Električne Instalacije i Rasvjeta(Elektrotehnički Fakultet)

8/19/2019 Električne Instalacije i Rasvjeta(Elektrotehnički Fakultet)

1/43

ELEKTRIČNE INSTALACIJE I RASVJETALABORATORIJSKE VJEŽBE

PLANIRANJE I PROJEKTIRANJE ELEKTROTEHNIČKEINSTALACIJE

MARKO VUKOBRATOVIĆ

Osijek, 2008.


2/43

ELEKTRIČNE INSTALACIJE I RASVJETA

Laboratorijske vježbe

Sadržaj:

ELEKTRIČNE INSTALACIJE: ........................................................................................................................ 2PROJEKTIRANJE, PROJEKTI: ...................................................................................................................... 3FORMAT ELEKTROTEHNIČKE DOKUMENTACIJE: ............................................................... 4SHEME: ............................................................................................................................................. 5CAD I CAE PROGRAMSKA PODRŠKA PROJEKTIRANJU ...................................................................... 6GRAFIČKI SIMBOLI: ......................................................................................................................................... 7OZNAČAVANJE ELEMENATA ELEKTRIČNIH POSTROJENJA .............................................................. 8

IZVADAK IZ ZAKONA O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI ....................................................... 10PRIMJER PROJEKTNOG ZADATKA: ......................................................................................................... 16RASPORED TROŠILA: ................................................................................................................ 18JEDNOPOLNE SHEME: .............................................................................................................. 19NACRT UZEMLJENJA: ................................................................................................................ 22TEHNIČKI OPIS ............................................................................................................................. 23NAPAJANJE ELEKTRIČNOM ENERGIJOM ....................................................

...................... 23ELEKRIČNA INSTALACIJA I INSTALACIJA UZEMLJENJA TE MJERE ZAŠTITE .......... 23IZJEDNAČENJE POTENCIJALA ............................................................................................... 25TELEFONSKA INSTALACIJA .................................................................................................... 25PRORAČUN OTPORA INSTALACIJE UZEMLJENJA ......................................................... 26RASVJETA ZATVORENIH PROSTORIJA: ................................................................................................. 27ZAHTJEVI ZA DOBRU RASVJETU: .......................................................................................... 27SKLOPNI APARATI NISKOG NAPONA: ...................................................

.................................................. 29PITANJA ..........................................................................

.................................................................. 31

1


3/43


4/43



ELEKTRIČNE INSTALACIJE:Električneinstalacije su skup međusobno spojene niskonaponske električne opreme upromatranom prostoru ili prostoriji, predviđena za ispunjavanje određene namjene.Izvode se u stambenim objektima, poslovnim prostorima, industriji, poljoprivrednim dobrima,gradilištima i ostalim građevinskim objektima.Svaka instalacija mora biti izvedena da ne predstavlja za živa bića nikakvu opasnost, a niopasnost od požara. Zato je potrebno da se instalacijski materijal izrađuje prema određenimpropisima i da se instalacije izvode onako kako to zahtjevaju propisi. Tako će opasnost odelektrične struje biti smanjena na minimalnu mjeru, postrojenje će imati dulji životni vijek, aodržavanje minimalno.

Postoje sljedeće vrste instalacija:elektroenergetskegromobransketelekomunikacijskesignalne

VRSTEINSTALACIJA!

Elektroenegetske instalacije se izvode kako bi se osiguralo napajanje potrošača električnomenergijom.Gromobranska instalacija se postavlja u cilju zaštite ljudi i objekata od štetnog djelovanjaatmosferskog električnog pražnjenja.Telekomunikacijske instalacije omogućavaju prijenos podataka.Postoje sljedeće vrste telekomunikacijskih instalacija: telefonske instalacije, instalacijeinterfona, instalacije zajedničkih radio i TV sustava, instalacije interne televizije, instalacijerazglasa, instalacije mrežnog sustava. U signalne instalacije spadaju: instalacije električnog

zvona, instalacije protupožarnog sustava, instalacije protuprovalnog sustava.Elektroenergetske i gromobranske instalacije spadaju u grupu instalacijajake struje dok se telekomunikacijske i signalne instalacije ubrajaju uinstalacije slabe struje.Za poslove projektiranja potrebno je poznavati zakonske norme icjelokupnu zakonsku regulativu koja se tiče elektrotehničkih pravila i propisa.

JAKA I SLABASTRUJA !


5/43

Elektrotehnička regulativa je skup pisanih pravila koji se izdaju uobliku propisa ili standarda. Njihova primjena je obavezna zaELEKTROTEHNIČKAizvođenje instalacija i treba je se pridržavati. Jednako takoREGULATIVApotrebno je poštovati sljedeće:Tehnički uvjet ± dokument koji određuje karakteristike nekogproizvoda ili usluge kao što su: nivo kvalitete, eksploatatorske karakteristike, sigurnost itd.Standard ± tehnički uvjet pripremljen u suradnji svih zainteresiranih (proizvođača i porošača)Tehničke preporuke ± zahtjevi koji nisu obavezniZnakovi kvalitete i sigurnostTipizacija ± izbor iz standarda (interni standard poduzeća ± imaju veću pogonsku spremnst, manjitroškovi, održavanje)

2


6/43



PROJEKTIRANJE, PROJEKTI:Projektiranje je izrada idejnog i glavnog projekta potrebnog za izdavnjenačelne i građevne dozvole, izradba izvedbenog projekta za potrebegradnje te projekta za uklanjanje građevine.

PROJEKTIRANJE,PROJEKTANT

Projektant je osoba ovlaštena za projektiranje sukladno posebnom zakonu ipropisima donesenim na temelju zakona; odgovoran je da projekti koje izrađuje zadovoljavaju uvjeteiz zakona o gradnji i posebnih zakona te drugih propisa.Ako u projektiranju sudjeluje više projektanata, investitor je dužan imenovati glavnogprojektanta.Glavni projektant odgovoran je za cjelovitost i međusobnu usklađenost projekata. ("Z

akon o gradnji.'')Projekt je pisani rad kojim se određuju svi potrebni podaci za izvedbu iodržavanje. Generalno, aktivnosti na projektiranju električnih instalacija ielektrotehničke dokumentacije mogu se podijeliti u tri faze:

PROJEKT

preliminarni ili istražno-pripremni dijelovi projektiranje, izbor optimalnih tehničkih rješenja instalacije, uređaja i opreme obrada projektne dokumentacije i izrada podloga za organizaciju građenjaPreliminrani i istražno-pripremni dijelovi podrazumjevaju definiranje svih bitnijih parametara noveaplikacije (strujna opteretivost, veličine pri normalnom i iznimnom pogonu, podije

liti trošila premafunkcionalnošću i ostalim karakteristikama), stvaranje podloge za projektiranje i razvijanje projekcijebuduće tehničke realizacije.Projektna faza podrazumjeva detaljniju razradu izbora opreme, posebno kabela i zaštite, razmještajpotrošača unutar instalacije, kao i ključnu fazu u okviru koje se izvode svi potrebnielektričkiproračuni.Obrada projektne dokumentacije predstavlja manje-više rutinski proces elaboriranja projektnogrješenja, organizaciju tehničke dokumentacije i sortiranje dijelova projekta.Nekoliko je vrsta projekta:

ldejni projekt - skup međusobno usklađenih nacrta i dokumenata kojima se daju osnovnaoblikovno funkcionalna i tehnička rješenja građevine smještaj uprostoruVRSTE Tender - Na temelju obrade tendera projektant vršiPROJEKTAspecifikaciju opreme, te izrađuje stijedeće dijelove ponude Ponuda ± bitna razlika između tendera i ponude je sadržajtroškovnika.


7/43

Glavni projekt ± sadrži opće dokumente, tehnički opis, tehničke proračune, specifikacopreme, nacrte (situacija, jednopolne sheme, dispozicije, pregledni nacrti, blok-sheme,...)elaborate (zaštite na radu, zaštite okoliša, protupožarne zaštite i osiguranja kvalitet Dokumentacija za izvođenje (Izvedbeni projekt) sadrži strujne sheme, priključni plan,kabelsku listu, nacrte kabelskih trasa, pregledne nacrte ormara Upute za montažu i rukovanje - U nekim ugovorima (npr. gdje montažu izvodi netko drugi iligdje se uvodi nova oprema i tehnologija) izvoditelj je dužan izraditi i predati detaljne upute3


8/43



za montažu i upotrebu ugovorenog električnog postrojenja Dokumentacija izvedenog stanja - Dokumentacija glavnog projekta i dokumentacijazaizvođenje, s unesenim korekcijama izvršenim u tijeku proizvodnje i izgradnje. Dokumentacijaizvedenog stanja se u skladu s ugovorom isporučuje Investitoru u prikladno formatu(paprnatom obliku i/ili digitalnom obliku npr. CD); Dokumentacija izvedenog stanja sepohranjuje i kod Izvođača.FORMAT ELEKTROTEHNIČKE DOKUMENTACIJE: Tekst se piše na papiru formata A4 (210 x 297mm).Nacrti se izdaju u fomatima A4, A3, A2, A1 ili A0, ovisno o potrebi.

FORMATDOKUMENTACIJE

Veličina oznaka (slova i brojaka) je ovisna o formatu nacrta (npr. za format A1 iA0 vrijedi: naslov crteža 5-7 mm broj crteža 7 mm tekstovi, napomene 3,5-5 mmDebljina glavnih, srednjih i pomoćnih linija je ovisna o formatu nacrta.Cilj i zadatak projekta: tehnički:- izvedba- održavanje ekonomski: troškovi regulativni:- elektroenergetska suglasnost

- urbanistička suglasnostProjekt se sastoji od:

Uvoda (podaci o investitoru i projektantu)Projektnog zadatkaRegulativnog djela

Tehničkog opisaProračunaTroškovnikaSpecifikacije materijala

Proračun sadržava: Određivanje snage trošila Određivanje vršnog opterećenja pojedinih dijelova elektrotehničke instalacije i cijelelektrotehničke instalacije Određivanje tipa presjeka voda


9/43

Proračun otpora uzemljenja, izbor tipa i presjeka voda potrebnog za zaštitu od previsokognapona dodira i prenapona4


10/43


Projektna dokumentacija sadrži između ostalog:


Sheme ± prikazuju način na koji se razni dijelovi mreže, postrojenja, grupe aparata iiaparati međusobno povezani i u kakvom su funkcionalnom međusobnom odnosu.Sve elemente, uređaje i dijelove sheme prikazujemo simbolima , skicama ilikonstrukcijskim nacrtima. Dijagrami ± prikazuju odnose između raznih operacija,SHEME,operacija i vremena, stanje raznih elemenata...DIJAGRAMI, Tablice ± nadomješta ili dopunjuje shemu ili dijagram. MoraTABLICEbiti tako prikazana da ne zahtjeva dodatni tekst za objašnjenje.

SHEME:Sheme djelimo prema namjeni:

VRSTESHEMA

Pregledna shema ± je pojednostavljen prikaz postrojenja radijednsotavnijeg razumjevanja djelovanja. Pomoću simbola daje prikaznajvažnijih dijelova postrojenja ili jednog dijela postrojenja s funkcionalnimmeđuvezama. Prikazuje također podjelu postrojenja prema funkcionalnoj ili prostornojosnovi. Strujna shema ± je iscrpan prikaz djelovanja postrojenja ili dijela postrojenja sa svimpojedinostima. Uz pomoć simbola prikazuje sve električne i ostale veze s drugimdijelovima postrojenja. Nadomjesna shema ± je vrlo pojednostavljen prikaz strujnog kruga ili njegova dijel

a,za potrebe analize i proračuna Priključni plan unutrašnjih spojeva ± je prikaz svih spojeva unutar jednog aparataili sklopa. Priključni plan vanjskih spojeva ± je prikaz svih spojeva između raznih sklopova ilidijelova postrojenja. Priključni plan rednih stezaljki ± je prikaz rednih stezaljki električnog uređaja ilisklopa i na njih priključnih unutrašnjih i vanjskih spojevaPrema načinu prikazivanja vodiča razlikujemo:

JEDNOPOLNA Jednopolne sheme ± u kojima se dva ili više vodičai VIŠEPOLNA

nadomjeste jednom crtom. Jednopolno se također moguSHEMAprikazati vodiči fišefaznih sustava, paralelni vodiči, vodičislične funkcije, vodiči istog fizičkog smještaja i slično. Višepolne (tropolne) sheme ± svaki se vodič prikazuje posebnom crtom, a svakielement jednim simbolomSheme možemo podijeliti i prema načinu prikazivanja simbola (skupne,poluskupne i razvijene) gdje je potrebno izdvojiti razvijeni prikaz ukojem se simboli raznih elementa istog aparata ili uređaja prikazujurazdvojeno, a raspoređeni su tako da se lako i jednostavno može slijediti


11/43

strujni krug.

RAZVIJENESHEME

5


12/43



CAD I CAE PROGRAMSKA PODRŠKA PROJEKTIRANJUPrimjena računala u projektiranju elektrotehničkih instalacija imaCADrelativno dugu tradiciju i danas već postoje brojni visokointegrirani CAD(Computer Aided Design) sustavi za sve ranije navedene djelatnosti. Među njimanajznačajniji su dakako AutoCAD (čak i inačica Electrical 2008), FreeCAD te manje poznatiPython.

Slika 1 - CAD okruženjeU posljednje vrijeme sve se više u domeni elektro projektiranja koristeCAECAE (Computer Aided Engeenering) programi. Neki od poznatijih suePlan, Caddy te E3 Series. Glavna prednost ovih programa u odnosu naCAD programska rješenja jest u tome što korisnika projektanta oslobađaju dizajnerskogdijela igrafičke obrade dokumentacije i koji u tom slučaju pomoću gotovih simbola (makroa, eng

l. Macro)po svim elektrotehničkim normama stvara elektrotehničku dokumentaciju.

Slika 2 - CAE okruženje

6


13/43



GRAFIČKI SIMBOLI:

7


14/43



OZNAČAVANJE ELEMENATA ELEKTRIČNIH POSTROJENJASve komponente, sklopovi ili dijelovi postrojenja predstavkljeni jednim simbolom nazivaju seelementi. Oznake elemenata moraju biti jedinstvene i jednoznačne u cijeloj projektoj dokumentacijijednog postrojenja, građevinskog objekta ili pogona. Jednako tome, oznake svih elemenata morajubiti jasno naznačene u samom postrojenju kraj elementa, kao i u svim popisima opreme, uputama,tehničkim opisima i sl. Prema IEC ± 750/1983 normi oznaka se dijeli u četiri grupe:±

grupa 1 = postrojenje ili dio postrojenja

±

grupa 2 + mjesto ugradnje±

grupa 3 - vrsta, broj i funkcija

±

grupa 4 : priključnica

OZNAČAVANJEELEMENATA

8


15/43



9


16/43



IZVADAK IZ ZAKONA O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI

Elektrotehnička regulativa jest skup pisanih pravila koji se izdaju u obliku propisa ili standarda.Primjena njihova je obavezna za izvođenje instalacija treba se pridržavati tehičkog propisa zaizvođnje elektroenergetskih instalacija u zgradamaTehnički uvjet definia se kao dokument koji određuje karakteristike nekog proizvodaili usluge kaošto su: nivo kvalitete, eksploatatorske karakteristike, sigurnost itd.Standard je upravo tehnički uvjet pripremljen u suradnji svih zainteresiranih (proizvođača ipotrošača)Tehničke preporuke su općeniti zahtjevi koji nisu obavezniTehnički propisiČlanak 19.(1) Tehničkim propisima se u skladu s načelima europskog usklađivanja tehničkog zakonodvstva

razrađuju, odnosno određuju bitni zahtjevi za građevinu, tehnička svojstva koja moraju matigrađevni proizvodi i drugi tehnički zahtjevi u vezi s građevinama i njihovim građenjem.(2) Tehničke propise donosi ministar.(3) Tehnički propisi objavljuju se u »Narodnim novinama«

ProjektiČlanak 190.(1) Projekti se razvrstavaju prema namjeni i razini razrade na idejni projekt umjerilu 1: 200, glavniprojekt u mjerilu 1: 100 i izvedbeni projekt u mjerilu 1: 50, a iznimno u drugom primjerenom mjerilu.(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, izvedbeni projekt infrastrukturnih i indust

rijskih građevinamože se izraditi i u drugom mjerilu kojim se osigurava dobra čitljivost projekta i odgovarajući prikazsmještaja građevine u prostoru.(3) Projekt ovisno o namjeni i razini razrade, mora sadržavati sve propisane dijelove, te mora bitiizrađen tako da građevina izgrađena u skladu s tim projektom ispunjava bitne zahtjevei uvjete izčlanka 14. stavka 1. i članka 106. ovoga Zakona.Idejni projekt

10


17/43



Članak 191.

(1) Idejni projekt u skladu s kojim se izdaje rješenje o uvjetima građenja ili je sastavni dio lokacijskedozvole u skladu s kojom se izdaje potvrda glavnog projekta je skup međusobno usklađenih nacrta idokumenata kojima se daju osnovna oblikovno-funkcionalna i tehnička rješenja građevine (idejnotehničko rješenje) te smještaj građevine na građevnoj čestici na odgovarajućoj j geodetskojpodlozi.(2) Idejni projekt koji je sastavni dio lokacijske dozvole u skladu s kojom se izdaje građevinskadozvola osim sadržaja iz stavka 1. ovoga članka, ovisno o složenosti i tehničkoj struktri građevine,sadrži i idejno-tehničko-tehnološko rješenje u skladu s objedinjenim uvjetima zaštite oiša te drugenacrte i dokumente ako su oni značajni za izradu glavnog projekta.(3) Idejni projekt zajedno s lokacijskom dozvolom ili rješenjem o uvjetima građenja

dužan jeinvestitor, odnosno njegov pravni sljednik trajno čuvati.(4) Idejni projekt u skladu s kojim se izdaje rješenje o uvjetima građenja mora sadržavati podatke zaobračun komunalnog i vodnog doprinosa u skladu s posebnim propisima.Glavni projektČlanak 192.(1) Glavni projekt je skup međusobno usklađenih projekata kojima se daje tehničko rješejegrađevine i dokazuje ispunjavanje bitnih zahtjeva za građevinu, kao i drugih zahtjeva prema ovomZakonu i posebnih propisa te tehničkih specifikacija.(2) Glavni projekt ne smije u pogledu lokacijskih uvjeta biti u suprotnosti s id

ejnim projektom.(3) U slučaju da glavni projekt nije izradio projektant idejnog projekta, investitor je dužan projektantuidejnog projekta prije podnošenja zahtjeva za potvrdu glavnog projekta odnosno građevinskedozvole dostaviti glavni projekt ili njegov dio radi davanja mišljenja o usklađenosti glavnog projekta sidejnim projektom.(4) Mišljenje iz stavka 3. ovoga članka u slučaju neusklađenosti idejnog i glavnog projkta,projektant idejnog projekta dužan je dostaviti i nadležnom upravnom tijelu odnosno Ministarstvu kojeizdaje potvrdu glavnog projekta odnosno građevinsku dozvolu, građevinskoj inspekciji

i Hrvatskojkomori arhitekata i inženjera u graditeljstvu.(5) Glavni projekt zajedno s građevinskom dozvolom odnosno potvrdom glavnog projekta dužan jeinvestitor, odnosno njegov pravni sljednik trajno čuvati.Članak 193.(1) Glavni projekt ovisno o vrsti građevine odnosno radova, sadrži:± arhitektonski projekt,11


18/43


19/43



± građevinski projekt,± elektrotehnički projekt,± strojarski projekt,± troškovnik projektiranih radova.

(2) Glavni projekt iz stavka 1. ovoga članka za građevine na koje se odnosi obveza utvrđivanjaobjedinjenih uvjeta zaštite okoliša prema posebnim propisima, sadrži i tehničko tehnolo rješenje.(3) Ovisno o vrsti građevine glavni projekt sadrži i druge vrste projekata (geodetski projekt, projekttemeljenja, krajobrazni projekt i dr.).(4) Projekti iz stavka 1. ovoga članka moraju sadržavati i podatke iz elaborata koji su poslužili kaopodloga za njihovu izradu, te projektirani vijek uporabe građevine i uvjete za njezino održavanje.(5) Građevinski projekt iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati i geotehnički projektza građevine

za koje je potreban dokaz mehaničke otpornosti i stabilnosti građevine u dijelu koji se odnosi nameđusobno djelovanje građevine na temeljno tlo i stijenu a za koje je propisana revizija ovlaštenogrevidenta.(6) Elaborati iz stavka 4. ovoga članka moraju se izrađivati u skladu s ovim Zakonom i posebnimpropisima.

Članak 194.U glavnom projektu projektant može zahtijevati pregled radova u određenoj fazi građenja. U tomslučaju investitor je dužan projektantu pravodobno omogućiti pregled radova, a projekt

ant potvrđujeprovedbu pregleda radova upisom u građevinski dnevnik.Članak 195.Za građevine, odnosno za određene vrste građevina, uvjete za građenje i održavanje te pebneprojekte i sadržaj projekata određuje odnosno propisuje ministar pravilnikom.Članak 196.(1) Za predgotovljene dijelove građevine i opreme koji imaju certifikat o sukladnosti ili za koje je nadrugi propisani način dokazano da su proizvedeni prema odredbama ovoga Zakona (u daljnjemtekstu: tipski projekt), o čemu je Ministarstvo izdalo rješenje, nije potrebno to ponovno dokazivati u

glavnom projektu.(2) Tipski projekt može biti sastavni dio pojedinog projekta iz članka 190. stavka 1. ovoga Zakona.

12


20/43



Članak 197.

(1) Projektant koji je izradio izmjene i/ili dopune glavnog projekta odgovoran je u smislu članka 179.stavka 2. ovoga Zakona za cijeli projekt.(2) Odredba stavka 1. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuje na glavnog projektanta.Izvedbeni projektČlanak 198.(1) Izvedbenim projektom razrađuje se tehničko rješenje dano glavnim projektom. Izvedbeni projektmora biti izrađen u skladu s glavnim projektom.(2) Na temelju izvedbenog projekta gradi se građevina ako ovim Zakonom ili propisom donesenimna temelju ovoga Zakona nije drukčije određeno.(3) Izvedbeni projekt nije obvezan za građenje zgrade čija građevinska (bruto) površinanije veća od400 m, zgrade za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (b

ruto) površinanije veća od 600 m i jednostavnih građevina određenih pravilnikom iz članka 209. stavka5. ovogaZakona.(4) Izvedbeni projekt građevine sa svim ucrtanim izmjenama i dopunama sukladno stvarnoizvedenim radovima (projekt izvedenog stanja) dužan je čuvati investitor, odnosno njegov pravnisljednik za sve vrijeme dok građevina postoji.Članak 199.(1) U slučaju da izvedbeni projekt nije izradio projektant glavnog projekta, investitor je dužanprojektantu glavnoga projekta prije početka građenja, odnosno izvođenja određenih radov

dostavitiizvedbeni projekt ili njegov dio radi davanja mišljenja o usklađenosti izvedbenog projekta s glavnimprojektom.(2) Mišljenje iz stavka 1. ovoga članka u slučaju neusklađenosti glavnog i izvedbenog pojekta,projektant glavnog projekta dužan je dostaviti i Ministarstvu odnosno nadležnom tijelu državneuprave koje je izdalo građevinsku dozvolu odnosno potvrdu glavnog projekta, građevinskoj inspekcijii Hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu.Opremanje i označavanje projektaČlanak 200.

(1) Projekti, odnosno njihovi dijelovi moraju biti izrađeni na način koji osiguravanjihovu jedinstvenosts obzirom na građevinu za koju su izrađeni (ime projektanta, tvrtka osobe registrirane za posloveprojektiranja, naziv građevine, ime ili tvrtka investitora, datum izrade i dr.).13


21/43



(2) Projekti, odnosno njihovi dijelovi izrađuju se na papiru, drugom odgovarajućem materijalu zapisanje, odnosno crtanje ili kao elektronički zapis, tako da je onemogućena promjena njihovasadržaja osim u slučaju i na način propisan pravilnikom iz članka 201. ovoga Zakona, ka i kojim jeonemogućena zamjena njihovih sastavnih dijelova.Članak 201.Obvezni sadržaj i elemente projekta, način opremanja, uvjete promjene sadržaja, označavnjaprojekta, način i značenje ovjere projekta od strane odgovornih osoba kao i način razmjeneelektroničkih zapisa, u skladu s posebnim propisima, propisuje ministar pravilnikom.Kontrola projekataČlanak 202.(1) Kontrola glavnog projekta, ovisno o obilježjima građevine, odnosno radova mora se provesti sobzirom na:

± mehaničku otpornost i stabilnost,± zaštitu od buke,± uštedu energije i toplinsku zaštitu,± higijenu, zdravlje i zaštitu okoliša, u dijelu zaštite okoliša prema posebnom zakonu.(2) Revident je dužan nakon što obavi kontrolu projekta sastaviti o tome pisano izvješće i ovjeritidijelove projekta na propisani način.(3) U izvješću o obavljenoj kontroli revident može zahtijevati da:± prije početka izvođenja određenih radova obavi kontrolu dijela izvedbenog projekta koi se odnosina te radove,± obavi pregled radova u određenoj fazi građenja.(4) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka investitor je dužan revidentu pravodobno omoguć

ti provedbukontrole dijela izvedbenog projekta odnosno pregled radova. Revident potvrđuje provedbu pregledaradova upisom u građevinski dnevnik, a po pregledu izvedbenog projekta izrađuje dodatak izvješćao kontroli projekta.Članak 203.Sadržaj, način i opseg obavljanja kontrole projekta, način i značenje ovjere kontroliraog projekta odstrane revidenta, način izračuna naknade za obavljenu kontrolu, te popis građevina, odnosno

14


22/43



radova za koje je obvezatna kontrola projekta i način verifikacije podataka značajnih za kontrolu tihgrađevina, odnosno radova propisuje ministar pravilnikom.Utvrđivanje usklađenosti (nostrifikacija) projektaČlanak 204.(1) Utvrđivanje usklađenosti idejnog projekta, glavnog projekta i izvedbenog projekta izrađenogprema stranim propisima s hrvatskim propisima i pravilima struke (u daljnjem tekstu: nostrifikacija)mora se provesti neovisno o obilježjima građevine.(2) Idejni projekt, glavni projekt i izvedbeni projekt, odnosno njihovi dijelovi moraju biti prevedeni nahrvatski jezik prije nostrifikacije osim u slučaju propisanom pravilnikom iz članka206. ovoga Zakona.Uz prijevod na hrvatski jezik, idejni, glavni i izvedbeni projekt može zadržati izvorni tekst na stranomjeziku.(3) Obveza nostrifikacije projekta ne odnosi se na projekte koji su izrađeni prema propisima zemalja

članica Europske unije u dijelu u kojem su ti propisi usklađeni s hrvatskim propisima.(4) Neovisno o odredbi stavka 3. ovoga članka, projekt mora biti preveden na hrvatski jezik.(5) Popis usklađenih propisa iz stavka 3. ovoga članka utvrđuje ministar. Popis se objavljuje u»Narodnim novinama«.Članak 205.(1) Nostrifikaciju projekta provodi ovlaštena pravna osoba registrirana za poslove projektiranja.(2) Pravna osoba ovlaštena za nostrifikaciju koja obavi nostrifikaciju dužna je o tome na propisaninačin sastaviti pisano izvješće, ovjeriti projekt i izdati potvrdu.

(3) U slučaju da projektu koji se nostrificira nedostaju dijelovi propisani ovim Zakonom, pravnaosoba ovlaštena za nostrifikaciju može izraditi te dijelove projekta.(4) Ovlaštenje za nostrifikaciju po prethodno pribavljenom mišljenju povjerenstva, daje i oduzimaministar. Povjerenstvo osniva i imenuje ministar.Članak 206.Postupak nostrifikacije, sadržaj pisanog izvješća i potvrde, slučajeve u kojima dijelov projekta nemoraju biti prevedeni, način i značenje ovjere projekta od strane odgovornih osoba,način izračunanaknade za nostrifikaciju, uvjete glede broja, radnog i stručnog iskustva zaposlenika za davanje,

produženje važenja i oduzimanje ovlaštenja pravnoj osobi za nostrifikaciju te sredstva, odnosnonačin kojim se dokazuje, odnosno ocjenjuje ispunjavanje tih uvjeta propisuje ministar pravilnikom.

15


23/43



Članak 207.

Odredbe posebnog zakona koje uređuju odgovornost osobe registrirane za projektiranje naodgovarajući se način primjenjuju na pravnu osobu ovlaštenu za nostrifikaciju. Odredbe ovogaZakona i posebnog zakona koje uređuju odgovornost projektanta na odgovarajući se načinprimjenjuju na ovlaštenog arhitekta ili ovlaštenog inženjera koji je sudjelovao u nostrifikaciji projekta.

Usklađivanje idejnog i glavnog projekta s posebnim propisimaČlanak 208.(1) Idejni, odnosno glavni projekt prije podnošenja zahtjeva za izdavanje rješenja o uvjetimagrađenja, potvrde glavnog projekta, odnosno građevinske dozvole, mora biti usklađen sprostornimplanom, odnosno lokacijskom dozvolom te s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na

temelju ovoga Zakona te posebnih propisa za što je odgovoran projektant.(2) Nadležno upravno tijelo, ovisno o vrsti građevine, u postupku izdavanja rješenja o uvjetimagrađenja pribavlja od tijela i/ili osoba određenih posebnim propisima uvjete, suglasnosti ili mišljenja(u daljnjem tekstu: potvrde) o usklađenosti idejnog projekta s posebnim propisima.(3) Ministarstvo, ovisno o vrsti građevine i na način propisan ovim Zakonom, u postupku izdavanjagrađevinske dozvole pribavlja potvrde tijela i/ili osoba iz stavka 2. ovoga članka o usklađenostiglavnog projekta s posebnim propisima.

PRIMJER PROJEKTNOG ZADATKA:

16


24/43



Projektant elektrotehničkog djela projekta radi elektrotehničku instalaciju na podlogamaprethodno usaglašenim arhitektonskim i građeviskim dijelom projekta. Tijekom planiranja iprojektiranja elektrotehničke instalacije ovlašteni Projektant dužan je voditi računa osvim pravilimastruke i tehničkim zahtjevima za planiranje, projektiranje i izvođenje elektrotehničke instalacije. Zaidejni projekt, koji će se i obraditi kroz ovaj kolegij, potrebno je na tloris građevinske podlogeucrtati predviđen raspored trošila. Pri tome treba sa nacrta ukloniti sve građevinskeoznake ipomoćne linije kako bi se jasno i jednoznačno mogao razumjeti nacrt.Trošila se označavaju od broja 1 (jedan) redom, po strujnim krugovima. Jedan strujni krug imajedan broj, bez obzira koliko trošilo bilo u njemu. Sva trošila istog strujnog kruga imaju isti broj iistu oznaku, bez obzira na njihov prostorni raspored u nacrtu. Za strujne krugove kod kojih je

potrebno manipulirati sklopkama te je sklopke također potrebno ucrtati u nacrt.Preporučeno je numerički označavati redom prvo strujne krugove rasvjete, zatim vlažne postore,a posljednje numerirati strujne krugove pokretnih trošila. Time se dobila sljednost shema najednopolnom prikazu instalacije.Jednopolne sheme sastavni su dio svakog idejnog projekta. U njima se definira razvod i zaštitaelektrotehničke instalacije. Jednako tako, u nacrtu jednopolnih shema Projektant je dužan definiratipresjek i tip kabela s kojim se izvodi instalacija, kao i predviđene tipove utičnica za pokretna trošilate projektiranu snagu rasvjetnih tijela.

Nacrt uzemljenja je obavezni dio svakog idejnog projekta, a njegova izvedba i kvaliteta objekt jeanalize većine vještaka ovlaštenih za tehnički pregled. Kvalitetno izvedeno uzemljenje kombinacijisa kvaliteno projektiranom zaštitom strujnih krugova jedina je sigurnost za ljudske živote ukolikodođe do kvara u instalaciji. Shodno tome, vlažne prostore i prostore gdje postoji opasnost odprskanja vodom dijelova elektrotehničke instalcije potrebno je osigurati FID sklopkom.Sve pojedinosti elektrotehničke instalacije dane su u Tehničkom opisu koji je sastavni dio svakogprojekta, idejnog i glavnog. Tehnički opis glavnog projekta bitno je detaljniji o

tehničkog opisaidejnog projekta. Jednako tako, u nacrtu rasporeda trošila kod glavnog projekta potrebno je ucrtatitrase kabela elektrotehničke instalacije, isplanirati načine priključenja trošila te opimizirati brojrazvodnih kutija i količinu kabela.

17


25/43


26/43


RASPORED TROŠILA:


18


27/43


JEDNOPOLNE SHEME:


19


28/43



20


29/43



21


30/43


NACRT UZEMLJENJA:


22


31/43



TEHNIČKI OPISZa stambenu građevinu čija se izgradnja predviđa za potrebe investitora, a sastoji seod prizemljapotrebno je projektirati električnu instalaciju. Kako je građevina nova i ne posjeduje NN priključakpotrebno ga je projektirati prema granskim normama HEP-a.NAPAJANJE ELEKTRIČNOM ENERGIJOMUnutrašnji priključak izvesti kabelom SKS 4x16 mm2 sa postojećeg drvenog stupa do kuke nakrovištu novoizgrađenog objekta te ga neprekinuto položiti kroz rebrastu, savitljivu izolacionu,zaštitnu cijev Ø 40 mm krovnom konstrukcijom i kroz zid do kućnog priključnog mjernog omarića(KPMO).KPMO mora biti atestiran i izrađen od izolacijskog materijala otpornog na udarce ili od vodljivogmaterijala koji ispunjava uvjete klase II zaštite od neizravnog napona dodira (50

V). U KMPOugraditi glavni osigurač sa osnovom D-III ili NH00 i rastalnim uloškom 36 A i mjernu garnituru.KPMO s prozorčićem za očitanje brojila treba ugraditi u zid na fasadi a prozorčić za očnje trebabiti približno na visini 1,7m od gazišta. Položaj KPMO dan je u planu električne instalcije.Priključak između KPMO i glavne razdjelnice objekta (GRO) izvesti kabelom PP00-Y 3x6 mm2GRO mora biti atestiran i izrađeni od izolacijskog materijala otpornog na udarce ili vodljivogmaterijala koji ispunjava uvjete klase II zaštite od neizravnog napona dodira (50V).

U razdjelnice GRO ugraditi jednopolni limitator propisan od HEP-a (20A), osigurače i uređajediferencijalne zaštite prema jednopolnoj shemi.Prema jednopolnoj shemi, izvodi se razvod i zaštita električne instalacije.ELEKRIČNA INSTALACIJA I INSTALACIJA UZEMLJENJA TE MJERE ZAŠTITEElektrična instalacija građevine sastoji se od električne instalacije rasvjete, utičnic i uzemljenja.Izvodi se instalacijskim vodovima PP00-Y i PP/R-Y položenim podžbukno ili nadžbukno.Instalaciju izvesti materijalima koji su u skladu s važećim tehničkim propisima za ovakav prostor inamjenu.Zaštita od električnog udara osigurava se primjenom odgovarajućih tehničkih zaštitnih ma:

- zaštitne mjere od direktnog dodira- zaštitne mjere od indirektnog dodira.Zaštita od direktnog dodira dijelova pod naponom ostvaruje se uporabom materijala, pribora, vodovai opreme u granicama nazivnih vrijednosti i odgovarajuće namjene.

23


32/43



U prostorijama s kadom i tušem instalaciju izvesti prema posebnim tehničkim uvjetima za ovakveprostorije. Dodatna mjera zaštite u ovakvim prostorijama je primjena uređaja diferencijalne strujnezaštite i dodatnog izjednačenja potencijala.Na svim metalnim dijelovima instalacije potrebno je izvesti izjednačenje potencijala. Vodoveizjednačenja potencijala spojiti na sabirnicu u kutiji za izjednačenje potencijala,a nju na zaštitni PEvod.Zaštita od indirektnog dodira dijelova pod naponom u TN-C-S sustavu raspodjele predviđena jeautomatskim isklapanjem napajanja. Efikasnost zaštite treba nakon izvođenja instalacije provjeritimjerenjem.Zaštita vodova od preopterećenja i kratkog spoja predviđena je primjenom osigurača odgoarajućevrijednosti.Vodovi i osigurači odabrani su tako da struja kroz vod bude manja od nazivne struj

e osigurača, aova od trajno dopuštene struje u vodu uz to da pad napona bude manji od propisom dozvoljenog.Zaštita od indirektnog dodira dijelova pod naponom djelotvorna je ako je zadovoljeno:Zs x Ia < Uo

gdje je:

Zs - impedancija petlje kvaraIa - struja djelovanja zaštitnog uređajaUo - nazivni fazni napon

Dozvoljeno vrijeme isključenja za napon 220V je 0,4 sekunde. Nakon izvođenja električneinstalacije potrebno je izmjeriti impedanciju petlje kvara svakog potrošača i ona mora biti manja oddanih vrijednosti:

Nazivna struja

Struja djelovanja

Impedancija petlje

osigurača (A)

osigurača (A)

kvara (W)

Ino = 6A

Ia = 42A

Zs = 5,2 W


33/43

Ino = 10A

Ia = 71A

Zs = 3,1 W

Ino = 16A

Ia = 130A

Zs = 1,8 W

Ino = 35A

Ia = 265A

Zs = 0,8 W

24


34/43



IZJEDNAČENJE POTENCIJALAUnutar zgrade izvesti izjednačenje potencijala s posebnom pažnjom. Izjednačenje potencijala izvestipolaganjem vodova P/F 16 mm2, te povezati metalne mase. U sanitarnim čvorovima izjednačenjepotencijala izvesti preko kutije za izjednačenje potencijala vodovima P/F 6 mm2, a vodom P/F 16mm2 povezati se na najbliži razdjelnik.Sabirnica za izjednačenje potencijala je centralno mjesto potencijalnih izjednačenja pojedinihsistema..U cilju izjednačenja potencijala, na sabirnicu za izjednačenje potencijala treba spojiti:- cijevi centralnog grijanja- uzemljivač kućne telefonske centraleSabirnica za izjednačenje potencijala izrađuje se od bakra. Kada se na nju izvedu sve potrebne

veze, tada se zatvori poklopcem, radi zaštite svih spojnih mjesta od dodira i mehaničke povrede.Svaki priključni vodič na sabirnici za izjednačenje potencijala, mora biti označen, da e jasno znakoji dio instalacije u zgradi štiti.Sve spojeve na sabirnicu za izjednačenje potencijala treba izvesti vodičima P u izolacionoj cijevi.Vod za izjednačenje potencijala izvodi se bez prekidanja. Boja izolacije (PV) vodiča za izjednačenjepotencijala je žuto-zelena.Nije potrebno da svaka metalna cijev ima svoj vod za izjednačenje potencijala. Dozvoljeno jepovezivanje više cijevi međusobno, a jedan zajednički vodič tada predstavlja vod za izj

dnačenjepotencijala.Spoj sabirnica na izjednačenju potencijala i temeljnog uzemljivača treba izvesti pomoću FeZn trake25 x 4 mm.TELEFONSKA INSTALACIJAKako je građevina nova, priključak na javnu TK mrežu treba izvesti u dogovoru sa lokalnim centrom.U kutiju RTK 50, smještenu na vanjski zid zgrade, na visini 1.60 m, izvršiti koncentraciju kućneinstalacije, koju treba izvesti podžbukno u cijevima, kabelima tipa TI44 2x2x0.4 do svakekombinirane utičnice na visini 0.3 m od gotovog poda.

Instalaciju izvesti u skladu sa važećim tehničkim propisima i zahtjevima HT-a.

25


35/43



PRORAČUN OTPORA INSTALACIJE UZEMLJENJAOtpor rasprostiranja trakastog uzemljenja cijele građevine dobije se iz izraza:

Rr

2 l

ln

2l 2ah

- otpor rasprostiranja uzemljenja građevine

- specifični otpor tla (pretpostavljeni)

=

100

(m)

l

- ukupna duljina uzemljivača

=

50

(m)

a

- širina trake uzemljivača

= 0,025

(m)

h

- dubina polaganja uzemljivača

=

(m)

()


36/43

1

U ovome slučaju uzemljivač se izvodi pocinčanom čeličnom trakom 25x4 mm položenom na du1 m u beton temelja, pa otpor rasprostiranja iznosi:

Rr

2 l

ln

2l 2= 3,88 ah

Iz prethodne računice vidljivo je da je otpor uzemljenja manji od 5 , što znači da zadvoljava propiso veličini otpora uzemljenja.

26


37/43



RASVJETA ZATVORENIH PROSTORIJA:ZAHTJEVI ZA DOBRU RASVJETU:

Dovoljna rasvjijetljenost E u luxima daje nazivnu rasvjetljenost koju treba održati kao srednjuvrijednost u prostoriji. Ona se odnosi na srednje stanje starenja prostorija i mjeri se 0,85m od poda.Nazivnu rasvjetljenost treba povećati za 1 u uvjetima otežanih zadataka (boja, kontrast, brzina rada,prostorija bez prozora, stariji ljudi). U prostorija gdje se trajno zadržavaju ljudi ne smije biti manje od120 lx. U tablici su dane nazivne rasvjetljenosti.ZahtjeviVrlo mali

Stupanj1

E [lx]60

Mali

2

120

Srednji

33a

250500

Veliki

4

1000

Vrlo veliki

5

1500

Izvanredno veliki

6

2000

Vidni zadaci


38/43

Srednje prostorije,orijentacija, prolaznozadržavanjeLaki vidni zadaci,veliki detalji s jakimkontrastimaNormalni vidnizadaci, veliki detaljisa srednje jakimkontrastimaTeški vidni zadaci,mali detalji sa malimkontrastimaTeški vidni zadaci,mali detalji sa vrlomalim kontrastimaVrlo teški vidnizadaci, vrlo malidetalji, vrlo malokontrasta

Pri tome se zahtjevi detaljnije definiraju:Vrlo mali: sporedne i podrumske prostorije, skladišta ambalaže, hodnici, garderobe,toalete,

kinodvorane, stubištaMali: glavni prolazi i glavni hodnici, garaže, zahodi, kotlovnice, kuponice, dnevni boravak,blagovaonice, čekaonice.Srednji 250lx: uredski rad bez velikih vidnih zahtjeva, arhive, blagajne, dvorane za sjednice,strojarnice, učionice, biblioteke, zbornice, čitaonice, muzeji, restorani, kuhinje,dnevne sobeSrednji 500lx: laboratorijski rad, kontrola robe, radovi na strojevima, fina montaža, komandneprostorije, normalniji uredski rad (knjigovodstvo, obrada podataka), ordinacije, ljekarne, previjališta,hotelske kuhinje, u stambenoj gradnji: mjesta za čitanje, iznad ogledala i kreveta

Veliki: tehničko crtanje, velike zajedničke uredske prostorije, dvorane za operacije i obdukcije,obrada stakla, fini alatničarski radoviVrlo veliki: montaža elektroničkih sklopova, graviranje, kontrola boja kod višebojnogtiska,Izvanredno veliki: izrada preciznih mjernih instrumenata, zlatarstvo27


39/43


Proračun električnog osvjetljenja vrši se prema formuli:

kE


A

Gdje je:k ± koeficijent za starenje i zaprašivanje rasvjetnih tijela. Uzima se da je 1,25 kod normalnogstarenja i zaprašivanja, a kod pojačanih uvjeta treba faktor podići ma 1,5 ili 1,8h ± korisnost; predstavlja gubitke od izvora do radne površineE ± nazvina rasvjetljenost iz tabliceA ± površina prostorijeBroj svejtiljki za potrebno osvjetljenje dobije se iz izraza

s

Gdje je Fs osvjetljenje pojedine svjetiljke i dobije se iz kataloga proizvođača.Za potrebe seminarskog rada uzet će se u obzir faktor k=1,7 , a h=1.Proračune rasvjete prema namjeni poslovnog prostora preporučeno je izvoditi alatom DIALux kojise može besplatno nabaviti na:http://www.dial.de/CMS/English/Articles/DIALux/Download/Download_d_e_fr_it_es_cn.htmlveličina datoteke je 232 MB.Ili se može koristiti alat koji se nalazi se na računalima u laboratoriju 2-27.

28


40/43


SKLOPNI APARATI NISKOG NAPONA:


Generalno, sklopni aparati mogu se podijeliti u dvije grupe:·

Zaštitne sklopke tj. automatske zaštitne sklopke koje se koriste kao zaštita od previsokognapona dodira (struja zaštitna sklopka (FI ili ZS sklopka), naponska zaštitna sklopka)

·

Instalacijske sklopke tj. sklopni uređaji za sklapanja u instalacijskim krugovimaudomaćinstvima. Izrađuju se za maksimalne napone 500 V, i nazivne struje 2,4,6,10,16i 25 A.Predviđeni su za sklapanja struja do nazivnih vrijednostiPrema izvedbi unutrašnjih spojeva razlikujemo:

·····

jednopolnedvopolnegrupne (serijske)izmjeničnekrižne

29


41/43



FID (RCD) sklopke se koriste kao osnovna zaštita od električnog udara i kao jedina zaštitaljudksog života. Naziv FID potječe od engleskih riječi Fail (greška) i Device ( uređaj)dnosnouređaj struje greške, a naziv RCD potječe od engleskih riječi Residual Current Device ređajdiferencijalne struje). Ponekada se koriste i skraćenice FI i ZUDS (Zaštitni Uređaj DiferencijalneStruje). Postoje jednofazne i trofazne FI (dvopolne i četvoropolne). Princip radasklopkeobjašnjen je na slici.

Kada na potrošaču nema kvara suma struja koje proteku kroz feritni prsten je jednaka nuli tako dase u namotajima na prstenu ne inducira struja. U slučaju kvara kroz feritni prsten i zaštitni

provodnik PE poteče struja kvara Id, usljed čega se u namotajima inducira struja. Ova struja tečekroz elektromagnet koji privuče kotvu i isključi prekidač. Radi ispitivanja FI sklopke se postavljatipkalo S i otpornik R. Kada pritisnemo tipkalo sklopka mora isključiti napajanje.Najvažniji podaci o FI sklopki su nominalna struja In i proradna struja greške Id. Najčešće se koristesklopke sa proradnom strujom greške Id = 0,03 A, jer je to struja koja nije opasna po ljudski život.Postoje potrošači kao što su npr. jači elektromotori koji u normalnom radu imaju izvjesu struju30


42/43



greške koja nije opasna.Ovakvi potrošači se napajaju preko FI sklopki sa jačom strujom greške npr. Id = 0,5 A, d = 1 Aili više.FID sklopka može imati K, G i S karakteristiku. FID sklopke sa K karakteristikom imaju veomakratko vrijeme isključenja od maksimalno 200 ms, dok G sklopke, koje se najviše koristeimaju vrijeme isključenja do 300 ms. Sklopke sa S karakteristikom su selektivne ikoriste se uglavnim strujnim krugovima. Imaju veoma dugo vrijeme isključenja od 500 ms.Proizvode se FID sklopke tipova AC, A i B. AC sklopke se koriste samo za izmjeničnu struju,sklopka A za izmjeničnu i pulsirajuću jednosmjernu struju dok se B sklopke mogu koristiti i zaizmjeničnu i za istosmjernu struju.

PITANJA

1. Što su električne instalacije i koje su vrste električnih instalacija?2. Što nazivamo instalacijama slabe struje? Navedite primjere!3. Što je potrebno poznavati za poslove projektiranja? Što smatramo pod projektiranjem?4. Što je i od čega se sastoji projekt? Navedite vrste projekta!5. Kako dijelimo sheme? Kako djelimo sheme s obzirom na prikazivanje vodiča?6. Što je strujna shema?7. Po čemu se razlikuju CAD i CAE programski alati?8. Što označava oznaka ±K2:14?9. Što je idejni, a što glavni projekt? Što sadrži glavni projekt?10. Kako se označavaju trošila u nacrtu idejnog projekta?11. Što na jednopolnoj shemi znači FA1? A što znači FU?

12. Kako se osigurava zaštita od električnog udara?13. Izračunajte otpor rasprostiranja trakastog uzemljivača duljine 38m, koristivši podatke kao uprimjeru? Udovoljava li takav uzemljivač propisima?14. Izračunati potreban broj rasvjetnih tijela sa četiri fluo cijevi 20W za osvjetljenje uredapovršine A=30m2 . Osvjetljenje jedne svjetiljke je Fs = 3300 lm. Potrebno osvjetljenje jeE=250 lx.

Odgovori na pitanja prilažu se seminarskom radu i uvjet su kolokviranje laboratorijski vježbi.

31


43/43

Documents

Električne Instalacije i Rasvjeta(Elektrotehnički Fakultet)