EMPIRIJSKO ISTRAŽIVANJE DUGORO TURIZMA NA …oliver.efri.hr/zavrsni/1040.B.pdf · 3.4.1. Prošireni Dickey – Fuller test ... S obzirom na širinu tematike, ... Multiplikativna

SVEU�ILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

Ines Vidovi�

EMPIRIJSKO ISTRAŽIVANJE DUGORO�NE RAVNOTEŽE

TURIZMA NA GOSPODARSKI RAST HRVATSKE

DIPLOMSKI RAD

Rijeka, rujan 2015.

SVEU�ILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

EMPIRIJSKO ISTRAŽIVANJE DUGORO�NE RAVNOTEŽE


DIPLOMSKI RAD

Predmet: Statisti�ke metode za poslovno odlu�ivanje

Mentor: doc. dr. sc. Ana Štambuk

Student: Ines Vidovi�

Studijski smjer: Me�unarodno poslovanje

JMBAG: 0081128908

Rijeka, rujan 2015.

SADRŽAJ

1.� UVOD ............................................................................................................. 1�

1.1.� HIPOTEZA, CILJ I SVRHA ISTRAŽIVANJA ................................................ 2�

1.2.� ZNANSTVENE METODE ISTRAŽIVANJA ................................................... 2�

1.3.� STRUKTURA RADA ........................................................................................ 3�

2.� ULOGA TURIZMA U GOSPODARSTVU ............................................... 4�

2.1.� FUNKCIJE TURIZMA ...................................................................................... 5�

2.1.1.� Ekonomske funkcije turizma .................................................................. 5�

2.1.2.� Neekonomske funkcije turizma ............................................................ 11�

2.2.� DOPRINOS TURIZMA BRUTO DOMA�EM PROIZVODU ...................... 14�

2.3.� STANJE TURIZMA U HRVATSKOJ ............................................................ 16�

2.3.1.� Analiza dolazaka i no�enja turista ........................................................ 17�

2.3.2.� Analiza turisti�ke potrošnje .................................................................. 28�

3.� EMPIRIJSKO ISTRAŽIVANJE DUGORO�NE RAVNOTEŽE

TURIZMA NA GOSPODARSKI RAST HRVATSKE .......................... 31�

3.1.� DOSADAŠNJA ISTRAŽIVANJA UTJECAJA TURIZMA NA

GOSPODARSKI RAST ................................................................................... 31�

3.2.� DEFINIRANJE MODELA ............................................................................... 32�

3.3.� PRIKUPLJANJE PODATAKA ....................................................................... 33�

3.4.� TESTIRANJE POSTOJANJA JEDINI�NOG KORIJENA ............................ 34�

3.4.1.� Prošireni Dickey – Fuller test ............................................................... 35�

3.5.� TESTIRANJE KOINTEGRACIJE ................................................................... 46�

3.5.1.� Engle – Granger test ............................................................................. 46�

3.5.2.� Phillips – Ouliaris test ........................................................................... 48�

3.6.� INTERPRETACIJA REZULTATA ................................................................. 49�

4.� ZAKLJU�AK ............................................................................................. 50�

LITERATURA .................................................................................................. 51�

POPIS TABLICA .............................................................................................. 55�

1

1. UVOD

Turizam je danas jedna od najmasovnijih, najdinami�nijih i najkompleksnijih društveno –

ekonomskih pojava suvremenog doba. O toj sveobuhvatnoj pojavi, koja ima veliko zna�enje i

za Hrvatsku, su napisane brojne knjige i studije. Pojavom prvih turisti�kih kretanja nije se ni

slutilo koliko �e turizam biti sveprisutna pojava te su istraživanja vezana za turiste i turisti�ka

putovanja zapo�ela dosta kasno, tek polovicom 20. stolje�a kada je po�eo njegov intenzivniji

rast i razvoj. Tada je otkriveno da postoje ekonomski utjecaji turizma na gospodarski rast te se

sve više znanstvenika usmjeravalo na istraživanje, ove, novootkrivene pojave.

S razlogom je turizam stekao status vrlo važne komponente nacionalne ekonomije zbog niza

ekonomskih koristi koje proizlaze iz njegovog razvoja. Kao najvažnije ekonomske koristi

mogu se navesti rast dohotka, zapošljavanja, kapitalnih ulaganja i javnih prihoda odnosno

poticanje cjelokupnog nacionalnog rasta i razvoja. Koliki utjecaj �e turizam imati na razvoj

gospodarstva uvelike ovisi i o sposobnosti i spremnosti gospodarstva da izdvoji financijska

sredstva za turisti�ku infrastrukturu, ponudu, atraktivne sadržaje i sli�no. Osim ekonomskih,

tu su i društvene funkcije poput zdravstvene, sportsko – rekreacijske, kulturno – obrazovne,

socijalne i politi�ke.

Hrvatska ima jako veliki potencijal za razvoj turizma, a unato� tome on još uvijek nije

dovoljno razvijen. Prirodna bogatstva i kulturna baština temelj su turisti�ke ponude kojoj

nedostaju atraktivni i zabavni sadržaji. U „Strategiji razvoja turizma Republike Hrvatske do

2020. godine“ (Ministarstvo turizma, 2013) navedene su smjernice za daljnji razvoj turizma

koje bi trebale rezultirati napretkom te boljom iskorištenoš�u resursa i potencijala koje

Hrvatska ima.

U mnogim zemljama su provedena empirijska istraživanja kako bi se dobili konkretni

rezultati u�inka turizma na gospodarski rast zemlje. Utvr�eno je da pozitivan utjecaji postoji

te da su odnosi me�u odabranim varijablama nešto druga�iji zavisno o zemljama u kojima je

provedeno istraživanje. U ovom radu �e, po uzoru na dosadašnja istraživanja, biti provedeno

istraživanje dugoro�nog utjecaja turizma na gospodarski rast Hrvatske.

2

1.1. HIPOTEZA, CILJ I SVRHA ISTRAŽIVANJA

Svrha i cilj rada je upoznati se sa osnovnim pojmovima u turisti�koj djelatnosti, utvrditi

karakteristike turizma u Hrvatskoj te njegov utjecaj na gospodarstvo. Empirijsko istraživanje

je provedeno s ciljem utvr�ivanja dugoro�nog utjecaja turizma na gospodarski rast Hrvatske.

Osnovna hipoteza rada je da postoji dugoro�an utjecaj turizma na gospodarski rast Hrvatske,

odnosno da su odabrane varijable, bruto doma�i proizvod, indeks realnog efektivnog te�aja te

primici od turizma, kointegrirane. Hipoteza i varijable su odabrane na temelju prou�avanja

dostupne literature i prethodnih istraživanja.

1.2. ZNANSTVENE METODE ISTRAŽIVANJA

Budu�i da rad �ine i teorijski i prakti�ni dio, tijekom istraživanja je korišteno nekoliko

razli�itih znanstvenih metoda.

U teorijskom dijelu rada, relevantne knjige i znanstveni �lanci su obra�eni metodom analize,

sinteze, induktivnom i deduktivnom metodom te metodom deskripcije �ime je dobiven

pregled osnovne teorije potrebne za nastavak empirijskog istraživanja.

Potrebni podaci za empirijsko istraživanje prikupljeni su iz sekundarnih izvora. Empirijsko

istraživanje je provedeno koriste�i matemati�ke, statisti�ke te metode modeliranja u

statisti�kom programu EViews. Osnovna metoda koja je korištena tijekom empirijskog

istraživanja je metoda kointegracije.

3

1.3. STRUKTURA RADA

S obzirom na širinu tematike, rad je podijeljen u 4 ve�e tematske cjeline koje su razgranate u

nekoliko manjih, zavisno o zahtjevima pojedine cjeline. Prvi, uvodni dio, zapo�inje

definiranjem osnovne tematike rada te daje uvid u cjelokupan sadržaj i opseg rada. Sadrži

definiranu problematiku rada, svrhu, ciljeve i metode istraživanja te, na kraju, strukturu rada.

Drugu tematsku cjelinu, „Uloga turizma u gospodarstvu“, �ine 3 podteme. Nakon definiranja

pojma turizma, prva podtema je usmjerena na definiranje mnogobrojnih funkcija turizma koje

se mogu podijeliti na ekonomske i neekonomske, odnosno društvene. Utjecaji koje turizam

može imati na bruto doma�i proizvod navedeni su u drugoj podtemi. Tematska cjelina

završava osvrtom na sadašnje stanje turizma u Hrvatskoj te analizom broja dolazaka i no�enja

turista, te turisti�ku potrošnju.

Tre�a tematska cjelina prikazuje tijek i rezultate empirijskog istraživanja koje je provedeno

kako bi se utvrdilo postoji li dugoro�an utjecaj turizma na gospodarski rast Hrvatske. Budu�i

da turizam kao �imbenik gospodarskog rasta ve� duže vrijeme plijeni pozornost znanstvenika,

cjelina zapo�inje pregledom dosadašnjih istraživanja utjecaja turizma na gospodarski rast.

Slijedi definiranje modela te utvr�ivanje tijeka istraživanja i korištenih metoda. Istraživanje

zapo�inje odabirom 3 klju�ne varijable nakon �ega slijede rezultati provedenih testova

jedini�nog korijena i testa kointegracije te, za kraj, najvažniji zaklju�ci do kojih je dovelo

istraživanje.

U posljednjoj cjelini su sumirani osnovni zaklju�ci do kojih se došlo prou�avanjem teme i

provedenim istraživanjem.

4

2. ULOGA TURIZMA U GOSPODARSTVU

Turizam je vrlo kompleksna pojava koju je teško definirati na na�in da se svi autori, koji su se

bavili njegovim prou�avanjem, slože sa jednozna�nom definicijom. Budu�i da postoji velik

broj �imbenika koji utje�u na turizam, ali i onih na koje turizam utje�e, svaka od definicija

turizma je specifi�na po tome koje je �imbenike autor odabrao kao najrelevantnije (Pirjavec,

1998, p. 18).

Svjetska turisti�ka organizacija opisuje turizam kao društveni, kulturni i ekonomski fenomen

koji podrazumijeva putovanje ljudi u zemlje ili mjesta izvan mjesta njihovog stalnog boravišta

u osobne ili poslovne svrhe (World Tourism Organization, n.d.).

Tijekom prvih pojavnih oblika turizma postalo je jasno da ono ima pozitivan utjecaj na

gospodarstvo te je vrlo brzo po�elo pra�enje i mjerenje njegova utjecaja. Cjelokupan utjecaj i

u�inke turizma nije jednostavno odrediti budu�i da se turizam ne gleda kao zaseban sektor i

ne može se svesti na jednu djelatnost. Turizam je potrebno promatrati kao skup djelatnosti �ija

potražnja ne ovisi samo o turisti�koj potražnji (Šutalo, Ivandi�, Maruši�, 2011).

Turizam u Hrvatskoj ima dugu tradiciju i veliku važnost posebno u ekonomskom smislu,

budu�i da velik dio prihoda dolazi iz te djelatnosti. Svoj razvoj je zapo�eo u srednjem vijeku i

do danas ostvario veliki napredak u organizaciji i ponudi iako još uvijek ima mjesta za

napredak. Prema rezultatima Hrvatske narodne banke, u 2014. godini Hrvatska je ostvarila 7,4

milijardi eura prihoda od turizma te zabilježila rast od 2,8% u odnosu na 2013. godinu. Taj je

iznos �inio 17,2% bruto doma�eg proizvoda te bio ve�i za 0,6% u odnosu na prethodnu 2013.

godinu (Ministarstvo turizma, 2015).

Ovaj dio rada usmjeren je na definiranje osnovnih funkcija turizma, koje se mogu podijeliti na

ekonomske i neekonomske kao i na u�inke koje turizam može imati na bruto doma�i proizvod

zemlje. Poglavlje završava analizom sadašnjeg stanja turizma u Hrvatskoj s osvrtom na broj

dolaza i no�enja te turisti�ku potrošnju.

5

2.1. FUNKCIJE TURIZMA

Turizam ima jako velike i pozitivne u�inke na ekonomiju države te je jedan od najvažnijih

izvora prihoda i zapošljavanja. Me�utim, turizam je vrlo složena djelatnost koja uklju�uje

brojne dionike, koji ponekad imaju suprotne inerese, te zahtijeva zna�ajnu koli�inu resursa.

Ukoliko do�e do pogrešnog upravljanja resursima i aktivnostima, turizam može imati

suprotne i manje pozitivne u�inke. Uz dobru organizaciju i upravljanje, može imati vrlo

pozitivne u�inke na društveni, kulturni i politi�ki razvoj turisti�kih destinacija te tako

doprinijeti sveukupnom razvoju zemlje (United Nations Environment Programme, n.d.).

Funkcije turizma se mogu podijeliti na ekonomske i neekonomske, odnosno društvene. U

nastavku je navedena i objašnjena pojedina funkcija.

2.1.1. Ekonomske funkcije turizma

Ekonomske funkcije turizma su sva djelovanja turizma koja su usmjerena na ostvarivanje

postavljenih ekonomskih ciljeva i koja rezultiraju odre�enim ekonomskim u�incima

(Markovi�, Markovi�, 1972, p. 28). Mogu se podijeliti na 10 osnovnih funkcija koje su

navedene u nastavku.

Osnovne ekonomske funkcije turizma:

1) Multiplikativna funkcija

Multiplikativna funkcija turizma opisuje snagu turizma prilikom multipliciranja dohotka

ostvarenog u inicijalnoj fazi realizacije turisti�ke potrošnje, to jest, u trenutku kada privremeni

posjetitelj podmiri ra�un za iskorištenu uslugu ili proizvod koji je konzumirao tijekom svog

turisti�kog putovanja. Cirkulacija sredstava koja je zapo�ela u inicijalnoj fazi potrošnje

nastavlja se i na nižim razinama kao posljedica kompleksnosti turisti�kih usluga. Navedena

pojava uzrokuje ekonomske u�inke turisti�ke potrošnje koji se mogu podijeliti na izravne,

neizravne i inducirane (�avlek i suradnici, 2011, p. 262-263).

6

Multiplikativna funkcija turizma ima jako veliko zna�enje za lokalni razvoj. Osim što ima

direktan utjecaj na dohodak, potrošnju i zaposlenost, isti�u se njezini indirektni utjecaji na

kreiranje atmosfere razvoja, posve�enost lokalnom razvoju, uspostavljanje novih mreža te

orijentacija prema proaktivnom pristupu.

Teorija multiplikativne funkcije turizma se temelji na �injenici da ukupan ekonomski u�inak

turisti�ke potrošnje proizlazi iz cirkulacije turisti�ke potrošnje kroz više gospodarskih ciklusa,

a �ine ga zbroj izravnih, neizravnih i induciranih u�inaka te potrošnje.

2) Induktivna funkcija

Multiplikativni u�inci turizma dovode do stvaranja potrebe za formiranjem nove i

proširivanjem postoje�e ponude dobara i usluga na lokalnoj i regionalnoj razini. Definicija

induktivne funkcije turizma polazi od �injenice da osnovni interes nositelja gospodarske

aktivnosti na razini destinacije nije sama turisti�ka potrošnja niti dobit, ve� uloga te turisti�ke

potrošnje u indukciji pove�anih ukupnih u�inaka proizvodnje, odnosno pružanja usluga

(Markovi�, Markovi�, 1972, p. 39).

Snaga induktivne funkcije turizma ovisi o porastu masovnosti potražnje za odre�enom

turisti�kom destinacijom te o stupnju njezina turisti�kog razvoja. Induktivna funkcija turizma

ima pozitivan odraz na pove�anje proizvodnje, no ona se može promatrati i sa suprotnog

stajališta. U tom smislu, gubitak induktivne snage turizma naj�eš�e dolazi do izražaja u

vrijeme recesija u velikim emitivnim tržištima što dovodi do pada turisti�kog prometa i

prihoda od turizma (�avlek i suradnici, 2011, p. 266-267).

3) Konverzijska funkcija

Konverzijska funkcija turizma se prepoznaje u sposobnosti turizma da pretvara neprivredne

resurse u privredne, odnosno da neprivrednim resursima omogu�i ostvarivanje ekonomskih

u�inaka koje ne bi ostvarili da nema turizma ili da nisu dio turisti�kih tokova (Pirjavec, Kesar,

2002, p. 158).

Turizam je jedina djelatnost koja ima sposobnost da turisti�ke atrakcije te prirodna i kulturna

dobra konvertira u gospodarska dobra bez da, pri tome, promijeni njihov izgled i prvobitnu

7

funkciju. Racionalnim korištenjem prirodnih konvertiranih dobara sprje�ava se njihovo

trošenje dok je kod ostalih, primjerice kulturno – povijesnih znamenitosti, trošenje samo

poticaj konzervatorskim odjelim da redovito održavaju znamenitosti koje su od velikog

turisti�kog zna�aja (Kušen, 2013).

Kao primjer neprivrednih resursa u Hrvatskoj koje turizam pretvara u privredne mogu se

navesti neizgra�en i nenaseljen dio morske obale koji, uz infrastruktralno povezivanje,

izgradnju turisti�ki receptivnih kapaciteta i promotivne aktivnosti, postaje nosivim dijelom

turisti�ke ponude. Sposobnost konverzije o�ituje se i kroz rekreativne aktivnosti, poput

sun�anja, kupanja ili skijanja, kao i kroz razne manifestacije, izložbe umjetnina, sakralne

objekte, vinske ceste i sli�no (�avlek i suradnici, 2011, p. 269).

4) Funkcija zapošljavanja

Sa sigurnoš�u se može re�i da je funkcija zapošljavanja jedna od najzna�ajnijih funkcija

turizma. Prethodno opisana koncepcija multiplikatora turisti�ke potrošnje može se primijeniti

i u kontekstu multiplikatora zapošljavanja, odnosno pove�anja broja novih radnih mjesta kao

posljedica pove�anog zapošljavanja u turizmu.

Kvalitativni u�inci turizma se o�ituju kroz otvaranje novih radnih mjesta na koja se naj�eš�e

prijavljuju i zapošljavaju mladi. Takva su radna mjesta naj�eš�e sezonskog karaktera, a da bi

postala dugoro�an na�in zapošljavanju bilo bi nužno pove�ati razinu kvalificiranosti radnika

�ime bi se oni osposobili za obavljanje šireg raspona poslova (Vellas, 2011).

Postoje dvije vrste zapošljavanja u turizmu, direktno i indirektno. Direktno zapošljavanje se

odnosi na poslove u ugostiteljstvu, prometu, trgovini na malo i turisti�kom posredništvu,

odnosno na sve one poslove koji su dio osnovnih gospodarskih grana u sustavu turizma.

Indirektno zapošljavanje obuhva�a gospodarske grane i djelatnosti koje su više ili manje

usmjerene na razvoj turizma te zaradu koja se tim putem ostvaruje. Ono podrazumijeva radna

mjesta u gra�evinarstvu, industriji, financijskom posredovanju, energetici i sli�no (�avlek i

suradnici, 2011, p. 271).

8

5) Funkcija poticanja me�unarodne razmjene dobara

U�inke turizma u poticanju me�unarodne razmjene dobara vrlo je jednostavno pratiti budu�i

da se svaka, u me�unarodnoj razmjeni, realizirana transakcija registrira u platnoj bilanci. Cilj

je svake zemlje pove�ati pozitivne u�inke turizma na platnu bilancu, pove�ati izvoz, odnosno

potaknuti inozemne posjetitelje na što ve�u potrošnju.

Postoje mnoge prednosti izvoza putem turizma u odnosu na robni izvoz (�avlek i suradnici,

2011, p. 276):

1) „Na turisti�kom tržištu inozemna potražnja „dolazi k ponudi“ – olakšan izvoz

2) Na turisti�kom tržištu proizvodi i usluge se u destinaciji pla�aju odmah, u gotovini ili

kreditnim karticama te u devizama koje su ste�ene izvan granica turisti�ki receptivne

zemlje

3) Gotovi proizvodi plasirani kao dio turisti�ke usluge postižu puno višu prodajnu cijenu

4) Troškovi kontrole kvalitete, ambalažiranja, transporta, carine, špedicije i promocije po

jedinici proizvoda su svedeni na minimum

5) Strani posjetitelji sami preuzimaju rizik pregleda robe kupljene u inozemstvu i njenog

carinjenja prilikom ulaska u domicilnu zemlju“

Ve�i do turisti�ke potražnje u Hrvatskoj �ine turisti iz inozemstva zbog �ega je izvozna

funkcija turizma vrlo bitna za Hrvatsku. Tu svakako spadaju i izletnici koji Hrvatsku

posje�uju bez ostvarivanja no�enja, ali ostvaruju zna�ajnu turisti�ku potrošnju. Najve�e

ograni�enje izvoza putem turizma je njegov sezonski karakter.

6) Funkcija razvoja gospodarski nedovoljno razvijenih podru�ja

Ve�i dio stanovnika koji živi u razvijenim i napu�enim gradovima za turisti�ku destinaciju

radije odabire mirnija, manje razvijena i manje urbanizirana odredišta (�avlek i suradnici,

2011, p. 280). Turiste �esto privuku manja mjesta sa bogatom kulturnom baštinom te

atraktivnim prirodnim ljepotama. Upravo su kulturna i prirodna baština osnovni turisti�ki

aduti tih manje razvijenih ili zemalja u razvoju koji postaju jedan od temelja nihovog

ekonomskog razvoja. Tada dolazi do redistribucije dohotka iz razvijenijih u manje razvijene

zemlje �ime dolazi do izražaja funkcija turizma u razvoju gospodarski nedovoljno razvijenih

podru�ja. Osim što time dolazi do stvaranja novih radnih mjesta za doma�e stanovništvo,

9

razvoj turizma u manje razvijenim podru�jima dovodi do brojnih neizravnih u�inaka poput

pove�anog pristupa udaljenijim, inozemnim tržištima, razvoj prometnica, infrastrukture,

komunikacijskih mreža i sli�no (Richardson, 2010).

7) Apsorpcijska funkcija

Apsorpcijska funkcija turizma koja se naziva i inflacijsko – deflacijska funkcija rezultat je

me�unarodnih turisti�kih kretanja. Osnovna joj je karakteristika da uravnotežava robno –

nov�ane odnose u razvijenim, ali i gospodarstvima u razvoju (�avlek i suradnici, 2011, p.

277).

Utjecaj ove funkcije nije uvijek poželjan, a njezin u�inak ovisi o tome nalaze li se države u

stabilnom gospodarskom stanju ili u stanju recesije. Kada se zemlje nalaze u stabilnom

gospodarskom stanju, utjecaj ove funkcije je poželjan budu�i da se tada višak kupovne mo�i

iz turisti�ki emitivnih i razvijenijih zemalja „seli“ u manje razvijene i turisti�ki receptivne

zemlja �ime se poti�e njihov razvoj. Ukoliko se gospodarstvo nalazi u stanju recesije,

apsorpcijska funkcija ne�e imati pozitivne u�inke niti na razvijene niti na slabije razvijene

zemlje. Razvijene, odnosno turisti�ki emitivne, zemlje �e smanjiti odljev nov�anih sredstava

prema inozemstvu te time uzrokovati nepovoljne ekonomske uvjete u slabije razvijenim

odnosno turisti�ki receptivnim zemljama (Planina, 1997, p. 281-284).

Može se zaklju�iti da prilikom turisti�kih putovanja u inozemstvo dolazi do odljeva nov�anih

sredstava ili viška kupovne mo�i iz turisti�ki emitivnih zemalja uz priljev deviza i ja�anje

kupovne mo�i turisti�ki receptivnih zemalja. Time se ostvaruje razvnoteža robno – nov�anih

odnosa i emitivnih i receptivnih zemalja.

8) Funkcija uravnoteženja platne bilance

Funkcija uravnoteženja platne bilance je još jedna vrlo važna funkcija turizma posebno za

zemlje poput Hrvatske koja bilježi veliki deficit platne bilance. Prihodi od inozemne turisti�ke

potrošnje koriste se za barem djelomi�no pokrivanje negativnih u�inaka robne razmjene s

inozemstvom te se iz tog razloga može re�i da turizam ima stabilizacijsku ulogu kada se radi

o ublažavanju deficita platne bilance. Turizam tako�er doprinosi stabilnosti financijskog

sustava Hrvatske, budu�i da tijekom turisti�ke sezone dolazi do velikog priljeva deviza koje

10

su presudne za servisiranje vanjskog duga te održavanje stabilnog te�aja doma�e valute

(�avlek i suradnici, 2011, p. 279).

9) Integracijska funkcija

U Hrvatskoj je gotovo cijela turisti�ka ponuda usmjerena na jadransku regiju iako ona �ini

samo 32% ukupnog teritorija. Budu�i da nije mogu�e sva dobra koja su dio turisti�ke ponude

proizvesti u navedenoj regiji, dolazi do suradnje kontinentalne i jadranske regije kako bi se

osigurala adekvatna koli�ina dobara. Upravo kroz tu suradnju se o�ituje integracijska funkcija

turizma, budu�i da je ukupna ponuda proizvoda u jadranskoj regiji kombinacija proizvoda

koji su proizvedeni u jadranskoj i kontinentalnoj Hrvatskoj, ali i u inozemstvu (�avlek i

suradnici, 2011, p. 282).

Suradnja i ja�anje veza turizma i drugih gospodarskih grana dovodi do pove�anja pozitivnih

ekonomskih utjecaja koje turizam može imati na gospodarstvo zemlje. Odgovaraju�a suradnja

turizma i drugih gospodarskih grana, poput poljoprivrede, dovela bi do pove�anja

multiplikativnih u�inaka turizma �ime bi se doprinijelo pove�anom zadržavanju prihoda te

otvaranju novih radnih mjesta. Poboljšanje suradnje izme�u gospodarski grana bi rezultiralo

ve�om potražnjom za doma�im proizvodima i uslugama što bi, osim pove�anja broja radnih

mjesta, dovelo i do novih poslovnih prilika za doma�e poduzetnike. U�inkovita suradnja

izme�u gospodarskih grana zasigurno ovisi i o kvaliteti i pouzdanosti doma�ih proizvoda koji

bi bili dio turisti�ke ponude te je nužno pažnju i resurse usmjeriti na formiranje što bolje,

kvalitetnije i privla�nije ponude (Richardson, 2010).

Budu�i da je turizam u Hrvatskoj sezonskog karaktera, njegove pozitivne karakteristike, poput

navede integracijske funkcije, nisu u potpunosti iskorištene što daje još mnogo prostora za

napredak i poboljšanje suradnje izme�u razl�itih gospodarskih grana.

10)Akceleracijska funkcija

Akceleracijska funkcija turizma se odnosi na sposobnost turizma da potakne ubrzani razvoj

nekog geografskog podru�ja ili gospodarske djelatnosti brže od pojedinih gospodarskih

djelatnosti (Pirjavec, Kesar, 2002, p. 159).

11

Kako bi se iskoristila akceleracijska funkcija turizma potrebno je utvrditi koje komparativne

prednosti i resurse ima neko geografsko podru�je na kojima �e se temeljiti razvoj turizma.

Hrvatski Jadran je razvoj turizma temeljio na prirodnim resursima poput mora, sunca i plaža.

Uz doprinos ubrzanom razvoju pojedinih geografskih podru�ja, turizam tako�er doprinosi

ubrzanom razvoju pojedinih gospodarskih grana kao što su ekološka proizvodnja hrane,

vrhunskih vina i ekstradjevi�anskog maslinova ulja, visokokvalitetno gra�evinarstvo, gradnja

replika starih plovila i sli�no (�avlek i suradnici, 2011, p. 284).

2.1.2. Neekonomske funkcije turizma

Turizam kao polifunkcionalna pojava, osim ekonomskih funkcija ima i one neekonomske

odnosno društvene. Kako u povijesti, tako i u suvremenom turizmu osnovni pokreta�ki

�initelji su bile prirodne ljudske težnje za upoznavanjem nepoznatih podru�ja, ljudi i obi�aja,

vjerske pobude, zdravstveni, sportski, rekreacijski, zabavni, istraživa�ki, poslovni, putopisni,

pustolovni i drugi motivi i �ežnje. Može se re�i da su za suvremenog �ovjeka možda

najvrijedije društvene i humanisti�ke funkcije turizma jer oboga�uju �ovjeka novim

spoznajama, doživljajima i aktivnostima. (�avlek i suradnici, 2011, p. 289).

Osnovne neekonomske funkcije turizma su:

1) Zdravstvena funkcija

Ubrzan i stresan na�in život, nezdrava prehrana i zaga�enje okoliša dovode do brojnih bolesti

i potrebe ljudi da dio svog slobodnog vremena posvete zdravlju. Iz tih je razloga zdravstveni

turizam u posljednjim godinama postao sve popularniji oblik turizma (Gra�anin, 2010).

Zdravstveni turizam se može podijeliti na medicinski, lje�ilišni i wellness turizam. Medicinski

turizam se odvija u posebnim medicinskim centrima, a podrazumijeva razli�ite oblike

lije�enja. Lje�ilišni turizam se odnosi na revitalizaciju psiho – fizi�kog stanja te prevenciju,

unaprije�enje i o�uvanje zdravlja. Wellnes turizam se kao sveobuhvatan koncept zdravlja

odnosi na sva podru�ja zdravog kretanja, tjelesnog vježbanja, prehrane, opuštanja i

ovladavanja stresom do osje�aja ugode i zadovoljstva (�avlek i suradnici, 2011, p. 297).

12

Zdravstveni turizam je diljem svijem prepoznat kao vrlo unosan oblik turizma koji uz

odgovaraju�u ponudu i ulaganja može potaknuti intenzivan razvoj zemlje i plasman prate�ih

djelatnosti (proizvodnja i plasman eko-hrane, umrežavanje obiteljskih i ruralnih smještajnih

kapaciteta u ponudu i dr.). S obzirom na vrste zdravstvenog turizma, Hrvatska je do danas

najviše razvila wellness turizam. Prije deset godina u Hrvatskoj je postojalo tek nekoliko

wellnes centara, dok se danas u gotovo svakom hotelu sa �etiri zvjezdice može prona�i

wellnes ponudu (Hrvatska gospodarska komora, 2013).

2) Sportsko rekreacijska funkcija

U suvremenom turizmu sve �eš�i motivi turisti�kih putovanja postaju rekreacija i sportske

aktivnosti. Turisti�ka odredišta, kako zimska tako i ljetna, postaju idealno okruženje za

aktivan odmor i uživanje u sportsko rekreacijskim manifestacijama.

Sportski turizam se može definirati kao putovanje izvan mjesta stalnog prebivališta koje se

organizira u svrhu sudjelovanja u sportskim aktivnostima, gledanja sportskih aktivnosti ili

divljenja atrakcijama vezanim uz sportske aktivnosti. Sukladno navedenoj definiciji, Gibson

je sportski turizam podijelio na aktivni (sudjelovanje u sportskim aktivnostima), doga�ajni

(gledanje sportskih aktivnosti) i nostalgi�ni (posje�ivanje sportskih atrakcija) (�avlek i

suradnici, 2011, p. 301). Bartoluci sportski turizam dijeli na natjecateljski, ljetni i zimski

sportsko – rekreacijski turizam. Motiv putovanja kod natjecateljskog sportsko – rekreacijskog

turizma je sudjelovanje u nekom sportskom natjecanju, a sudionici takvog oblika turizma su

sportaši, treneri, pomo�no osoblje i gledatelji. Ljetni sportsko – rekreacijski turizam se odvija

kroz plivanje, veslanje, jedrenje i ronjenje kada se radi o obalnim turisti�kim odredištima te

aktivnosti planinarenja i hodanja kada se radi o planinskim podru�jima. Zimski sportsko –

rekreacijski turizam uglavnom podrazumijeva aktivnosti u planinskim prostorima poput

skijanja, klizanje, skijaško tr�anje, planinarenje i sli�no (Bartoluci, Škori�, Šindilj, 2013).

3) Kulturno obrazovna funkcija

Kultura ima izravan utjecaj na turizam, ali i turizam bilježi sve ve�i utjecaj na kulturu budu�i

da je ona postala jedan od važnih motiva turisti�kih putovanja. Kulturni turizam zasigurno

doprinosi o�uvanju i zaštiti kulturne baštine i tradicije te oboga�uje kvalitetu života u urbanim

i ruralnim podru�jima. Kulturni turizam se može definirati kao putovanje osoba izvan mjesta

13

stalnog prebivališta koje je u cjelosti ili djelomi�no motivirano interesom za povijesnom,

umjetni�kom ili znanstvenom baštinom odre�ene zajednice, regije, skupine ili institucije

(Silberberg, 1994). Budu�i da se tijekom takvog putovanja pojedinci upoznaju s novim

kulturama i kulturnim vrijednostim, može se re�i da proširuju svoja znanja i da se obrazuju.

Upravo zbog toga se kulturna funkcija turizma može povezati sa obrazovnom te ih stru�njaci

�esto promatraju kao jednu funkciju.

Razlikuju se 3 vrste „kulturnih“ turista: turisti motivirani kulturom, turisti inspirirani kulturom

te turisti privu�eni kulturom. Turisti motivirani kulturom dolaze u odre�enu zemlju zbog

elitinih kulturnih doga�anja i turisti�kih aranžmana, dok turiste inspirirane kulturom privla�e

najpoznatija kulturna odredišta, znamenitosti, atrakcije i sli�no, ali su manje zainteresirani za

lokalnu kulturu i doga�aje. Turisti privu�eni kulturom uglavnom ne planiraju odlaske na

kulturna doga�anja ili atrakcije, ve� ih posje�uju ukoliko im se ponude tijekom odmora.

(�avlek i suradnici, 2011, p. 295).

4) Politi�ka i socijalna funkcija

Važnost politi�ke i socijalne funkcije turizma prepoznaje se kroz povezivanje i suradnju

razli�itih naroda i kultura. O�uvanje mira i poticanje razumijevanja me�u ljudima politi�ka je

funkcija turizma dok se socijalna odnosi na smanjivanje društvenih i klasnih razlika te

zbližavanje ljudi razli�itih kultura (�avlek i suradnici, 2011, p. 304).

14

2.2. DOPRINOS TURIZMA BRUTO DOMA�EM PROIZVODU

Bruto doma�i proizvod (BDP) predstavlja vrijednost svih dobara i usluga proizvedenih unutar

jedne zemlje, uklju�uju�i vrijednost dobara i usluga proizvedenih pomo�u inozemnih faktora

proizvodnje u toj zemlji. BDP ne uklju�uje vrijednost proizvodnje koja je ostvarena u

inozemstvu te koja potje�e od doma�ih proizvodnih faktora.

Formula za izra�un BDP-a glasi:

BDP = C + I + G + X – M

pri �emu C predstavlja osobnu potrošnju, I investicije, G državnu potrošnju, X izvoz, a M

uvoz.

Turizam se javlja u gotovo svim navedenim elementima. Najve�i dio izdataka turista se

odnosi na potrošnju (C) bilo da se radi o doma�im ili stranim turistima. Ulaganja tvrtki u

opremu, zgrade, tvornice i sli�no za potrebe turisti�ke ponude dio su investicija (I). Ve�i dio

investicija financira država, posebno u podru�ju izgradnje infrastrukture (G). Može se re�i da

turisti koji troše novac u stranoj zemlji ili na putovanju za usluge prijevoza u vlasništvu

drugih zemalja na neki na�i uvoze usluge (M). Taj trošak predstavlja gubitak iz nacionalnog

gospodarstva. Obrnuta situacija, kada zemlja prodaje svoja prijevozna sredstva ili turisti�ke

usluge posjetiteljima iz drugih zemalja, predstavlja izvoz (X) (Koncul, 2009, p. 141-142).

U pojedinim ekonomijama turizam ima razli�itu uloge te stoga i razli�iti doprinos. To

prvenstveno ovisi o faktorima koji se nalaze na strani ponude, odnosno sposobnosti

turisti�kog sektora da zadovolji i stvori potrebe turista, te faktora na strani potražnje koju

odre�uje poželjnost neke zemlje kao turisti�ke destinacije. Postoji 5 glavnih faktora koji

odre�uju ulogu turizma u gospodarstvu (Koncul, 2009, p. 143-146): raspoloživost resursa,

stanje stru�nog znanja, društvena i politi�ka stabilnost, ponašanje i navike te investicije.

U tradicionalnom ekonomskom smislu osnovni faktori, odnosno resursi proizvodnje, smatraju

se zemlja, rad i kapital. Raspoloživost osnovnih resursa proizvodnje je najbitnija za razvoj

odre�ene gospodarske djelatnosti pa tako i turizma. Kako bi zemlja bila turisti�ki privla�na

ona mora posjedovati odre�ene prirodne karakteristike (resurse) i atribute, ali i biti spremna

15

ulagati u dodatne sadržaje kojima �e nadopuniti prirodne ljepote. Radna snaga mora biti

motivirana i educirana kako bi turistima omogu�ila najbolju mogu�u uslugu. Tako�er,

spremnost i sposobnost države za ulaganjem kapitala u turisti�ku infrastrukturu utjecat �e na

veli�inu do koje industrija može rasti te doprinositi BDP-u zemlje.

Po�etkom svog razvoja, turizam nije zahtjevao napredna tehni�ka i tehnološka znanja kako bi

se uspješno razvijao. S godinama je postao sve sofisticiranija djelatnost koja se povezivala sa

visokim tehnologijama što je predstavljalo poseban izazov slabije razvijenim zemljama.

Primjenom tehni�kih inovacija na postoje�e i nove inpute može se pove�ati produktivnost

turizma, a time i doprinijeti BDP-u zemlje.

Neekonomski faktori poput potiti�ke i društvene stabilnosti su prepoznati kao jedni od

najvažnijih faktora koji utje�u na turisti�ku potražnju. U navedenu skupinu mogu se svrstati

još 2 vrlo važna utjecaja, a to su ponašanje doma�ina te navike turista. Ponašanje doma�ina, a

posebno djelatnika u turizmu, prema turistima utjecat �e na odluku o ponovnom dolasku ili

izbjegavanju odre�ene zemlje. Ono na što doma�in ne može utjecati jesu razli�ite navike

sklonosti prema putovanjima. One su posljedica kulturalnih razlika, tradicionalnih vrijednosti,

stavova, klimatskih uvjeta ili prirodnog okruženja.

Posljednji važan faktor koji utje�e na ulogu turizma u gospodarstvu su investicije. Prethodno

je spomenuto kako su raspoloživi resursi dobar po�etak za razvoj turisti�kog sektora, ali je

razina investicija od sve ve�e važnosti. Dio investicija je potrebno odvojiti za zamjenu ili

popravak dotrajalih kapaciteta, ali ve�i dio za proširenje istih. Sposobnost i spremnost

gospodarstva da ulaže financijska sredstva u takav oblik investicija utje�e na ulogu turizma u

gospodarstvu. Visina investicija koje se odvajaju za turisti�ki sektor ovisi o modelima štednje

koji postoje u državi, prirodi financijskog tržišta i stopama prinosa u turizmu u usporedbi s

drugim industrijama, odnosno op�om predodžbom o turisti�kom sektoru i potpori koju daje

država.

16

2.3. STANJE TURIZMA U HRVATSKOJ

Turizam je u Hrvatskoj zasigurno jedna od najzna�ajnijih gospodarskih grana. Najve�i aduti

kojima Hrvatska privla�i turiste su prirodna bogatstva i kulturna baština. Ono što joj nedostaje

kako bi svoju turisti�ku ponudu podignula na višu razinu su definitivno nove turisti�ke

atrakcije, zabavni sadržaji, tematski parkovi, mjesta za rekreaciju posjetitelja i sli�no

(Ministarstvo turizma, 2013).

Razvoj turizma u Hrvatskoj je zapo�eo na obalnom prostoru te je taj dio Hrvatske i danas

najzna�ajniji za turizam. Me�utim, primorska mjesta �esto posjetiteljima nude samo sunce i

more, a oskudijevaju zabavnim i atraktivnim sadržajima. Sve se više razvijaju oblici turizma

poput zdravstvenog, planinskog, ruralnog, nauti�kog i kamping turizma te bi se Hrvatska

trebala usmjeriti upravo na takvu raznoliku ponudu koja bi turizam u�inila cjelogodišnjom, a

ne samo sezonskom pojavom. Osim toga, inozemno turisti�ko tržište postaje sve dinami�nije i

konkurentnije te bi Hrvatska trebala uložiti napore kako bi zadržala mjesto poželjne turisti�ke

destinacije (Ministarstvo turizma, 2013)

U posljednjih nekoliko godina pozicija Hrvatske u Izvješ�u o konkurentnosti putovanja i

turizma je stabilna. U 2011. godini prema indeksu turisti�ke konkurentnosti Hrvatska se

nalazila na 34. mjestu, a 2013. na 35. mjestu. Trenutno se Hrvatska nalazi na 33. mjestu od

ukupno 141 zemlje. Najbolje rezultate je ostvarila u podru�ju turisti�ke infrastrukture (6.

mjesto), koja podrazumijeva smještajne jedinice, iznajmljivanje vozila te bankomate. Tako�er

dobru, 18. poziciju, ima u ponudi pitke vode, brizi o higijeni i zdravlju turista dok u podru�ju

me�unarodne otvorenosti zauzima 19. mjesto. Najlošije, 125. mjesto, zauzima u podru�ju

privla�nosti za otvaranje novih poduze�a. U navedenu kategoriju spadaju zakonodavni okviri,

trošak otvaranja novog poduze�a, porezi, potrebna dokumentacija i sli�no. U podru�ju

sigurnosti zauzima 28. mjesto, po kriteriju kulturne baštine je 36., a prirodnih resursa na 33.

poziciji. Najviše mjesta za napredak Hrvatska ima u podru�ju infrastrukture. Trebala bi

obnoviti i modernizirati infrastrukturu u željezni�kom prometu, lukama i zra�nom prometu.

Tako�er bi trebala usmjeriti pažnju na olakšavanje i poboljšanje pravne regulative u

podru�jima stranih direktnih investicija, prava vlasništva i birokracije (The World Economic

Forum, 2014).

17

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku Hrvatska je u 2014. godini raspolagala sa 899

tisu�a stalnih postelja. Najve�i dio je �inio privatni smještaj, 46%, nakon �ega slijede

kampovi sa 26% udjela. U hotelima, hotelima baštine i apart-hotelima, za koje se od srpnja

2014. podaci objavljuju zajedno, bilo je nešto više od 118 tisu�a postelja to jest 13%. U

smještaju kategoriziranom kao “Smještaj sli�an hotelskom”, a koji obuhva�a turisti�ka naselja

i apartmane te pansione i objekte kategorije „guest house” nudilo se blizu 44 tisu�e postelja,

odnosno 5% (Institut za turizam, 2014).

U nastavku su analizirani dolasci i no�enja turista u Hrvatskoj te turisti�ka potrošnja.

2.3.1. Analiza dolazaka i no�enja turista

Iako se Hrvatska po broju dolazaka i no�enja turista ne može mjeriti sa turisti�kim velesilama

poput Francuske, Španjolske i Italije, može se svrstati u posje�enije zemlje Sredozemlja.

Tome je zasigurno doprinijelo „otkrivanje“ Hrvatske od strane inozemnih medija koji su u

svjetski poznatim �asopisima, ali i reportažama opisivali i hvalili prirodna bogatstva i

kulturnu baštinu Hrvatske (Turizam, n.d.).

U Tablici 1. je prikazano kretanje dolazaka turista u Hrvatskoj od 2005. do 2014. godine.

Tablica 1. Dolasci turista u Hrvatskoj od 2005. do 2014. godine (izraženo u tisu�ama)

TURISTI DOLASCI

Ø Ø

UDIO U %

INDEKS 14./05.

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

DOMA�I 1.528 1.726 1.856 1.846 1.600 1.493 1.529 1.466 1.485 1.505 1.603 14,17 98,49

STRANI 8.467 8.659 9.306 9.415 9.335 9.111 9.927 10.369 10.948 11.623 9.716 85,83 137,27

Individualni 6.364 6.689 7.327 7.355 7.228 6.659 7.179 7.357 7.738 8.216 7.211 63,71 129,10

Doma�i 1.025 1.174 1.284 1.240 1.064 1.001 1.005 934 953 973 1.065 9,41 94,93

Strani 5.339 5.515 6.043 6.115 6.164 5.658 6.174 6.423 6.785 7.243 6.146 54,30 135,66

Organizirani 3.631 3.696 3.835 3.906 3.707 3.945 4.277 4.478 4.695 4.912 4.108 36,29 135,28

Doma�i 503 553 572 606 535 492 524 532 532 532 538 4,75 105,77

Strani 3.128 3.143 3.263 3.300 3.172 3.453 3.753 3.946 4.163 4.380 3.570 31,54 140,03

UKUPNO 9.995 10.385 11.162 11.261 10.935 10.604 11.456 11.835 12.433 13.128 11.319 100,00 131,35

Izvor: Državni zavod za statistiku 2014. i 2015.

18

Promatraju�i prikazano desetogodišnje razdoblje dolazaka turista može se uo�iti da je ukupan

broj turista u 2014. godini u odnosu na 2005. godinu porastao 31,35%, odnosno, da je 15,98%

ve�i u odnosu na prosje�an ukupan broj turista u promatranom razdoblju. Osim toga, vidljiv je

konstantan rast broja turista u svim godinama, osim u 2009. godini kada je zabilježen pad od

2,89% te 2010. godini kada je zabilježen pad od 3,03% u odnosu na prethodnu godinu.

U promatranom razdoblju, prosje�an godišnji udio dolazaka doma�ih turista je iznosio

14,17%, a stranih turista 85,83% ukupnog broja dolazaka turista. Individualni dolasci turista

su prosje�no �inili 63,71% ukupnih dolazaka, a organizirani 36,29% ukupnih dolazaka turista.

Broj dolazaka doma�ih turista varirao je iz godine u godinu odnosno bilježio je u

promatranom desetogodišnjem razdoblju povremene rastove i padove. Najve�i broj dolazaka

doma�ih turista zabilježen je 2007. godine kada je evidentirano 1.856.000 turista, a najmanji

2012. godine kada je evidentirano 1.466.000 turista. U 2014. godini broj dolazaka doma�ih

turista manji je u odnosu na 2005. godinu 1,51%, odnosno 6,14% u odnosu na prosje�an broj

dolazaka doma�ih turista u promatranom razdoblju.

Broj dolazaka stranih turista uglavnom je rastao iz godine u godinu, osim u 2009. i 2010.

godini, kada je evidentiran pad u odnosu na prethodne godine. U 2014. godini broj dolazaka

stranih turista ve�i je u odnosu na 2005. godinu 37,27%, odnosno 19,63% u odnosu na

prosje�an broj dolazaka stranih turista u promatranom razdoblju.

Tablica 2. prikazuje broj ostvarenih no�enja u Hrvatskoj u razdoblju od 2005. do 2014.

godine.

19

Tablica 2. No�enja turista u Hrvatskoj od 2005. do 2014. godine (izraženo u tisu�ama)

TURISTI NO�ENJA

Ø Ø

UDIO U %

INDEKS 14./05.

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

DOMA�I 5.434 5.985 6.431 6.478 5.800 5.424 5.603 5.221 5.138 5.160 5.667 9,69 94,96

STRANI 45.987 47.022 49.574 50.625 50.501 50.992 54.751 57.522 59.680 61.324 52.798 90,31 133,35

Individualni 30.564 32.447 35.086 36.323 36.823 35.854 38.723 40.281 41.982 43.655 37.174 63,58 142,83

Doma�i 3.524 3.957 4.423 4.386 3.937 3.766 3.846 3.504 3.443 3.512 3.830 6,55 99,66

Strani 27.040 28.490 30.663 31.937 32.886 32.088 34.877 36.777 38.539 40.143 33.344 57,03 148,46

Organizirani 20.857 20.560 20.919 20.780 19.478 20.562 21.631 22.462 22.836 22.829 21.291 36,42 109,45

Doma�i 1.910 2.028 2.008 2.092 1.864 1.658 1.757 1.717 1.695 1.649 1.838 3,14 86,34

Strani 18.947 18.532 18.911 18.688 17.614 18.904 19.874 20.745 21.141 21.180 19.454 33,27 111,79

UKUPNO 51.421 53.007 56.005 57.103 56.301 56.416 60.354 62.743 64.818 66.484 58.465 100,00 129,29

Izvor: Državni zavod za statistiku, 2014. i 2015.

U odnosu na 2005. godinu, u 2014. godini ukupan broj ostvarenih no�enja turista je porastao

29,29% te je bio 13,72% ve�i od prosje�nog broja no�enja turista kroz promatrano

desetogodišnje razdoblje. Broj ostvarenih no�enja turista je rastao iz godine u godine, a jedina

godina u kojoj je zabilježen pad je bila 2009. godina (pad 1,40% u odnosu na 2008. godinu).

Tijekom promatranog razdoblja, prosje�an udio no�enja doma�ih turista je iznosio 9,69%, a

stranih 90,31% ukupnog broja ostvarenih no�enja turista. Individualna no�enja su u prosjeku

�inila 63,58% ukupnog broja no�enja, dok su organizirana �inila 36,42% ukupnog broja

no�enja.

Broj no�enja koji su ostvarili doma�i turisti nije se kretao linearno te je tijekom

desetogodišnjeg razdoblja zabilježen njegov pad i rast. Najviše no�enja doma�ih turista je

ostvareno 2008. godine kada je njihov broj iznosio 6.478.000, dok je najmanji broj zabilježen

2013. godine kada je iznosio 5.138.000. U odnosu na 2005. godinu, u 2014. je broj ostvarenih

no�enja doma�ih turista bio 5,04% manji.

Broj ostvarenih no�enja stranih turista je ve�im dijelom promatranog razdoblja rastao. Jedini

pad je zabilježen 2009. godine koji je iznosio 0,24% u odnosu na prethodnu 2008. godinu.

Najve�i broj no�enja stranih turista je ostvaren 2014. godine te je iznosio 61.324.000.

20

Promatraju�i odnos po�etne, 2005., te posljednje, 2014., godine može se zaklju�iti da je broj

ostvarenih no�enja stranih turista porastao 33,35%.

Najve�i porast u broju no�enja zabilježen je u kategoriji individualnih stranih no�enja koja su

se posljednje, u odnosu na prvu promatranu godinu, pove�ala 48,46%, dok je u istom

razdoblju najve�i pad zabilježen u kategoriji organiziranih doma�ih turista i to 13,66%.

Tablica 3., u nastavku, prikazuje iz kojih država naj�eš�e dolaze turisti u posljednjih 10

godina, odnosno od 2005. do 2014. godine.

Tablica 3. Dolasci turista po zemljama pripadnosti od 2005. do 2014. godine (izraženo u

tisu�ama)

ZEMLJE

DOLASCI

Ø Ø

UDIO U %

INDEKS 14./05.

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

Njema�ka 1.572 1.545 1.555 1.546 1.580 1.525 1.661 1.853 1.932 1.989 1.676 14,80 126,53

Slovenija 879 913 1.015 1.043 1.013 1.017 1.100 1.054 1.067 1.102 1.020 9,01 125,37

Italija 1.253 1.235 1.249 1.168 1.200 1.018 1.150 1.051 1.017 1.061 1.140 10,07 84,68

Austrija 742 790 840 814 882 810 893 946 969 1.019 871 7,69 137,33

�eška 616 593 669 623 607 606 638 647 652 661 631 5,58 107,31

Poljska 242 276 323 417 454 454 495 544 636 630 447 3,95 260,33

Francuska 591 505 474 439 406 388 395 418 449 441 451 3,98 74,62

Ujedinjeno Kraljevstvo

255 269 267 261 249 241 256 307 389 429 292 2,58 168,24

Ma�arska 453 403 381 370 323 298 328 308 326 366 356 3,14 80,79

Slova�ka 185 218 281 299 307 310 335 337 337 355 296 2,62 191,89

Ostalo 3.207 3.638 4.108 4.281 3.914 3.937 4.205 4.370 4.659 5.075 4.139 36,57 158,25

UKUPNO 9.995 10.385 11.162 11.261 10.935 10.604 11.456 11.835 12.433 13.128 11.319 100,00 131,35

Izvor: Državni zavod za statistiku, 2009., 2013., 2014. i 2015.

Promatraju�i strukturu dolazaka turista po zemljama pripadnosti, vidljivo je da je u

posljednjih 10 godina najve�i broj dolazaka evidentiran kod turista iz Njema�ke. Od 2005. do

2014. godine, Hrvatsku je prosje�no godišnje posjetilo 1.676.000 turista iz Njema�ke (udio

14,80% u ukupnim dolascima), 1.140.000 turista iz Italije (udio 10,07% u ukupnim

21

dolascima) te 1.020.000 turista iz Slovenije (udio 9,01% u ukupnim dolascima). Slijede ih

turisti iz �eške, Francuske, Poljske i tako dalje.

Najve�i porast u broju dolazaka u 2014. u odnosu na 2005. godinu bilježe turisti iz Poljske sa

pove�anjem od 160,33%. Slijede turisti iz Slova�ke sa pove�anjem od 91,89% te turisti iz

Ujedinjenog Kraljevstva sa pove�anjem od 68,24%. U promatranom razdoblju, pad broja

dolazaka turista je zabilježen kod turista iz Francuske (pad 25,38%), turista iz Ma�arske (pad

19,21%) te turista iz Italije (pad 15,32%).

U Tablici 4. je prikazano kretanje broja ostvarenih no�enja turista po zemljama pripadnosti od

2005. do 2014. godine.

Tablica 4. No�enja turista po zemljama pripadnosti od 2005. do 2014. godine (izraženo u

tisu�ama)

ZEMLJE

NO�ENJA

Ø Ø

UDIO U %

INDEKS 14./05.

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

Njema�ka 11.001 10.987 10.849 10.983 11.451 11.476 12.487 13.947 14.435 14.749 12.237 20,93 134,07

Slovenija 5.099 5.246 5.690 5.802 5.635 5.885 6.389 6.240 6.159 6.236 5.838 9,99 122,30

Italija 5.699 5.475 5.452 5.069 5.135 4.732 4.995 4.535 4.396 4.466 4.995 8,54 78,36

Austrija 3.757 4.069 4.245 4.165 4.515 4.420 4.836 5.104 5.221 5.404 4.574 7,82 143,84

�eška 4.052 3.921 4.395 4.122 4.020 4.170 4.389 4.520 4.539 4.600 4.273 7,31 113,52

Poljska 1.375 1.612 1.834 2.512 2.738 2.895 3.134 3.408 4.079 4.076 2.766 4,73 296,44

Francuska 1.920 1.708 1.665 1.635 1.533 1.464 1.484 1.539 1.644 1.658 1.625 2,78 86,35

Ujedinjeno Kraljevstvo

1.349 1.366 1.276 1.223 1.229 1.173 1.237 1.505 1.907 2.102 1.437 2,46 155,82

Ma�arska 2.405 2.196 1.985 1.934 1.644 1.605 1.746 1.630 1.728 1.931 1.880 3,22 80,29

Slova�ka 1.183 1.428 1.832 1.927 2.000 2.084 2.282 2.294 2.258 2.383 1.967 3,36 201,44

Ostalo 13.581 14.999 16.782 17.731 16.401 16.512 17.375 18.021 18.452 18.879 16.873 28,86 139,01

UKUPNO 51.421 53.007 56.005 57.103 56.301 56.416 60.354 62.743 64.818 66.484 58.465 100,00 129,29

Izvor: Državni zavod za statistiku, 2009., 2013., 2014. i 2015.

Kako u broju dolazaka, tako i u broju ostvarenih no�enja prednja�e turisti iz Njema�ke.

Tijekom promatranog desetogodišnjeg razdoblja Nijemci su u prosjeku godišnje ostvarili

12.237.000 no�enja te su �inili 20,93% ukupnih no�enja. Na drugom mjestu po prosje�nom

godišnjem broju no�enja se nalaze Slovenci sa 5.838.000 no�enja te udjelom od 9,99% u

22

ukupnom broju no�enja, a na tre�em mjestu Talijani sa 4.995.000 no�enja te udjelom od

8,54%. Slijede Austrijanci, �esi, Poljaci, Francuzi i tako dalje.

Turisti iz Poljske su ostvarili najve�i porast u broju no�enja od 2005. do 2014. godine sa

2.701.000 no�enja više, odnosno rast od 196,44%. Slijede turisti iz Slova�ke koji su zabilježili

1.200.000 no�enja više te rast od 101,44% te turisti iz Ujedinjenog Kraljevstva sa 753.000

više no�enja i porastom od 55,82%. Slijede turisti iz Austrije, Njema�ke, Slovenije i �eške.

Smanjenje u broju no�enja u 2014. u odnosu na 2005. godinu ostvarili su turisti iz Italije (pad

21,64%), Ma�arske (pad 19,71%) i Francuske (pad 13,65%).

Tablica 5. prikazuje broj dolazaka turista u pojedinoj županiji od 2005. do 2014. godine

23

Tablica 5. Dolasci turista po županijama od 2005. do 2014. godine (izraženo u tisu�ama)

ŽUPANIJE DOLASCI

Ø Ø

UDIO U %

INDEKS 14./05.

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

Istarska 2.505 2.575 2.721 2.730 2.755 2.628 2.899 2.985 2.981 3.059 2.784 24,59 122,12

Primorsko - goranska

2.076 2.150 2.248 2.213 2.206 2.151 2.361 2.353 2.380 2.420 2.256 19,93 116,57

Splitsko - dalmatinska

1.505 1.549 1.731 1.746 1.658 1.638 1.779 1.835 2.038 2.213 1.769 15,63 147,04

Dubrova�ko - neretvanska

909 929 978 987 957 983 1.048 1.122 1.241 1.345 1.050 9,28 147,96

Zadarska 932 977 1.073 1.103 1.049 971 1.023 1.074 1.087 1.187 1.048 9,25 127,36

Grad Zagreb 550 604 665 705 634 664 732 767 869 968 716 6,32 176,00

Šibensko - kninska

751 752 820 823 747 635 651 657 717 746 730 6,45 99,33

Li�ko - senjska 300 313 360 366 387 404 427 468 492 523 404 3,57 174,33

Karlova�ka 166 173 161 165 161 162 166 188 196 208 175 1,54 125,30

Osje�ko - baranjska

63 76 85 89 78 72 79 74 75 74 77 0,68 117,46

Krapinsko - zagorska

36 52 61 65 56 54 61 63 75 85 61 0,54 236,11

Zagreba�ka 30 35 32 35 37 35 35 39 48 54 38 0,34 180,00

Me�imurska 14 22 29 35 32 38 18 39 45 48 32 0,28 342,86

Varaždinska 47 51 49 47 39 38 40 43 42 46 44 0,39 97,87

Vukovarsko - srijemska

31 32 38 40 34 37 38 34 41 44 37 0,33 141,94

Sisa�ko - moslava�ka

25 27 33 32 29 27 28 24 27 28 28 0,25 112,00

Brodsko - posavska

18 21 23 25 23 18 20 20 24 24 22 0,19 133,33

Koprivni�ko - križeva�ka

12 16 18 18 16 15 14 15 16 17 16 0,14 141,67

Bjelovarsko - bilogorska

11 13 15 15 13 12 13 14 15 16 14 0,12 145,45

Viroviti�ko - podravska

6 11 14 14 14 13 14 12 14 13 13 0,11 216,67

Požeško - slavonska

8 7 8 8 10 9 10 9 10 10 9 0,08 125,00

UKUPNO 9.995 10.385 11.162 11.261 10.935 10.604 11.456 11.835 12.433 13.128 11.319 100,00 131,35

Izvor: Državni zavod za statistiku, 2011., 2012., 2013., 2014. i 2015., Ministarstvo turizma,

2007., 2009. i 2010.

Pregled dolazaka turista prema županijama pokazuje da je najve�i prosje�an broj dolazaka

turista u promatranom desetogodišnjem razdoblju evidentiran u Istarskoj županiji. Navedenu

je županiju od 2005. do 2014. godine prosje�no godišnje posjetilo 2.784.000 turista sa

udjelom od 24,59% u ukupnom broju dolazaka. Primorsko – goranska županija se nalazi na

drugom mjestu sa 2.256.000 prosje�nih godišnjih dolaza te udjelom od 19,93% u ukupnim

dolascima. Slijede Splitsko – dalmatinska županija sa 1.769.000 prosje�nih godišnjih

24

dolazaka (15,63% ukupnih dolazaka), Dubrova�ko – neretvanska (9,28% ukupnih dolazaka),

Zadarska (9,25% ukupnih dolazaka) te Šibensko – kninska (6,45% ukupnih dolazaka).

Tijekom promatranog razdoblja, od 2005. do 2014. godine, u svim je županijama zabilježen

porast broja dolazaka turista, osim u Vraždinskoj županiji u kojoj je uo�ljiv pad od 2,13% te

Šibensko – kninskoj gdje je uo�ljiv blagi pad od 0,67%. Najve�i porast su u navedenom

razdoblju ostvarile županije u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Me�imurska županija je od

2005. do 2014. godine zabilježila porast broja dolazaka turista od 242,86%, Krapinsko –

zagorska županija porast od 136,11%, a Viroviti�ko – podravska županija rast od 116,67%. U

primorskim županijama se isti�u Dubrova�ko – neretvanska županija sa rastom od 47,96%,

Splitsko – dalmatinska sa rastom od 47,04% te Zadarska županija sa rastom broja dolazaka od

27,36%.

Tablica 6. prikazuje broj ostvarenih no�enja po županijama od 2005. do 2014. godine.

25

Tablica 6. No�enja turista po županijama od 2005. do 2014. godine (izraženo u tisu�ama)

ŽUPANIJE NO�ENJA

Ø Ø

UDIO U %

INDEKS 14./05.

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

Istarska 16.650 16.969 17.613 17.964 18.132 17.732 19.095 19.877 19.445 19.546 18.302 31,30 117,39

Primorsko - goranska

10.502 10.742 11.115 11.264 11.161 10.938 11.742 11.974 12.348 12.212 11.400 19,50 116,28

Splitsko - dalmatinska

8.029 8.346 9.247 9.325 8.988 9.364 10.250 10.517 11.468 12.135 9.767 16,71 151,14

Dubrova�ko - neretvanska

4.478 4.384 4.415 4.453 4.324 4.538 4.775 5.188 5.618 5.884 4.806 8,22 131,40

Zadarska 5.215 5.448 6.009 6.238 6.118 6.224 6.482 6.783 6.748 7.184 6.245 10,68 137,76

Grad Zagreb 934 1.019 1.133 1.183 1.048 1.086 1.183 1.246 1.442 1.602 1.188 2,03 171,52

Šibensko - kninska

3.458 3.749 3.920 3.978 3.799 3.784 3.975 4.140 4.514 4.553 3.987 6,82 131,67

Li�ko - senjska

1.120 1.184 1.315 1.410 1.520 1.619 1.697 1.824 1.950 2.030 1.567 2,68 181,25

Karlova�ka 280 289 273 279 269 282 269 304 324 331 290 0,50 118,21

Osje�ko - baranjska

144 163 177 189 187 159 174 168 170 150 168 0,29 104,17

Krapinsko - zagorska

113 147 173 187 159 145 153 162 178 210 163 0,28 185,84

Zagreba�ka 60 70 67 70 70 62 67 68 83 93 71 0,12 155,00

Me�imurska 31 50 66 73 67 82 79 89 99 111 75 0,13 358,06

Varaždinska 152 154 144 138 121 117 119 115 112 117 129 0,22 76,97

Vukovarsko - srijemska

55 67 83 85 78 68 62 61 76 83 72 0,12 150,91

Sisa�ko - moslava�ka

87 80 97 101 101 87 87 82 84 76 88 0,15 87,36

Brodsko - posavska

34 38 40 42 39 32 33 36 44 41 38 0,06 120,59

Koprivni�ko - križeva�ka

24 31 35 33 28 20 25 29 28 32 29 0,05 133,33

Bjelovarsko - bilogorska

26 34 33 36 32 24 30 32 33 37 32 0,05 142,31

Viroviti�ko - podravska

16 29 34 38 40 34 33 29 32 32 32 0,05 200,00

Požeško - slavonska

13 14 16 17 20 19 24 19 22 25 19 0,03 192,31

UKUPNO 51.421 53.007 56.005 57.103 56.301 56.416 60.354 62.743 64.818 66.484 58.465 100,00 129,29


2007., 2009. i 2010.

U broju ostvarenih no�enja tijekom promatranog desetogodišnjeg razdoblja uvjerljivo

prednja�i Istarska županija u kojoj je u prosjeku godišnje evidentirano 18.302.000 no�enja

(31,30% ukupnog broja no�enja). U Primorsko – goranskoj županiji je od 2005. do 2014.

godine zabilježeno prosje�no godišnje 11.400.000 no�enja koji su �inili 19,50% ukupnih

no�enja. Na tre�em mjestu se nalazi Splitsko – dalmatinska županija sa 9.767.000 dolazaka te

26

udjelom od 16,71% u ukupnom broju no�enja. Slijedi Dubrova�ko – neretvanska, Zadarska,

Šibensko – kninska, Li�ko – senjska županija i tako dalje.

U odnosu na 2005. godinu, u 2014. godini je najve�e pove�anje broja ostvarenih no�enja

zabilježeno u Me�imurskoj (rast 258,06%) Viroviti�ko – podravskoj (100,00%) i Požeško –

slavonskoj županiji (92,31%). U primorskim županijama po porastu broja no�enja od 2005.

do 2014. godine se isti�u Splitsko – dalmatinska županija sa 51,14% više no�enja,

Dubrova�ko – neretvanska županija sa 31,40% više no�enja te Šibensko – kninska županija sa

31,67% više no�enja. Manji broj no�enja u odnosu na 2005. godinu, u 2014. su zabilježile

Varaždinska županija (pad 23,03%) i Sisa�ko – moslava�ka županija (pad 12,64%).

Tablica 7. prikazuje broj dolazaka turista prema pojedinoj vrsti smještajnog objekta od 2005.

do 2014. godine.

Tablica 7. Dolasci turista prema vrsti smještajnog objekta od 2005. do 2014. godine (izraženo

u tisu�ama)

SMJEŠTAJNI OBJEKTI

DOLASCI

Ø Ø

UDIO U %

INDEKS 14./05.

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

Hoteli i aparthoteli

3.702 3.848 4.099 4.157 3.952 4.157 4.538 4.395 4.839 5.052 4.274 37,98 136,47

Turisti�ka naselja

666 671 635 560 436 435 421 420 413 420 508 4,51 63,06

Apartmani 88 146 164 167 144 146 162 210 200 217 164 1,46 246,59

Kampovi i kampirališta

1.970 1.894 1.949 1.942 2.038 2.062 2.278 2.390 2.445 2.433 2.140 19,02 123,50

Hosteli 89 102 116 119 123 134 146 164 233 285 151 1,34 320,22

Lje�ilišta 22 28 39 36 29 28 27 27 31 34 30 0,27 154,55

Ku�anstva: sobe, apartmani, ku�e za odmor u ku�anstvima

1.982 2.181 2.539 2.533 2.601 2.681 2.882 2.978 3.167 3.535 2.708 24,06 178,36

Ostali objekti 1.476 1.515 1.621 1.747 950 961 1.002 1.251 1.106 1.152 1.278 11,36 78,05

UKUPNO 9.995 10.385 11.162 11.261 10.273 10.604 11.456 11.835 12.434 13.128 11.253 100,00 131,35


2007., 2009. i 2010.

Od 2005. do 2014. godine prosje�no je godišnje najviše turista odabralo hotele i aparthotele

za svoj smještaj tijekom putovanja. Prosje�an godišnji broj dolazaka u navedenim

smještajnim objektima je bio 4.274.000 turista te su oni �inili 37,98% ukupnog broja turista.

27

Nakon hotela i aparthotela, po broju dolazaka se isti�u ku�anstva sa prosje�nim godišnjim

brojem dolazaka od 2.708.000 turista (24,06% ukupnih dolazaka) te kampovi i kampirališta sa

2.140.000 dolazaka (19,02% ukupnih dolazaka). Slijede turisti�ka naselja, apartmani, hosteli i

lje�ilišta.

Najve�i porast u dolascima bilježe hosteli sa 220,22% ve�im brojem dolazaka u 2014. u

odnosu na 2005. godinu, dok je najve�i pad dolazaka vidljiv u turisti�kim naseljima (pad

36,94%). Apartmani su osvarili rast od 146,59%, ku�anstva 78,36%, lje�ilišta 54,55%, hoteli i

aparthoteli rast od 36,47%, a kampovi i kampirališta 23,50%,

U Tablici 8. je prikazan broj no�enja turista prema vrsti smještajnog objekta od 2005. do

2014. godine.

Tablica 8. No�enja turista prema vrsti smještajnog objekta od 2005. do 2014. godine

(izraženo u tisu�ama)

SMJEŠTAJNI OBJEKTI

NO�ENJA

Ø Ø

UDIO U %

INDEKS 14./05.

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

Hoteli i aparthoteli

14.964 14.765 15.200 15.221 14.318 15.045 16.145 16.521 16.752 16.641 15.557 26,67 111,21

Turisti�ka naselja

4.703 4.532 4.173 3.678 2.833 2.790 2.717 2.740 2.609 2.622 3.340 5,73 55,75

Apartmani 623 1.040 1.159 1.161 988 1.017 1.117 1.418 1.332 1.382 1.124 1,93 221,83

Kampovi i kampirališta

13.359 12.904 13.017 13.349 13.795 13.793 15.189 16.242 16.646 16.519 14.481 24,82 123,65

Hosteli 334 355 375 367 380 434 460 495 650 692 454 0,78 207,19

Lje�ilišta 203 211 278 260 213 197 197 200 199 220 218 0,37 108,37

Ku�anstva: sobe, apartmani, ku�e za odmor u ku�anstvima

13.859 15.381 17.676 18.185 18.803 19.398 20.740 21.401 22.132 23.872 19.145 32,82 172,25

Ostali objekti 3.376 3.819 4.127 4.882 3.658 3.742 3.789 3.726 4.498 4.536 4.015 6,88 134,36

UKUPNO 51.421 53.007 56.005 57.103 54.988 56.416 60.354 62.743 64.818 66.484 58.334 100,00 129,29


2007., 2009. i 2010.

Najve�i prosje�an broj ostvarenih no�enja od 2005. do 2014. godine je evidentiran u

ku�anstvima i iznosio 19.145.000 no�enja, odnosno 32,82% ukupnog broja dolazaka. Broj

prosje�nih godišnjih no�enja u hotelima i aparthotelima je iznosio 15.557.000 no�enja te �inio

28

26,67% ukupnog broja no�enja. Na tre�em mjestu se nalaze kampovi i kampirališta sa

14.481.000 ostvarenih prosje�nih godišnjih no�enja te udjelom od 24,82%.

Najve�i porast u broju no�enja su od 2005. do 2014. godine ostvarili apartmani sa 121,83%

ve�im brojem no�enja. Slijede hosteli sa 107,19% više no�enja, ku�anstva sa 72,25% više

no�enja, kampovi i kampirališta sa 23,65%, više no�enja, hoteli i aparthoteli sa 11,21% više

no�enja te lje�ilišta sa 8,37%. Turisti�ka naselja su jedini smještani objekt koji je u

promatranom razdoblju ostvario pad u broju no�enja (pad 44,25%).

2.3.2. Analiza turisti�ke potrošnje

Turisti�ka potrošnja je ukupna potrošnja roba i usluga koje turist kupuje ili konzumira da bi

zadovoljio prvenstveno svoje turisti�ke potrebe, bez obzira na to je li se potrošnja dogodila u

mjestu stalnog boravka turista, tijekom putovanja ili u turisti�koj destinaciji (�avlek i

suradnici 2011, p. 313).

Pojam turisti�ke potrošnje se odnosi isklju�ivo na privremene posjetitelje te se smatra jednim

od najslobodnijih i najneovisnijih oblika osobne potrošnje jer u ve�ini slu�ajeva nije

uvjetovan vremenskom, životnom, poslovnom, organizacijskom ili bilo kojom drugom vrstom

prisile (�avlek i suradnici 2011, p. 311).

Razlikuju se dvije vrste turistiške potrošnje, doma�a i inozemna, koje uzrokuju razli�ite

ekonomske u�inke. Kod doma�e turisti�ke potrošnje dolazi do preraspodjele ste�enog dohotka

u okviru nacionalnog prostora što ne utje�e znatno na BDP zemlje. Novac prelazi iz jedne

administrativno - prostorne cjeline u drugu (�avlek i suradnici 2011, p. 313). S druge strane,

inozemna turisti�ka potrošnja uzrokuje prelijevanje dohotka iz turisti�ki emitivne zemlje u

turisti�ki receptivnu zemlju, što dovodi do pove�anja BDP-a zemlje (Pirjavec, Kesar 2002, p.

156).

Institut za turizam, �ije je središte u Zagrebu, provodi velik broj primarnih istraživanja me�u

kojima su najpoznatija tržišna istraživanja pod nazivom TOMAS. Ona se provode još od

1987. godine, a obuhva�aju stavove i potrošnju turista u hrvatskim turisti�kim destinacijama

za vrijeme ljeta, na jedrenju, kružnom putovanju, u tranzitu, posjeti gradu Zagrebu ili

nacionalnom parku. Takvo je istraživanje provedeno 2007. godine pod nazivom „TOMAS

29

Ljeto 2007 - Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj“ u kojem je sudjelovalo 4.915 ispitanika

iz 86 mjesta duž jadranske obale (Institut za turizam, 2008). Navedeno je istraživanje

provedeno i 2010. godine pod nazivom „TOMAS Ljeto 2010 - Stavovi i potrošnja turista u

Hrvatskoj“ u kojem je sudjelovalo 4.973 ispitanika iz 85 mjesta u primorskim županijama

(Institut za turizam, 2011). Posljednje takvo istraživanje je provedeno 2014. godine pod

nazivom „TOMAS Ljeto 2014 - Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj“ (Institut za turizam,

2008). U istraživanju je sudjelovalo 4.035 turista iz 76 mjesta na obali i otocima. Podaci su

prikupljeni od doma�ih i inozemnih turista u hotelima, turisti�kim naseljima, kampovima i

privatnom smještaju.

Rezultati navedenih istraživanja su prikazani u Tablici 9. koja prikazuje prosje�ne dnevne

izdatke turista po osobi za pojedine proizvode i usluge u 2007., 2010. i 2014. godini.

Tablica 9. Prosje�ni dnevni izdaci turista po osobi za pojedine proizvode i usluge u 2007.,

2010. i 2014. godini

PROIZVOD/ USLUGA

PROSJE�NI IZDATAK

U €

UDIO U %

PROSJE�NI IZDATAK

U €

UDIO U %

PROSJE�NI IZDATAK

U €

UDIO U % INDEKS

14./07. INDEKS

14./10. 2007. 2010. 2014.

Smještaj 23,02 42 28,62 49 36,22 55 157,34 126,55

Hrana i pi�e izvan objekta

10,27 19 9,08 16 12,18 18 118,60 134,14

Hrana i pi�e u objektu

4,65 8 5,27 9 - - - -

Kupnja 9,51 17 7,92 14 9,49 14 99,79 119,82

Sport i zabava

2,94 5 1,40 2 1,83 3 62,24 130,71

Kultura 1,14 2 0,66 1 0,93 1 81,58 140,91

Zabava - - 2,68 5 3,06 5 - 114,18

Izleti 2,97 5 1,44 2 1,57 2 52,86 109,03

Ostalo 0,98 2 0,93 2 1,09 2 111,22 115,96

UKUPNO 55,48 100 58,00 100 66,37 100 119,63 114,43

Izvor: Institut za turizam, 2008., 2011. i 2015.

Može se zaklju�iti da je prosje�na dnevna potrošnja turista od 2007. do 2014. godine porasla

19,63%. Tijekom ljeta 2007. godine turisti su prosje�no dnevno trošili 55,48 eura po osobi,

2010. godine 58,00 eura, a 2014. godine 66,37 eura po osobi. Istraživanje je pokazalo da

30

turisti najviše novca odvajaju za smještaj, hranu i pi�e izvan objekta te kupnju. Najmanje

sredstava izdvajaju za kulturne sadržaje, izlete te sport i zabavu. Od 2007. godine izdaci za

kulturne sadržaje su se smanjili 18,42%, za izlete visokih 47,14% te sport i zabavu 37,76%. U

odnosu na 2010. godinu, u 2014. su porasli izdaci za sve proizvode i usluge. Isti�u se izdaci za

smještaj koji su porasli 26,55%, izdaci za hranu i pi�e izvan objekta koji su porasli 34,14% te

izdaci za kupnju koji su porasli 19,82%.

Tijekom ljeta 2014. godine najviše su trošili Britanci, prosje�no �ak 122 eura dnevno po

osobi. Slijedili su ih Rusi sa 99 eura i Francuzi sa 95 eura dnevno. Austrijanci su izdvajali 72

eura dnevno, Talijani 66, Nizozemci 65, a Ma�ari 63 eura. Najbrojniji posjetitelji, Nijemci,

nalazili su se tek na 8 mjestu sa prosje�nom potrošnjom od 62 eura dnevno po sobi. Najviše se

za smještaj izdvajalo u hotelima, 106 eura dnevno po osobi, slijedili su privatni smještaji sa 57

eura te kampovi sa 48 eura dnevno (Institut za turizam, 2015).

Može se zaklju�iti da je 2014. godina bila uspješna turisti�ka godina. Ostvaren je rast

turisti�ke potrošnje od 14,43% u odnosu na 2010. godinu što može biti posljedica promjene

profila gostiju. Porastao je broj obrazovanijih gostiju te onih ve�e platežne mo�i.

Zadovoljstvo ponudom destinacija je poraslo, ali i dalje se segmenti poput zabavnih i

kulturnih doga�anja isti�u kao boljke hrvatskog turizma (Institut za turizam, 2015).

31

3. EMPIRIJSKO ISTRAŽIVANJE DUGORO�NE RAVNOTEŽE


Ovaj dio rada zapo�inje pregledom dosadašnjih istraživanja utjecaja turizma na gospodarski

rast, nakon �ega su objašnjeni tijek i rezultati provedenog empirijskog istraživanja. Podaci

korišteni u istraživanju prikupljeni su sa internetskih stranica Svjetske banke, a izra�uni su

provedeni u statisti�kom programu EViews. U nastavku rada navedene su varijable koje su

korištene u istaživanju te prikazani rezultati testa jedini�nog korijena i testa kointegracije.

3.1. DOSADAŠNJA ISTRAŽIVANJA UTJECAJA TURIZMA NA GOSPODARSKI

RAST

U posljednjih nekoliko desetlje�a, turizam je postao jedna od najbrže rastu�ih ekonomskih

aktivnosti. Mnoge države su prepoznale njegov potencijal te usmjerile pažnju na njegov što

brži i u�inkovitiji razvoj. Upravo iz tih razloga zapo�ela su istraživanja i mjerenja utjecaja

turizma na gospodarski rast zemlje �ime su dobiveni konkretni podaci i rezultati.

Nikolaos Dritsakis je istraživao utjecaj turizma na dugoro�ni razvoj Gr�ke, 2004. godine,

analiziraju�i uzro�ne veze izme�u realnog bruto doma�eg proizvoda, efektivnog te�aja te

zarade od turizma. Istraživanje je izvršeno na razdoblju od 40 godina, odnosno izme�u 1960. i

2000. godine. Tijekom empirijskog istraživanja provedeni su Johansenov test kointegracije te

Grangerov test uzro�nosti temeljen na vektorskom modelu ispravljanja pogreške (VECM).

Rezultati testa kointegracije doveli su do zaklju�ka da postoji dugoro�na veza izme�u

promatranih varijabli. Test uzro�nosti je zabilježio postojanje snažne uzro�ne veze izme�u

realnog efektivnog te�aja i gospodarskog rasta, jednostavne uzro�ne veze izme�u

gospodarskog rasta i zarade od turizma kao i izme�u realnog efektivnog te�aja i zarade od

turizma (Dritsakis, 2004).

Utjecaj turizma na dugoro�an gospodarski rast Meksika istraživali su Juan Gabriel Brida,

Edgar J. Sanchez Carrera i W. Adrian Risso 2008. godine. Tijekom empirijskog istraživanja

provedeni su Johansenov test kointegracije te Grangerov test uzro�nosti izme�u realnog bruto

32

doma�eg proizvoda, efektivnog te�aja te turisti�ke potrošnje. Korišteni su kvartalni podaci od

1980. do druge polovice 2007. godine. Rezultati istraživanja su doveli do zaklju�ka da

turisti�ka potrošnja pozitivno utje�e na gospodarski rast Meksika. Elasti�nost realnog BDP-a

prema turisti�koj potrošnji je pokazala da pove�anje turisti�ke potrošnje od 100% dovodi do

pove�anja realnog BDP-a od 70%. S druge strane, utvr�eno je da realni efektivni te�aj ima

zanemariv utjecaj od 0,6% (Brida, Carrera, Risso, 2008).

U Španjolskoj su se povezanoš�u turizma i gospodarskog rasta bavili Jacint Balaguer i

Manuel Cantavella-Jordá 2002. godine. Odabrane varijable su bile, kao i u prethodno

spomenutim istraživanjima, realni bruto doma�i prozvod, realna zarada od turizma i realni

efektivni te�aj. U istraživanju su korišteni kvartalni podaci od 1975. do prvog kvartala 1997.

godine. Istraživanjem je dokazano da postoji dugoro�na veza izme�u turizma i ekonomskog

rasta zemlje (Balaguer, Cantavella-Jordá, 2002).

U Hrvatskoj je 2011. godine provedeno nešto druga�ije istraživanje doprinosa turizma

gospodarstvu Hrvatske u kojem su autori koristili input-output model i satelitski ra�un

turizma. Input output tablice su važno sredstvo analize izravnih i neizravnih doprinosa

turizma nacionalnom gospodarstvu koje u kombinaciji sa satelitskim ra�unom turizma dovode

do cjelovitijeg prikaza doprinosa turizma bruto doma�em proizvodu zemlje. Autori su došli

do zaklju�ka da finalna potrošnja najve�e u�inke daje u primarim i sekundarnim

djelatnostima, dok u tercijarnim djelatnostima postoji dosta prostora za razvoj. Istraživanje je

pokazalo da turisti�ka potrošnja generira bruto dodanu vrijednost u cijelom gospodarstvu u

iznosu od 33,3 milijarde kuna što predstavlja udio od 14,6% u ukupnoj dodanoj vrijednosti

(Šutalo, Ivandi�, Maruši�, 2011).

3.2. DEFINIRANJE MODELA

Cilj ovog empirijskog israživanja je utvrditi postoji li dugoro�an utjecaj turizma na

gospodarski rast Hrvatske. Na temelju prou�avanja dosadašnjih istraživanja, za ovo su

istraživanju odabrane sljede�e varijable: bruto doma�i proizvod (GDP-gross domestic

product), indeks realnog efektivnog te�aja (EXR-real effective exchange rate index) te primici

od turizma (ITR-international tourism receipts). Zavisna varijabla modela je GDP dok su

nezavisne EXR i ITR. Sukladno tome, testira se postojanje dugoro�nog utjecaja EXR-a i ITR-

33

a na GDP. Prvo je proveden test jedini�nog korijena kako bi se provjerila stacionarnost

varijabli nakon �ega je testom kointegracije utvr�eno postojanje dugoro�ne veze izme�u

varijabli. Izra�uni su napravljeni u programu EViews.

3.3. PRIKUPLJANJE PODATAKA

Kao što je navedeno, korišteni su podaci Svjetske banke za razdoblje od 1995. do 2013.

godine. Prikupljeni podaci su prikazani u Tablici 10..

Tablica 10. Iznos bruto doma�eg proizvoda, primitaka od turizma i indeksa realnog

efektivnog te�aja u Hrvatskoj od 1995. do 2013. godine izražen u ameri�kim dolarima

GODINABRUTO DOMA�I

PROIZVOD (GDP)

PRIMICI OD TURIZMA

(ITR)

INDEKS REALNOG EFEKTIVNOG TE�AJA (EXR)

1995. 22.387.561.845,2 1.349.000.000 95,9 1996. 23.678.012.697,4 2.014.000.000 95,3

1997. 23.822.087.053,2 2.523.100.000 89,4 1998. 25.432.144.406,2 2.733.400.000 91,3 1999. 23.386.945.596,7 2.595.000.000 87,0

2000. 21.774.273.832,1 2.871.000.000 86,5 2001. 23.289.671.102,3 3.463.000.000 89,8

2002. 26.878.499.206,0 3.952.000.000 90,7 2003. 34.658.113.497,4 6.513.000.000 91,2 2004. 41.574.530.815,5 6.945.000.000 92,9

2005. 45.416.358.502,0 7.625.000.000 94,4 2006. 50.436.294.494,5 8.296.000.000 96,4

2007. 60.065.225.493,9 9.601.000.000 97,0 2008. 70.461.454.280,2 11.681.000.000 101,5 2009. 62.636.688.809,4 9.308.000.000 102,6

2010. 59.643.818.181,8 8.255.000.000 100,0 2011. 62.241.414.803,0 9.638.000.000 97,9

2012. 56.479.515.971,9 8.865.000.000 96,0 2013. 57.868.674.297,5 9.721.000.000 97,4

Izvor: Izradila autorica na temelju podataka Svjetske banke

U istraživanju su korišteni logaritmirani podaci koji se nalaze u Tablici 11..

34

Tablica 11. Logaritmirani podaci bruto doma�eg proizvoda, primitaka od turizma i indeksa

realnog efektivnog te�aja u Hrvatskoj od 1995. do 2013. godine izraženih u ameri�kim

dolarima

GODINA (LN_GDP) (LN_ITR) (LN_EXR) 1995. 21,02262941 4,563305982 23,83177137

1996. 21,42338863 4,557029811 23,88781272 1997. 21,64875414 4,493120682 23,89387901

1998. 21,72881209 4,514150788 23,95927974 1999. 21,67685235 4,465908119 23,87544382 2000. 21,77792624 4,460144414 23,80399501

2001. 21,96540110 4,497584975 23,87127580 2002. 22,09748762 4,507557357 24,01459252

2003. 22,59706602 4,513054897 24,26879769 2004. 22,66128781 4,531523646 24,45075358

2005. 22,75469816 4,547541073 24,53913820 2006. 22,83903931 4,568506202 24,64397688 2007. 22,98513310 4,574710979 24,81869690

2008. 23,18122943 4,620058798 24,97833165 2009. 22,95414008 4,630837933 24,86061703

2010. 22,83408491 4,605170186 24,81165635 2011. 22,98897946 4,583946550 24,85428645 2012. 22,90537678 4,564348191 24,75714386

2013. 22,99755433 4,578826211 24,78144204

Izvor: Izra�un autorice na temelju podataka Svjetske banke

Nakon prikupljanja i pripreme podataka slijedi testiranje postojanja jedini�nog korijena.

3.4. TESTIRANJE POSTOJANJA JEDINI�NOG KORIJENA

Testovi jedini�nog korijena su namijenjeni testiraju reda integriranosti varijable. Provode se u

koracima na na�in da se prvo analizira niz yt i ispituje njegova stacionarnost. Ako niz yt nije

stacionaran, diferencira se i ispituje stacionarnost niza prvih diferencija �yt. Ukoliko niti niz

prvih diferencija nije stacionaran postupak se nastavlja ispitivanjem stacionarnosti niza drugih

diferencija �2yt, tre�ih �3yt i tako redom sve dok se po�etni niz yt ne diferencira dovoljan broj

puta kako bi postao stacionaran. U praksi se naj�eš�e koriste diferencije prvog i drugog reda.

Metode testiranja postojanja jedini�nog korijena su Dickey-Fuller test (DF), Prošireni Dickey-

35

Fuller test (ADF), Phillips-Perron test, Kwiatkowski, Phillips, Schmidt i Shinov test (KPSS)

te drugi (Bahovec, Erjavec, 2009, p. 261).

3.4.1. Prošireni Dickey – Fuller test

Dickey – Fullerov (DF) test se smatra najjednostavnijim testom jedini�nog korijena koji se

naj�eš�e koristi u praksi. U slu�aju kada greške relacije �t nisu �lanovi �istog slu�ajnog

procesa, Dickey – Fullerov test se modificira uklju�ivanjem dodatnih �lanova u regresijske

jednadžbe. Umjesto da se test o postojanju jedini�nog korijena provodi na temelju AR (1)

(autoregresijski proces prvog reda) jednadžbe modela, analizira se AR (p) i na taj se na�in

eliminira autokorelacijska greška relacije koja proizlazi iz pogrešne specifikacije po�etnog

modela. Test je poznat pod imenom prošireni Dickey – Fuller test (ADF). Jednadžbe na

temelju kojih se provodi ADF test su (Bahovec, Erjavec, 2009, p. 263):

Test jedini�nog korijena se provodi u koracima. Prvo se metodom najmanjih kvadrata

procjenjuju parametri regresijske jednadžbe i izra�unavaju odgovaraju�e standardne pogreške.

Nakon toga se izra�unavaju vrijednosti t-test veli�ina koje se potom uspore�uju s

odgovaraju�im kriti�nim vrijednostima koje ovise o obliku modela i veli�ini uzorka.

Zaklju�ak se može donijeti i na temelju p vrijednosti koja se uspore�uje s odabranom razinom

signifikantnosti (Bahovec, Erjavec, 2009, p. 263).

Kriti�ne granice ADF testa su: -3,487046 za razinu signifikantnosti 1%, - 2,886290 za razinu

signifikantnosti 5% i -2,580046 za razinu signifikantnosti 10%. U ovom radu korištena je

razina signifikantnosti od 1%.

36

Hipoteze koje se testiraju su: H0: jedini�ni korijen postoji

H1: jedini�ni korijen ne postoji.

Slijedi prikaz dobivenih rezultata.

Tablica 12. prikazuje rezultate ADF test za varijablu LN_GDP.

37

Tablica 12. ADF test za LN_GDP

„Null Hypothesis: LN_GDP has a unit root

Exogenous: Constant

Lag Length: 1 (Automatic - based on SIC, maxlag=3)

t-Statistic Prob.*

Augmented Dickey-Fuller test statistic -0.999369 0.7285

Test critical values: 1% level -3.886751

5% level -3.052169

10% level -2.666593

*MacKinnon (1996) one-sided p-values.

Augmented Dickey-Fuller Test Equation

Dependent Variable: D(LN_GDP)

Method: Least Squares

Date: 05/10/15 Time: 12:20

Sample (adjusted): 1997 2013

Included observations: 17 after adjustments

Variable Coefficient Std. Error t-Statistic Prob.

LN_GDP(-1) -0.057730 0.057767 -0.999369 0.3346

D(LN_GDP(-1)) 0.479028 0.229970 2.083003 0.0561

C 1.433372 1.407189 1.018606 0.3257

R-squared 0.266196 Mean dependent var 0.052566

Adjusted R-squared 0.161366 S.D. dependent var 0.110448

S.E. of regression 0.101145 Akaike info criterion -1.585747

Sum squared resid 0.143223 Schwarz criterion -1.438710

Log likelihood 16.47885 Hannan-Quinn criter. -1.571131

F-statistic 2.539327 Durbin-Watson stat 1.868133“

Prob(F-statistic) 0.114568

Izvor: Izra�un studentice u programu EViews

ADF test za varijablu LN_GDP pokazuje da je p vrijednost, koja iznosi 0,7285, ve�a od

razine signifikantnosti 1%, odnosno 0,01. Nul hipoteza se ne odbacuje te se zaklju�uje da

varijabla nije stacionarna, odnosno, ima jedini�ni korijen. Ukoliko stacionarnost nije prisutna,

potrebno je diferencirati niz. Tablica 13. prikazuje rezultate ADF test za D(LN_GDP).

38

Tablica 13. ADF test za D(LN_GDP) (prva diferencija)

„Null Hypothesis: D(LN_GDP) has a unit root

Exogenous: Constant


t-Statistic Prob.*



5% level -3.052169

10% level -2.666593



Dependent Variable: D(LN_GDP,2)


Date: 05/10/15 Time: 12:21




D(LN_GDP(-1)) -0.536558 0.229431 -2.338650 0.0336

C 0.027340 0.027526 0.993218 0.3364

R-squared 0.267195 Mean dependent var -0.001867







Izvor: Izra�un autorice u programu EViews

Rezultati ADF testa prve diferencije varijable LN_GDP pokazuju da ona uz razinu

signifikantnosti od 1% nije stacionarna. Vrijednost p iznosi 0,1721 što je ve�e od 0,01. Nul

hipoteza o postojanju jedini�nog korijena se ne može odbaciti te se izra�un nastavlja sa

drugom diferencijom varijable. Rezultati ADF testa druge diferencije varijable LN_GDP se

nalaze u Tablici 14..

39

Tablica 14. ADF test za D(LN_GDP,2) (druga diferencija)

„Null Hypothesis: D(LN_GDP,2) has a unit root

Exogenous: Constant


t-Statistic Prob.*



5% level -3.065585

10% level -2.673459



Dependent Variable: D(LN_GDP,3)


Date: 05/10/15 Time: 12:22




D(LN_GDP(-1),2) -1.175202 0.272578 -4.311431 0.0007

C -0.000538 0.030069 -0.017889 0.9860









Na temelju rezultata se može zaklju�iti da varijabla LN_GDP postaje stacionarna ako se dva

puta diferencira što zna�i da je integrirana drugog reda I(2). Nul hipoteza o postojanju

jedini�nog korijena se može odbaciti budu�i da je vrijednost p (0,0047) manja od razine

signifikantnosti 1% (0,01).

Tablica 15. prikazuje rezultate ADF testa za varijablu LN_EXR.

40

Tablica 15. ADF test za LN_EXR

„Null Hypothesis: LN_EXR has a unit root

Exogenous: Constant


t-Statistic Prob.*



5% level -3.040391

10% level -2.660551



Dependent Variable: D(LN_EXR)


Date: 05/10/15 Time: 15:36




LN_EXR(-1) -0.148427 0.135570 -1.094836 0.2898

C 0.675368 0.616114 1.096173 0.2892









Provedeni ADF test pokazuje da varijabla LN_EXR nije stacionarna. Vrijednost p je ve�a od

razine signifikantnosti 1% te iznosi 0,6940. Nul hipoteza o postojanju jedini�nog korijena se

ne odbacuje te se test nastavlja s prvom diferencijom varijable. Rezultati ADF testa prve

diferencije varijable LN_EXR se nalaze u Tablici 16..

41

Tablica 16. ADF test za D(LN_EXR) (prva diferencija)

„Null Hypothesis: D(LN_EXR) has a unit root

Exogenous: Constant


t-Statistic Prob.*



5% level -3.052169

10% level -2.666593



Dependent Variable: D(LN_EXR,2)


Date: 05/10/15 Time: 15:36




D(LN_EXR(-1)) -0.957167 0.259352 -3.690616 0.0022

C 0.001280 0.007227 0.177051 0.8618









Kada se uzme u obzir signifikantnost na razini 1%, varijabla nije stacionarna te je potrebno

provesti drugu diferenciju varijable. U Tablici 17. su prikazani rezultati ADF testa za

D(LN_EXR,2).

42

Tablica 17. ADF test za D(LN_EXR,2) (druga diferencija)

„Null Hypothesis: D(LN_EXR,2) has a unit root

Exogenous: Constant


t-Statistic Prob.*



5% level -3.081002

10% level -2.681330



Dependent Variable: D(LN_EXR,3)


Date: 05/10/15 Time: 15:36




D(LN_EXR(-1),2) -1.853206 0.442903 -4.184222 0.0013

D(LN_EXR(-1),3) 0.252949 0.236717 1.068571 0.3063

C 0.001084 0.007505 0.144479 0.8875









Može se zaklju�iti da je varijabla LN_EXR integrirana drugog reda I(2). Test pokazuje da je

varijabla stacionarna te da se može odbaciti nul hipoteza o postojanju jedini�nog korijena.

Tablica 18., koja se nalazi u nastavku, prikazuje rezultate ADF testa za varijablu LN_ITR.

43

Tablica 18. ADF test za LN_ITR

„Null Hypothesis: LN_ITR has a unit root

Exogenous: Constant


t-Statistic Prob.*



5% level -3.040391

10% level -2.660551



Dependent Variable: D(LN_ITR)


Date: 05/10/15 Time: 15:37




LN_ITR(-1) -0.134366 0.055442 -2.423528 0.0276

C 3.110874 1.238856 2.511086 0.0232









ADF test za varijablu LN_ITR pokazuje da ona nije stacionarna jer je p vrijednost, koja iznosi

0,1495, ve�a od razine signifikantnosti 1%. Nul hipoteza o postojanju jedini�nog korijena se

ne može odbaciti te se u nastavku provodi test sa prvom diferencijom varijable. Rezultati

ADF testa za D(LN_ITR) se nalaze u Tablici 19..

44

Tablica 19. ADF test za D(LN_ITR) (prva diferencija)

„Null Hypothesis: D(LN_ITR) has a unit root

Exogenous: Constant


t-Statistic Prob.*



5% level -3.052169

10% level -2.666593



Dependent Variable: D(LN_ITR,2)


Date: 05/10/15 Time: 15:37




D(LN_ITR(-1)) -0.870845 0.231659 -3.759166 0.0019

C 0.078294 0.047330 1.654212 0.1189









Rezultati ADF testa prve diferencije varijable LN_ITR pokazuju da se na razini

signifikantnosti 1% nul hipoteza o postojanju jedini�nog korijena ne može odbaciti.

Vrijednost p iznosi 0,0129 što je ve�e od 0,01 te se u nastavku provodi ADF test za

D(LN_ITR,2). Tablica 20. prikazuje rezultate testa.

45

Tablica 20. ADF test za D(LN_ITR,2) (druga diferencija)

„Null Hypothesis: D(LN_ITR,2) has a unit root

Exogenous: Constant


t-Statistic Prob.*



5% level -3.065585

10% level -2.673459



Dependent Variable: D(LN_ITR,3)


Date: 05/10/15 Time: 15:37




D(LN_ITR(-1),2) -1.412191 0.246187 -5.736251 0.0001

C -0.020802 0.053589 -0.388186 0.7037









Druga diferencija varijable LN_EXR je stacionarna budu�i da je vrijednost p manja od razine

signifikantnosti 1% (0,0003<0,01). Varijabla LN_ITR je integrirana drugog reda I(2).

46

Provedeni test postojanja jedini�nog korijena je pokazao da ukoliko se uzme u obzir

signifikantnost na razini 5% tada je LN_GDP integriran drugog reda I(2), a LN_EXR i

LN_ITR prvog reda I(1). Kada se koristi signifikantnost na razini 1% tada su sve varijable

integrirane drugog reda I(2).

3.5. TESTIRANJE KOINTEGRACIJE

U ekonomiji se kointegriranost varijabli opisuje kao postojanje dugoro�ne povezanosti me�u

njima. Analiza takvih dugoro�nih, ravnotežnih, stanja u ekonomiji je vrlo �esta, a primjer

mogu biti Fisherova formulacija kvantitativne teorije novca ili teorija pariteta kupovne mo�i

(Bahovec, Erjavec 2009, p. 328).

U nastavku je kointegriranost odabranih varijabli testirana prema Engle – Grangerovom te

Phillips – Ouliarisovom pristupu.

3.5.1. Engle – Granger test

Test kointegracije varijabli se sastoji u tome da se prvo ispita integriranost varijabli. Ako su

varijable integrirane (s istim redom integracije), kointegracijska relacija se procjenjuje

standardnom metodom najmanjih kvadrata, a potom se testira stacionarnost rezidualnih

odstupanja procijenjene jednadžbe (Bahovec, Erjavec 2009, p. 329).

Tablica 21. prikazuje rezultate Engle – Grangerovog testa kointegracije.

47

Tablica 21. Rezultati Engle – Granger testa kointegracije

„Date: 05/10/15 Time: 12:57

Series: LN_EXR LN_GDP LN_ITR

Sample: 1995 2013

Included observations: 19

Null hypothesis: Series are not cointegrated

Cointegrating equation deterministics: C

Automatic lags specification based on Schwarz criterion (maxlag=3)

Dependent tau-statistic Prob.* z-statistic Prob.*

LN_EXR -3.477327 0.1631 -14.92406 0.1421

LN_GDP -3.230125 0.2286 -13.42533 0.2170

LN_ITR -3.219015 0.2319 -12.44337 0.2779

*MacKinnon (1996) p-values.

Intermediate Results:

LN_EXR LN_GDP LN_ITR

Rho - 1 -0.829114 -0.745851 -0.691298

Rho S.E. 0.238434 0.230905 0.214755

Residual variance 0.000305 0.004158 0.014954

Long-run residual variance 0.000305 0.004158 0.014954

Number of lags 0 0 0

Number of observations 18 18 18

Number of stochastic trends** 3 3 3“

**Number of stochastic trends in asymptotic distribution


U prikazu rezultata se može vidjeti da je p vrijednost zavisne varijable LN_GDP, koja iznosi

0,2170, ve�a od razine signifikantnosti 1%. Nul hipoteza se ne može odbaciti te se može

zaklju�iti da varijable nisu kointegrirane.

48

3.5.2. Phillips – Ouliaris test

Postojanje kointegracije izme�u varijabli se može testirati i pomo�u Phillips – Ouliaris testa

kointegracije. Dobiveni rezultati se nalaze u Tablici 22..

Tablica 22. Rezultati Phillips – Ouliaris testa kointegracije

„Date: 05/10/15 Time: 13:47

Series: LN_EXR LN_GDP LN_ITR

Sample: 1995 2013

Included observations: 19

Null hypothesis: Series are not cointegrated

Cointegrating equation deterministics: C

Long-run variance estimate (Bartlett kernel, Newey-West fixed bandwidth)

No d.f. adjustment for variances

Dependent tau-statistic Prob.* z-statistic Prob.*

LN_EXR -3.553055 0.1464 -14.09980 0.1806

LN_GDP -3.341297 0.1971 -13.81344 0.1955

LN_ITR -3.334833 0.1988 -13.08541 0.2370

*MacKinnon (1996) p-values.

Intermediate Results:

LN_EXR LN_GDP LN_ITR

Rho - 1 -0.829114 -0.745851 -0.691298

Bias corrected Rho - 1 (Rho* - 1) -0.783322 -0.767413 -0.726967

Rho* S.E. 0.220464 0.229675 0.217992

Residual variance 0.000288 0.003927 0.014123

Long-run residual variance 0.000261 0.004114 0.015408

Long-run residual autocovariance -1.36E-05 9.34E-05 0.000643

Bandwidth NA NA NA

Number of observations 18 18 18

Number of stochastic trends** 3 3 3“

**Number of stochastic trends in asymptotic distribution


Drugi test kointegracije je potvrdio da varijable nisu kointegrirane. Vrijednost p, zavisne

varijable LN_GDP, je ve�a od razine signifikantnosti 1% (0,1955>0,01).

49

3.6. INTERPRETACIJA REZULTATA

Na temelju provedenog istraživanja može se zaklju�iti da ne postoji dugoro�na ravnoteža

turizma na gospodarski rast Hrvatske te da osnovna hipoteza rada nije potvr�ena. Razlozi

dobivenih rezultati mogu biti sezonski karakter turizma u Hrvatskoj te nepostojanje atraktivne

turisti�ke ponude koja bi dovela do masovnijeg dolaska turista što bi onda imalo utjecaja na

gospodarski rast u dužem razdoblju. Najve�i aduti Hrvatske u podru�ju turizma su sunce,

more i plaže, odnosno prirodne ljepote koje o�ito nisu dovoljno snažan �imbenik koji bi

turizam u�inio utjecajnijim faktorom gospodarskog rasta. Kako bi se osjetili dugoro�ni

utjecaji turizma na gospodarski rast, Hrvatska bi trebala više ulagati u poboljšanje turisti�ke

ponude te pokušati turizam u�initi cjelogodišnjom aktivnoš�u, a ne samo sezonskom to jest

ljetnom. Tako�er bi se turisti�ki trebali aktivirati i ostali dijelovi zemlje, a ne samo primorski

krajevi u kojima se odvija ve�ina turisti�kog prometa.

Ovim radom nije istražen kratkoro�an utjecaj turizma na gospodarski rast te je mogu�e da on

postoji, što bi se trebalo naknadno istražiti.

50

4. ZAKLJU�AK

Turizam je vrlo kompleksna pojava koju je teško definirati na na�in da se svi autori, koji su se

bavili njegovim prou�avanjem, slože sa jednozna�nom definicijom. Tijekom prvih pojavnih

oblika turizma postalo je jasno da ono ima pozitivan utjecaj na gospodarstvo te je vrlo brzo

po�elo pra�enje i mjerenje njegova utjecaja. Cjelokupan utjecaj i u�inke turizma nije

jednostavno odrediti budu�i da se turizam ne gleda kao zaseban sektor i ne može se svesti na

jednu djelatnost.

Kao vrlo složena djelatnost, turizam uklju�uje brojne dionike, koji ponekad imaju suprotne

inerese, te zahtijeva zna�ajnu koli�inu resursa. Ukoliko do�e do pogrešnog upravljanja

resursima i aktivnostima, turizam može imati suprotne i manje pozitivne u�inke. Uz dobru

organizaciju i upravljanje, može imati vrlo pozitivne u�inke na društveni, kulturni i politi�ki

razvoj turisti�kih destinacija te tako doprinijeti sveukupnom razvoju zemlje.

Turizam ima mnogo funkcija koje se mogu podijeliti na ekonomske i neekonomske. Osnovne

ekonomske funkcije su multiplikativna, induktivna, konverzijska, funkcija zapošljavanja,

funkcija poticanja me�unarodne razmjene dobara, apsorpcijska, funkcija uravnoteženja platne

bilance, funkcija razvoja gospodarski nedovoljno razvijenih podru�ja, integracijska te

akceleracijska funkcija. Može se re�i da su za suvremenog �ovjeka možda najvrijedije

neekonomske, odnosno, društvene i humanisti�ke funkcije turizma jer oboga�uju �ovjeka

novim spoznajama, doživljajima i aktivnostima.

Cilj ovog rada bio je istražiti postoji li dugoro�na ravnoteža turizma na gospodarski rast

Hrvatske. Odabrane su 3 klju�ne varijable: bruto doma�i proizvod, indeks realnog efektivnog

te�aja te primici od turizma. Prvo je testirana stacionarnost varijabli provo�enjem testa

jedini�nog korijena. Prošireni Dickey – Fuller test je pokazao da su na razini signifikantnosti

1% varijable integrirane drugog reda I(2). Nakon ADF testa, proveden je Engel – Granger te

Phillips – Ouliaris test kointegracije. Oba testa su pokazala da varijable nisu kointerirane te se

može zaklju�iti da ne postoji dugoro�na ravnoteža turizma na gospodarski rast Hrvatske.

51

LITERATURA

KNJIGE

1. Bahovec, V., Erjavec, N. 2009, Uvod u ekonometrijsku analizu, Zagreb

2. Bartoluci, M. 2003, Ekonomika i menedžment sporta, Zagreb

3. �avlek, N., Bartoluci M., Prebežac D., Kesar O. i suradnici 2011, Turizam –

ekonomske osnove i organizacijski sustav, Zagreb

4. Koncul, N. 2009, Ekonomika i turizam, Zagreb

5. Markovi�, S., Markovi�, Z., 1972, Ekonomika turizma, Zagreb

6. Mihali�, T. 2002, Ekonomske funkcije turizma, Ljubljana

7. Pirjavec, B. 1998, Ekonomska obilježja turizma, Zagreb

8. Pirjavec, B. i Kesar, O. 2002, Po�ela turizma, Zagreb

9. Planina, J. 1997, Ekonomika turizma, Ljubljana

ZNANSTVENI �LANCI

10. Balaguer, J., Cantavella-Jordá, M. 2002, Tourism as a long-run economic growth

factor: The Spanish case, Applied economics, Vol 34, pp. 877-884

11. Bartoluci, M., Škori�, S., Šindilj, M. 2013, Modeli organizacije i kvalitete sportsko –

rekreacijskog turizma u Istri, Organizacijski oblici rada u podru�jima edukacije,

sporta, sportske rekreacije i kineziterapije, Hrvatski kineziološki savez, Zagreb, pp.

86-92

12. Brida, J. G., Carrera, E. J. S., Risso, W. A. 2008, Tourism's Impact on Long-Run

Mexican Economic Growth, Economics Bulletin, Vol. 3, No. 21 pp. 1-8

13. Dritsakis, N. 2004, Tourism as a long-run economic growth factor: An empirical

investigation for Greece using causality analysis, Tourism Economics, Vol. 10(3), pp.

305-316

14. Gra�anin, M. 2010, Wellness u zdravstvenom turizmu Hrvatske, Ekonomski fakultet

Zagreb, SPDS Menadžment turizma

15. Silberberg, T. 1994, Cultural Tourism And Business Opportunities For Museums And

Heritage Sites, Conference of School of Business, University of Victoria

52

16. Šutalo, I., Ivandi�, N., Maruši�, Z. 2011, Ukupan doprinos turizma gospodarstvu

Hrvatske: Input-output model i satelitski ra�un turizma, Ekonomski pregled, Zagreb,

pp. 267-285

INTERNET IZVORI

17. Državni zavod za statistiku 2015, Priop�enje: Dolasci i no�enja turista u 2014.,

pogledano 16.6.2015.

<http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2014/04-03-02_01_2014.htm>

18. Državni zavod za statistiku 2011, Turizam u 2010., pogledano 15.8.2015.

<http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2011/SI-1436.pdf>




http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2013/SI-1491.pdf



22. Hrvatska gospodarska komora 2013, Zdravstveni turizam najve�i potencijal rasta u

Hrvatskoj, pogledano 20.8.2015.

<http://www.hgk.hr/press/zdravstveni-turizam-najveci-potencijal-rasta-u-hrvatskoj>

23. Institut za turizam n.d., Istraživanja, pogledano 24.6.2015.

<http://www.iztzg.hr/hr/institut/projekti/istrazivanja/>

24. Institut za turizam 2008, TOMAS – ljeto 2007., pogledano 18.8.2015.

<http://www.iztzg.hr/UserFiles/Pdf/Tomas/2007_Tomas-Ljeto_2007.pdf>


<http://www.iztzg.hr/UserFiles/File/novosti/Tomas-Ljeto-2010-Prezentacija-HR-

CROTOUR-23-03-2011.pdf>


<http://www.iztzg.hr/UserFiles/File/novosti/2015/Tomas-ljeto-2014-prezentacija-03-

02-2015.pdf>

27. Kušen, E. 2013, Konverzijsko svojstvo turizma i kulturna baština, pogledano

17.8.2015.

<http://kula-jankovica.unizg.hr/files/file/Drustvo-za-obnovu-i-revitalizaciju/Bastina-i-

turizam/konverzacijsko_svojstvo.pdf>

53

28. Ministarstvo turizma 2007, Turisti i no�enja u Republici Hrvatskoj 2006. godine,


<http://www.mint.hr/UserDocsImages/06-statistika-tp.pdf>

29. Ministarstvo turizma 2009, Turisti�ki promet u Republici Hrvatskoj 2008. godine,


<http://www.mint.hr/UserDocsImages/090205-tpromet08-tab.pdf>

30. Ministarstvo turizma 2010, Turisti�ki promet u Republici Hrvatskoj 2009. godine,


<http://www.mint.hr/UserDocsImages/100202-2009.pdf>

31. Ministarstvo turizma 2015, Istraživanje TOMAS Ljeto 2014: Turisti prosje�no dnevno

trošili 66,3 eura, pogledano 18.6.2015.

<http://www.mint.hr/default.aspx?id=21397>

32. Ministarstvo turizma 2015, Prihodi od turizma u 2014. dosegnuli 7,4 milijardi eura,


<http://www.mint.hr/default.aspx?id=22604>

33. Ministarstvo turizma 2013, Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020.

godine, pogledano 8.6.2015.

<http://www.mint.hr/UserDocsImages/130426-Strategija-turizam-2020.pdf>

34. Richardson, R. B. 2010, The Contribution of Tourism to Economic Growth and Food

Security, pogledano 19.8.2015.

<http://ageconsearch.umn.edu/bitstream/97140/2/Tourism_and_food_security_in_Mal

i_A4.pdf>

35. The World Bank 2015, GDP , pogledano 20.5.2015.

<http://data.worldbank.org/indicator/NY.GDP.MKTP.CD>

36. The World Bank 2015, International tourism, receipts, pogledano 20.5.2015.

<http://data.worldbank.org/indicator/ST.INT.RCPT.CD>

37. The World Bank 2015, Real effective exchange rate index, pogledano 20.5.2015.

<http://data.worldbank.org/indicator/PX.REX.REER?page=2>

38. The World Economic Forum 2015, Travel and Tourism Competitivness Report 2015,


<http://reports.weforum.org/travel-and-tourism-competitiveness-report-

2015/economies/#indexId=TTCI&economy=HRV>

39. Turizam n.d., pogledano 15.6.2015.

<http://croatia.eu/article.php?id=34&lang=1>

54

40. United Nations Environmental Programme n.d., Impacts of Tourism, pogledano

3.7.2015.

<http://www.unep.org/resourceefficiency/Business/SectoralActivities/Tourism/Factsa

ndFiguresaboutTourism/ImpactsofTourism/tabid/78774/Default.aspx>

41. Vellas, F. 2011, The indirect impact of tourism: an economic analysis, pogledano

19.8.2015.

<http://www2.unwto.org/agora/indirect-impact-tourism-economic-analysis>

42. World Tourism Organization n.d., Understanding Tourism: Basic Glossary, pogledano

5.6.2015.

<http://media.unwto.org/en/content/understanding-tourism-basic-glossary>

55

POPIS TABLICA

Redni broj

Naslov Stranica

1. Dolasci turista u Hrvatskoj od 2005. do 2014. godine (izraženo u tisu�ama)

17

2. No�enja turista u Hrvatskoj od 2005. do 2014. godine (izraženo u tisu�ama)

19

3. Dolasci turista po zemljama pripadnosti od 2005. do 2014. godine (izraženo u tisu�ama)

20

4. No�enja turista po zemljama pripadnosti od 2005. do 2014. godine (izraženo u tisu�ama)

21

5. Dolasci turista po županijama od 2005. do 2014. godine (izraženo u tisu�ama)

23

6. No�enja turista po županijama od 2005. do 2014. godine (izraženo u tisu�ama)

25

7. Dolasci turista prema vrsti smještajnog objekta od 2005. do 2014. godine (izraženo u tisu�ama)

26

8. No�enja turista prema vrsti smještajnog objekta od 2005. do 2014. godine (izraženo u tisu�ama)

27

9. Prosje�ni dnevni izdaci turista po osobi za pojedine proizvode i usluge u 2007., 2010. i 2014. godini

29

10. Iznos bruto doma�eg proizvoda, primitaka od turizma i indeksa realnog efektivnog te�aja u Hrvatskoj od 1995. do 2013. godine izražen u ameri�kim dolarima

33

11. Logaritmirani podaci bruto doma�eg proizvoda, primitaka od turizma i indeksa realnog efektivnog te�aja u Hrvatskoj od 1995. do 2013. godine izraženi u ameri�kim dolarima

34

12. ADF test za LN_GDP 37

13. ADF test za D(LN_GDP) (prva diferencija) 38

14. ADF test za D(LN_GDP,2) (druga diferencija) 39

15. ADF test za LN_EXR 40

16. ADF test za D(LN_EXR) (prva diferencija) 41

17. ADF test za D(LN_EXR,2) (druga diferencija) 42

18. ADF test za LN_ITR 43

19. ADF test za D(LN_ ITR) (prva diferencija) 44

20. ADF test za D(LN_ITR,2) (druga diferencija) 45

21. Rezultati Engle – Granger testa kointegracije 47

22. Rezultati Phillips – Ouliaris testa kointegracije 48

56

Documents

EMPIRIJSKO ISTRAŽIVANJE DUGORO TURIZMA NA …oliver.efri.hr/zavrsni/1040.B.pdf · 3.4.1. Prošireni Dickey – Fuller test ... S obzirom na širinu tematike, ... Multiplikativna