¥¢eljka ¥¢ivkovi¤â€ - Osnovna ¥Œkola Svete Ane u Osijekuos-svete-ane-os.skole.hr/upload/os-svete-ane-os/multistatic/61/stres_u_

  • View
    1

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of ¥¢eljka ¥¢ivkovi¤â€ - Osnovna ¥Œkola Svete Ane u...

  • Ţeljka Ţivković

  •  Stres – sklop emocionalnih, misaonih, tjelesnih i ponašajnih reakcija do kojih dolazi zbog procjene dogaĎaja kao opasnog ili uznemirujućeg, odnosno zbog zahtjeva iz okoline kojima ne moţemo udovoljiti.

     Stresor – dogaĎaj koji procjenjujemo ugroţavajućim ili opasnim. Neki od stresora: preopterećenost, nezaposlenost, posao, bolest, gubici, promjene itd.

     Svaku situaciju procjenjujemo – je li pozitivna, neutralna ili stresna

     Ako je stresna – pitamo se je li nam već donijela neku štetu, je li prijetnja ili izazov za nas

  •  OdreĎena količina stresa je pozitivna – pokreće i aktivira naše sposobnosti.

     Dugotrajno izlaganje stresu – bez pravilnog načina suočavanja – postaje preveliko opterećenje za organizam.

     Za zdravlje ljudi značanije su „dnevne teškoće“

    nego tzv. veliki ţivotni dogaĎaji – stvari koje

    dosaĎuju, muče, iritiraju, ljute i uznemiruju.

  • Primjer

    DogaĎaj/situacija: Ne mogu učiniti ono što nadreĎeni od mene traţi.

    Tumačenja koja nas dovode u stanje stresa:

     Nesposoban /nesposobna sam.

     Ne trudim se dovoljno.

     S obzirom na svoje zvanje (znanje, poloţaj...) morao / morala bih to moći.

    Tumačenja koja nas ne dovode u stanje stresa:

     NadreĎeni traţi previše od mene.

     Traţi ono što ja ne znam, ne smijem, ne mogu učiniti.

     Tome naprosto ne mogu posvetiti toliko puno vremena.

  •  neposredno doţivljeni – vojna borba, nasilje, otmica, mučenje, prirodne katastrofe, teške automobilske nesreće, dijagnosticirana, po ţivot opasna bolest

     viĎeni – promatranje ranjavanja, smrti, nesreće, rata, katastrofe

     preţivjele bliske osobe o kojima pojedinac saznaje – nasilje, teške nesreća, ozljeda, bolest

     javljaju se neočekivano, iznenada i izazivaju strah, osjećaj bespomoćnosti i uţasa

     dogaĎaj koji je izvan granica uobičajenog iskustva

  •  Za vrijeme dogaĎaja - traumatske stresne reakcije

     Poslije dogaĎaja - posttraumatske stresne reakcije -

    nametajuće misli i osjećaji, ponašanja

    izbjegavanja

     uobičajene reakcije u nenormalnoj situaciji

  •  smrt bračnog druga

     smrt bliskog člana obitelji ili prijatelja

     teška bolest, nesreća

     rastava braka

     teška bolest člana obitelji

     sudski sporovi

     provale

     neslaganje u braku

     buka

     financijske poteškoće

  •  izuzetno su stresna zanimanja vezana za brigu o drugima

     neki od stresora u nastavničkom zanimanju – brze promjene u društvu, promjene u zakonodavstvu i školstvu, promjene društvenih vrijednosti, loš poloţaj obrazovanja u društvu, omalovaţavajući stav okoline prema obrazovanju, porast nasilja u školama, loši uvjeti rada, malo vremena za pripremu, rad s prevelikim brojem djece, veći broj djece s razvojnim i drugim poteškoćama, zamjene, buka, brzina i vremenski „pritisak“, nedostatak stručne i/ili kolegijalne pomoći, zabrinutost oko udovoljavanja zahtjevima posla, dvostruka uloga (potpora i ocjenjivanje; odrţavanje discipline i prijateljski odnosi), puno birokratskog posla, nemogućnost komuniciranja i razmjene iskustva s drugima za vrijeme odrţavanja nastave...

  •  “Nastavnički stres” - Neugodno emocionalno stanje

    koje proizlazi iz dugotrajnih, povećavajućih ili novih

    pritisaka koje pojedinac (nastavnik) percipira većim

    od vlastitih mogućnosti suočavanja (Kyriacou, 2001).

     Neugodno iskustvo koje karakteriziraju negativni

    emocionalni doţivljaji poput ljutnje, anksioznosti,

    napetosti, frustracije ili depresije, a koji su rezultat

    nekih aspekata nastavničkog posla.

  •  1/3 nastavnika smatra svoj posao vrlo stresnim

     Visoke razine nastavničkog stresa povezane su s

    većim nezadovoljstvom poslom, napuštanjem

    profesije, lošim radnim učinkom i zdravstvenim

    problemima

     Simptomi nastavničkog stresa: umor,

    nezadovoljstvo, depresija, anksioznost

  •  negativne posljedice ne samo za nastavnika, nego i

    za učenike - sveukupno se loše odraţava na

    učeničko postignuće

     Efekti za učenike: nastavnici koji su pod stresom

    manje su tolerantni, paţljivi i strpljivi; manje se brinu

    za učenike i manje ostvaruju dobre interakcije s

    njima; manje koriste humor u nastavi, manje

    kreativni; nastavnikova anksioznost moţe povećati

    učeničku anksioznost

  •  Istraţivanje Russo i sur. (2008) na 764 nastavnika OŠ i SŠ u

    Splitskoj ţupaniji: 11,55 % nastavnika izvještava o psihološkim

    problemima uzrokovanim poslom, 10,1% izvještava o zdravstvenim

    problemima uzrokovanim poslom

     Sorić i Radeka (2006) istraţivanje na nastavnicima OŠ i SŠ

    Zadarske ţupanije: prihvatili bi drugi nenastavnički posao – 34,42%,

    ne bi ponovno odabrali nastavnički posao – 12,26%

    Najveći problemi koje ističu nastavnici:

     odgovornost za učenike i njihov uspjeh

     loš odnos učenika prema radu

     neadekvatna plaća

     manjak opreme i loši uvjeti rada

     teţak (problematičan) razred

     neuljudno i drsko ponašanje učenika

     prevelik broj učenika

  • Upitnik jačine stresa na poslu

    Svaku tvrdnju ocijenite brojem od 1 do 5 – koliko

    često se to vama dogaĎa.

  • Nikad Rijetko Ponekad Često Uvijek

    ili

    gotovo

    uvijek

    1 Imam napade glavobolje i

    vrtoglavice.

    1 2 3 4 5

    2 Nervozan /nervozna sam kad

    negdje moram dugo čekati.

    1 2 3 4 5

    3 Osjećam se usamljeno. 1 2 3 4 5

    4 Imam poteškoća s

    koncentracijom.

    1 2 3 4 5

    5 Dok radim, osjećam se napeto. 1 2 3 4 5

    6 Muče me probavne smetnje. 1 2 3 4 5

  • Nikad Rijetko Ponekad Često Uvijek

    ili

    gotovo

    uvijek

    7 Zabrinut / zabrinuta sam zbog

    novčanih problema.

    1 2 3 4 5

    8 Čini mi se da me prijatelji i

    ukućani ne razumiju.

    1 2 3 4 5

    9 Loše sam raspoloţen(a),

    razdraţljiv(a), depresivan

    /depresivna).

    1 2 3 4 5

    10 Brzo se umaram, čak i kad ne

    radim teţak posao.

    1 2 3 4 5

    11 Imam poteškoća sa spavanjem

    (teško zaspim, budim se, imam

    noćne more).

    1 2 3 4 5

    12 Manje sam otporan / otporna

    na bolesti, nego prije.

    1 2 3 4 5

  • Nikad Rijetko Ponekad Često Uvijek

    ili

    gotovo

    uvijek

    13 Zaboravan / zaboravna sam i

    konfuzan / konfuzna u

    mišljenju.

    1 2 3 4 5

    14 Budućnost mi se čini teška i

    neizvjesna.

    1 2 3 4 5

    15 Opterećuju me proslave,

    obiteljski skupovi, priredbe i

    slično.

    1 2 3 4 5

    16 Uzimam lijekove za glavobolju

    ili smirenje.

    1 2 3 4 5

    17 Mislim da moj posao nije

    koristan.

    1 2 3 4 5

    18 Znojim se prekomjerno, čak i

    po hladnom vremenu.

    1 2 3 4 5

  • Nikad Rijetko Ponekad Često Uvijek

    ili

    gotovo

    uvijek

    19 Sve mi brzo dosadi. 1 2 3 4 5

    20 Dolazim u sukob s kolegama i

    članovima obitelji.

    1 2 3 4 5

    21 Nezadovoljan / nezadovoljna

    sam, imam osjećaj da mi

    nedostaju vaţne stvari u

    ţivotu.

    1 2 3 4 5

    22 Osjećam se odbačeno od

    svoje okoline.

    1 2 3 4 5

    23 Mislim da više nemam

    suosjećanja za druge ljude.

    1 2 3 4 5

    24 Srce mi lupa jako i nepravilno. 1 2 3 4 5

  • Nikad Rijetko Ponekad Često Uvijek

    ili

    gotovo

    uvijek

    25 Puno pušim i pretjerujem s

    kavom.

    1 2 3 4 5

    26 Nemam volje nizašto. 1 2 3 4 5

    27 Mislim da nisam dovoljno

    dobar / dobra za posao koji

    radim.

    1 2 3 4 5

    28 Osjećam se kao iscijeĎeni

    limun.

    1 2 3 4 5

  •  Ako je vaša ocjena za većinu tvrdnji 4 ili 5, podlegli

    ste stresu i morate hitno poduzeti korake da ne biste

    “sagorjeli”.

     Ako su vaše ocjene niţe, kod vas je stres manji ili

    niste pod stresom.

  •  Specifični oblik dugotrajnog stresa koji se javlja kod ljudi

    koji rade s ljudima.

     Posljedica izlaganja stresu kroz duţi vremenski period

    kad su iscrpljeni mehanizmi suočavanja.

    Sagorijevanje ima tri aspekta:

     emocionalna iscrpljenost (osjećaj emocionalne

    preopterećenosti, smanjenje emocionalnih resursa)

     depersonalizacija (tendencija razvijanja negativnih,

    ciničnih stavova prema suradnicima i udaljavanje od njih)

     gubitak osjećaja osobnog postignuća (razvijanje

    negativnih stavova prema samoj profesiji i negativnih

    samoprocjena radnog učinka)