima od nodularnog lijeva presjeka

DN 300 mm nazivnog pritiska 10 bara. Načelno je položen s južne strane Ulice Globetka (dio

državne ceste D 209).


stranica 12

Planira se nastavak izgradnje cestovne zaobilaznice od Svetojelenske ceste do spoja na južnu

obilaznicu kod naselja Štefanec. Uz realizaciju obilaznice izvest će se i nastavak izgradnje

sjevernog magistralnog vodovoda. suglasno usvojenoj koncepciji, postojećoj planskoj i tehničkoj

dokumentaciji te dogovoru investitora Hrvatskih cesta i Međimurskih voda.

Za zahvat je izrađeno Idejno rješenje za pribavljanje posebnih uvjeta za projektiranje nastavka

sjevernog magistralnog vodovoda Čakovec (izradio Cigler d.o.o. Čakovec u siječnju 2017.). Idejno

rješenje usklađeno je s projektnom dokumentacijom za izgradnju Sjeverne obilaznice grada

Čakovca (izradio „Projektni biro P45" d.o.o. Zagreb u svibnju 2016.g., projekt br. 1923/15).

Ishođeni su sljedeći uvjeti nadležnih službi:

• Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava međimurska, Inspektorat unutarnjih

poslova - Posebni uvjeti za projektiranje i građenje, Broj: 511-21-04/51/7/2-19, od

22.02.2019. godine;

• Ministarstvo zdravstva, Uprava za unaprjeđenje zdravlja, Sektor županijske sanitarne

inspekcije i pravne podrške, Služba županijske sanitarne inspekcije, Odjel za

sjeverozapadnu Hrvatsku, Ispostava Čakovec - Sanitarno-tehnički uvjeti i uvjeti zaštite od

buke, KLASA: 540-02/17-03/1264, URBROJ: 534-07-2-1-8/2-17-2, od 10.02.2017. godine;

• Ministarstvo poljoprivrede Posebni uvjeti, KLASA: 350-05/17-01/170, URBROJ: 525-

07/0377-17-2, od 22.02.2017. godine;

• Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Varaždinu -

Posebni uvjeti, KLASA: 612-08/17-23/1033, URBROJ: 532-04-02-08/6-17-2, od

14.07.2017. godine;

• Međimurska županija, Upravni odjel za prostorno uredenje, gradnju i zaštitu okoliša, Odsjek

za zaštitu okoliša i prirode - Uvjeti zaštite prirode, KLASA: 612-07/17-03/7, URBROJ:

2109/1-09-3/01-17-02, od 27.02.2017. godine;

• Hrvatske ceste d.o.o. Zagreb, Poslovna jedinica Varaždin, Posebni uvjeti građenja, KLASA:

340-09/17-08/74, URBROJ: 345-921-607-16-3, od 22.02.2019. godine;

• Hrvatske vode, VG0 za Muru i gornju Dravu - Vodopravni uvjeti, KLASA: UP/I-325-

01/17-07/0000627, URBROJ: 374-26-1-17-5, od 08.03.2017. godine;


stranica 13

• Hrvatske vode, VG0 za Muru i gornju Dravu – Rješenje o izmjeni Vodopravnih uvjeta,

KLASA: UP/I-325-01/17-07/0000627, URBROJ: 374-26-1-17-9, od 02.11.2017. godine;

• Hrvatske vode, VG0 za Muru i gornju Dravu - Očitovanje, KLASA: UP/I-325-01/17-

07/0000627, URBROJ: 374-26-1-19-12, od 13.02.2019. godine;

• Hrvatske šume d.o.o. - Posebni uvjeti građenja, Ur.br.: DIR-07/MI-17-2239/03 od

4.04.2017.godine;

• Savjetodavna služba, javna ustanova za savjetodavnu djelatnost u poljoprivredi, ruralnom

razvoju, ribarstvu te unaprijeđenju gospodarenja šumama i šumskim zemljištima

šumoposjednika, KLASA: 350-05/17-01/78, UR.BROJ: 367-07-01-17-2-MĐ od

21.04.2017. godine;

• Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti Posebni uvjeti gradnje, KLASA: 361-

03/17-01/833, URBROJ: 376-10-17-2, od 09.02.2017. godine;

• OT-OPTIMA TELEKOM d.d. - Izjava o položaju EKI, Broj: OT-40-33/19, od 15.02.2019.

godine;

• HRVATSKI TELEKOM d.d. - Izjava o položaju EKI, Oznaka: T43-49559354-19, od

13.02.2019. godine;

• VIPnet d.o.o. - Izjava o položaju EKI od 31.01.2018. godine;

• HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o., Elektra Čakovec - Posebni uvjeti građenja,

Broj i znak: 4004001/742/17JB (783), od 21.02.2017. godine;

• HOPS d.o.o. - Mišljenje, Broj i znak: 3004-617/17-MN-RI od 10.03.2017. godine;

• MEĐIMURSKE VODE d.o.o. - Uvjeti za projektiranje i izgradnju, Broj: SUP-INV-215-17,

od 27.02.2017. godine;

• MEĐIMURJE-PLIN d.o.o. - Posebni uvjeti, Znak: VZ-55/17-U, 292/17, od 13.02.2017.

godine;

• PLINACRO d.o.o. - Očitovanje, Klasa: PL-17/1208/17/BM, UR.BROJ: K/DM-17-2 od

07.04.2017. godine;

• Grad Čakovec, Upravni odjel za komunalno gospodarstvo, Odsjek za gradnju i održavanje

objekata komunalne infrastrukture - Posebni uvjeti za projektiranje, ishođenje dozvola i

građenje, KLASA: 363-01/17-01/01, URBROJ: 2109/2-08-07-006, od 13.02.2017. godine.


stranica 14

Planira se izgraditi cjevovod ukupne duljine 3.955 m, na katastarskim česticama katastarskih općina

Čakovec i Pribislavec, a u manjem dijelu u kojem trasa prelazi Lateralni kanal i na području

katastarske općine Mihovljan. Trasa načelno prolazi paralelnim poljskim putem južno od planirane

obilaznice, osim na mjestima križanja. Značajnije izmicanje iz trase obilaznice potrebno je na

području križanja s Mihovljanskom ulicom, gdje je zbog izgrađenosti područja i križanja sa

željezničkom prugom planiran cestovni nadvožnjak.

Trasa planiranog cjevovoda prikazana je slici 1 na podlozi: www.geoportal.dgu.hr – topografska

karta 1:25000 od 09.svibnja 2019. godine.

Detaljna situacija prikazana je na situaciji u Prilogu 1 ovog Elaborata, na isječku iz Idejnog

projekta.


stranica 15


Sli k

a 1 .

Tr a

s a n

a sta

vka

sje v

erno

g m

agis

tral

nog

vod o

v od a

Čak

o ve c

Tra s

a pl

anir

anog

nas

tavk

a sj

ever

nog

mag

i st r

alno

g vo

dovo

da Č

akov

ecTr

a sa

i zgr

ađen

og d

ijel

a sj

ever

nog

mag

i str

alno

g vo

d ovo

da Č

akov

ec

stranica 16

1.1. Opis glavnih obilježja zahvata i tehnološkog procesa

Opis objekata

Planirani nastavak sjevernog magistralnog vodovoda izvest će se na katastarskim česticama k.o.

Čakovec, k.o. Pribislavec i k.o. Mihovljan u duljini 3.955,0 m.

Trasa je predviđena unutar obuhvata zahvata sjeverne gradske obilaznice i usklađena je s

projektnom dokumentacijom za njezinu izgradnju. Načelno se nalazi u paralelnom južnom

poljskom putu na udaljenosti 1,0 m od njegovog južnog ruba, kako je prikazano na slikama 2 i 3,

na isječcima iz Idejnog rješenja za pribavljanje posebnih uvjeta za projektiranje nastavka sjevernog

magistralnog vodovoda Čakovec (izradio Cigler d.o.o. Čakovec u siječnju 2017.). Normalni

poprečni presjeci prometnice preuzeti su iz Idejnog projekta za izgradnju Sjeverne obilaznice grada

Čakovca (izradio „Projektni biro P45" d.o.o. Zagreb u svibnju 2016.g., projekt br. 1923/15).

Slika 2. Planirani cjevovod na isječku iz normalnog poprečnog presjeka promentice (st. 0+000 do1+700

Slika 3. Planirani cjevovod na isječku iz normalnog poprečnog presjeka promentice (st. 1+700 dost. 3+955)


stranica 17

Početak trase, točka 1 na situaciji u prilogu 1 Elaborata (st. 0+000,00), lociran je unutar zelene

površine kružnog toka na Svetojelenskoj cesti. Novoizgrađeni magistralni vodovod će se priključiti

na postojeći dio vodovoda DN 300 i pod kutom 450 voditi do točke 2 (st. 0+045,50). Zbog

naknadne izgradnje kružnog toka završno zasunsko okno izgrađenog dijela vodovoda, u kojem je

priključen cjevovod DN 225 mm Svetojelenske ceste, smješteno je cca 20 m od početne stacionaže

(st. 0+000,00), stoga će se na točki 2 izvesti novo priključno okno PE cjevovoda DN 225 mm iz

Svetojelenske ceste.

Od točke 2 trasa je vođena u južnom poljskom putu. Izuzetak su izmicanja oko:

- četverokrakog raskrižja s Ulicom I. G. Kovačića (kod točke 3),

- na križanju s Mihovljanskom ulicom (kod točke 5),

- četverokrakog raskrižja s Ulicom bana Josipa Jelačića (kod točke 7).

Na križanju s Mihovljanskom ulicom je zbog izgrađenosti područja te blizine Lateralnog kanala i

željezničke pruge projektom cestovne obilaznice predviđena izgradnja nadvožnjaka duljine

L=247,75 m preko Mihovljanske ulice i pruge, dva pločasta propusta i dislociranog trokrakog

križanja za spoj na Mihovljansku ulicu preko Športske ulice, što je zahtijevalo i posebno rješenje

trase vodovoda.

Ispred Mihovljanske ulice u približnoj stacionaži 1+705,00 vodovod iz poljskog puta skreće

okomito prema sjeveru te u st. 1+727,30 prolazi Lateralni kanal i nastavno između stupova ispod

nadvožnjaka. Iza nadvožnjaka skreće pod kutom 900 prema istoku, prolazi Mihovljansku ulicu i u

st. 1+936,00 prolazi željezničku prugu L101 Čakovec - Mursko Središće. S istočne strane pruge

skreće okomito prema jugu, prolazi između stupova nadvožnjaka i ispod Lateralnog kanala (u

st. 2+042,00) te u približnoj st. 2+050,00 skreće prema istoku do budućeg paralelnog poljskog puta.

Na dionici uz prugu trasa vodovoda se nalazi između izmaknutog odvodnog kanala i izmaknutog

srednjetlačnog plinovoda na najmanjoj udaljenosti 3,40 m od njih. Izmicanje odvodnog kanala i

plinovoda, kao i svih postojećih vodovoda na križanjima s obilaznicom obuhvaćeno je u projektu

obilaznice i poštivano je i u ovom projektu.

Trasa završava u točki 8 (st. 3+955,00) priključkom na izmaknuti postojeći magistralni cjevovod

DN 300 mm Čakovec (ind. zona Istok) – Pribislavec, u Industrijskoj ulici u Pribislavcu.


stranica 18

Na cjevovodu je predviđena izvedba 9 novih zasunskih okana. Ona su planirana na svim

priključcima postojećeg vodovoda i za priključke budućih produžetaka vodovodne mreže.:

- ZO 1 na spoju vodovoda DN 225 u Svetojelenskoj cesti;

- ZO 2 na spoju DN 160 mm Ulice I.G. Kovačića;

- ZO 3 u točki 4 (st.0+992,00) i ZO 7 u točki 6 (st. 2+596,00) za priključak buduće vodovodne

mreže predviđene Generalnim urbanističkim planom

- ZO 4 na spoju DN 160 mm Mihovljanske ulice;

- ZO 8 na priključku DN 160 mm u Ulici bana J. Jelačića;

- ZO 9 za spoj na postojeći magistralni cjevovod DN 300 mm na završetku trase.

Osim navedenih izvesti će se i dva zasunska okna (ZO 5 i ZO 6) na prijelazu ispod pruge.

Magistralni cjevovod služi najkraćoj dostavi vode do globalnih mjesta potrošnje, pa ugradnja

protupožarnih hidranata nije predviđena.

Izvedba cjevovoda

Cjevovod će se izvesti cijevima od nodularnog lijeva za radni pritisak 10 bara presjeka DN 300 mm

(prema hidrauličkom proračunu).

U visinskom smislu trasa je prilagođena projektiranom poljskom putu i postojećem terenu pa se

cjevovod polože na dubini nivelete 1,50-1,70 m, tako da je dublje od ostalih podzemnih instalacija,

što omogućava međusobno križanje.

Prijelaz ispod željezničke pruge L101 Čakovec - Mursko Središće, predviđen u približnoj st. pruge

3+728,0 i izvesti će se bušenjem čeličnom zaštitnom cijevi 508x10,0mm, koja obostrano završava

s unutarnje strane zasunskih okana, opremljenih sekcijskim zasunima za zatvaranje protoka u

slučaju potrebe. Okna su predviđena na udaljenosti 10,0 m od osi kolosijeka.

Prema posebnim uvjetima za projektiranje Hrvatskih voda prijelazi ispod Lateralnog kanala (dva

prijelaza) izvesti će se u obliku lire na minimalnoj udaljenosti 6,0 m od postojećih propusta,

ukapanjem u usidrenoj zaštitnoj cijevi minimalno 1,0 m ispod kote dna (uređenog) kanala i pokosa

kanala i kote zaštitnog pojasa kanala (koja iznosi 6,0 m od gornjeg ruba korita).

Sukladno uvjetima Hrvatskih voda, prijelaz preko kanala Trnek izvesti će se kao kosi prijelaz, na

udaljenosti većoj od 1,0 m od najbližeg dijela konstrukcije propusta.


stranica 19

Prijelaz ispod Mihovljanske ulice predviđen je bušenjem čeličnom zaštitnom cijevi. Ukoliko to

zbog broja i položaja postojećih podzemnih instalacija neće biti moguće, izvesti će se

prijekopom uz suglasnost nadležnih tijela.

Zasunska okna će se izvesti prema monterskim shemama, statičkim proračunima i detaljnim

nacrtima u glavnom projektu.

Nakon završetka svih radova cjevovod će se isprati i dezinficirati te ispitivanjem utvrditi sanitarna

ispravnost. Funkcija mreže održavati će se redovitom kontrolom i čišćenjem svih elemenata

cjevovoda.

Postojeće stanje i infrastruktura

Trasa cestovne obilaznice je planirana izvan izgrađenih građevinskih područja. Osim prethodno

navedene infrastrukture (vodovodna mreža i prometnice) u području radova je izgrađena još

sljedeća infrastruktura:

- plinovodi:

- srednjetlačni čelični plinovod 200 (4 bara) stacionaže od 1+900,00 do 1+950,00;

- srednjetlačni čelični plinovod 150 (4 bara) stacionaže od 3+200,00 do 3+300,00;

- niskotlačni čelični plinovod 50 (100 mbara) stacionaže od 3+050,00 do 3+100,00;

-srednjetlačni plinovod PE110 (3 bara) stacionaže 3+800,0 do 3+900,0m;

- niskotlačni plinovod PE90 (100 mbara) stacionaže od 1+400,00 do 1+750,00;

- niskotlačni plinovod PE63 (100 mbara) stacionaže od 1+700,00 do 1+750,00.

- električni vodovi:

- srednjenaponski podzemni elektroenergetski vodovi (10kV),

- niskonaponski podzemni elektroenergetski vodovi (0,4kV),

- niskonaponska nadzemna elektroenergetska mreža (0,4kV) i

- uzemljivači;

- elektronička komunikacijska infrastruktura (u vlasništvu Hrvatskog telekoma d.d.).

Svi radovi u blizini postojeće infrastrukture izvesti će se sukladno suglasnostima i uvjetima

vlasnika, uz poštivanje propisanih udaljenosti. Približan položaj instalacija iz suglasnosti služi kao

orijentacijski. Točan položaj utvrditi će se na terenu prije izvedbe radova, a svi iskopi u blizini


stranica 20

postojeće infrastrukture izvoditi ručno i uz nadzor stručne osobe vlasnika infrastrukture, prema

izdanim uvjetima. Kako je vodovod načelno projektiran ispod svih instalacija (osim kanalizacije),

na mjestima križanja izvršiti će se dodatna zaštita podzemne infrastrukture prema uvjetima

vlasnika.

Tokom planiranja trase i izgradnje sjeverne obilaznice grada Čakovca, uz koju se veže trasa

magistralnog vodovoda, izvršen je arheološki pregled trase i na dijelu od stacionaže 0+200 do

0+900 determinirano je postojanje arheološkog nalazišta Trnec.

2. Opis tehnološkog procesa

Zahvat ne obuhvaća tehnološke procese, stoga poglavlje nije primijenjivo.

3. Prikaz varijantnih rješenja zahvata

Trasa sjevernog magistralnog vodovoda Čakovca uvjetovana je trasom sjeverne cestovne obilaznice

i Idejno rješenje za izgradnju nastavka cjevovoda usklađeno je s Idejnim projektom za izgradnju

Sjeverne obilaznice grada Čakovca (izradio „Projektni biro P45" d.o.o. Zagreb u svibnju 2016.g.,

projekt br. 1923/15), pa varijantna rješenja nisu razmatrana.


stranica 21

1.2. Popis vrsta i količina tvari koje ulaze u tehnološki proces


1.3. Popis vrsta i količina tvari koje ostaju nakon tehnološkog procesa, te emisijau okoliš


1.4. Popis drugih aktivnosti koje mogu biti potrebne za realizaciju zahvata

Koridor za izvedbu radova je osiguran uz planiranu cestovnu obilaznicu. Prije izvedbe radova sve

postojeće podzemne instalacije je potrebno detektirati i iskolčiti te utvrditi točni visinski i tlocrtni

položaj, a vlasnike infrastrukture obavjestiti o početku radova. Prije početka radova na dijelu trase

na kojem je determinirano postojanje arheološkog nalazišta sklopiti će se ugovor s ovlaštenim

arehologom ili institucijom koji će provoditi stalni nadzor tokom radova.

Svi radovi će se izvoditi u dogovoru s Hrvatskim cestama te prema uvjetima nadležnih službi, uz

nadzor prema uvjetima, pa se druge aktivnosti, osim opisanih, za potrebe realizacije planiranog

zahvata ne planiraju.


stranica 22

2. Podaci o lokaciji i opis lokacije zahvata

2.1 Lokacija zahvata

Lokacija zahvata nalazi se u središnjem dijelu Međimurske županije i prikazana je na izvodu iz

Prostornog plana Međimurske županije – Grafički prilozi, kartogram 3. Sustav središnjih naselja i

razvojnih središta, na slici 14.

Slika 4. Lokacija zahvata na izvodu iz Prostornog plana Međimurske županije – grafički prilozi, kartogram 3. Sustav središnjih naselja i razvojnih središta


Lokacija zahvata

stranica 23

Lokacija zahvata nalazi se na područjima grada Čakovca i općine Pribislavec. Prikazana je na

kartografskom prikazu na slici 5 (izvor: geoportal.dgu.hr, 10.svibnja 2019., osnova Topografska

karta 1:25000).

Slika 5: Lokacija zahvata na širem području


- planirana trasa nastavka sjevernog magistralnog vodovoda Čakovca

stranica 24

Međimurska županija nalazi se u najsjevernijem dijelu Republike Hrvatske. Sa sjeverozapadne

strane graniči s Republikom Slovenijom, a sa sjeveroistočne s Republikom Mađarskom. Granični

karakter daje joj i blizina Austrije. Susjedne županije su joj: Varaždinska na jugu i Koprivničko-

križevačka na jugoistoku. Međimurska županija prostire se na 729,5 km2 i najmanja je županija

Hrvatske po površini s udjelom u teritoriju Hrvatske od 1,29 %. Na tom prostoru živi prema popisu

iz 2011. godine 114.414 stanovnika u 3 grada i 22 općine. Naseljenost od 156,8 st/km2 među

najvišima je u Hrvatskoj. Stanovništvo Međimurja sudjeluje s 1,7 % u ukupnom stanovništvu

Hrvatske.

Grad Čakovec i općina Pribislavec, na čijim se područjima planira zahvat, nalaze se u središnjem

dijelu Međimurske županije.

Čakovec je gospodarski, ekonomski, kulturni i upravni centar Međimurske županije. Na području

Grada je 14 naselja: Čakovec, Ivanovec, Krištavnovec, Mačkovec, Mihovljan, Novo Selo na Dravi,

Novo Selo Rok, Savska Ves, Slemenice, Šandorovec, Štefanec, Totovec i Žiškovec. Prema popisu

iz 2011. grad sa svojim naseljima broji 27.820 stanovnika (sam grad broji 15.147 stanovnika).

Povijest grada Čakovca počinje već u I. stoljeću nove ere kao rimskog odmorišta pod nazivom

Aquama. Izrazitiji gospodarski i kulturni uspon počinje 1546. kada dolazi u posjed obitelji Zrinski.

Što zbog općeg razvoja kapitalističkog gospodarstva u Europi, a što zbog činjenice da je Čakovec

1860. dobio željezničku prugu, prvu u Hrvatskoj, Čakovec je, slijedeći dinamičnu eru

industrijalizacije sredinom 19. stoljeća, izrastao u moderan europski grad.

Općinu Pribislavec, osnovanu 2001. godine, čini istoimeno naselje. Prema popisu stanovništva iz

2011. godine u općini Pribislavec živi 3.136 stanovnika.

U gradovima Čakovcu i Murskom Središću, te u još 6 općina prisutan je pozitivan prirodni prirast

broja stanovnika. Općina s najvišim prirodnim prirastom je općina Pribislavec.


stranica 25

Orto-foto snimka lokacije zahvata

Orto-foto snimka lokacije zahvata s označenom trasom planiranog nastavka magistralnog vodovoda

prikazana je na slici 6 (izvor: geoportal.dgu.hr, 10.svibnja 2019.).

- planirana trasa nastavka sjevernog magistralnog vodovoda Čakovca

Slika 6. Lokacija zahvata na orto-foto podlozi


stranica 26

2.1.1 Zemljopisna obilježja

Geološka obilježja

Međimurje se nalazi na dodiru dviju velikih morfoloških cjelina ovog dijela Europe: Panonske

nizine i istočnih Alpa. Geografski pripada rubnoj zoni peripanonskog prostora na jugozapadu i

njezin je sastavni dio. Prema prirodno-geografskim osobinama, jasno se diferenciraju dvije osnovne

mikroregionalne cjeline: brežuljkasto Gornje i nizinsko Donje Međimurje. Granica između Gornjeg

i Donjeg Međimurja poklapa se s morfološkim osobinama područja, odnosno s izohipsom od 200

m.n.m. Reljefno izražajnija, u odnosu na okolni nizinski prostor, šira kontaktna prijelazna zona

između te dvije mikroregionalne cjeline, tzv. pleistocenska ravan, slična je Donjem Međimurju i

smatra se njenim sastavnim dijelom. Na prostoru Međimurja mogu se izdvojiti dva osnovna tipa

reljefa – brežuljkasti u Gornjem i nizinski u Donjem Međimurju. Zahvat se nalazi na području

prijelazne zone, pa se u odnosu na geografske cjeline Međimurja svrstava u Donje Međimurje.

Lokacija je prikazana na slici 7.

Slika 7. Lokacija zahvata u odnosu na geografske cjeline Međimurja

Geološka građa na području lokacije zahvata prikazana je na slici 8, na isječku iz Geološke karte

Republike Hrvatske 1:300.000 izrađene od Hrvatskog geološkog instituta 2009. godine (izvor:

www.hgi-cgs.hr/geoloska_karta_Hrvatske_1-300_000.htm, 13.svibnja 2019. godine).


Lokacija zahvata

stranica 27

Slika 8: Geološka građa na lokaciji zahvata, prikazana na isječku iz Geološke karte RH


stranica 28

Obilježja reljefa i tlo

Donje Međimurje karakterizira nizinski reljef blago nagnut prema istoku, u smjeru otjecanja

glavnih tokova. Taj je prostor zajednička tvorevina Drave i Mure, odnosno zajednička terasa i aluvij

dviju rijeka. U prostoru se razlikuju reljefno najniži, geološki najmlađi hovoceni (aluvijalni)

naplavni nanosi uz tokove, zatim nešto viši i zato ocjeditiji prostor mlađe pleistocenske riječne

terase (mlađi virm) i morfološki znatno izraženija viša zona tj. nešto starija riječna terasa (stariji

virm) - mlađa pleistocenska terasa ili pleistocenska ravan.

Na teritoriju Međimurja izdvajaju se sljedeći tipovi tla:

• ilovasto-glinasto tlo na vapnenačkoj podlozi - briježni dio,

• glinasta ilovača - ispod briježnog dijela i uz Muru,

• treset i mulj - Donje Međimurje uz Muru,

• šljunkovito zemljište - na potezu Gornji Hrašćan Donji Hrašćan,

• crnica i ilovača - središnji plato,

• pijesci i šljunkovito - uz Dravu.

U Donjem Međimurju, uglavnom u poriječju Trnave, razvila su se starija aluvijalno-močvarna tla

na silikatnom šljunku.

Seizmološke značajke

Prostor Međimurske županije pripada seizmički aktivnom području. Seizmička aktivnost vezana je

za regionalne rasjede ili zone rasjeda, osobito za njihova presjecišta kao i za rubove većih

tektonskih jedinica. Najznačajnija su dva rasjedna sustava: sustav SI-JZ (longitudinalnog karaktera)

i sustav SZ-JI (transverzalnog karaktera). Na sjeveru Lendavski blok od Međimurskih gorica odvaja

rasjed (Lendava) Dolina - Pince. Dravsku depresiju od Međimurskih gorica odvaja Čakovečki

rasjed.

Prema podacima iz Seizmoloških karata Republike Hrvatske (izvor: PMF, Herak,

http://seizkarta.gfz.hr/karta.php, 13.svibnja 2019.) za povratno razdoblje od 95 godina, maksimalno

ubrzanje tla kreće se od 0,06 g na sjeverozapadu Međimurske županije do 0,10 g na jugoistočnom

dijelu (0,06-0,08 g na lokaciji zahvata). Za povratno razdoblje 475 godina maksimalno ubrzanje tla


stranica 29

kreće se od 0,16 g na sjeverozapadu do 0,20 g na jugoistočnom dijelu Županije (0,14 na lokaciji

zahvata). Isječci iz navedenih Seizmoloških karata prikazani su na slikama 9 i 10.

Slika 9. Lokacija zahvata na isječku iz Karte potresnih područja RH za povratno razdoblje 95 god.

Slika 10. Lokacija zahvata na isječku iz Karte potresnih područja RH za povratno razdoblje 475 god.


Lokacija zahvata

Lokacija zahvata

stranica 30

Hidrografska obilježja (podzemne vode, tekućice, akumulacije)

Prostor Međimurja predstavlja značajan podzemni rezervoar pitke vode, koji nadilazi regionalne

okvire. To je prostor aluvijalnih nanosa u međuriječju Drave i Mure koji seže od Varaždinskih

gorica do prekomurskih prostora u Mađarskoj. Voda je visoke kvalitete i izdašnosti, te predstavlja

jednu od najvećih prirodnih vrijednosti ovog kraja.

Rijeka Drava protječe južnim rubnim područjem Međimurja, od stac. km 236,700 (od ušća Mure)

do km 297 kod Trnovca, s površinom slivnog područja 306 km2. Gradnjom akumulacija te

derivacijskih kanala izmijenjene su osnovne hidrauličko-morfološke značajke rijeke Drave kao

nizinske rijeke s puno meandara i sprudova i one su smanjene na male dionice prirodnog korita.

Dužina rijeke Mure u Hrvatskoj, odnosno u Međimurju je 78,96 km, s površinom slivnog područja

u Hrvatskoj od 424 km2. U svom gornjem toku Mura je izrazito brdska rijeka, dok je na području

Međimurja brežuljkasto-ravničarska rijeka s puno sprudova i meandara.

Najznačajniji vodotok koji cijelom dužinom protječe Međimurskom županijom, a protječe i južnim

područjem Čakovca, je potok Trnava (Murska). Pritoka je Mure, duljine 46,9 kilometara i najveći

dio njenog toka je reguliran. Sljevno područje obuhvaća oko 250 km2, pri čemu su oko 75 km2

brdske oborinske površine, a ostalo nizinske.

Cijelim svojim tokom Trnava prima u svoje korito vodu iz brojnih stalnih ili povremenih (bujičnih)

vodotoka, među kojima su potoci Dragoslavec, Goričica, Pleškovec, Knezovec, Hrebec, Brezje,

Boščak, Murščak, Korenatica, Kopenec, Sratka i drugi.

Jezerske površine županije čine pretežno akumulacije stvorene za potrebe hidroenergetskog

iskorištavanja rijeke Drave uz nekoliko manjih retencija.

Klimatska obilježja

Opće klimatske značajke Međimurja određene su pripadnošću ovog prostora široj klimatskoj regiji

– Panonskoj nizini. Međimurje je reljefno otvoren prostor prema Panonskoj nizini, pa su panonski

utjecaji snažniji od alpskih. To se očituje u relativno vrućim ljetima i hladnim zimama.

Karakterističan je brzi prijelaz iz hladnog dijela godine u topli, pa u ožujku mogu biti već visoke

dnevne temperature. Prema podacima DHZ za 2011. godinu srednje mjesečne temperature zraka za


https://hr.wikipedia.org/wiki/Slijev

stranica 31

grad Čakovec kreću se od -1,8 do 21,9°C, s godišnjim minimumom -12°C i godišnjim

maksimumom 35,8°C.

Po količini padalina Međimurje pripada humidnijim (vlažnijim) rubnim krajevima Panonske nizine.

Nizinski reljef, omeđenost riječnim tokovima, relativno veća humidnost kraja, vlažnost u tlu

pogodne su okolnosti pojavi magle, pa se ona često javlja zimi i u prijelaznim godišnjim dobima.

Iz podataka o učestalosti smjerova vjetra proizlazi da su najčešći vjetrovi dva dijametralno suprotna

pravca: sjeverni i južni na koje otpada 36,7%, odnosno 32,0%, a sekundarnog su značaja istočni

(7,3%) i sjeveroistočni (6,1%) vjetrovi. Iako su vjetrovi u Međimurju česti njihova prosječna jačina

neznatno prelazi dva Beauforta samo u ožujku, dok su u srpnju i kolovozu najslabiji.

Na osnovu izloženih meteoroloških podataka možemo zaključiti da područje Međimurja

karakterizira umjereno svježa kontinentalna klima.

Infrastruktura, gospodarstvo

Prostor Županije je malen, kompaktan, gusto naseljen sa središtem Čakovcem smještenim gotovo u

geometrijskom težištu, dobro prometno povezan cestovnom i željezničkom prometnom mrežom,

naselja su dobro pokrivena komunalnom infrastrukturnom mrežom (struja, voda, plin, telefon) i

društvenom infrastrukturom, osnovnoškolskih ustanova, zdravstvenih, socijalnih, kulturnih i

sportskih sadržaja i izgrađenim kvalitetnim stambenim fondom.

Komunalna infrastruktura, a koja obuhvaća prometnice, elektroenergetsku, telekomunikacijsku,

plinoopskrbu i vodoopskrbnu mrežu, je izgrađena unutar svih naselja.

Izgrađena je vodovodna mreža u svim naseljima na području grada Čakovca i u naselju Pribislavec.

Trase opskrbnih cjevovoda pretežno se poklapaju s trasama prometnica. Za vodoopskrbu naselja

koristi se vodocrpilište Nedelišće sa prostorom vodospreme Čakovec kapaciteta 700m3.

Vodosprema je izgrađena na silosu, površine je 182,0 m2 i s dnom na visinskoj koti 210 mnm.

Kanalizacijska mreža na navedenom području dio je sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih

voda aglomeracije Čakovec, s uređajem za pročišćavanje kapaciteta 75000 ES, efikasnosti

pročišćavanja do trećeg stupnja, uključujući obradu mulja (stanje nakon rekostrukcije i

modernizacije 2018. godine).


stranica 32

Povoljni prirodni i geopolitički položaj županije uvjetovao je dobru povezanost s europskim

prometnim mrežama i prometnom mrežom ostalih dijelova Hrvatske. Na prostoru županije nalaze

se tri međunarodna cestovna i dva međunarodna željeznička granična prijelaza.

U okolici lokacije zahvata prolaze sljedeće važnije ceste:

- Državna cesta D209: GP Mursko Središće – Šenkovec, Čakovec, Nedelišće i spoj na D3

- Državna cesta D3 GP Goričan – Čakovec – Varaždin – Zagreb – Karlovac – Rijeka,

- županijska cesta ŽC 20017 Čakovec – Podturen;

- županijska cesta ŽC 2018 Čakovec – Belica – Dekanovec;

- lokalna cesta ŽC 20023 Čakovec – Pribislavec.

Unutar i između naselja izgrađena je i razgranata mreža ostalih cesta i uličnih prometnica.

Područjem prolaze željeznička pruga za međunarodni promet M501 i željeznička pruga za

regionalni promet R201.

Dosadašnji razvoj gospodarstva Županije baziran je na nastavljanju tradicije obrta i pojedinih grana

industrije (tekstilna, metalna, građevinarstvo). Formiranjem radnih i industrijskih zona opremljenih

nužnom komunalnom infrastrukturom osigurani su prostori za lociranje novih i razvoj postojećih

industrijskih pogona.

Način korištenja prostora

Građevinska područja u županiji zauzimaju prostor od 99,32 km2 ili 13,61 % ukupne površine

Županije, a njihova veličina ovisi o tipu naselja:

- naselja zbijenog tipa s brojem stanovnika iznad 500 karakteristična su za ravničarski dio Županije;

- manja naselja (s manje od 500 stanovnika) disperznog su oblika, karakteristična su za Gornje

Međimurje i u njima živi svega 9,7 % stanovnika. Građevinska područja ovih naselja namijenjena

su stanovanju pretežito na poljoprivrednom gospodarstvu, a velik udio u njima čine kuće za odmor.

Poljoprivredne površine – zauzimaju teritorij od 495,42 km2 ili 67,91 % ukupnog teritorija

Županije. Visok je udio obradivih površina, a samo 21,42 km2 (4.32 %) je neobradivih.

Šumske površine – Međimurje je siromašno šumskim površinama. Prostor namijenjen šumama

zauzima površinu od 89,09 km2 ili 12,21 % površine županije, dok je udio šumskih površina na


stranica 33

prostoru Hrvatske 40 % ukupne površine. Unatoč slaboj zastupljenosti u površini, šumske površine

imaju značajnu ulogu u stvaranju biološke krajobrazne raznolikosti, a u Gornjem Međimurju i u

zaštiti tla od erozije.

Vode i vodene površine – zauzimaju prostor od 20,14 km2 ili 2,76 % ukupnog teritorija Županije.

Energetski potencijal iskorišten je na toku Drave izgradnjom akumulacijskih jezera ukupne

površine 11,7 km2 . Mali dio te površine koristi se za rekreacijsku i turističku namjenu vezanu uz

vodu. Prostor uz rijeku Muru ostao je velikim dijelom bez većih intervencija čovjeka. Ova oba

osobito vrijedna riječna krajolika zaštićena su i proglašenjem Regionalnog parka Mura-Drava.


stranica 34

2.2. Odnos zahvata prema postojećim i planiranim zahvatima

Zakonom o prostornom uređenju (Narodne novine br. 153/13) određeno je da je svaki zahvat u

prostoru potrebno provoditi u skladu s prostornim planom, odnosno aktom za provedbu prostornog

plana i posebnim propisima.

Područje zahvata nalazi se u obuhvatu Prostornog plana Međimurske županije (Službeni glasnik

Međimurske županije 7/01, 8/01, 23/10 i 3/11 - pročišćeni tekst),

Trasa planiranog nastavka sjevernog magistralnog vodovoda prolazi područjima grada Čakovca i

općine Pribislavec, pa se tako pojedini dijelovi zahvata nalaze se na područjima obuhvaćenim:

• Prostornim planom uređenja Grada Čakovca (Službeni glasnik Grada Čakovca broj 4/03,

9/09, 6/12, 7/14),

• Generalnim urbanističkim planom Grada Čakovca (Službeni glasnik Grada Čakovca broj

5/05, 1/09, 4/11, 6/14, 1/16, 3/16 i 1/17) i

• Prostornim planom uređenja Općine Pribislavec (Službeni glasnik Međimurske županije

broj 1/04, 2/07, 19/13).

Lokacija zahvata u odnosu na postojeće i planirane zahvate u okruženju prikazana je na isječcima iz

Kartografskih prikaza prostornih planova. Lokacija zahvata na području grada Čakovca prikazana je

na isječcima iz Prostornog plana uređenja Grada Čakovca:

- na slici 11 na Kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina,

- na slici 12 na Kartografskom prikazu 2. Infrastrukturni sustavi,

- na slici 13 na Kartografskom prikazu 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora i

na isječku iz Generalnog ubanističkog plana grada Čakovca (dio zahvata unutar obuhvata GUP-a):

- na slici 14, na Kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena prostora.

Lokacija zahvata na području općine Pribislavec prikazana je na isječcima iz Prostornog plana

uređenja Općine Pribislavec (Službeni glasnik Međimurske županije broj 1/04, 2/07, 19/13):

- na slici 15 na Kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina,

- na slici 16 na Kartografskom prikazu 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora.


stranica 35


Slik

a 11

. Lok

acij

a za

hvat

a na

PP

UG

Čak

ovca

- K

arto

graf

skom

pri

kazu

1. K

oriš

tenj

e i n

amje

na p

ovrš

ina

TRASA VODOVODA

stranica 36

Tumač oznaka uz sliku 11:


stranica 37


Slik

a 12

. Lok

acij

a za

hvat

a na

PP

UG

Čak

ovca

- K

arto

graf

skom

pri

kazu

2. I

nfra

stru

ktur

ni s

usta

vi

TRASA VODOVODA

stranica 38



stranica 39


Sli k

a 13

. Lo k

a cij

a z a

h va t

a na

PP

UG

Čak

ovca

- K

a rt o

g ra f

skom

pri

kazu

3. U

vje t

i ko r

ište

n ja ,

zaš

tit e

i ur

eđen

ja p

r os t

ora

TRASA VODOVODA

stranica 40



stranica 41


Sli k

a 1 4

. Lo k

a ci j

a d i

jela

zah

vata

un u

t ar

o bu h

vata

Gen

e ra l

n og

u rb a

nist

i čk o

g pl

ana

grad

a Č

ako v

c a TRASA VODOVODA

stranica 42



stranica 43

Slika 15. Lokacija zahvata na PPUO Pribislavec - Kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjenapovršina


TRASA VODOVODA

stranica 44

Slika 16. Lokacija zahvata na PPUO Pribislavec - Kartografskom prikazu 3. Uvjeti korištenja,uređenja i zaštite prostora


TRASA VODOVODA

stranica 45

Usklađenost s odredbama prostornog plana

Na planirani zahvat se (s obzirom na lokaciju i obilježja zahvata) odnose sljedeće odredbe Prostornog plana

uređenja grada Čakovca:

Članak 5.

Linijski infrastrukturni i energetski sustavi koji prolaze ili se planiraju izgraditi na području Grada, kao i

lokacije građevinskih čestica za građevine u funkciji infrastrukturnih sustava, usklađuju se s osnovnim

kategorijama i namjenama prostora, na način da što manje narušavaju osnovne namjene prostora, a

posebno građevinska područja, te prirodne i prirodi bliske predjele

Članak 8.

Građevine od važnosti za Državu određene su zakonskim propisima o određivanju građevina od važnosti za

Republiku Hrvatsku i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske, a građevine od važnosti za

Županiju, Prostornim planom Međimurske županije, pri čemu se na području Grada Čakovca nalaze ili

planiraju:

1. Zahvati u prostoru od važnosti za Republiku Hrvatsku

1.1. Prometne i telekomunikacijske građevine

- održavanje i unapređenje postojećih državnih cesta s pripadajućim građevinama i uređajima:

- D3 GP Goričan (granica s Rep. Mađarskom) – Čakovec – Varaždin – Breznički Hum – Zagreb –

Karlovac – Rijeka (D8), na području Grada Čakovca izvedena je kao južna gradska obilaznica,

- D20 Čakovec (D3) – Prelog – D. Dubrava – Đelekovec – Drnje (D41),

- D209 GP Mursko Središće (granica s Rep. Slovenijom – Šenkovec – Čakovec (D3)

- planirano izmještanje postojećih trasa državnih cesta i izvedba novih državnih cesta s pripadajućim

građevinama i uređajima:

- nova trasa D 209 (koridor u istraživanju) – izmještanje spoja na južnu obilaznicu Čakovca na

lokaciji sjeveroistočno od naselja Ivanovec,

- nova državna cesta – brza cesta Čakovec(D3) – Varaždin – Krapina,

- planirano dovršenje i unapređenje izvedenog dijela sjeverne obilaznice Čakovca ..

1.2. Građevine za korištenje voda, zaštitu voda i zaštitu od visokih voda

- održavanje i unapređenje sustava vodoopskrbe Čakovca s pripadajućim vodospremama, sa spojnim vodom

između magistralnih vodova Nedelišće - Čakovec i Nedelišće – Prelog ...


stranica 46

Članak 85.

Ovim prostornim planom je predviđeno opremanje područja Grada Čakovca slijedećom prometnom i

komunalnom infrastrukturom:

- prometne površine (ceste, željeznička pruga),

- mreža telekomunikacija,

- elektroopskrba,

- plinoopskrba, - vodoopskrba i

- odvodnja.

Detaljno određivanje trasa prometnica, komunalne i energetske infrastrukture koje su određene ovim

prostornim planom, utvrđuje se idejnim rješenjem za izdavanje lokacijske dozvole, vodeći računa o

konfiguraciji tla, posebnim uvjetima i drugim okolnostima.

Pri projektiranju i izvođenju pojedinih građevina i uređaja komunalne infrastrukture potrebno se

pridržavati važećih propisa, kao i propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih objekata i uređaja, te

pribaviti suglasnosti ostalih korisnika infrastrukturnih koridora.

Članak 99.

Predviđeno proširenje vodovodne mreže u cilju kvalitetnije i sigurnije vodoopskrbe cijelog područja

temeljeno je na dosadašnjoj koncepciji vodoopskrbe i to u svim područjima i za dijelove naselja koji do sada

nisu obuhvaćeni vodoopskrbom.

Najmanji profili hidrantske mreže, potrebna oprema, način izvedbe protupožarne zaštite propisan je

posebnim zakonskim i podzakonskim propisima.

Vrsta materijala za izvedbu magistralne vodovodne mreže treba biti takva da zadovoljava standarde za

transport vode za piće za ljudsku upotrebu i da osigurava dostatan tlak za hidrantsku mrežu.

Članak 105a

U cilju očuvanja vodotoka potrebno je primjenjivati sljedeće odredbe:

.....

- unutar vegetacijskog pojasa ne smiju se voditi infrastrukturni koridori (prometni, elektroopskrbna mreža,

plinovod, vodovod, kanalizacija i dr. ),...

Članak 108

Za sve zahvate obnove, rekonstrukcije, dogradnje, sanacije, prenamjene ili bilo kakve druge radnje koje

mogu utjecati na spomenička svojstva zaštićenih nepokretnih kulturnih dobara, kao i na radnje u njihovoj

neposrednoj okolini potrebno je od nadležnih tijela ishoditi zakonom propisane suglasnosti: posebne uvjete


stranica 47

uređenja za izdavanje lokacijske dozvole i prethodnu dozvolu za izdavanje građevne dozvole (Zakon o zaštiti

i očuvanju kulturnih dobara, Zakon o prostornom uređenju).

Članak 110a.

Za zahvate u prostoru kod kojih se izvode zemljani radovi na velikim površinama kao što su infrastrukturni

koridori županijskog ili državnog značaja (nove trase županijskih cesta, magistralnog plinovoda, vodovoda),

golf igrališta, površinski iskopi mineralnih sirovina (otvaranje novih eksploatacijskih polja), investitor je

dužan prije izdavanja lokacijske dozvole osigurati rekognosciranje terena od strane za to stručne osobe ili

institucije radi determinacije arheološke baštine na tom prostoru.


stranica 48

2.3. Zahvat u odnosu na područje ekološke mreže i zaštićena područja

Zakonom o zaštiti prirode (Narodne novine br. 80/13, 15/18) definirana je ekološka mreža kao

sustav međusobno povezanih ili prostorno bliskih ekološki značajnih područja, koja uravnoteženom

biogeografskom raspoređenošću značajno pridonose očuvanju prirodne ravnoteže i biološke

raznolikosti koju čine ekološki značajna područja za Republiku Hrvatsku, a uključuju i ekološki

značajna područja Europske unije Natura 2000. Izvod iz karte Ekološke mreže prikazan je na slici

17 (izvor: http://www.bioportal.hr/gis/ 13.svibnja 2019.)

Slika 17. Lokacija zahvata na karti ekološke mreže RH


Ekološka mreža Natura 2000 – Simbologija

Tip područja Simbol

Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS)

Područja očuvanja značajna za ptice (POP)

HR 2000470

HR 2001364

HR 2001307HR 1000013

HR 2001034

TRASA VODOVODA

stranica 49

Lokacija zahvata se ne nalazi na području Ekološke mreže RH. U tablici 1 su navedene udaljenosti

zahvata do najbližih područja ekološke mreže, utvrđenih Uredbom o ekološkoj mreži (Narodne

novine br. 124/13, 105/15).

Tablica 1. Udaljenost najbližih područja ekološke mreže od lokacije zahvataPodručje ekološke mreže Udaljenost od lokacije zahvata u najbližoj točki

HR 2001346 Međimurje Oko 3 km sjeveruzapadno od st. 0+000

HR 2001034 Mačkovec ribnjak Oko 3 km sjeverno od st. 0+000

HR 2000470 Čep - Varaždin Oko 5,5 km jugozapadno od st. 0+000

HR 2001307 Drava - akumulacijeOko 6,5 km južno od st. 3+955

HR 1000013 Dravske akumulacije

Najbliža su područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove HR 2001034 Mačkovec ribnjak i

HR 2001346 Međimurje.

Prema Uredbi o ekološkoj mreži (Narodne novine br. 124/13, 105/15) područje HR 2001034

Mačkovec ribnjak je uvršteno u ekološku mrežu radi očuvanja sljedećih vrsta i stanišnih tipova:

• Amfibijska staništa Isoeto-Nanojuncetea

Prema Uredbi o ekološkoj mreži (Narodne novine br. 124/13, 105/15) područje HR 2001346

Međimurje je uvršteno u područja ekološke mreže radi očuvanja sljedećih vrsta i stanišnih tipova:

• kiseličin vatreni plavac Lycaena dispar

• veliki livadni plavac Maculinea telejus

• zagasiti livadni plavac Maculinea nausithous

• danja medonjica Euplagia quadripunctaria*

• Ilirske hrastovo-grabove šume (Erythronio-Carpinion) 91L0

• Nizinske košanice (Alopecurus pratensis, Sanguisorba offi cinalis).

Strogo zaštićene vrste na području HR 20001346 Međimurje navedene su u Pravilniku o strogo

zaštićenim vrstama (Narodne novine br. 144/13, 73/16), prilog I – prema kriterijima navedenim u

tablici 2.


stranica 50

Tablica 2. Strogo zaštićene vrste na području HR 2001346 Međimurje

Red Porodica Vrsta (znanstveninaziv)

Vrsta (hrvatski naziv) Kriterij uvrštenja na popis*

Ugroženost Međunarodnisporazumi/EUzakonodavstvo

Lepidoptera Lycaenidae Lycaena dispar kiseličin vatreni plavac

BE2, DS4

Maculinea telejus veliki livadni plavac CR BE2, DS4

Maculinea nausithous zagasiti livadni plavac CR BE2, DS4

CR - kritično ugrožena vrsta,

BE2 - označava da je vrsta navedena u Dodatku II Konvencije o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa

(Bernska konvencija),

DS4 - označava da je vrsta navedena u Prilogu IV Direktive 92/43/EEZ o zaštiti prirodnih staništa i divljih biljnih i

životinjskih vrsta (SL L 206, 22. 7. 1992.), kako je zadnje izmijenjena i dopunjena Direktivom Vijeća 2013/17/EU o

prilagodbi određenih direktiva u području okoliša zbog pristupanja Republike Hrvatske (SL L 158, 10. 6. 2013.).

Ostala zaštićena područja

Prirodna baština

Zakon o zaštiti prirode (Narodne novine br. 80/13, 15/18) utvrđuje devet kategorija zaštićenih

područja nacionalne kategorije zaštite: strogi rezervat, nacionalni park, park prirode, posebni

rezervat, regionalni park, spomenik prirode, značajni krajobraz, park - šuma i spomenik parkovne

arhitekture. Najbliža zaštićena područja nacionalne kategorije zaštite su:

- pojedinačno stablo magnolije u Pribislavcu (spomenik parkovne arhitekture);

- Perivoj Zrinski – Čakovec, (spomenik parkovne arhitekture) i

- skupina stabala u Čakovcu: Dvije glicinije (spomenik parkovne arhitekture).

Lokacija zahvata u odnosu na navedena zaštićena područja prikazana je na isječku iz karte

Zaštićenih područja – nacionalna kategorija na slici 18.

(izvor: http://www.bioportal.hr/gis/13.svibnja 2019.):


stranica 51

Slika 18. Lokacija zahvata u odnosu na zaštićena područja nacionalne kategorije zaštite

Kulturna baština

U Registar kulturne baštine upisana su sljedeća nepokretna kulturna dobra na području Grada

Čakovca:

- crkva sv. Nikole s franjevačkim samostanom (Z-907),

- kameni pil sv. Trojstva (Z-6168),

- kompleks Starog grada (Z-908, N-23),

- Kulturno-povijesna cjelina grada Čakovca (Z-5187),

- pil sv. Mihovila Arhanđela (Z-6108),

- Visoka učiteljska škola, Ulica dr. Ante Starčevića 55 (Z-3945) i

- Židovski groblje (Z-6623).


Perivoj Zrinski (spomenik parkovne

arhitekture)

Dvije glicinije (spomenik parkovne

arhitekture)

Magnolija (spomenik parkovne

arhitekture)

Platana (spomenik parkovne

arhitekture)

TRASA VODOVODA

stranica 52

Na području općine Pribislavec u Registar su upisani:

- dvorac Feštetić, Kaštelska 12 (Z-1120) i

- Poklonac sv. Trojstva (Z-3946).

Na području grada zaštićeni su i sljedeći arheološki lokaliteti:

- Čakovec – jug (stambeni nizovi), skupni nalaz novca, srednji vijek,

- Čakovec – Dom umirovljenika, oruđe, kasno brončano doba, srednji vijek,

- Čakovec – Stari grad, ostaci arhitekture, pećnjak, od 13. st. na dalje,

- Balogovec (naselje Mačkovec) – slučajni nalaz kamene sjekire, brončano doba,

- Mihovljan – gotička crkva sv. Mihovila, na mjestu nekadašnjeg groblja, ostaci arhitekture,

srednji vijek.

Trasi zahvata najbliži je lokalitet gotičke crkve sv. Mihovila u Mihovljanu. U najbližem dijelu

udaljena je oko 500 m.


stranica 53

Karta staništa

Prema isječku iz Karte kopnenih nešumskih staništa RH 2016, prikazanom na slici 19 (izvor: http://

www.bioportal.hr/gis, 13.svibnja 2019. godine) na područjima kojima prolazi trasa planiranog

magistralnog vodovoda evidentirani su sljedeći stanišni tipovi:

I21 - mozaici kultiviranih površina,

C232 – mezofilne livade košanice Srednje Europe,

J – izgrađena i industrijska staništa,

I18 – zapuštene poljoprivredne površine,

I14 - ruderalne zajednice kontinentalnih krajeva,

D121 - mezofilne živice i šikare kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva,

E – šume,

C241 – nitrofilni pašnjaci i livade košanice nizinskog vegetacijskog pojasa,

A24 – kanali,

A41 – tršćaci, rogozici, visoki šiljevi.

U okolici lokacije zahvata, evidentirani su još sljedeći stanišni tipovi:

• I51 – voćnjaci,

• C2321 – srednjoeuropske livade rane pahovke.

Mezofilne livade košanice Srednje Europe te srednjoeuropske livade rane pahovke navode se u

Prilogu II Pravilnika o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim

tipovima (Narodne novine br. 88/14), u popisu ugroženih i rijetkih stanišnih tipova od nacionalnog i

europskog značaja, jer se unutar klase mogu nalaziti rijetke i ugrožene zajednice.

Staništa A41 – tršćaci, rogozici, visoki šiljevi i visoki šaševi navedena su u Prilogu II Pravilnika o

popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima (Narodne novine

br. 88/14), u popisu ugroženih i rijetkih stanišnih tipova od nacionalnog i europskog značaja, kao

staništa s brojnim ugroženim vrstama.


stranica 54


Slik

a 1 9

. Lo k

acij

a za

hva t

a na

isje

čku

iz K

arte

ko p

n eni

h n e

šum

s kih

st a

ništ

a R

H 2

016 .

Loka

cija

zah

vata

stranica 55

2.4. Stanje vodnih tijela

U nastavku su dane karakteristike i stanje vodnih tijela u okolici zahvata (izvor: Izvadak iz registra

vodnih tijela, Hrvatske vode od 20.svibnja 2019., Klasifikacijska oznaka: 008-02/19-02/369,

Urudžbeni broj: 383-19-1

Za potrebe Planova upravljanja vodnim područjima, provodi se načelno delineacija i proglašavanje

zasebnih vodnih tijela površinskih voda na:

• tekućicama s površinom sliva većom od 10 km2,

• stajaćicama površine veće od 0,5 km2,

• prijelaznim i priobalnim vodama bez obzira na veličinu.

Za vrlo mala vodna tijela na lokaciji zahvata koje se zbog veličine, a prema Zakonu o vodama

odnosno Okvirnoj direktivi o vodama, ne proglašavaju zasebnim vodnim tijelom primjenjuju se

uvjeti zaštite kako slijedi:

• Sve manje vode koje su povezane s vodnim tijelom koje je proglašeno Planom upravljanja

vodnim područjima, smatraju se njegovim dijelom i za njih važe isti uvjeti kao za to veće vodno

tijelo.

• Za manja vodna tijela koja nisu proglašena Planom upravljanja vodnim područjima i nisu

sastavni dio većeg vodnog tijela, važe uvjeti kao za vodno tijelo iste kategorije (tekućica, stajaćica,

prijelazna voda ili priobalna voda) najosjetljivijeg ekotipa iz pripadajuće ekoregije.

Opći podaci i stanje vodnih tijela u okolici zahvata, navedeni su u tablicama 3-12. Navedena vodna

tijela prikazana su na slikama 20-24.

Tablica 3. Opći podaci vodnog tijela CDRN0041_002, Trnava Murska

OPĆI PODACI VODNOG TIJELA CDRN0041_002Šifra vodnog tijela: CDRN0041_002Naziv vodnog tijela Trnava MurskaKategorija vodnog tijela Tekućica / RiverEkotip Nizinske male, srednje velike i velike aluvijalne tekućice s glinovito-pjeskovitom podlogom (3B)Dužina vodnog tijela 20.1 km + 37.6 kmIzmjenjenost Prirodno (natural)Vodno područje: rijeke DunavPodsliv: rijeka Drave i DunavaEkoregija: PanonskaDržave Nacionalno (HR)Obaveza izvješćivanja EUTjela podzemne vode CDGI-18 Zaštićena područja HRNVZ_42010006, HRCM_41033000* (* - dio vodnog tijela)Mjerne postaje kakvoće 21040 (Iza utoka lateralnog kanala, Trnava)

21071 (, Trnava)


stranica 56

Slika 20: Vodno tijelo CDRN0041_002, Trnava Murska


Lokacija zahvata

stranica 57

Tablica 4. Stanje vodnog tijela CDRN0041_002, Trnava Murska

STANJE VODNOG TIJELA CDRN0041_002PARAMETAR UREDBA

NN 73/2013*ANALIZA OPTEREĆENJA I UTJECAJA

STANJE 2021. NAKON 2021. POSTIZANJECILJEVA OKOLIŠA

Stanje, konačno Ekolosko stanje Kemijsko stanje

Ekolosko stanje Biološki elementi kakvoće Fizikalno kemijski pokazatelji Specifične onečišćujuće tvari Hidromorfološki elementi

Biološki elementi kakvoće Fitobentos Makrofiti Makrozoobentos

Fizikalno kemijski pokazatelji BPK5 Ukupni dušik Ukupni fosfor

Specifične onečišćujuće tvari arsen bakar cink krom fluoridi adsorbilni organski halogeni (AOX) poliklorirani bifenili (PCB)

Hidromorfološki elementi Hidrološki režim Kontinuitet toka Morfološki uvjeti Indeks korištenja (ikv)

Kemijsko stanje Klorfenvinfos Klorpirifos (klorpirifos-etil) Diuron Fluoranten Izoproturon Živa i njezini spojevi Benzo(g,h,i)perilen; Ideno(1,2,3-cd)piren

vrlo loševrlo lošenije dobro

vrlo loševrlo lošeumjerenoumjerenovrlo dobro

vrlo lošeumjerenološevrlo loše

umjerenoumjerenovrlo loševrlo loše

umjerenovrlo dobroumjerenovrlo dobrovrlo dobrovrlo dobrovrlo dobrovrlo dobro

vrlo dobrovrlo dobrovrlo dobrovrlo dobrovrlo dobro

nije dobrodobro stanjedobro stanjedobro stanjenije dobrodobro stanjenije dobronije dobro


vrlo loševrlo loševrlo lošeumjerenovrlo dobro

vrlo lošeumjerenološevrlo loše

vrlo lošeumjerenovrlo loševrlo loše



nije dobrodobro stanjedobro stanjedobro stanjenije dobrodobro stanjenije dobronije dobro


vrlo lošenema ocjenevrlo lošeumjerenovrlo dobro

nema ocjenenema ocjenenema ocjenenema ocjene

vrlo loševrlo dobrovrlo loševrlo loše



nije dobronema ocjenenema ocjenenema ocjenenije dobronema ocjenenije dobrodobro stanje


vrlo lošenema ocjenevrlo lošeumjerenovrlo dobro

nema ocjenenema ocjenenema ocjenenema ocjene

vrlo loševrlo dobrovrlo loševrlo loše



nije dobronema ocjenenema ocjenenema ocjenenije dobronema ocjenenije dobrodobro stanje

ne postiže ciljevene postiže ciljeveprocjena nije pouzdana

ne postiže ciljevenema procjenene postiže ciljeveprocjena nije pouzdanapostiže ciljeve

nema procjenenema procjenenema procjenenema procjene

ne postiže ciljevepostiže ciljevene postiže ciljevene postiže ciljeve

procjena nije pouzdanapostiže ciljeveprocjena nije pouzdanapostiže ciljevepostiže ciljevepostiže ciljevepostiže ciljevepostiže ciljeve

postiže ciljevepostiže ciljevepostiže ciljevepostiže ciljevepostiže ciljeve

procjena nije pouzdananema procjenenema procjenenema procjeneprocjena nije pouzdananema procjeneprocjena nije pouzdanapostiže ciljeve

NAPOMENA: NEMA OCJENE: Fitoplankton, Ribe, pH, KPK-Mn, Amonij, Nitrati, Ortofosfati, Pentabromdifenileter, C10-13 Kloroalkani, Tributilkositrovi spojevi, TrifluralinDOBRO STANJE: Alaklor, Antracen, Atrazin, Benzen, Kadmij i njegovi spojevi, Tetraklorugljik, Ciklodienski pesticidi, DDT ukupni,para-para-DDT, 1,2-Dikloretan, Diklormetan, Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP), Endosulfan, Heksaklorbenzen, Heksaklorbutadien, Heksaklorcikloheksan, Olovo i njegovi spojevi, Naftalen, Nikal i njegovi spojevi, Nonilfenol, Oktilfenol, Pentaklorbenzen, Pentaklorfenol, Benzo(a)piren, Benzo(b)fluoranten; Benzo(k)fluoranten, Simazin, Tetrakloretilen, Trikloretilen, Triklorbenzeni (svi izomeri), Triklormetan*prema dostupnim podacima


stranica 58

Tablica 5. Opći podaci vodnog tijela CDRN0132_001, Lateralni kanal

OPĆI PODACI VODNOG TIJELA CDRN0132_001Šifra vodnog tijela: CDRN0132_001Naziv vodnog tijela Lateralni kanalKategorija vodnog tijela Tekućica / RiverEkotip Nizinske male tekućice s glinovito-pjeskovitom podlogom (2A)Dužina vodnog tijela 6.48 km + 6.01 kmIzmjenjenost Izmjenjeno (changed/altered)Vodno područje: rijeke DunavPodsliv: rijeka Drave i DunavaEkoregija: PanonskaDržave Nacionalno (HR)Obaveza izvješćivanja EUTjela podzemne vode CDGI-18 Zaštićena područja HRNVZ_42010006, HRCM_41033000* (* - dio vodnog tijela)Mjerne postaje kakvoće 21042 (Most na cesti Čakovec - Mihovljan, Lateralni kanal)

Slika 21: Vodno tijelo CDRN0132_001, Lateralni kanal


Lokacija zahvata

stranica 59

Tablica 6. Stanje vodnog tijela CDRN0132_001, Lateralni kanal





Ekolosko stanje Biološki elementi kakvoće Fizikalno kemijski pokazatelji Specifične onečišćujuće tvari Hidromorfološki elementi

Biološki elementi kakvoće Fitobentos Makrozoobentos




Kemijsko stanje Klorfenvinfos Klorpirifos (klorpirifos-etil) Diuron Izoproturon

umjerenoumjerenodobro stanje

umjerenoumjerenoumjerenoumjerenodobro

umjerenoumjerenoumjereno

umjerenoumjerenovrlo loševrlo loše


dobrovrlo lošeloševrlo loševrlo dobro

dobro stanjedobro stanjedobro stanjedobro stanjedobro stanje

vrlo loševrlo lošedobro stanje

vrlo lošeumjerenovrlo lošeumjerenovrlo loše

umjerenoumjerenoumjereno



vrlo loševrlo lošeloševrlo loševrlo dobro



vrlo lošenema ocjenevrlo loševrlo dobrovrlo loše

nema ocjenenema ocjenenema ocjene

vrlo lošedobrovrlo loševrlo loše

vrlo dobrovrlo dobrovrlo dobrovrlo dobrovrlo dobrovrlo dobrovrlo dobrovrlo dobro


dobro stanjenema ocjenenema ocjenenema ocjenenema ocjene


vrlo lošenema ocjenevrlo loševrlo dobrovrlo loše

nema ocjenenema ocjenenema ocjene





ne postiže ciljevene postiže ciljevepostiže ciljeve

ne postiže ciljevenema procjenene postiže ciljeveprocjena nije pouzdanane postiže ciljeve

nema procjenenema procjenenema procjene


procjena nije pouzdanapostiže ciljeveprocjena nije pouzdanapostiže ciljevepostiže ciljevepostiže ciljevepostiže ciljevepostiže ciljeve

ne postiže ciljevene postiže ciljevene postiže ciljevene postiže ciljevepostiže ciljeve

postiže ciljevenema procjenenema procjenenema procjenenema procjene

NAPOMENA: Određeno kao izmjenjeno vodno tijelo prema analizi opterećenja i utjecaja - Nepouzdana ocjena hidromorfoloških elemenata zbog nedostatka referentnih uvjeta i klasifikacijskog sustavaNEMA OCJENE: Fitoplankton, Makrofiti, Ribe, pH, KPK-Mn, Amonij, Nitrati, Ortofosfati, Pentabromdifenileter, C10-13 Kloroalkani, Tributilkositrovi spojevi, TrifluralinDOBRO STANJE: Alaklor, Antracen, Atrazin, Benzen, Kadmij i njegovi spojevi, Tetraklorugljik, Ciklodienski pesticidi, DDT ukupni,para-para-DDT, 1,2-Dikloretan, Diklormetan, Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP), Endosulfan, Fluoranten, Heksaklorbenzen, Heksaklorbutadien, Heksaklorcikloheksan, Olovo i njegovi spojevi, Živa i njezini spojevi, Naftalen, Nikal i njegovi spojevi, Nonilfenol, Oktilfenol, Pentaklorbenzen, Pentaklorfenol, Benzo(a)piren, Benzo(b)fluoranten; Benzo(k)fluoranten, Benzo(g,h,i)perilen; Ideno(1,2,3-cd)piren, Simazin, Tetrakloretilen, Trikloretilen, Triklorbenzeni (svi izomeri), Triklormetan*prema dostupnim podacima


stranica 60

Tablica 7. Opći podaci vodnog tijela CDRN0132_002, Lateralni kanal

OPĆI PODACI VODNOG TIJELA CDRN0132_002Šifra vodnog tijela: CDRN0132_002Naziv vodnog tijela Lateralni kanalKategorija vodnog tijela Tekućica / RiverEkotip Nizinske male tekućice s glinovito-pjeskovitom podlogom (2A)Dužina vodnog tijela 1.21 km + 14.6 kmIzmjenjenost Izmjenjeno (changed/altered)Vodno područje: rijeke DunavPodsliv: rijeka Drave i DunavaEkoregija: PanonskaDržave Nacionalno (HR)Obaveza izvješćivanja EUTjela podzemne vode CDGI-18 Zaštićena područja HRCM_41033000 Mjerne postaje kakvoće 21057 (Retencija Jegersek, Retencija Jegersek)

Slika 22: Vodno tijelo CDRN0132_002, Lateralni kanal


Lokacija zahvata

stranica 61

Tablica 8. Stanje vodnog tijela CDRN0132_002, Lateralni kanal





Ekolosko stanje Fizikalno kemijski pokazatelji Specifične onečišćujuće tvari Hidromorfološki elementi

Biološki elementi kakvoće






umjerenoumjerenovrlo dobrodobro

nema ocjene

umjerenodobrovrlo loševrlo loše


dobroumjerenoumjerenoumjerenovrlo dobro



vrlo loševrlo loševrlo dobroumjereno

nema ocjene



umjerenoumjerenoumjerenoumjerenovrlo dobro




nema ocjene







nema ocjene






ne postiže ciljevene postiže ciljevepostiže ciljeveprocjena nije pouzdana

nema procjene


postiže ciljevepostiže ciljevepostiže ciljevepostiže ciljevepostiže ciljevepostiže ciljevepostiže ciljevepostiže ciljeve

procjena nije pouzdanaprocjena nije pouzdanaprocjena nije pouzdanaprocjena nije pouzdanapostiže ciljeve


NAPOMENA: Određeno kao izmjenjeno vodno tijelo prema analizi opterećenja i utjecaja - Nepouzdana ocjena hidromorfoloških elemenata zbog nedostatka referentnih uvjeta i klasifikacijskog sustavaNEMA OCJENE: Biološki elementi kakvoće, Fitoplankton, Fitobentos, Makrofiti, Makrozoobentos, Ribe, pH, KPK-Mn, Amonij, Nitrati, Ortofosfati, Pentabromdifenileter, C10-13 Kloroalkani, Tributilkositrovi spojevi, TrifluralinDOBRO STANJE: Alaklor, Antracen, Atrazin, Benzen, Kadmij i njegovi spojevi, Tetraklorugljik, Ciklodienski pesticidi, DDT ukupni,para-para-DDT, 1,2-Dikloretan, Diklormetan, Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP), Endosulfan, Fluoranten, Heksaklorbenzen, Heksaklorbutadien, Heksaklorcikloheksan, Olovo i njegovi spojevi, Živa i njezini spojevi, Naftalen, Nikal i njegovi spojevi, Nonilfenol, Oktilfenol, Pentaklorbenzen, Pentaklorfenol, Benzo(a)piren, Benzo(b)fluoranten; Benzo(k)fluoranten, Benzo(g,h,i)perilen; Ideno(1,2,3-cd)piren, Simazin, Tetrakloretilen, Trikloretilen, Triklorbenzeni (svi izomeri), Triklormetan*prema dostupnim podacima


stranica 62

Tablica 9. Opći podaci vodnog tijela CDRN0166_001, Ivanovec kanal

OPĆI PODACI VODNOG TIJELA CDRN0166_001Šifra vodnog tijela: CDRN0166_001Naziv vodnog tijela Ivanovec kanalKategorija vodnog tijela Tekućica / RiverEkotip Nizinske male tekućice s glinovito-pjeskovitom podlogom (2A)Dužina vodnog tijela 3.73 km + 0.533 kmIzmjenjenost Prirodno (natural)Vodno područje: rijeke DunavPodsliv: rijeka Drave i DunavaEkoregija: PanonskaDržave Nacionalno (HR)Obaveza izvješćivanja EUTjela podzemne vode CDGI-18 Zaštićena područja HRNVZ_42010006, HRCM_41033000 Mjerne postaje kakvoće

Slika 23: Vodno tijelo CDRN0166_001, Ivanovec kanal


Lokacija zahvata

stranica 63

Tablica 10. Stanje vodnog tijela CDRN0166_001, Ivanovec kanal












umjerenoumjerenovrlo dobrovrlo dobro

nema ocjene

umjerenovrlo loševrlo loševrlo loše





vrlo loševrlo loševrlo dobrovrlo dobro

nema ocjene

vrlo loševrlo loševrlo loševrlo loše






nema ocjene

vrlo lošeloševrlo loševrlo loše






nema ocjene






ne postiže ciljevene postiže ciljevepostiže ciljevepostiže ciljeve

nema procjene

ne postiže ciljevene postiže ciljevene postiže ciljevene postiže ciljeve




NAPOMENA: NEMA OCJENE: Biološki elementi kakvoće, Fitoplankton, Fitobentos, Makrofiti, Makrozoobentos, Ribe, pH, KPK-Mn, Amonij, Nitrati, Ortofosfati, Pentabromdifenileter, C10-13 Kloroalkani, Tributilkositrovi spojevi, TrifluralinDOBRO STANJE: Alaklor, Antracen, Atrazin, Benzen, Kadmij i njegovi spojevi, Tetraklorugljik, Ciklodienski pesticidi, DDT ukupni,para-para-DDT, 1,2-Dikloretan, Diklormetan, Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP), Endosulfan, Fluoranten, Heksaklorbenzen, Heksaklorbutadien, Heksaklorcikloheksan, Olovo i njegovi spojevi, Živa i njezini spojevi, Naftalen, Nikal i njegovi spojevi, Nonilfenol, Oktilfenol, Pentaklorbenzen, Pentaklorfenol, Benzo(a)piren, Benzo(b)fluoranten; Benzo(k)fluoranten, Benzo(g,h,i)perilen; Ideno(1,2,3-cd)piren, Simazin, Tetrakloretilen, Trikloretilen, Triklorbenzeni (svi izomeri), Triklormetan*prema dostupnim podacima


stranica 64

Tablica 11. Opći podaci vodnog tijela CDRN0241_001, Hrebec

OPĆI PODACI VODNOG TIJELA CDRN0241_001Šifra vodnog tijela: CDRN0241_001Naziv vodnog tijela HrebecKategorija vodnog tijela Tekućica / RiverEkotip Nizinske male tekućice s glinovito-pjeskovitom podlogom (2A)Dužina vodnog tijela 2.56 km + 25.5 kmIzmjenjenost Prirodno (natural)Vodno područje: rijeke DunavPodsliv: rijeka Drave i DunavaEkoregija: PanonskaDržave Nacionalno (HR)Obaveza izvješćivanja EUTjela podzemne vode CDGI-18 Zaštićena područja HR2001034, HR2001346*, HRNVZ_42010006*, HRCM_41033000* (* - dio vodnog tijela)Mjerne postaje kakvoće 21056 (Retencija Šenkovec, Retencija Šenkovec)

Slika 24: Vodno tijelo CDRN0241_001, Hrebec


Lokacija zahvata

stranica 65

Tablica 12. Stanje vodnog tijela CDRN0241_001, Hrebec












umjerenoumjerenovrlo dobrodobro

nema ocjene

umjerenovrlo lošeloševrlo loše


dobrodobrovrlo dobrodobrovrlo dobro



vrlo loševrlo loševrlo dobrodobro

nema ocjene

vrlo loševrlo lošeloševrlo loše




lošelošedobro stanje

lošeloševrlo dobrodobro

nema ocjene

lošeumjerenoumjerenološe




lošelošedobro stanje

lošeloševrlo dobrodobro

nema ocjene

lošeumjerenoumjerenološe





ne postiže ciljevene postiže ciljevepostiže ciljevepostiže ciljeve

nema procjene

ne postiže ciljeveprocjena nije pouzdanane postiže ciljevene postiže ciljeve




NAPOMENA: NEMA OCJENE: Biološki elementi kakvoće, Fitoplankton, Fitobentos, Makrofiti, Makrozoobentos, Ribe, pH, KPK-Mn, Amonij, Nitrati, Ortofosfati, Pentabromdifenileter, C10-13 Kloroalkani, Tributilkositrovi spojevi, TrifluralinDOBRO STANJE: Alaklor, Antracen, Atrazin, Benzen, Kadmij i njegovi spojevi, Tetraklorugljik, Ciklodienski pesticidi, DDT ukupni,para-para-DDT, 1,2-Dikloretan, Diklormetan, Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP), Endosulfan, Fluoranten, Heksaklorbenzen, Heksaklorbutadien, Heksaklorcikloheksan, Olovo i njegovi spojevi, Živa i njezini spojevi, Naftalen, Nikal i njegovi spojevi, Nonilfenol, Oktilfenol, Pentaklorbenzen, Pentaklorfenol, Benzo(a)piren, Benzo(b)fluoranten; Benzo(k)fluoranten, Benzo(g,h,i)perilen; Ideno(1,2,3-cd)piren, Simazin, Tetrakloretilen, Trikloretilen, Triklorbenzeni (svi izomeri), Triklormetan*prema dostupnim podacima


stranica 66

Lokacija zahvata nalazi se na području tijela podzemnih voda CDGI-18: Međimurje. Stanje

podzemne vode na navedenom području navodi se u tablici 13.

Tablica 13. Stanje tijela podzemne vode CDGI_18 – MEĐIMURJE

Stanje Procjena stanja

Kemijsko stanje dobro

Količinsko stanje dobro

Ukupno stanje dobro

Stanje tijela podzemnih voda ocjenjuje se sa stajališta količina i kakvoće podzemnih voda, koje

može biti dobro ili loše. Dobro stanje temelji se na zadovoljavanju uvjeta iz Okvirne direktive o

vodama i Direktive o zaštiti podzemnih voda (DPV). Za ocjenu zadovoljenja tih uvjeta provode se

klasifikacijski testovi. Najlošiji rezultat od svih navedenih testova usvaja se za ukupnu ocjenu stanja

tijela podzemne vode.

Za ocjenu kemijskog stanja korišteni su podaci kemijskih analiza iz Nacionalnog nadzornog

monitoringa podzemnih voda i monitoringa sirove vode crpilišta pitke vode za razdoblje od 2009.

do 2013. godine, te dijelom i za 2014. godinu.

Za ocjenu količinskog stanja korišteni su podaci o oborinama i protokama iz baza podataka

Državnog hidrometerološkog zavoda (DHMZ) i podaci o zahvaćenim količinama podzemnih voda

za javnu vodoopskrbu i ostale namjene iz baza podatka Hrvatskih voda.

Karakteristike vodnog tijela podzemne vode CDGI-18: Međimurje navedene su u tablici 14 (izvor

podataka: Plan upravljanja vodnim područjima (2016.-2021.)).

Tablica 14. Karakteristike vodnog tijela podzemne vode CDGI-18: Međimurje

kodime tijela podzemne

vodeporoznost

površina (km2)

obnovljivezalihe

podzemnihvoda

(*106m3/god)

prirodnaranjivost

državnapripadnostgrupiranog

vodnog tijelapodzemne

vode

CDGI-18 Međimurje međuzrnska 747 113

62%područja

visoke i vrlovisoke

ranjivosti

HR/SL, HU


stranica 67

2.5. Klimatske promjene i rizik od poplava

Promjena klime

Prema projekciji promjene klime izrađenoj od strane DHMZ (Branković i sur. 2012.), u prvom

razdoblju buduće klime (2011-2040), na predmetnom području zimi se očekuje porast temperature

do 0,6°C, a ljeti do 1°C.

Prema istom izvoru, promjene količine oborine u bližoj budućnosti (2011-2040) su vrlo male i

ograničene samo na manja područja te variraju u predznaku ovisno o sezoni.

Navedene projekcije prikazane su grafički na slikama 25 i 26 (označena je lokacija zahvata):

Slika 25. Projekcija promjene prizemne temperature u Hrvatskoj u razdoblju 2011.-2040.


stranica 68

Slika 26. Projekcija promjene oborina u Hrvatskoj u razdoblju 2011.-2040.

Rizik od poplava

Od opasnosti koje mogu biti izazvane klimatskim promjenama, najveću prijetnju čine poplave. Na

temelju verificirane preliminarne procjene poplavnih rizika identificirana su područja na kojima

postoje značajni rizici od poplava, odnosno određena su tzv. područja s potencijalno značajnim

rizicima od poplava.

Karte opasnosti od poplava su izrađene za sva područja gdje postoje ili bi se vjerojatno mogli

pojaviti potencijalno značajni rizici od poplava, odnosno za sva područja koja su, u fazi

preliminarne procjene, identificirana kao područja s potencijalno značajnim rizicima od poplava.

Analiza opasnosti od poplava obuhvaća tri scenarija plavljenja:

- Velike vjerojatnosti pojavljivanja.

- Srednje vjerojatnosti pojavljivanja (povratno razdoblje 100 godina).

- Male vjerojatnosti pojavljivanja uključujući akcidentne poplave uzrokovane rušenjem nasipa na

većim vodotocima ili rušenjem visokih brana (umjetne poplave), a uz informacije o obuhvatu

analizirane su i dubine.


stranica 69

Karta opasnosti od poplava ukazuje na moguće poplavne scenarije. Lokacija zahvata prikazana je na

izvodu iz Karte opasnosti od poplava po vjerojatnosti pojavljivanja na slici 27.

(Izvor: http://voda.giscloud.com/, od 20.svibnja 2019. godine)

Slika 27. Lokacija zahvata na Karti opasnosti od poplava prema vjerojatnosti pojavljivanja

Prema navedenom izvoru, dio trase zahvata nalazi se na području na kojem se očekuje poplava male

vjerojatnosti pojavljivanja. Dubine voda na navedenom području prikazane su na slici 28, na isječku

iz Karte opasnosti od poplava za malu vjerojatnost pojavljivanja – dubine (Izvor:

http://voda.giscloud.com/, od 20.svibnja 2019. godine). U slučaju poplave dubine voda na trasi

magistralnog vodovoda ni u jednom dijelu neće prelaziti 1,5 m.


Lokacija zahvata

stranica 70

Slika 28. Lokacija zahvata na Karti opasnosti od poplava za malu vjerojatnost pojavljivanja -dubine


Lokacija zahvata

stranica 71

3 . Opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš

3.1. Opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na sastavnice okoliša i opterećenja

okoliša

3.1.1. Utjecaj zahvata na vode i vodna tijela

Trasa zahvata dijelom prolazi uz i preko vodotoka Lateralni kanal. Navedeni vodotok je u cijelom

dijelu u okolici trase zahvata uređen i kanaliziran, a okolno područje nasipima zaštićeno od

izlijevanja. Prethodno će se pri izgradnji planirane cestovne obilaznice čiju trasu prati magistralni

vodovod, na mjestu križanja prometnice s Mihovljanskom ulicom i željezničkom prugom, izmjestiti

dio trase Lateralnog kanala, prema ranije odobrenoj dokumentaciji.

Magistralni vodovod se neće voditi trasom kanala, a mjesta prelaza izvesti će se sukladno

Vodopravnim uvjetima: u obliku lire ukapanjem minimalno 1 m ispod kote dna i pokosa kanala i

kote terena zaštitnog pojasa kanala (6 m od gornjeg ruba korita). Prijelazi će se izvesti okomito na

os kanala, a mjesta prijelaza obilježiti trajnim i vidljivim oznakama.

Radovi će se izvoditi ispravnim strojevima i mehanizacijom uz sprečavanje akcidenata te pravilnim

zbrinjavanjem otpadnih voda i otpada nastalih tokom izgradnje, pa neće biti negativnog utjecaja

tokom radova na vodotok i podzemne vode.

Planiranom izvedbom i korištenjem na navedeni način novoizgrađeni cjevovod omogućiti će

sigurniju opskrbu stanovništva vodom i neće utjecati na tok niti na stanje vodotoka na trasi.

3.1.2. Utjecaj zahvata na zrak i klimatske promjene

Tijekom izvođenja radova, mogući su privremeni negativni utjecaji na zrak uslijed korištenja vozila

i građevinskih strojeva, koji rezultiraju podizanjem prašine u atmosferu te emisijama ispušnih

plinova.


stranica 72

Izvođači radova dužni su koristiti ispravnu i redovnu servisiranu mehanizaciju i vozila, s emisijama

ispušnih plinova ispod propisanih graničnih vrijednosti, za koje je utvrđeno da ne utječu značajno

na stanje okoliša. Pri korištenju tehnički ispravnih vozila i mehanizacije emisije ispušnih plinova su

za okoliš prihvatljive, ispod graničnih vrijednosti. Podizanje i širenje prašine smanjiti će se

izvođenjem radova u povoljnim meteorološkim prilikama, pa potrebi i močenjem. Navedeni utjecaji

su lokalnog i privremenog karaktera i ograničeni na vrijeme trajanja radova i područje radilišta, bez

trajnih posljedica na kvalitetu zraka. Trasa cjevovoda pretežnim dijelom prolazi izvan stambenog

područja, pa su ocjenjeni vrlo malo značajnim.

Tokom korištenja zahvata emisija u zrak neće biti, pa se isključuje se i mogućnost značajnog

utjecaja zahvata na klimu.

3.1.3. Utjecaj zahvata na tlo

Trasa vodovoda prolazi područjem rezerviranim za cestovnu obilaznicu i ne zauzima druge

površine. Cjevovodi će se ukopati u tlo, a površina iskopa sanirati nakon izvođenja radova te

koristiti za planiranu namjenu, kao poljski put.

Izvođenjem radova sukladno propisima uz prevenciju onečišćenja te pravilnim skupljanjem i

zbrinjavanjem nastalog otpada izgradnja zahvata izbjeći će se negativni utjecaj na kvalitetu tla.

Materijal od iskopa zaštiti će se od onečišćenja i upotrijebiti za uređenje površine nakon izvođenja

radova. Budući da korištenje infrastrukture neće utjecati na kvalitetu tla na području zahvata,

negativni utjecaji na tlo se ne očekuju.

3.1.4. Utjecaj zahvata na biljni i životinjski svijet

Zahvat se izvodi na kultiviranim područjima. Tokom izvođenja radova ukloniti će se postojeća

vegetacija samo na dijelovima na kojima se izvode radovi, a životinje migrirati u okolna područja.

Površine iskopa će se sanirati zemljom iskopanom na lokaciji. Zbog male površine na kojoj se

izvode radovi, zahvat neće utjecati na bioraznolikost u okolici. Zadržati će se biološke vrste u

okolici, bez unošenja stranih vrsta te očuvati povoljni sastav mineralnih i hranjivih tvari u tlu.


stranica 73

3.1.5. Utjecaj otpada

S obzirom da će se radovi na izgradnji planiranog cjevovoda izvoditi pretežno ugradnjom gotovih

montažnih elemenata, ne očekuju se značajne količine otpada. Građevinski otpad skupiti će se

odvojeno po vrstama na mjestu nastanka i nakon završetka radova zbrinuti u skladu s Pravilnikom o

građevnom otpadu i otpadu koji sadrži azbest (Narodne novine br. 69/16). Ostale vrste otpada

skupiti će se odvojeno i predavati ovlaštenim sakupljačima sukladno Zakonu o održivom

gospodarenju otpadom (Narodne novine br. 94/13) te odredbama Pravilnika o gospodarenju

otpadom (Narodne novine br. 23/14), Pravilnika o katalogu otpada (Narodne novine br. 90/15).

Gospodarenjem otpadom sukladno propisima, spriječiti će se značajni negativni utjecaji otpada.

Tokom korištenja zahvata otpad neće nastajati, iznimno kada će se tokom održavanja i čišćenja

skupiti otpad, zbrinuti će se prema propisima.

3.1.6. Utjecaj buke

Tokom izvođenja radova na lokaciji će biti prisutna buka od rada strojeva i teretnih vozila.

Građevinski radovi će se obavljati tokom dana, a viša razina buke biti će prisutna na mjestu radova.

Samo mali dio trase prolazi u blizini stambenog područja, pa se ne očekuje se značajni negativni

utjecaj buke tokom izgradnje na okoliš. Pri korištenju novoizgrađenog vodovoda buka neće

nastajati.

3.1.7. Utjecaj zahvata na promet i infrastrukturu

Za prilaz radilištu i dovoz materijala koristiti će se postojeće prometnice, a unutar ili u blizini trase

radova urediti će se mjesta za privremeno skladištenje materijala. Izvođenjem radova na ovaj način

mehanizacija neće ometati postojeći promet, osim na mjestima križanja s postojećim prometnicama

gdje će se postaviti privremena signalizacija i osigurati njihovo sigurno korištenje. Prijelazi ispod

prometnica i željezničke pruge izvoditi će se bušenjem, pa se ne očekuju duži prekidi prometa na

navedenim dionicama.


stranica 74

Postojeći plinovod u blizini Mihovljanske ulice izmjestiti će se u dogovoru s vlasnikom, uz

minimalni utjecaj na opskrbu korisnika plinom, te osigurati propisani sigurnosni razmak između

plinovoda i novoizgrađenog vodovoda.

Navedeni mogući utjecaji na promet i postojeću infrastrukturu vezani su za vrijeme trajanja radova,

pa se ocjenjuju malo značajnim. Nakon završetka radova povećati će se sigurnost u vodoopskrbi

stanovništva, a ostala postojeća infrastruktura koristiti će se bez promjena.

3.1.8. Utjecaj na stanovništvo

S obzirom na lokaciju zahvata i trajanje i opseg radova tokom izvođenja, mogući negativni utjecaji

na stanovništvo ocjenjuju se zanemarivim.

Novoizgrađena infrastruktura osigurati sigurnu opskrbu vodom na području grada Čakovca i naselja

u okolici, što ocjenjujemo pozitivnim utjecajem zahvata.

3.1.9. Utjecaj zahvata na krajobraz

Izgradnja vodovoda će se izvoditi paralelno s izgradnjom cestovne obilaznice te unutar njezine

trase, na području na kojem će već biti prisutna mehanizacija, pa radovi neće utjecati na krajolik.

Nakon završetka radova i saniranja iskopanih površina utjecaja na krajolik neće biti.

3.1.10. Utjecaj klimatskih promjena

Utjecaj je obrađen sukladno metodologiji opisanoj u smjernicama Europske komisije; Neformalni

dokument Smjernice za voditelje projekata: Kako povećati otpornost ranjivih ulaganja na klimatske

promjene (www.mzoip.hr).

Modul 1: Analiza osjetljivosti

Vrednovanje osjetljivosti projekta za 4 ključne teme (postrojenja i procesi, ulaz, izlaz, transport) u

tablici 14 izvršeno je na sljedeći način:


stranica 75

– visoka osjetljivost: klimatske promjene mogu imati značajan utjecaj na projekt/zahvat

– srednja osjetljivost: klimatske promjene mogu imati umjeren utjecaj na projekt/zahvat

– niska osjetljivost: klimatske promjene mogu imati slabi utjecaj ili nemaju utjecaj na

projekt/zahvat.

Tablica 14. Matrica osjetljivosti zahvata na klimatske promjene

TemaPostrojenja

i procesiUlaz Izlaz Transport

Primarne klimatske promjene

Promjene prosječnih temperatura niska niska niska niska

Povećanje ekstremnih temperatura niska niska niska niska

Povećanje prosječnih oborina niska niska niska niska

Povećanje ekstremnih oborina niska niska niska niska

Maksimalne brzine vjetra niska niska niska niska

Vlažnost niska niska niska niska

Sunčeva zračenja niska niska niska niska

Sekundarni efekti/opasnosti od klimatskih promjena

Dostupnost vodnih resursa srednja visoka niska niska

Oluje niska niska niska niska

Poplave niska niska srednja srednja

Erozija tla niska niska niska niska

Požar niska niska niska niska

Klizišta niska niska niska srednja

Kvaliteta zraka niska niska niska niska

Modul 2: Procjena izloženosti

Izloženost projekta opasnostima koje su vezane uz klimatske uvjete razmatra se za izloženost

opasnostima za koje je zahvat/projekt srednje ili jako osjetljiv. Procjena izloženosti zahvata

sadašnjim klimatskim uvjetima odnosno sekundarnim efektima klimatskih promjena u budućnosti

zahvata na klimatske promjene navedena je u tablici 15.

Izloženost projekta vrednuje se na sljedeći način:

– visoka izloženost projekta

– srednja izloženost projekta

- niska izloženost/projekt nije izložen.


stranica 76

Tablica 15. Procjena izloženosti zahvata klimatskim promjenama

Sekundarni efekt/opasnosti od klimatskih promjena

Dosadašnji klimatski trendovi

Sadašnja izloženost zahvata

Klimatske promjene u budućnosti

Buduća izloženost zahvata

Dostupnost vodnihresursa

Utvrđene su dovoljne zalihepitke vode.

niska

Klimatske promjene mogu prouzročiti vremenske neravnomjernosti vodnog režima (duža razdoblja velikihvoda ili presušivanja). Rizik nepostizanja dobrog količinskog i kemijskog stanja nije utvrđen za podzemne vode na lokaciji.

niska

Poplave Na predmetnom području nije utvrđena vjerojatnost pojavljivanja poplava, osim na manjem dijelu trase u blizini naselja Pribislavec na kojem je utvrđena mala vjerojatnost pojavljivanja.

niska

promjene se ne očekuju

niska

Klizišta S obzirom na reljef područje nije izloženo klizištima

niska promjene se ne očekuju niska

Modul 3: Procjena ranjivosti projekta

Ranjivost projekta/zahvata (V) se procjenjuje prema osjetljivosti (S) vrste projekta na sekundarne

efekte klimatskih promjena (modul 1) i izloženosti lokacije/zahvata (E) tim opasnostima danas i u

budućnosti (modul 2) i to prema sljedećoj formuli:

V=SxE

Dobiveni rezultati imaju sljedeće značenje:

1 – projekt nije ranjiv,

2-4 – projekt je umjereno ranjiv,

6-9 – visoka ranjivost projekta.

Tablica 16. Matrica kategorizacije ranjivosti za klimatske varijable ili opasnosti koje mogu utjecati na zahvat

ranjivost izloženost

niska/ne postoji srednja visoka

osjetljivost niska 1 2 3

srednja 2 4 6

visoka 3 6 9


stranica 77

Tablica 17. Procjena ranjivosti zahvata na klimatske promjene za opasnosti za koje je je zahvatsrednje ili jako osjetljiv

Sekundarni efekt/opasnostiod klimatskih promjena

Osjetljivostzahvata

Izloženostzahvata

Procjenaranjivostizahvata

Dostupnost vodnih resursa visoka niska 3

Poplave srednja niska 2

Klizišta srednja niska 2

Procjenom je utvrđeno sljedeće: V = 2-3, projekt/zahvat je umjereno ranjiv obzirom na dostupnost

vodnih resursa, poplave i klizišta. Za ostale promjene i opasnosti utvrđeno je da imaju slabi utjecaj

na zahvat ili da nemaju utjecaja, pa se posljedično isključuje visoka ranjivost.

Modul 4: Procjena rizika

Procjena ranjivosti planiranog zahvata nije pokazala visoku ranjivost na moguće opasnosti, pa nije

potrebno provođenje procjene rizika i razmatranje dodatnih mjera zaštite.

3.2. Vjerojatnost značajnih prekograničnih utjecaja

Zahvat će se izvesti prema važećim propisima Republike Hrvatske, usklađenim s prihvaćenim

međunarodnim propisima i konvencijama. S obzirom na udaljenost lokacije zahvata od susjednih

država i lokalne utjecaje malog značaja nema mogućnosti značajnog prekograničnog utjecaja.


stranica 78

3.3. Opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na zaštićena područja

Utjecaj na zaštićene dijelove prirode

Na području lokacije zahvata niti u neposrednoj blizini nema zaštićenih prirodnih vrijednosti.

Najbliži zaštićeni lokaliteti su područje Perivoja Zrinski – Čakovec, (spomenik parkovne

arhitekture), udaljeno oko 750 m od zapadnog dijela trase vodovoda i spomenik parkovne

arhitekture: pojedinačno stablo magnolije u Pribislavcu, udaljeno oko 900 m od istočnog dijela

trase.

S obzirom na obilježja zahvata negativni utjecaji na navedena područja se isključuju.

Utjecaj na zaštićene kulturne vrijednosti

Na trasi cjevovoda nema zaštićenih kulturnih vrijednosti. Trasi zahvata najbliže zaštićeno područje

je lokalitet gotičke crkve sv. Mihovila u Mihovljanu, u najbližem dijelu udaljen oko 500 m. S

obzirom na obilježja zahvata i udaljenost od najbližih zaštićenih kulturnih vrijednosti, tokom

izgradnje i korištenja zahvata neće biti negativnih utjecaja.

Tokom planiranja trase i izgradnje sjeverne obilaznice grada Čakovca, a uz koju se veže trasa

magistralnog vodovoda, izvršen je arheološki pregled trase i na dijelu od stacionaže 0+200 do

0+900 determinirano je postojanje arheološkog nalazišta Trnec. Sukladno uvjetima

Konzervatorskog odjela u Varaždinu prije početka radova na dijelu trase na kojem je determinirano

postojanje arheološkog nalazišta sklopiti će se ugovor s ovlaštenim arehologom ili institucijom koji

će provoditi stalni nadzor tokom radova. Izvedbom radova na navedeni način sačuvati će se

eventualni nalazi od oštećenja, pa neće biti negativnih utjecaja na kulturna dobra na trasi zahvata.

3.4. Opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na ekološku mrežu

Planirani zahvat ne nalazi se na područjima ekološke mreže Natura 2000. Izgradnjom i korištenjem

na planirani način očuvati će se sastavnice okoliša u okolici lokacije. S obzirom na karakteristike

zahvata, lokalno područje utjecaja i bez utvrđenih značajnih utjecaja na okoliš, zahvat neće utjecati

na provedbu mjera zaštite na područjima ekološke mreže.


stranica 79

3.5. Opis obilježja utjecaja

Obilježja prepoznatih mogućih utjecja zahvata prikazana su u tablici 18. Utjecaji zahvata ocjenjeni

su tokom izgradnje i tokom korištenja zahvata s obzirom na izravnost utjecaja, značajnost utjecaja i

trajanje.

S obzirom na izravnost ocjenjeni su kao izravni (I) ili neizravni (NI).

S obizirom na predznak utjecaji su ocjenjeni pozitivnim (+) ili negativnim (-).

Negativni utjecaji ocijenjeni su s obzirom na značajnost kao:

- minimalni (M) kada očekivane emisije ili zahvat neće ugroziti postojeće stanje okoliša,

- umjereni (U) kada mogući negativni utjecaj neće značajno utjecati na sastavnice okoliša i

pokazatelji će se zadržati u okviru preporučenih ili propisanih vrijednosti,

- značajni (Z) kada se očekuje prekoračenje preporučenih ili propisanih pokazatelja sastavnica

okoliša ili kada postoji opasnost od kumulativnog djelovanja na već opterećene dijelove okoliša koji

bi mogli prouzročiti značajne promjene u sastavnicama okoliša.

S obzirom na trajanje ocjenjeni su kao privremeni (P) ili trajni (T).

Tablica 18. Opis obilježja utjecaja zahvata Utjecaj Tokom izgradnje Tokom korištenja

izravnost značajnost trajanje izravnost značajnost trajanje

Utjecaj na vodno tijelo izravniMinimalninegativni

privremeni / / /

Utjecaj na zrak izravniMinimalninegativni

privremeni / / /

Utjecaj na klimu / / / / / /

Utjecaj na tlo izravniMinimalninegativni

trajno / / /

Utjecaj na bioraznolikost / / / / / /

Utjecaj otpada izravniUmjereninegativni

privremeni / / /

Utjecaj buke izravniMinimalninegativni

privremeni / / /

Utjecaj na promet i infrastrukturu

izravniMinimalninegativni

privremeni izravniUmjerenopozitivni

trajni

Utjecaj na stanovništvo / / / neizravniUmjerenopozitivni

trajni

Utjecaj na krajobraz / / / / / /

Utjecaj na zaštićena područja / / / / / /


stranica 80

4. Prijedlog mjera zaštite okoliša i praćenje stanja okoliša

Zahvat se ocjenjuje prihvatljivim za okoliš. Projektna dokumentacija izrađena je na temelju

odobrene dokumentacije za izgradnju sjeverne obilaznice (čiju trasu predmetni nastavak sjevernog

magistralnog vodovoda prati), uz poštivanje uvjeta nadležnih službi i vlasnika postojeće

infrastrukture uz trasu zahvata. Uz primjenu mjera zaštite tokom izgradnje i korištenja zahvata

propisanih važećim propisima, ne očekuju se značajni utjecaji i ne propisuju se dodatne mjere

zaštite.


stranica 81

5. P rimijenjeni propisi i izvori podataka

• Zakon o zaštiti okoliša (Narodne novine br. 80/13, 78/15, 12/18, 118/18)

• Zakon o vodama (Narodne novine br. 153/09, 130/11, 56/13, 14/14, 46/18)

• Zakon o zaštiti zraka (Narodne novine br. 130/11, 47/14, 61/17, 118/18)

• Zakon o gradnji (Narodne novine br. 152/13, 20/17, 39/19)

• Zakon o prostornom uređenju (Narodne novine br. 153/13, 65/17, 114/18, 39/19)

• Zakon o zaštiti od požara (Narodne novine br. 92/10)

• Zakon o održivom gospodarenju otpadom (Narodne novine br. 23/14, 73/17, 14/19)

• Zakon o zaštiti od buke (Narodne novine br. 30/09, 55/13, 153/13, 41/16, 114/18)

• Zakon o zaštiti prirode (Narodne novine br. 80/13, 15/18, 14/19)

• Zakon o vodi za ljudsku potrošnju (Narodne novine br. 56/13, 64/15, 104/17, 115/18)

• Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (Narodne novine br. 61/14, 3/17)

• Uredba o ekološkoj mreži (Narodne novine br.124/13, 105/15)

• Pravilnik o izdavanju vodopravnih akata (Narodne novine br. 78/10, 79/13, 9/14)

• Pravilnik o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta (Narodne novine br.66/11, 47/13)

• Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara (Narodne novine br. 08/06)

• Pravilnik o katalogu otpada (Narodne novine br. 90/15)

• Pravilnik o gospodarenju otpadom (Narodne novine br. 117/17)

• Pravilnik o građevnom otpadu i otpadu koji sadrži azbest (Narodne novine br. 69/16)

• Pravilnik graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (Narodne novine br. 80/13, 43/14,27/15, 3/16)

• Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave(Narodne novine br. 145/04)

• Pravilnik o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima(Narodne novine br. 88/14)

• Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama (Narodne novine br. 144/13, 73/16)

• Prostorni plan Međimurske županije (Sl. Glasnik Međimurske županije 7/01, 8/01, 23/10,pročišćeni tekst 3/11).

• Prostorni plan uređenja Grada Čakovca (Službeni glasnik Grada Čakovca broj 4/03, 9/09,6/12, 7/14),

• Generalni urbanistički plan Grada Čakovca (Službeni glasnik Grada Čakovca broj 5/05,1/09, 4/11, 6/14, 1/16, 3/16 i 1/17)

• Prostorni plan uređenja Općine Pribislavec (Službeni glasnik Međimurske županije broj1/04, 2/07, 19/13).


stranica 82

• Idejno rješenje za pribavljanje posebnih uvjeta za projektiranje nastavka sjevernogmagistralnog vodovoda Čakovec (izradio Cigler d.o.o. Čakovec u siječnju 2017.)

• Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava međimurska, Inspektorat unutarnjihposlova - Posebni uvjeti za projektiranje i građenje, Broj: 511-21-04/51/7/2-19, od22.02.2019. godine;

• Ministarstvo zdravstva, Uprava za unaprjeđenje zdravlja, Sektor županijske sanitarneinspekcije i pravne podrške, Služba županijske sanitarne inspekcije, Odjel zasjeverozapadnu Hrvatsku, Ispostava Čakovec - Sanitarno-tehnički uvjeti i uvjeti zaštite odbuke, KLASA: 540-02/17-03/1264, URBROJ: 534-07-2-1-8/2-17-2, od 10.02.2017. godine;

• Ministarstvo poljoprivrede Posebni uvjeti, KLASA: 350-05/17-01/170, URBROJ: 525-07/0377-17-2, od 22.02.2017. godine;

• Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Varaždinu -Posebni uvjeti, KLASA: 612-08/17-23/1033, URBROJ: 532-04-02-08/6-17-2, od14.07.2017. godine;

• Međimurska županija, Upravni odjel za prostorno uredenje, gradnju i zaštitu okoliša, Odsjekza zaštitu okoliša i prirode - Uvjeti zaštite prirode, KLASA: 612-07/17-03/7, URBROJ:2109/1-09-3/01-17-02, od 27.02.2017. godine;

• Hrvatske ceste d.o.o. Zagreb, Poslovna jedinica Varaždin, Posebni uvjeti građenja, KLASA:340-09/17-08/74, URBROJ: 345-921-607-16-3, od 22.02.2019. godine;

• Hrvatske vode, VG0 za Muru i gornju Dravu - Vodopravni uvjeti, KLASA: UP/I-325-01/17-07/0000627, URBROJ: 374-26-1-17-5, od 08.03.2017. godine;

• Hrvatske vode, VG0 za Muru i gornju Dravu – Rješenje o izmjeni Vodopravnih uvjeta,KLASA: UP/I-325-01/17-07/0000627, URBROJ: 374-26-1-17-9, od 02.11.2017. godine;

• Hrvatske vode, VG0 za Muru i gornju Dravu - Očitovanje, KLASA: UP/I-325-01/17-07/0000627, URBROJ: 374-26-1-19-12, od 13.02.2019. godine;

• Hrvatske šume d.o.o. - Posebni uvjeti građenja, Ur.br.: DIR-07/MI-17-2239/03 od4.04.2017.godine;

• Savjetodavna služba, javna ustanova za savjetodavnu djelatnost u poljoprivredi, ruralnomrazvoju, ribarstvu te unaprijeđenju gospodarenja šumama i šumskim zemljištimašumoposjednika, KLASA: 350-05/17-01/78, UR.BROJ: 367-07-01-17-2-MĐ od21.04.2017. godine;

• Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti Posebni uvjeti gradnje, KLASA: 361-03/17-01/833, URBROJ: 376-10-17-2, od 09.02.2017. godine;

• OT-OPTIMA TELEKOM d.d. - Izjava o položaju EKI, Broj: OT-40-33/19, od 15.02.2019.godine;

• HRVATSKI TELEKOM d.d. - Izjava o položaju EKI, Oznaka: T43-49559354-19, od13.02.2019. godine;

• VIPnet d.o.o. - Izjava o položaju EKI od 31.01.2018. godine;

• HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o., Elektra Čakovec - Posebni uvjeti građenja,Broj i znak: 4004001/742/17JB (783), od 21.02.2017. godine;

• HOPS d.o.o. - Mišljenje, Broj i znak: 3004-617/17-MN-RI od 10.03.2017. godine;


stranica 83

• MEĐIMURSKE VODE d.o.o. - Uvjeti za projektiranje i izgradnju, Broj: SUP-INV-215-17,od 27.02.2017. godine;

• MEĐIMURJE-PLIN d.o.o. - Posebni uvjeti, Znak: VZ-55/17-U, 292/17, od 13.02.2017.godine;

• PLINACRO d.o.o. - Očitovanje, Klasa: PL-17/1208/17/BM, UR.BROJ: K/DM-17-2 od07.04.2017. godine;

• Grad Čakovec, Upravni odjel za komunalno gospodarstvo, Odsjek za gradnju i održavanjeobjekata komunalne infrastrukture - Posebni uvjeti za projektiranje, ishođenje dozvola igrađenje, KLASA: 363-01/17-01/01, URBROJ: 2109/2-08-07-006, od 13.02.2017. godine.

• Izvadak iz registra vodnih tijela, Hrvatske vode od 20.svibnja 2019., Klasifikacijska oznaka:008-02/19-02/369, Urudžbeni broj: 383-19-1

• http://www.voda.hr/sites/default/files/plan_upravljanja_vodnim_podrucjima_2016._-_2021.pdf (Plan upravljanja vodnim područjima 2016-2021)

• www.geoportal.dgu.hr,

• www.bioportal.hr

• www.voda.giscloud.com

• www.mzoip.hr

• www.seizkarta.gfz.hr


stranica 84

6. POPIS PRILOGA

1. Pregledna situacija, izvod iz Idejnog rješenja za pribavljanje posebnih uvjeta zaprojektiranje nastavka sjevernog magistralnog vodovoda Čakovec (izradio Cigler d.o.o.Čakovec u siječnju 2017.)


stranica 85

Prilog 1: Pregledna situacija, izvod iz Idejnog rješenja za pribavljanje posebnih uvjeta za projektiranje nastavka sjevernog magistralnog vodovoda Čakovec (izradio Cigler d.o.o. Čakovec u siječnju 2017.)


Documents

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA -dopuna 1 · Nositelj zahvata, društvo Međimurske vode d.o.o. Čakovec sa sjedištem u Čakovcu, Matice hrvatske 10 registrirano je za javnu vodoopskrbu,