Elizabeta Marinkovic, Seminar, RF

SVEUILITE U SPLITU

SVEUILINI ODJEL ZA FORENZINE ZNANOSTI

Kolegij Raunalna forenzika

SEMINARSKI RAD

Snimka nadzorne videokamere kao dokaz

Asistent: Studentica:

Ivan Tekli Elizabeta Marinkovi

Split, veljaa 2013.

Sadraj

Uvod ......................................................................................................................................1

Video nadzor sastavni dio modernog ivota .....................................................................2

to je video nadzor? ...........................................................................................................2

Vrste video nadzora ............................................................................................................4

Zatita privatnosti ...............................................................................................................5

Zatita podataka ..................................................................................................................8

Snimke nadzorne videokamere kao dokaz na sudu ............................................................9

Pravna osnova za uspostavu video nadzora ...................................................................... 10

Primjeri iz prakse ............................................................................................................... 12

Domaa iskustva ............................................................................................................... 12

Inozemna iskustva ............................................................................................................. 12

Forenzika obrada snimke nadzorne videokamere........................................................... 14

Zakljuak ............................................................................................................................ 17

Literatura............................................................................................................................ 18

Saetak ................................................................................................................................ 19

Popis slika ........................................................................................................................... 20

1

Uvod

Potaknuti sve popularnijim fenomenom Big brother nacije, ivimo pod povealom javnosti okrueni kamerama koje prate svaki na korak, nae ponaanje i nae postupke. Ulice svih gradova prepune su kamerama i nita, odnosno vrlo teko da neto danas moe proi nezamijeeno, a mi se moramo prilagoditi vremenu tako da e biti sve manje skrivanja, a sve vie otkrivanja.

Gotovo svakodnevno svjedoimo provalama i kraama i onda esto lica poinitelja zavre na naslovnicama ili pak na vijestima gdje se onda moli graane ako ikoga prepoznaju ili znaju neku informaciju da im dojave i na taj nain se najbre dolazi do samih poinitelja.

Upravo u tim sluajevima, snimke nadzorne videokamere rjeavaju stvar i pomau u otkrivanju poinitelja.

Sve vea primjena sustava video nadzora povod je uestalih debata o privatnosti graana koju tako iroka primjena naruava.

Kako se nadzor sve vie razvija graani postaju sve zabrinutiji zbog negativnih strana nadzora, a pojedinci ak nadzor redovito povezuju sa naruavanjem privatnosti. Razvojem novih tehnologija zatita privatnosti postaje sve vei, globalni problem.

2

Video nadzor sastavni dio modernog ivota

to je video nadzor?

Europska komisija za demokraciju putem prava definira video nadzor kao "tehnoloki sustav nadzora putem kamera, koji javne vlasti mogu odabrati, postaviti i koristiti na javnim

mjestima u cilju prevencije kriminala ili ak procesuiranja poinitelja kaznenih djela. Sustav se obino sastoji od odreenog broja videokamera koje su povezane u tzv. zatvorenu televiziju CCTV, gdje operateri 24 sata promatraju itav niz televizijskih ekrana."1

Hrvatsko zakonodavstvo video nadzor definira kao podsustav tehnike zatite osoba i imovine koja se provodi tehnikim sredstvima i napravama, uz primjenu raznih oblika tehnikog tienja.

U praksi klasini video nadzor je sustav koji se sastoji od jedne ili vie video nadzornih kamera koje su povezane sa centralnim ureajem koji vri obradu signala dobivenih radom nadzornih kamera na nain da se signal samo prosljeuje na zaslon na kojem se moe gledati slika dobivena radom kamere ili da ureaj vri pohranu slike sa jedne ili vie kamera.

Video nadzorni sustavi su nezamjenjivi sustavi zatite za veliki broj raznih objekata bilo da se radi o potrebi za zatitom unutar objekta (npr. robne kue, trgovine, trgovaki centri i slino) ili vanjskoj zatiti (npr. razna skladita na otvorenom, parkiralita, prilazni putevi i slino).

Napredak tehnologije omoguio je upotrebu video nadzora u razliite svrhe i uvelike proirio njegovu primjenu te uinio ovaj segment dostupnim velikom broju korisnika. Sustavi video nadzora koriste se u novarskim, industrijskim postrojenjima, stambenim i trgovakim objektima.

Osim u svrhu prevencije od kaznenih dijela poput provale, razbojnitva, krae, vandalizma, terorizma i slino, te identifikacije poinitelja, sustavi video nadzora se koriste i za nadzor proizvodnih procesa, nadzor i regulaciju prometa, detekciju poara na otvorenom prostoru, guve u prometu na cestama ili za bilo to drugo na to ga se programira. Odnosno, s dananjom tehnologijom sustav video nadzora vie nije samo album slika ve preventivni sustav djelovanja koji pravodobno inicira postupanje odreenih slubi. Tako sustav, im registrira opasnu situaciju, signalizira je operateru koji zatim moe potvrditi radi li se o opasanoj situaciji, te pozvati prikladnu pomo ili odbaciti situaciju kao bezopasnu.

Pravilnim projektiranjem i rasporedom elemenata video nadzora poveava se osjeaj sigurnosti zaposlenika i graana, smanjuje se umor i optereenje odgovornih osoba, osigurava se jak dokazni materijal te pravovremena signalizacija neuobiajenih dogaaja poveava moguost prevencije.

1 Vijee za graansku kontrolu video nadzora Grada Zagreba, http://www.svijetsigurnosti.com/blogs/204-vijeceza-gradansku-kontrolu-video-nadzora-grada-zagreba (30.01.2013.)

3

Sustav video-nadzora moe se podijeliti u etiri osnovne funkcije:2

1. odvraanje potencijalnog poinitelja kaznenog dijela,

2. detekcija kretanja osobe ili objekta u tienom prostoru,

3. prepoznavanje poznate osobe u prostoru,

4. identifikacija poinitelja kaznenog dijela.

2 http://www.z-1.hr/doc1/HCZ_PreporukaCCTV.pdf (05.02.2013.)

Slika 1. Primjer scene kod

detekcije kretanja


prepoznavanja poznate

osobe


identifikacije poinitelja kaznenog dijela

4

Sustav video-nadzora sastoji se od sljedeih dijelova: a) kamera, b) objektiv, c) monitor, d) ureaji za snimanje, obradu, pohranu i prijenos video signala, e) instalacija.

Za forenziku obradu video zapisa, najznaajniji su upravo ureaji za snimanje, obradu, pohranu i prijenos video signala, budui da se za naknadni pregled snimljenog materijala koriste snimke s digitalnih video rekordera. Rije je o video snimaima.

Uporabom ureaja za digitalni zapis mogue je ne samo na tvrdi disk DVR-a (Digital Video Recorder) ili osobnog raunala pohraniti mnogo snimki visoke kvalitete, ve i povezivati snimanje i prijenos video signala na web stranicu, e-mail adresu ili mobilni telefon. Dok se za

pohranu velike koliine podataka koristi tvrdi disk, za prebacivanje kraeg video zapisa na prijenosni medij mogue je koristiti USB memorijske tapie, CD/DVD.

Veina dananjih ureaja za digitalni zapis ima ugraenu mogunost spajanja na raunalnu mreu te im je mogue pristupiti iz unutarnje mree (LAN) ili izvana putem Interneta.

Vrste video nadzora

CCTV (Closed Circuit Television) video nadzor predstavlja zatvoren sustav videokamera koji svoj

video signal prenosi na ogranien broj nadzornih mjesta. Najee se koristi za nadzor podruja koji

zahtjeva odreen nivo zatite kao to su npr. banke, cazina, trgovaki centri, aerodromi, industrijska

postrojenja, vojni objekti i slino. Video signal se prenosi do centralnog mjesta na kojem se vri

snimanje na DVR koji ujedno vri prikaz video signala na monitor.

Tradicionalni sustavi nadzora (CCTV) su analogni sustav. U ovom trenutku, video nadzor

sustava su u fazi prijenosa digitalnog sustava (IP sustav). IP video sustavi su sinonim za

mreni video nadzor, koji prenosi sliku putem IP bazirane mree LAN,WLAN, WAN ili interneta. IP video sustav je preduvjet za uspostavljanje inteligentnog video sustava i

multimegapikselne video sustave, odnosno sustav video nadzora visoke razluivosti.

Sve vea primjena IP sustavima video nadzora visoke razluivosti rezultira iz sljedeih prednosti takvog sustava:

viestruko vie detalja (informacija) na slici, pristupanje s udaljene lokacije (Internet),

jednostavno instaliranje i proirenje sustava, inteligentni video nadzor,

integracija preko programske podrke sa sustavima raznih funkcija. koritenje postojee mrene infrastrukture.

5

Tipini sustav video nadzora visoke razluivosti sastoji se od:

IP kamera fiksnog kadra i visoke razluivosti, centralnog NVR (Network Video Recorder) posluitelja sastavljenog od diskovnog

polja i servera s operativnim sustavom,

programske podrke za analiziranje, komprimiranje, arhiviranje i prikaz video materijala,

klijentskog raunala s grafikom karticom visokih mogunosti, aktivne mrene opreme (preklopnici, usmjeritelji), pasivne mrene opreme (ormari, prespojni paneli, itd.), stabiliziranih ureaja za napajanje (UPS), elektrine instalacije (podatkovne instalacije, napajaki kabeli).

Slika 4. IP sustav video nadzora visoke razluivosti

Zatita privatnosti

Hrvatski Ustav u lanku 37. kae: "Svakom se jami sigurnost i tajnost osobnih podataka. Bez privole ispitanika, osobni se podaci mogu prikupljati, obraivati i koristiti samo uz uvjete odreene zakonom. Zabranjena je uporaba osobnih podataka suprotna utvrenoj svrsi njihovoga prikupljanja."

Tijekom pristupnih pregovora s Europskom unijom, Hrvatska je uskladila svoj pravni sustav s

europskim pravnim teevinama. Pravna osnova, koja definira zatitu osobnih podataka i nadzor nad prikupljanjem, obradom i koritenjem osobnih podataka u Republici Hrvatskoj, se shodno tome, temelji na Zakonu o zatiti osobnih podataka. Temeljem zakona osnovana je Agencija za zatitu osobnih podataka, kao nezavisno i autonomno tijelo koje nadzire obradu osobnih podataka unutar Republike Hrvatske.

Usprkos postojeem zakonu, opi je stav da su osobni podaci nedovoljno zatieni i vie nita ne moe garantirati zatitu privatnosti.

6

Istraivanje provedeno u Hrvatskoj 2011. godine3 o stavovima graana o nadzoru i zatiti privatnosti, takoer propituje zanimaju li se hrvatski graani za zatitu privatnosti i podataka, da li ih zabrinjava injenica da bivaju nadzirani i da li bi se odluili za stroi sustav nadzora kako bi se, na primjer, sprijeio zloin.

U prosjeku, hrvatski su graani najvie zabrinuti zbog mogue manipulacije osobnim podacima (prosjek 3.9) dok nisu zabrinuti zbog naruavanja privatnosti putem nadzornih kamera (prosjek 2.3) te zbog primjene samog nadzora (prosjek 2.2).

Rangirano po stupnju slaganja s tvrdnjama, kao to se vide sa slike 5., najnie dodijeljena ocjena u cijelom upitniku dodijeljena je tvrdnji "Osjeam se neugodno u prostoru koji je pod video-nadzorom" (ocjena 1,9), to pokazuje da se velika veina ispitanika s njom nee sloiti. Dapae, graani opravdavaju postavljanje nadzornih kamera kao uinkovitog sredstva sprjeavanja krae, kriminala, huligana i vandala.

Graani takoer ne smatraju da video

nadzor na javnim mjestima ugroava graanska prava i slobode.

to se tie percipiranog utjecaja nadzornih kamera na privatnost,

graani smatraju da kamere u trgovinama, bankama i slinim mjestima ne ugroavaju privatnost kupaca, klijenata, ili zaposlenika.

Iako Hrvate ne smeta video nadzor u

trgovinama, bankama i drugdje,

istodobno misle da ne postoji

kvalitetna kontrola pristupa i

koritenja snimki nadzornih kamera pa su zabrinuti zbog razmjene i

koritenja njihovih osobnih informacija u marketinke ili neke druge svrhe.

Izvor: http://zastita.info/hr/clanak/2011/12/kamere-da-ali-uz-strogu-kontrolu,209,6601.html

3 Stavovi javnosti o nadzoru i zatiti privatnosti u Hrvatskoj, http://zastita.info/hr/clanak/2011/12/kamere-da-ali-uz-strogu-kontrolu,209,6601.html (30.01.2013.)

Slika 5. Miljenje graana o nadzornim kamerama

7

Europski formu za urbanu sigurnost (EFOS European Forum for Urban Security) 2012. godine objavio je Povelju o demokratskom koritenju video nadzora4, u kojem se nalaze strategije za djelotvorno i primjereno koritenje video nadzora. Prva toka Povelje, koju se neophodno treba obuhvatiti razvojem i djelovanjem video nadzora, odnosi se na zajamenu zatitu privatnosti i temeljnih sloboda. Ovaj uvjet sadran je i u lanku 8. Europske konvencije o ljudskim pravima i temeljnim slobodama, koji navodi:

"Svatko ima pravo na potovanje svoga privatnog i obiteljskog ivota, doma i dopisivanja. Javna vlast se nee mijeati u ostvarivanje tog prava, osim u skladu sa zakonom i ako je u demokratskom drutvu nuno radi interesa dravne sigurnosti, javnog reda i mira, ili gospodarske dobrobiti zemlje te radi spreavanja nereda ili zloina, ili radi zatite zdravlja ili morala ili radi zatite prava i sloboda drugih."5

Druga toka Povelje odnosi se na potrebu praktine primjene graanskog angamana.

Takoer, graani imaju pravo znati koja su podruja obuhvaena kamerama, tko je odgovoran za video nadzor, tko je odgovorna osoba za potivanje naela privatnosti graana, kome se graani mogu javiti oko moguih problema s video nadzorom i slino.

Na kraju, potrebno je da se na svim javnim povrinama, koje su pod video- nadzorom, na vidnome mjestu iz svih smjerova, postave pisane obavijesti: OVAJ PROSTOR JE 24 SATA

POD VIDEO NADZOROM.

Slika 6. Znak sigurnosti objekt je pod video nadzorom

Osim toga, kamere se moraju softverski ograniiti kako bi se zatitila privatnost graana. Nakon postavljanja, odnosno instaliranja kamere softverski joj se ograniava gledanje odreenih dijelova horizonta. U praksi to znai da operater ne moe gledati ljudima u stanove kroz prozore, ve e se u tom sluaju na ekranu pojaviti crni kvadrat koji mu onemoguuje ulazak u podruje privatnosti graana.

Institucija odgovorna za nadzorni sustav mora redovito obavjetavati graane o rezultatima i postignutim ciljevima i to kroz uobiajene postupke kao to je, primjerice, objavljivanje izvjea o strategiji sigurnosti i strategiji suzbijanja kaznenih dijela. Ovakav pristup osigurava

4 Povelja o demokratskom koritenju video nadzora-EFUS, http://www.svijetsigurnosti.com/blogs/29-povelja-o-demokratskom-koristenju-video-nadzora-efus (30.01.2013.) 5 Povelja o demokratskom koritenju video nadzora-EFUS, http://www.svijetsigurnosti.com/blogs/29-povelja-o-demokratskom-koristenju-video-nadzora-efus (30.01.2013.)

8

jasno definiranje ciljeva te tekuu procjenu izvedbe vezane uz prethodno navedene pokazatelje.

Zatita podataka

Snimke dobivene video nadzorom sainjavaju osobne podatke te se na njih, kao takve, primjenjuje isti stupanj zatite koji se primjenjuje na druge oblike osobnih podataka. To znai da se treba pridravati strogih pravila koja se odnose na snimanje, uvanje, otkrivanje i konano uklanjanje takvih snimki.

Vano je osigurati da su ciljevi sukladni sa:

- odlukom za (ne) spremanje slika, odnosno za (ne) stvaranje osobnih podataka;

- razdobljem uvanja podataka, koje uvijek treba biti privremeno. Razdoblje uvanja podataka treba se strogo ograniiti, kako je i predvieno prilikom postavljanja sustava;

- fizikom i tehnikom zatitom podataka. Potrebno je definirati protokole koji upravljaju pristupom i prijenosom prikaza slika. U protokole je vano ukljuiti postupak privatnost dizajna, koji titi osobne podatke ve u ranijoj fazi stvaranja tog sustava.

9

Snimke nadzorne videokamere kao dokaz na sudu

Ponekad informacija koja je pohranjena na videokameri moe biti jedini trag koji e kriminalistiko istraivanje dovesti na pravi put. Ukoliko bi nadzorne kamere zabiljeile inkriminirano ponaanje, video zapisi bi se mogli koristiti kao izvori saznanja i dokazi u nekom od postupaka (kazneni, prekrajni).

Prema lanku 202., stavak 28., ZKP-a, snimka je zapis tehnikim ureajem, u ovom sluaju video kamere.

Pitanje koritenja video snimki u kaznenom i prekrajnom postupku iznimno je sloeno. Postoje razliita rjeenja koja nude razliiti pravni sustavi, a proteu se izmeu formalnih kriterija valjanosti dokaza i kriterija naela preteitog interesa.

Kod formalnih kriterija valjanosti dokaza, video snimke smatraju se dokazima ako su

nainjene u kaznenom postupku, odnosno po uvjetima formalno zadanim zakonskim propisom.

U pravnim sustavima kod kojih vrijedi naelo preteitog interesa postoji mogunost koritenja video snimki pribavljenih na nezakonit nain ako interes pravde i pravinosti pretee nad interesom zatite dobara koja bi se mogla pojaviti kao zatitni objekt striktnog pridravanja pravila o dokazivanju.

Trenutani pravni sustav Republike Hrvatske zasnovan je na formalnom negativnom definiranju dokaza u kaznenom postupku. Naime, lanak 10. ZKP-a (NN 143/12) jasno propisuje da se sudske odluke ne mogu utemeljiti na dokazu pribavljenom na nezakonit nain. Prema naem Kaznenom zakonu nezakoniti su oni dokazi pribavljeni krenjem Ustavom, zakonom ili meunarodnim pravom zajamenih prava obrane, prava na dostojanstvo, ugled i ast, prava na nepovredivost osobnog i obiteljskog ivota kao i dokazi pribavljeni povredom kaznenog postupka i koji su izriito predvieni ZKP-u, te drugi dokazi za koje se iz njih saznalo. Nadalje, ZKP definira lankom 10. da se nezakonitim dokazima ne smatraju dokazi pribavljeni radnjom za koju je prema kaznenom zakonu iskljuena protupravnost i koji su pribavljeni u postupku za teke oblike kaznenih djela za koja se provodi redoviti postupak, kod kojih je povreda prava, s obzirom na jakost i narav, bitno manja u odnosu na teinu kaznenog djela.

Neto je drukije situacija kod koritenja ovlasti iz lanka 13. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima koja daju policiji mogunost da uz javno priopavanje provodi trajni video i akustiki nadzor javnih mjesta radi zapreivanja kaznenih djela ili prekraja. Temeljem tog propisa policija je ovlatena obaviti video snimanje ili fotografiranje javnog okupljanja ako postoji opasnost da e na skupu doi do ugroavanja ivota i zdravlja ljudi ili imovine.

to se tie valjanosti takvih snimki u prekrajnom postupku, Prekrajni zakon propisuje da su biljeke i tehnike snimke i formalno dokazi u prekrajnom postupku ako ih je ovlatena slubena osoba tijela dravne uprave sainila u okvirima nadlenosti za provoenje nadzora provedenog neposrednim opaanjem. U tim situacijama takve snimke mogu posluiti kao dokaz u prekrajnom postupku, ali i tada sud moe provjeravati njihovu vjerodostojnost te im slobodno ocjenjivati dokaznu vrijednost.

10

Pravna osnova za uspostavu video nadzora

Odredbe Pravilnika o nainu i uvjetima obavljanja poslova privatne zatite na javnim povrinama kau: Javna povrina smatra se zasebnim objektom tienja, sukladno pod zakonskom propisu koji ureuje podruje provedbe tehnike zatite. Provedba tehnike zatite na javnim povrinama obavlja se ugradnjom sustava video nadzora s pohranom videozapisa.

Jedna od predvienih situacija u kojoj se moe snimati prostor (javno mjesto) je trajno snimanje prostora na kojima je svakodnevna koncentracija ljudi, npr. trgovi, kolodvori,

prolazi, etalita i slino, s ciljem prevencije poinjenja kaznenih djela ili naruavanje javnog reda i mira i pravodobno reagiranje na odreene nezakonite aktivnosti. Temeljni uvjet za primjenu ovlasti je uestalost poinjenja kaznenih djela i prekraja. Druga situacija takve opservacije povezana je s javnim okupljanjima.

Pisanu obavijest da se prostor titi video nadzorom jedinica lokalne samouprave duna je istaknuti na vidnom mjestu na javnoj povrini iz svih smjerova.

Mogunost uspostave video nadzora proizlazi iz sljedeih odredbi:

- Kazneni zakon - lanak 143. definira tko neovlateno zvuno snimi nejavno izgovorene rijei drugoga ili tko posebnim napravama neovlateno prislukuje nejavno izgovorene rijei drugoga koje mu nisu namijenjene, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine. Nema kaznenog djela ako su radnje iz stavka 1. i 2. ovoga lanka uinjene u javnom interesu ili drugom interesu koji je preteniji od interesa zatite privatnosti snimane ili prislukivane osobe. Snimke i posebne naprave kojima je poinjeno kazneno djelo iz ovoga lanka e se oduzeti. Te lanak 144. koji definira tko drugoga koji se nalazi u stanu ili prostoru posebno zatienom od pogleda neovlateno slikovno snimi ili takvu snimku uporabi ili uini dostupnom treoj osobi i na taj nain povrijedi njegovu privatnost, kaznit e se kaznom zatvora do jedne godine. Snimke i posebne naprave kojima je poinjeno kazneno djelo iz ovoga lanka e se oduzeti.

- Zakon o sigurnosti na cestama lankom 5. definira da jedinice lokalne i podrune samouprave, ureuju promet na svom podruju tako da odreuju sustav tehnikog ureenja prometa i upravljanje prometom putem elektronikih sustava i video nadzora.

- Zakon o policijskim poslovima i ovlastima lankom 79. definira da radi sprjeavanja kaznenih djela za koja se progoni po slubenoj dunosti i prekraja, policija moe snimati javna mjesta audio video ureajima. Kad postoji opasnost da prilikom javnog okupljanja doe do ugroavanja ivota i zdravlja ljudi ili imovine, policija je ovlatena obaviti audio video snimanje i fotografiranje javnog skupa. Radi nadzora dravne granice policija moe snimati podruje dravne granice i graninih prijelaza.

- Zakon o nadzoru dravne granice u lanku 7. definira da je granina policija ovlatena postaviti i koristiti tehnika sredstva i koristiti slubene pse za obavljanje nadzora dravne granice te postavljati prepreke s kojima se onemoguava nezakonito prelaenje dravne granice. lankom 45. definira sljedee : Granina policija je ovlatena pri obavljanju nadzora dravne granice, u cilju traganja, utvrivanja identiteta i pronalaska poinitelja kaznenih djela i prekraja, obavljati fotografiranje, snimanje i video nadzor kao i primjenjivati druga tehnika pomagala. Navedeni ureaji mogu biti automatski.

- Zakon o minimalnim mjerama zatite u poslovanju s gotovim novcem i vrijednostima lankom 7. definira da se novarske institucije tite primjenom

11

sljedeih minimalnih sigurnosnih uvjeta zatite: protuprovalnog sustava sa centraliziranom dojavom i nadzorom alarma, protuprepadnog sustava sa

centraliziranom dojavom i nadzorom alarma, neprekidnog videonadzora s

mogunou pohranjivanja video zapisa, tjelesne zatite. Novarske institucije dune su sve podatke pribavljene sredstvima tehnike zatite sauvati najmanje 168 sati na mediju na kojem su pohranjeni.

- Prema lanku 6. Pravilnika o uvjetima i nainu provedbe tehnike zatite objekti se na temelju prosudbe ugroenosti svrstavaju u est kategorija ugroenosti. Prva etiri kategorije ugroenosti obvezne su imati sustav video-nadzora kao dio sustava tehnike zatite.

Vlasnik sustava video nadzora, prema odredbama lanka 24. Pravilnika o uvjetima i nainu provedbe tehnike zatite te lanka 14. Zakona o minimalnim mjerama zatite u poslovanju gotovim novcem i vrijednostima duan je osigurati da se na vidnom mjestu pri ulasku u tieni objekt kao i u unutranjosti objekta posjetiteljima obznani da se prostor nadzire sustavom video nadzora. Podaci prikupljeni sustavom video nadzora ne smiju se koristiti

izvan zakonske namjene. S podacima prikupljenima sustavom video nadzora koji se zbog

potreba dokaznog postupka, rekonstrukcije dogaaja, identifikacije osobe i drugih radnji moraju prenijeti sa ureaja za snimanje i pohranu video zapisa na neki drugi elektroniki medij treba postupati kao s dokumentima oznake tajnosti "vrlo tajno". Preporuka uvanja video zapisa na ureaju za snimanje i pohranu video zapisa, bez obzira na namjenu i primjenu sustava je minimalno 168 sati.

12

Primjeri iz prakse

Domaa iskustva

Prema Pravilniku o uvjetima i nainu provedbe tehnike zatite sustavi video nadzora svrstani su u elektronike sigurnosne sustave koji omoguuju uinkovitu zatitu tienog objekta. Na primjenu sustava video nadzora obvezuju se korisnici iji objekti na temelju prosudbe ugroenosti spadaju u 1., 2., 3. i 4. kategoriju ugroenosti prema navedenom Pravilniku i obveznici Zakona o minimalnim mjerama zatite u poslovanju gotovim novcem i vrijednostima.

Odreena iskustva u Republici Hrvatskoj imaju: vatrogasne postrojbe (locirane kamere u primorskom pojasu radi bre detekcije poara), HAK (na autocestama - protonost i sigurnost prometa), policija (u prometu za nadzor brzine, kod javnih okupljanja, postoji elaborat u

Policijskoj upravi zagrebakoj o postavljanju kamera radi sprjeavanja kaznenih djela i odravanja javnog reda), novarske ustanove (banaka, pota, kladionica, mjenjanica i slino), trgovaki centri, stanice za tehniki pregled, benzinske crpke, granini prijelazi, naplatne kuice i drugo.

Na podruju Policijske uprave osjeko-baranjske u odreenim objektima u kojima je video nadzor obavezan, postavljena su u 24 takva objekta. U pojedinim sluajevima koriteni su snimljeni

6 materijali video nadzora koji su doprinijeli tijekom 2004. godine u otkrivanju

poinitelja kaznenih djela krae u pet sluajeva i kaznenog djela razbojnitva u jednom sluaju. Tijekom 2005. godine na istovjetan nain otkrivena su tri poinitelja kaznenog djela krae i dva poinitelja kaznenog djela teke krae, a tijekom 2006. godine otkriveno je sedam poinitelja kaznenih djela teke krae, te jedan poinitelj kaznenog djela unitenje i oteenje tue stvari i jedan poinitelj razbojnike krae.

Da video snimka vrijedi kao dokaz na sudu dokazuje nedavno suenje Sanaderu7 u sluaju Hypo i INA-MOL, nedavna eksplozija na trgu bana Jelaia8 te pokuaj ubojstva u Rijeci 2009. godine

9.

Inozemna iskustva

Malo je u svijetu poznato da je petina svih video nadzora locirana na podruju Velike Britanije, odnosno da je Velika Britanija drava s najvie kamera. Nakon nedavnih teroristikih napada vidljivo je kako je sustav video nadzora, koji je postavljen po itavom Londonu, u vrlo kratkom vremenu omoguio policiji rekonstrukciju tijeka dogaaja, kretanja terorista, njihova lica i imena, to je rezultiralo brzim uhienjem i procesuiranjem.

6 Podhraki, F., Trinski S., Kancir, K. (2007.): Prijedlog unapreenja rada policije uvoenjem video nadzora javnih prostora (08.02.2013.) 7 http://www.rtl.hr/vijesti/novosti/159591/hoce-li-tajna-snimka-pokopati-sanadera/ (08.02.2013.) 8 http://www.index.hr/vijesti/clanak/policija-zbog-eksplozije-na-trgu-bana-jelacica-uhitila-sest-osoba-bombu-

bacili-vodicani-jedan-je-u-mladezi-hdza/659163.aspx (08.02.2013.) 9 http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/video-nadzorna-kamera-policiji-rjesila-slucaj.html (08.02.2013.)

13

Portal svijetsigurnosti.com10

predstavio je rezultate efikasnosti video nadzornih sustava

instaliranim na javnim povrinama gradova Velike Britanije. Tako je u Newcastle, u gradskom Centaru kriminal pao za 48 posto; u Birmingham, u gradskom centru pad kriminala

zabiljeen je za 10 posto; u Kings Lynn za 49 posto; u Hawkeye (javna parkiralita u Londonu) zabiljeen je pad kriminala za 73 posto.

10 http://www.svijetsigurnosti.com/blogs/142-video-nadzorom-do-drasticno-manje-kriminala-na-javnim-

povrsinama-gradova (30.01.2013.)

14

Forenzika obrada snimke nadzorne videokamere

U sluajevima kada je na snimci zabiljeeno neto to se moe smatrati kao dokaz za sud, snimka se na zahtjev policije izuzima i uva za potrebe sudskog postupka. Policajci koji prvi stignu na mjesto poinjenja kaznenog dijela, moraju znati pravila glede prikupljanja podataka s video kamere jer ako ih prikupi nezakonito, ti se podaci nee moi iskoristiti u sudskom postupku. Na oevid policija moe se pozvati vjetak ako bi njegova prisutnost bila korisna za davanje nalaza i miljenja.

Forenzika istraga sastoji se od tri glavne faze:

1. dobavljanje dokaza, 2. analiza dokaza, 3. prezentacija rezultata.

1. Prilikom provedbe istrage unutar prostora gdje je poinjeno kazneno djelo, uvijek je korisno razgovarati s IT djelatnicima, te doznati nain i lokacije skladitenja podataka. Dobavljanje podataka na forenziki prihvatljiv nain temelj je svake kvalitetne forenzike istrage. Ukoliko se taj korak ne obavi prema odreenim pravilima, svi kasniji pronalasci, kao i otkriveni dokazi i informacije mogu se odbaciti zbog nepravilnog dobavljanja

kopija originalnih podataka. Prilikom njihova pregleda najvanije je naravno podruje za pohranu fotografija i snimaka. Generalizirani format procesa dobave podataka moe se podijeliti na nekoliko koraka:

a) Odreivanje tipa medija na kojem se radi. Tipovi medija za pohranu podataka mogu se podijeliti na: ugraeni ureaj za pohranu podataka (bilo koji ureaj za pohranu podataka koji je trajno prikljuen na video kameri, tvrdi disk); prijenosni ureaji za pohranu podataka: floppy diskete, flash memorije, iPod, MP3 player, mobilni telefoni; graen memorijski prostor za pohranu podataka; mreni ureaj za pohranu podataka; memorijske kartice.

Veina digitalnih kamera koristi standardni ili mini USB prikljuak za spajanje s raunalom, te standardne memorijske kartice kao to su MiniSD ili CompactFlash, za proirenje kapaciteta pohrane. Kako se analize i pretrage povode preko USB porta, potrebno je omoguiti opciju zabrane pisanja po mediju, kako se prilikom analize podatci ne bi sluajno modificirali. Isto pravilo vrijedi i za itanje ili prijenos podataka s memorijskih kartica.

Podatke prikupljene sustavom video nadzora potrebno je prenijeti sa ureaja za snimanje i pohranu video zapisa na neki drugi elektroniki medij.

Predmeti koji se imaju oduzeti prema kaznenom zakonu, ili koji mogu posluiti pri utvrivanju injenica u postupku, privremeno e se oduzeti i osigurati njihovo uvanje. Nakon to se utvrdi na kojem su tipu medija pohranjeni podatci, vjetak najee uzima taj predmet (bilo cijeli snima, ili samo medij na kojem se snimaju dogaaji), stavlja ga u omot i oznaava slubenim peatom. Dolaskom u forenziki laboratorij, postupa se po pravilima.

b) Prijenos podataka, pritom koristei alat kojim je mogue potvrditi integritet podataka, te njihovu autentinost.

15

c) Stvaranje forenzike kopije.

2. U fazi analize prikupljeni se podatci ispituju, kako bi se identificirali dijelovi dokaza potrebni u istrazi. Na primjer, utvrivanje visine poinitelja iz spornih video snimaka vri se metodom forenzike 3D rekonstrukcije11. Treba navesti da objektiv svakog fotoaparata ili videokamere u veoj ili manjoj mjeri iskrivljuje snimke stvarnih objekata i osoba. Da bi se snimke kamera mogle koristiti za odreivanje visine vidljive siluete XX poinitelja, potrebno je najprije napraviti korekciju iskrivljenja snimke. To se radi postupkom

prostorne kalibracije objektiva kamere video nadzora koja je snimila inkriminirani

dogaaj. Za provoenja postupka prostorne kalibracije najprije je potrebno "snimiti" interier predmetnog prostora pomou laserskog 3D skenera. Rezultat 3D skeniranja je tzv. oblak toaka u 3D prostoru nastao odbijanjem laserske zrake instrumenta od svih objekata u prostoru, a u bitnom predstavlja vjernu repliku interiera prostora, odnosno njezin

precizni trodimenzionalni (3D) model. Taj precizni 3D model se koristi za kalibraciju

objektiva kamere video nadzora na nain da se unutar programa za obradu rezultata laserskog 3D skeniranja (VSF_Video Sensor Fusion) identificira minimalno 11 toaka na videosnimku i 11 toaka na 3D modelu koje odgovaraju tim tokama. Novi programski alati za obradu podataka dobivenih 3D skeniranjem kao to je VSF software omoguavaju bolju procjenu stvarnog stava tijela XX osobe s video snimka, pa se koritenjem tog alata preciznost odreivanja visine XX osobe znaajno poveava.

Slika 7. Metoda forenzike 3D rekonstrukcije visine poinitelja

Izvor: http://www.forenzika.com/video1.htm

Inae, 3D model mjesta dogaaja dobiven laserskim 3D skeniranjem moe se pregledavati iz svih moguih rakursa kamere, no za potrebe metode odreivanja visine XX poinitelja iz snimaka kamera video nadzora nuno je 3D model dobiven laserskim 3D skeniranjem gledati iz identinog rakursa iz kojeg je mjesto dogaaja snimila stvarna kamera video nadzora. Nakon to se uspjeno provede kalibracija objektiva kamere i tzv. "camera match", VSF softwarom dalje se moe mjeriti na video snimci (uparenoj sa 3D modelom mjesta dogaaja). Visinu XX poinitelja mjerimo pomou 3D modela ovjeka nalik na pojednostavljeni ljudski kostur (engl. virtual human). Virtual human (VH) je mogue "klizati" po podu 3D modela mjesta dogaaja, te rastezati u visinu, ali je isto tako mogue rotirati sve bitne zglobove na

11 http://www.forenzika.com/video1.htm (01.02.2013.)

16

tijelu (skoni zglob, koljeno, kuk, kraljenicu u lumbalnom i lenom dijelu, vrat, rame, lakat i zapee)

Slika 8. 11 toaka za odreivanje visine 3D modela ovjeka


Detaljnom manipulacijom poloaja, visine, te kuteva navedenih zglobova mogue je namjetati 3D model ljudskog kostura (VH) na 3D modelu mjesta dogaaja u isti onaj poloaj i stav tijela koji se opaa na snimci kamere video nadzora koja je kalibrirana i uparena sa kompjutorski generiranom kamerom unutar VSF software-a. U sluaju da je XX poinitelj u uspravnom stavu tijela, odreivanje visine je mogue vriti i jednostavnijom metodom, tj. metodom rastezljive strelice, koju je mogue klizati po podu 3D modela i rastezati do vrha vidljive siluete.

Slika 9. Namjetanje 3D modela ovjeka u isti poloaj kao sa video snimke


3. Pravilo interpretacije definira smjernice pri interpretaciji dobivenih rezultata koji moraju biti u sukladnosti s metodama koje koriste sve strane potencijalno ukljuene u analizu sluaja. Sam oblik izvjetaja ovisi o specifikacijama traenim od naruitelja istrage, odnosno suda gdje se rezultati izlau. Uobiajeni oblik sadrava kratak zakljuak o rezultatima istrage, detaljan opis dokaza te nain njihova prikupljanja kao i metode koritene prilikom analize dokaza.

17

Zakljuak

Danas svatko treba video nadzor zbog irokog spektra zahtjeva kojima takav sustav moe udovoljiti. Video nadzor moe obavljati niz funkcija, od opeg nadzora prostora, preko automatskog detektiranja i alarmiranja osoblja do prepoznavanja tablica i prosljeivanja svih podataka na bilo koju lokaciju sa pristupom internetu ili u vie nadzornih centara sa velikim brojem ekrana. Stoga ne udi da se video nadzor primjenjuje u razliitim segmentima ljudskog ivota kao to su: nadzor prometa (prepoznavanje guve na prometnicama ili pristupnim cestama), evidentiranje prometnih nesrea (alarmiranje odgovornih osoba, naknadne analize uzroka i kronologije dogaaja), nadzor industrijskih procesa (procesi u kemijskoj industriji, vizualna kontrola postrojenja tvornica), ulazak/izlazak putnika i

utovar/istovar tereta (eliminiranje estih uzroka nesrea, uoavanje krivog utovara robe, automatsko itanje registarskih oznaka i oznaka na robnim kontejnerima), spreavanje kriminala (zatita parkiralita, informatikih centara, prepoznavanje asocijalnog ponaanja, pravovremeno alarmiranje, psiholoki efekt, kontrola ulaza u zgrade ili skladita), evidentiranje kriminala (naknadna analiza slabih toaka nadziranog prostora i prevencija buduih kriminalnih radnji).

Bitan razlog zato je video nadzor sve zastupljeniji (i najzastupljeniji) sustav zatite treba traiti u njegovom efektu na poinitelje kaznenih djela (odvraanje, prepoznavanje, detekcija, identifikacija), ali i u vrstama kaznenih djela na koje taj sustav ima takve efekte.

Video nadzor je primjenjiv u prevenciji najvie vrsta kaznenih djela - provale, razbojnitva, krae, vandalizma, prijevare, utaje, terorizma. Zbog toga upotreba sustava video nadzora za svakog korisnika znai veu vrijednost. Ukoliko bi nadzorne kamere zabiljeile inkriminirano ponaanje, video zapisi bi se mogli koristiti kao izvori saznanja i dokazi u nekom od postupaka (kazneni, prekrajni) koji bi se vodili protiv osoba koje su svojim ponaanjem ostvarile inkriminiranu radnju. Ponekad su snimke video kamere i jedini trag kriminalistikim istraiteljima. Meutim, da bi ti dokazi bili valjani u sudskom postupku, moraju biti pribavljeni na zakoniti nain, odnosno onako kako je zakonom propisano.

18

Literatura

http://www.z-1.hr/doc1/HCZ_PreporukaCCTV.pdf (05.02.2013.)

http://www.institutzasigurnost.hr/propisi/P-49.pdf (30.01.2013.)

http://www.zakon.hr/z/174/Zakon-o-kaznenom-postupku (02.02.2013.)

http://www.zakon.hr/z/98/Kazneni-zakon (02.02.2013.)

http://www.zakon.hr/z/52/Prekr%C5%A1ajni-zakon (02.02.2013.)

http://www.zakon.hr/z/449/Zakon-o-minimalnim-mjerama-za%C5%A1tite-u-poslovanju-s-

gotovim-novcem-i-vrijednostima (02.02.2013.)

http://www.zakon.hr/z/78/Zakon-o-sigurnosti-prometa-na-cestama (02.02.2013.)

http://www.zakon.hr/z/173/Zakon-o-policijskim-poslovima-i-ovlastima (02.02.2013.)

http://www.zakon.hr/z/450/Zakon-o-nadzoru-dr%C5%BEavne-granice (02.02.2013.)

http://www.svijetsigurnosti.com/blogs/29-povelja-o-demokratskom-koristenju-video-nadzora-

efus (30.01.2013.)

http://www.rtl.hr/vijesti/novosti/159591/hoce-li-tajna-snimka-pokopati-sanadera/

(08.02.2013.)

http://www.index.hr/vijesti/clanak/policija-zbog-eksplozije-na-trgu-bana-jelacica-uhitila-sest-

osoba-bombu-bacili-vodicani-jedan-je-u-mladezi-hdza/659163.aspx (08.02.2013.)

http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/video-nadzorna-kamera-policiji-rjesila-slucaj.html

(08.02.2013.)

http://www.svijetsigurnosti.com/blogs/142-video-nadzorom-do-drasticno-manje-kriminala-

na-javnim-povrsinama-gradova (30.01.2013.)

http://www.svijetsigurnosti.com/blogs/204-vijece-za-gradansku-kontrolu-video-nadzora-

grada-zagreba (30.01.2013.)

http://zastita.info/hr/clanak/2011/12/kamere-da-ali-uz-strogu-kontrolu,209,6601.html

(30.01.2013.)

http://www.forenzika.com/video1.htm (01.02.2013.)

Podhraki, F., Trinski S., Kancir, K. (2007.): Prijedlog unapreenja rada policije uvoenjem video nadzora javnih prostora (08.02.2013.)

19

Saetak

Ve je stara vijest da gdje god da se pojavimo naii emo na upozorenje da je objekt pod video nadzorom i ve tada zna da je prostor zatien i da si i ti jedno od lica koje e biti zabiljeeno na kameri pa se pazi da se ponaa normalno.

Sustavi video nadzora primjenjuju se u svrhu zatite objekta ve vie desetljea.

Unato tomu to sustav video nadzora predstavlja ozbiljniju investiciju, dugorono se takav sustav smanjenjem potencijalne tete i efikasnijim nadzorom nad svakodnevnim poslovanjem svakako isplati.

Idealni proizvod rada video nadzornog sustava je slikovni zapis dogaaja i poinitelja takve kvalitete da se na njemu moe shvatiti tok dogaaja i identitet poinitelja, odnosno uoiti elementi osobnog opisa na temelju kojih se poinitelj moe identificirati. Odnosno, sustavi video nadzora mogu pravovremeno otkriti nepoeljne dogaaje na objektu ili snimljenim materijalima te posluiti kao dokaz odreenog poinjenog kaznenog djela ili druge nastale tete.

20

Popis slika

Slika 1. Primjer scene kod detekcije kretanja ..........................................................................3

Slika 2. Primjer scene kod prepoznavanja poznate osobe ........................................................3

Slika 3. Primjer scene kod identifikacije poinitelja kaznenog dijela .......................................3

Slika 4. IP sustav video nadzora visoke razluivosti ................................................................5

Slika 5. Miljenje graana o nadzornim kamerama .................................................................6

Slika 6. Znak sigurnosti objekt je pod video nadzorom ........................................................7

Slika 7. Metoda forenzike 3D rekonstrukcije visine poinitelja ........................................... 15

Slika 8. 11 toaka za odreivanje visine 3D modela ovjeka ................................................ 16

Slika 9. Namjetanje 3D modela ovjeka u isti poloaj kao sa video snimke ......................... 16

Documents

Elizabeta Marinkovic, Seminar, RF