74
Elektrane Termoelektrane Elektrotehnički fakultet u Beogradu Katedra za elektroenergetske sisteme Osnovne i master akademske studije Predmetni nastavnik: Dr Predmetni nastavnik: Dr Željko Đurišić Željko Đurišić P P ripremio ripremio : Mileta : Mileta Žarković, asistent Žarković, asistent

Elektrane Termoelektrane

  • Upload
    ollie

  • View
    475

  • Download
    16

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Elektrotehnički fakultet u Beogradu Katedra za elektroenergetske sisteme Osnovne i master akademske studije. Elektrane Termoelektrane. Predmetni nastavnik : Dr Željko Đurišić P ripremio : Mileta Žarković, asistent. Termoelektrane. - PowerPoint PPT Presentation

Citation preview

Page 1: Elektrane Termoelektrane

ElektraneTermoelektrane

Elektrotehnički fakultet u BeograduKatedra za elektroenergetske sistemeOsnovne i master akademske studije

Predmetni nastavnik: Dr Predmetni nastavnik: Dr Željko Đurišić Željko Đurišić PPripremioripremio: Mileta : Mileta Žarković, asistentŽarković, asistent

Page 2: Elektrane Termoelektrane

• Termoelektrane su postrojenja u kojima se hemijska energija goriva pretvara u električnu energiju višestruko, konverzijom energije:1.prvo se hemijska energija goriva, sagorevanjem, pretvara u toplotnu energiju, taj proces odvija se sa visokim stepenom iskorišćenja. Ložišta parnih kotlova.

2.drugi korak je pretvaranje toplotne energije u mehaničku. Ovaj proces odvija se sa niskim stepenom iskorišćenja. Parni kotao – turbina.

3.treća konverzija je pretvaranje mehaničke energije u električnu, koja se odvija sa visokim stepenom iskorišćenja. Sinhrona mašina.

• Osnove termodinamike

• Kao medijum za prenos toplotne energije u termoelektranama koristi se vodena para čije osobine ne odstupaju znatno u odnosu na idealne gasove.

Termoelektrane

Page 3: Elektrane Termoelektrane

Osnovni pojmovi: temperatura T[K], količina toplote Q[J], pritisak p[Pa], zapremina v[m3], unutrašnja energija u[J], entalpija h[J], entropija s[J/K].

Termodinamika

vpuh RTpvTdQ

ds

p

v

1

2

dQ 2

1

2

1 1

2

1

22

1

lnlnvv

RTT

cvdv

RTdT

cdss vv

Entropija nekog termodinamičkog procesa ne zavisi od karaktera samog procesa već zavisi samo od početnih i krajnjih temperatura i zapremina.Prednost T-S dijagrama!

Page 4: Elektrane Termoelektrane

1. Izohorski (ne generiše mehanički rad)

2. Izobarski (gas vrši mehanički rad i povećava se T)

3. Izotermski (sva dovedena energija se pretvara u mehanički rad)

4. Adijabatski (unutrašnja energija gasa pretvara se u mehanički rad ako se gas širi, ili se mehanička energija pretvara u unutrašnju energiju gasa ako se gas se sabija)

Osnovni tipovi termodinamičkih procesa

0ln1

212

TT

csss v

)()( 1212 TTRvvpA ATv ssvv

RTT

cs 1

2

1

2 lnln

TdT

cTdQ

ds v

Av svv

RTT

cs 0lnln1

2

1

2

2

111

1

211

1

22

1

2

1 pp

vpvv

vpvv

RTvdv

RTpdvA lnlnln

dAdTcpdvdTcdQ vv 0 )( 12 TTcA v

Page 5: Elektrane Termoelektrane

Termodinamički radni ciklusi

Transformacija toplotne energije u mehaničku energiju je moguća pri izobarskom, izotermičkom i adijabatskom procesu.Parne ili gasne turbine su mašine u kojima se toplotna energija radnog fluida pretvara u mehaničku energiju, pri čemu se toplotna energija niti dovodi niti odvodi iz turbine. U toplotnim turbinama moguće je dobiti mehaničku energiju jedino pri adijabatskom procesu ekspanzije vodene pare ili nekog drugog gasa. Termodinamički proces:1-2 izobarsko zagrevanje gasa količinom toplote Q12, 2-3 adijabatsku ekspanziju u turbini, 3-4 izobarsko hlađenje gasa koji je prošao kroz turbinu i4-1 predstavlja adijabatsku kompresiju.

2

112 TdsQ

4

334 TdsQ

4,3,2,1

3412 TdsQQA12

34

12

3412

121

QQ

QQQ

QA

t

Page 6: Elektrane Termoelektrane

Karnoov idealni termodinamički ciklusi

23,12,14

23,34,14

12

34 11Q

Q

QQ

tKt

Q12>Q14,12,23 Q34<Q14,34,23

Stepen iskorišćenja Karnoovog ciklusa je uvek veći od stepena iskorićenja bilo kog termodinamikog ciklusa koji se odvija u istim granicama temperature i entalpije, jer je:

1

3

121

433

12

34 1)()(

11TT

ssTssT

QQK

t

Konverzija toplotne energije u mehaničku odvija se sa slabim stepenom iskorišćenja. Zato se za toplotnu energiju kaže da je energija najniže vrste.

Za praktičnu realizaciju termodinamičkih ciklusa potreban je radni fluid – gas, koji treba da je jeftin i da ima veliku specifičnu toplotu.

49,030027320273

1

Kt

T

T1,T2

T3,T4

s1,4

s2,3

s

4

2

Q12

Q34

1

3

34

12

23

14

Page 7: Elektrane Termoelektrane

Proces isparavanja vode

K (pk=221,2

bara)

ED F

BA C

1 32

Oblast tečnosti

Oblast u kojoj nema razlike izme|ute~nosti i pare

Oblast

vlažne

pare

Oblast

suve

pare

p

p1

p0

v0

vSl. 2.8. p-v dijagram vode i vodene pare

Eksperimentalno određeni dijagram na kome je:1 – stanja tečnosti (većem pritisku odgovara veća temperatura);2 – linija ključanja vode;3 – linija razgraničenja vlažne i suve pare;K – kritična tačka kojoj odgovara pritisak pk=221,2 bara i temperatura Tk=273+374,1=647,1 °K.

Page 8: Elektrane Termoelektrane

Proces isparavanja vode

K (Tk=647,1°K)

ED

F

BA C1

32

Voda

Oblast u kojoj nema razlike izme|uvode i pare

Vlažna para

Suvapara

T

sSl. 2.9. T-s dijagram vode i vodene pare

p1 p0

x=0

x=const

x=1

p1

p1

p0

p0

4

1 – linija T=f(s) za vodu pri zapremini v0 (svakoj zapremini odgovara druga linija). Sve linije stiču se u tački K.2 – linija ključale vode;3 – linija razgraničenja vlažne i suve pare;4 – linija konstantnog sadržaja pare x;

v

p

m

mx

mp – masa pare,mv – početna masa vode u trenutku kada je počelo zagrevanje.

Page 9: Elektrane Termoelektrane

Karnoov termodinamički ciklus sa vlažnom vodenom parom

A

1

3

2

s

Q1

p1,2

4Q2

p1,2>>p

3,4 p3,4

s1,4

s2,3

T1=T2

T3=T4

K

1–2 – izotermičko isparavanje vode u kotlu – generatoru pare (gp), pri pritisku p1,2 (vodi se dovodi količina toplote Q1);2-3 – adijabatska ekspanzija u turbini (T) gde se generiš mehanička energija (pritisak opada sa p1,2 na p3,4), hladi se i para pa se javljaja kavitacija(kapljice vode oštećuju lopatice turbine);3-4 – izotermička kondenzacija pare. Pari se u kondenzatoru (k) oduzima količina toplote Q2 pomoću rashladnog medijuma (vode). Pri kondenzaciji vlažnost pare raste, jer deo pare prelazi u vodu x3>x4. Sva para se ne kondenzuje u vodu, x4>0.4-1 – adijabatska kompresija u kompresoru (K), para se sva pretvara u vodu.U kompresoru je velika vlažnost, a on je dosta skupa mašina.

mrežagp

GT

k

K

1

2

3

4

Q

2

Q1

rashladna voda

Page 10: Elektrane Termoelektrane

Rankine - Klauzijusov ciklus sa vlažnom vodenom parom

A

1

3

2

T

s

Q1

p1,2

4 p3,4

T1=

T2

T3=

T4

K

5

p1,2

p3,4

gp

GT

k

P

1

2

3

45

Rashladna voda

a) b)

Kod ovog ciklusa deo 1-2-3 isti je kao i kod Karnoovog ciklusa. U kondenzatoru (k) toplota se izrađenoj pari oduzima dok sva ne pređe u tečno stanje (tačka 4). Pomoću pumpe (P) podiže se pritisak kondenzovane vode do pritiska koji vlada u kotlu (p1,2) i kondenzat se tako ubacuje u kotao. Pumpe su mnogo manje, jeftinije i pouzdanije mašine od kompresora. Korišenje pumpe (deo ciklusa 4-5) je osnovna prednost Rankine – Klauzijusovog ciklusa u odnosu na Karnoov ciklus. Međutim, problem kavitacije u parnoj turbini je i dalje prisutan!

Page 11: Elektrane Termoelektrane

Rankine - Klauzijusov ciklus sa pregrejanom vodenom parom

Kako bi ciklus sa vodenom parom bio primenljiv, izvršena je modifikacija postavljanjem pregrejača pare koja se odvodi iz kotla. Na taj način se vodena para, koja sadrži određeni procenat vlage (vlažna para), nakon izlaska iz kotla uvodi u pregrejač gde se dodatno zagreva i iz nje eliminiše sva preostala vlaga (suva para). Deo ciklusa 3-4-5-1-6 je isti!

A

1

3

2

Q1

p1,2,6,

5

4 p3,4

T1=

T6

T3=

T4

K

5

gp

GT

k

P

1

2

3

45

rashladna voda

6T

2

Q2

6p

Tačka (3) nalazi se u zoni vlažne pare ali sa velikim sadržajem pare x3>0,85 tako da se ne pojavljuje kavitacija u parnoj turbini!

526,5,2,11 hhQQ 434,32 hhQQ

5252

4532

52

4352

1

21 )()()(

hh

hh

hh

hhhh

hh

hhhh

Q

QQ PTt

hT=h2-h3 - toplotni pad u turbini;hP=h5-h4 - toplotni pad u pumpi

Page 12: Elektrane Termoelektrane

Rankine - Klauzijusov ciklus sa pregrejanom vodenom parom

Toplotni pad u turbini treba da je što je moguće veći kako bi se imao veći termodinamički stepen iskorićenja. To znači da izlazni pritisak iz turbine (p3,4) treba da bude što niži, jer se tada smanjuje Q2 pa termodinamički stepen iskorišćenja raste. Smanjivanje pritiska p3,4 ograničeno je temperaturom T3=T4, koja ne može biti manja od atmosferske temperature. Temperatura T3 je takođe ograničena količinom i temperaturom rashladne vode (Tr.v.) koja se dovodi u kondenzator. C10..3

vrTT

Za Tr.v.=7 °C (zimsko vreme) je T3=17 °C.Za Tr.v.=18 °C (letnje vreme) je T3=28 °C.

Da li je stepen iskorišćenja veći zimi ili leti?

QAA

tT

2 QAQA

AAtT

7

QA

QA

27 tTtT

Prethodna analiza pokazuje da se povećanjem temperature vodene pare na ulazu u turbinu povećava stepen iskorišćenja ciklusa. U praksi temperatura vodene pare na ulazu u turbinu kreće se do 540 °C.

Page 13: Elektrane Termoelektrane

Rankine - Klauzijusov ciklus sa pregrejanom vodenom parom

A

1

3

2

T

s

p1,2

4 p3,4,8

T

1

T3=

T4

K

5

6

T2=T9

T

7

7

10

Q-Q

-A2

89

+A9

p7,9

pk

Ako se pritisak pare na ulazu u turbinu poveća sa p1,2 na p7,9 , pri T2=T9 , korisni rad ciklusa će se istovremeno smanjiti za ΔA2 i povećati za ΔA9. Pri tome se gubitak toplotne energije u kondenzatoru smanjuje za ΔQ.

Tačka 10 ne sme suviše da zađe u oblast vlažne pare!Povećavanje parametara vodene pare na ulazu u turbinu povećava stepen iskorišćenja termodinamičkog ciklusa.U praksi se koriste temperature T≤540°C i pritisci 16MP≤p≤24MPa (16 MPa- dokritični i 24- nadkritični)!

Page 14: Elektrane Termoelektrane

Rankine - Klauzijusov ciklus sa pregrevanjem i međupregrevanjem pare

Da bi se povećao stepen iskorišćenja realnih termodinamičkih ciklusa koriste se visoki pritisci pare na ulazu u turbinu. Mora se voditi računa da se tačka 10 ne nađe u oblasti vlažne pare pri ekspanziji zbog kavitacije.

Turbina se deli na dva dela, deo turbine visokog pritiska (TVP) i deo turbine niskog pritiska (TNP). Para koja izlazi iz dela turbine visokog pritiska dodatno se zagreva, čime joj se smanjuje vlažnost, pa se zatim uvodi u deo turbine niskog pritiska. Dodatno zagrevanje pare vrši se u međupregrejaču (mp).

Korišćenje međupregrejača i razdvajanje turbine na dva dela, omogućava korišćenje visokog pritiska na ulazu u prvi deo turbine. Na taj način povećava se stepen iskorišćenja celog termodinamičkog ciklusa.

Page 15: Elektrane Termoelektrane

Rankine - Klauzijusov ciklus sa pregrevanjem i međupregrevanjem pare

A

1

3

8

T

s

p8

4

p2

T7

K

5

G

k

P

TVP

2

3

4

rashladna

voda

7

T8

gp

1

5

6pp

2

6

T2

TN

P7 8

mp

5-1-2 – izobara sa p2=pk gde voda direktno prelazi u suvu paruč p2 može biti i veće i manje od pk; 2-7 – adijabatska ekspanzija u delu turbine visokog pritiska;7-8 - izobarsko međupregrevanje pare nakon izlaska iz dela turbine visokog pritiska;8-3 - adijabatska ekspanzija u delu turbine niskog pritiska;3-4 - proces kondenzacije u kondenzatoru;4-5 - adijabatska kompresija vode u pumpi.

78527852

453872 )(hhhh

hhh

hhhhhhhhhh pTNPTVP

t

hTVP – toplotni pad u delu turbine visokog pritiska,hTNP – toplotni pad u delu turbine niskog pritiska,hp - toplotni pad u pumpi.

Page 16: Elektrane Termoelektrane

Rankine - Klauzijusov ciklus sa regerativnim zagrevanjem napojne vode

Jedan od načina da se poveća stepen iskorišćenja Rankin – Klauzijusovog ciklusa sa pregrejanom parom je da se ne propusti sva para kroz turbinu, već da se jedan deo pare iskoristi za zagrevanje vode koja se vraća u kotao.

G

k

P

2

3

4

rashladna voda

gp

1

5’

6pp T

7

P

RZ

1

1-

1

5

A(1-)

1

3

2 T

s

4

K

5

a)

6

Q2(1-)

(1-)

A=AR

1

2 T

s

K

5’

b)

6

Q2=Q2R

7

α<1 je količina pare koja se uzima iz turbine; 1-α je količina vode koja prolazi kroz kondenzator. I jedan i drugi deo pare stvaraju mehanički rad koji ulazi u η!

)()1)(()1(

22 QAQAAA

tR

)()1)((

)1(

22 RR

RtR QAQA

AA

0

d

d tR

2max)(

QAA

ttRopttR

4-12% se poveća η

Page 17: Elektrane Termoelektrane

Termodinamički ciklusi sa namenskim odvođenjem toplotne energije

Kada je toplotna energija potrebna za grejanje ili tehnološki proces može se dobiti iz toplana-elektrana. Najčešće se koriste ciklusi sa protivpritiskom ili pogoršanim vakuumom na izlazu iz turbine. Pritisak i temperatura pare na izlazu iz turbine znatno su viši nego kod kondenzacionog postrojenja. Pritisak u kondenzatoru je visok pa se para kondenzuje na znatno većoj temperaturi. U ovom postrojenju kondenzator visokog pritiska (kVP) je praktično razmenjivač energije. Energija Q2 nije gubitak pa je teorijski stepen iskorišćenja η≈1. Praktični η=0,7÷0,8 zbog gubitaka toplote u turbini i parnim vodovima.

a)

b)

gp

GT

kV

P

P

1

2

3

45

vrela voda za grejawe ili generisawe pare

6pp

A

1

3

2 T

s

4T3

K

5

6T1

Q2

PT3200°C

Page 18: Elektrane Termoelektrane

Toplotna elektrana sa oduzimanjem pare

gp

pp

P

G

k

P

rashladna voda

TN

P

TV

P

ka toplotnimpotrošačima

kV

P

Oduzima se para na vezi delova turbine visokog i niskog pritiska.Ovakvo postrojenje ima manji stepen iskoričćenja od postrojenja sa protivpritiskom ali omogućava promenu potročnje pare, odnosno toplotne energije potrošača.

Moguće je i paru iz turbine direktno voditi potrošaču.

Page 19: Elektrane Termoelektrane

Tehnološka šema termoelektrane7

6

53

1 2

4

9

P6

810

11

13

12 1

4

15

16

P4

P3

P5

P2

P1

G

TRP

SP

TN

P

TV

P

TS

P

P7

kV

Pk

gp

mp

pp

Tehnološka šema kondenzacione termoelektrane blokovskog tipa (blok čine kotao – turbina – generator i transformator) sa trostepenom turbinom i četiri regenerativna zagrejača napojne vode kotla.

1 - skladište uglja sa sistemom za dopremu iz rudnika i sistemom za lokalni transport; 2 – uređaj za pripremu uglja (mlinovi, transporteri i ventilatori); 3 – parni kotao sa ložištem, generatorom pare, pregrejačem i mešupregrejačem; 4 – ventilator za svež vazduh; 5 – uređaj za otprašivanje dimnih gasova; 6 – ventilator dimnih gasova; 7 – dimnjak; 8 – sistem za otpremu šljake; 9 – odlagalište šljake; 10 – regenerativni zagrejač visokog pritiska; 11 – deareator, uređaj za izdvajanje vazduha iz napojne vode ( vazduh u napojnoj vodi izaziva koroziju na instalaciji za paru i turbini);

Page 20: Elektrane Termoelektrane

Tehnološka šema termoelektrane7

6

53

1 2

4

9

P6

810

11

13

12 1

4

15

16

P4

P3

P5

P2

P1

G

TRP

SP

TN

P

TV

P

TS

P

P7

kV

Pk

gp

mp

pp

12 i 13 – regenerativni zagrejač napojne vode srednjeg pritiska; 14 - regenerativni zagrejač napojne vode niskog pritiska; 15 – postrojenje za hemijsku pripremu vode; 16 – sistem vodosnabdevanja, obezbeđuje rashladnu vodu za kondenzator (k) i vodu za nadoknađivanje izgubljene vode u termodinamičkom ciklusu;

kVP – kondenzator (razmenjivač toplote) visokog pritiska koji obezbe|uje tehnološku paru za potrebe elektrane; P1 – pumpa rashladne vode; P2 – pumpa dopunske vode; P3 – pumpa kondenzata; P4 i P5 – pumpe kondenzata regenerativnih zagrejača; P6 – pumpa napojne vode; P7 – pumpa tehnološke vode; TVP – deo turbine visokog pritiska; TSP – deo turbine srednjeg pritiska; TNP – turbina niskog pritiska; G – generator; T – blok transformator; SP – razvodno postrojenje sopstvene potrošnje termoelektrane; RP – razvodno postrojenje visokog napona

Page 21: Elektrane Termoelektrane

Skladište za ugalj sa transportnim sistemima

1

210

8

3 4

5

5

5

5

5

6

6

6

5

7 11

12

14

7

13

Doprema uglja na dva načina:1.Pokretnim trakama ako je TE odmah uz kop2.Želecnicom, vagonima ako je TE udaljena od kopa (razlog nedostatka vode)

1 - železnički koloseci; 2 - kolosečna vage za merenje težine dopremljenog uglja; 3 – postrojenje za istovar vagona; 4 – bunkeri za ugalj; 5 – gumene transportne trake; 6 – usmerivači uglja pri pretovaru sa trake na traku; 7 – prebacivači uglja sa trake na traku ili sa trake u bunker; 8 – skladište uglja; 9 – dodavači uglja sa bunkerima; 10 – separatori metalnih predmeta; 11 – sita za izdvajanje krupnijih komada uglja; 12 – drobilica; 13 – izdvajač drvenih otpadaka; 14 – bunkeri kod kotlovskog postrojenja.

Page 22: Elektrane Termoelektrane

Skladište za ugalj sa transportnim sistemima

Da bi se obezbedio neprekidan rad termoelektrane potrebne su izvesne rezerve uglja. Operativna rezerva nalazi se u bunkerima. U velikim termoelektranama koriste se skladišta opremljena rotacionim trakastim odlagačima i rotorskim bagerom za utovar uglja sa skladišta na transportne trake. Ovakvo skladište ima prstenast oblik i treba da obezbedi jednomesečni rad TE.

A

A1

2 3

45

675

3

2

8

4

1–traka za dovoz uglja; 2–obrtni uređaj za slaganje uglja sa trakama; 3–centralni stub; 4–odloženi ugalj; 5 – rotacioni bager; 6–traka na bageru; 7-transporter do potrošača; 8-kolosek.

Page 23: Elektrane Termoelektrane

Mlinovi za pripremu uglja1

2

5

3

8 7

4

6

1 – bunker sa ugljem; 2 - dodavač uglja; 3 – dovod vrelih gasova iz ložišta kotla (950 oC) kojim se suši ugalj; 4 – mlin; 5 – ložište kotla; 6 – cevi za ubacivanje mešavine ugljene prašine i vazduha u ložište kotla; 7 – gorionik; 8 – ulaz svežeg vazduha. 

U savremenim TE velikih snaga (preko 100 MW) ugalj se pre ubacivanja u ložište kotla mlevenjem pretvara u ugljenu prašinu koja se meša sa vazduhom. Tako pripremeljen ugalj lakše sagoreva pa se mogu postići velike snage. Mlevenje, sušenje i mešanje uglja sa vazduhom vrši se u ventilatorskim mlinovima. Prikazana je šema postrojenja sa ventilatorskim mlinom i direktnim uduvavanjem ugljenog praha u ložište kotla. Rotor ventilatorskog mlina istovremeno drobi ugalj, meša ga sa vazduhom i stvara nadpritisak aero mešavine potreban za ubacivanje goriva u ložište kotla.

Page 24: Elektrane Termoelektrane

Parni kotlovi

Parni kotao predstavlja sistem za pretvaranje hemijske energije goriva u toplotnu energiju vodene pare. Parni kotao sastoji se od sledećih osnovnih elemenata: ložišta, zagrejača vode, isparivača (generatora pare), pregrejača, međupregrejača, zagrejača vazduha, skeleta, ozida, termičke izolacije i oplate, fine i grube armatre (ventili) i cevovoda. Prema načinu strujanja vode i pare kroz isparivač, odnosno generator pare, kotlovi se dele na kotlove sa prirodnom cirkulacijom, sa prinudnom cirkulacijom i na protočne kotlove.

1

28

3

4

65

7

q q

a)

b)

v)

1 – bubanj; 2 – kolektor isparivača; 3 – spusne cevi; 4 – usponske cevi isparivača kojima se dovodi toplota; 5 – cirkulaciona pumpa; 6 – zagrejač vode; 7 – isparivač; 8 – pumpa

Kod kotlova sa bubnjem voda isparava u više prolaza kroz cevi generatora pare, dok kod protočnih kotlova voda isparava u jednom prolazu. Temperatura izlazne pare iz kotla se reguliše pomoću hladnjaka (pari se dodaje rasprašena voda i tako joj se snižava temp.)

Page 25: Elektrane Termoelektrane

Sistem za otpremu šljake

Odšljakivač sa trakom

Hidraulični sistem za transport šljake

Page 26: Elektrane Termoelektrane

Regerativni zagrejač napojne vode

1 – ulaz napojne vode;

2 – izlaz napojne vode;

3 – dovod pare;

4 – odvod kondenzata;

5, 6, 9 – površine za

razmenu toplote;

7, 8 – kućište;

10 – oslonci;

11 – vodokazno staklo.

Pre ulaska vode u generator pare, kotao, ona se dodatno zagreva.

Page 27: Elektrane Termoelektrane

Dearator napojne vode

U deaeratoru se odstranjuju rastvoreni gasovi iz vode. Gasovi (naročito kiseonik i ugljen dioksid) izazivaju koroziju cevi i ventila te se moraju odstraniti. Para koja se dovodi zagreva vodu na 104÷106 oC pri čemu se vazduh izdvaja iz vode i zajedno sa delom nekondenzovane pare odvodi u atmosferu. Pritisak u deaeratoru mora biti niži od pritiska ključanja rastvorenih gasova u vodi.

Page 28: Elektrane Termoelektrane

Kondenzator

U kondenzatoru se kondenzuje izražena para koja napušta turbinu. Uobičajeni pritisci u kondenzatoru su 3÷10 kPa. U praksi se najviše koriste površinski kondenzatori u kojima se para i rashladna voda ne mešaju.

10

94 3

12

8

11

4

7612

11

5

U postrojenju za pripremu napojne vode voda se čisti od mehaničkih i rastvorenih primes određenim hemisjkim postupcima.

Page 29: Elektrane Termoelektrane

Sistem vodosnabdevanja termoelektrane

Za normalan rad termoelektrane veće snage potrebna je velika količina vode. Oko 93% vode troši se za hlađenje pare u kondenzatoru a 7% za ostale potrebe. U zavisnosti od prirodnih uslova mogu se koristiti otvoreni i zatvoreni sistemi vodosnabdevanja. Otvoreni sistem vodosnabdevanja se primenjuje kada je termoelektrana locirana pored veće reke (TE „Obrenovac”, TE „Morava”, itd.).

1 6

8 3

12

4

2

5

9 11 10

7

1 – zgrada elektrane; 2 – veštački napravljen zaliv za pumpnu stanicu; 3 – pumpna stanica; 4 – magistralni vodovod; 5 – cevi za dovod vode u kondenzator; 6 – kondenzator; 7 – cevovodi za odvod vode iz kondenzatora; 8 - pokriveni odvodni kanali; 9 – ustava za regulaciju nivoa vode u pokrivenim kanalima; 10 – otkriveni odvodni kanali; 11 – uređaj za ispuštanje vode u reku; 12 – cevovod tople vode kojim se u zalivu zimi održava temperatura vode na +5 oC.

Page 30: Elektrane Termoelektrane

Sistem vodosnabdevanja termoelektrane

Zatvoren sistem vodosnabdevanja se primenjuje kada u blizini termoelektrane nema reke sa dovodnim protokom (TE „Kosovo”, TE „Gacko”, itd.). Zatvoreni sistem vodosnabdevanja mora imati hladnjak za vodu koja zagrejana izlazi iz kondenzatora. Kao hladnjaci koriste se rashladne kule ili tornjevi visine do 100 m. Pri hlađenju tople vode u tornju gubi se oko 1,5% vode što se nadoknađuje iz akumulacije. Promaja u tornju je prirodna jer se vazduh zagrejan toplom vodom penje uvis.

1 – rashladni toranj; 2 – kondenzator u TE; 3 – cirkulaciona pumpa; 4 – cevovod sa mlaznicama za raspršivanje vode po obimu kule; 5 – rashladne ploče; 6 – skupljač kapljica vode koje se nalaze u vazduhu; 7 – bazen u koji se skuplja ohlađena voda; 8 – okna za ulaz svežeg (hladnog) vazduha; 9 – usmerivači vazduha; 10 – mlaznice za toplu vodu kojom se zimi održava temperatura vode u bazenu na oko 10 oC;

Page 31: Elektrane Termoelektrane

Sistem za snabdevanje kotla vazduhomZa proces sagorevanja u ložištu kotla potreban je vazduh. Cirkulacija vazduha kroz kotao može biti prirodna ili veštačka. Šematski prikaz načina ostvarenja promaje kroz kotao dat je na sl., gde je : 1 – dimnjak; 2 – ventilator svežeg vazduha; 3 – ventilator dimnih gasova.

Prirodnu promaju obezbeđuje visok dimnjak jer topli dimni gasovi prirodno struje naviše kroz dimnjak. Prirodna promaja može se primeniti samo za kotlove male snage. Kod savremenih kotlova velikih kapaciteta promaja se stvara veštački. Tako se kod kotlova na čvrsta goriva koristi prinudna cirkulacija vazduha ostvarena uravnoteženim dejstvom ventilatora za svež vazduh (ubacuje vazduh u kotao) i ventilatora za dimne gasove (izbacuje ih iz kotla i ubacuje u dimnjak). Kotlovi za tečna i gasovita goriva obično imaju samo ventilator svežeg vazduha. U kotlu vlada nadpritisak te isti mora biti dobro zaptiven.

1 1 1

3

2 2 a)

b)

v)

Page 32: Elektrane Termoelektrane

Uređaji za prečišćavanje dimnih gasova

Zađtita okoline postiže se ugradnjom otprašivača dimnih gasova i izgradnjom visokih dimnjaka, koji štetne materije rasejavaju na što veću površinu. Za izdvajanje čvrstih čestica iz dimnih gasova kod manjih postrojenja koriste se ciklonski otprašivači. Na slici je:

1 – ulaz dimnih gasova; 2 – kanali za kružno usmeravanje gasa; 3 – izdvojene čvrste čestice;4 – prečišćeni dim.

Kroz ciklonskih filtara gas struji kružno te se zbog centrifugalnih sila čvrste čestice izdvajaju po obodu kanala ciklo-filtra. Stepen izdvajawa prašine je oko 70%. Nešto su efikasniji mokri otprašivači u kojima se dimni gas tušira vodenim mlazovima. Ovakvi filtri troše mnogo vode i javljaju se teškoće vezane za korozivno dejstvo vode sa rastvorenim materijama iz dimnih gasova.

4

1

3

2

Page 33: Elektrane Termoelektrane

Uređaji za prečišćavanje dimnih gasovaNajefikasniji su elektrofiltri jer mogu da odstrane 99÷99,9% čestica iz dimnih gasova. Šema elektrofiltra sa slike: 1 – sud filtra koji je ujedno i pozitivna elektroda; 2 – ulaz dimnih gasova; 3 – visokonaponska usmerača; 4 – provodni izolator; 5 – negativna elektroda; 6 – teg; 7 – korona koja nastaje oko negativne elektrode; 8 – kada sa vodom za taloženje prašine; 9 – izlaz dimnih gasova.

Napon U se tako podesi da se na negativnoj elektrodi izazove korona, odnosno jonizacija okolnog vazduha. Čestice prašine se polarišu u električnom polju filtra te usled toga u zoni korone privlače slobodne elektrone ili negativne jone i tako u celini postaju negativne pa ih elektrostatička sila privlači pozitivno naelektrisanom zidu filtra. Kada takva čestica pračine dodirne zid filtra biva neutralizovana (oslobađa se elektrona koji prelazi na metalnu pozitivnu elektrodu – zid filtra) i pada u kadu odšljakivača.

3

2

6

U

4

1

7

5

9

8

Page 34: Elektrane Termoelektrane

Parna turbinaParne turbine su osnovni pogonski motori sinhronih generatora u velikim termoelektranama. U njima se unutrašnja potencijalna energija pare transformiše u mehaničku energiju.

1 – sprovodni aparat ili mlaznik (sastavljen od jednog ili vise mlaznika) 2 – lopatice obrtnog kola; 3 – disk obrtnog kola; 4 – vratilo

sprovodni aparat + obrtno kolo = stupanj parne turbine

Podela na: aksijalne i radijalne turbine.

Podela na: kondenzacione (je izlazni pritisak manji od atmosferskog) i protivpritisne turbine ( kod obe vrste turbina para se po izlasku iz turbine kondenzuje ali se to kod protivpritisnih turbina dešava na znatno višoj temperaturi i pritisku).

Podela na: turbine sa (velikih snaga sa više stupnjeva) i bez oduzimanja pare.

Podela na: bazne (stalnom snagom) i regulacione turbine.

Page 35: Elektrane Termoelektrane

Parna turbina

Savremene turbine koriste suvu paru sa temperaturom do T=540 oC. Brzina obrtanja parnih turbina su 3000 min-1 (Evropa) i 3600 min-1 (Amerika) sa relativno velikim stepenom iskorišćenja ηT≈0,85.

13

5

2

4

cu c2

cuc0

c1

c2

c0

w2

w1

1 – lopatice sprovodnog aparata;2 – dijafragma; 3 – lopatice obrtnog kola; 4 – disk rotora; 5 – kućište turbine;cu – brzina ulazne pare u sprovodni aparat; c1 – brzina pare na izlazu iz sa.,c2 – izlazna brzina pare iz obrtnog kola; c0 – obimna brzina lopatica obrtnog kola; w1=c1-c0 – brzina ulazne pare u odnosu na lopaticu obrtnog kola; w2=c2-c0 – brzina izlazne pare u odnosu na lopaticu obrtnog kola iQ (kg/s) - protočna količina pare. pvuh

J/kg22

22 ch

cpvuht Pošto postoji brzina gasa u odnosu

na spoljašnju sredinu.

Page 36: Elektrane Termoelektrane

Parna turbina

1

21

1

2

22 tu

utu hc

hc

hh

222

22

1

21 u

SAu

uc

hc

hhc

Nema odvođenja toplote u okolnu sredinu!

Toplotni pad u sprovodnom aparatu (hSA) pretvara u kinetičku energiju gasa!

2

21

11c

hht 2

22

22c

hht

ARttST eecc

hhhhe

2

)(22

21

2121

Rotor turbine se obrće i razmenjuje energiju sa okolinom, te je jedinični rad turbine jednak razlici totalnih entalpija pare na ulazu i izlazu turbine.

eR – reakcijska komponenta jediničnog rada turbine (toplotni padu u radnom kolu);eA – akcijska komponenta (razlika kinetičkih energija pare na ulazu i izlazu iz radnog kola).

Podela turbina na: akcijeske (eA ≥0,85eST ) i reakcijeske.

WJ/kgkg/s STST eQP

n

iSTiT PP

1

Page 37: Elektrane Termoelektrane

Akcijska turbina nominalne snage 50 MW sa parametrima pare na ulazu p=9 MPa i T=535 °C

1 – parovod; 2 – ventilska komora; 3 – regulacioni ventil; 4 – prvi regulacioni stupanj; 5 – sledećih 10 stupnjeva (diskovi su urađeni izjedna sa vratilom); 6 – 12 i 13 stupanj; 7 – zadnjih pet stupnjeva (turbina ima ukupno 18 stupnjeva); 8 – sprovodni aparat prvog stupwa;9 – sprovodni aparati ostalih stupnjeva; 10 – dijafragme; 11 – vratilo; 12 – liveni oklop prvih 14 stupnjeva; 13 – vareni oklop ostalih stupnjeva; 14 – izlazni prikqučak za paru; 15, 16, 17, 18, 19 – priključci za oduzimanje pare;

20 – prednje ležište; 21 – zadnji ležaj; 22, 23 – zaptivače; 24 – uređaj za zaštitu od prevelike brzine obrtanja; 25 – pogon pumpe za ulje; 26 – pumpa za ulje; 27 – pučni regulatora broja obrtaja; 28 – elastična spojnica; 29 – vratilo generatora; 30 – pomoćni pogon turbine

Deljenjem protoka postiže se da dimenzije lopatica budu relativno male a da se ostvari što veći protok pare, potreban za razvijanje velikih snaga!

DA SE ZNA DA SE NABROJE NEKI DELOVI!

Page 38: Elektrane Termoelektrane

Regulacija parnih turbina

Promenu snage, odnosno regulaciju parne turbine moguće je ostvariti:1.mlazničkim regulisanjem,2.prigušivanjem pare i3.regulisanjem pritiska pare u kotlu

2. Na ulaznom parovodu postavlja se ventil koji prigušuje paru i tako smanjuje ulazni pritisak u turbinu. Loša strana ovog načina je pojava gubitka energije u ventilu za prigušenje.

1. Prvi stupanj turbine mora biti akcijskog tipa i sa više mlaznika u sprovodnom aparatu (do 8 komada). Kada se želi smanjiti snaga turbine zatvaraju se sasvim neki od mlaznika i time smanjuje protok pare kroz turbinu.

3. Regulacija snage turbine promenom pritiska pare u kotlu realizuje se promenom pritiska koji stvara napojna pumpa na ulazu u kotao. Time se menja pritisak pare u kotlu pri istoj temperaturi. Povećava se η!

Zaštita od nedozvoljene brzine se ostvaruje ekscentrično postavljenommasom na vratilu turbine, koja je fiksirana oprugom. Pri povećanoj brzini masa se odvaja od vratila zbog delovanja centrifugalne sile i aktivira hidraulički sistem za zatvaranje ulaznih ventila turbina visokog i srednjeg pritiska.

Page 39: Elektrane Termoelektrane

Tipovi toplotni šema termoelektrana

U termoelektranama većih snaga (preko 100 MW) uglavnom se koristi toplotna blok šema u kojoj kotao napaja svoju turbinu. Za postizanje veće snage elektrana sadrži više, obično identičnih blokova. Standardna slika!

Kada se želi povećati sigurnost elektrane zbog ispada kotla iz pogona i obezbediti niži tehnički minimum elektrane od 70% Pnom, gradi se elektrana sa blok spojem dva kotla i jedne turbine. Pri ispadu jednog kotla elektrana može da radi sa preostalim kotlom i snagom P=(0,35÷0,5)Pnom , gde je Pnom - nominalna snaga turbine. Priključak više turbina na sabirnice pare i kondenzata nije izvodljiv zbog jako komplikovanog razvoda.

GTN

P

gp

pp

mp

gp

pp

mp

TS

P

TV

P

ventil

Page 40: Elektrane Termoelektrane

Tipovi toplotnih šema termoelektrana

pp

gp

GG G

pp

gp

pp

gp

SK

SP

U termoelektranama sa turbinama manje snage bez pregrevanja pare može se primeniti rešenje sa sabirnicama pare i kondenzata. Obično je broj kotlova veći od broja turbina da bi se postigao manji tehnički minimum elektrane. Takvo rešenje je uslovljeno manjom pouzdanošću kotlova u odnosu na turbinu. Snage kotlova su obično nekoliko desetina MW.

Cena agregata u termoelektranama po jedinici snage (NJ/kW) opada sa porastom nominalne snage. Zato je tendencija u svetu da se grade blokovi sve većih snaga (preko 1000 MW). Maksimalna snaga agregata u termoelektranama mora biti takva da ne pređe 10% instalisane snage u celom elektroenergetskom sistemu (ako bi bila veća onda pri ispadu njega restrikcije!) Pouzdanost velikih agregata je niža zbog neiskustva!

Page 41: Elektrane Termoelektrane

Sinhroni generator u termoelektrani

U termoelektranama se koriste turboegeneratori sa dva pola, odnosno sa sinhronom brzinom od 3000 min-1 za učestanost od 50 Hz. Dvopolni generatori koriste se u termoelektranama da bi se turbinama omogućila najveća moguća brzina obrtanja, jer parne turbine imaju veći stepen iskorišćenja pri većim brzinama!

Page 42: Elektrane Termoelektrane

Generalni plan termoelektrane

Generalni plan elektrane definiše prostorni raspored osnovne i pomoćne opreme i objekata u krugu elektrane. Čime su obuhvaćeni:•glavni pogonski objekat,•razvodno postrojenje sa komandom,•objekti vodosnabdevanja,•skladište za gorivo,•sistem za prevoz šljake,•radionice i laboratorije,•skladišta opreme i materijala,•službene prostorije i drugo.

Termoelektrana „Pljevlja” u odnosu na okolinu, gde je: 1 – krug elektrane; 2, 3, 4, 5, 6 – površinski kopovi uglja (rudnik); 7 – deponija šljake; 8– akumulaciono jezero na reci Đehotini.

Page 43: Elektrane Termoelektrane

Generalni plan termoelektrane1 – mašinska zgrada; 2 – kotao; 3 – elektrofiltri; 4 – dimnjak visine 250 m;5 – skladište uglja kapaciteta 128000 t,6 – trakasti transporter za ugalj; 7 – bager pumpa za šljaku; 8 – cevovod za šljaku;9 – rezervoar mazuta koji služi za potpalu kotla; 10 – pumpe za mazut;11 – pomoćna kotlarnica; 12 – rashladni toranj; 13 – pumpe za rashladnu vodu;14 – hemijska priprema vode;15 – postrojenje za demineralizaciju vode; 16 – razdelnik za vodu iz akumulacije; 17 – elektroliza za proizvodnju vodonika za hlađenje generatora; 18 – blok transformator; 19 – transformator sopstvene potrošnje; 20 – transformator opšte potrošnje; 21 – ispravljačka stanica za elektrofiltar; 22 – razvodno postrojenje;

23 – komanda razvodnog postrojenja; 24 – pumpna stanica za ulje25 – radionice i magacin; 26 – upravna zgrada; 27 – ulaz u krug elektrane sa portirnicom; 28 – restoran; 29 – sklonište; 30 – ruža vetrova koja je bitna za izbor lokacije

DA SE ZNA DA SE NABROJE NEKI DELOVI!

Page 44: Elektrane Termoelektrane

Sopstvena potrošnja u termoelektrani

Veliki broj potrošača električne energije su uglavnom asinhroni i sinhroni motori koji pokreću veliki broj ventilatora, pumpi, mlinova za ugalj, transportnih. Snaga sopstvene potrošnje u termoelektrnama kreće se opsegu Psp=(0,05÷0,1)Pnom, gde je Pnom - nominalna snaga generatora.

T TSP

G

T

T

G

G

TSP

(TSP)

220 kV

400 kV

220 kV35 kV

SSPSSP

SSP

a)

b)

c)

- rastavqač

- prekidač

a) sp. sa sabirnica visokog napona preko TSsp.

b) sp. direktno sa generatora ili preko srednjenapnskih sabirnica i TSsp.

c) sp. direktno sa generatora ili preko blok TS u slučaju uključenja agregata

DA SE ZNA DA SE NACRTA!

Page 45: Elektrane Termoelektrane

Sopstvena potrošnja u termoelektrani

T

(TSP)

400 kV

SP2

- rastavljač - prekidač

T1

G1

T2

G2

SP1

Ako u termoelektrani postoje bar dva bloka onda nisu potrebni generatorski prekidači ali se pri startovanju jednog agregata, ako su oba bila van pogona, za napajanje sopstvene potrošnje jednog bloka može upotrebiti blok transformator drugog bloka. U normalnom pogonu svaki generator napaja svoju sopstvenu potrošnju.

DA SE ZNA DA SE NACRTA!

Page 46: Elektrane Termoelektrane

Stepen iskorišćenja termoelektrane

KO G

TR

TC PV T

SP

PSP

Pe

KO – kotao; TC – termodinamički ciklus; PV – parovodi; T – turbina; G – generator; TR – blok transformator; SP – sopstvena potrošnja; Pu – ulazna snaga uglja; Pe – korisna električna snaga elektrane; PSP – električna snaga sopstvene potršnje.

6

1

38,017,0)1(i

iTE

PSP=αPn , gde se a kreće u opsegu α=(0,05÷0,1) Pn , ili (5÷10)%, što je znatno više nego u hidroelektranama. Stepeni iskorišćenja ostalih elemenata termoelektrane su:

ηKO=0,8÷0,91; ηTC=0,3÷0,55;

ηPV=0,97÷0,99; ηT ≈0,85;

ηG=0,94÷0,97; ηTR=0,96÷0,98 .

Page 47: Elektrane Termoelektrane

Karakteristični radni režimi termoelektrane

U toku eksploatacije termoelektrana razlikuju se četiri karakteristična režima:1.režim startovanja,2.režim normalnog opterećenja,3.obustava rada i4.rad u rezervi.

Režim startovanja je veoma složen i sastoji se od provere svih sistema koji su bitni za rad kotla, turbine i generatora. Prvo se vrši startovanje (potpala) kotla (potpala kotla vrši se visokokaloričnim gorivom – mazutom). Prelaz na ugljenu prašinu obavlja se kada kotao razvije oko 30% od nominalne snage. Turbina se pri startovanju postepeno predgreva i postepeno joj se povećava brzina i snaga.

Termoelektrana može da startuje iz : •hladnog (najtopliji deo kotla ili turbine ne prelazi temperaturu od 150 °C) ;(traje i do 8 časova), •neohlađenog (svi delovi kotla i turbine imaju temperaturu bar 150 °C. ) i•toplog stanja (po parametrima blisko nominalnom radnom režimu).

Page 48: Elektrane Termoelektrane

Karakteristični radni režimi termoelektrane

Puštanje termoelektrane u rad vrši se po startnim šemama. Postoje dva načina puštanja blokova u pogon:1.start sa konstantnim pritiskom (prvo u kotlu dostignu nominalni parametri pare pa se zatim pušta turbina) i2. start sa promenljivim pritiskom (turbina se pušta u rad pre nego što parametri pare u kotlu dostignu nominalne vrednosti) kod hladnog starta jer se tako štedi vreme pri startu.

300020001000

0

50

100

150

0

1

0

2

3

4

5

6

7

8

50

100

150

0

200

300

400

0

500

200

540 21

0

t [°C]P [MW]

p [bar]

n [o/min]n

Tpp

Tmp ppp

p

Tpp - temperatura pregrejane pare; Tmp - temperatura međupregrejane pare; ppp - pritisak pregrejane pare; n - brzina obrtanja turbine;P - snaga turbine (ili generatora)

Page 49: Elektrane Termoelektrane

Karakteristični radni režimi termoelektrane

U režimu normalnog opterećenja najvažnije je postići dobre tehno-ekonomske pokazatelje i snagu bloka prilagoditi tom zahtevu.

Obustava rada bloka može biti planska i neplanska. U zavisnosti od vremena koje stoji na raspolaganju za operaciju zaustavljanja bloka, obustava može biti normalna ili prinudna. Međutim, bez obzira na način izvršenja obustave, hlađenje svih elemenata termodinamičkog ciklusa mora biti postepeno i ravnomerno. Pri hlađenju turbina se mora obrtati smanjenom brzinom.

Termoelektrana može biti u hladnoj (kao kod hladnog starta) i toploj rezervi (lože se mazutom i održavaju 20-30% Pnom).

Od termoenergetskih blokova se traži da budu u stanju da snagu promene za 5% od nominalne snage, i to u periodu od 10 s. Ovo je potrebno da bi blokovi mogli da prate brze promene snage u mreži. Traži se i da blokovi mogu da promene snagu za (0,02÷0,05)Pn u svakom narednom minutu. Ovo su zahtevi koji obezbeđuju određena regulaciona svojstva blokova.

Page 50: Elektrane Termoelektrane

Termoelektrane sa gasnim turbinamaTermoelektrane sa parnim turbinama, u kojim se kao gorivo koristi ugalj, traže mnogo vremena za pokretanje iz hladnog stanja. Primenom gasnih turbina umesto parnih, mogu se termoelektrane pribliđžiti hidroelektranama po brzini pokretanja. Učešće gasno-turbinskih elektrana u elektroenergetici je samo oko 5%. Razlozi za to su sledeći:

1.gasne turbine mogu se izraditi za snage do 200 MW;

2.koriste skupa tečna ili gasovita goriva (mazut, benzin, prirodni gas)

3.gasne turbine imaju manji stepen iskorišćenja od parnih turbina. U zavisnosti od vrste goriva termoelektrana sa gasnom turbinom može imati toplotnu šemu sa zatvorenim ili sa otvorenim ciklusom. Elektrane sa zatvorenim ciklusom kao gorivo koriste ugalj ili mazut, a kao radni medijum koristi se vazduh.

Page 51: Elektrane Termoelektrane

Šema sa zatvorenim ciklusom

U komori za sagorevanje (ks) oslobađa se toplota koja zagreva vazduh preko površinskog razmenjivača toplote. Vreo vazduh se širi u turbini i vrši mehanički rad. Izrađen gas iz turbine odvodi se do rekuperativnog hladnjaka (rh) gde zagreva gas na ulazu u razmenjivač toplote. U hladnjaku (h) se gas dodatno hladi a zatim se u kompresoru (k) sabija do radnog pritiska. Iz kompresora vazduh ulazi u zagrejač (rh) a odatle u zagrejač komore za sagorevanje. Time se ciklus zatvara. .

T – turbina; K – kompresor; G – generator; sp – spojnica; M – motor za startovanje; ks – komora za sagorevanje sa razmenjivačem toplote; rh – rekuperativni hladnjak; h – hladnjak

hvazduh

ks

dimni gasovi

MT

gorivo

rh

sp

GK

Page 52: Elektrane Termoelektrane

Šema sa otvorenim ciklusom

U komoru za sagorevanje ubacuje se više vazduha nego što je potrebno za sagorevanje da bi se temperatura produkata sagorevanja ograničila na 800°C. Motor (M) služi za pokretanje celog postrojenja, jer je za početak rada potreban visok pritisak i postrojenje ne može da krene samo. U praksi se uglavnom koriste gasnoturbinska postrojenja sa otvorenim ciklusom. Ona troše visokokvalitetna goriva (benzin, gas).

ks – komora za sagorevanje u kojoj se meša vazduh i gorivo i ta mešavina sagoreva; 1 – ulaz vazduha u kompresor; 2 – izlaz vazduha iz kompresora; 3 – izlaz iz komore za sagorevanje (ks) i ulaz u turbinu (T) mešavine vazduha i produkata sagorevanja; 4 – izlaz mešavine vazduha i produkata sagorevanja iz turbine u atmosferu.

3241 pppp

1423 TTTT

4

Tks M

gorivo

(p1, T1)

sp

(p2, T2) (p3, T3)

(p4, T4)1

2 3

GK

Page 53: Elektrane Termoelektrane

T-s dijagram gasne turbine sa otvorenim ciklusom

1-2 -adijabatska kompresija u kompresoru;2-3 - dovođenje toplote Q1 sagorevanjem

goriva u komori za sagorevanje3-4 – adijabatska ekspanzija u turbini; 1-2-3-4 – idealan ciklus; 1-5-3-6 – realan ciklus

TT hhh )( 4343

63hhhh

T

Kk

hhh

12

15

12hhhh

K

KT hhW

Tch p

)()( 1243 TTc

TTcWK

pKpTT

cpT –srednja specifiča toplota gasa pri ekspanziji

u turbini;cpK –srednja specifična toplota gasa pri kompresiji

u kompresoru.

T4T2

2

T1

T3

T

s1

3

5

64

Page 54: Elektrane Termoelektrane

Termoelektrane sa gasnim turbinama otvorenog sicklusa

U adijabatskim procesima važi:Kk

pp

TT

1

2

1

2 TT kk

pp

pp

TT

2

1

3

4

3

4pK

K cR

k pT

T cR

k

11

1

21

2

13

KT k

K

pKk

pTT pp

Tc

pp

TcW

11

1

21

2

13

KT k

KmK

pKk

pTTmT pp

Tc

pp

TcW

99,098,0 mKmT

90,082,0 KT

mehanički stepeni iskorišćenja

stepeni iskorišćenja zbog idealnogciklusa

Page 55: Elektrane Termoelektrane

Termoelektrane sa gasnim turbinama otvorenog ciklusa

15

12TTTT

K

)( 535353 TTchhQ p

1

1

21353

Kk

KK

p ppT

TcQ

11

1

11

1

2

1

353

1

2

2

1

1

3

K

KT

k

Kp

k

KmK

pKk

pTTmT

GT

pp

TT

c

ppc

pp

TT

c

QW

1

2

1

3 ,pp

TT

fGT 45,21

3 TT

1271

2 pp

35,015,0 GT

Page 56: Elektrane Termoelektrane

Gasnoturbinsko postrojenje sa rekuperativnim dogrevanjem vazduha

Izlazni gas iz turbine (T4=(300÷500)°C) može se upotrebiti za dogrevanje ulaznog vazduha u komoru za sagorevanje.

4

T

rh

gorivo

sp1

2 5

6 ks

3

MK G

1÷2 – kompresija u kompresoru; 2÷3 – zagrevanje izlaznim gasom iz turbine; 3÷4 – zagrevanje energijom goriva; 4÷5 – ekspanzija u turbini; 5÷6 – hlađenje izlaznog gasa u regenerativnom zagrejaču.

Delovi procesa 2÷3 i 5÷6 se odvijaju istovremeno (izlazni gas iz turbine se hladi a ulazni vazduh se greje), tako da se toplota Qrh vraća u proces!

η=0,4

2

T

s1

35

6

4

Qrh

Qr

h

uložena energija goriva

toplota koja se gubi

Page 57: Elektrane Termoelektrane

Postrojenje sa gasnom turbinom sa rekuperacijom, višestepenom kompresijom

h2

K3

voda za hlađenje

K2 K1

voda za hlađenje

izlazvazduha

ulazvazduha

h1

p4

p2

p2

p3

p3

p1

h1, h2 - hladnjaci

T

s

T1

T2

p1

p2

p3

p4

K2

K3

K1h

2

h1

constpp

pp

pp

3

4

2

3

1

23

1

2

1

4

pp

pp

nn

pp

pp

1

2

1

1

1)(

1

21121

Kk

pKpKK pp

TcTTcW

1

1

21

Kk

pKnK pp

TncW

1)(

1

4114

Kk

pKpKK pp

TcTTcW nK

nk

pKK Wpp

TcWK

1

1

21

WnK raste linearno sa brojem kompresora n, a WK eksponencijalno, te je WK>WnK !

Page 58: Elektrane Termoelektrane

Postrojenje sa gasnom turbinom sa rekuperacijom, višestepenom kompresijom i višestepenom ekspanzijom

h2

h1

K3

ks1

gorivo

K2

K1

T1

T2

G

5 4 3 2 1

6

7 89

10

ks2

1

T

s

1

13

5

6 4 2

10

8

7 9

η≈0,45 !

Gasna turbina korisne snage Pkor ima snagu 2Pkor , jer da bi mogla da radi mora da pokreće kompresor, čija je snaga skoro jednaka korisnoj snazi turbine. To znači, da bi gasna turbina imala dva puta veću korisnu snagu kada ne bi pokretala kompresor. Ovo je dovelo do ideje da se izgrade termoelektrane sa gasnim turbinama koje bi imale ulogu pumpnoakumulacionih hidroelektrana.

Page 59: Elektrane Termoelektrane

Kompresorsko akumulaciona gasna termoelektrana

h2 h1

K3

ks1

K2 K1 G T1 T2

ks2

h3

sp1

sp2

rh

rezervoar vazduha pod pritiskom

izlaz gasa

gorivo

ulazvazduha

v3v1

v2

vazduhvoda

jezero

p4 MPaconst

400 m

Postrojenje radi tako što u noćnim režimima elektroenergetskog sistema, kada ima viška električne energije, generator (G) radi u motornom režimu i pokreće kompresore koji sabijaju vazduh u rezervoar. U režimu vršnih opterećenja u elektroenergetskom sistemu generator (G) radi u generatorskom režimu, a pokreću ga turbine T1 i T2.Turbine pokreću samo generator jer vazduh dobijaju iz rezervoara u koji je u prethodnom režimu rada sabijen. Turbine rade sa promenljivim pritiskom. Vazduh se u rezervoar sabija sa pritiskom od 6 MPa.

Kao rezervoari korišćena su stara rudnička okna. Pri upumpavanju vazduha istiskuje se voda iz podzemnog rezervoara, a pri potrošnji vazduha voda iz jezera vraća se u rezervoar i održava pritisak na približno stalnoj vrednosti.

Page 60: Elektrane Termoelektrane

Gasnoturbinsko postrojenje

1 – turbokompresor sa 13 stupnjeva; 2 – komore za sagorevanje (postavljeno je više komora za sagorevanje po obimu prvog stupnja turbine); 3 – turbina visokog pritiska koja pokreće turbokompresor; 4 – turbina niskog pritiska koja pokreće generator (postoje dva vratila); 5 – odvodni kanal za izrađene gasove; 6 – ulaz svežeg vazduha u kompresor; 7 i 8 – ležišta vratila kompresora i turbine visokog pritiska

Nije potrebno!

Page 61: Elektrane Termoelektrane

Dvoosovinske gasne termoelektrane

TN

P

K

GTV

P

gorivo

gorivo

TV

P

K

GTN

P

gorivo

TV

P

KV

P

TN

P

gorivo

G

gorivo

KN

P

a)

b)

TV

P

KN

P

TN

P

gorivo

GKV

P

v)

g)

Osnovna karakteristika termoelektrana sa gasnim turbinama:•brz start iz hladnog stanja, oko 10 min. •termoelektrane toplane sa gasnim turbinama, gde izrađeni gas iz turbine služi za grejanje vode za zagrevanje grada ( Toplana-Elektrana Beograd 100MW )

Page 62: Elektrane Termoelektrane

Termoelektrane sa kogeneracijom

Kogeneracione termoelektrane se grade jer imaju veći stepen iskorišćenja od klasičnih termoelektrana. 1.Proizvodnja više vrsta energije iz jednog termodinamičkog ciklusa. Takve kogeneracijske termoelektrane su termoelektrane sa turbinama sa protivpritiskom i termoelektrane sa namenskim odvođenjem pare. U ovakvim elektranama se namenski proizvodi toplotna energija koja se smatra korisnom, te se ukupni η povećava. U praksi se dosta koriste male elektrane (agregati) sa motorima sa unutrašnjim sagorevanjem (SUS-motorima) kao rezervni ili pomoćni izvori električne energije. U ovakvim elektranama lako je iskoristiti energiju izduvnih gasova za proizvodnju korisne toplotne energije.

2.Proizvodnja električne i toplotne energije korišćenjem dva termodinamička ciklusa, uz koričćenje samo jednog primarnog izvora toplotne energije. Kombinuju se termodinamički ciklusi gasne turbine i parne turbine sa protivpritiskom, sa oduzimanjem pare ili kondenzacione turbine. Ovom kombinacijom η je dosta veće u odnosu na elektrane sa jednim termodinamičkim ciklusom.

Page 63: Elektrane Termoelektrane

Kogeneracijske elektrane sa SUS motorima

Koriste se klipni SUS motori koji koriste prirodni gas kao gorivo ili dizel motori. Temperatura izduvnih gasova ovih motora je dovoljno visoka, te se toplotna energija izduvnih gasova može, relativno lako, iskoristiti za proizvodnju toplotne energije.

Prednosti su:•električna i toplotna energija proizvode se kod potrošača čime se eliminišu gubici u prenosu i jedne i druge vrste energije,•prosečni η je 85% i više,Nedostaci su:•može se dobiti toplotna energija relativno niske temperature,•SUS motori zahtevaju remonte na svakih 2000 radnih časova.•izduvni gasovi SUS motora zagađuju okolinu•ulje koje služi za podmazivanje SUS motora mora se pažljivo odlagati

Page 64: Elektrane Termoelektrane

Kogeneracijske elektrane sa gasnim i parnim turbinama

Dva termodinamička ciklusa gasne i parne turbine sa protivpritiskom

Dva termodinamička ciklusa gasne i parne turbine sa oduzimanjem pare

Životni vek je 15 – 25 godina. η elektrićna energije 35% - 45% η ukupno 70% - 88%najviše temperature koje se postižu kod gasnih turbina su do 1100 0C. Do većeg η dolazi zato što su oba termodinamička ciklusa u realnim termoelektranama ograničena u pogledu maksimalnih temperatura, maksimalnih brzina obrtanja turbina. Zato ni jedan od termodinamičkih ciklusa ne radi u optimalnim uslovima. Kada se koriste dva termodinamička ciklusa drugi koristi otpadnu energiju prvog i na taj način popravlja ukupni η kogeneracijske termoelektrane.

Page 65: Elektrane Termoelektrane

Ekonomski pokazatelji elektrana

Elektrana mora u svakom trenutku da proizvodi onoliko električne energije koliko je tada potrebno potrošačima koje napaja. Proizvodnja električne energije menja se u toku vremena sa promenom opterećenja. Promena snage elektrane sa vremenom obično se predstavlja na dijagramu koji se naziva dijagram opterećenja (dnevni, mesečni, sezonski i godišnji).Dijagram opterećenja celog elektroenergetskog sistema je zbir dijagrama opterećenja pojedinih elektrana u sistemu.

Pmax - maksimalna snaga Pmin - minimalna snagu u toku danaPsr - srednja snagaWd - količina proizvedene električne energija u toku dana odnosno (površina ispod grafika )

0

4

8

12 16

20 24 t(h)

P(MW)P/Pmax

0,25

0,5

0,75

1,0

0

Wd

Pmax

PminPsr

Sl. 3.1. Dnevni dijagram opterećenja elektrane

Page 66: Elektrane Termoelektrane

Ekonomski pokazatelji elektrana

Maksimalnim opterećenjem nazivamo maksimalnu trenutnu snagu koju je razvila elektrana u određenom vremenskom periodu ( razlikuje se od instalisane snage, koja je suma nominalnih snaga pojedinih agregata u elektrani).Srednje opterećenje, snaga je ono opterećenje sa kojim bi elektrana ravnomerno radila i u toku posmatranog vremena proizvela istu količinu električne energije.

kW24

dsr

WP kWh)(

24

0 dttPWd kW

8760.,god

godsrW

P

maxmax24 PP

PW

m srd

max

minPP

mo

n

sr

n

dPP

PW

n

24

faktor opterećenja

faktor neravnomernosti opterećenja

faktor iskorišćenja intalisane snage

Page 67: Elektrane Termoelektrane

Ekonomski pokazatelji elektrana

dijagram trajanja opterećenja

hmaxPW

Tm

hn

i PW

T

h8760h n

god

P

WT

vreme iskorišćenja maksimalne snage

vreme iskorišćenja instalisane snage

vreme iskorišćenja nominalne (maksimalne) snage

Tm - vreme kontinualnog rada elektrane sa maksimalnom snagom da bi se proizvela ista količina električne energije

P(MW)

P/Pmax

0,25

0,5

0,75

1,0

0

0

4

8

12

16

20

24

t(h)

0

4

8

12

16

20

24

t(h)

P(MW)

t2

t1

t1+t2

Wd Wd

Pm

ax

Tm

Tm

Page 68: Elektrane Termoelektrane

Ekonomski pokazatelji elektrana

T je manje od 8760 h zbog:•planskih godišnjih remonta koji, zavisno od vrste i tipa elektrane, traju od (30÷60) dana;•neplanskih havarijskih ispada koji se mogu dogoditi usled kvara;•potrebe da elektrana, zbog zahteva EES-a, radi sa snagom P<Pn u nekim periodima

eksploatacije.

KVgod ttt

godgV Wct

niK Pcpt

rakao ppppp

tgod - ukupni godišnji troškovi

varijabilne tV i konstantne tK troškove

cg (NJ/kWh) – cena goriva

p – godišnja stopa troškova investicije (15-20%);ci (NJ/kW) – cena izgrađenog kW u elektrani;Pn (MW) – nominalna snaga elektrane

op

Va T

p1

akp

rpstopa proste reprodukcije

stopa akumulacije ili proširene reprodukcije (3÷5)%;

stopa koja pokriva remonte, održavanje u elektrani

stopa obaveznog osiguranja

Page 69: Elektrane Termoelektrane

Cena instalisanog MW

vrsta elektrane ci (M$/MW=$/W)

termoelektrane 0,3÷1,5hidroelektrane 1÷2,5

Kod termoelektrana investicije su približno linearno zavisne od instalisane snagea kod hidro ne!

nigodggod PcpWct

NJ/kWhT

cpc

W

Pcpc

W

tc i

ggod

nig

god

godW

Cena proizvedenog kWh električne energije opada sa porastom godišnje proizvodnje, a raste sa povećanjem varijabilnosti potrošnje sistema!

paTE>paHE prTE>prHE cgTE»cgHE 

Page 70: Elektrane Termoelektrane

Ekonomična raspodela proizvodnje između elektrana

W

Wc

W

t

W

t

c

n

jjgodjw

n

jjgod

n

jjgod

n

jjgod

w11

1

1

n

j

jgod

jgod

jnjijjg

n

j

jgodjw W

W

W

Pcpc

W

Wc

11

n

j

jnjijn

j

jgodjg W

Pcp

W

Wc

11

Proizvodnju po elektranama potrebno je tako raspodeliti da cena bude minimalana. Kako drugi sabirak ne zavisi od raspodele proizvodnje potrebno je minimizirati samo prvi sabirak. Vidi se da treba forsirati elektrane sa manjom jediničnom cenom goriva. Treba se truditi da se iskoristi sva raspoloživa energija u hidroelektranama a da se zatim preostala energija raspodeli na termoelektrane tako da one sa manjom jediničnom cenom goriva proizvedu veću energiju.

Page 71: Elektrane Termoelektrane

Energija

Godina 1965 1975 2000

W (TWh) 350 700 900

ukupna utrošena energija (100%)

toplotna energija (79%)

mehanička energija (21%)

industrija (51%)

domaćinstva (28%)

industrija (6%)

domaćinstva (5%)

transport (7%)

poljoprivreda (3%)

Primarna energija postoji u prirodi kao akumulirana ili neakumulirana.

Sekundarna energija obično nastaje transformacijom primarne, ali se direktno ne koristi već služi za dalje transformacije.

Korisna energija je ona koja se neposredno koristi za neku namenu.

Page 72: Elektrane Termoelektrane

Energija

U fizičkom smislu energija se deli na:•hemijsku (fosilna goriva i drvo);•nuklearnu (fisija i fuzija);•potencijalna (vodna, plima i oseka);•toplotna (geotermalna);•kinetička (vodna, vetra);•zračenja (sunčeva).

fosilno gorivo i

drvo

nuklearna

fuzija i fisija

hidro plima i oseka

hidro vetar

termički izvori

i energij

a morske vode

 solarna

hemijska

nuklearna

potencijalna

kinetička

zračenja

toplotna mehanička

električna

toplotna

mehanička

hemijska

svetlosna

potrošači

Page 73: Elektrane Termoelektrane

Ugalj

Ugalj je nastao od drveta koje je bilo zatrpano i izloženo visokom pritisku i temperaturi i to bez prisustva vazduha (pri ugljenisanju oslobađali su se elementi O2 , N2 i H2 ).

biljni ostac

i

treset

lignit mrki ugalj

kameni

ugalj

antracit

Kratka ili neposredna analiza utvrđuje sadržaj sagorljivih materija (g), vlage (v) i nesagorljivih materija (n)

%100 nvg

Cig Elementarna analiza utvrđuje sadržaj pojedinih elemenata u uglju bez ulaženja u međusobne veze tih elemenata u samom uglju.

vrsta ugljaC

(%)H

(%)S

(%)O+N(%)

antracit 91÷92 3,6÷4,1 0,7÷1,1 3,1÷4,2kameni ugalj 82÷87 5,2÷5,6 0,8÷1,2 6,2÷11

mrki ugalj 70 4,4 2,5 23,1lignit 68,6 5 0,4 26

Page 74: Elektrane Termoelektrane

Ugalj

Pri švelnoj analizi ugalj se zagreva na 520°C bez prisustva vazduha i razlaže na polukoks C, katran K, vodu i gas.

Osnovni pokazatelj kvaliteta uglja je toplotna moć. To je energija koju pri potpunom sagorevanju oslobađa 1 kg uglja.

Gornja toplotna moć GTM je energija koju oslobađa 1 kg goriva, pri čemu se produkti sagorevanja ohlade na početnu temperaturu goriva od 20°C. Pri tome se sva vodena para stvorena sagorevanjem goriva kondenzuje u vodu.  Donja toplotna moć DTM je energija koju osloba|a 1 kg goriva, pri čemu se produkti sagorevanja ohlade na 20°C, ali voda ostaje u obliku vodene pare (nekondenzovana).  

Eisp – energija isparavanja stvorene vode pri sagorevanju.

ispEDTMGTM vrsta uglja DTM ili Hd (MJ/kg)

Lignit 5,86÷13,4

sušeni lignit 13,8÷18,8

mrki ugalj 14,6÷24,7

kameni ugalj 25,1÷32

antracit 31,4÷33