Upload
others
View
0
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
Ematua e 10
im-baa EnkinGasia
on-dunG’Eta
ErashE
209
Etulusoitie inkolongi esiana enaa pee anya
en-daa.
Iye taa tenimintamok
kewon anya in-dero olng’enche, amu ina enkoitoi ake nikibikie kinchu
tene.
Ajo pae kaituruk nanu aye, ore olari obo ake otulusoyie naa kara apa karsis, nayanyiti
tolosho, inguraki tenakata.
Meekure kiyanyiti. Ira ake
oltung’ani lenkeeya olbolot otanyaki nearari ong’ata
Atang’asa apa atum osiligi ajo kaishiu naigil ashukokino
enkitok ai onkera, ilarin tomon tenakata atii ene, eitu sii aikata
adol oltungani oishiwuo neshukokino olosho.
Ore apa tEnkiterunoto naa keyau enkitok ai en-daa o nkera
ainei, neitashe mairoro tenelaku, kake ore oshi tata netaa penyo nelotu.
Etubulutua inkera ainei meekure ninye tenakata ayiolou. Torrono ena naleng’ enaikash ninye keeya
Ah tapala lelo omon, mintoki aisinanuo, meeta
oltungani oshilaa. Meshilaa ninye Enkai. Maape aomonisho
aing’uraa tenaa kekitum entoki nikinya.
Aikipuo taata enkoitoi nalala,
peekidol enaa kitum olkiti ng’urr
Mairiamari tenebo, ina naserian.
Tenkae wueji
210
Adolita ilapuayak egira
aaponu
Ingura! Inapaelong ayiok aitoki.
Empanga tene intae iloota emuyian oolbolot, enchom
entuata tiae wuejiwueji
Intae ilkurt oong’u. Enkai natedia intae.
enkwet! Enkwet!
Kinduru, kinduruk
kinduruk pookin.
Iltung’anak le nkeeya olbolot, micho kinyikaki amu aikatum ina
muoyian.
Entoduaki yiok olg’urr enchoo yiok
ilbelat le n-daa.
Inchoo ninche enkiti toki pee
epuo.
Entushukoto siadi,
indurukuku.
Entushukoto, aikinguaa teine
tenkop.
Emipunyunyu, entasho
matang’asa nanu alamari
211
Emukate!
Tung’uikiaki enkiti
Eminya pookin!
Enaai.
Shomo enkuruwe
Naai
Emukate! Emukate!
Nele olturrurr sapuk loo lalotok
Maingura ate, amu kumok naleng. Naa
ilewa pookin
En-daa!
212
Nelde Yesu le Nazareth, atodua apa eton eitu atum ena mueyian, ninye oshi
oishiunye iltung’anak. Ekejo oshi eingua ninye enetii Enkai.
Ekejo oshi ninye eing’uaa
eneeti Enkai naa ore ninche o Enkai naa nabo. Atodua eishiunye inkonyek modook o nkejek
maiman.
lokitok, iltung’anak le nkeeya oolbolot.
Yesu taretu yiok!
Mincho ninche
kinyikaki
kainyoo iyiuu naitaas
intae
Ng’urrie iyiok,
nchiunye yiok.
Teniyieu niin-dim, aitisinya
yiok.
Menare nikiim-bung’
nanu.
Metii enyamali, enchom Enkaji
enkomono entoduaai ate toolapolosak kituak,
ekedol ajo inchiutuo neisho intae enchom
inking’itie inyi.
Etejo kitaa biot
Ake eeraa ninche yiok eton eitu kibaiki enkaji
EnkaiAkalo aas enatejo
Aanyorrakita ina, maape.
luka 17:14-19 213
Etejo Yesu eitaaki iyiok
biot
Aikasha nanu
Kigira aibelekenya
Eishiwuo olchoni lai
Etaasa Yesu. Kitaa
supati
Meekure ira torrono
Alo aing’oru
enkitok ai
Imayiana iyie, enkerai Enkai, olkingi le Israel,
kitushukoko enkishui ai. Eeta Enkai olgurr naa supat.
Emee tomon toi duo eishiunyeki, naa obo ake otushukunye aishoru enashei neme oloolyahudi
ninye ole Samaria.
luka 17:14-19214
Neikilikuan oltung’ani Yesu enaa kekumok iloojing’ enkishui
nemeish, nejo Yesu.
Aajoki, ore enkoitoi nalo shumata nepirik naa ilkuti ake oojing’. Kake ore enkoitoi nalo
enemeneng’a nelala nebore iltunganak opuoito emutata
Najoki nanu ninche enchom maayiolo intae. Entalamaki intae iloodia,
enchom atua olparbal lekima. Ketii ine ilkiyio o
eonyoto oolala”
Tonyua peyie ijing’ temilanko napirik
amu keing’oru ilkumok peyie ejing enkishui kake nelaikino. Ore tenkolong’ enkiguana nesai ilkumok Enkai ejito “Enkai ara
apa nanu olino, ara apa oltung’ani leseremare,
nateena naomon, naitayio iropiyiani aitaki esiai Enkai. Aibonishe tenkarna ino,
natarayie iloitiruani tenkarna ino”
Ewueji nemeye aikata ina kima
nemeye iltauja lenye, neilep empuruo olosilisili lenye
intarasi
matayo 7:13-14, 22-23; Embolunoto 14:11
Enkishui nemeishEnkishui nemeish
215
Nelimu Yesu enkae atini
Etegelakaki tung’ani pee eye nabo ore enasuju naa enkiguana
Etisiraki nchere eimaa tungani
keeya ore tesiadi netumore enkiguana
intayu kuko oik toosanini ainei enchoo lazaro oton te milango
ai. Ara oltungani lorgurr naleng
Esipa lokitok, ayiolo ajo keshipakino
ninye.
Etejo, olkitok pee aisho kulo
oisho kuna lekat
Aata imali kumok, ayieu
ilkompen sapukin pee
apik imali ainei pookin
Haij! Ooh! Uuh!
Meisisi Enkai. Eyiolo Enkai aishoo
iltung’anak lenyenak. Kumok kuna aalangu
enanare. Tiaki olkitok atejo ashe.
Luka 16:19-22 ilhebrania 9:27
Etii apa oltung’ani karsis, oishop ilkilani sidain naleng
nenya indaiki napirr inkolong’i pookin. Oltung’ani apa supat naa
asipani ninye kake olekeon naleng. Neiturrurroki kewon iropiyiani neeku karsis naleng’ anaake.
Eishoyie ninye iropiyiani enyena enaake neeku orkarsis
Lomadai ele! Ore tata tena kewarie naa iye nintayu enkikena
oltau lino.
216
Ore egirai aipang’ie osesen lolkarsis aapuo aanukaa, nedoli
aajo etua sii ninye lazaro
Neyai osesen le Lazaro teng’-garri oo m-bartan metii
osirua, boo enkanasa neishori enukaroto olaisinani. Nemetii
enkishirata katukul.
Kake neponu ilmalaika nenap
osesen le Lazaro Paradiso.
Ore enukaroto olkarsis naa sidai oleng ometabaiki enkurare enye. Ore opooki onyorr karsisisho enye neetuo pookin aadol entoki natung’uikia
ninche terisioroto eyiuna apa olkarsis Kake ore pee eye olkarsis, neinepu keon egira adoiki olparbal lenkima.
olapa aisinani aomononi moruo
Lazaro, etua siininye teina kewarie. Elioo ajo
eirraga teseriani.
Aha take sidai taa ena lototo! Itu
aikata amuso ajo sidai keeya aikonji.
Lazaro olalashe lang’,
ou ang. Miing’-gil aikata aning esumash
nememeyu aitoki aikata osesen lino. Ou amu kiata emisa nabore
nikianyita.
Oltungani sidai apa ninye, onyorr pookin ng’ae.
Eya apa neitagoliki lelo oonyorr kake enyorr apa
elosho lenye. Naa kabayarot apa imbaa enyenak
Eshomo ninye ang’amu olerrinyore lenye. Meirraga oltau
lenye teseriani tenkishon nemeish.
luka 16:22 217
Taretuoki Enkai! entaretuoki! nele
nanu otii atua enkima
Papa lang Abraham ng’urrieki nanu, adolita lazaro
irriu ninye maaeu aitang’aki enkare Nairobi tolkimojino
lenye, pee eiropiju olngejep lai amu ainasita enkima.
Irriwai naa lazaro enkaji epapa
meishakenoki ilalashera laainei imiet pee meponu
ake ene wueji torrono.
Enkerai ai aaret naaji nanu kake etii eng’-gumoto naasurr erishata ang’ netii
enaiposha enkima abori. Mikiin-dim aatalang’u inaalo nimiin-dim sii iyie atalang’u
enaalo.
Eeta ninche ilkigerot le musa oloibonok Lenkai,
nchoo metonyorrai isirat
Kake meidip ninche ina, tenedol imbaa
enkingasia empiunoto naa ekeirrin-du ninche,
nenyorraa
Tenemenyorraa isirat, menyorraa ake sii tenedol oltung’ani
oitopiwuoki te keeya. Meekure ebaiki. Inchoo egelaki ate. Kipaliki. Meeta
enaidim aitaasa ninche.
luka 16:22-31218
Entasupa lolewa. Iyieuu
nishipapa? Ekelelek enyorrata ai.
Lokitok togiroi ninye, etumutikio
inaijo ninye.
Ejo isirat sinyat, miloloito.
Ara nanu enkitok airukoni,
airuko Enkai
Eitu imutie tenkai, tenitolu ninye na aitum ninye naa aikipaliki ninye ing’ok inonok nekordu
enkishui ino.
Ore enkishui ai naa enoloitirua. Kake
akaisho Enkai tene.. Tene.. rrr..aa
Ebore ninye
iloitiruani
Entushukoto siadi!
Kiteleja iyie oloitirua nemetii ai enkiting’oto teeyie
kake olparbal lenkima.
Enaidurra 20:14 Luka 8:2 1yohona 1:9
EEuuuuuuuuuuuuhhhhuuhhhh
Itoning’o ewalata olchore lino, etumuta
ilkeek enkima te nanu, ataboitare
ilewa aiteru apa ara enkerai.
219
Ore te ng’-golon e Yesu, neipang.
iloitiruani oopishana aing’uaa ina kitok
IeeeeIeeee
Shetani mpang’u tiatua ninye
Aaitanap iyie pee impang’u nemishukunye
Eshomoita
Ira ngae?
Ara Yesu
Eishaa pee iyanyare ing’ok inono niserem Enkai arashu eshukunye oloitirua neyeau kulie torrok alang ninche
Ayieu naisiai Enkai. Akaasuj iyie pee ayiolou
inkumok
Kainyoo nataase te
ninye
Luka 8:2,11:24-26220
Emiponunu intae o looiteng’eni linonok
enkaji ai aanya endaa? Kashipakino tenening’ ilchoreta laainei kuna
baa sidain.
akipuonu
Toliki iyiook Yesu, kaja eiko oltungani pee itoriori imbaa enyenak tiatua enkop nabore
enkarrueisho aiko inji? Akekin-daaya tesumash tenitu kiriu inkitanapat
penyo.
Miekenyare aing’oru intokitin naish, kake
entonyuaki nena nabikoo ntarasi, nemidamumu imali inyi maate. Kake entadamu
eninkoko pee iyakuku emayianata te kulie. Ore enkishui naa kelang’ en-
daa wenkishopo.
Teneishop Enkai intapuka
enkop, naa ekeishop sii ninye intae.
Ekelotu enkata naitashe pooki ngae tenkiguana Enkai,
neishori pooki tungani terisioroto o nkiasin enyenak osesen, aa
sidan arashu aa torrok
Emias inaas ilarikok linyi lenkirukoto, amu elimu entooki
nabo neas enkae. Etui enaa ilbakulini sidan oring naa
torrok atua.
Tenemelusoo esinyatishu inyi
tenenye, nemejing aikata enkitoria
Enkai
Neeku, ing’amu ilaing’okok nitonini aadaa oninche? Adol
ajo iboitare maria magdalina o kulo aingokok pookin, kaji inkoko
pee ijojo irara sinyat nidaa oltung’anak laijo kulo?
Ekainasaki intae enkatini nalimu
enaikununo oltau lenkai.
olaikooni 12:14; matayo 23:25, 6:19-21, 25, 28-30, 12:36; luka 15:1-3
Lokitok, atadua entoki natupukuo. Entoki enkingasia, ore ilarikok
lang lenkirukoto naa keeny eret Maria Magdalina eishu
enkolong.
Kake eponu kulie kewarie ayiaya ninye tenkewarie.
Inchoo ninye enkishui ng’ejuk
221
Neisho olpayian olayioni lenye enjung’ore enye. Nelo olayioni lenye
alang enaiposha enetii inkanas sapukin naisho
ninye enchipai.
Etii apa oltung’ani oota ilayoiok aare, ore apa olayioni kiti negol lukunya neyieu netii enkishui esikarr Eeh kanyorr
ena atini
Nejo ninye pee eishori en-jung’ore enye
Mpapa, tenikincho nanu inkunainei, nalo inkanas aing’oru
puan ai.
Olayioni lai, ore pooki naata naa inkuninonok,
meekure abikito ilarin kumok na ijung’ujung’u olalashe lino kuna pookin. Idupoyu iyie tenkishui ino pookin amu kiata ilmong’i onkerra
kumok, nebore olchamba lang en-daa elarin pookin. Nikiata
ilaisiayiak kumok.
Ilchoreta linonok lemeasisho. Pookin ake entoki naas ninche naa pee edamu aajo kakua parasini neaten, kaa aisho napi naa kakua
kituak isidain.
Kake akayieu naipang’ adol enkop. Mayieu nabik tenakop naasisho enaa
orrin-dik tenkishui ai pookin. Akayieu nalo ashipa tenebo
olchreta lainei.
Kainyoo iyiolo iyie naipirta enkishui? Im-bookine
apa iyie ena ang’ musana enkishui ino pooki, inchooki nanu ematua ai nairirikinore
peealo aingoru puan ai.
Inchoo ninye amu kinkash metii ninye amu meas
oashiake esiai enye.
Ena taa taata enkishui nemaajokini taasa ena.
luka 15:11-13222
Kangai pasa duo oyieu inaalusoo te kuna?
Aipang taisere airorie iltung’anak lenakop.
Uusho! Anyorriki sidai taa ena alangu
indamunot ainei, kuna ajijik pookin
oltung’anak, ena taa
enkishui. Aing’oru
enkaji sidai nalak.
Eeh sidai ena pi, akaya.
Inchoo ake pee iyieu toki, impotisho, kibolo
dama o kewarie
Olayioni kiti
luka 15:13 223
Kang’ai kiata tene? enkayioni eshoo, ebaiki naa sidai tenikiing’or
enkomom.
Supa olchore, teniyieu isidain,
tudungo olmunyei ninyangu kulie
kilani.
Lo kiminchaki ele, mira torrono
too kuna kilani ng’ejuko
Kitishipate iewuo mainosa en-daa eteipa
Ijo mee sidai? Eitayio lelo papit pookin torrok.
Tolchore lang’ ng’ejuk, menoto esikarr wenchipai
Wenyorrata
Laamirani, toponiki kulo shoreta lainei
enaisho
luka 15:13224
Nelo ilo barnoti elakwaniki ang aton
te sikarr e shumata too lapaitin kumok. Neeta
ilchoret oota esiana enaa enebaiki em-bene enye
Nebau enkolong’ naishua esikarr emodai impisai enyenak pookin.
Kake eton ake eeta ilchoreta oora karsisi
Emikipuo enkaji ino iyiok ake pokira?
Kainyo anaijo ijoito meekure iata impisai? Kajo apa anake ira
karsis?
Kegol enkinyang’a ena kop. Ore inkuti pisai apa naatelekakinote nenya kamari oo mparasini.
Ajo apa anake aishinda kake………
Iyieu nijo kinting’o iropiyiani? Kainyoo naa kinyang’akinye ina kila
nikisiligie?Ajo naaji
enake aisho papai lino esiai maitasheki imali
enyenak
Esiai?
luka 15:13-15
Ajo apa anake aata ilchoreta. Meekure ninye
etii obo lang’amaa. Kake intasho amu atum esiai sidai nashukokino enapa sikarr
Magira anyorraa
ajo agira aitoti inkurupeni. Kuna kutitik ng’uesi
naang’u
OiiiiiinkOiiiiiink
Sluuuk
Sluuuk
GrrrrrGrrrrr
225
Ore etulusoitie
iwikii nenyikaki ninye ang’
Ng’ura malaaki ninye nanu ena siaii
pee anya en-daa aitobiraki. Ajo egira tenakata
ilchoreta lainei anya en-daa sidai
Etaa abaya ang nemaata nanu esipata
hoo nabo pee aing’urrieki. Kalo ajoki papa ataasa eng’oki
naa maishaa nanu pee aji enkerai ino intaaki nanu anaa obo loo olaisiayiani
lino
Ng’ura enayaka kewon etaa aaya esumas o
nkure o nkijape wenauri. Aidim ainosa enaa daa oo nkurupeni. Einosita isinkan le papai endaa sidai pee aalangu. enaa ……. kake a a amu ainyalari apa pee alo.
Eidimayu pee aiba ninche oleng’
Kake amoda taaduo amu. Oo sa tenashuko nanu nasai
maitaa olaisiayiani lenye. Aishang’itie nanu inaainei pooki kake aaidim
aitaa obo loo laisiayiak ten aa keiruk
Mashilaa nanu enaa imuei
enaa mimuei, mpangu tene shomo taleeno
inkurueni arashu aajut esiai naigerr likae
Ayia olkitok
pole. Kalo tenakata
Akashuko nanu ang’
Lomodai miata tikit tonkejek ilo enkop naba
neijia
luka 15:16-19226
Idolita lido tung’ani ogira alotu? Meekure apa edolisho
inkonyek ainei enaa apa, kake etiu elototo enye anaa enolapa ayioni
lai oimina.
Eeh ijo kemoruo naa sas, kake
kaiteki ajo olayioni lino
Olayioni lai
Enkerai ai, iyewuo ang’
Papa aitarruoyie tedukuya
inkonyek inono
Menare naaji enkerai ino
Eikijo iyiook itua aaa, nele iyie oishiu, ekintuku
iyie nabo kata.
Mitumoki ashomo atuaaji itiu inji. Ekiyaki olaisiayiani lai inkilani ng’ejuko. Nikipiki olgisoi ng’ejuk. Enkerai aii
atishipe oleng kinotoki
Luka 15:20-22 227
Eshomo apa olalashe botor esafari, nejo eshukunye neinepu
osirua.
Neliki olaasani lesiai papa lenye nena pooki naatejo, nelotu menye
airorie teboo
Enteyieng olkiteng’ opirr, entobira osirua, empoto ilomon pee kishipa amu
enkolong’ sidai ena
Atishipe iyetuo pooki matishipata tenebo tena olong sidai. Keton eshal olayioni lai kake kegolu
tenenya endaa sidai. Enkolong ena enchipai
tenanu
Kainyoo ilo sinkolio?
Olalashe lino kiti otushukunye ang’ netasasa oleng’, nemuoi naa aisinani. Egira papa lino ashipakino
elotunoto enye.
Malotu nanu ele sirua. Eshomo apa aishang’itie imali
enyena pooki
Enkata nabaa king’orutua ninye nikijo ketua, nele duo
otushukunye, ijo duo imee imayianat kuna Enkai? matishipata
Magira nanu anyorra ajo intobira osirua lolaing’okoni. Majing’u nanu inaaji
Enkatini ina sidan. Paa ijoito doi iyie kinyanyukie
ilo ayioni botorr?
Ore oloota enkiook nening
kuna baa.
Luka 15:23-32228
Keitorrono ele tungani, kenyor
iltung’anak pooki.
Ee kake imme osiligi osipa, keng’ae osiligie olaing’okoni
enkishui nemeeish? Kelo aye. Impoto ilarikok pooki manototo tata kewarie te nkaji olapolosani kitok
Keisho ninche osiligi.
Ootu, emaape Glilaya, aapuo ayeng’iyeng’a penyo. Ketaa kebau enkata naaieni naari matua, ore tenklong’ e uni
naa kapiu aing’uaa ilootuata
Kainyoo doi ejeito kepiu?
Mayiolo piipi, kajo pae
doi ilomon loonkisudorot.
Ore pee elusoo inkolongi are
Eikipuo taisere naa ipuopuo aadol
enkitoo Enkai.
Lokitok, etaa taata inkolong’i
ong’uan, Keton asa kinepu asaru? Etua Lasaro. Naa
kashipa amu matii ng’ole inne, Taata idolidolo
enkitoo Enkai.
Eji etua? Ketua Lasaro?
Shomo naa toliki Maria o Martha tiaaki kalotu. Tiaki sii ore ena mueyian neme ene keeya, kake pee
eilepunyeki Enkai.
Lokitok. Em-bae e esiokinoto. Kiyieu Martha
nikiduaare. Etamueyia olalashe lenye Lasaro oleng’ enataa keye. Naa
olchore lin. Mape eton eitu eye pee inchiunye.
Lasaro omuei,
amatasiooi naa
Lokitok, eishunye inkolong’i are anaa pee kining’ ajo etamueyia
olalashe lang Lazaro. Naa keya iyiook inkulie olong’i
are pee kibaya. Kenare nikipuo aishiunye ninye.
Matayo 20:17-20; Yohana 11:1-15 229
Ore pee eidip Martha airorie Yesu, neirrwa olaasani lesiai pee eriku Maria.
Etii Yesu olkipaareta
lenyenak boo
Tiaaki ninche metotoni teboo matupuku. Keijing’
batisho tenepuonu aji amu etii Ilfarisayo enewueji. Eton ake egira aing’oru pee ear ninye
metua.
Aaaaa
Kepiu olalashe lino
Kayiolo ajo kepiu Kenya
tenkiting’oto enkop
Nanu empiunoto wenkishui,
Ore ilo laairuk nanu hoo netua
naa keitopiuni naa ore oloishu laisilig
nemeye aikata. Iruk iyie?
Eeh kairuk ajo ira iyie Mesia,
enkerai Enkai otolimuoki apa
iloibronok aajo kelotu enkop
Ooooh
Ou amu eshomi enkurare alo
aishirr!
Olaisinani Lasaru.
Lokitok tenitii ng’ole enewueji anaata eitu eye Lasaro olalashe lai. Kake kayiolo ajo ekining’ Enkai te
pooki toki niomon.
Yohana 11:17-31
OoohOooh
230
Lokitok tenitii apa
iyie ene wueji, enaata eitu eye
olalashe lai.
Ketiaaji irragie ninye?
Ekigira aadamu ninye oleng’
Ing’ura eneba
enyorrata nanyor Yesu
Lasaro
Amaa ninye oitodolisho ilmodook,
emaanata eibooyie olchore lenye pee
meye?
Em-beleleng’oi
ilo soit!
Lokitok, eidipa taata atong’ua amu enkolong’ eong’uan ena
Keitu aajoki ore pee kisilig naa idol
enkitoo enkai? Entabol enkurare.
Papa ashe amu kining’ iyei nanu. Magira aomonu tenkarake nanu makewan amu ekining’
oshiake, kake kaomonito tenkaraki kulo tung’anak oing’orita ena pee eiruk
aajo iyie likirriwua. Ore naa tenakata papa terrepa enkarna ino
Yohana 11:32-42 231
Lasaro impang’u Eshomo
pae taata oleng’
Kegira doi aitomod kewan
Aainyoo? eiterua osesen ang’ueyu.
Ore ake pee edol iltung’ana pooki ajo olalejani, na keleleku
te iyiook pee kiim-bung’ niakiaar metua.
Nyoo? Manyorraa?
Meidimayu!
Meisisi Enkai.Enkai. Etaasa! Maria etaasa!
Etopiwuo etua too inkolog’i ong’uan
Yohana 11:43-44
AsheeeeeeAsheeeeee
232
Ore eidipa atua inkolong’i ong’uan, neipang’u Lasaro
teng’-gumoto eeta ilkilani lenkurare.
Entalaku ninye
ninchosho meshomo
Keng’ae naidim ataasa kuna baa neme
Enkai ake
Kolenyoo ele rorei, entaikiaki
kulo ilkilani lenkurare Itua apa iyie
too nkolong’i ong’uan
Lokitok, atishipe pee aadol, kajo iyie
likitushukuo.
Lasaro kitadamutua iyie oleng’
Kaata esumash, taarai kulotung’anak
oishirita.
Mikitamayiani Enkai aang
Minyorraa iyie ajo kainyoo kitaduaa taata? Meetae duo eneiko
pee aake eteleja iyook teina. Atodua nanu Lazaro eton eitu
enukari. Kesipa pi ajo ketua ninye
Ore ake pee ening’ Jerusalem ena keput ninye aitaa olkinki. Eyieu neesi em-bae
tesiokinoto
Eikiliki Ilasirak olparisayo
tesiokikinoto
Etaasa taa taata ilo Yesu em-bae olosek sapuk, eji ometonyorrai
iltung’anak aajo eitopiwuo oltung’ani
toolotuata.
Mee ene tipat eroruata nikipuo aaya,
tenemeitasheyieki ninye, neya iltauja
loo ltung’anak pooki.
Teneitoki likai oing’oling’oli apuku
neitayu iyiook kuloutng’anak loo Roma te nkitoria,
keyeu ninche nikintasheyie iyiook eseriani tiatua
iltung’anak
Yohana 11:44-48 233
Kake eitu aikata einyal arashu earare
Yesu Iroma
Ore irorei lenyenak naa olenkarrueishu, kejeo
ninye iyiook isunkuro tedukuya iltung’anak,
nekueniyieki iyiook
Eyieu neiwuang’ieki ninye. Meidim aitopiu kewan.
Keyiu naa kesiokini eton eitu
eiturrarie enkirukoto ang’ enkanyit tooltung’anak
Eton eitu eya Iroma eroruata
aarare iyiook
Naa enkiterunoto ake ena enyamali. Kemany
iloreren Jerusalem emetabai enkata enye. Tenikijoki
oltung’ani atushukunye arashu shomo idie oidie pee kitumore
niminyorraa ake. Kepuonu ilkumok eitaakuno kenanu,
aashu eitaakuno eirorita te rishata ai.
Kake ore pee ashukunye naa kalotu anaa enkiwuang’ata. Kaadol pooki ong’u. Kepiu ilmeneng’a naa kaitasheyie enkitoria ai tenkop. Kake ore eton etiooyo kuna naa kelotu olosilisili sapuk enkop
leitu aikata edoli.
Matayo 10:22, 24:2, 5-9, 21, 27-31; Luka 19:43-44, 21:8; Yohana 11:49-53; Embolunoto 2:10
Aatanya ninche nanu naa kagira aing’oru pee aarr matua.
Etalaikinote aatayiolo ajo aewuo pee alotu atejeu ninche.
Esipa aliki intae ajoki, ore ake pee alo, naa kearr Iroma ena aji enkomono nawuasare
ninche. Nemeetae osoit oing’uari te shumata olikae.
Kelotu enkata naa keibung’i aaen lelo pooki laanyorr. Keibayuni
intae too nkuapi pooki tenkaraki nikitonyorra intae nanu. Keye kulikae linyi too nkaik enye.
Neerari kulikae too nkang’itie enye nemeishori eas esiai
Eming’asia intae tenidolidolo kuna easa, amu
keeku kumok ilarrabali, neidiridiro enkop, nepuonu imueyiaritin,
olameyuitin, okulie tabo oompukunot kumok. Kake melotu
enkiting’oto tenkaraki kuna
234
Lokitok, airriwua Martha ejo eitoomonita intae olkipaareta linonok tenkaji enye. Meekure aa sidai Jerusam teyie. Etii
iltung’anak leitu eshipa pee intopiu Lasaro. Emilotu
abik oiyiok?Ekipuonu.
Kayeieu nalotu adol ninche enabayie eton eitu abau enkolong
ai entemata.
Yesu doi olkipaareta lenyenak
Lokitok, ore enkaji ai naa enino. Ou
iyeng’iyeng’ayu
Lasaru olchore lai itosidana mitiu enaa enapoolong aabayie.
Atishipe oleng aa enkaji ino ayewuo taata neme
enkurare ino.
Kintobira osirua, nikintoomono kulie
omon
Lokitok iyie empiunoto wenkishui
Lokitok, atoning’o ejo
eikiyieu Ilyahudi nikiim-bung’ nikiaarr tua.
Ayewuo nanu enkop pee aisho enkishui ai ena kop. Kaikenori, naari matua ore
tenkolong’ e uni napiu.
Matayo 20:19, 26:2; John 12:1-2, 14:6 235
Nejut maria Yesu inkejek
toolpapit lelukunya
enye
Ira iyie empiunoto wenkishiu, ore ilo likiiruk iyie nemeye
aikata
Maria kainyoo doi iyasita wesonkoyo neyelieki
ilmeneng’a
Lokitok lai ira iyie empiunoto
wenkishui. Ore hoo naa ilo aye intoki
apiu
Kake kegira aayel Olkitok
Maria kegol enkinyang’a eina ilata,
igira ainyalaa
Kenaata emiri neishori nena pisai ilaisinak
Inchoo ninye eas, amu kaagira
arreten tenkaraki enkolong’ e
enukaroto ai.
Kainyoo doi ejeito
enukaroto?
Kejeito kepuoitoi aashe, kake majo siade keeya nasipa
eimakita
Atiaaka intae ore olchekut supat neishooyo enkishui
enye tenkaraki inkerra enyenak. Kaapuoi nanu
aany, naashei, naanukari kake ore tenkolong
euni napiui
Kegira Maria aitobirr osesen lai
tenkaraki enukaroto. Etabawua enkolog’
ai. Enkolong naapuei ailepunye. Ootu emaape Jerusalem amu teine epuei aitabaya ena.
Matayo 20:19; John 12:3-8, 10:11236
Lokitok kiyanyitae Jerusalem
pooki
Enchom eyakaki osikiria
matakedo, kipuoito Jerusalem enabayie
Lokitok ekiyanyita inkalifuni ooltung’anak pee ilo Jerusalem, ekintaa ninche iyie olkinki
Kaanyi, naashei kake ore enkolong
e uni naa kapiu
Elepunye olkinki loo
Ilyahudi
Kemayiana ilo olotu tenkarna
Olaitoriani
Meisisi enkerai e
Daudi
Entobraki enkoitoi olkinki
loosiraeli
Meisisi enkarna
Enkai
Olalakunoni oisiligieki
iyiook
Yohana 12:12-13 237
Enkerai e Daudi tokordu iyiook
Nining’o, Kejo ninye iltung’anak ilkinki loo ilyahudi
Kainyoo pee elotu ninye Enkaji Enkai? Aaku meyiolo
ajo etii enkishui enye batisho
Kejo ninche ninye Messia ilo osiligieki
Israel
Eton ake egira aisarkenyie enkaji Enkai. Eitaa osokoni, alang’
enkaji enkomono
Kaidim aishoo ena teleleki oleng, eidipaki aatonyorrai tolasarr
Ekipaliki ake duo, ina enkinyang’a ai nabayie. Arashu ilo ai wueji aibelekeny
iropiyiani
Matayo 21:11-12238
Enyaaka ake Yesu aitisiny enkaji Enkai. Etarayie
ilainyang’ak olmaniman pooki
Empang’ie kuna masaa inyi
tiatu enkaji epapa, irara ilapurrok
olaikonyak.
Ietuo aitainye impisai lelo opuonu enkomono enkaji
Enkai. Enchom enemeneng’a ompisai inyi
Ijo doi iyie ira ng’ae?
Emintaa enkaji e papa olkurrto loo
lapurrok
Tenkitoria eng’ae
iyasitata iyie kuna baa?
Ng’ura keon
Lokitok eirriutua ilapolosak olparisayo ilutng’anak ooponu
aajurr iyiook. Emanarita olmarenke ojo kim-bingi eton
eitu ebau osirua le pasaka otataana oleng’
Atiaka ntae kaapuei ailili naari too nkaik enye ore tenkolong’
euni naa kapiuIyiolo ajo kainyoo eitodolu ina kitisinyata
enkaji enkai eidipa tijiung’u Jesuralem te sikarr
sapuk?
Ipae kejo enaibon, “ainosita olom lekaji e papa” naa sii “keipang’aki
ninye enkaji enkomono” egira aitodolu ajo ninye messia
Keishaa neitasheyieki eng’orr enkolong’ e
pasaka. Ketii olajurroni lang’ atua ilkipaareta
lenyenak
Olkerembe le nkai 69:9; Matayo 21:12-13
Bel belBel bel
PauPau
239
Ore enaa enatiu apa tenkata e Noa naa neija ake etui omatushukunye. Etaa ap iltung’ana iloonyoor esikarr ometabau oloirag le nkare neoroo
pooki. Kalotu tenkirriabata enkong’u enaa olapurroni kewarie
Kepuo ilewa aare aasisho tenkurma naa
kewuapari obo pee elotu enatii ore
olikae naa keinguari te siadi meimai
osina sapuk
Ore nkituak are neidong’ito
enkurma tenebo, ore nabo neyai neinguari enkae. Enterretenata
ake ntae amu alotu tenkata niminteiki
Lokitok ang’as alo adol oltung’ani
tenkanasa pee ashukunye
shomo Yudas naa tasioki taasa ina
niyieu
Tenesidain taa nena ropiyiani naa kayaki nanu ntae
YesuAmaa
doi mira iyie Yuda obo loo
looitengeni lenyena
Ee ataboitare nanu ninye to larin okuni kake atanaure nanu. Eiro ninye im-baa naagol naa kayieu sii nanu naasishore nena
ropiyiani
Etabawua enkata pee aitaai kitok nanu arashu teneitu edoiki enkantererai enkano enkop neye nebik aa
ninye ake openy. Kake tenenukari neye naa
kebulu ninye aaku inkanterera kumok
Lokitok kainyioo olmonekie le
nchukunye ino olenkiting’oto
enkop
Tenikijoki ashukunye enkolong’ naje arashu atii ewueji neje, emining ninye amu kashukunye
kake tenkisosion enaa enkiwuangata. Entaa asipak tenanu na ore tenkolong e nkiguana naa kalo
nanu aitajeu intae tialo keeya nalo ainepu ilaasak loo ngok pooki. Entashololoto naa amu miyiololo
enkolong arashu e saa nashukunye
Matayo 26:14-16, Marko 13:5-13, Luka 17:26-37, Yohona 12:23-24, 2 Petero 3:10
aliki nanu intae ajoki tenalo nepik ninche intae atua jela,
near intae neisilisili, naa keeri kulie metuata. Ipuopuo intae ainosaa enkishaa o sidano o egolon ai. Ore pee eya intae kotini naa kapik nanu irorei inkutukie inyi. Naa kekaldaa
inkera loomeny, nekaldaa ntoiwuo inkera enye. Keibayuni ntae tenkaraki
nanu. Kedumunye iloibonok kumok le lejare oojo eetuo tenkarna ai. Kake keboitare intae Enkiyanget
Sinyati.
240
Aidipa aitaa kitok enkarna ai na
kaitoki aitaa
Papa intaa kito kitok
enkarna ino
Eirorie ninye Enkai
Etadara enaa enkikurrukurr
Eirorie ninye
olmalaika
Ore ilo toilo nemetenkaraki nanu kake tenkaraki intae. Etabawua enkata pee emiri olkitok
lenakop shetani. Naa tenailili ashee to salaba nayietu
iltungana enatiiKiyiolo aajo etejo apa ilobonok kebik
messia intarasi nijito iyie iye kang’ae naadoi
messiah
Iatata intae ewang’an tenkata dorrop. Eruko intae ewang’an eton etumoyu naa
iyakuku inkera e NkaiMagira
aibung’ ena kiroroto
Etanyamala oltau lai. Naa kainyoo nanu ajo? Papa tokorduaki nanu tena
saa. Kake a a amu tenkaraki ena pee aewuo nanu enkop
Yohona 12:27-36
Ore pooki laany namu o rorei laainei naa Enkai etaanyare. Ara
nanu ewang’an e nkop tenikirukuruku nanu nemipuopuo tenaimin kake nitumutumu enkishui nemeeish
241