1

ELEKTRONSKO POSLOVANJE

1. Šta je to elektronsko poslovanje?

Elektronsko poslovanje je opšti koncept koji obuhvata sve oblike poslovnih transakcija ili razmjene informacija koje se izvode korišćenjem informacione i komunikacione tehnologije i to:

- između preduzeća,- između preduzeća i njihovih kupaca, ili- između preduzeća i javne administracije.

2. Šta umreženo globalno poslovanje omogućava preduzećima koja ga koriste?

Model umreženog globalnog poslovanja omogućio je preduzećima koja ga koriste:

- rast prihoda i proizvodnje,- rast zaposlenosti,- uštede u troškovima poslovanja, - zadovoljne kupce,- smanjenje vremena isporuke robe i smanjenje broja reklamacija,- poboljšanje podrške korisnicima,- uštede u troškovima distribucije.

3. Koje su prednosti elektronskog poslovanja?

Prednosti e - poslovanja proizilaze iz kombinacije ekonomskih i tehničkih razloga. Među ekonomskim razlozima su:

- smanjenje troškova poslovanja,- smanjenje grešaka kod elektronskih transakcija,- mogućnost zamjene skupih kancelarija.

2

Tehnički razlozi za prihvatanje e – poslovanja vezani su za mogućnost digitalizacije različitih medija, kao što su tekst, slike, zvuk i video.

Upotreba e – poslovanja omogućuje:

- konkurentnije poslovanje i povećava šansu opstanka na tržištu,- unutrašnju i spoljnu integraciju preduzeća- mikromarketing tj. marketing koji se obraća ciljnim segmentima tržišta.

4. Šta predstavlja elektronsko poslovanje sa aspekta komunikacija? Sa aspekta komunikacija, e – poslovanje je elektronska isporuka informacija, proizvoda i usluga i elektronsko plaćanje korišćenjem računarskih i drugih komunikacionih mreža.

5. Šta predstavlja elektronsko poslovanje sa poslovnog aspekta? To je primjena tehnologije u svrhu automatizacije poslovnih transakcija i poslovanja.

6. Šta predstavlja elektronsko poslovanje sa stanovišta usluga? To je alat koji omogućuje smanjenje troškova poslovanja uz istovremeno povećanje kvaliteta i brzine pružanja usluga.

7. Koje uslove je potrebno obezbijediti za realizaciju elektronske trgovine?

Za realizaciju e – trgovine potrebno je obezbijediti bar sledeće uslove:

- ponudu informacija koju na Internetu mogu vidjeti milioni zainteresovanih potrošača, i da se informacija prezentuje na način koji odgovara korisnicima mreže,

- direktan (one to one) kontakt sa potrošačima – a on se može ostvariti korišćanjem e – mail-a,

- zaključivanje tj. prodaju – poručivanje na Internetu liči na kupovinu putem kataloga,

3

- isporuku – neki proizvodi se mogu isporučivati direktno (softver, informacije i slično), dok se za većinu proizvoda isporuka realizuje tradicionalnim sredstvima,

- bezbijednu transakciju.

8. Koji faktori pozitivno utiču na razvoj e – trgovine?

- E – trgovina otvara pristup novim tržištima i tržišnim segmentima,- otvaraju se velike mogućnosti za povećanje brzine i efikasnosti prodaje,

kvaliteta usluga, kao i konkurentnosti uopšte,- došlo je do velikog porasta infrastrukture neophodne za e – trgovinu,- javlja se efekat lavine - e – trgovina sve više postaje norma.

9. Navedite i opišite modele e – trgovine na osnovu relacije između učesnika.

B2C (Business to Consumer) – ili Business to Customer je model poslovanja koji predstavlja komunikaciju poslovnog sistema sa krajnjim potrošačem. Najčešće je korišćen u on – line prodavnicama i shopping sajtovima.

B2B (Business to Business) – predstavlja poslovanje između preduzeća, tj. razmjenu proizvoda, usluga ili informacija sa drugim kompanijama iz okruženja. Sve je veća zastupljenost B2B transakcija u odnosu na B2C.

C2C (Consumer to Consumer) – ili Customer to Customer model omogućava pojednostavljenu razmjenu između pojedinaca uz učešće treće strane (kompanija koja podržava ove transakcije).

B2C2B (Business to Consumer to Business) – predstavlja noviji model e – trgovine. B2C2B je definisan kao korišćenje modela B2B kao podrške poslovanju kompanija po modelu B2C.

C2B2C (Consumer to Business to Consumer) – povezuje potrošače koristeći on – line preduzeće kao posrednika.

4

Mobilna trgovina (M - Commerce) – razvojem bežičnih uređaja i komunikacija, mobilna trgovina uzima primat u e – poslovanju. Ona predstavlja svaku transakciju novčane vrijednosti koja je realizovana preko mobilne telekomunikacione mreže.

10. Opišite modele e – trgovine sa aspekta poslovanja.

Aukcijski model – Aukcijski sajtovi su organizovani kao forumi. Internet korisnici mogu da se prijave kao licitanti ili kao prodavci. Prodavac šalje podatke o predmetu prodaje, minimalnu cijenu i krajnji rok za završetak aukcije. Licitant pretražuje sajt, pregleda trenutne licitatorske aktivnosti i licitira.

Portal modeli – Portal sajtovi daju posjetiocima šansu da nađu skoro sve što traže na jednom mjestu. Oni obično nude vijesti iz različitih oblasti, sportske informacije, vremenske prognoze, kao i mogućnost pretraživanja Interneta. Popularni dodatak većini portala je on – line kupovina. Portali su podijeljeni na dvije vrste:

- Horizontalne – agregiraju informaciju o širokom opsegu tema,- Vertikalne – nude veliki broj informacija koje se tiču jedne oblasti.

Dynamic Pricing model – Ovaj model poslovanja omogućava kompanijama snižavanje cijena putem popusta i ponuda besplatnih proizvoda i usluga.

11. Navedite i opišite modele e – tržišta.

Elektronska prodavnica (e – shop) je Web mjesto za oglašavanje proizvoda i usluga preduzeća, a postepeno počinje da se koristi i za oglašavanje i plaćanje.

Elektronski nabavni centar (e – procurement) velikog preduzeća ili javne institucije omogućuje ponudu i kupovinu većih količina roba ili usluga.

Elektronski prodajni centar (e – mall) predstavlja kolekciju elektronskih prodavnica, koje omogućuju standardizaciju nekih transakcija (npr. plaćanja). Ti centri mogu biti specijalizovani za određeni segment tržišta.

5

Elektronski sajam ( e – bazar) omogućuje svojim kupcima da komuniciraju i trguju.

Elektronska aukcija (e – auction) se zasniva na elektronskom obliku ponude, koja može koristiti multimedijsku prezentaciju dobara, a često se proširuje i na ugovaranje, plaćanje i isporuku roba.

Elektronsko posredovanje (e – brokerage) predstavlja posredovanje između potrošača i dobavljača. Potrošači postavljaju svoje zahtjeve, a posrednik traži ponude od dobavljača i bira najpovoljniju ponudu.

12. Kako funkcioniše virtuelni tržišni centar sa aspekta prodavca i sa aspekta kupca?

Sa stanovišta prodavca, prije uključivanja u rad u okviru elektronskog trgovinskog centra neophodno je dobro razmotriti određene elemente koji su bitni za dalje funkcionisanje. Ti elementi su sledeći:

- odluka o izboru elektronskog trgovinskog centra,- obezbjeđivanje prostora i dodatnih usluga, i- zakupnina u pojedinom trgovinskom centru.

Sa stanovišta kupca, susret sa virtuelnim trgovinskim centrom se odvija kroz sledeće korake:

- dolazak na glavnu stanicu virtuelnog trgovinskog centra,- pronalaženje traženog proizvoda ili kategorije proizvoda,- preusmjeravanje na prezentaciju tj. prodavnicu koja prodaje te proizvode.

13. Opišite osnovne karakteristike i tipove on – line aukcija.

Osnovne karakteristike aukcija su:

- Kupci se nadmeću, a prodavci maksimizuju cijenu. Uz to, svako može da ponudi bilo kakvu robu i za nju pronađe kupca;

- Tradicija, koja je u ovom slučaju prenijeta na visoko sofisticirani medij – Internet,

- Jednostavnost. Ne postoji lakši način da prodamo neki predmet nego ovim putem.

6

Tipovi on – line aukcija su:

1. Engleski tip – polazi od najniže prihvatljive cijene, kupci licitiraju i predmet nadmetanja ide licu koje je dalo najveću ponudu;

2. Holandski tip – polazi od nerealno visoke cijene koja se postepeno spušta; kupac je onaj ko prvi da ponudu;

3. Zapečaćene aukcije – učesnici dostavljaju kovertirane ponude tako da ostali ne znaju kakva je ponuda; licitaciju dobija najviša ponuda;

4. Dvostruka aukcija – kupci i trgovci korak po korak dolaze do dogovora, kupac kreće od najniže cijene a prodavac od najviše; obje strane postepeno koriguju ponude;

5. Aukcija tipa Vickery – licitaciju dobija učesnik sa najvećom ponudom, ali plaća se cijena prve manje ponude.

14. Koje su prednosti korišćenja elektronskog marketinga?

1. E – marketing je posebno pogodan za neke kategorije kupaca proizvoda i usluga.

2. E – marketing najčešće koriste korisnici računara, a posebno Interneta.3. E – marketing je posebno pogodan za nuđenje računarske opreme, ostalih

visokih tehnologija i inovativnih proizvoda i usluga jedinstvenih osobina. On odgovara i za proizvode i usluge intelektualne svojine, proizvode koje ne treba vidjeti, opipati ili probati prije kupovanja.

4. Za e – marketing pogodni su proizvodi i usluge u srednjem rangu cijena tj. ni preskupi, ali ni previše jeftini proizvodi. Posebno su pogodni proizvodi čija se cijena brzo mijenja.

15. Koji su ekonomski razlozi za prihvatanje elektronskog poslovanja?

- Smanjenje troškova poslovanja,- smanjenje grešaka kod elektronskih transakcija,- jeftino globalno publikovanje transakcija,- mogućnost zamjene skupih kancelarija.

7

16. Opišite razliku između on – line i masovnog marketinga?

Za razliku od masovnog marketinga koji kreira jednu poruku zacijelo, masovno tržište, on – line marketing se obraća svakom kupcu pojedinačno. Osim efikasne komunikacije prije i za vrijeme kupovine, on – line marketing omogućava efikasnu komunikaciju i nakon toga, prije svega kroz aktivnost pružanja korisničke podrške, ali i na druge načine.

17. Opišite najvažnije marketinške aspekte izgradnje Web mjesta.

- Kreiranju Web – a mora prethoditi analiza interesa predvidljivih posjetilaca;- Web mjesto zamjenjuje skupe telefonske pozivne centre;- Web mjesto može da pruži personalizovane usluge;- Važno je i motivisanje posjetilaca da ponovo posjete Web prezentaciju;- Važno je i omogućiti korisniku prezentacije povezanost sa

komplementarnim institucijama;- Potrebno je da budu dostupne adrese preduzeća iz područja iste djelatnosti.- Komunikacija korisnika sa preduzećem treba da bude takva da korisnik što

kraće čeka na odgovor;- Prezentacija treba da sadrži i godišnji poslovni rezultat, referentne liste

korisnika i sl.

18. Koji su osnovni principi poslovanja na Web – u?

- Nije toliko važan broj ljudi koji posjećuju Web, koliko njihovo prisustvo;- Efekte poslovanja na Web – u treba da prate stručnjaci za marketing;- Potrošači moraju biti nagrađeni za ostavljanje ličnih podataka;- Potrošači kupuju on – line samo proizvode o kojima imaju dovoljno

informacija;- Samoposluživanje je najviši nivo potrošačevog komfora;- Valuta bazirana na vrijednosti, omogućava kreiranja vlastitog monetarnog

sistema;- Na Web – u moraju biti poznata imena kojima se vjeruje;- I najmanji posao se može uključiti na globalno Web tržište;

8

- Web se mora stalno prilagođavati tržištu.

19. Koja su osnovna pravila koja pomažu u efikasnom dizajniranju Web prezentacije?

- Posjetilac Web prodavnice ne smije suviše dugo da čeka na njen prenos i učitavanje;

- Dizajn prezentacije mora biti što univerzalniji;- Bitno je omogućiti laku i jednostavnu navigaciju posjetiocu;- Posjetilac prezentacije želi da na lak i jednostavan način dođe do svih

potrebnih informacija o kompaniji, djelatnosti, proizvodima i uslugama koje se nude, uslovima i načinu naručivanja i plaćanja, garanciji, mogućnostima za zamjenu kupljenih proizvoda i sl.

- Bitna je i tzv. F.A.Q. lista (sadrži odgovore na najčešće postavljena pitanja), a za sve dalje informacije nudi se e – mail adresa za kontakt.

- Web prezentacija će biti dostupna širom svijeta, pa je potrebno globalno informisanje o cijenama i transportnim troškovima za isporuke van zemlje;

- Veliki broj kupaca Internet koristi kao sredstvo za informisanje, pronalaženje i izbor proizvoda.

20. Opišite modele Web marketinga.

1. Elektronski oglasnik, koji pruža informacije o proizvodima i uslugama koje preduzeće nudi;

2. Elektronska brošura je prošireni oblik elektronskog oglasnika sa detaljnijim informacijama o proizvodima i uslugama;

3. Elektronski katalog omogućuje povezivanje informacija o proizvodima i uslugama sa naručivanjem. Takav elektronski katalog može biti povezan sa bazom podataka o skladištu pa korisnik može provjeriti može li taj proizvod odmah dobiti;

4. Izvrnuti elektronski katalog je oblik elektronskog kataloga u kojem se informacije o proizvodima i uslugama ne nude direktno. Umjesto toga posjetiocima se nude zanimljivi sadržaji u vezi sa proizvodima i uslugama tog preduzeća.

9

21. Od čega zavisi kvalitet Web prezentacije?

- Tehničkog izvođenja prezentacije, sa aspekta brzine i kvaliteta pristupa informacijama;

- Sadržaja prezentacije, sa aspekta njegovog kvaliteta i rasporeda po stranicama prezentacije, kao i sa aspekta stacionarnog ili dinamičkog sadržaja prezentacije;

- Lakoće navigacije po stranicama...

22. Opišite tipove on – line kanala u marketingu.

Postoje 2 tipa on – line kanala:

1. Komercijalni on – line servis informacija kojem imaju pristup oni koji se pretplate i

2. Internet, globalna mreža koja omogućava neposrednu i decentralizovanu globalnu komunikaciju.

23. Koji su najvažniji ciljevi prisustva na Internetu?

- Poboljšanje komunikacije ili odnosa s klijentima,- dolaženje do novih klijenata,- smanjenje troškova poslovanja i- povećanje profita.

24. Koji su osnovni razlozi oglašavanja na Internetu?

- Pridobijanje novih klijenata,- direktna prodaja (Business to Consumer)- Business to business prodaja (poslovanje s firmama),- podrška klijentima (Customer support),- edukacija.

10

25. Opišite koncept Internet prisustva.

Koncept Internet prisustva mora sadržati strogo definisan scenario za sve njegove faze razvoja, od primjene ideje o Internet prisustvu do načina poboljšanja njegovih efekata.

Ukratko, nastup firme na Internetu se planira do najsitnijih detalja.

Jasno definisanje prednosti firme u odnosu na konkurenciju i prilagođavanje tih prednosti on – line okruženju je jedan od osnovnih preduslova za formiranje kvalitetnog koncepta Internet prisustva.

26. Opišite modele nastupa na Internetu.

1. Transakcioni sajt – tipičan sajt koji se bavi elektronskom trgovinom, na veliko i malo (svi e – commerce sajtovi).

2. Web sajt koji izrađuje odnose sa korisnicima – Za kompanije koje se profesionalno bave uslugama, on – line transakcije nisu pogodne. Tokom vremena će se ovi sajtovi razvijati, tako što će povećavati sadržaj i „dubinu“ informacija, kao i olakšice pri postavljanju pitanja i dobijanju odgovora (www.pvcglobal.com i www.knowledgespace.com).

3. Portal – sajt koji isporučuje informacije (www.yahoo.com).

27. Opišite nivoe razvoja Web sajta.

Nivo 0 – Kompanija nema Web sajt.

Nivo 1 – Kompanija dodaje svoje ime na Web sajt koji sadrži spisak kompanija poimence, kao što je npr. Yellow pages.

Nivo 2 – Jednostavan statični Web sajt, stvoren tako da sadrži osnovne informacije o kompaniji i njenim proizvodima.

Nivo 3 – Jednostavan interaktivni sajt, gdje korisnici mogu da pretražuju po sajtu i da postavljaju pitanja u cilju dobijanja dodatnih informacija o proizvodu/usluzi.

Nivo 4 – Interaktivni sajt koji podržava transakcije sa korisnicima.

11

Nivo 5 – Potpuno interaktivan sajt koji omogućava relacioni marketing i marketing 1:1 sa pojedinačnim korisnicima i olakšava čitav opseg marketinških f-ja.

28. Navedite i opišite osnovne tehnike Internet marketinga i neke od njihovih sadržaja.

1. Tehničke on – line promocije u sklopu sopstvenog sajta (on - site promotion) – predstavljaju sve one sadržaje koji privlače korisnike: koristan i ažuran sadržaj; on – line događaji; savjeti posjetiocima; blog; chat; diskusione grupe; virtuelne ture; kalendar događaja; objavljivanje članaka i e – knjiga; nagradne igre...

2. Tehničke on – line promocije van sopstvenog sajta (off – site promotion): sponzorstva; vijesti putem e – mail-a; izgradnja linkova; potpis u e – mail-u; učestvovanje u industrijskim izvještajima; sprovođenje istraživanja; multimedijalne e – mail brošure; učestvovanje na sajtovima; po – up prozori; nedozvoljeni e – mail...

29. Opišite e – mail marketing.

Korišćenje e – mail servisa u poslovne svrhe, pored direktne komunikacije sa korisnicima, sa promotivnog aspekta predstavlja jeftinu mogućnost kvalitetnog direktnog marketinga. E – mail marketing se može svstati u proaktivne Internet marketing tehnike, jer oglašavači proaktivno traže potrošače. Jedna od osnovnih prednosti oglašavanja putem e – maila jeste što mnogo veći broj korisnika računara koristi e – mail nego što ima pristup Web – u.

30.Opišite načine korišćenja mailing listi u marketinške svrhe.

Permission Marketing obavlja se isključivo preko mailing lista. Mailing liste su oblik komunikacije koji pošiljaocu omogućuje da istu poruku šalje na neograničen broj korisničkih e – mail adresa. Korisnici se samostalno prijavljuju za primanje e – mail poruka (e – mail cirkularna pošta). Jedna od osnovnih prednosti korišćenja mailing lista u marketinške svrhe, pored direktnog marketinga, jeste informacija o tome da su svi prijavljeni na mailing listu osobe koje su zainteresovane za primanje ponuđenih poruka. E – mail cirkularna pošta (mailing liste) se dijeli na:

- Promotivnu (komercijalna);

12

- Informativnu (komercijalna i nekomercijalna);- Diskusionu (komercijalna i nekomercijalna).

31. Opišite blog marketing.

Blog je vrsta Web stranice, tj. on – line dnevnika. Prednost bloga nad običnom Web stranicom je pojednostavljeno dodavanje promjena, novih sadržaja kojim se mogu promptno pratiti svi noviteti u firmi, prodajnom asortimanu, te interaktivna komunikacija sa korisnicima. Blog funkcioniše vrlo jednostavno,, ali zbog toga se njegov značaj ne umanjuje. Iako je potrebno samo logovati se i upisati dnevna događanja, blog je vrlo jako marketinško sredstvo.

32. Načini vođenja statistike posjećenosti Web prezentacija.

Postoji nekoliko načina za mjerenje posjećenosti, a izbor metoda zavisi od potreba za takvim informacijama i ozbiljnosti sa kojom se upravlja prezentacijom.

Najjednostavniji način mjerenja posjećenosti je postavljanje brojača na prezentaciju. Svaki posjetilac koji kompletno učita stranicu prezentacije uvećava brojač za 1.

Za one koji žele mnogo više informacija o posjećenosti prezentacije odličan izbor su log – fajlovi. U log – fajlu se bilježe podaci o adresi korisnika koji pristupa (IP adresa), evidentira se njegov domen, sa koje web – prezentacije korisnik dolazi, pravac kojim se kreće kroz web – prezentaciju i sl.

Postoji servis www.radar.co.yu za mjerenje posjećenosti prezentacije. On je identičan, po svrsi, servisu www.alexa.com i osnovni zadatak mu je praćenje posjećenosti domaćih web – prezentacija.

Ovaj servis daje dnevni i mjesečni pregled posjećenosti domaćih web – prezentacija uslužnih i ostalih kompanija. Takođe, preko ovog servisa se mogu dobiti osnovne informacije o svakoj prezentaciji, njenim konkurentskim prezentacijama, utvrditi komplementarne strane prezentacije itd.

13

33. Opišite Internet brošure.

Jedna od najvećih novina u turizmu početkom ovog milenijuma smatra se korišćenje Interneta, a prije svega rezervisanje aranžmana on – line, zatim pojava specijalizovanih Internet avio i turistčkih kompanija i uopšte tendencija da se ne izlazeći iz kuće dobije što više željenih informacija o turističkim pogodnostima. Predviđa se da će uskoro klasične turističke prospekte zamijeniti Internet brošure u kojima će ljubitelji putovanja moći da pronađu sve što ih zanima o destinaciji. Sličan projekat već je startovao u Velikoj Britaniji i riječ je o novom softveru koji se preporučuje tur – operatorima kako bi oni njegovim korišćenjem mogli da uštede novac i pomognu okolini u ekološkom smislu.

34. Opišite tipove elektronskih sistema plaćanja na internetu.

U zavisnosti od novčanog iznosa koji je predmet plaćanja, ona se generalno mogu podijeliti u dvije kategorije:

- makroplaćanja- mikroplaćanja.

Makroplaćanja su plaćanja sa relativno većim iznosom, kod kojih je iznos operativnih troškova finansijske transakcije zanemarljiv u odnosu na njen iznos. Mikroplaćanja su plaćanja sa relativno malim iznosima.

Kod sistema koji su dizajnirani za obavljanje ovakvih plaćanja fokus je stavljen na smanjenje cijene platne transakcije.

Elektronski sistemi plaćanja na Internetu se mogu podijeliti u nekoliko različitih kategorija:

- sistemi u kojima se plaćanje obavlja pomoću platnih kartica,- sistemi bazirani na elektronskom kešu,- sistemi zasnovani na elektronskim čekovima,- sistemi zasnovani na finansijskom posredovanju.

Sistemi plaćanja platnim karticama i e – čekovima se uglavnom koriste za makroplaćanja.

14

Sistemi zasnovani na finansijskom posredovanju i na e – kešu se mogu koristiti, kako za makroplaćanja, tako i za mikroplaćanja.

Pored ovih sistema, koji su dizajnirani za obavljanje plaćanja između kupaca i Internet trgovaca, u svrhu plaćanja se koriste i sistemi za Internet bankarstvo, koji omogućavaju interakciju klijent- banka.

35. Opišite ulogu F.A.Q. lista.

F.A.Q. lista spada u jedno od osnovnih pravila koja pomažu u efikasnom dizajniranju Web prezentacije i ona sadrži odgovore na najčešće postavljena pitanja.

36. Opišite elektronski oglasnik.

Elektronski oglasnik pruža informacije o proizvodima i uslugama koje preduzeće nudi. Posjetiocima se omogućava kontakt sa predstavnicima preduzeća i naručivanje fizičkih kataloga.

37. Opišite elektronsku brošuru.

Elektronska brošura je prošireni oblik elektronskog oglasnika sa detaljnijim informacijamam o proizvodima i uslugama. Korisnicima se omogućuje da razmjenjuju podatke međusobno ili sa predstavnicima preduzeća, kao i da dobiju kupone sa popustom.

38. Opišite elektronski katalog.

Elektronski katalog omogućuje povezivanje informacija o proizvodima i uslugama sa naručivanjem. Takav elektronski katalog može biti povezan sa bazom podataka o skladištu pa korisnik može provjeriti može li taj proizvod odmah dobiti. Informacije u katalogu su ažurne, a katalog se i može pretraživati po ključnim riječima. Mogu se koristiti i softverski agenti koji posjetiocima automatski elektronskom poštom šalju obavještenja o novim proizvodima iz područja njihovog interesovanja.

15

39. Kako funkcioniše transakcioni sajt?

Transakcioni sajt je tipičan sajt koji se bavi elektronskom trgovinom, na veliko i malo. Primjer: svi e – commerce sajtovi.

40. Kakva je uloga Web sajta koji izrađuje odnose sa korisnicima?

Za kompanije koje se profesionalno bave uslugama, on – line transakcije nisu pogodne. Tokom vremena će se ovi sajtovi razvijati, tako što će povećavati sadržaj i „dubinu“ informacija, kao i olakšice pri postavljanju pitanja i dobijanju odgovora. Primjeri: www.pvcglobal.com i www.knowledgespace.com.

41. Koje su funkcije sajta za podršku brendu?

Namjera ovih sajtova je da razvojem on – line prisustva podrže postojeći (off – line) brend. Karakteriše ih mala upotrebna vrijednost sa stanovišta korisnika (posjetioca). Najčešće je to slučaj sa robom široke potrošnje. Primjer: www.guinness.com .

42. Šta su portali na koji način se koriste?

Portal je sajt koji isporučuje informacije. Primjer: www.yahoo.com.

43. Tehnike on – line promocije u sklopu sopstvenog sajta (on – site promotion).

Tehnike on – line promocije u sklopu sopstvenog sajta (on – site promotion) predstavljaju sve one sadržaje koji privlače korisnike:

- koristan i ažuran sadržaj,- on – line događaji (video konferencije, seminari uživo),- savjeti posjetiocima,- blog,- besplatne Web karte, promotivne karte, čestitke,- besplatni izvještaji, uzorci, nagrade...,- chat,- diskusione grupe,- FAQ (često postavljana pitanja),

16

- virtuelne ture,- kalendar događaja,- dilerski programi,- objavljivanje članaka i e – knjiga,- nagradne igre itd...

44. Tehnike on – line promocije van sopstvenog sajta (off – site promotion).

Tehnike on – line promocije van sopstvenog sajta (off – site promotion):

- sponzorstva (Banner Ads),- vijesti putem e – maila,- izgradnja linkova,- potpis u e – mail-u,- pisanje članaka za druge on – line časopise,- kreiranje saopštenja za medije,- učestvovanje na diskusionim listama (e – mail, Web, usenet),- učestvovanje u industrijskim izvještajima,- sprovođenje istraživanja,- promocija sopstvenih e – knjiga, white papers,...,- promocija besplatnih on – line obuka (e – mail, Web),- multimedijalne e – mail brošure,- učestvovanje na sajtovima,- prijavljivanje na Internet oglase,- Pop – up prozori,- nedozvoljeni e – mail (SPAM) itd...

45. Šta je potrebno pri obavljanju bankarskih transakcija u on – line bankarstvu?

Pri obavljanju bankarskih transakcija u on – line bankarstvu:

- Potreban je specijalan softver (Microsoft Money, Manage Your Money...) koji se ugrađuje u računar klijenta;

- Klijent je ograničen na obavljanje transakcija sa sopstvenog računara;

17

- Klijent posluje sa dvije strane: sa bankom i softverskom kompanijom koja instalira i održava softver;

- Klijentovi podaci o bankarskim transakcijama ostaju na hard disku i nisu otporni na eventualne napade iz okruženja (mogućnost pljačke, ubacivanje kompjuterskih virusa...);

- Potreban je novac za kupovinu softvera;- Potrebno je vrijeme za instaliranje softvera, kao i vrijeme za ovladavanje

programima.

46. Koje su prednosti i nedostaci Internet bankarstva?

Prednosti se uglavnom ogledaju u vremenskoj i prostornoj neograničenosti, brzini obavljanja transakcija, niskoj cijeni i širokom asortimanu bankarskih proizvoda i usluga.

Radno vrijeme Internet banaka – Osnovna prednost Internet banaka je njihovo neograničeno radno vrijeme (24 sata dnevno, 7 dana u nedelji, 365 dana godišnje).

Prostorna neograničenost Internet bankarstva – Većina ljudi bira banku zbog blizine. Danas ljudi mogu imati banku unutar svog doma, bez obzira gdje god da žive. Internet bankarstvo je moguće obavljati sa bilo kog mjesta na svijetu. U klasičnom bankarstvu korisnik je vezan za mjesto i zemlju gdje postoji filijala banke u kojima ima otvorene račune.

Brzina obavljanja transakcija – U klasičnom bankarstvu potrebno je utrošiti vrijeme za odlazak i dolazak u filijalu banke, zatim vrijeme za čekanje u filijalama, vrijeme za popunjavanje obrazaca, čekova i ostalih dokumenata, kao i vrijeme za obavljanje samih transakcija. Za poslovanje u Internet banci potrebno je samo vrijeme za prijavljivanje u Internet banku i vrijeme za obavljanje bankarske transakcije.

Cijena obavljanja bankarskih transakcija – Za obavljanje kvalitetnog bakarskog poslovanja u tradicionalnom bankarstvu je potrebno daleko više ljudi, poslovnog prostora i opreme, nego u Internet bankarstvu. Samim tim i troškovi obavljanja bankarskog poslovanja u tradicionalnom bankarstvu su daleko veći od onih u Internet bankarstvu.

18

Nedostaci internet bankarstva najviše su izraženi u:

- odsustvu sigurnosti pri obavljanju poslovanja,- nepostojanju zakonske regulative, nedostatku privatnosti, otuđenosti i

odbojnosti prema inovacijama, i - opasnosti od zloupotrebe Internet bankarstva u kriminalne svrhe.

Sigurnost, odnosno nedostatak sigurnosti i sistemi zaštite na Internetu su krucijalni faktori rasta i razvoja Interneta. Ti faktori su veoma važni i za funkcionisanje i razvoj Internet bankarstva.

Nepostojanje zakonske regulative – Globalni sistem komuniciranja, kakav je Internet, zahtijeva ažurne i adekvatne pravne okvire koji treba da definišu potrebe poslovnih subjekata i korisnika usluga.

Odbojnost prema inovacijama kao prepreka u razvoju Internet bankarstva – Inovacije i nove proizvode većina ljudi prihvata sa izvjesnom dozom nepovjerenja i nezainteresovanosti. Identična situacija je i sa Internetom i poslovanjem na njemu.

47. Koje su osobine elektronskog čeka?

Osobine elektronskog čeka su:

- može da se momentalno razmijeni između dviju strana,- povećava broj i kvalitet funkcija koje banka nudi korisnicima tekućih

računa,- daje mogućnost da se upravlja bakarskim transakcijama, ali je ipak dovoljno

siguran da može da se koristi preko Interneta,- pruža neograničenu mogućnost prenosa informacija, ali je ipak dovoljno

kontrolisan,- značajno smanjuje mogućnost pronevjera,- pruža mogućnost automatske verifikacije sadržaja i važnosti,- moguće je stornirati i stanje na računu vratiti u prethodno,- minimitira početne izdatke za banku jer softver i hardver nisu pretjerano

skupi,- odgovara svim postojećim industrijskim standardima.

19

48. Definišite elektronski novac i opišite šta mora da ima elektronski novac da bi zamijenio gotovinu?

Elektronski novac se definiše kao specifična „monetarna informacija“ koja se putem elektronskih impulsa u „realnom vremenu“ prenosi između transaktora koji obavljaju plaćanja.

E – cash je novi koncept u sistemu on – line plaćanja, koji pokušava da zamijeni papirni novac.

Da bi zamijenio gotovinu, elektronski novac mora da ima:

- monetarnu vrijednost,- mogućnost zamjene sa drugim instrumentima plaćanja,- sigurnost izdavanja.

49. Opišite tipove elektronskih sistema plaćanja.

Elektronski sistemi plaćanja se mogu podijeliti u 4 grupe:

1. Sistemi elektronskog novca bazirani na softveru:- E – cash- NetCash - PayMe Sistem2. Sistemi elektronskog novca koji koriste smart kartice:- Mondex- VisaCash3. Elektronski sistemi za mikro – plaćanja:- Clickshare- CyberCoin- Milicent4. Elektronski sistemi plaćanja putem kreditnih/debitnih kartica.

20

50. Opišite osnovne principe elektronskog sistema plaćanja.

Povjerenje – Za kreditne kartice originalni mehanizam za uspostavljanje povjerenja je upoređivanje potpisa kupca sa potpisom na poleđini kartice. Međutim, sa povećanjem broja prevara sa kreditnim karticama, postalo je veoma uobičajeno da se vrši on – line autorizacija, čak i za plaćanja male sume novca. Elektronsko plaćanje pomoću kreditnih kartica koristi obje tehnike, i digitalni zapis i on – line autorizaciju.

Bezbjednost – Transakcija mora da se obavlja na siguran način. Kod plaćanja kreditnom karticom, stvar je složenija. Kupac želi da detalji o njegovoj kreditnoj kartici ne budu ukradeni. Prodavac želi da bude siguran da će plaćanje biti izvršeno bez smetnje. U realnosti, svaka transakcija nosi određeni rizik i sistem plaćanja pokušava da minimizira taj rizik na način koji je adekvatan vrijednosti plaćanja i opasnostima u okruženju u kome se odvija.

51. Navedite i opišite najvažnije sisteme elektronskog novca baziranog na softveru.

E – cash je anonimni digitalni novac čija se ispravnost provjerava on – line od strane odgovarajuće finansijske situacije. E – cash sistem razvila je firma DigiCash. Potrošači povlače digitalni novac sa svog E – cash računa upotrebom tzv. „slijepe metode“ i skladište ga na fiksnom disku svog računara.

NetCash metoda je razvijena na Univerzitetu južne Kalifornije. Nasuprot E – cash-u, ova metoda zasnovana je na jednom decentralizovanom pristupu. Shodno tome, problemi u vezi s velikim brojem novčanica i učesnika mogu se riješiti mnogo lakše. Zbog toga je prihvaćena djelimična anonimnost, a potrebna je i kooperacija svih finansijskih institucija koje učestvuju u sistemu.

U pokušaju da se kombinuju najbolje karakteristike opisana dva sistema, smišljen je novi sistem plaćanja nazvan PayMe.

PayMe je on – line sistem elektronskog novca. Entiteti koji učestvuju su banke i korisnici. Korisnici mogu biti ili kupci ili prodavci. Oni mogu vršiti plaćanje, primiti plaćanje ili poslovati sa bankom. Svaka banka emituje sopstveni identifikovani elektronski novac sa serijskim brojevima. Bilo koji korisnik u

21

PayMe sistemu može da primi plaćanje i izvrši plaćanje. Prednosti PayMe sistema su:

- bezbjednost,- prilagodljivost i pouzdanost,- može se koristiti sa softverom bilo kog Web klijenta i servera,- hardverska nezavisnost,- ograničena anonimnost i privatnost.

52. Opišite elektronski sistem plaćanja putem kreditnih/debitnih kartica na Internetu.

Kreditne/debitne kartice se mogu koristiti za on – line transakcije. Kada posjetilac razgleda Internet prezentaciju nekog trgovca i želi da kupi neki od proizvoda, dovoljno je da u odgovarajuće polje za unos upiše broj svoje kreditne/debitne kartice. Dakle, jedina informacija koja se razmjenjuje između trgovca i kupca jeste broj kreditne/debitne kartice.

53. Opišite koji pristupi postoje pri određivanju strategije implementacije platnog sistema?

Postoje dva osnovna pristupa pri određivanju strategije implementacije platnog sistema:

- tranzicija i- nagli prelazak u novi sistem.

Implementacija platnih sistema u zemljama u tranziciji , ponajviše zahvaljujući korišćenju nove informaciono – komunikacione tehnologije i oslanjanju na SWIFT standarde, omogućila je ovim zemljama da u ovoj oblasti uhvate korak sa ekonomski razvijenim zemljama. To je dobra osnova za njihovu integraciju u JEDINSTVENU EVRO ZONU PLATNIH SISTEMA (SEPA).

22

54. Uporedite međubankarske platne sisteme u zemljama u tranziciji.

Međubankarski platni sistem u Sloveniji – Reforma platnog prometa u Sloveniji od samog početka bila je orijentisana ka TARGET sistemu tj. ka ispunjenju liste uslova za priključenje u platni sistem Evropske unije. Sam projekat pomenute reforme u Sloveniji, sačinjen je iz dvije faze.

Prva faza predviđala je prenos računa obaveznih rezervi banaka iz Agencije za platni promet, dok je druga faza bila usmjerena ka pripremi banaka za uključenje u novi sistem plaćanja i to kako u okviru tehnike i standardizacije, tako i u okviru reorganizacije samog poslovanja.

Međubankarski platni sistem u Srbiji – Početkom januara 2003. godine realizovan je jedan od najvećih sistemskih projekata u Srbiji – platni promet je iz Zavoda za obračun i plaćanja prenijet u poslovne banke. Novi sistem platnog prometa u cjelini ispunjava svih deset osnovnih principa poslovanja, koje je ustanovila Banka za međunarodna poravnanja (BIS). Domaći platni promet obuhvata međubankarski platni promet – koji se obavlja između učesnika u RTGS i kliring sistemu NBS i interni platni promet – koji se obavlja između klijenata koji imaju otvorene račune kod iste banke. Učesnici u RTGS i kliring sistemu NBS povezani su u jedinstvenu cjelinu u kojoj se platni transakcije razmjenjuju porukama, zasnovanim na SWIFT standardu, kroz privatnu komunikacionu mrežu NBS.

Međubankarski platni sistem u Bosni i Hercegovini – Raspadom SFRJ u BiH stvorena su tri platna sistema od kojih je svaki imao monopol na bezgotovinsko plaćanje na teritoriji koju je pokrivao: ZPP u području sa bošnjačkim stanovništvom, ZAP u području sa hrvatskim stanovništvom u Federaciji i SPP u Republici Srpskoj. Centralna banka BiH je počela sa radom 11. avgusta 1997. godine. Operativni poslovi su se odvijali preko glavnih jedinica u Banjaluci, Mostaru i Sarajevu, gdje su formirane tri klirinške kuće, a sve klirinške kuće su povezane na CBBIH u Sarajevu. Reforma platnog prometa rađena je po preporukama Ureda za ekonomsko restruktuiranje (ERO) pri USAID/BIH koji su definisali i pripremili projekat transformacije platnog prometa u BiH sa stručnjacima MMF – a i Svjetske banke. Platni promet u BiH je prešao iz Zavoda za platni promet (ZPP), 5. januara 2001. godine u poslovne banke.

23

Međubankarski platni sistem u Crnoj Gori – reforma unutrašnjeg platnog sistema, kao dio ukupnih reformi, sprovođena je paralelno i uz sinhronizaciju, prvenstveno sa reformama fiskalnog i bankarskog sektora. Pomenuta reforma je trebala da dovede do ciljeva koji su zasnovani na međunarodnim standardima i preporukama. U tom smislu se kao osnovni cilj reforme platnog prometa ističe njegova potpuna demonopolizacija. U prvoj fazi su ostvarene suštinske promjene u nadležnosti i obimu obavljanja platnog prometa kod nosilaca. U tom smislu je Zavod za obračun i plaćanje (ZOP) integrisan u operativne i upravljačke strukture Centralne banke Crne Gore i pritom je ugašena njegova mreža filijala. Drugom fazom reforme platnog prometa je ukinut sistem centralizovane obrade – procesiranja naloga unutarbankarskih plaćanja i izgrađen novi platni sistem Centralne banke Crne Gore, sinhronizovano sa izgradnjom unutrašnjih platnih sistema poslovnih banaka.

Međubankarski platni sistem u Hrvatskoj – Novi zakon o platnom prometu u Hrvatskoj usvojen je sredinom 2001. godine i omogućava obavljanje platnog prometa u skladu sa tržišnim uslovima. Reforma domaćeg platnog prometa inicirana je preporukama MMF – a i omogućila je da poslovne banke vode domaći platni promet i u potpunosti upravljaju svojom likvidnošću. Zakon je sačinjen pod ingerencijom Evropske monetarne unije, a podzakonska akta je donijela Hrvatska Narodna Banka (HNB). Formiran je Hrvatski sistem velikih plaćanja (HSVP) za izvršenje međubankarskih plaćanja i knjiženja na računima banaka u realnom vremenu po bruto principu i Nacionalni klirinški sistem (NKS), za izvršenje malih plaćanja, gdje se obračun izvršava na neto multilateralnoj osnovi. U Hrvatskoj je formiran NKS, kao dio završne faze reforme platnog prometa.

Međubankarski platni sistem u Makedoniji – U Makedoniji je primijenjen metod postepenog prelaska platnog prometa u periodu od 6 mjeseci. Zakonska regulativa je donijeta prije početka prelaska platnog prometa u banke na osnovu iskustva iz Bosne i Hercegovine. Metod obračuna velikih plaćanja RTGS u Narodnoj Banci Makedonije bazirana je na CMA A.B. rješenju, a razmjena podataka se obavlja prekoSWIFT mreže i koristi „V“ oblik, za koji nije neophodno formiranje zatvorene korisničke grupe, jer se sve poruke adresiraju prema Narodnoj banci Makedonije. Aranžman za kretanje poruka plaćanja baziran je na strukturi tokova poruka u obliku slova V. U ovoj strukturi kompletna poruka sa svim informacijama o plaćanju prvo se prenosi do klirinške kuće, a šalje prijemnoj banci poslije obračuna transfera.

24

55. U čemu se razlikuju modeli sistema obračuna platnog prometa u razvijenim tržišnim ekonomijama?

U razvijenim tržišnim ekonomijama danas egzistiraju različiti modeli sistema obračuna platnog prometa. Kada su pak, u pitanju transakcije velikih vrijednosti sama različitost ovih modela sastoji se:

1. u izboru operatera sistema – što može biti ili centralna banka ili privatna organizacija koja obavlja ulogu klirinške institucije;

2. u izboru vrste obračuna – gdje pravimo razliku između bruto i neto obračuna;

3. u izboru mogućnosti korišćenja intradnevnog kreditiranja i u izboru funkcije operacione kontrole pri upravljanju veličinom intradnevnih kredita.

56. Navedite osnovne principe na kojima se zasniva funkcionisanje TARGET sistema.

Samo funkcionisanje TARGET sistema zasniva se na poštovanju više principa od kojih su najvažniji:

1. Princip tržišnosti – po kome se TARGET sistem koristi u cilju smanjenja sistemskog rizika za sva plaćanja u evrima, iako je samo korišćenje TARGET sistema obavezno jedino za plaćanja koja su direktno povezana sa operacijama monetarne politike Evropske Unije;

2. Princip neopozivosti – prema kome su nalozi za plaćanje u TARGET sistemu neopozivi, što je i u skladu sa nacionalnim pravilima svakog pojedinačnog RTGS sistema;

3. Princip finalnosti – prema kome TARGET sistem obezbjeđuje intradnevnu finalnost obračuna naloga za plaćanje kod centralne banke, čime eliminiše rizik obračuna između članova svojstven ostalim mehanizmima plaćanja.

25

57. Koji su osnovni elementi mehanizma upravljanja rizicima u CHIPS sistemu?

Mehanizam upravljanja rizicima, kod ovog sistema obračuna, u sebi uključuje 5 osnovnih elemenata, i to:

1. kreditni mehanizam,2. sistem pokrića,3. limit prekoračenja,4. mehanizam eliminacije mogućnosti izvršenja naloga preko maksimalnog

sistemskog rizika, i 5. pravila o podjeli gubitaka.

58. Koji faktori čine specifičnom prodaju proizvoda osiguranja putem Interneta?

Faktori koji prodaju proizvoda osiguranja putem Interneta čine specifičnom su:

- Kompleksnost samog proizvoda, naročito kod polisa životnog osiguranja.- U puno slučajeva otežano je standardizovanje uslova obračuna, što obuhvata

i velike novčane iznose za ispitivanja i donošenje odluka. Takođe, ti procesi često uključuju i ljude i kompanije koji nisu u ugovornoj obavezi sa osiguravačem.

- Internet je naročito podesan za proizvode gdje je kontakt klijenta i kompanije koja prodaje proizvode dosta čest. Međutim, osiguranje je djelatnost gdje ne postoji učestalost kontakata klijenta i osiguravača.

- Mnogi potrošači vjeruju da je Internet još uvijek nesiguran kao medijum za osiguranje. Osiguranje uključuje velike novčane transakcije i povjerljive informacije i dosta ljudi nema povjerenje u sigurnost na Internetu.

- U nerazvijenim zemljama, nepostojanje zakonske regulative koja definiše elektronski potpis i elektronski sertifikat praktično onemogućava elektronsko poslovanje u osiguranju.

26

59. Koji su proizvodi osiguranja posebno podesni za marketing i prodaju putem Interneta?

Proizvodi koji su posebno podesni za marketing i prodaju putem Interneta su oni koji mogu biti opisani i procjenjeni korišćenjem malog broja parametara. To su na primjer:

- automobilska osiguranja (obavezno osiguranje od odgovornosti i kasko),- putna osiguranja,- osiguranja stanova i kuća,- osiguranja pokućstva, i- neka ograničena životna osiguranja.

60. Koji proizvodi osiguranja nisu podesni za prodaju putem Interneta?

Proizvodi koji nisu podesni za on – line osiguranje uključuju najveći broj životnih i penzionih osiguranja, zdravstveno osiguranje i neka komercijalna osiguranja. Ipak prezentovanjem i tih proizvoda na Internetu osiguravajuće kompanije imaju velike mogućnosti za poboljšanje kvaliteta usluge.

61. U čemu se ogledaju mogućnosti elektronskog poslovanja u osiguranju?

Mogućnosti elektronskog poslovanja u osiguranju ogledaju se prije svega u značajnom sniženju cijena za poslovne procese. Pri direktnom kontaktu osiguravajuće kompanije sa klijentom nema troškova za posrednike u osiguranju. Automatizacijom poslovanja na Internetu štedi se vrijeme i smanjuje broj zaposlenih. Poslovanjem preko Interneta korisnik dobija nižu cijenu i poboljšani servis. Sa automatizacijom i racionalizacijom poslovanja u osiguravajućoj firmi i cijene moraju biti znatno niže. Elektronsko poslovanje poboljšava korisnički servis u vidu bolje i brže informisanosti, vrijeme odgovora firme je kraće i uopšte uslovi poslovanja su transparentni i brzi. Pojavom Interneta i web poslovanja ostvaruje se značajno lakša komunikacija u poslovanju i u velikoj mjeri se snižavaju troškovi. Tako da je u osiguravajućoj industriji značajna ne samo primjena B2C poslovanja, nego i B2B poslovanje, tj. poslovanje između dva pravna lica (osiguravajuće društvo i agencija za osiguranje).

27

62. Kako mogu biti klasifikovani elektronski poslovni modeli u osiguranju?

U cjelini sadašnji elektronski poslovni modeli mogu biti klasifikovani kao:

1. Web sajtovi osiguravajućih kompanija,2. Proizvodni portali,3. Point – of – sale portali,4. Agregatori (Internet posrednici u osiguranju),5. On – line risk marketi,6. Obrnute aukcije (aukcije potražnje osiguranja).

63. Navedite primjer osnovne primjene Internet poslovnih modela na tržištu osiguranja.

Najelementarnija primjena Internet poslovnih modela na tržištu osiguranja su:

a) On – line marketing podrška

Marketinška podrška je prva stepenica u elektronskom poslovanju za većinu osiguravajućih društava. Mnogi osiguravači se zadržavaju na tom nivou imajući u vidu karakter svojih potrošača.

b) On – line distribucija tradicionalnih i Internet proizvoda

Drugi korak na tradicionalnom putu prodaje osiguranja predstavlja mogućnost prodaje proizvoda osiguranja on – line. To je najnaprednija etapa za većinu tradicionalnih osiguravajućih društava. Ovaj model služi za prodaju vrlo jednostavnih proizvoda i trend je specijalizacija proizvoda uskog opsega. Primjer kompanija koje koriste ovaj model elektronskog poslovanja su kompanije Webinsurance i AnnuityNet.

c) On – line administracija

Proces on – line administracije pruža različite vrste servisa za potrošače i posrednike u osiguranju. Dobar primjer ovakvog poslovanja je AIG sajt koji pruža servise pojedincima, brokerima i kompanijama.

28

64. Šta su portali i na koji način ih koriste osiguravajuće kuće?

Portal je mjesto na Internetu (web – u) odakle počinje bilo koja on – line aktivnost korisnika. Postoje generalni, industrijski (vertikalni portali – vortali) i tematski portali.

Portal (kapija) mora u startu imati osobinu da se bilo koja aktivnost (novine, email, forumi, čat, oglasi, pretraživanje, personalizacija) može obaviti u punoj mjeri.

Osiguravajuće kompanije određene Internet portale i elektronsko poslovanje koriste za reklamu. Kompanije koje se bave osiguranjem pokazuju veću konzervativnost u pogledu investicija. Međutim, one ipak počinju sa distribucijom preko web sajta, bez korišćenja agenata.

U početku su ti sajtovi bili statični, ali i pored toga su davali potrošačima informacije vezane za kompaniju i proizvode osiguranja koje ta kompanija prodaje. Tako su potriošači mogli pogledati sve kompanijske informacije o proizvodu, ali nisu mogli ništa drugo uraditi.

U osiguranju portali treba da ponude informacije o prodaji i o obavljenim transakcijama. Portal se može kreirati za potrošače, vezane agente, nezavisne agente, brokere, investitore, servisne snabdjevače, reosiguravače i službenike svoje kompanije.

65. Šta su agregatori i kako se koriste u osiguranju?

Agregatori su poslovni modeli koji nude elektronska tržišna mjesta, gdje potrošači mogu upoređivati proizvod e i cijene različitih osiguravajućih društava. Model je naročito podesan za nezavisne finansijske savjetnike, brokere i dobro obaviještene kupce.

Taj model je vrlo dobar za jednostavne individualne proizvode, kao što su kratkoročna osiguranja, anuiteti, osiguranje domaćinstava i auto – osiguranje.

Agregatori, međutim još uvijek imaju nisku frekvenciju narudžbina polisa osiguranja.

InsWeb funkcioniše kao on – line prodajno mjesto osiguranja u Americi. InsWeb direktno spaja potrošače i osiguravajuće kompanije, upućuje potrošače

29

osiguravajućih kompanija na proizvode koje oni prodaju. InsWeb ima saradnju sa više od 40 kompanija i nudi sofisticiranu, integrisanu on – line platformu koja pruža koristi i osiguravačima i potrošačima.

66. Šta je karakteristično za on – line tržište rizika?

On – line tržište rizika je model karakterističan po tome što je naročito relevantan za tržište reosiguranja. Ovaj model uključuje on – line tržište rizika koji igraju ulogu brokera između poslovnih partnera, obično osiguravača, reosiguravača i velikih korporacijskih klijenata. To izgleda kao razmjena velikih rizika ili cijelih rizik portfolia.

Među najpoznatijim tržištima rizika danas u svijetu su CATEX i Global Risk Market Place. CATEX je jedan od najvećih svjetskih na Internetu zasnovanih razmjena za osiguranje, reosiguranje i menadžment rizika. CATEX predstavlja dobro rješenje za razmjenu informacija između kupaca i prodavaca u vezi rizika i pomaže im da budu što bolje informisani pri donošenju poslovnih odluka.

67. Kakva je uloga mobilne i wireless tehnologije u osiguranju?

Mobilna i wireless rješenja u osiguranju u cilju automatizacije poslovanja agenata obuhvataju sljedeće:

- Omogućavanje agentima da mobilnim pristupom informacijama o polisi i u aplikaciju osiguravajućeg društva posredstvom laptop računara ili nekog drugog ručnog aparata upravljaju odnosima sa postojećim klijentima i lakše pridobijaju buduće klijente;

- Napredna sinhronizovana tehnologija omogućava blagovremenu razmjenu informacija sa nadležnim u osiguravajućoj kući, ubrzava aplikativne procese;

- Agenti snabdjeveni sa mobilnim telefonima ili nekim drugim ručnim uređajima mogu primati i slati informacije i radna upozorenja u bilo koje vrijeme.

30

68. Elektronski marketing globalnog distribucionog sistema Galileo International.

Zadatak Galileo International – a je da snabdijeva putničku industriju pouzdanim i tačnim informacijama. Sa 30 – godišnjim iskustvom, Galileo International stvara rješenja za avio – kompanije i ostale putničke snabdjevače i turističke agencije širom svijeta. On je jedan od vodećih provajdera globalnih elektronskih distribucionih sistema.

Galileo International ima snažan tim od približno 2000 profesionalaca koji učestvuju u obavljanju poslovanja. Zaposleni stvaraju kompletna tehnološka rješenja i formiraju službe za korisnike sa najvišim prioritetom. Glavni štab Galilea je u Parsippany (New Jersey, USA) i ima poslovnice širom svijeta i takođe je prisutan u 116 država. Galileo je filijala Cedant korporacije...

Galileo funkcioniše kao jedan od najvećih komercijalnih centara podataka koji prenosi:

- 350 miliona zahtjeva dnevno,- 92 milijarde transakcija godišnje.

69. Elektronski marketing globalnog distribucionog sistema Amadeus.

Amadeus je jedan od vodećih globalnih rezervacionih i distribucionih sistema na svijetu, preko koga su direktno povezani učesnici u industriji putovanja (avio kompanije, hoteli, rent – a – car, putničke agencije, kao i pružioci feri, željezničkih, brodskih, tour – operatorskih i usluga osiguranja).

Amadeus je vodeći nosilac tehnološkog razvoja i informacione tehnologije u putničkoj industriji, koji pruža direktne distribucione, marketinške i prodajne usluge profesionalcima u putničkoj industriji širom svijeta. Amadeus system je naznačajniji instrument prodaje za putničke agencije koje su najbrojniji korisnici Amadeusa.

Amadeusovo poslovanje usmjereno je u tri najvažnija pravca:

31

- distribucija putovanja (putničke agencije i prodajna mjesta avio – kompanija);

- proizvodi iz oblasti Interneta;- usluge u oblasti informacione tehnologije.

Amadeus djeluje na jednom od najvećih elektronskih tržišta. On omogućava putničkim agentima i provajderima da kupuju i prodaju putovanja na preko 200 tržišta širom svijeta.

70. Elektronski marketing globalnog distribucionog sistema Sabre.

Kompanije Sabre Holdings opslužuju prevoznike, putničke agente i putničke dobavljače širom svijeta, obezbjeđuju kompletnim softverskim portfoliom stotine avio – linija, snabdijevaju tehnološkim rješenjima putničku industriju.

Sabre Holdings je lider u mnogim oblastima poslovanja, što ostvaruje kroz svoje kompanije:

- Travelocity, jedan od napopularnijih on – line putničkih servisa;- Sabre Travel Network, nalazi se među najvećim globalnim distribucionim

sistemima. Glavna preokupacija ovog sistema je spajanje putničkih agenata i dobavljača sa prevoznicima;

- GetThere, vodeći Web – bazirani putnički rezervacioni sistem za kompanije i dobavljače;

- Sabre Airline Solutions, provajder alata, rezervacionih sistema i konsalting usluga za avio – prevoznike, prevashodno namijenjen avio – kompanijama.

71. Elektronski marketing globalnog distribucionog sistema Worldspan.

Worldspan je nastao 1990. Godine, kada je postignut dogovor između američkih avio – komapnija Delta, Northwest i TWA o integraciji rezervacionih sistema Datas II i PARS.

Worldspan djeluje u više od 70 zemalja i vodi u Internet poslovanju za putničku industriju. Worldspan omogućava širom svijeta elektronsku distribuciju putničkih informacija, Internet proizvoda i povezivanja, nudi različite mogućnosti poslovanja

32

putem Interneta za putničke agencije i korporacije. Ovaj globalni distributivni sistem snabdijeva približno 16000 putničkih agencija i drugih korisnika širom svijeta podacima prevoznih i smještajnih kapaciteta. Poznati Internet (komercijalni) sajtovi, koa što su Orbitz, Expedia.com, Priceline.com i Hotwire dali su novi oblik putničkoj industriji korišćenjem Worldspan – ove tehnologije i podrške.

72. Elektronski marketing i turističke organizacije.

Uloga Svjetske turističke organizacije (WTO) na polju primjene savremenih informacionih tehnologija u turizmu je da pomogne da se premosti digitalni jaz između članova koji je posjeduju i onih koji je ne posjeduju. Stoga WTO organizuje istraživanja, seminare, edukativne programe za službenike ministarstva turizma zemalja članica, izdaje publikacije kao „Marketing turističke destinacije on – line“ i „E – biznis za turizam“... sve sa ciljem da svoje članove redovno informiše o permanentnim tehnološkim promjenama koje će uticati na turizam u predstojećim godinama.

Svoju informativnu ulogu WTO ispunjava i na vodećim međunarodnim turističkim sajmovima: FITUR (Madrid), ITB (Berlin), MITT (Moskva) i WTM (London) na kojima ima svoj informativni štand. Dalekosežniji uticaj i daleko veći broj posjetilaca ima sajt www.world-tourism.org dostupan na engleskom, francuskom, španskom, ruskom a uskoro i arapskom jeziku.

73. Elektronski marketing i turističke agencije.

Putničke agencije, posebno manje su morale da se kompjuterizuju kako bi bile sposobne da nastave sa poslovanjem, naročito u domenu prodaje avio – karata. Budući da nisu imale ni znanja, ni finansijskih i kadrovskih potencijala, one su jednostavno potpale pod „kišobran“ velikih kompjuterskih rezervacionih sistema avio – kompanija i donekle izgubile svoju samostalnost i nezavisnu poziciju na tržištu.

Zapaža se tendencija povezivanja avio – kompanija i putničkih agencija koje su veće po obimu i sa značajnim učešćem na pojedinim dijelovima tržišta. Agencije su se počele uključivati u KRS – e avio – kompanija, a dobar broj njih je potpao u značajnu zavisnost od avio prevoznika, podređen položaj, a ponegdje je došlo i do

33

preuzimanja i uključivanja u vlasništvo avio – kompanija kao kanala za direktnu prodaju avio – karata.

74. Elektronski marketing i hotelska preduzeća.

Hotelijerstvo predstavlja sektor privređivanja koji se nalazi u uzlaznoj fazi primjene informaciono – komunikacione tehnologije. Poslednjih godina hotelski subjekti uvode informaciono – komunikacionu tehnologiju kao novo sredstvo upravljanja i konkurentske borbe, kao i uključivanja hotelijerskog parcijalnog turističkog proizvoda u razvijene distributivne sisteme. Jedan od najrazvijenijih hotelskih rezervacionih sistema je kod hotelskog lanca Holiday Inn koji se zove HOLIDEX i koji obuhvata sve dijelove te velike hotelske korporacije.

75. Elektronski marketing i organizatori putovanja.

Veliki organizatori putovanja, budući da imaju veću ekonomsku snagu na tržištu, mogu da razviju i sopstvene, nezavisne informacione i rezervacione sisteme. Takve