Elektroniki sklopovi

Elektroniki sklopovi Pitanja i odgovori:

1.Ispravljaki spojevi s poluvodikom diodom?

Za normalan rad elektroniki sklopovi trebaju istosmjerni napon napajanja.U tu se svrhu izmjenini napon mree transformira na potrebnu vrijednost i zatim ispravlja.Ispravljanje se obavlja spojevima ispravljakih dioda koje se nazivaju ispravljaki sklopovi.Ispravljaki sklopovi mogu biti poluvalni i punovalni.

Poluvalni spoj ispravljaa:

Poluvalni spoj ispravljaa najjednostavniji je ispravljaki spoj.Dioda proputa struju samo za vrijeme jedne poluperiode izmjeninog napona.Stoga se na troilu javlja samo pozitivni dio izmjeninog napona.Srednja vrijednost ispravljenog napona uz zanemareni pad napona na diodi iznosi:Usr=Usm/ =0,45 UsGdje su Usm i Us vrna,odnosno efektivna vrijednost napona na sekundaru transformatora,tj.na ulazu ispravljaa.Doputena vrijednost napona zaporne polarizacije diode mora biti vea od Usm.

Punovalni spoj ispravljaa:To su spojevi s dvije diode ili mosni spojevi ili Graetzov spoj.U spoju s dvije diode za vrijeme pozitivne poluperiode napona na sekundaru transformatora vodljiva je dioda D1,a za vrijeme negativne poluperiode dioda D2.Struja tee kroz troilo uvijek u istom smjeru pa se na njemu dobije pozitivan napon u obje poluperiode.

Srednja vrijednost ispravljenog napona uz zanemareni pad napona na diodi iznosi:

Usr=2Usm/ =0,9 Us

Gdje su Usm i Us vrne,odnosno efektivne vrijednosti napona na sekundaru transformatora.Doputena vrijednost napona zaporne polarizacije didoe mora biti vea od 2Usm.

Isti oblik napona dobije se s pomou ispravljaa mosnome spoju.Usm je vrna , a Us efektivna vrijednost napona na sekundaru transformatora,tj na ulazu ispravljaa.Doputena vrijednost napona zaporne polarizacije diode mora biti vea od Usm.Spoj zahtijeva etri diode ali je transformator jednostavniji.2.Stabilizacija napona Zenerovom diodom?Rije je o najjednostavnijoj izvedbi stabilizatora napona.Izlazni je napon ovog stabilizatora Zenerov napon Uz.Kako promjene struje Iz neznatno mijenjaju napon Uz,izlazni napon moe se smatrati stalnim.Promjena ulaznog napona uzrokuje promjenu struje Zenerove diode Iz.Zato se mijenja pad napona na otporniku R.pa je izlazni napon gotovo konstantan:

Ui=Uu-IzR=Uz3.Ograniavai napona?U elektronici je esto potrebno ograniiti porast napona iznad odreene vrijednosti.Sklopovi koji obavljaju tu funkciju nazivaju se ograniavai.Ograniavae moemo podijeliti na:

Paralelni diodni ograniava je spoj kod kojeg je dioda spojena paralelno izlazu.Kod paralelnih diodnih ograniavaa ulazni napon prenosi se na izlaz kada je dioda ne vodljiva.Kad je dioda vodljiva,na izlazu je napon propusne polarizacije diode UF.Ako se eli porast izlaznog napona ograniiti na neku vrijednost veu od UF,dodaje se u seriju s diodom izvor napona Ul.Serijski diodni ograniava

Isti uinak moe se postii serijskim diodnim ograniavaem.Ulazni napon prenosi se na izlaz kada je dioda vodljiva.U protivnom je na izlazu napon Ul dodanog istosmjernog izvora.

Dvostrani paralelni ograniava koristi se kada je potrebno ograniiti napon na dvije razine.4.Graa i princip rada bipolarnog tranzistora?

Bipolarni tranzistor sastoji se od tri poluvodika sloja na koja su prikljuene metalne elektrode.Slojevi i elektrode nazivaju se baza(B) emiter(E) i kolektor (C).S obzirom na raspored poluvodikih slojeva tranzistori mogu biti NPN tipa ili PNP tipa.S obzirom na materijal od kojeg se izrauju mogu biti silicijski ili germanijski.Budii da tranzistor ima tri elektrode,jedna se upotrebljava kao ulazna,druga kao izlazna i trea je zajednika ulaznom i izlaznom strujnom krugu.

5.Osnovni spojevi tranzistora?

Osnovni spojevi tranzistora su:spoj zajednikog emitera,spoj zajednike baze i spoj zajednikog kolektora.Svaki spoj ima svoje osobitosti koje ga ine prikladnim za odreene svrhe,a u praksi se najee upotrebljava spoj sa zajednikim emiterom.

6.Statike karakteristike tranzistora?

Statike karakteristike tranzistora nam prikazuju ovisnost izmeu ulaznih i izlaznih struja i napona tranzistora.Za praktinu primjenu najvanije su nam ulazne, prijenosne i izlazne karakteristike tranzistora.Ulazne prikazuju ovisnost struje baze i napona izmeu baze i emitera uz stalan napon Uce.

Prijenosne karakteristike prikazuju odnos struje kolektora i struje baze uz stalan napon Uce.

Izlazne karakteristike tranzistora prikazuju ovisnost kolektorske struje o naponu izmeu kolektora i emitera Uce i struji baze.7.Unipolarni tranzistori-vrste i karakteristika?Za razliku od bipolarnih tranzistora struju unipolarnih tranzistora ini samo jedna vrsta nosilaca naboja(elektron ili upljina).Nazivaju se tranzistori s efektom polja ili skraeno FET.To su naponsko upravljani elementi.Imaju vrlo veliki ulazni otpor pa ne zahtijevaju ulaznu struju.Tranzistori s efektom polja mogu biti:spojni(JFET) i s izoliranim zasunom,odnosno izoliranom upravljakom elektrodom(MOSFET).JFET mogu biti n-kanalni i p-kanalni.N-kanalni JFET moe se prikazati kao silicijski tapi n-tipa uz koji se sa svake strane nalazi p-tip poluvodia.Prikljunice na krajevima n-tipa poluvodia nazivaju se uvod-S i odvod-D.Prikljunica povezana sa slojem p-tipa naziva se zasun ili upravljaka elektroda G.Vrijednost struje ID ovisi o vrijednosti prikljuenih napona izmeu odvoda i uvoda UDS i izmeu zasuna i uvoda UGS.

N-kanalni MOSFET sastoji se od silicijske podloge p-tipa na koju se nanese dvije zone n-tipa s kojih su izvedeni prikljuci:uvod S i odvod D.Izmeu uvoda i odvoda na podlogu je nanesen tanki sloj silicijeva dioksida koji je izloator a na njega je vezana upravljaka elektroda ili zason.Razikujemo dva tipa MOSFETA obogaeni i osiromaeni.

Izlazna karakteristika u spoju zajednikog uvoda:

Prikazuje ovisnost struje odvoda ID o naponu UDS uz napon UGS kao parametar.

Prijenosna karakterisika:

Prikazuje ovisnost struje odvoda ID o naponu UGS uz napon UDS kao parametar.

8.Tranzistor kao sklopka?Ako je struja baze IB=0,radna toka tranzistora je u zapiranju.Tada tranzistorom tee samo mala preostala struja kolektora,koja se praktiki moe zanemariti,pa je izlazni napon sklopke gotovo jednak naponu napajanja UCC.Tranzistor zato djeluje kao iskljuena sklopka.Da bi se to postiglo,potrebno je na ulaz tranzistorske sklopke dovesti napon pri kojem e struja baze biti jednaka nuli.To je napon 0V ili mali pozitivan napon.Uz dovoljno velik pozitivni ulazni napon potei e tranzistorom dovoljno velika struja baze IBzas koja e radnu toku tranzistora dovesti u podruje zasienja.Takva struja baze potjerat e kroz tranzistor najveu moguu struju kolektora ICzas.Zato je gotovo sav napon napajanja na kolektorskom otporu RC.Izlazni napon je vrlo mali napon zasienja tranzistora UCEzas.Tranzistor u tom sluaju djeluje kao ukljuena sklopka.Da bi tranzistor bio u zasienju,mora biti ispunjen uvijet:

IBzas>ICzas/hFE.

Dakle ako se eli da tranzistor djeluje kao sklopka,radna toka tranzistora mora biti u zasienju(ukljuena sklopka) ili u zapiranju(iskljuena sklopka).

9.Multivibratori?Multivibratori su sklopovi s dva razliita stanja.Do promjene stanja multivibratora moe doi na dva naina:djelovanjem vanjskog signala i bez djelovanja vanjskog signala.Stanje koje je mogue promijeniti samo djelovanjem vanjskog signala naziva se stabilno stanje.Stanje koje se mijenja bez djelovanja vanjskog signala naziva se kvazistabilno stanje.Na temelju moguih kombinacija stanja razlikuju se tri vrste multivibratora:Bistabilni-oba stanja stabilna

Monostabilni-jedno stabilno stanje

Astabilni-koje ima oba kvazistabilna stanja

Svaki od ovih multivibratora moe se izvesti s pomou tranzistora.

10.Tranzistorsko pojaalo u spoju zajednikog emitera ?Pojaalo u spoju zajednikog emitera najee se koristi pri konstrukciji niskofrekvencijskih pojaala,jer daje najvee pojaanje napona i struje kao i snage.Kod tranzistora u spoju zajednikog emitera na bazu se dovodi ulazni signal iz generatora,a u izlaznom krugu se s kolektorom uzima pojaani signal i daje potroau.Da bi tranzistor pojaavao signal,mora se nalaziti u odreenoj radnoj toki u normalnom aktivnom podruju,pa pored signala pojaalu treba privesti i odreene istosmjerne napone napajanja(baterija ili ispravlja).Naponi baterija UCC i UBB odreuju normalnu polarizaciju elektroda tranzistora.Sa baterijama i otporima RB i RC odreuju se odgovarajui istosmjerni prednaponi tranzistora UBE i UCE,kao i istosmjerne struje baze IB i kolektora IC,pa je na taj nain odreena tzv.statika radna toka tranzistora T u izlaznim karakteristikama u normalnom aktivnom podruju tranzistora.Otpor RB odreuje istosmjernu struju baze tranzistora IB i mnogo je vei od ulaznog otpora tranzistora.

Otpor RC u krugu kolektora tranzistora odreuje istosmjernu struju kolektora IC i spreava kratak spoj struje signala preko baterije na masu.Izmjenini signal dovodi se na pojaalo preko vezanog kondezatora Cv1,a pojaani signal odvodi se preko vezanog kondezatora Cv2.Vezani kondezatori dovoljno velikog kapaciteta omoguuju prolaz izmjeninom signalu bez gubitaka dok za istosmjernu komponentu struje predstavljaju jeko veliki otpor,pa na taj nain odvajaju napajanja pojedinih stupnjeva pojaala.

Posmatrajui ulaznu i izlaznu struju signala pojaala vidimo da je izlazna struja vea, a to je ostvareno pojaanjem struje.Prolaskom kolektorske struje signala kroz otpor kolektora RC ,zbog pada napona na njemu nastat e izmjenini napon signala na izlazu pojaala koji je vei od ulaznog napona generatora ,pa je u pojaalu ostvareno i pojaanje napona.11.Tranzistorsko pojaalo u spoju zajednike baze?Ovo pojaalo moe biti izvedeno s niskoomskim ili visokoomskim djeliteljem u krugu baze.Otpor RE u ulaznom krugu vee emiter galvanski na masu,a istovremeno spreava ulazni signal da ide na masu.

Pojaalo sa zajednikom bazom je u statikim uvjetima rada identino pojaalu sa zajednikim emiterom,meutim ta se dva pojaala bitno razlikuju u dinamikim uvjetima rada.Signal se ovom pojaalu dovodi iz naponskog generatora u krug emitera,koji je ovdje ulazna elektroda dok potroa uzima pojaani naponski signal sa kolektora tranzistora.Kako baza mora biti uzemljena za izmjenini signal,otporniku R2 dodan je paralelno kondezator dovoljnog velikog kapaciteta CB koji uzemljuje bazu.12.Tranzistorsko pojaalo u spoju zajednikog kolektora?

Ovo pojaalo takoer moe biti izvedeno s niskoomskim ili visokoomskim djeliteljem u krugu baze.Za razliku od pojaala u spoju zajednikog emitera potroa se ovdje nalazi u krugu emitera,dok je kolektor direktno spojen na izvor napajanja UCC i time uzemljen za izmjenini signal.Ovoje pojaalo u statikim uvjetima rada identino pojaalu sa zajednikim emiterom.

13.Dvostepeno pojaalo s kapacitivnom vezom?To je viestepeno kaskadno pojaalo kod koga je veza izmeu pojedinih stupnjeva pojaala,potroaa i generatora izvedena pomou vezanih kondezatora.Vezani kapacitet CV stavlja se da bi izolirao svaki stupanj u pogledu istosmjerne komponente od prethodnog ili slijedeeg stupnja pojaala,odnosno,potroaa i generatora.Zadatak vezanog kondezatora je da bazu slijedeeg tranzistora odvoji od istosmjernog napona kolektora prethodnog stupnja,a da izmjeninoj komponenti signala,koja se kao pojaani signal pojavljuje na kolektoru tranzistora,omogui da neoslabljena doe na bazu slijedeeg stupnja.Kapacitet vezanog kondezatora treba biti dovoljno velik(1-10F)tako da se pad napona na njemu moe zanemariti do relativno niskih frekvencija ulaznog signala.Ovakva se pojaala najee upotrebljavaju za pojaanje NF signala u suvremenim pojaalima iz sasvim ekonomskih razloga.14.Diferencijalno pojaalo?

Diferencijalno pojaalo jedan je od najee koritenih spojeva pojaala.Njegovo osnovno svojstvo zbog kojeg se vrlo esto upotrebljava,osobito kao ulazno pojaalo jest da dobro pojaava signale koji se na ulaze dovode u protufazi,odnosno kao razlika dvaju signala,a slabo pojaava signale koji se dovode na ulaze u fazi.Signal koji se eli pojaati moe se dovesti samo na jedan ulaz.Drugi ulaz se u tom sluaju uzemlji.

Pojaani signal moe se uzeti s bilo kojeg izlaza ili izmeu dva izlaza.Diferencijsko pojaalo moe se izvesti sa zajednikim otporom RE u emiterskom krugu ili sa strujnim izvorom u emiterskom krugu.

15.Pojaalo snage s transformatorskom vezom klase ?Pojaalo snage ima zadau predati troilu veu izmjeninu snagu uz to manja izoblienja i to vei stupanj korisnog djelovanja ili krae ,Korisnost.Korisnost je odnos izmjenine snage predane troilu PP i ukupne snage privedene pojaalu PCC.Ako je radna toka pojaala priblino u sredini radnoga podruja,tako da struja kroz tranzistor tee tijekom cijele periode ulaznoga signala,kae se da pojaalo radi u klasi A.Kod pojaala u kojem je troilo spojeno u kolektorski krug,kolektorska struja tee kroz tranzistor tijekom cijele periode ulaznoga signala pa je predana snaga iz izvora uvijek ista bez obzira na pobudu:PCC=UCC*ICC.Najveu korisnost pojaala u klasi A mogue je dobiti ako se troilo spoji u kolektorski krug preko transformatora.Kada pojaalo nije pobueno ono troi iz izvora snagu :

PCC=UCC*ICQ.

U sluaju kada je pobueno pojaalo ono tada daje snagu koja je jednaka:

PP=PCC/2.

Prema tome u najpovoljnijem sluaju korisnost je 50%.U stvarnosti e stupanj korisnog djelovanja biti neto nii oko 40%.

16.Protutaktno pojaalo snaga klase ?Mnogo veu korisnost uz veliki hod izlaznog signala mogue je dobiti pojaalom kod kojega je radna toka tranzistora smjetena na granici aktivnog podruja s podrujem zapiranja.U tom sluaju struja kroz tranzistor tee samo za vrijeme jedne poluperiode.Takav rad naziva se rad u klasi B.Kako bi se dobila struja kroz troilo u obje poluperiode,dodaje se prvome tranzistoru drugi tranzistor.Tranzistori moraju biti jednakih svojstava s tim da je jedan NPN tipa,a drugi PNP tipa.Za vrijeme pozitivne poluperiode ulaznog signala vodljiv je tranzistor Tr1,dok je tranzistor Tr2 u zapiranju.Za vrijeme negativne poluperiode ulaznog signala vodljiv je tranzistor Tr2,a tranzistor Tr1 je u zapiranju.Takvo pojaalo naziva se protutaktno pojaalo.U najpovoljnijem sluaju korisnost ovog pojaala je teoretski 78%,ali zbog napona zasienja i preostale struje kolektora korisnost se kree u stvarnosti izmeu 65 i 70%.Privedena snaga pojaalu je PCC=2UCCIczas/ Dok je snaga troila jednaka:PP= PPR/417.Negativna povratna veza?U elektronikim sklopovima,za pojaavanje signala esto se koristi negativna povratna veza.Negativna povratna veza stabilizira iznos pojaanja s obzirom na promjene parametara aktivnih komponenti sklopa do kojih dovode promjene temperature, starenje elementa,promjene napona napajanja itd.Primjenom negativne povratne veze znatno se smanjuju nelinearna izoblienja u pojaalu jer prijenosna funkcija pojaala postaje linearnija.Negativna povratna veza dovodi do poveanja propusnog pojasa pojaala,te je vrlo korisna u irokopojasnim pojaalima.Negativna povratna veza omoguava mijenjanje ulazne i izlazne impedancije sklopa na eljeni iznos,ime se uz stabilizaciju pojaanja stvarna pojaala mogu znatno pribliiti idealnim.Negativna povratna veza smanjuje napone smetnji(um i brujanje).Pored navedenih poboljanja,negativna povratna veza dovodi i do pogoranja.Tu spada smanjenje pojaanja pojaala,odnosi se na jaku tendenciju pojaala da na visokim frekvencijama povratna veza moe prei u pozitivnu povratnu vezu te na taj nain moe prouzrokovati spontane oscilacije koje onemoguavaju normalno pojaavako djelovanje sklopa.18.Oscilatori s pozitivnom povratnom vezom?Izvedbe oscilatora s povratnom vezom meusobno se razlikuju prema grani povratne veze.Ona moe biti izvedena s pomou mree otpornika i kondezatora(RC ili CR mree)pa se takvi oscilatori nazivaju RC-oscilatori,odnosno s pomou spoja kondezatora i zavojnice(LC-mrea)pa se takvi oscilatori nazivaju LC-oscilatori.Kod RC oscilatora pozitivna povratna veza ostvaruje se pomou mree otpornika i kondezatora.Mrea moe biti izvedena kao RC-mrea,odnosno niski propusti,ili kao CR-mrea,odnosno visoki propust.Frekvencija izlaznog napona ovisi o vrijednosti elemenata R i C u grani povratne veze.Oscilator se primjenjuje u podruju frekvencija do 200kHz.Kod oscilatora izvedenog pomou RC-mree,frekvencija izlaznog napona moe se izraunati prema izrazu:fi=6/2RC.Kod oscilatora izvedenog pomou CR-mree,frekvencija izlaznog napona moe se izraunati prema izrazu:fi=1/2RC6.Za podruje viih frekvencija primjenjuju se LC-oscilatori.Titrajnu krug kojim se ostvaruje povratna veza moe biti s kapacitivnim djelilom ili s induktivnim djelilom.Kod Colpittsova oscilatora povratna veza ostvaruje se s pomou titrajnog kruga s kapacitivnim djelilom.Na kondezatoru C1 izlazni je napon,a na kondezatoru C2 napon povratne veze Uf. Koeficijent povratne veze je :=C1/C2.Naponsko pojaanje mora biti najmanje:Au=C2/C1.Frekvencija izlaznog napona ovisi o elementima L,C1 i C2:fi=1/2LCT.Kod Hartleyeva oscilatora povratna veza ostvaruje se s pomou titrajnog kruga s induktivnim djelilom.Frekvencija izlaznog napona odgovara rezonancijskoj frekvenciji titrajnog kruga u grani povratne veze:fi=1/2LTC.Koeficijent povratne veze odreen je omjerom induktiviteta L1 i L2.=L2/L1.Potrebno pojaanje pojaala da bi oscilirao jest:Au>L1/L2.19.Operacijska pojaala,idealno i stvarno,primjena?Operacijsko pojaalo ima pet izvoda.Dva su ulazi koji djeluju kao kod diferencijskoga pojaala.Ulaz oznaen s- naziva se invertirajui,a ulaz oznaen s + neinvertirajui.Na izlazu dobije se pojaani signal s ulaza.Preostala dva izvoda su prikljuci za napon napajanja.Za napajanje operacijskog pojaala najee se koriste dva izvora,dok se rjee koristi jedan izvor.Signal koji je doveden na invertirajui ulaz pojavljuje se na izlazu pojaan i u protufazi s ulaznim.Ako se signal dovede na neinvertirajui ulaz, na izlazu se dobiva signal pojaan i u fazi s ulaznim.Budui da je pojaanje operacijskog pojaala vrlo veliko,signal na izlazu pojaala u oba je sluaja izoblien.Invertirajue pojaaloKod njega naponsko pojaanje ovisi iskljuivo o odnosu vrijednosti izvana dodanih otpornika.Izlazni napon je u protufazi s ulaznim naponom stoga se to pojaalo i naziva invertirajue pojaalo.A=-R2/R1.Ne invertirajue pojaaloPokazuje da je odnos izlaznog i ulaznog napona za jedan vei od odnosa otpora R2/R1.,a izlazni napon je u fazi s ulaznim naponom.Stoga se ovo pojaalo i zove ne invertirajue pojaalo.Pojaanje se moe izraunati prema izrazu:A=R2/R1+1.Ako se kod ne invertirajueg pojaala izvede izravna povratna veza s izlaza na ulaz dobije se sklop kod kojeg je izlazni napon istog iznosa kao i ulazni i s njim u fazi.To znai da operacijsko pojaalo u takvu spoju obavlja funkciju sljedila napona.20.Tiristori-vrste i karakteristike?Tiristori su elektronike komponente s vieslojnim poluvodikim strukturama.Imaju dva stabilna stanja,vodljivo i ne vodljivo,a prijelaz iz jednog stanja u drugo je vrlo brz.Najvanija osobina tiristora jest mogunost upravljanja vrlo velikim snagama uz utroak malih iznosa snaga.Postoje tiristori s dvije,tri i etiri elektrode.S obzirom na smjer protjecanja struje tiristori mogu biti jednosmjerni i dvosmjerni.etveroslojna dioda naziva se jo i Schockleyjeva dioda prema svom konstruktoru, ili jednosmjerni diodni tiristor.Osobina etveroslojne diode je da ne vodi struju ni pri propusnoj polarizaciji sve dok napon prikljuen izmeu anode i katode ne poprimi dovoljno veliku vrijednost UB0,koja se naziva prijelomni napon.Dioda kod toga napona naglo prelazi iz nevodljivog stanja u vodljivo.Struja naglo poraste uz smanjenje napona izmeu anode i katode.Stoga se za etveroslojnu diodu kae da ima karakteristiku negativnog otpora.Dioda ostaje u vodljivu stanju sve dok se struja kroz nju ne smanji ispod odreene vrijednosti IH koja se naziva struja dranja.Uz napon zaporne polarizacije dioda ne vodi sve dok napon ne bi poprimio veu vrijednost od probojnoga napona zaporne polarizacije UBR to bi dovelo do unitenja diode.Prijelomni naponi mogu imati vrijednost od nekoliko desetaka i nekoliko stotina volti.Struje dranja IH mogu biti od nekoliko miliampera do nekoliko desetaka miliampera,a naponi dranja UH izmeu 0,5V i 1V.DijakOn je slinih svojstava etveroslojnoj diodi.Razlikuje se po tome to moe proputati struju u oba smjera.Meusobno se prema konstrukciji i obliku strujno naponske karakteristike razlikuju dva tipa.dijak s pet slojeva i dijak s tri sloja.Vrijednosti prijelomnog napona i napona dranja kod dijaka s pet slojeva odgovaraju vrijednostima kao kod etversolojne diode.Prijelomni napon kod dijaka s tri sloja iznosi izmeu 20V i 40 V.Razlika napona izmeu prijelomnog napona UB0 i napona dranja UH iznosi oko 10 V.Silicijska upravljiva ispravljaica-SCRSCR triodni je tiristor,tj sastoji se od tri elektrode.To su anoda A,katoda K i upravljaka elektroda G.Vrlo esto se naziva samo tiristor.SCR e pri propusnoj polarizaciji voditi struju tek ako prikljueni napon ima dovoljno veliku vrijednost.Ta vrijednost naziva se prijelomni napon UB0,a moe iznositi od nekoliko desetaka volta preko kilovolta.Kad tiristor provede napon izmeu anode i katode smanji se na vrlo mali iznos UT koji je reda veliine jedan do dva volta,a struja poprima veliku vrijednost.Stoga se i za tiristor kae da ima karakteristiku negativnog otpora.Ovako se tiristor ponaa kada ne tee struja upravljake elektrode tj. Kada je IG=0.Ako upravljakom elektrodom tee struja IG ovisno o njezinoj veliini tiristor moe provesti i kod napona izmeu anode i katode koji ima manju vrijednost od UB0.Uz dovoljno veliku struju upravljake elektrode tiristor moe provesti i kod vrlo malih napona izmeu anode i katode.Kada je tiristor jednom doveden u stanje voenja nije mu vie potrebna struja upravljake elektrode.Tiristor e prestati voditi tek kada se struja koja tee kroz njega padne ispod vrijednosti IH tj struje dranja.Uz napon zaporne polarizacije tiristor se ponaa kao poluvodika dioda.Kroz njega praktiki ne tee struja sve dok prikljueni napon ne poprimi vrijednost probojnog napona zaporne polarizacije UBR.U tom sluaju ako struja tiristora nije niim ograniena njezin nagli porast uzrokuje unitenje tiristora.Za rad s tiristorom vano je poznavati vrijednost doputene struje pri porpusnoj polarizaciji IF.Isklopivi tiristorDovodi se u stanje voenja kao i obini tiristor,dovoenjem pozitivnog impulsa na upravljaku elektrodu.Meutim u stanje ne voenja ovaj tiristor se za razliku od obinog dovodi negativnim impulsom na upravljakoj elektrodi.Struje ukljuenog tiristora mogu iznositi nekoliko stotina ampera.Pad napona na propusno polariziranom tiristoru je oko 2V,dok anodni naponi iskljuenog tiristora mogu biti nekoliko stotina volta do preko kilovolta.Isklopivi tiristori koriste se u sklopovima energetske elektronike za pretvorbu istosmjernog napona u izmjenini.Trijak ili dvosmjerni triodni tiristor element je slinih svojstava SCR-u s tim to moe proputati struju u oba smjera bez obzira na polaritet prikljuenog napona.Da bi trijak proveo potrebno je da i napon prikljuen na njegove elektrode A1 i A2 ima vrijednost prijelomnog napona UB0 ako je struja upravljake elektrode IG=0.Pomou struje upravljake elektrode trijak se moe dovesti u stanje voenja i kod niih napona od UB0.Trijak se moe okidati pozitivnim i negativnim impulsima na upravljakoj elektrodi bez obzira na polaritet napona izmeu glavnih elektroda.Poto je trijak jednom proveo,struja upravljake elektrode nema utjecaja na njegov rad.Vrijednosti potrebnih struja i napona za dovoenje trijaka u voenje te radni naponi i struje istog su reda veliina kao i kod SCR-a.