EMOCIONALNA KOMPETENCIJA U OBRAZOVANJU
EMOCIONALNA KOMPETENCIJA U OBRAZOVANJU Student: Tomislav Vidovi
Ivan upiDefinicijaChabot, D. i Chabot M. (2009) smatraju
emocionalnu inteligenciju skupom kompetencija koje nam omoguuju
prepoznavanje vlastitih i tuih emocija, tono izraavanje vlastitih
emocija i pomaganje drugima da izraze svoje, razumijevanje vlastite
i tue emocije, upravljanje vlastitim i prilagoavanjem tuim
emocijama te upotrebljavanje vlastite emocije i vjetine svojstvene
emocionalnoj inteligenciji u razliitim ivotnim podrujima, kako
bismo bolje komunicirali, donosili dobre odluke, odreivali svoje
prioritete, motivirali sebe i druge te odravali dobre meuljudske
odnose. Emocionalna inteligencija jest (prema Salovey, Sluyter,
1999) sposobnost uoavanja emocija, pristup i priziv emocija kao
pomo miljenju, sposobnost razumijevanja emocija i emocionalnih
spoznaja te regulacija emocija miljenjem u svrhu promicanja
emocionalnog i intelektualnog razvitka."Emocionalna inteligencija
ukljuuje sposobnosti brzoga zapaanja procjene i izraavanja emocija;
sposobnost uvianja i generiranja osjeaja koji olakavaju miljenje;
sposobnosti razumijevanja emocija i znanje o emocijama; i
sposobnost reguliranja emocija u svrhu promocije emocionalnog i
intelektualnog razvoja (prema Mayer i Salovey u Salovey, Sluyter
1999 ).Za osobe s visokim kvocijentom emotivne inteligencije
karakteristino je da uspjeno prepoznaju vlastite i tue emocije,
potrebe i elje i imaju razvijene vjetine samokontrole i rada s
drugima osobama. Ovakvi pojedinci imaju gotovo uvijek vrlo uspjene
prijateljske odnose, odnose s partnerom, bilo da se radi o vezi ili
o braku, a na poslovnom planu su uvijek prepoznati kao samouvjerene
i vrste, ali ujedno i fleksibilne osobe s kojima je jednostavno
raditi.
Koncept EQ pojavio se 1990. godine kada su psiholozi John Mayer
i Peter Salovey objavili tekst pod nazivom "Emocionalna
inteligencija", a svoju svjetsku afirmaciju doivio je 1995. godine
kada je Daniel Goleman objavio bestseler s istim naslovom. Za
razliku od IQ-a, okruuje nas mnotvo dokaza kako visoki EQ uglavnom
jami uspjeh, bilo privatno ili poslovno. Emocionalno inteligentna
osoba ne da se lako zbuniti, rijetko ali za svojim odlukama ili
postupcima te se vrlo dobro nosi sa stresom. Ona prihvaa izazove i
ne slama se pod pritiskom, ima visoko samopouzdanje i zna
prepoznati svoje vrijednosti.Openito osobe koje "lako planu", koje
imaju nizak prag tolerancije te koje nemaju mogunost empatije s
drugim osobama i sagledavanja ire perspektive, u pravilu su osobe s
vrlo niskom razinom emocionalne inteligencije. One esto upadaju u
afekte, uine nepromiljenosti, sabotiraju svoju uspjenost,
upropatavaju kontakte s drugim ljudima, a svoje mentalne kapacitete
koriste za njegovanje i opravdavanje vlastite agresivnosti ili
depresivnosti.
-Zimmerman odreuje samoregulirano uenje kao cikliki proces koji
se sastoji od 3 faze:
1.faza promiljanja2.faza kontrole izvedbe3.faza refleksijeCilj
ovog istraivanja bio je ispitati kakve emocije
(srea,oputenost,ljutna ...) doivljavaju uenici u fazi izvedbe , kao
i u fazi refleksije (nakon povratne informacije o uspjehu na testu
iz matematike), te u kojoj se majci emocionalna kompletentnost
uenika, vrednovaje matematike, i trenutano kolstvo dostignue
odgovorni za doivljavanje razliitih emocija.Bitnu ulogu kod uenja i
uspjeha ima stres, koji je najprisutniji kod djece, a najizraeniji
je kod adolescenata koji imaju 15 godina. Ocjenjivanje znanja je
kod 60% uenika vrlo esto uzrok stresa, a pritisak roditelja kod
ocjena doivljava 45% djece. Kako djeca postaju starija, tako
doivljavaju manje stresa zbog primjerene i sposobnosti razvijanja
razliitih strategija za suoavanje sa stresom.
Razlike u primjeni strategija s obzirom na spol vjerojatno su
posljedica spolnih razlika u procjeni dogaaja. Djevojke doivljavaju
vei broj stresnih dogaaja, te vei intenzitet stresa od mladia, te
vie smanjuju svoje sposobnosti, krive same sebe te imaju manjak
samopouzdanja. U nekim istraivanjima utvrena je upotreba emocijama
usmjerenih strategija kod djevojaka. U situacijama dobivanja loe
ocjene u koli nisu se nale razlike razlike u emocijama i problemu
usmjerenim strategijama kod srednjokolaca. Istraivanja pokazuju da
je neuroticizam jedna od kljunih dimenzija za izbor strategije
suoavanja. Optimizam je povezan s primjenom uinkovitih strategija,
a pesimizam s primjenom neuinkovitih strategija. U stresnim
situacijama optimisti prihvaaju problem i aktivno se suoavaju dok
su pesimisti skloni negiranju i odustajanju. Optimisti
upotrebljavaju humor te pronalaze pozitivne strane situacije, a
pesimisti se usredotouju na negativne osjeaje te su skloni
izbjegavanju. Svi suoavajui napori spadaju pod iru domenu
emocionalne kompetentnosti, odnosno sposobnosti reguliranja
emocija. Emocionalno kompetentni pojedinci uspjenije se suoavaju sa
stresnim dogaajima pomou prepoznavanja i aktiviranja najuinkovitije
strategije suoavanja. Pojedinci koji uspjeno reguliraju negativne
emocije u situacijama stresa rjee upotrebljavaju pasivne strategije
suoavanja, a ee se suoavaju aktivno pristupajui problemu
Intenzitet stresa zbog kolskog neuspjeha ovisi o tome koliko je
ueniku vaan uspjeh u koli. Uenici Orijentirani na uenje, ue jer ele
usvojiti nova znanja te uspjeh i neuspjeh pripisuju uloenom trudu.
Uenici orijentirani na izvedbu, ele da drugi ljudi steknu pozitivnu
sliku o njihovim sposobnostima. Uvjereni su da e uspjeh postii zbog
svojih sposobnosti neovisno o uloenom trudu.Uenici usmjereni na
izbjegavanje truda ele postii cilj ulaganjem to manje truda.
Cilj ovoga istraivanja bio je ispitati kako se pomou dobi i
spola, osobina linosti( optimist, pesimist, neuroticizam), mjera
emocionalne kompetentcije moe predvidjeti upotreba emocijama i
problemu usmjerenih strategija suoavanja adolescenata u situaciji
kolskog neuspjeha
EMOCIJAMA USMJERENO SUOAVANJEPojedinani znaajni prediktori
emocijama usmjerenog suoavanja su dob, optimizam, pesimizam,
neuroticizam, emocionalna regulacija i kontrola upravljanja
emocijama, orijentacija na uenje i izbjegavanje truda.Najbolji
prediktor su osobine linosti koje objanjavaju 25% varijance
emocijama usmjerenog suoavanja. Uenici orijentirani na izbjegavanje
truda skloniji su upotrebi emocijama usmjerenih strategija
suoavanja.Problemu suoeno suoavanjeSpol i dob ine grupu prediktora
koja je najvanija za objanjavanje problema usmjerenog suoavanja s
13% varijance. Problemu usmjereno suoavanje objedinjuje rjeenje
problema i traenje roditeljske pomoi. Djevojke e se u situacijama
kolskog neuspjeha vjerojatnije usmjeriti na problem. Emocionalno
inteligentni uenici, odnosno uenici vjeti u uporabi pozitivnim
emocionalnim stanjima , skloniji su rjeavanju problema i traenju
roditeljske pomoi u situacijama suoavanja sa kolskim
neuspjehom.ZAKLJUAKPotvrene su hipoteze da se emocijama usmjereno
suoavanje moe prognozirati na temelju linosti i emocionalne
kompetentnosti, a problemu usmjereno suoavanje na temelju dobi,
kolskog uspjeha i motivacije ispitanika.Hvala na panji!!!
