Žena-Kvinna nr. 38-39 · Bio je to događaj za ponos i pamćenje. Došli su i raniji pobjednici i brojni visoki gosti. Svima njima, a posebno udruženju Bosanska krajina, koje je

List Bosanskohercegovačkog saveza žena u Švedskoj | Tidskrift utgiven av Bosnien och Hercegovinas Kvinnoriksförbund i Sverige

januar-juni 2008. | 38-39

Ž E N A

K V I N N A

Adriatic Buss

Polazak i dolazakdanju

u oba smjera.Samo jedna noć u putu!

Adriatic Buss

Adriatic Buss

Preporučite1, 2, 3… putnikai zaradite popusti Vi i preporučeni

putnici od100, 200, 300… kr

mediteran.nuEB CLASS ABStockholm

Polazak i dolazakdanju

u oba smjera.Samo jedna noć u putu!

[email protected]

Kontors Tfn:

011 10 55 20011 10 55 45

Buss Tfn:

0762 69 66 70+387 61 26 05 15

Mobitel:

0706 10 55 45073 20 20 390

Adriatic BussNajkraćim putem do BiH!

Naše iskustvo jeVaša sigurnost!

Asim Tanković &NedŽad Ljeskovica

adriaticbuss.com

StockholmSarajevo

polazak:subotom

povratak:četvrtkomi subotom

Onlinerezervacije

12godina

vožnji za BiH

subotom ujutro iz Švedske,srijedom ujutro iz BiH

Kontors Tfn:

08 99 98 49

Buss Tfn:

0739 80 28 35+387 61 16 05 70

Mirsad:

0707 74 86 46Naši

sponzori

Ž E N A - K V I N N AISSN: 1650-5204

Broj/Nummer 38-39Godina/Årgång 10

Januar-Siječanj/Juni-Lipanj2008.

List BH Saveza žena u ŠvedskojTidskrift utgiven av

Bosnien och HercegovinasKvinnoriksförbund i Sverige

Prvi bosanskohercegovački ženski listizvan Bosne i Hercegovine.

Prvi broj: april 1999.Den första bosniska kvinnotidskriften

utanför Bosnien och Hercegovina.Första numret: april 1999

Izdavački savjet/Utgivningsråd:Emina Ćejvan (predsjednica)

Vahida Mehinović (potpredsjednica)Fikret BabovićSelma Borovac

Sajma DizdarevićBelma HafizovićFatima KovačićAsima Pašalić

Jasminka Jasna PerićHalisa Šaškin

Ismeta ŠeremetHaris Tucaković

Dr Dženana Zorlak

Glavna i odgovorna urednica/Chefredaktör:Senada Bešić

Grafički urednik/Grafisk redaktör:Haris Tucaković

Lektor za švedski/Korrekturläsare:Petra Berghäll & Lennart Karlsson

Adresa/Adress:Bosnien och HercegovinasKvinnoriksförbund i Sverige

Box 353, 541 28 Skövde, SwedenTfn: +46 (0)500-48 14 86Fax: +46 (0)500-41 42 01

Mobil: +46 (0)73-556 36 74E-post: [email protected]

Internet: www.bihsavezzena.com

Org. nr: 866601-5824Postgiro: 1269573-0

Tiraž/Upplaga: 1 000Štampa/Tryck:

Vadsbo-Tryck AB, Mariestad +46 (0)501-101 97

Printed in Sweden

Naslovna strana/Framsida:Ida Jalovičić, Trebinje-Göteborg

Foto: Haris Tucaković 38-39 | žena · kvinnaList BH Saveza žena u Švedskoj

U Malmöu, 26. aprila, u svečano ukra-šenoj dvorani Heleneholms gimna-zije, proglašenjem laureata u 2007.

godini, Bosanska pošta je obilježila jubilarnu desetogodišnjicu izbora najboljih sportista, sportskih klubova i entuzijasta među Bo-sancima i Hercegovcima u Skandinaviji.

Kada smo početkom oktobra 1998. ob-javili da prvi put na tlu Skandinavije biramo najboljeg sportistu među Bosancima i Her-cegovcima u nordijskim zemljama, cilj nam je bio da se promocijom najboljih motiviše što veći broj mladih da se sportom bave, da u sportu učestvuju i izgrađuju svoju zdravu ličnost. Brojke govore da smo taj cilj ostvari-li, jer je stotine talenata krenulo stopama svojih uzora rušeći rekorde i šampionske norme, braneći boje nacionalnih selekcija i svojih timova na elitnoj skandinavskoj sceni. Podatak da smo u prvoj godini u se-dam sportskih disciplina imali ukupno 19 kandidata za naslov najboljeg sportiste, a da je sada, deset godine kasnije, samo u junior-skoj konkurenciji kandidovano čak 16 repre-zentativaca, najbolje govori o dosegnutom

cilju. Konačno, široj javnosti dobro je znano šta su sve sportu podarili naši pobjednici od Ervina Mušanovića do nezaobilaznog Zlatana Ibrahimovića, te čitava plejada mladih, među kojima je i nekoliko svjetskih šampiona. Svojim vrhunskim rezultatima u zemljama u kojima žive, uz vlastiti status, svi oni i danas s ponosom afirmišu i ime svoje domovine Bosne i Hercegovine.

Čitaoci su u izboru najboljeg sportiste glasali za sedam kandidata. Izdvojili su dva imena: prvotimca Elefsborga Denija Avdića i teniserku Mervanu Jugić-Salkić. Deni je za svoje dobre igre u bivšem švedskom nogometnom prvaku dobio nešto više gla-sova, ali je Žiri ocijenio da Mervanini rezul-tati (osamdeseta na svjetskoj listi u dublu i 260. pojedinačno, te dva zlata sa Ekipnog prvenstva Švedske) imaju značajniju među-narodnu vrijednost, pa je tenisku reprezen-tativku BiH jednoglasno proglasio za naj-boljeg sportistu 2007.

Najbolji sportista među juniorima je omladinski prvak svijeta u dizanju tegova Damir Trokić iz Eksjöa. Dobio je povjere-

De bästa har valts

Bosnisk post, den mest erkända bo-sniska tidningen som ges ut utom-

lands, har för 10:e gången i rad, den 26 april i Malmö, valt bästa idrottare, klubb och entusiast för år 2007 bland bosnier-na i Skandinavien.

Årtiondets bästa idrottare: Zlatan Ibrahimović • Årets bästa idrottare: Mer-vana Jugić-Salkić • Årets bästa junior: Damir Trokić • Årets entusiast: Enver Kučuković Tender • Årets klubb: Skid-klubb AlpinaScand Sarajevo 84.

Mervana, Damir,Tender i AlpinaBosanska pošta po 10. put pro-glasila najbolje sportiste međuBosancima i Hercegovcimau Skandinaviji.

Piše: Branko ToMIĆ

BOSANSKApoštaBOSNISK POST

www.bosniskpost.no10. izbor najboljih sportista

Fikret Tufek i Zlatan Ibrahimović

Foto

: Bos

nisk

pos

t

Kralj Carl XVI Gustaf s nagrađenim super vođama: Robert Kusén (Södertälje),Fahrudin Zejnić (Prnjavor/Malmö) i Admir Lukačević (Banja Luka/Norrköping)

5List BH Saveza žena u Švedskojkvinna · žena | 38-39

Tre unga ledare fickstipendium av Kungen

Skolan, industrin och idrotten stod i centrum när H. M. Konungen delade

ut stipendium till unga ledare som ut-märkt sig genom sitt goda, värdebaser-ade ledarskap.

Fahrudin Zejnić från Malmö, Admir Lukačević från Norrköping och Rob-ert Kusén från Södertälje fick ta emot 250.000 kronor vardera från Kungen un-der ett seminarium för 200 toppledare på Slottet.

Inför sin 60-årsdag bad Kungen scout-rörelsen om en satsning på unga ledare. Resultatet blev Konungens Stiftelse Ungt Ledarskap, som Kungen fick i födelsedag-spresent. För andra gången delade Stif-telsen den 24 april ut stipendier till tre unga ledare som gjort någonting utöver det vanliga och är goda förebilder för andra.

Bosancina čelu

Stipendije Admira Lukačevića i Fahru-dina Zejnića se odnose na nekomerci-jalni i javni sektor, bili su vrlo uspješni

u radu s ugroženom omladinom u oblasti Skåne. Robert Kusén se istakao u jednom klasičnom industrijskom preduzeću.

Prije tri godine je Sofielund škola (So-fielundsskolan) u Malmöu bila na putu zatvaranja a danas je radno mjesto Fahru-dina Zejnića uzor za evropske škole.

– Pokazali smo da se napornim radom i vjerovanjem u učenike mogu promi-jeniti beznadežne situacije, kaže Fahrudin Zejnić, zamjenik rektora.

– Neki smatraju da je Sofielund škola najžešća škola u Švedskoj a ja mislim da je to škola s kapacitetom, mogućnostima i s puno srca. Jedna godina u Sofielund školi je kao pet u nekoj drugoj a uloženi trud se dvostruko vraća.

Admir Lukačević je izabrao košarku i klub Bosna u Landskroni da dođe do ugrožene omladine. Pokazao im je put iz kriminala u osmišljen društveni život kao igrač, vođa i sudija.

Fahrudin Zejnić (Malmö), Ad-mir Lukačević (Norrköping) i Robert Kusén (Södertälje) do-bili su 24. aprila od Kralja po 250.000 kruna tokom seminara za 200 super vođa u Kraljevskom dvorcu.

– Najteži je bio rad s djecom kojoj je teško u životu i imaju problema s krimi-nalom i drogama. Ali je takođe veliko vi-djeti ih kao sretne osobe, kazuje Admir Lukačević, koji je danas aktivan u klubu Dolphins u Norrköpingu.

– Napravili smo network između šved-ske i useljeničke omladine i sjajno ih je vi-djeti zajedno ljeti na plaži.

Robert Kusén je bio skoro izbačen iz firme Scania početkom svoje karijere jer se nije dao ukalupiti. Danas je uspješan šef s 250 saradnika na montaži motora.

– Ja ne rukovodim i ne radim možda na isti način kao ostali i zato se moram dosta boriti. Stipendija je izuzetno važno priznan-je i pogonsko gorivo za budući rad, kaže Robert. (www.ungtledarskap.se, h.t.) c

Foto

: Ber

til E

ricso

n/Sc

anpi

x

nje i čitalaca i Žirija. Jedinog konkurenta za naslov najboljeg imao je u prvakinji Norveške, karatistkinji Jasni Menzildžić, koja je druga na našoj listi.

Za najuspješnije društvo proglašena je AlpinaScand Sarajevo 84 zato što je samo u jednoj sezoni više stotina svojih članova obučilo skijanju i uspješno orga-nizovalo nekoliko masovnih manifestacija, razvijajući plemenite ideje sporta i druženja. Fudbalskom klubu Bosna iz Vänersborga odato je posebno priznanje za ulazak u Četvrtu švedsku diviziju.

Entuzijasta 2007. je Banjalučanin En-ver Kučuković-Tender, neumorni sportski pregalac iz norveškog Mysena, jedan od pokretača Škole skijanja i Ski-kluba, orga-nizator brojnih manifestacija na kojima se okupljaju Bosanci i Hercegovci.

Nakon što je Dževad Tašić, odgovorni urednik Bosanske pošte, poklonio Zlatanu Golaliću, VD Plivit Trade, generalnom pokrovitelju manifestacije, prigodnu sliku Gnijezdo Jusufa Suljanovića, Ski-klub Alpi-naScand Sarajevo 84 darovao je Bosansku poštu Plaketom za doprinos razvoju sporta među Bosancima i Hercegovcima u Skan-dinaviji.

Kraj svečanosti obilježen je proglaše-njem najuspješnijeg i najpopularnijeg na-šeg sportiste u nordijskim zemljama od 1998. do 2008. Predsjednik Žirija Ajdin Pašović saopštio je jednoglasnu odluku: trofej najboljeg prve dekade pripada igraču Intera i švedskom nogometnom reprezen-tativcu Zlatanu Ibrahimoviću, našem dvo-strukom pobjedniku.

Bio je to događaj za ponos i pamćenje. Došli su i raniji pobjednici i brojni visoki gosti. Svima njima, a posebno udruženju Bosanska krajina, koje je nesebično pomo-glo u organizaciji ove manifestacije, Bosan-ska pošta najtoplije zahvaljuje. c

Najbolja u 2007.: Mervana Jugić-Salkić

Foto

: Bos

nisk

pos

t

6 38-39 | žena · kvinnaList BH Saveza žena u Švedskoj

Bosanskohercegovački savez žena u Švedskoj održao je 8. marta u Värna-mu 13. izbornu Godišnju skupštinu i

centralnu kulturnu manifestaciju Jedna žena – jedan cvijet kojoj je prisustvovalo preko 300 žena iz Švedske i delegacija žena iz Dan-ske. Izuzetno dobro organizovano druženje žena, zahvaljujući domaćinu – udruženju Žena 99 Värnamo, proteklo je u osmomar-tovskom slavlju povodom obilježavanja 8. marta Međunarodnog dana žena.

Predsjednica Skupštine bh Saveza žena u Švedskoj, Halisa Šaškin, pozdravila je sve prisutne, a gosti su se obratili delegatima Skupštine – Sadeta Murić (predsjednica Saveza bh. udruženja u Švedskoj), Alme-dina Sačić (predsjednica Bosanko-švedskog saveza žena), Dan-Ola Einarsson (zamje-nik rektora Gröndalsskolan i predstavnik udruženja Odžak, Värnamo), Annelie Her-mansson (Biblioteka i Centerpartiet, Vär-namo), Nadira Kilim (nbv Jönköpings län, Värnamo), Mirsad Filipović (predsjednik

U znakuDana žena

U Värnamu održana13. Godišnja skupštinaBH Saveza žena u Švedskoj

Piše: Muharem SITNICA-SIĆA

Saveza Banjalučana u Švedskoj), Kerima Zahirović (iz Värnamo), Džejna Resić (We-stern Union, Stockholm), Ševko Kadrić (Društvo nastavnika bosanskog jezika u Švedskoj) i Derviš Ćorić (bh. udruženje Lji-ljan Värnamo).

Na Skupštini su usvojeni svi važni doku-menti. Izabrana je i nova predsjednica, Emi-na Ćejvan, iz udruženja Respekt iz Karlskro-ne, poznata našim čitaocima po knjizi Naši korijeni u Bosni – Naše stope u Švedskoj, a dosadašnja predsjednica, Vahida Mehinović, će obavljati dužnost potpredsjednice.

Izveden je bogat kulturno-umjetnički program u kom su nastupili – Munevera He-bib, predsjednica sekcije žena Fatima Gunić iz Göteborga, sa pjesmom uz muzičku pra-tnju Hajrudina Zukanovića.

Dječija grupa udruženja Respekt Karls-krona je nastupila sa spletom narodnih iga-ra i modernim plesom u koreografiji Alme Puškar i Sanke Kahriman, a burnim aplau-zom nagrađen je omladinac, Alli Ramić, koji

je pokazao svu umješnost i temperament u solo izvedbi modernog plesa.

Miris Bosne i Švedske – dječija grupa udruženja domaćina Žena 99 iz Värnama, izvela je, u koreografiji Đurđe Krunešić i Is-mete Šeremet, scenski kolaž Hasanaginica, moderni ples, te orijentalni ples kojeg je iz-vanredno odigrala mlada Dženana Pajić.

Dramska sekcija udruženja Zajedno -Till-sammans Lidköpinga, predstavila se dra-mom Tuđi jezik u vlastitom domu a nastupili su Mirsada Zahirović, Sabaheta Vehabović i Lejla Mehinović.

Zilfa Džugumović, iz udruženja Sedef iz Malmöa, recitovala je stihove Enesa Kiše-vića, a dramska sekcija izvela odlomak iz drame Papiraši u kojoj se spaja Bosna sa Hercegovinom, preko skandinavskog čeme-ra, sjevera i devera.

Vokalna grupa Sevdah i ženski trio iz udruženja Behar Skövde otpjevala izveli su splet narodnih pjesama uz muzičku pra-tnju Hajrudina Zukanovića-Hajrice, koji ove godine obilježava 50. godina amaterskog kulturno-umjetničkog rada.

Western Union je uljepšao ovo toplo os-momartovsko druženje darujući svim žena-ma po jedan žuti karanfil, a srdačne poruke i čestitke uputila je predstavnica Western Uniona za bih, Džejna Resić.

U bogatoj tomboli su podijeljene lijepe nagrade od glavnih sponzora – Plivit Trade, Pristina Livs, Adriatic Buss i Mediteran, a prikupljena sredstva idu u fond Djeci u bih.

I na kraju poruka svim ženama širom svijeta Svijet je lijep zahvaljujući vama, zato drage, poštovane, cijenjene, lijepe i u svemu naj, budite to što jeste da bi svijeta i ljubavi i dalje bilo. Želim vam srećan svaki dan, a povodom 8. marta međunarodnog Dana žena upućujem vam najljepše želje za dobro zdravlje i srećan život.

Pa neka tako i ostane do novih želja i po-ruka, do narednih druženja i susreta. c

Dvije ranije predsjednice BH Saveza žena u Švedskoj –Selma Borovac upućuje Vahidi Mehinović čestitke za uspješan rad

Muharem Sitnica Sića je nakon obrade snimaka sa ove manifestacije ustupio finalni materijal na DVD-ima BH Savezu žena u Švedskoj. Sav prihod od prodaje DVD-ova ide u fond ”Djeci u BiH”. Najiskrenije zahvaljujemo Muharemu Sitnici Sići na ovom humanom gestu. Cijena jednog DVD-a je 50 kr, kontakt tfn: 0500-48 14 86 ili E-post: [email protected]


Afirmisati bosanskohercegovačkuženu u švedskom društvu

U ovome broju našega lista Žena-Kvinna predstavljamo vam Eminu Ćejvan koja je na 13. Godišnjoj

skupštini BH Saveza žena u Švedskoj, održanoj 8. marta 2008. u Värnamu, iza-brana na funkciju predsjednice Bosansko-hercegovačkog saveza žena u Švedskoj.

žena-kvinna: Možeš li našim čitaoci-ma reći nešto više o tvom prvom susretu sa BH Savezom žena u Švedskoj?

emina: Moj prvi susret sa BH Savezom žena dogodio se baš na dan osnivanja našeg lokalnog udruženja Respekt u Karlskroni, februara 2005. godine. Do tada sam sama smišljala način organizovanja žena u Karl-skroni ali sam čula da negdje postoji jedan veliki savez kao jedna familija. I baš taj osjećaj ulaska u jednu svojevrsnu familiju koja je stekla svoje mjesto i reputaciju i u švedskom društvu i među Bosancima koji ovdje žive imala sam prilikom mog prvog susreta sa predstavnicima Saveza.

žena-kvinna: Kao majka, supruga i zaposlena osoba znamo da imaš puno obaveza. Biti predsjednik Saveza je još jed-na u nizu obaveza pa nas zanima na koji način planiraš organizovati tvoj rad?

emina: Tačno je da biti predsjednica Saveza jest velika obaveza, velika odgovor-nost a i velika čast i povjerenje koje osje-ćam da imam od strane članova ove velike familije.

Kako stižem sve i sama se nekad pitam. Međutim, kad se voli ono što se radi, kad se osjeća duševno zadovoljstvo u svemu tome, onda je zaista vrijedno truda. Ja imam muža koji mi nesebično pomaže u svemu i koji je takođe društveno aktivan pa puno stvari radimo zajedno, diskutu-jemo i dogovaramo se.

žena-kvinna: Sa suprugom Seadom

Razgovor sa Eminom Ćejvan, novoizabranompredsjednicom BH Saveza žena u Švedskoj

INTERVJU Emina ĆejvanRođena: 1954. u Žepču

Do rata: živjela u Bosanskoj Gradišci

Nastanjena: Karlskrona

Obrazovanje: dipl. ekonomist

Zaposlena: Karlskrona Kommun

Porodica: Muž Sead i dvoje prekrasne djece, kćerka Vernesa i sin Haris

Slobodno vrijeme: nema ga

Knjiga: Dalai Lama Lycka

Film: Pretty woman (Julia Roberts i Rich-ard Geer)

Hrana: Sogan dolma i masa drugih jela

Hobi: čitanje za dušu i šetnja

si objavila knjigu ”Våra rötter i Bosnien, våra fötter i Sverige”, koja je pobudila pažnju i našeg svijeta i Šveđana. Možemo li očekivati novu knjigu?

emina: U našoj knjizi ima puno sim-bolike i ona je naš životni moto. Mi po-kušavamo da živimo upravo kako smo i nazvali ovu našu prvu knjigu! Kažem prvu jer nikada se ne zna, inspiracije i volje imamo pa kad se spoje i druge potrebne okolnosti može da i do toga dođe.

žena-kvinna: Prema podacima un samo 2 % svjetskih bogatstava kontrolišu žene. Šta, kao ekonomista, mislite kakve

to posljedice ima po ukupan položaj žena. Kako se izboriti da žene postanu prvo ekonomski samostalnije, a zatim i moćnije?

emina: Kao ekonomistica mogu samo reći da ovakvi podaci pokazuju o još uvijek neravnopravnom položaju žene u odnosu na muškarce i naravno kao takav ima ne-gativan uticaj na položaj žena. Kao žena, mislim da žene nemaju jednako izraženu želju za vlašću u materijalnom smislu pa i zbog toga djelimično muškarci u tome prednjače.

Žene, kao prvo, moraju biti sigurnije u sebe i biti svjesne da mogu biti ekonomski samostalnije i kao takve moćnije, žene se uvijek moraju izboriti za svoj status, niko im neće isti donijeti na tanjuru.

žena-kvinna: Šta smatraš prioritet-nim aktivnostima BH Saveza žena u Švedskoj?

emina: Prioritetnim aktivnostima sma-tram nastavak jačanja pozicije i uloge Save-za kao važnog faktora u društvenom životu bosanskohercegovačke žene u Švedskoj. Na-staviti aktivnosti koje će i dalje afirmisati bosanskohercegovačku ženu u švedskom društvu.

Prioritetnim aktivnostima smatram uspostavljanje i jačanje saradnje sa bosan-skim i švedskim institucijama i organizaci-jama (rad na projektima, kako u Švedskoj tako i u bih).

žena-kvinna: Da li bi željela nešto poručiti čitaocima lista ”Žena”?

emina: Budimo ponosni ono što je-smo, čuvajmo svoju kulturu i identitet, prenesimo sve to našu djecu.

Ono što nam se desilo možda možemo oprostiti ali nikad zaboraviti. Taj dio naše tragične historije trebamo zapisati i gene-racijama prenositi s koljena na koljeno. c

Intervju med Emina Ćejvan, den nyvalda ordföranden av Bosnien och Hercegovi-nas Kvinnoriksförbund i Sverige

Emina Ćejvan


Iz udruženja

Novosti

Blic vijestiiz udruženja i sekcijaBH Saveza ženau Švedskoj

Ramiza Karamehmedović predstavljala bh Savez žena na 14. Godišnjoj skupštini

bh Omladinskog saveza održanoj u prosto-rijama udruženja Sarajevo u Malmöu.

Iz Ramizinog izvještaja:”Eto … to sam odradila. Hvala ti na po-

vjerenju… ovo je bio moj prvi govor i da znaš da sam imala tremu. A rekla sam:

– Zovem se Ramiza i došla sam da vas pozdravim i poselamim ispred Bosansko-hercegovačkog saveza žena.

Naš savez podržava sve organizacije i saveze koji okupljaju građane i prijatelje Bosne i Hercegovine, a tu je bosansko-hercegovačka omladina… na posebnom mjestu.

U istinu mi je velika čast da pozdra-vim ovako lijepi skup i da u ime Saveza i u moje lično ime najiskrenije i od svega srca zaželim samo uspjeh, nikad poraz… kako u privatnom tako i u društvenom životu … imam ja još jednu želju, velika mi je želja da se poslije ovih silnih razdvajanja… počnemo spajati, jer… znate li onu priču o sedam prutova!!!

Imate je tu na stolu…I… Još jedanput… Sve najbolje!Bilo je predivno družiti se sa omladinom

i učiti od njih… nadam se da su i oni dobili od nas fini savjet i pouku. Divni su svi … zahvali im se i u moje ime na pozivu.

Pozdrav, Ramiza & Co”

Kulturno udruženje Broarna-Mostovi or-ganizovalo Bosansko veče u Folkets Hus

na Hammarkullenu.U programu su učestvovali muzička

grupa boss, Muzafer Ahmemulić (harmo-nika) i književni stvaraoci Nizama Granov Čaušević, Enisa Popović Čengić i Nazif Nuspahić. Domaćin večeri bio je Meho Baraković, predsjednik udruženja.

Malmö, 29. marta

Naše novo udruženje Tillsammans-Za-jedno organizovalo kulturno-zabavno

veče u Folkets Parku u Lidköpingu. Za zaba-vu se pobrinula muzička grupa Nostalgija.

Održana konstitutivna sjednica Glavnog odbora (go) u prostorijama bh saveza

žena u Skövdeu. Sjednici su prisustvovali i članovi go i njihovi zamjenici.

Na sjednici su konstituisana 3 odbora: odbor za kulturu, odbor za demokratiju, integraciju i multikulturalnost i odbor za humanitarnu pomoć. Izborna komisija će na narednoj sjednici predložiti predsjedni-ke i zamjenike predsjednika tih odbora.

Kulturna manifestacija regije Istok oku-pila je u Mönsteråsu 50-tak osoba iz

udruženja Žena 2001 Mönsterås, Linköping 2000 Linköping, Ljiljan Oskarshamn, Lji-ljan Växjö, Bosna Kalmar i Respekt Karl-skrona.

Predivnoj domaćinskoj atmosferi su uve-liko doprinijele svojim ličnim zalaganjem Mesudija Hadžialić, Zekija Zembo i ostale članice udruženja Žena 2001 Mönsterås.

Program su obogatile svojim nastupom na violini mlade Bosanke Arjana Čaušević i Ena Bahtić a recitaciju je izvela Elma Čaušević. Harmonika i sevdalinke bile su nezaobilazni dio manifestacije…

Izložba slika naših gradova iz Bosne i Hercegovine te izložba gradova drugih zemalja, koja upriličena u saradnji sa nbv, privukla je pažnju i Šveđana mještana ovog grada.

Druženju je prisustvovao i najstariji član udruženja Aziz Muftić kojemu je 89 go-dina.

Göteborg, 5. aprila

Mönsterås, 19. aprila 2008.

Mönsterås, 19. aprila 2008.

Lidköping, 5. aprila

Skövde, 12. aprila

Mönsterås, 19. aprila


Kao i uvijek tako i ovaj put osjećaj topline, gostoprimstva i opuštanja ostaće u nama do naravno sljedećih ovakvih susreta.

(Emina Ćejvan)

Banjalučanka Belma Hafizović pred-stavljala bh Savez žena na Godišnjoj

skupštini Saveza Banjalučana u Švedskoj.

Udruženje Bosna organizovalo kul-turno-zabavno veče u Novaskolan u

Kalmaru. Za zabavu se pobrinuo Ze-Top Band.

Žene udruženja Ljiljan Oskarshamn or-ganizovale u prostorijama udruženja

susret i druženje sa ženama iz udruženja Bosna Kalmar, Žena 2001 Mönsterås i Res-

pekt Karlskrona.

U subotu 10. maja smo bili u inostran-stvu… kod svojih u Bosanskom kul-

turnom centru (bkc) u Kopenhagenu.Žene iz Perle Arlöv, Žene 2000 Helsing-

borg i mi iz Sedefa Malmö smo obišli naše prijatelje u Kopenhagenu. O veoma brižljivo odabranim znamenitostima Kopenhagena su nas upoznale vrijedne članice bkc-a. Slika mnogo više kaže od teksta, ja ću samo dodati da nas je pratilo prelijepo proljetno vrijeme, veoma dobra zabava i vrijedni domaćini.

Gosti k’o gosti… sklopili nova poznan-stva, upoznali Kopenhagen, naigrali se, napjevali se, sreli svoje, susreli ljude sa kojima se neki nisu već drugo desetljeće sreli…

Na kraju šta reći osim poručiti:

– Dođite i vi nama u Švedsku da poku-šamo uzvratiti bar djelić doživljenog sa vama.

Kratko je bilo, ali ćemo dugo pamtiti.Hvala vam na svemu!(Ramiza Karamehmedović)

U Tidaholmu održan 2. zajednički sa-stanak saveza i organizacija građana

Bosne i Hercegovine u Kraljevini Švedskoj.Organizator ovog sastanka bio je bh

Savez žena a Savez Banjalučana je prihvatio organizaciju narednog koji će se održati 22. novembra.

Naš savez su predstavljali Emina Ćejvan (predsjednica), Vahida Mehinović (pot-predsjednica), Haris Tucaković (sekretar) i Belma Hafizović (domaćin sastanka). Učestvovali su i članovi Koordinacionog odbora, tako da je ispred bhsž prisustvo-vao i Fikret Babović.

Hvala Belmi Hafizović i ženama Tida-holmskih ljiljana na izboru mjesta za sa-stanak, prijatnoj atmosferi i izvanrednom gostoprimstvu.

(Detaljnije, strana 10-11)

Nbv organizovao studijsko putovanje u Bryssel za predstavnike bosanskoher-

cegovačkih saradničkih organizacija radi uspostavljanja boljih kontakata i sarad-nje s nbv-om, opšteg obrazovanja u bh. udruženjima i zajednicama i povećanja angažmana i znanja o važnim pitanjima.

Emina Ćejvan, predsjednica, i Jasna Perić, koordinatorica aktivnosti bhsž, su predstavljale bh Savez žena.

(Detaljnije, strana 20-21)

oskarshamn, 10. maja 2008.

Kopenhagen, 10. maja 2008.

Motala, 19. aprila

Kalmar, 26. aprila

Oskarshamn, 10. maja

Kopenhagen, 10. maja

Tidaholm, 11. maja

Bryssel, 14-18. maja

Posjetite:

www.bihsavezzena.com

BH Saveza žena je od NBV-a dobio kod za studijske kružoke/cirkele:

54


Izbori uprvom planu

Moderno zdanje Marbodal centra na otočiću Vulcanön, okruženom modričastom rijekom Tidan, ši-

rom je otvorilo vrata za 2. zajednički sa-stanak predstavnika 8 saveza i organizacija građana Bosne i Hercegovine u Kraljevini Švedskoj.

Za razliku od Sundvallove komedije Imali smo ipak sreću s vremenom (Vi hade i alla fall tur med vädret) iz 1980. u kojoj porodici Backlund ništa živo, osim lijepa vremena, ne ide za rukom, ovog 11. maja 2008. u Tidaholmu je, uz izuzetno lijepo vrijeme, dobro raspoloženje i konstrukti-van dijalog učesnika, uspješno ostvaren

cijeli niz dogovora.

U prvi plan su stavljeni izbori i projekat Izborni budilnik u kojem su od okto-

bra prošle godine uključeni svi savezi i or-ganizacije građana bih u Švedskoj.

Fikret Kadić, predsjednik Koordina-cionog odbora (ko) za izbore u bih, je posebno istakao da smo zahvaljujući pro-jektu i ko podigli veći stepen zaintereso-vanosti bh. građana za izbore, organizovali posjete stručnjaka za izbore i izborno pra-vo iz bih, pokazali da u Švedskoj postoji pokretačka snaga koja je u stanju inicirati

pozitivne promjene u odnosu na izbore u bih i, konačno, uspjeli u izmjenama Iz-bornog zakona. Ovo je prva velika akcija koju svi savezi rade zajedno i u kojoj su već stečena brojna iskustva što će poslužiti u narednim zajedničkim akcijama.

Koordinacioni odbor je preko vođe projekta Dragutina Mrasa insistirao kod cik-a (Centralna izborna komisija) i bh. vlasti na izmjeni Izbornog zakona i u tom smislu tražio ukidanje aktivne registracije birača, omogućivanje glasanja u dkp-ima i pojednostavljenje procedure registracije za izbore. Ta nastojanja, zajedno s dija-sporom, su bila uspješna, tako da je cik donio odluku o mogućnosti glasanja u dkp-ima (gdje za to postoje uslovi), regi-straciji putem interneta, a krajnji rok regi-stracije je pomjeren sa 17.6. na 22.7.2008.

cik je 8. maja objavio Oduku o odr-žavanju lokalnih izbora 5. oktobra tako da Izborni budilnik sada ulazi u svoju najvažniju fazu.

Koordinacioni odbor je zadužen da uradi jedno kratko i jasnije uputstvo za lokalne jedinice na terenu a svi savezi i or-ganizacije su se obavezali da će hitno in-formisati svoja udruženja o najnovijim do-kumentima koji stignu u vezi registracije za izbore i da će u udruženjima angažovati članove da pomognu u procesu registraci-je kako bi što više bh. državljana ostvarilo pravo glasa.

Na prijedlog bh Omladinskog saveza usvojen je i Radio projekat kojim će 4 bh. radio stanice (Norrköping, Karlskrona, Motala i Göteborg) dodatno informisati o

održan 2. zajednički sastanak saveza i organizacija građana Bosne i Hercegovine u Kraljevini Švedskoj

Piše: Haris TUCAKoVIĆ

Izbori u BiH

I Sverige finns det flera bosnienherce-govinska organisationer och förbunden

som har bildats på olika grund – med-borgerlig, religions, etnisk, ålders, köns, humanitär eller någon annan. Det som förenar alla är att de samlar Bosnien och Hercegovinas medborgare och vänner.

Representanter av 8 bosnienhercego-vinska organisationer och förbund har samlats den 11 maj 2008 i Tidaholm för att försöka hitta lösningar på frågor av ge-mensamt intresse. Detta för ett mer aktivt medverkande i demokratiska processer i Bosnien i Hercegovina och i Sverige; gemensamt organisera manifestation till minne av folkmord i Bosnien och Herce-govina osv.


Ssu hade många långa debatter på sin årskonferens (de kallar det dåken). Motionerna handlade om rättvise-

märkta varor, om feminism, om försvaret, om föräldraledighet, studiestöd, sommar-jobb, skolan och mycket mer. Det var ro-ligt att höra alla inlägg och intressant att ta del av distriktsstyrelsens och ombudens åsikter. De är medvetna om det klassam-hälle vi har och vill ta fajten för rättvisa och jämlikhet. De har synpunkter både på den borgerliga regeringen och som tur är socialdemokratiska partiet.

Ny ordförande blev 18-åriga Ajla Mehino-vić från Lidköping. På tiden tycker jag med en tjej igen som ordförande. De har inte varit någon kvinna som ordförande sedan jag slutade på den posten för 23 år sedan…

Nu kan vi räkna med debatt om kvin-nors möjlighet till jobb, företagande och karriär. Samt mäns möjlighet att vara med sina barn, studera och jobba. Det ska bli kul.

(Monica Green(s) blogghttp://monicagreen.webblogg.se) c

izborima u bih.

Pošto je na prethodnim kongresima bh. dijaspore bilo izvjesnih nesporazuma

o predstavljanju Švedske u Glavnom od-boru ssd bih, Vahida Mehinović je izni-jela stav bh Saveza žena o potrebi izbora zajedničkog predstavnika čime bi se iz-bjegli nesporazumi a sam predstavnik dobio mandat svih Bosanaca i Hercego-vaca iz Švedske, odnosno snagu koje sada nema. Ovo pitanje, koje je prethodnih go-dina znalo biti kamen spoticanja, iniciralo je sada vrlo plodnu diskusiju.

Svi su podržali mišljenje iskusnog Me-suda Mulaomerovića iz Saveza Banjalu-čana da je sramota što smo 15 godina bili razjedinjeni i da jedna država treba određivati svog delegata, ne po kriteriju najbrojnije organizacije, već po dogovoru svih saveza. Nesib Karišik, predstavnik Saveza bh. udruženja, je zatim dobio pu-nu podršku kao zajednički predstavnik svih saveza i organizacija građana bih u Švedskoj u Glavnom odboru ssd bih.

Uočena su nastojanja pojedinih dkp-ova bih u svijetu da stanje nametnuto silom u bih prenesu i na organizacije gra-đana bih u svijetu, a koje se između osta-log ogleda u predstavljanju ambasada po nekakvom ključu koji odgovara trenutno vladajućim političkim strujanjima u bih, davanju prednosti posjetama organizacija građana drugih država, a ne bih itd. Takav odnos šteti Bosancima i Hercegovcima i u bih i u dijaspori i zaključeno je da taj problem treba istaknuti u Sarajevu na iv Kongresu ssd bih od 30. maja do 1. juna 2008.

Učesnici sastanka su istakli da je već cijelom svijetu i jasno i poznato da

je počinjen genocid u Srebrenici, ali da se nikako ne smije zanemariti ni genocid u ostalim mjestima u Bosni i Hercegovini. Datum zajedničkog obilježavanja genoci-da ne može biti vezan samo za Srebrenicu i jedan dan. Tu se radi o procesu.

Odlučeno je da svi savezi i organizacije zajedno obilježavaju genocid u Srebrenici i ostalim mjestima u bih, Dan državnosti bih i ostale važne datume a da koordi-niranje tih aktivnosti obavlja koordinacio-ni odbor za kulturu kog čine predstavnici svih saveza i organizacija.

Savez bh. udruženja će biti organizator ovogodišnje manifestacije obilježavanja genocida u bih koja će se održati 23. av-gusta u Norrköpingu. Ovogodišnje zaje-dničko obilježavanje Dana državnosti bih organizuje bh Savez žena 29. novembra, a

mjesto će biti kasnije određeno.

Mirsad Filipović, koordinator Odbora za školstvo pri Savezu bh. udruženja

je govorio o dugoj tradiciji bosanskih dopunskih škola u Švedskoj, preporučio osnivanje takvih škola u svim udruženjima gdje je to moguće i pozvao sve saveze, koji imaju svoje dopunske škole, da kontakti-raju Odbor za školstvo koji je spreman pružiti i stručnu i organizacijsku pomoć. Kazao je da u Švedskoj djeluje i Udruženje nastavnika i učitelja maternjeg jezika i da mnogi nastavnici rade i u redovnim i u dopunskim školama.

Savez bh. udruženja organizuje od 4. do 11. juna 2008. posjetu 32 djece i 10 na-stavnika iz škole Hamdija Kreševljaković iz Kaknja a Filipović je pozvao sve saveze da se priključe organizaciji posjete na način koji im najbolje odgovara. U sklopu te posjete se 8. juna u Norrköpingu orga-nizuje i druženje učenika i nastavnika koji su bili u posjeti školi u Kaknju. Školsko takmičenje na Saveznoj smotri kulture i školstva 31. maja u Boråsu je takođe do-bra prilika da susret i razgovor nastavnika maternjeg jezika.

Sadeta Murić, predsjednica Saveza bh. udruženja, je nastavnik i u redovnoj i u dopunskoj školi i smatra da je re-dovna nastava nedovoljna za obrazova-nje naše djece. Sadeta je istakla potrebu međusobnog dijaloga nastavnika, bez obzira na tip i mjesto nastave. Seminar za nastavnike na kom će predavati dr. Nihad Bunar, predviđen je za jesen, i to će biti prilika za razgovor o svim pitanjima koja se tiču obrazovanja naše djece.

Suzana Pargan, predsjednica bh Om-ladinskog saveza, je pozvala sve da se

uključe u akciju 20 kruna za budućnost za opremanje školskih biblioteka u bih. Om-ladinski štand na Sajmu knjiga 25-28. sep-tembra 2008. u Göteborgu je takođe otvo-ren za sve koji se žele uključiti u ovu akciju.

Fehim Halilović, predsjednik Merha-meta, je govorio o radu ovog dobrotvor-nog društva koje godišnje prikupi oko 4 miliona kruna i koje je do sada osiguralo 2008 jednogodišnjih stipendija od 50 km/mjesečno. Svi savezi i organizacije će, radi koordinacije, ubuduće informisati Merha-met o svojim humanitarnim akcijama.

Organizator ovog sastanka bio je bh Savez žena a Savez Banjalučana je prihva-tio organizaciju narednog koji će se održati 22. novembra. Sve pohvale Emini Ćejvan, koja je vodila ovaj sastanak, i domaćinu – ženama udruženja Tidaholmski ljiljani. c

Obilježavanje genocida u BiH

Bosanske dopunske školeKongres dijaspore

Zajedničke humanitarne akcije

Ajla Mehinović ny ordförande för

SSU SkaraborgFörsta kvinna efter 23 år

Iako su godinama u prisilnoj tuđini, mnogi naši ljudi, ipak, ne podliježu, baš, do kraja opakim kandžama no-

stalgije. Čine i suprotno – stvaraju svoj vlastiti prostor, fundamentiraju tlo ispod nogu ličnim angažmanom i tako život pretvaraju u čovjekovu korisnu i ugodnu stvarnost. Ne dozvoljavaju da njihovim bićima i situacijama prevladavaju samo emotivni naboji i tuga za domovinom, nego koriste i razum, dakle ono što im je priroda i, kako to vjerske knjige uče – ”Svevišnji Bog podario”. A koriste ga da bi se obrazovali, da bi stvarali nova dobra, da ne bi bili nikome na teretu, da bi svoje ve-like umne, stvaralačke i fizičke potencijale, eto, i u tuđini pustili u opticaj.

Potvrda za to je podosta. Na našu veliku

Druga strana života

Ličnim angažmanomprotiv nostalgije

Piše: Ferid ČEHIĆ


radost, sve ih je i više. Možda jedan ”mali- -veliki” primjer iz Gottsunde, predgrađa Uppsale, to višestruko potvrđuje. Naime, naši ljudi u Uppsali, a ima ih podosta svih narodnosti i iz svih krajeva bivše Jugo-slavije, pomalo stare i usput oboljevaju, ali se mnogi ne predaju, posebno oni oku-pljeni oko Udruženja Cafe Mona koje već šestu godinu veoma uspješno vodi Herce-govka Sena Droce. Oni, u stvari, pokazuju da se život i u staroj dobi može, itekako, oplemeniti i učiniti podnošljivijim, pa ma-kar to bilo i u tuđini.

Osnovna namjera ovog, po mnogo čemu, zanimljivog projekta namijenjenog srednjovječnim i starijim osobama, ug-lavnom iz BiH, jeste da se doseljenici ne zatvaraju u sebe (kažimo i u sobe), da se druže na određenom mjestu i u prijatnoj atmosferi, da organizovano uče švedski jezik, da dobiju što više informacija o zemlji u kojoj žive, njenim ljudima, insti-tucijama i aktivnostima, da se zabavljaju i organizovano putuju, da koriste mnoge knjige, časopise i novine… Riječju: da budu aktivni sudionici života u tuđini.

Nije to puka fraza sročena samo radi ”dnevne upotrebe”, niti mrtvo slovo na papiru, kao što se događalo (i događa) s mnogim našim, za sličnu prigodu, osno-vanim punktovima koji su, bar kad je riječ o Upplandu i Uppsali, preko noći zamrli. Dakle, Cafe Mona živi i upravo u posljed-nje vrijeme ovdašnje nadležne švedske institucije ubrizgavaju joj, čak, i nove im-pulse kako bi mogla da opstane i bude još vitalnija.

A da Cafe Mona, u kojoj dominiraju i osnovni ton upravo daju naše žene, odi-sta živi, bezbroj je potvrda na koje nam je ukazala i Sena Droce:

”Organizovali smo, na primjer, kole-ktivne posjete ovdašnjoj biblioteci koja je

Poštovana urednice.Znam da ćete biti iznenađeni kad

dobijete ovu moju pošiljku. I ja sam bio iznenađen kad sam počeo dobijati vaš cijenjeni list. Naravno, u pozitivnom smislu. Za to Vam veliko hvala!

No, da li ćete i Vi biti zadovoljni ovim što šaljem, ocijenite sami. Trudio sam se.

osim priloga o našim ljudima što se okupljaju oko udruženja Cafe Mona i pokušavaju da im tuđina bude što ”mekša”, šaljem i jednu od svojih pje-sama iz najnovije zbirke Mostovi Fyrisona koju sam upravo završio i za koju tražim izdavača.

Dakle, uz želju da Vas lično prati do-bro zdravlje i svakolika sreća, da Kvinna-Žena bude još bolja, primite srdačne pozdrave iz Uppsale.

S poštovanjemFerid Čehić

Café Mona är en förening i Gottsunda, i Uppsala kommun. Det är kvinnorna

som dominerar och ger liv och grund-tonen i föreningen.

De har organiserat flera gruppbe-sök på biblioteket och även zoo och nöjesparker Furuvik nära Gävle och Gröna Lund i Stockholm. Särskilt intressanta var utflykter nedför floden Fyrisån till sjöarna Ekoln och Mälaren, och även på Baltikum till Åland.

En föreställning av Evert Taube på Upp-sala Stadsteater och Hamlet – en standup på Reginateatern har visat att det är in-tresse för teater och kulturhändelser som lockar flertalet föreningsmedlemmar.

u našim prostorijama i za naše potrebe osnovala i prigodnu biblioteku s knjigama na švedskom i jezicima svih naših naro-da. Putovali smo brodovima niz rijeku Fyrison do jezera Ekoln i Mälaren, zatim izletničkim brodom po Baltiku do ostrva Åland, posjetili dva zabavno-zoološka parka – Furuvik kod grada Gävle i Gröna Lund u Stockholmu. U ovdašnjem Stads-teatru gledali smo pozorišnu predstavu Taube, priredili niz prigodnih susreta i aktivnosti kao što je izložba o našem djelovanju. Uvrštavaju nas i u prigodne švedske manifestacije, posjećuju pred-stavnici raznih švedskih institucija, dolaze političari, ali i studenti iz drugih zemalja koji ovdje studiraju. Možemo se pohvaliti da su naši gosti bili i članovi Delegacije Njemačke koji su posjetili Uppsalu…

Ima nešto što na poseban način karakteriše djelovanje članova Cafe Mona. To je interes za razna kulturna zbivanja. Možda to najuvjerljivije potvrđuju dva

Grupa CafeMonista ispred Musicalena gdje su i njihove prostorije

Sve dokumente koje sam dobila prosli-jedila sam gospodinu Harisu Tucakoviću, koji se plemenito odazvao mojoj molbi da objavi nešto o maloj Hurulajn Velić. Molim Vas da stupite s nama u kontakt. Pomozimo maloj djevojčici. Što nas ima više informisanih, veće su i mogućnosti da se obavijeste i razne humanitarne fondaci-je te se potrebna suma sakupi. Imala sam tu čast da razgovaram sa ocem djeteta, ali

i sa gradonačelnikom općine Centar Sarajevo. Ako je iko mogao čuti oca koji se bori za život svog djeteta, a nada mu nije pružena, onda zna kako sam se osjećala. Ipak sam nakon razgovora osjetila još jaču želju da pomognem. Od gradonačelnika sam dobila službeno pismo u kom se on obraća svima koji žele i mogu pomoći, jer sama općina ne raspolaže sa toliko novca

da bi mogla preuzeti sve troškove oko liječenja Hurulajn, čiji otac Esad Velić, radi kao portir u općinskoj zgradi. Upornošću i plemenitošću nekoliko osoba, dobivena je sva dokumentacija.

Pošto sam u toku o vašem radu, pomi-slila sam da ćete se odazvati ovom pozivu u pomoć i na jednom od svojih sastanaka i o maloj Hurulajn govoriti. Pokušajte lo-birati, zajedno s nama iz Njemačke, što više udruženja i privatnih lica da spasimo jedan mladi život. Jedno dijete ima sva prava ovog svijeta da živi i odraste.

Srdačno Vas pozdravljamKarmen Media-VelagićE-post: [email protected] c


posljednja primjera. Prvo je učinjena posje-ta novosagrađenom, veleljepnom koncert-nom zdanju, iliti ”ledenoj ljepotici”, kako su je neki već nazvali, u kome su se na licu mjesta upoznali s raskošnim enterijerima i vanserijskim arhitektonskim rješenjima nove kulturne krasotice na Vaksali, naj-starijem trgu Uppsale.

Drugo gostovanje bilo je mnogo specifičnije, suptilnije i, dakako, izazovnije. Riječ je o posjeti ovdašnjoj pozorišnoj kući Reginateatern u kojoj je krajem prošle go-dine bila organizovana Sedmica Šekspira kakvog gledaoci nikad dosada nisu vidjeli. Tako je stajalo u afišu pripremljenom za pet Šekspirovih djela izvedenih, ne standardno, nego na specifično ”smiješan način”.

CafeMonisti su pogledali ”komičnog Hamleta” u izvanrednoj izvedbi poznatog švedskog glumca Rogera Westerberga koji je ”smrt Klaudijinog brata, Ofelijin nesrećni izgled i duel Ofelijinog brata s Hamletom…” dočarao fantastičnom mi-mikom, pričom, te pjesmom i plesom. Sav smisao Hamleta, odnosno cijele priče o danskom kraljeviću, bio je u predstavi skoncentrisan u izvanrednoj interpreta-ciji Rogera Westerberga. Nije na odmet istaći da je ovaj vrsni majstor pozorišne scene svog ”komičnog Hamleta” prvi put odigrao u Riksteatru (Stockholm), da je s tom izvedbom obišao cijelu Skandinaviju, potom Englesku i Egipat gdje je dobio nagradu kao najbolji glumac Festivala u Kairu.

A mi dodajmo ”da nije, baš, sve trulo ni u državi Danskoj…”, pa ni u našem životu u tuđini. Nije Cafe Mona, baš po svemu, ni kao – bombona. Ali se, ruku na srce, ipak može piti. To, uostalom, potvrđuju i neki drugi pokušaji bježanja iz nevidljivih i mutnih voda nostalgije, prije svega izra-ženih kroz želju da naši ljudi putuju, da upoznaju druge krajeve i ljude, njihove običaje i raznolike kulturno-istorijske znamenitosti. Dakle, da bijeg iz crne no-stalgije i ubojite osame učine i korisnim i ugodnim. Mnogi, pa i ”socijalci”, za to štede, a pomažu im i rođaci, situiranija djeca i prijatelji. I događa se da su neki avion iznad svojih glava prvi put vidjeli kad ih je zasipao granatama, a danas su česti gosti aerodroma Arlanda, Landvet-ter, Kastrup, Orly, Schiphol, Oslo, Frank-furt, pa i Bangkok, Melburn, Vankuver, Njujork… I nije samo riječ o posjetama rodbini, ili prijateljima, nego i čistokrvnim putovanjima preko ”velikih bara” i u orga-nizaciji poznatih agencija.

To uvjerljivo potvrđuje i primjer bračnog para Hadžiosmanovića – Zijade i Semira, koji su prelijepe vodopade Plive, svoje Jajce, zamijenili Uppsalom i koji no-

stalgiju smiruju čestim putovanjima. Svo-ja iskustva s putovanja u Tursku, Italiju, Francusku, Tunis, Egipat, ali i daleki Taj-land objašnjavaju:

”Mnogi naši ljudi se plaše dalekih pu-tovanja i velikih troškova. Neće da shvate da je i gore i skuplje živjeti u osami, ne kretati se i prepuštati nostalgiji. Otkako smo u tuđini činimo sve da nam se to ne desi, a jedan od najefikasnijih načina da se to izbjegne upravo su putovanja. Posjetili smo mnoge zemlje u Evropi, Africi, Aziji, vidjeli remek djela čovjeka i prirode, kul-turno-istorijske spomenike i muzeje, vi-soke pagode i temple, a na tajlandsko-bur-manskoj granici stigli do mosta na kome se odigrala i čuvena bitka s Japancima i snimljen poznati film Most na rijeci Kvaj. Nije, dakle, riječ samo o putovanjima radi odmora i sunčanja, nego i o svojevrsnom otkrivanju novih krajeva, pri čemu nika-

da, dakako, ne zaboravljamo svoju rodnu Bosnu”.

Primjer Hadžiosmanovića nije u Upp-sali, a vjerujemo ni drugdje – usamljen. Otkrih da su u posljednje vrijeme putovali i mnogi CafeMonisti. Tako je Vera Kara-man bila u Engleskoj, Savka Marković u Norveškoj, bračni par Dragica i Pero Gosijer u Francuskoj, Esma Rušidi u neko-liko evropskih zemalja, Vasvija Radončić u Njemačkoj… Milanki Milanović je bila preblizu Evropa, pa je stigla gotovo do Južnog pola – u Južnoafričku Republiku.

Ne potvrđuje li, dakle, sve sročeno da je jedan od najvećih književnih stvaralaca bivše Juge – neprimjereni Danilo Kiš – imao potpuno pravo kad je napisao: ”Mi imamo samo jedan život i taj život treba živjeti!”

Zato Kiša mnogo češće poslušajmo, pa će, valjda, i nostalgije biti mnogo manje. c

Poštovani, javljam Vam se povodom informaci-ja koje sam dobila prije

dva dana. Radi se o maloj djevojčici, staroj svega 6 go-dina, iz Sarajeva, koja je obo-ljela od tumora koji je, pored tkiva koljena, natkoljenice i kuka zahvatio više organa (jetra, tanko crijevo). Klinika u Sarajevu nije u mogućnosti dijete liječiti uspješno zbog kompleksnosti oboljenja, te se preporučuje hitan odlazak u inostran-stvo. Preporučuje se klinika u Münchenu.

Instrukcija za uplatu / Instruction for payment / Please pay as follows:

In favour of:Volksbank BH DD SarajevoSWIFT Code: VBSABA22IBAN Code: BA391401020010529722

With: oEVAGAcc No: 69205030005Wien / SWIFT Code: VBoEATWW

Final beneficiary: Velić EsadAcc No: 6006110-105297

Pomozite malojHurulajn


Najmanje je važno koji put putnika namjernika vodi u okrilje svoje do-movine. I pored niza drugih važnijih

razloga moga puta u Bosnu i Hercegovinu, izabrao sam da sve naše vjerne čitaoce malo zaintrigiram o jednom susretu koji bi svakome od vas preporučio kada budete ovog ljeta boravili u bih. To je put u mali bosanskohercegovački grad koji je voljom ’nekih’ trebao nestati sa lica zemlje a koji je danas ponos i uzor mnogim drugim gradovima na prostoru bivše Jugoslavije. Riječ je, naravno, o kozarcu, malog gradu smještenom 10-ak kilometara od Prijedora ili 40-ak od Banja Luke.

Prvo i osnovno što interesira svakog čitaoca jeste ono sa čime se može ilustro-vati moja tvrdnja o nekoj posebnosti mjesta i ljudi koji u njemu žive. A toga u Kozarcu ima na pretek… Od onih starih generacija koje vam pričaju čitavu historiju grada, preko onih srednjih generacija rođenih širom svi-jeta do ovih posljednjih rođenih u Kozarcu. Osim ljudi u gradu koji je doživio renesansu u pravom smislu te riječi, možete biti svjedo-ci jednog velikog gradilišta na svakom kraju grada: od prelijepih kuća, mnoštva kafića i restorana, uređenih tržnih centara, malih i srednjih firmi raznih profila do veleljepnih olimpijskih bazena koji se nalaze na ulazu i izlazu iz grada do mnogo toga drugog.

Moje prvo zapažanje je da je Kozarac čist i uređen grad u odnosu na sve ono što ga je pratilo u posljednjih dvadesetak godina. Šetam glavnom kozaračkom ulicom od Dere do Krkića u pratnji dvojice starosjedilaca: Mehmeda Tadžića i Mustafe-Mute Hodžića i saznajem mnoge pojedinosti o gradu i ljudi-ma u njemu. Prvi Mehmed, ima preko 70 go-dina, prošao sve ratne nevolje, prošle godine izgubio svoju životnu saputnicu ali ipak pun vjere i optimizma u ljepše i bolje sutra. Drugi

Duša nijenikad nestala

Kozarac danas

Piše: Elvedin DURoVIĆ

Mustafa-Muta, nekada jedan od najpoznati-jih igrača mjesnog ligaša Bratstva u vrijeme legendi tog kluba: Hune i Mustafe Fazlića, braće Sante, Turkanovića, Trepića, Memića, Blaževića, Hankića, Prusca, Mahmuljina sada se posvetio zemljoradnji i lovu kojima upražnjava svaki slobodni trenutak. Kaže da ni infarkti (preživio dva) ne utiču na njegovo zdravlje i svakodnevne aktivnosti. Teško mu pada da je jedan poznati mještanin ovog grada druge nacionalnosti razdvojio lovačko društvo na dva dijela, navodno ”naše ” i ”nji-hovo”, a svi znaju, kaže imenovani, da smo uvijek bili zajedno i dijelili sve što smo imali.

Ali šta ćeš, takva su vremena još uvijek. Do kada, vidjećemo…

Upravo u vrijeme naše jutarnje šetnje iz-bjegavamo cisterne koje peru glavnu gradsku ulicu od Krkića do Dere. Malo mi je čudno vrijeme i način uređenja ali me moji sago-vornici ubrzo uvjeravaju da je to posljednjih godina stalna pojava, ne zbog njih već zbog ”onih drugih”, naravno visokih političara koji svakodnevno prolaze kroz mjesto na putu za Mrakovicu – Kozaru. ”Samo neka oni putuju a neka nam grad sređuju” – našali se Mehmed i predloži da svratimo u njihovo omiljeno mjesto okupljanja kafe-piceriju

Vaš novinar pred Starom baštom

Iz domoVINE

Stambena kuća u Kozarcu


Mixxs, vlasništvo bračnog para Henić.U veoma lijepo uređenoj kafe-piceriji,

kojih uzgred rečeno u gradu ima desetak (od kojih je primjera radi Aqua vjerovatno u svjetskom dizajnerskom stilu), zatičemo vlasnike Henju i Devletu a uz to i mnoge poznate starosjedioce grada: Turkana, Šefika Arnautovića sa suprugom, Uzeira-Mangu sa suprugom Zumrom i mnoge druge. Započinje neobavezan i srdačan razgovor uz obavezno ”međusobno peckanje” koje svi dobronamjerno prihvataju.

Saznajem da je ljeti u Kozarcu nekoliko puta više ljudi nego što ih sam grad ima.

Razloga je više: posjete porodici, obnova kućnog imanja, znatiželja stranaca i mnogi drugi razlozi. Počašćeni smo od uzornih domaćina domaćim kadaifom i bozom (je-dan specijalni napitak od kukuruzna brašna, vode i šećera za one koji su zaboravili).

Nemamo dovoljno vremena jer ubrzo počinje utakmica mjesnih rivala Ko-

zarca i Prijedora pa svi zajedno krećemo da vidimo taj dugogodišnji spektakl i derbi. Na stadionu idilična slika – veliki broj gledalaca od kojih većina mladih. Ulaz je 2 marke i

interesantno svi plaćaju – nema ništa ispod ruke. Na početku mladi Bratstva nemaju dovoljno hrabrosti i iskustva da se odupru svojim iskusnijim gostima i prvo poluvri-jeme završava sa 2 : 1 za goste. U drugom poluvremenu druga slika, bodreni svojim vjernim navijačima domaći slave sa 5 : 3 i nastaje pravi dernek poslije posljednjeg sudi-jskog zvižduka. Naravno, i mi učestvujemo u slavlju. Po izlasku sa stadiona srećem Ke-mala Fazlića, uglednog privrednika i nekada prvog čovjeka Pilane, najvećeg privrednog kolektiva prije rata. Priča da je aktivan u mz Kozarac a da su upravo afirmisali Novu građanska inicijativu Kozarac sa magistrom Nihadom Forićem na čelu. U njihovom sa-stavu djeluje veći broj mladih, obrazovanih i stručnih ljudi koji žele da svoju viziju grada pretoče u stvarnost. Kemo ističe da je Ko-zarac trenutno jedno od najvećih gradilišta u bih. Preporučuje nam da obiđemo sve dijelove grada i sami se u to uvjerimo. To i činimo ali bez naša dva sagovornika sa početka, Mehe i Mute, koji moraju na svoju redovnu medicinsku terapiju jer godine čine svoje. Pozdravljam se sa njima u nadi skorog viđenja.

Po preporuci Kozarčana htio sam upozna-ti i razgovarati sa jednim od uspješnih

povratnika. U nizu zaslužnih posjetio sam Almira Muratćehajića, povratnika iz Austri-je a prije rata stanovnika ovog mjesta. Ra-zloga ima više. Almir je rođen u Beogradu, supruga u Prijedoru, oba roditelja u Ko-zarcu a dvoje djece, starija Zana u Austriji a mlađi sin Amar u Kozarcu. Sudbina ga nije uopšte milovala dok je od dana progonstva iz Kozarca stigao do jednog od najugledni-jih i poštovanijih ljudi u svome gradu. Za vrijeme napada na Kozarac Almir je za-jedno sa majkom, bratom i sestrom sprove-den u logor Trnopolje, a zatim zahvaljujući Međunarodnom Crvenom krstu deporto-van u Austriju. Otac Salih je u tim teškim vremenima nestao u vihoru rata i do danas nema bilo kakvih pouzdanih informacija o njegovoj sudbini. Poslije teških i dugih go-dina rada u Austriji i Njemačkoj odluči da se sa suprugom i kćerkom vrati u rodni grad svojih roditelja. Sestra je već ranije otišla u Ameriku a mlađi brat je odlučio da ostane u Njemačkoj. Na početku nije bilo lako… Ali vrijeme čini svoje. Upornim i svakodnevnim radom uz nesebičnu pomoć supruge danas imaju lijepu kuću, vlastitu halu za proizvo-dnju namještaja, vlastiti prodajni salon, gradi trenutno drugu veliku proizvodnu halu a uz sve to zapošljava i 15-ak radnika. Vremena ima sasvim malo jer su česta putovanja i poslovni aranžmani dio njegove svako-dnevnice. U svakodnevnom poslu svesrdnu

Ne ide bez fudbala Business u Kini

Mehmed Tadžić i Mustafa-Muta Hodžić ispred stambenog kompleksa Saleš

Stambena kuća u Kozarcu


pomoć ima od supruge Benite koja je tokom njegovog odsustva ”alfa i omega” za sve tekuće poslove. Kćerka Zana, iako sa svega 13 godina, već je nosilac brojnih sportskih priznanja a uz to odličan učenik i vrlo isku-san vozač motora od 50 do 150 cc.

Upravo u vrijeme našeg razgovora Almir se vratio sa 15-dnevnog putovanja u Kinu gdje je sklapao poslovne aranžmane za ovu i tekuću godinu. Kaže da mu je svakodne-vni posao otvorio širom vrata na mnogim poslovnim destinacijama i da u svakom tre-nutku želi preporučiti mladima da svatko ko želi može ostvariti dobre poslovne rezultate uz dosta rada i svakodnevnog odricanja. Dok razgovaramo sa porodicom Muratćehajić u mnoštvu znanih i neznanih kupaca pri-

mjećujemo i jedno poznato estradno ime. Halid Muslimović je došao na ugovaranje poslova oko opremanja njegovog hotela koji se nalazi u završnoj fazi na samom ulazu u Prijedor. Ne želeći da ometamo dobru poslovnu saradnju i njima želimo sretno i nastavljamo daljnje istraživanje znamenito-sti Kozarca.

Ono što putniku namjerniku pada u oči jesu dvije crkve na samom ulazu u grad od kojih je jedna predratna a druga poslijeratna. S obzirom na broj vjernika nismo mogli logički zaključiti zašto dva vjerska objekta na rastojanju od svega de-setak metara. Međutim, to nije tema ove reportaže i vaš reporter smatra korektnim samu konstataciju stvarnog stanja na licu

mjesta. U samom centru Kozarca obnovlje-ne su tri džamije od kojih je ona u centru zaista monumentalna i plijeni pažnju kako spoljnjim tako i unutrašnjim uređenjem. Čitam natpise na nišanima i nalazim prez-imena: Jakupovići, Hodžići, Ibrahimovići, Murćehajići, Haskići, Tadžići… Ono što je interesantno da je veliki broj ”umrlih” u periodu 1992-1993. Svima njima neka je ve-liki rahmet. U razgovoru sa jednim brojem vjernika (petak, džuma, op.a.) saznajemo da su međuljudski odnosi na ovom loka-litetu veoma korektni i da je međusobna komunikacija stanovnika raznih konfesija bez primjedbi.

Na kraju dana nisam mogao a da ne po-sjetim Internetsku zgradu smještenu u

strogom centru grada a koja je omogućila afirmaciju grada i ljudi u njemu. U prosto-rijama zatičem desetak mladih koji i ne obraćaju pažnju na nas što je i razumljivo. Vrijeme modernih komunikacija čini svoje pa su svi u svijetu razmjene informacija raznih sadržaja. Admin i Hajrudin, uredni-ci portala Kozarac.ba, uspjeli su da svojim modernim dizajnom i sadržajima privuku pažnju mnogih stanovnika Kozarca ne samo u gradu već i mnogo sire. Čitam nji-hovo današnje portal pitanje: ”Šta mislite o životu na zapadu?”. U nizu odgovora od zadovoljan do nezadovoljan, bolje ili gore, izdvajam onaj sa 50 % ukupnih glasova a odgovor glasi: ”‘Ebeš zemlju koja Bosne nema”. Komentar suvišan. Na njihovu mol-bu, odmah po objavljivanju ove ekskluzivne reportaže u našem listu ista će se naći i na stranicama njihovog Internet portala a sve u cilju reputacije grada, ljudi i znamenitosti vezane za grad i okolinu.

Ipak za simbole grada dozvoljavam sebi da istaknem dva objekta u starom bosan-skom stilu i još uvijek u izvanrednom stanju poslije restauracije. To su objekat restorana Stara Bašta i čuvena Kapetanovića kula koji se nalaze jedan do drugoga. Objekti koji zaustavljaju dah slučajnom prolazniku po svojoj ljepoti i gracioznosti zbog ambijenta i zbog svoje vjekovne funkcionalnosti.

Toliko za ovo javljanje iz grada koji je imao i zadržao dušu bez obzira na sve što mu se dešavalo u prošlosti. Pomalo umo-ran ali i ponosan na dan iza mene odlazim u čuveni restoran Nejra ostavljajući vama reportažu na uživanje i nadu da ćete i vi naći malo slobodnog vremena i posjetiti ovaj zaista interesantan grad.

Do tada sretno vama ma gdje bili a meni prijatno veče uz čuveni kozarački speci-jalitet kvrgušu.

Sa lica mjesta, slikom i riječju, Elvedin Durović. c

Kozarac na internetu

Poslovni centar

Tržni centar Kozarac

Koliko stezdravi?

Test: Uzmite krojački centimetar i izmje-rite struk i bokove. Podijelite zatim obim struka s obimom bokova. Primjer: struk 76, bokovi 96 centimetara = 76/96 = 0,79. Ako ste žena – odnos treba 0,8 ili manji, ako ste muškarac – odgovarajuća cifra je 1,0.

Posljedice: Ova metoda daje bolju sliku od tradicionalne bmi-vrijednosti (indeks tjele-sne mase), koja samo kazuje o masi (težini) u odnosu na visinu. bmi zapravo ništa ne govori o tome da li se tijelo sastoji od mišića. Zdravstveno je jako važno kako su kilogrami raspoređeni po tijelu. Mnogo je zdravije imati oblik kruške s ravnomjerno raspoređenim masnim tkivom, posebno kod žena po bedrima, stražnjici itd, nego po stomaku što je najmanje zdravo i može biti faktor opasnosti većeg broja bolesti povezanih s načinom života. I ovu i bmi metodu treba ipak uzeti s dozom rezerve. Najvažnije je da se pogledate u ogledalu i donesete objektivan sud o svom tijelu. Možete ”pasti” prema metodi mjerenja a da vam zdrav razum kaže da ste potpuno u redu. Razlog može biti npr. da ste vitka žena s muškom figurom, tj. s uskim boko-vima i manje izraženim strukom.

Savjet: Ako ste nesigurni u vezi oblika ti-jela, trebate potražiti savjet ljekara. Ako je previše masnog tkiva raspoređeno po sto-maku, trebate se toga osloboditi tako što ćete manje jesti ili se više kretati. Razmi-slite odakle dolaze vaši kilogrami. Mnogi tumače da se gojaznost uzrokovana alko-holom uglavnom raspoređuje po stomaku. Osobe pod stresom su sklonije masnom tkivu u obliku jabuke nego u obliku kruške. Hormon stresa kortizol takođe utiče na

zdravlje

Testirajte sebe s desetjednostavnih testova

koji ”mjere temperaturu”vašeg zdravlja

raspodjelu masnoća po stomaku.

Test: Najjednostavniji kondicioni test je Coopertestet koji se sastoji u tome da što brže trčite tokom 12 minuta i zatim izmjeri-te pretrčanu razdaljinu (kilometar-satom u kolima ili na biciklu). Ako možete pretrčati 2,000 metara, onda ste u prihvatljivoj zdravstvenoj formi. Ako imate neku po-vrjedu koja sprječava trčanje, onda možete alternativno koristiti 1,6-km-test, odnosno prehodati 1,6 kilometara za 17 minuta bez izražene zadihanosti.

Posljedice: Vaša kondicija je mjera dobrog uzimanja kiseonika i rada srca. Istraživanja pokazuju da se kod zdravlja ne radi samo o kondiciji. Najbitnije je koristiti najvažnije grupe mišića i biti aktivan najmanje 30 minuta dnevno. Može se biti zdrav i bez izuzetno dobre kondicije. Ali ako vam je kondicija vidno loša to može imati nega-tivne posljedice po zdravlje u vidu kardio-vaskularnih i drugih bolesti.

Savjet: Kondicija se može poboljšati relati-vno lahko i to ide dosta brzo. Mogu se kori-stiti sve aktivnosti koje zahtijevaju kiseonik,

odnosno svi oblici fizičkih aktivnosti koje ubrzavaju puls.

Test: Sjednite na običnu stolicu sa stopa-lima postavljenim ravnomjerno na pod i rukama prekrštenim na prsima. Uključite štopericu (ima je većina mobitela) ili digi-talni sat ispred sebe. Zatim ustanite pot-puno uspravljenih nogu i ponovo sjedni-te i tako ponavljajte onoliko puta koliko možete stići za 30 sekundi. Držite stalno prekrštene ruke na prsima. Vježbu trebate ponoviti najmanje 20 puta za 30 sekundi, u suprotnom su veliki mišići nogu i donjeg dijela tijela preslabi.

Posljedice: Mišići nogu i donjeg dijela ti-jela čine veliki dio ukupne mišićne mase i zato se moraju držati u dobroj formi jer up-ravljaju sagorijevanjem i pojačavaju cirku-laciju. Ako su veliki mišići zadnje strane

Hur hälsosam är du?– testa dig själv

Är dina muskler för svaga? Får du tillräckligt mycket sömn? Hur står

det till med minnet och har du ett häl-sosamt förhållande till alkohol?

Testa dig själv med tio enkla test som tar tempen på din hälsa. och läs vad du kan göra om du blir under-känd.

Hur hälsosam är din kroppsform, din kondition, musklerna i dina ben och din underkropp, musklerna i din överkropp, din bäckenbotten, din smi-dighet, din matsmältning, din relation till alkohol, din sömn och ditt minne?

Linija

Kondicija

Mišići nogu i donjeg dijela tijela


s. 24


Ž E N A K V I N N A 38-39

[Värnamo, 2008-03-08] 13. izborna Godišnja skupština i centralna kulturna manifestacija Jedna žena – Jedan cvijet | Det 13:e Kvinnoriks-förbunds årsmöte och centrala kulturmanifestationen En kvinna – En blomma

Vahida Mehinović & Emina Ćejvan, bivša i nova predsjednica | före detta och den nya ordföranden

Hajrudin Zukanović Hajrica (harmonikaš, Behar Skövde | dragspelare), Zekija Zembo (Kvinna 2001 Mönsterås, till vänster | lijevo) & Munevera Hebib (Fatima Gunić Göte-borg, gore | ovan bild)



Nastavak | Fortsättning s. 22

Džejna Resić iz Western Uniona koji je donirao 400 karanfila povodom Dana žena (iznad) | Džejna Resić från Western Union som har sponsrat med 400 nejlikor ang. Internationella Kvinnodagen (bild ovan) | Vernesa Filipović & Nadira Kilim kraj štanda nbv-a (desno) | Vernesa Filipović & Nadira Kilim från nbv, Jönköpings län (höger bild)

Zilfa Đugumović,Sedef Malmö

Izložba slika Enise E. Grozdanić, Žena 2000 Helsingborg (iznad) | Måleriutställningen av Enisa E. Grozdanić, Kvinna 2000 Helsingborg (bild ovan) | Omladinska grupa udruženja Respekt Karlskrona (ispod) | Ungdomsgruppen Respekt Karlskrona (bild nedanför)


Studieresatill BrysselFrån Bryssel: Emina ĆEJVAN

Nykterhetsrörelsens studieförbund har från den 14 till den 18 maj 2008 organiserat en studieresa till Bryssel

för representanter inom sina samarbetsor-ganisationer. Målet med denna studiesats-ning är att skapa bättre kontakter och sa-marbete med nbv, positiv, god folkbildning i samarbetsföreningar och församlingar och ett ökat engagemang och kunskap om viktiga frågor.

Anders Castberger och Stefan Deger-lund (rektorer), Jeanette Ahlgren (politisk sekreterare) och Fadila Jašarević (verksam-hetsutvecklare, stråkansvar integration) har presenterat nbv:s Europaarbete. Nykteris-ter har besökt eu Parlamentet, dg Enlarge-ment, ecas (European Citizen Action Ser-vice), femyso (Forum of European Muslim Youth and Student Organisations) osv.

Deltagare: Projektet Nolltolerans: Idriz Karaman, Bosnien och Hercegovinas Kvin-noriksförbund (bhkrf): Emina Ćejvan och Jasna Perić, Bosnisk-svenska Kvinnoförbun-det (bskf): Azra Jelačić och Almedina Sačić, Bosnisk-hercegovinska Riksförbundet (bhrf): Sadeta Murić och Rabija Arslanagić, Bos-nien och Hercegovinas Islamiska Riksför-bund (bhirf): Sakib Kenjar och Izet Bešić, Bosnien-Hercegovinas Muslimska Ungdoms-förbund (bemuf): Adis Mulahmetović och Jasmina Golić, Bosnisk-Hercegovinska Un-gdomsförbundet (bhuf): Irma Kilim och Elma Jakupović, Albanska Riksförbundet (arf): Murad Kocaj, Kurdiska Riksförbun-det (krf): Mirza Bahram, Faruk Aslan och Mehmet Halit Azizoglu.

Ljepši dio delegacije: Irma Kilim, Elma Jakupović & Jeanette Ahlgren (1. red),

Rabija Arslanagić, Almedina Sačić, Sadeta Murić, Jasna Perić, Fadila Jašarević,

Jasmina Golić, Azra Jelačić & Emina Ćejvan

Rektor Anders Castberger, Jasna Perić & Idriz Karaman

Ispred Islamskog kulturnog centra


Iznad: Elena Tegovska, projekt koordinator u organizaciji ecas (European Citizen Action Service)

Ispod: Emina Ćejvan, rektor Stefan Degerlund & Jasna Perić

Trenutak za predah, u parku Cinquantenaire

Emina, Jasna, Almedina, Adis i Njemica Rebekka Edelmann koja tečno govori bosanski (Fi-nancial Assistance Desk Officer, Bosnia & Herzegovina, European Commission)



Grupa Miris Bosne i Švedske iz udruženja Žena 99 Värnamo (lijevo), Dženana Pajić (iznad) | Gruppen Doft från Bosnien och Sverige från föreningen Kvinna 99 Värnamo (till vän-ster), Dženana Pajić (bild ovan)

Muharem Sitnica Sića (voditelj programa, konferencier) & Selma Čavka, Mariestad

Mirsada Zahirović, Lejla Mehinović & Sabaheta Vehabović, Tillsammans-Zajedno Lidköping

Vokalna grupa Sevdah i vokalni ženski trio iz udruženja Behar Skövde | Vokal-gruppen Sevdah från föreningen Behar Skövde

TombolaPlivit Trade Västervik &Pristina Livs Oskarshamn



Udruženje domaćin: Žena 99 Värnamo | Årsmötesvärd: Kvinnoföreningen Kvinna 99 Värnamo

Mirnesa Begić,Behar Skövde

Alli Ramić,Respekt Karlskrona

Foto: Haris Tucaković & Muharem Sitnica-Sića

Senija Husejinović, Ramiza Karamehmedović, Nisveta Basara, Mirsada Tobudić & Emira Sundkvist, Sedef Malmö

Odgovorni za program (Programansvariga) Ismeta Šeremet & Muharem Sitnica Sića

tijela preslabi to može izazvati bol u leđima jer isti čine dio sklopa mišića koji pomažu uspravnom držanju leđa.

Savjet: Ovdje pomaže svaka vježba pri kojoj nosite vlastitu težinu. To može biti trčanje ili hodanje. Možete takođe izabrati trening snage tih mišićnih grupa ili plivati radi bolje muskulature u nogama i donjem dijelu tijela.

Test: Legnite na pod na dlanove i koljena. Ispravite leđa i postavite ruke pravo is-pod ramena s prstima naprijed. Izmjerite štopericom broj sklekova koje možete ura-diti za 1 minutu. Trebate spustiti nos što niže da svakog puta dotakne pod i uraditi najmanje 20 takvih sklekova, u suprotnom su mišići gornjeg dijela tijela preslabi.

Posljedice: Nije zdravo za tijelo i cirku-laciju imati netrenirane mišiće i posebno je važno držati u formi mišiće gornjeg dijela tijela jer u suprotnom postoji rizik velikih i bolnih infiltracija u potiljku, ramenima, rukama i glavi.

Savjet: Trening snage ili plivanje pomažu slabom gornjem dijelu tijela.

Test: Ne idite u toalet sve dok se mokraćni mjehur potpuno ne napuni i zaista morate mokriti. Opustite se i ponovo stegnite. Ako odmah možete potpuno zaustaviti mlaz onda su mišići međice u dobroj formi. U suprotnom trebate vježbati svoju međicu.

Posljedice: Slabi mišići međice mogu izaz-

vati inkontinenciju (nemogućnost kon-trolisanja mokrenja). Možda ste već primi-jetili da se pojavilo par kapljica dok kašljete ili se smijete i to će biti samo gore. To je le-glo infekcija mokraćnih puteva i to takođe uzrokuje lošiji polni život. Uvježbana međica daje bolje i lakše orgazme.

Savjet: Međicu možete trenirati u koli-ma ili u redu za čekanje – bez trenirke ili opreme za vježbanje. Nema veze da li ležite, sjedite ili stojite. Zamislite da ćete ići u toalet i stegnite debelo crijevo. Tako ćete doći do mišica međice. Brojite polahko do 10 i opustite se. Ponavljate vježbu 15 puta dnevno. Za par sedmica ćete puno bolje osjećati mišiće međice a nakon par mjese-ci ćete primijetiti da je automatski stežete dok kišete ili kašljete.

Test: Primaknite noge i blago povijte kolje-na. Pokušajte ispružiti ruke do poda. Ako možete vrhovima prstiju dotaći pod onda su vaša leđa dovoljno gipka. Ispravite se ponovo i podignite glavu. Podignite desnu ruku iznad glave i dohvatite lijevo uho. To trebate uraditi bez okretanja glave i da ne osjetite bol. Ponovite vježbu lijevom ru-kom i dohvatite desno uho.

Posljedice: Veoma važno za vaše zdravlje je održavanje gipkosti radi pune pokre-tnosti zglobova i da bi bili sigurni da vaši mišići rade optimalno. Ako ih ne koristite onda se izlažete opasnosti da tijelo bude ukočeno u zglobovima i mišićima. Re-zultat je slabija pokretljivost, brzina i fina motorika. Ako izgubite gipkost tada se istovremeno izlažete i većoj opasnosti od oštećenja vlakana mišićnog tkiva. Posebno

je važno da velike mišiće zadnje strane butina održavate gipkim jer postoji veza između njihovog stezanja i tendencija bola u krstima i leđima.

Savjet: Krećite se što više. Možete even-tualno mijenjati vježbe tako da trenirate cijelo tijelo. Gimnastika, Aleksandrova tehnika (alexanderteknik), pilates i joga su zdravi i primjenjivi za održavanje krjepko-sti i gipkosti tijela. Ako trčite ili igrate neku od igara loptom, trebate se temeljno za-grijati i istegnuti cijelo tijelo, prije i poslije treninga.

Test: Pratite tokom nekoliko dana stanje vaše probave. Potpuno ispraznite crijeva najmanje jednom dnevno i to ne smije biti teško ili bolno. Zatvor ili previše zraka u stomaku je znak teške probave i alarm kojeg ne smijete zanemariti.

Posljedice: Periodičan zatvor je znak da nešto nije u redu u vašem probavnom sistemu, a zatvor je nezdrav za tijelo. Ako probavni sistem loše radi, tijelo ne prima hranljive materije u potrebnoj mjeri i vi se izlažete opasnosti da otpadne i otrovne materije prodru u krv.

Savjet: Loša probava često zavisi od ba-nalnih stvari, npr. nedovoljne količine vode u organizmu. Pijte više vode. Probava usto zahtijeva vlakna i kretanje. Zatvor je često posljedica stresa jer hormoni stresa

Mišići gornjeg dijela tijela

Perineum (međica)

Gipkost

Probava


s. 17

koče probavu. Ako imate previše zraka u stomaku, a nemate problema s probavom, trebate provjeriti vašu konzumaciju mine-ralne vode i gaziranih sokova.

Test: Koje tvrdnje odgovaraju?▪ Redovno prelazim preporučenu gra-

nicu od maksimalno 14 jedinica sedmično za žene i 21 jedinice za muškarce.▪ Okolina već govori da pretjerano pijem.▪ Ne mogu zaspati a da ne popijem koju.▪ Dešavalo mi se da vozim kola iako nije

bilo sigurno da su promili alkohola bili u doz-voljenim granicama.▪ Više puta se dešavalo da pogriješim na

poslu ili zanemarim porodicu uslijed prepi-janja prethodnog dana.▪ Ne pijem tokom sedmice već cijelu

sedmičnu porciju popijem petkom i subo-tom uveče.

Odgovor: Svi odgovori upućuju na pro-blematičan odnos prema alkoholu. Ne trebate biti alkoholičar da biste doživjeli više kriza. Međutim, trebate razmisliti da li koristite alkohol na pravi način – npr. kao sredstvo za spavanje jer ste pod stresom, preopterećeni ili nezadovoljni životom.

Posljedice: Alkohol u prekomjernim ko-ličinama može oštetiti organe a alkohol ubija nervne i ćelije mozga. Neosporno je zdravije biti potpuni trezvenjak nego piti. Ipak ne postoji neka veća opasnost od štetnih posljedica ako se držite pre-poručenih granica. Koristite li alkohol za utjehu tada možete uploviti u pretjerano konzumiranje – ili zanemariti problem koji se mora riješiti.

Savjet: Najbolje za tijelo je da podijelite vašu potrošnju tokom cijele sedmice umjesto da je popijete za jedno veče. Ako se priviknete na svakodnevnu upotrebu al-kohola tako da npr. ne možete zaspati bez toga – potrebna vam je pristojna pauza jer je vaš tolerancijski nivo u porastu zbog konzumacije. Provjerite da li pijete jer vam nešto nedostaje, radi utjehe ili da prigušite osjećanja kojima ne možete vladati – i učinite nešto zbog toga. Razgovarajte npr. s terapeutom.

Test: Označite tvrdnje koje odgovaraju:▪ Po pravilu teško zaspem uveče.▪ Često se prerano probudim i više ne

mogu zaspati.▪ Često imam more (teške snove).▪ Često mi se dešava da skoro zaspem

tokom dosadnih sastanaka, za volanom ili ispred TV-a, premda obećam sebi da to neću raditi.▪ Nikad se ne probudim prije budilnika.▪ Za vrijeme odmora mogu spavati skoro

nekoliko dana zaredom prije nego se skroz ne naspavam.▪ Često koristim tablete za spavanje ili

alkohol.

Odgovor: Bilo koja od gornjih tvrdnji je dovoljna da se zamislite je li vaš san do-voljno dobar.

Posljedice: San je jedna od najvažnijih pretpostavki za vaše zdravlje u cijelosti. Loš san je često uzrokovan stresom i neriješenim problemima, ali problemi sa spavanjem i osjećaj hronične premoreno-sti mogu takođe biti uzrokovani higijenom spavanja: Neke osobe trebaju redovniji i mirniji san od drugih.Savjet: Ako je stres uzrok vaše nesanice – morate naravno pokušati riješiti temeljne probleme. Međutim, možete sebi pomoći tako što ćete jedan sat prije spavanja ura-diti nešto za opuštanje, tako da mozak tada ne radi punom parom. Napišite listu sutrašnjih zadataka tako da prenesete misli iz glave na papir. Odbacite večernju kahvu i vježbanje kasno poslijepodne ili rano uveče. Izbacite tv i kompjuter iz spavaće sobe. Spavaća soba je za spavanje i ljubav i nizašta drugo. Razmislite da li možda podcjenjujete vašu potrebu za spavanjem. Normalno je spavati najmanje osam sati da bi se osjećali potpuno odmorno.

Test: Uzmite papir i olovku. Pogledajte slijedeće riječi 30 sekundi:

▪ konj▪ TV▪ kola▪ plavo▪ vila▪ samoposluga▪ stablo▪ žuto▪ parfem▪ cucla

Pokrijte te riječi i napišite ih na papiru. Ako se sjećate 7 od tih riječi tada imate zadovoljavajuće i prosječno kratkotrajno pamćenje.

Posljedice: Nije baš sigurno da je vaše kratkotrajno pamćenje općenito gledano loše ako se ne može sjetiti više od 7 riječi. Međutim, razmislite o tome da li imate problema pri pamćenju detalja, poruka i ostalog. Možda niste naviknuti da aktivno koristite vaše kratkotrajno pamćenje. Tu se takođe može raditi o stresu koji negativno utiče na kratkotrajno pamćenje.

Savjet: Vi niste zaboravni samo radi toga što je vaše kratkotrajno pamćenje pogoršano. Ako osoba pati od početne za-boravnosti, gubi naravno time spremnost koju je ranije imala i problemi pamćenja su znatno dublji. Kratkotrajno pamćenje se može ponovo uvježbati. Razmislite ko-liko visok nivo stresa uzrokuje vaše pro-bleme. Ako se ne radi o tome, provjerite vaše navike. Možda ste se navikli koristiti pamćenje tako što zapisujete vaše poslove, liste za kupovinu itd. Vježbajte pamćenje određenih stvari umjesto da ih zapisu-jete. Vi takođe možete svjesno vježbati pamćenje igranjem karata i tavle (back-gammon) što stimuliše pamćenje. c

Odnos prema alkoholu

Pamćenje

San



Emir Sakić, Joomla! Expert

JoomlaBosanac Emir Sakić jedan je od kreatora najpopularnije web platforme Joomla! koja je proteklih godina doni-

jela pravu revoluciju u upravljanju internet sadržajem. Za svoj rad dobio je neke od naj-značajnijih nagrada u svijetu programera, a između ostalih i nagradu Best Open Source Solution koja se smatra svojevrsnim Osca-rom u svijetu open sourcea

Kad je počeo rat u bih, Emir Sakić je išao u srednju školu, a 1993. godine je upisao Elektrotehnički fakultet u Sarajevu. Armiji bih se priključio čim je postao punoljetan, tako da nije baš imao puno vremena za studiranje. Prvu godinu je obnavljao do 1996. godine, kada je napustio bih i priključio se porodici koja je u međuvremenu izbjegla u Švedsku. Na Kraljevskom tehnološkom institutu u Stockholmu stekao je diplomu elektroinžinjera, poslije čega se priključio timu koji je radio na razvoju Joomla! plat-forme s kojom je postigao planetarni us-pjeh.

– Nakon četiri godine rata u opkoljenom Sarajevu, put iz bih u Švedsku izgledao je nestvarno. Prolazak kroz moju Ilidžu, koju nisam bio siguran da ću ponovo vidjeti, kao i let u potpuno drugi, normalni svijet izgledao je prilično imaginarno.

U Švedsku je otišao na spajanje s porodi-com, a ne kao izbjeglica, te je imao sreću

da ne mora prolaziti izbjegličke kampove i sve procedure kroz koje su naši ljudi prola-zili. Ubrzo nakon dolaska, krenuo je u školu za učenje jezika. Trebalo mu je oko godinu dana da nauči jezik u toj mjeri da se može sporazumijevati i snalaziti. Kaže da mu studiranje u zemlji čiji jezik nije još dovoljno poznavao, na njegovo veliko iznenađenje, nije bilo teško.

– Imao sam dobro teoretsko predzna-nje, a elektrotehnika i nije nešto gdje se

pretjerano koristi jezik, što mi je ispočetka odgovaralo. Nakon svih godina prove-denih u ratnom Sarajevu, ne mogu reći da mi je išta bilo posebno teško. Možda samo psihičko prilagođavanje, balansiranje načina razmišljanja nas odozdo sa onima koji to nisu prošli.

Kaže da je sve počelo od razvoja ličnog sajta i izgradnjom sitnih interaktivnih funkcija u Perlu. Potom je došao i u kontakt sa Mambo sistemom, koji će ga kasnije lan-sirati u sam vrh informatičkog svijeta.

– Istraživao sam i koristio različite sisteme za upravljanje sadržajem dok nisam naišao na ranu verziju sistema zvanog Mambo kojeg je pokrenula jedna australi-jska kompanija 2001. godine. Privukla me

njegova jednostavnost a istovremeno i veliki potencijal za dalji razvoj – kaže Sakić.

Nakon što se uključio na njihov forum gdje je sa drugim korisnicima dijelio

savjete, zakrpe i poboljšanja te nakon što je ta firma odustala od daljeg razvoja, pristali su da zajednici prepuste razvoj nove verzije. I tako je krenulo. Emir i ostali vrlo brzo su sastavili razvojni tim i počeli izbacivati nove verzije. Sistem Mambo je svakim danom postajao sve popularniji, dobio je masu novih korisnika i počeo osvajati nagrade. Poslije par godina, nakon što je Mambo, prven-stveno zahvaljujući njegovom razvojnom timu, postigao ogroman uspjeh, australijska kompanija, još uvijek vlasnik imena Mambo, pokušala se vratiti u igru i preuzeti kontrolu nad projektom.

– To se, naravno, nama nije svidjelo i odlučili smo osigurati nezavisnost i slobodu projekta tako što smo projekat nastavili pod novim imenom: Joomla! – kaže Emir.

Tvrdi da je između brojnih razloga popu-larnosti Joomla! platforme, glavni taj što je bazirana na slobodnom i otvorenom kodu te jednostavnost instalacije i korištenja sistema.

– Ne trebate biti stručnjak za web niti poznavati bilo koji programski jezik da bi koristili Joomlu! i njome gradili svoj web sajt. Sljedeća prednost je njena orijentacija prema profesionalnim web prezentacijama, a ne samo ličnim hobi stranicama. Takođe, jedan od važnih faktora je fleksibilnost nadograđivanja sistema dodatnim kompo-nentama koje daju posebne funkcionalnosti, temama za promjenu dizajna i multijezičnost – pojašnjava.

I Mambo i Joomla! su dobitnici brojnih priznanja u svijetu otvorenog softwarea.

Kako kaže Sakić, kruna tih uspjeha sigurno su nagrade osvojene na Linuxworld kon-ferenciji u Bostonu 2005. u konkurenciji sa imenima poput Red Hat, Novell, Sun, hp i ibm. Nagrade Best Open Source Solution i Best of Show-Total Industry Solution u pro-gramerskom svijetu predstavljaju svojevrsne Oscare.

– Meni posebno draga nagrada je i Best Linux or Open Source Software koju smo dobili od Linux User and Developer magazi-na u Londonu 2004. koja je i otvorila sezonu priznanja. Naravno da sve te nagrade daju veliku podršku i pokazuju šta rad jednog malog ali predanog tima može da postigne.

Kaže da prati dešavanja na web i progra-merskoj sceni ali da ne može reći šta će sljedeće ponuditi njegov tim, kao ni šta bi mo-glo donijeti novu revoluciju u tom svijetu.

SvIjet kompjutera Joomla! är ett av världens absolut största CMS (Content Management System)

som bygger på öppen eller fri källkod.Emir Sakić är född i Sarajevo och upp-

vuxen i den gamla staden Višegrad. År 1989 började han studera elektronik vid Universitetet i Sarajevo men p.g.a. kriget i Bosnien lämnade han studier och gick i den Bosniska Armén. Efter kriget, i början av 1996, flyttade han till Sverige, fortsatte sina studier och tog masterexamen vid Kungliga Tekniska högskolan i Stockholm.

Emir Sakić är idag den enda Joomla!:s, och även Mambo:s, kärnutvecklare från Sverige.

Piše: Almir PANJETA

Bosanac,programerski oskarovac

Kao kod kuće

Kako je rastao novi projekat

Sljedeći hit


– Teško je predvidjeti šta će biti sljedeći hit na internetu. To je svakako predmet inten-zivnih analiza velikih kompanija, mada i one nerijetko investiraju u promašaje. Trenutno su popularne socijalne mreže korisnika koji sami kreiraju sadržaj, kao i poboljšanja in-teraktivnosti postojećih web usluga. Mi se pokušavamo što brže uklopiti u aktuelne trendove – tvrdi Sakić.

Kaže kako nije siguran da će slobodni programi (open source) u skorije vrijeme odnijeti pobjedu nad klasičnim programima poput Microsoftovih koji se moraju kupiti. Razlog tome je, tvrdi, što je teško pronaći funkcionalan platni model za slobodni soft-ware, posebno za male i srednje software kompanije:

– Ipak, mislim da ćemo u budućnosti sve češće viđati razne kombinacije otvorenog i komercijalnog modela, kroz razne dodatke, podršku, dokumentaciju ili drugu dodatnu vrijednost koja se plaća.

Sakić smatra kako Bosna i Hercegovina ima veliki potencijal u programerskom svi-jetu, ali da bez državne it strategije još ne možemo daleko dogurati.

Postoje dobre škole, dobri kadrovi, pa i dobre software kompanije. Ono što ne-

dostaje je ubrzana kompjuterizacija cijele zemlje. Potrebna je strategija vlade na tom pitanju, kroz subvencioniranje kompjuterske opreme i internet veza i pojačanu izgradnju infrastrukture. Ako bi to dobili i omogućili pristup internetu svim građanima bih, siguran da bi brzo postali mala Indija na it planu – tvrdi Sakić, navodeći kao uspješan primjer mladog Bosanca Irfana Škiljana koji je autor jednog od najpopularnijih bespla-tnih preglednika slika IrfanView.

– Irfan je, logično, jako zauzet. Jednom davno smo se kratko čuli putem e-maila. Ono čime se on bavi je dosta drugačije od mog posla, ali Irfan je, između ostalih, velika inspiracija i za moj rad i drago mi je da je Bosanac autor najboljeg besplatnog pregled-nika slika na svijetu.

Dodaje da bi se obrazovni sistem morao popraviti kako bismo se još bolje mogli uključiti u it utrku.

– Naš visokoškolski sistem je ostavština propalog ruskog sistema obrazovanja. Bo-lonjski proces je put kojim se treba ubrzano ići i iz korijena promijeniti sistem po ugledu na Zapad.

Ipak, kaže da programeri obrazovani u bih ne zaostaju u odnosu na svijet s obzirom na nedostatak mogućnosti za nabavku opreme, brzog interneta, putovanja i ostalih stvari koje se podrazumijevaju i svima nude na zapadu. (Izvodi iz teksta: Start, nr. 237, Sarajevo, 7.1.2008. ). c

Predsjednikovblog

ran sam da gospodin Kuzmanović nije baš mislio na ovo što ću ja sada izreći, ali čini mi se da je prilično istinito!

”Minuli rat” jeste nastavak onog sv-jetskog rata na ovim prostorima, ali po me-todama koje su preuzeli, sada novi, koljači u Prijedoru, Kozarcu, Višegradu, Foči, Zvorniku, Korićanskim stijenama, Bratun-cu, Srebrenici, …!!!

Ustaše su ubijale, klale, mučili su ljude samo zato što su Srbi, Romi, Jevreji, komu-nisti, antifašisti, …

Četnici, četnici su ubijali, klali, mučili ljude samo zato što su Bošnjaci, muslimani, Hrvati, katolici, antišovinisti, antičetnici, … Da, ”minuli rat” jeste nastavak ”onog rata” i po ciljevima!

Istrijebiti, genocidom, sve one koji nisu ”naši” i koji su protiv ”nas”. Očistiti svoj ”životni prostor” samo za ”svoje”! Klasični fašizam!!! Fuj!!!

Druga teza gospodina Kuzmanovića je tačna, ali nepotpuna! Dužnost sva-kog normalnog čovjeka je da ne zaboravi jasenovačke žrtve, ali ni žrtve posljednjeg rata, uključujući i žrtve iz Prijedora, Kozarca, Višegrada, Foče, Zvornika, Korićanskih sti-jena, Bratunca, Srebrenice, Kazana iznad Sarajeva, Grabovice, Bugojna, Dretelja, He-liodroma, …!!! Zar ne gospodine akademiče Kuzmanoviću!?

Nastavak teksta: http://zeljkokomsic.blogger.ba c

E n blogg – förkortning av webblogg, re-flekterar skribentens/skribenternas in-

tressen, tankar och åsikter. På svenska har ord som journal, webbkrönika och logg-bok använts för att beskriva fenomenet.

Bloggarna blir allt mer populära och här presenterar vi Bosnien och Hercegovi-nas Presidents blogg.

Željko Komšić i generalni sekretar Ujedinjenih naroda Ban Ki-moon

UN

Pho

to: M

ark G

arte

n, L

ocat

ion:

Uni

ted

Nat

ions

, New

York

, 27 A

ugus

t 200

7

Čas istorije 2…05.05.2008.

Dobio sam dosta poruka sa pitanjima koja se odnose na Dan obilježavanja proboja logoraša iz Jasenovca, od-

nosno na komemoraciju koja je održana jučer, 04.05.2008., u Donjoj Gradini.

Bio sam u Donjoj Gradini 22.04.2008., na Dan proboja logoraša iz Jasenovca i odao počast nevinim žrtvama. S obzirom da je istorijska činjenica da se proboj preživjelih logoraša desio 22.04.1945., ne pada mi na pamet da mi Milorad Dodik određuje kada se neki događaj iz istorije desio i kada ga treba obilježavati.

Da sam u pravu pokazala mi je i ju-čerašnja komemoracija koja je iskorištena od strane vladajuće klike rs-a za slanje takvih političkih poruka kojima se čak omalovažava svaka žrtva.

Jednostavno moram prokomentarisati neke od jučerašnjih tvrdnji iznesenih od strane funkcionera snsd-a.

Rajko Kuzmanović 1: ”Tražimo istinu zbog toga da bi se shvatilo da je minuli rat po mnogo čemu nastavak rata iz vremena tzv. ndh.”

Rajko Kuzmanović 2: ”Dužnost srpskog naroda je da nikada ne zaboravi jasenovačke žrtve, ali ni žrtve posljednjeg rata.”

S obzirom da se radi o starijem gospo-dinu koji dosta toga pamti i vjerovatno zna, ne bih volio da pomislim kako je samo pročitao ono mu je neko drugi napisao! Izgovarajući tvrdnju da je ”minuli rat samo nastavak rata iz vremena tzv. ndh”, sigu-

Internet svim građanima


Autobus je lagano krenuo. Šofer još jednom mahnu vojnici-ma koji su sjedili na džakovima. Jutro je bilo mirno i vedro. Rodica je drijemala. Beba je spavala u očevom krilu. Poneki

putnici su tiho razgovarali, poneki posmatrali probuđenu mladu prirodu kroz prozor. Bosanski zrak, bosansko nebo. Mirisi su dopirali do njih.

– Ljepotica prava, ova naša Bosna – uzdahnu netko.Aprilsko plavo nebo nad Bosnom. Jedno vozilo na vijugavoj

cesti. Mir. Mirno lišće na drveću uz cestu, mirne ptice u gni-jezdima, mirni brežuljci u daljinama. Ravnice zelenkaste, tamno-zelene, žutozelene. Spokoj još neobrađenih njiva. Kao da je netko po njima prosuo žute i ljubičaste kapi. Spokoj nad udaljenim cr-venobijelim mrljama; razbacanim podno brijegova. Ni povjetarca, ni daška. Lagan, bistar dan. Put vodi prema Novom. Ljudi umi-reni mladim satima mladog dana. Čovjek s flašom se zagledao u daljinu. Grlićem flaše klizi po usnama ponekad puhkajući. Na radiju klasična muzika. Topli sopran leluja nad njihovim glava-ma, provlači se ispod pazuha, grli grudi i penje se do grla. Praćen uzdahom izvija se prema plavim ostavljenim daljinama.

Do Dugoprstog je sjedio pedesetogodišnjak srebrne kose, koji s njim do sad nije izmijenio nijedne riječi. Samo ga je pogle-davao krišom kad je mislio da ovaj neće primijetiti. Dugoprsti je taj pogled primijećivao, ali nije mario. Srebrni se prvi put oglasi naginjući se Šoferu.

– Šta bi? Što nas ovoliko zadržaše?– Ma pusti, seru kvake, eto šta. Dao sam im par gajbi piva, a i

onaj što uđe zadnji – baci pri tom pogled na Platinastu – rekao je: Daj pusti ljude da nastave put, nećeš ih valjda držati tu cijeli dan.

– Aha – Srebrni se zavali na sjedište.Izlazili su iz Novog. Slatki je na rubu ceste puhkao dimove

cigare i gledao za autobusom koji se gubio u daljini.•

Promicali su minuti pod točkovima. Nizali se u bisernu ogrlicu vremena. Putovanje je vrijeme za sebe. Kad se ničem više ne

pripada, ni onom iza, ostavljenom, ni onom ispred, očekivanom. Kad se je tamo negdje između. Vrijeme predaha. Međuvrijeme. Horizont jedan nijemi film. Tamo napolju se nešto dešava, ali putnik u tom ne sudjeluje nego samo naslućuje. On je samo posmatrač ubačen u vakuum. Dok se događaji lijepe na staklo i zure u njega kroz bezbojnu opnu, pokušava razumijeti njihove bezglasne uzvike i grimase.

Dugoprsti se rastegnu. Prijatelj mu je našao posao u Njemačkoj. Rekao mu je da izlazi iz tog nesretnog komada Jugoslavije. Pa,

hajde da i ja vidim taj čuveni Zapad, pomislio je, valjda će biti neke vajde od tog sretnijeg dijela svijeta. Od njega samog i nije bilo neke koristi.

– Mati ti je, sinko, umrla kad te je rodila. Nesretan si od prvog dana. – po tko zna koji put nabrajala je mati njegove matere.

– Pa što me ne dade u dom, kad sam ti težak? – pitao je glasno mljackajući pitu sa sirom.

– Kakvi te dom svatio? Bolan ne bio, nisi ti meni težak, nego de upravi sa sobom kako treba. Nemoj k’o otac tvoj, to mislim.

Njegov otac. Pa, tukao ga nije, psovao nije. Nije, vala, nikad ni glasa digao na njega. Kad je komšiji razbio prozor rekao mu je samo: ”E, mali, mali…” I platio prozor. Nije se mogao zato ni ljutiti na njega što nije znao u koji razred mu jedini sin ide. Niti se mogao ljutiti što nikad nije došao na roditeljski. Nije se ljutio, ali mu je bilo žao. Kako je rastao tako mu je postajalo sve jasnije da otac nije baš mario za njega. Sve za šta je mario je bila čaša rakije. Pa onda dvije, pa pet, pa onda flaša. Otac je redovno svu platu potrošio na piće, tako da je morao posuđivati na nastavi olovke i gumice. Neka imućnija žena davala mu je od svog sina pokoje hlače. Sve češće bi odlazio majčinoj majci na ručak, a ona, sitna starica, bi pekla svježa jaja, razvijala pite drhtavim rukama. Dala bi mu i koji dinar. Da imaš uza se, govorila je dok bi ga ispraćala na stanici, brišući rubom marame suzne oči.

– Ah, bolan stare oči, pa čim malo vjetra odmah suze navru. Nego, budi pametan, uči školu. Nemoj k’o otac. – pravdala se i opominjala ga dok ne bi ušao u srebrni motorni voz.

I uvijek bi ga stezalo u grlu dok bi napuštajući stanicu u top-lom kupeu gledao nju u studenoj noći, kako se, onako sitna, gubi u žućkastu svijetlu male seoske stanice. Bila je jedina osoba na

PutniciNakon uspješne prošlogodišnje promocije svojih knjiga na Sajmu u Frankfurtu, bh. spisatelji-ca Karmen Media trenutno piše još dva roma-na. ovdje, specijalno za Ženu, možete čitati dio iz njenog neobjavljenog romana Putnici.

Piše: Karmen MEDIA

kultura

Enes Lević: Žena, pastel, 2004.


svijetu koja se brinula za njega. U školi, kad nije imao olovke nije je više ni posuđivao. Kako bi mogao još jednom otrpjeti odgovor jednog dječaka iz razreda, koji mu je ljutito dobacio kad ga je za-molio da mu posudi olovku: ”Što ti pjano ćaća ne kupi?” Bilo ga je stid. Ostali se isceriše. Jedan sitni dječak mu dade olovčicu i ukori onog drugog s riječima: ”Nije on kriv, pusti ga.” I njega bi još više stid. Ne, nije mogao više posuđivati. Nije mogao više moljakati. Zato je počeo krasti. Prvo olovke i gumice. Onda doručke. Noću je izmišljao najbolje trikove kako da neprimjetno ukrade stvari koje su mu trebale. Danju ih je isprobavao. Uspješno. Ubrzo mu ničeg nije falilo u školi. Ni para. Više ga nitko nije zadirkivao, ali su svi zazirali od njega kao što se zazire od onog kojem je sudbina već viđena: tamo u žutoledenim sobičcima kaznenopopravnog doma. Kad je pokrao dnevnike iz njegova i još par drugih razre-da, želio je s tim samo da se spasi još jednog ponavljanja osmog razreda. To je i rekao kad su tragovi doveli miliciju do njega. I nije morao ponavljati razred. Izbacili su ga iz škole. Više nije mogao krasti po školi. Počeo je zato krasti po buticima talijanske robe. Posao je cvjetao. Mušterija izabere u izlogu šta joj se sviđa, on to donese za dan dva i dobije trećinu od kupovne cijene. Poslije je di-gao na pola od cijene, kad je izračunao koliko košta alat koji je upo-trebljavao, vrijeme provedeno vrebajući na najpovoljniji moment i vrijeme provedeno s milicijskim pendrecima. Bolno vrijeme odrastanja. Ipak je bilo i vrijeme posjeta sitnoj starici. Najtopliji trenuci i najmirniji. Rado je spavao na otomanu pored prozora, dok bi ona plela pored njega, a mir pojačavalo ujednačeno ku-canje starog sata na zidu. Otac nije bio više živ. Pijan se srušio u hladnoj noći i zaspao. Sutra su ga mrtvog našli radnici koji su se vraćali iz treće smjene. Starica ga nije više korila, bio je odrastao, sad i sam zna šta radi. A to što radi nije dobro, znala je. I nikad nije htjela da primi pare od njega.

– Meni je dosta moja penzija, šta će meni više? Ti si mlad, tek trebaš da stvaraš sebi familiju…

A njemu je bilo žao što ga nikad ni za što nije zamolila, nikad nešto zatražila, jer bi joj sve stvorio na svijetu samo da ga upita. No, njoj je bio dobar njen mali kućerak, onakav kakav je, njena mala klupica u bašči i njen ibrik za kafu i njen mali crnobijeli televizor.

– A moj sine, šta će mi u boji. K’o da ja šta gledam. Samo eto da predvečer čujem da kogod govori, a i haman pola ne razumijem.

I bilo mu je uvijek žao što nije imao čim da je obraduje. Počela je, zatim, sve teže govoriti. Kao da ju je polako ostavljalo i ono malo snage. Svaki sljedeći put kad bi navratio do nje, činilo mu se

da je sve sporija i tiša. I sve sitnija. I napokon je dočekao dan da ga ona zamoli nešto.

– Ako možeš da ostaneš još koju noć kod mene. Nešto me pritišće u prsima. K’o da mi nešto teško legne na njih.

O, da. Ostat će on ako treba i mjesec dana. Samo da trkne da obavi neku sitnicu u gradu pa ako treba i preselit će kod nje.

– Hajd’ti za poslom, pa kad budeš mogao dođi. – odgovorila je drhtavim i hrapavim glasom.

Posao je bio prava stvar. Prava lova, a lagana. Vila jednog dok-tora. Puna zlata, a doktor na putu. Vučjaka nema, alarma nema. Ali ga je dočekao doktorov brat s puškom i to registrovanom. Samo pogled na onu crnu cijev ga ukoči, a potom i ljuta bol u ramenu. Iz bolnice je otišao pravo u zatvor. Dobio je samo par mjeseci, jer ga doktor nije htio tužiti. Bilo mu neugodno što se pucalo u njegovoj kući. Bilo mu neugodno što se pričalo da ima na kile i kile zlata. Još neugodnije mu bile priče koje su od te noći kružile gradom. Priče o nekim čudnim spravicama u spavaćoj sobi. O spravicama za one nastrane i njihove sadomazo seks-ig-rice… I tko zna šta bi još bilo u njegovoj kući da nije odselio. Nitko nije znao gdje. Dugoprsti bi bio najsretniji da tamo nije ni bio, nego da je ostao onu noć kod svoje starice. Nakon deset dana pro-vedenih u zatvoru javiše mu da je ona umrla. Ni prvu i posljednju želju joj nije ispunio.

– E, smradu. – ogledao se na metalnoj plohi stola po kojem je poredao par starih, požutjelih slika sa kojih ga je ona nasmiješena i mlada gledala.

Okrenuo je glavu sporo i pogledao po zatvorskoj sobi. Prljava blijedožuta boja zidova je još više pojačavala skučenost i šturost ćelije. Ta tmurna boja mu se prilijepila za dušu i s nje kapala i razlijevala se izvan memljivih zidina. Boja jada. Boja čemera. Boja njegova života. Ono jedno jedino svijetlo je ugašeno. Sad je bio sam, tako sam… Kao što je i njegova starica bila sama u noćima i danima.

Kao da ga je gvozdena ruka ščepala oko vrata. Bilo ga je nje stid. Bilo ga je stid dok je između dva policajca i s lisicama na rukama, gledao kako spuštaju njen lijes u raku. I odlučio je da više nikad ništa neće ukrasti, pa makar umirao od gladi. Našao je posao konobara u jednom kafiću. Ni na piću nije gosta zakidao, ni na bakšišu gazdu.

Pošao jednom u onaj mirni, napušteni kućerak i kad je ug-ledao klupicu pred kućicom, na kojoj je ona dopraćala i ispraćala vozove čekajući onaj s kojim će on doći, steglo ga je u grlu. Toliko steglo da je osjetio kako mu se grčeviti jecaji propinju i kao šake udaraju po glasnicama. Pobjegao je na brežuljak iznad kućerka. Šuma se prostirala iza njegovih leđa i kao da je obgrlila svojim mirom njegova uzdrhtala ramena. I šiblje oko njega je bilo mirno, skoro nepomično. Sve oko njega je čekalo da prizna. Zaplakao je. Prvi put. Plakao je i plakao. Naglas je ridao kao dijete dok su mu jecaji tresli tijelo. Plakao je kao da nikad prestati neće. Kao da je taj prvi put trebao da isplače i za onog dječaka što je posuđivao olovke, za oca što su ga našli kao crknutog psa na putu, za staricu u crnini koja je samo jedno poželjela: da u zadnjim danima bude pored nje.

•

Posmatrao je daljine dok mu je gvozdeni obruč stezao vrat. Ne bi sad mogao ni riječ izustiti. I još mu žao. Uvijek će mu biti

žao. Ako bi sad zatvorio oči kanula bi suza, bio je siguran. Nešto zašušti pored njega. Čovjek sa srebrnom kosom je vadio džepnu maramicu i dodao mu je. Taman je htio zaustiti, da mu vala baš to ne treba, kad osjeti vlažnu toplinu na obrazu i on šutke uze maramicu.

Autobus se primicao gradu. Tabla. Prijedor. Znakovi ispisani po tabli crnim grafitom. c

Den bosniska författarinnan Karmen Media har presen-

terat sina böcker på Frankfurts Bokmässa i fjol. Det är ungdoms-romanen Potraga za Plavim kri-stalom (Letande efter Blå kristal-len) och samlingen av satiriska berättelser Domovina i Dijaspora (Fosterland och Diaspora).

Karmen Media bor i Tyskland och där skriver hon en ny ung-domsroman och en ny roman för vuxna under titeln Putnici (Resenärer).

Med särskild tillåtelse av författarinnan ger tidskriften Žena-Kvinna ut ett kort utdrag från den nya romanen Resenärer.


Romanima Mimar, Gazi Husrev-beg i Gazi Isa-beg, jedan od najznačajnijih bosanskohercegovačkih i bošnjačkih

književnika, Hazim Akmadžić, član Dru-štva pisaca BiH, ispisao je trilogiju kojom je obuhvatio period 15. i 16. stoljeća osmanske uprave u Bosni.

Roman Mimar, izuzetno literarno štivo o Hajrudinu, čuvenom graditelju nadaleko znane mostarske ćuprije (Stari most), žiri Poslovne zajednice izdavača BiH jedno-glasno je ocijenio najboljim u 2002. u BiH, a Hazimu Akmadžiću dodijelio laskavu titulu najboljeg autora 2002. godine. Pred-sjednik žirija, Tvrtko Kulenović, svrstava ga među pet najboljih bosanskohercegovačkih i bošnjačkih romana.

Već 2005. godine Akmadžić je obja-vio naredni roman iz trotomne trilogije, Gazi Husrev-beg, koji od strane oficijelne

Višeslojneporuke

književne kritike i čitalaca dobija najbolje ocjene. Krajem 2007. godine ovaj pisac ob-javljuje svoj najnoviji roman Gazi Isa-beg i nedvojbeno potvrđuje da je jedan od naj-boljih bosanskohercegovačkih i bošnjačkih romansijera.

Ono što u najkraćem karakteriše ove Akmadžićeve romane odnosi se prije svega na nov i neuobičajen pristup povijesnim događajima i ličnostima o kojima piše; jasan i čitljiv način pripovijedanja; bogat-stvo i izražajnost jezika, univerzalnost i hu-manizam poruka koje proizlaze iz Islama, ne samo kao njegove konfesionalne odred-nice, nego i temeljne filozofije, principa i načina življenja na koje nas upućuju Allah dž. š., Muhamed a.s. i Kur’an Časni.

U svom najnovijem romanu Gazi Isa--beg, Akmadžić se fokusirao na nekoliko hi-storijskih događaja koji čine pripovjedačku

cjelinu: opsada i pad Konstantinopolisa (Stambola) pod osmansku upravu 1453. godine; priključenje Bosne Osmanskom carstvu 1463. godine, sramno ubistvo bo-sanskog kralja Stjepana Tomaša u uroti koju mu je pripremio prijestolonasljednik i rođeni sin, također Stjepan, i kraljev brat Radivoje; zgražavanje bosanskih franjeva-ca i tadašnjeg provincijala Bosne Srebrene Ivana Stražemanca koji je sačinio epitaf na nadgrobnom spomeniku oceubice da ”preote kraljevstvo ocu ugušivši ga konop-cem / a svom zaštitniku uskrati ugovoreni danak”; ovo je prvi put u književnosti Bošnjaka da neki pisac iznosi historijske i relevantne činjenice vezane za pogubljenje oceubice i posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševa; Akmadžić taj događaj u književnom-estetskom smislu opisuje na nov i neponovljiv način, unosi neophodan dramaturški naboj, ali i svu surovost vre-mena u kojem čovjek ne preza ni od najgo-reg zločina u žudnji za vlašću. Vjerno su izneseni motivi za odluku sultana Mehme-da Ebul Fetha da naredi pogubiti posljed-njeg bosanskog kralja i oceubicu Stjepana Tomaševa, pri čemu se on poziva na fetvu Aali Alaudina Bistanija Musaunifeka.

Isa-beg kao vojvoda i kasnije sandžak--beg bosanski, nastoji očuvati zapadno krajište od upada Ugara, Germana, Mle-taka Đenovljana, lukavih diplomatskih spletki Ragužana (Dubrovčana) i pokušaja ratobornih susjednih plemena preko Save i Drine da se dokopaju, ako ne čitave, a ono barem dijelova Bosne. Isa-beg i njegovi po-tomci potiču od stare bosanske plemićke porodice Kotromana čiji su preci prihvatili Islam 1399. godine. Dakle, to se dešava svega deset godina nakon poraza kneza Lazara na Gazimestanu (Kosovu Polju). Njegov otac, čuveni Ishak-beg bio je vojvoda i zapovjed-nik najzapadnijih granica Osmanskog car-stva koje su od 1407. godine obuhvatale i

Med sina romaner Mimar, Gazi Husrev-beg och Gazi Isa-beg har en av de mest betydande bosniska

och bosniakiska författarna Hazim Akmadžić skrivit en trilogi om Bosnien under 1400- och 1500-talet.

Maktkampen är ett av nyckelteman i Akmadžićs ro-maner. Det mänskliga behovet att härska och ha makt över andra finns inte bara hos dem som har makt. Det finns också hos dem som på alla möjliga sätt försöker komma över makten samt även hos dem som inte stretar emot härskares tyranni.

En sak till utmärker honom. Detta är ett outtröttligt arbete att samla historiskt- och arkivmaterial i arkiv, mu-seer, bibliotek och vetenskapliga institut i Istanbul, Wien, Budapest, Moskva, Dubrovnik, Zadar, Zagreb, Karlovac, Sarajevo och Prag. Denna efter-forskning möjliggör för honom att korrekt skildra historiska händelser och gestalter.

Umjetnički proizvodi u Bosni i Hercegovini koncem 19. vijeka

Asbo

th, J

. de.

An o

ffici

al To

ur th

roug

h Bo

snia

and

Her

zego

vina

. Lon

don:

Sw

an, S

onne

nsch

ein

& Co

, 189

0. s.

181.

ono što Akmadžića izdvaja i čini osobenim piscem je, pored ostalog, i neumoran i pregalački rad na priku-pljanju historijske, arhivske i doku-mentarne građe radi autentičnosti likova i događaja o kojima piše


dijelove Bosne; Isa-beg je naslijedio oca na ovom položaju i udario temelje budućem šeheru i sjedištu bosanskog sandžaka Saraj--ovasiju (današnjem Sarajevu).

Dolazak Osmanlija u Bosnu Akmadžić u svojim romanima predstavlja tako što pokušava ispraviti historijske falsifikate, neistine i konstrukcije, i držeći se povi-jesnih činjenica, uvodi čitaoca u do tada malo znan ili nepoznat svijet, i briljantnim pripovjedačkim stilom opisuje surove uv-jete opstajanja Bosne, izložene intrigama, zavjerama, pohlepi i borbi za prevlast.

Fenomen borbe za vlast je jedna od ključnih tema u Akmadžićevim romani-ma. Ali ono što je njegovo viđenje borbe za vlast, suštinski obilježava svako vrijeme i daje univerzalni karakter, ali i pokazuje svu složenost i kompleksnost ovog problema. Ljudska potreba da vlada i ima moć nad drugima, ne ogleda se samo u postupcima onih koji je imaju, nego i onih koji se na sve moguće načine pokušavaju dokopati vlasti i moći, ali i onih koji pristaju bez opiranja na tiraniju vlastodržaca.

Galerija likova poput Mehmeda Ebul Fetha, velikih vezira Halil-paše i Mehmed--paše, bizantskog cara Konstantina, pa-trijarha Genadija, ugarskog kralja Matije Korvina, despota Đurađa, fra Angela i niza drugih čvrsto povezuje pripovijest o Isa- -begu koji se, nakon liječenja od posljedica ranjavanja tokom opsade Konstantinopo-lisa (Stambola) nakon godinu dana vraća u Bosnu da čuva i sačuva zapadno krajište. Njegova uloga je ključna u stvaranju uvjeta

Bibliografija:· Grijeh i pjesme, poezija, 1973.· Dječak i ptica, radio drama, 1980.· Usamljeno pročelje, poezija, 1981.· Zarobljeni vjetar, radio drama, 1982.· Prijatelji, radio drama, 1982.· Tiše, probudićeš Ivana, TV drama, 1983.· Gola slika, poezija, 1988.· U zemlju ukopan, poezija, 1990.· Zelene beretke, publicistika, 1993.· Zelene beretke, dokumentarni TV film, 1993.· Mors Mortis, priče, 1997.· Kristalni predak, poezija, 1997.· Izabrane pjesme, poezija, 1998· Zločin je zaboraviti zločin, publicistika, (sa Z. Ključaninom), 1998.· Tajna dvorske lude, pozorišna predstava, 1998.· Mislio sam da je mjesec žut, roman, 1999.· Tajna dvorske lude, roman, 2000.· Mala enciklopedija, priređivač, 2000.· Soneti, poezija, 2001.· Mimar, roman, 2002. · Gazi Husrev-beg, roman, 2005. · Gazi Isa-beg, roman, 2007.

za sultanov pohod na Bosnu 1463. godine. Međutim, i na ovo treba gledati u okviru tadašnjih historijskih okolnosti. Zasigurno, da je pripajanje Bosne osmanlijskom carstvuza nju bilo najbolje i najsigurnije rješenje. Pod zaštitom i u granicama moćnog car-stva Bosna će, prvo kao sandžak, kasnije kao ejalet doživjeti puni politički, ekonom-ski, duhovni i kulturni preporod u naredna, skoro tri stoljeća. O tome svjedoče nebrojeni kulturno-historijski spomenici, vjerski ob-jekti i monumentalne građevine. Najčešće su to vakufi i zadužbine, i njihova izgradnja su neke od bitnih tema kojima Akmadžić ukazuje na ljudsku potrebu da iza sebe os-tavlja djela trajne vrijednosti. Ali, ona su tu i da svjedoče o opće civilizacijskom značaju življenja po islamskim načelima i propisima.

U savremenoj književnosti Bošnjaka Hazim Akmadžić je među prvima ukazao na ovo u svojim romanima Mimar, Gazi Husrev-beg i Isa-beg. Dakle, humanističke poruke u Akmadžićevim romanima su višeslojne, i svaka zahtijeva poseban osvrt, počev od općih i univerzalnih prožetih i nadahnutih islamskim učenjem, preko filozofskih i misaonih cjelina koje govore o dobru i zlu, do opomene da nema opravda-nja ni za jedno zlo koje čovjek svjesno ili nesvjesno počini.

Ono što Akmadžića izdvaja i čini osobe-nim piscem, pored već navedenog, svakako je neumoran i pregalački rad na prikupljanju historijske, arhivske i dokumentarne građe po arhivama, muzejima, bibliotekama, naučnim centrima i institutima Istanbula, Beča, Budimpešte, Moskve, Dubrovnika, Zadra, Zagreba, Karlovca, Sarajeva i Praga. Ovo traganje piscu omogućava da u svojim romanima bude autentičan, a historijski događaji i likovi vjerno opisani.

Nedavne Akmadžićeve izjave u medi-jima da piše novi roman pod naslovom Na Drini ćuprija, ma kako zazvučale i djelovale zbunjujuće, zasigurno nagovještavaju radi-kalan zaokret u rasvjetljavanju povijesnih činjenica nastanka i gradnje ćuprije, ali i svjedočenja o njenoj burnoj i krvavoj hi-storiji. Čini se da Akmadžić ne odstupa od misli čuvenog ljetopisca Mula Mustafe Bašeskije: Sve što nije zapisano, nije se ni dogodilo. (d.p.) c

Iz programa kulturnog udruženjaBROARNA · MOSTOVI

Göteborg


I denna bok finns faktiskt det mesta. Till exempel ett belägrat Sarajevo, trasiga monument och skadeskjutna själar, ny-

bryggt öl och sinnrika utsvävningar om bronsfigurer och dörrar. Eller komplicerade äktenskap och hänsyn till nära och kära som endast kan lyckas i sitt uppsåt om de går bakom ryggen på de älskade. Eller en pratglad men vemodig litteraturprofessor, en polischef med tusenkonstnärens känsla för vardagslivets poesi och en kvinna kluven mellan två oförenliga identiteter: drömmer-skan Sara som undkom en deportation 1942 och den praktiska Serafina som ett halvt sekel senare ställer sig i en av stadens dödliga korsningar, som om hon ville utmana kryp-skyttarna med sin blotta existens.

Dzevad Karahasans roman Sara och Se-rafina, som ursprungligen utkom 1999 och nu föreligger i Djordje Zarkovics seniga och smidiga översättning, är detta sällsamma ting: en 169 sidor lång skattkista. Knappa tjugo minuter ligger mellan textens början och slut, men utrymmet mellan pärmarna är fyllt med lika säregna som trovärdiga livsöden, kulturhistoriska fördjupningar och romantekniska finesser. Som sig bör är själ-va storyn både enkel och komplicerad – en härva av tåtar maskerad till nystan. Den röda tråden som syns här och var utgörs av ett ungt par som ska föras ut ur den belägrade staden med hjälp av förfalskade dopbevis. Det självutnämnda räddningskommandot misslyckas dock och plågas av skuldkänslor. Serafina sörjer dotterns död och bestäm-mer sig för att dö, eftersom hon inte står ut med att kärleken förstörts. Men denna tråd förbinds med ett antal såväl vackra som vå-gade variationer på teman som att träda in och träda ut, parallellvärldar och framställ-ningen av bronsfigurer, vilken sägs vara lika naturlig och nödvändig som produktionen

av urin, svett och koldioxid.Karahasans berättare vet att så länge

man pratar är man inte död. Men hans snacksalighet går aldrig på tomgång. Tvär-tom demonstrerar den åldrade professorn att det inte finns några oskyldiga beslut och att varje ord innehåller sin egen moral. Är det värt att leva om man förråder sin kärlek? Är det bättre att dö, eftersom man endast kan vara ensam i döden? Romanen visar att krig inte dövar känslorna, utan överstimul-erar dem. Någon tröst erbjuds inte för ro-manfigurer som tvingas sky öppna platser och rullgardinslösa fönster – om den inte består i insikten att omvägar är det enda rätta i livet.

Med all respekt för den nystartade serie som Bosnisk-Hercegovinska Riksförbundet ligger bakom och som läsande varelser förstås bara kan önska välgång: roman-hybriden Sara och Serafina hör hemma

på ett stort förlag, i kataloger där Thomas Bernhards talträngdhet, Danilo Kis under-fundighet och Kafkas vemodiga känsla för utvägslöshet sörjer för grannskapet. Kort sagt: där romankonstens framtid avhand-las. (Dagens Nyheter, den 14 maj 2008) c

Sara &Serafina

Två liv på tjugo minuter.Sarajevoroman bindersamman då och nu.

Av: Aris FIoREToS

Upravo je izišao iz štampe roman Sara i Serafina Dževada Karahasana u pri-

jevodu na švedski jezik. To je prva knjiga edicije Bosanskohercegovačka književnost na švedskome jeziku, koja ima za cilj da predstavi švedskom čitaocu makar je-dan dio dokazano vrijednih literarnih os-tvarenja bh. literature. Voditelj i urednik edicije je dr. Izet Muratspahić, a izdavač Savez bh. udruženja u Švedskoj.

Cijena: 100 kr (+ porto); kontakt tfn: 011-16 66 22; fax: 011-16 69 33; E-post: [email protected]

Dževad Karahasan

Foto

: Eric

h M

alte

r


Sorg kan ta olika stor plats i en människa allt eftersom livet drabbar henne. Po-eten och författaren Meho Baraković

verkar tillhöra dem som bär det svåra tätt intill. Som har en ständig tillgång till smär-tan men också nära till skratt, längtan och kärlek till människan, ett slags underlig-gande flöde som både ger och tar.

Hittills har Meho Baraković publicerat ett tjugotal diktsamlingar; de flesta på bos-niska, några på svenska och en på italien-ska. Den första boken publicerades 1972 och hade titeln Asyl. En titel som låg tjugo år före sin tid, före det verkliga kriget, flykten och främlingskapet.

– Det är en förmåga man har som poet, att man lättare kan föreställa sig vad som kan hända. Jag kände på mig att det var en svår tid som väntade. Något inuti mig vis-ste att det skulle komma en tragedi, berättar Meho.

Med under intervjun finns Mehos vän och författarekollega Nizama Granov Čaušević som har följt med för att översätta när orden inte räcker till. Nizama har liknande erfar-enheter som Meho och förstärker den ge-mensamma känslan av förlust över allt som fick lämnas bakom och minnena som fick följa med, båda svåra och ljusa.

Före kriget hade Meho publicerat åtta diktsamlingar och många kände honom både till namn och till det yttre.

– När kriget bröt ut ändrades alla planer. Jag fick lämna ett fridfullt liv för något an-nat.

En period satt Meho fängslad för en dikt han hade skrivit; en dikt mot kriget. I juni 1992 lämnade familjen Baraković hemsta-den Trebinje för att bege sig till Montenegro och staden Plav.

– Vi kunde inte ta med oss så mycket. När kriget bankar på dörren finns det inte

Priset germig styrka

att fortsättaPoeten Meho Baraković var en av tre pristagarna som fick dela

på Angereds Kulturpris 2007.

Av: Martina VIKLUND

så mycket tid. I Plav fick vi bo på ett hotell som hade gjorts om till flyktingcentrum. Vår familj bodde i rum 303.

I två år stannade familjen i Plav. En tid som beskrivs som svår och där män-sklighetens både goda och mindre smick-rande sidor framträdde.

– Det är svårt att beskriva och det går inte att föreställa sig Om man inte har up-plevt det själv. Jag tappade lusten att äta, lusten att leva. Att ständigt vara beroende av andra, att få kämpa för allt väckte många starka känslor.

Meho återger sin upplevelse av män-niskors girighet och rädsla. Hur var och en kämpar på sitt sätt för att behålla livet och känslan av kontroll.

– Jag tillhörde de intellektuella och hade många bekanta som uppskattade mig. Det finns alltid goda människor. När jag kom till Montenegro så visste man vem jag var. En vän, en annan poet, skänkte mig en kostym. Oavsett den tragiska situationen så skulle jag i alla fall ha kläder som kunde upprät-thålla min värdighet som människa, berät-tar Meho.

Några andra såg till att Meho fick en

skrivmaskin för att kunna fortsätta arbeta.– Det är viktigt för poeter att få fortsätta

skriva. Jag fick skrivmaskin och papper. Drivkraften att skriva, det blev mitt sätt att stå emot situationen.

Under den här tiden skrev Meho fem böcker. Två av dem har ordet Plav i texten. Plav som på bosniska också betyder blå.

År 1995 kunde familjen Baraković följa med i unhcr vita bilar som körde dem till Belgrad. Därifrån kunde de sedan flyga vid-are till Sverige och lägenheten som väntade i Bollnäs, en anhalt som skulle vara i tio år innan man beslöt sig för att flytta vidare till Hjällbo och Göteborg, en större stad med andra möjligheter.

– Jag har ett annat modersmål som aldrig går att ersättas. Språket, mitt hem-land, mitt folk, allt det där ligger djupt be-gravt i mig och gör sig påmint varje sekund, varje minut. Inom mig kommer jag alltid att känna mig som en främling. För de unga är det enklare. Jag kom hit när jag var femtio år. Jag hade ett helt liv bakom mig.

I november 2007 var Meho Baraković en av tre pristagare som fick dela på Angereds Kulturpris. En utnämning som Meho fick för sitt litterära engagemang, sin vilja att finna ett uttryck för krigets fasor och exilens utsatthet, och för sitt engagemang inom kulturföreningen Broarna-Mostovi som han grundade i början av 2006. En förening som ägnar sig åt bokutgivning och litterära kvällar där man vill att författare och läsare ska få möjlighet att mötas.

– Jag är väldigt tacksam för Angereds Kulturpris. Det gör att fler i min omgivn-ing får veta vem jag är och vad det är för förening som vi har. Priset ger mig styrka att fortsätta, att göra det bästa jag kan.

(Norra Göteborg, Gotmedia ab, Nr 1, januari 2008, s. 5.) c

Pjesnik Meho Baraković je novembra 2007. bio jedan od tri dobitnika na-

grade za kulturu Angered 2007. Barakoviću je nagrada dodijeljena za

njegovo književno nastojanje, njegovo htijenje u pronalaženju izraza za ratni užas i izloženost izgnanstvu, i za njegov angažman u kulturnom udruženju Broar-na-Mostovi kojeg je osnovao početkom 2006. i koje se bavi izdavanjem knjiga i or-ganizacijom književnih večeri. Udruženje je tokom 2007. objavilo tri knjige, dvije na našem i jednu na švedskom jeziku.

Meho Baraković bredvid Karin Boyes (1900-1941) staty i Göteborg

Karin

Boy

es s

taty

, av

Pete

r Lin

de, 1

987,

Fot

o: H

aris

Tuc

akov

ić

U Zagrebu, sa svojih preko 87 ljeta dugim životnim ”prtljagom” i bli-stavom umjetničkom biografijom,

živi naš proslavljeni likovni umjetnik i karikaturista Ismet Ico Voljevica, pori-jeklom – Mostarac. Bio je, između os-talog, i 35-godišnji i nezamjenljivi autor humoristično-satiričnog serijala grga – karikatura najtiražnijeg i najpoznatijeg hrvatskog dnevnika Večernji list, bra-vurozni likovnjak i doajen sa predugom skalom najvećih i domaćih i internacio-nalnih nagrada i priznanja, a među njima tri puta i vrhunskog Grand Prix-a (1974. Montreal, 1988. Zagreb i 1993. Ankara).

Vječno paradoksalna i nerijetko tragi-komična, sveljudska, pa i neljudska sva-kodnevnica – društvo, skandali, sav lijep i ružan život u njemu, domaća i svjetska zbivanja, bili su beskrajan motiv neponov-ljive Icine ”karikature kao akupunkture” kao svojevrsne autorske mašte i dijalekti-ke – beskompromisne satire u smislu ana-litike i kritike istog u tvorbi kreativnog javnog stava i mišljenja, oplemenjenja i obogaćenja čitalačke i javne svijesti i međuljudskih odnosa i pogleda uopšte.

Čuveni hrvatski intelektualac, pisac i publicista Igor Mandić o Ici će apotekarski tačno, jasno i krasno slijedeće zabilježiti:

”Nasmijano i dobroćudno, nikad za-jedljivo, podmuklo ili razaralački, Voljevi-ca ubada ovu našu stvarnost tisućama svojih crteža, raspoređujući ih po njenom tijelu kao da se bavi akupunkturom. Jer, ozarujući nas, izazivajući u nama čuđenje i veselje, karikatura nas liječi: ona nam ot-kriva naličje stvarnosti, demaskira lažne veličine, ukazuje na bolna mjesta društva, čini jasnim naizgled zapletene probleme… Smještajući igle svojih radova na prava mjesta naše stvarnosti. Voljevica je, tako, u rutini svoje dugogodišnje prakse, već

Karikaturakao –akupunktura!

(Ne) zaboravljeni maestro:Ismet Ico Voljevica

Piše: Mesud PRoLIĆ (Berlin)

formirao značajan opus i ozbiljan nazor na svijet.

Za profesionalca Icina kalibra ona je životna obveza, potpun izraz sposobnosti koja svojim djelima sudjeluje u oblikova-nju javnog mnijenja. To vrijedi za njegove ”opasne” karikature, koje se bljeskovitom ironičnošću uzdižu do malih remek-djela u svojoj vrsti, podjednako kao i za one u kojima Voljevica reagira na najbanalnije probleme svakidašnjice. Dakle, karikatura je tajni govor koji svi razumiju, ali posebno treba cijeniti one koji nas njemu poučavaju. Ismet Voljevica komentira naše društvo u tisućama svojih karikatura, a lako je uočiti da je njegova ironija prije dobroćudnost onoga koji nas propušta na ispitu, nego onoga koji nas na njemu ruši. Napokon, karikaturist je izokrenuti pjesnik: u svojoj sposobnosti uočavanja on rado pretjeruje, ne bi li nas, kratkovidne, poučio kako tre-ba gledati.”

Poslije polustoljetne vezanosti za svoju suprugu koja je bolovala od neke vrste Parkinsonove bolesti, prije četiri godine

doživio je bolan, tužan i vječan rastanak i oproštaj od nje, jer su poodmakle godine i njena bolest bile jače i od Icine ogromne i svakodnevne brige, ljubavi i pažnje prema njoj. To je činio preko desetak godina sve do njenog posljednjeg životnog trenutka, iako je i sam bolesnik sa tri operacije srca i četiri ”bajpasa”. A zatim su došle i još dru-ge, ne manje bolne i teške, uskoobiteljske muke, drame, gubici i nevolje, a među nji-ma o smrt mladog 25-godišnjeg unuka u saobraćajnoj nesreći u Americi, njegovog miljenika i studenta.

”Moja je situacija očajna u zdravstve-no-ekonomskom smislu. Iako sam već u poodmakloj i visokoj životnoj dobi i stvaralačkom vrhuncu, uz najveće želje i potrebe za stvaranjem, te i pored mojih velikih priznanja, nemam mogućnosti da se i dalje bavim mojom profesijom” – pomalo sa tužnom rezignacijom će u svom pismu kazati ovaj zaista plemeniti čovjek, prominentni Mostarac i Zagrepčanin i veliki i širom svijeta priznati i nagrađeni umjetnik. c

Lijepa Emina u bašti jasmina (Voljevica 2006.)



Iz u

mje

tnič

ke ra

dion

ice

Enis

e Es

ada

Gro

zdan

ić

poezIja

Enisa Popović-Čengić

Ž e n iU mermer kamenu, u pijeskuU drvo urezanaŽ e n aNa njivi, u kolibi, u kuliNa slikarskom platnuVoljena i ljubljenaŽ e n aU svili i kadifiU zakrpljenoj haljiniNa modnoj pistiUvijek lijepa, zanosna Ž e n aNad kolijevkom, brižnaNad kazanom, rumenaZa stolom, u fabriciOpet ž e n aU kolu, u igri, veselaNa plesu obgrljenaDignute glave Ponosna labudicaŽ e n aI upisana i otpisanaPogubljena i zaboravljenaSilovana od dušmaninaSuzama bola oprženaŽ e n aNajmilija, najnježnijaNajtoplija i bijelaRuka majčinaSrebrna suza sestrinaSvilena pletenica naninaŽ e n i n a

Pjesma mojoj djeciKada bih moglaZlatnim koncem izvesti vaš sanPod svaku vam stopu, metnuti dlanDa mehko vam bude, dok hodite

Oči bih vam sunčevim sjajem napunilaDa mrkle sate tuge, nikada ne viditeDa suze radosnice, samoPokvase vam lice

Kada bih moglaU zlaćani kavez, slavuja vam smjestitiPod prozorDa budi vas i cvrkutom veseli stalnoI da vam umor skida, sa pleća mladih

Kada bih moglaI smijalice bih vam na licu naslikalaDa nikada ne nestanuDa brigama prkose i traju

Zlaćanim koncem vezem svoje željeBez prestanka, što rade sve majkeDa bih vas, djecu moju, osrećilaU noćima blagim, sa molitvom iskrenomI u zorama rosnimNa jastuku vezenom, maminom

(kada djeca nastavljaju svoj život)

Ferid Čehić

Begonijana vrelom asfaltuAsfalt cvjeta kad mu vrijeme nije u

proključalojUlici Östra Ågatan

dok Fyrison pronosi dio moje tugezbog otpalog

cvijeta susjedne mansarde i odnosijužno do

Jezera Ekoln.

Asfalt cvjeta, zemlje nigdje nema,Sunce žari

kao neka suncai peče asfalt u rerni stravičnih čudesa.

Fyrison teče, ta kamena rijeka, i nebrine mnogo

što na asfaltnu traku s obližnjemansarde vjetar

poliježe otpaluBegonijumalaksale ljepote.

Vrisnuo bih, nemam snage, glas iznjedara južno

Sunce spalilo.Molim asfalt što bez zemlje cvjeta i

vlasnike mansardi uUlici Östra Ågatan

”Nemojte dozvoliti da Begonija padana vruću podlogu

pregrijane magme, vjetar će brzoodnijeti cvijetak u

kovitlaste vale zahuktalog Fyrisona!”A onda je kasno,A onda je kasno.

Fyrison nosi, ne bira putnike i nebrine mnogo

što asfalt cvjeta kad mu vrijeme nijei što vlasnici mansardi

imaju važnijeg posla.

Begonija se hrve,asfalt joj ne prija, vjetar je pomiče i na

noge diže,a Fyrison bezbrižno,stoljećima ustaljenim hodom, bježi

južno od svogizvorišta.

On Begoniju odnosi dalekom Hyacintu da

Zumbul joj južnisvoj mirisni podari nektar.

Meho Baraković

ZemljaNe tražim Niotkuda da se donese

Zemlja za ukopmoj Mezar neka se prekrije Strahomjer moj Život je imao smisla samo kada

samse Nečega Plašioa Plašio sam se Svega i Svačegai Crnog i Bijelog i kao dodir Svile što je

bivaloPlašio sam sei dok sam Pio i Jeoono što je nudilo Vrijeme iz koga

nisam mogaoP o b j e ć ia zašto i kuda da Bježimsve bi me Sustiglo kad-tad

Straha je nestalosasvim Nestaloonoga trenutka kada je Smrt preuzela

sve komandei sada Dišem bez onog osjećanja blizine

Smrtisamo što me Nemasasvim me Nema

HercegovinaAliji Kebi

I MostarI drevni Stolaci mirisno Trebinjesve se to u meniZapisujei trajekao u zemnoj školjkiplačaI Suncei Bol kamenai Trn i Dračau meni odzvanjajui sve toi sve ono u meni se slamai kroz meneKoračaZemljaHercegovinakroz mene Korača c


Pružio se dembel Medo, predao se čitav snima. Ne brine se baš nimalo što napolju šeta zima. Možda sanja zrele

kruške, il’ poplavu meda slatka, pa se zato u snu smiješi i plan novi k’o da satka: ”Dok odspavam zimu samo, pričekajte Medu svoga; prirediću s vama gozbu, imena mi poštenoga!”

A Januar, mjesec hladni, pahuljice sipa lake, da za njima razašalje i vjetrove, oštre, jake. Pa se vije i leprša pahuljica snježni roj, dok Januar vjetrovima ne podvikne oštro: ”Stoj!” Onda opet mirno lete pahuljice – zvijezde zime i slovima svud bijelim Januara rese ime.

•

Pod odjećom mekom, bijelom leži šuma k’o nijema; drveće je saglo granje, pod

teretom teškim drijema. Samo tamo, na kraj šume, gospodari graja, vreva, gdje Ja-nuar s vjetrovima užurbano pjesmu pjeva. Jedne sanke, a njih trista; i vukova, i lisica, pa jelena, hitrih srna, te zečeva, vjeverica… Eno, sad se Vuk zloglasni na sankama spušta dolje; napinje se da od drugih niz strminu sjuri bolje. Al’ je i on slabog znanja – na glavu je teško pao, pa mu cijeli skup se slatko zbog tog pada nasmijao.

I Januar sav se trese, od smijeha mu suze liju. Zbog smijanja njegovoga vjetar pjeva – fiju-fijuuu! Januaru tada priđe klanjajuć’ se mudra Lija:

– Vidim, silni Januare, da ti ovo mnogo prija! Al’ ja imam plan još bolji, on je pre-pun smijeha nova…

– De, da čujem, koji, koji? Šta to, mudra Lijo, skova?

– U svom stanu Medo spava, od tebe se skrio tamo. Treba da ga probudimo, da se skupa posankamo! Al’ će biti smijeha silna na sankama kad se spusti, pa onako silno težak kada padne u snijeg gusti!

– Vidi, vidi, to je dobro – Januar će na to glasno. – U svom stanu, veliš, spava? Svi idemo tamo – jasno.

•

Leži Medo, u snu luta, možda još u me-dnim snima, kad ga neko poče češkat’

po ozeblim tabanima:– Ustaj, Medo, lijeni stvore, što se bojiš

mraza, zime! Kad te zovem, podigni se… Januar je meni ime!

Zijeva Medo, san otresa, začuđeno gleda goste:

– Ko me budi? Ko to smije! Hej, vi tamo, ko ste, ko ste?

Tad se javi mudra Lija:– De, ne pitaj, Medo, više; Januar je

glavom ovdje, pazi dobro, zbori tiše!Kad to začu Medo stari, upravo se zapre-

pasti:– Šta, kad prije, nisam znao? Velike li

samo časti!Januar se na to maknu, nakašlja se, stro-

go reče:– Ja sam, Medo Medadaju! Što od mene

ti uteče? Zašto bježiš, što se kriješ od lijepe snježne zime?

– Ne prijaju meni, dragi, baš nikako oštre klime!

– Gle, molim te, – Januar će – takva bunda, pa ti hladno. Kako možeš to da kažeš… E, moj Medo, to je jadno!

Uzvrti se na to Medo; nešto mrmlja, sve se češka. Uplaši se da na njega sad ne padne kazna teška.

Januar se opet javi:– Čuj, spavanko Medadaju, hajde s nama;

odmah kreni, gdje se zvjerke sad sankaju! Os-tavi se svojih snova, moraš poći i ti s nama, da vidimo kako juriš po snijegu na sankama!

Muka Medi, sve se vrti, pa se tužnim glasom javi:

– Zar na sanke ja da sjednem… Tu se radi i o glavi! Poginuću, slomit’ sanke… Pustite me, nisam za to!

– Hajd’, ne brundaj, – Januar će – mislili smo mi i na to. Svi krećemo, brže, Medo, već i sumrak evo slazi!

I krenuše, svi se žure po skrivenoj šumskoj stazi.

•

Živnu opet na kraj šume, ne smeta što studen brije, što probuđen vjetar lako

pahuljica bezbroj vije. Životinje tu su došle, jer Januar sve je zvao; na sankama vidjet’ Medu – ko bi samo izostao!

Eno Mede pored sanki, spopale ga teške muke. Zna – tresnuće, vrag su sanke, biće smijeha, a i bruke. Ipak sjede, teška srca otisnu se, naglo spusti: slomiše se pod njim sanke, on glavačke u snijeg gusti! Da l’ je čitav, ko bi znao; Januaru važno nije, već se s Lijom, skupom cijelim, sav tresući slatko smije.

Usta Medo s mukom živom, sav se bijeli od snijega. U glavi mu nešto zuji i s mukom se teškom gega. Krenu Medo hramajući, gleda one što se smiju, a posebno, da upam-ti, tu lukavu teta-Liju!

•

Noć je sišla polagano i pokrila plaštom granje. Stišao se roj pahulja, sad ih pada

mnogo manje. Doplovili šumi snovi, pa je tiha i nijema. Januar se umorio, te mu oštre pjesme nema. Samo gdjegdje na drveću fenjerčiće sove pale i gledaju pahuljice što su šumom posjedale.

San je noćas sasvim dockan do Medinog doš’o stana; naš'o ga je na postelji u obloge zamotana. Bilo mu je žao Mede, te mu sklo-pi oči snene, da bar u snu među kruške na Medenu rijeku krene. c

Dragan KULIDŽAN

lektIra za klInce I klInceze

Priča o Januaru i Medi Medadaju


Ringjorden runt från

18öre/min

3Global 29 kr/mån kan tecknas med valfritt 3Abonnemang. Alla minutpriser i annonsen är inkl moms och gäller till fast nät i mottagarlandet. Uppsägningstid 30 dagar. För mer info, se tre.se.

Med 3Global ringer du för endast 18 öre/min till:

Se tre.se för fler länder. Samma låga priser även för företag.

Serbien 69 öre/minMontenegro 69 öre/minMakedonien 99 öre/minBosnien och Hercegovina 99 öre/minAlbanien 1,49 kr/min

Kanada 18 öre/minUSA 18 öre/minTyskland 18 öre/minKroatien 39 öre/minSlovenien 49 öre/min

Nu även för kontantkort.

Svjetska novost. Zovite nevjerovatno jeftino u inostranstvo sa mobilnog.

Köp på tre.se 020-33 33 33 Butikerna

FAMILJEN VÄLDOFTOCH DEN AUTOMATISKA LUFTFRÄSCHAREN

FRESHMATIC

Erbjudandet gäller t o m 2008-07-31. Kupongen gäller vid köp av en ”Airwick Freshmatic Starter-Kit“. Endast en kupong per kund och köp. Kan ej kombineras med andra erbjudanden.

Till butiken: Inlöses av Kuponginlösen AB när kupongen är försedd med kundens namnteckning.

Namn:

PRÖVA OCKSÅ DE ANDRA AIRWICK ODOUR STOP

VARIANTERNA

30 kr

FRESHMATICFRESHMATIC

300kr

PROVA PÅ RABATT

9

950010 503002

Ringjorden runt från

18öre/min

3Global 29 kr/mån kan tecknas med valfritt 3Abonnemang. Alla minutpriser i annonsen är inkl moms och gäller till fast nät i mottagarlandet. Uppsägningstid 30 dagar. För mer info, se tre.se.

Med 3Global ringer du för endast 18 öre/min till:

Se tre.se för fler länder. Samma låga priser även för företag.

Serbien 69 öre/minMontenegro 69 öre/minMakedonien 99 öre/minBosnien och Hercegovina 99 öre/minAlbanien 1,49 kr/min

Kanada 18 öre/minUSA 18 öre/minTyskland 18 öre/minKroatien 39 öre/minSlovenien 49 öre/min

Nu även för kontantkort.

Svjetska novost. Zovite nevjerovatno jeftino u inostranstvo sa mobilnog.

Köp på tre.se 020-33 33 33 Butikerna

FAMILJEN VÄLDOFTOCH DEN AUTOMATISKA LUFTFRÄSCHAREN

FRESHMATIC

Erbjudandet gäller t o m 2008-07-31. Kupongen gäller vid köp av en ”Airwick Freshmatic Starter-Kit“. Endast en kupong per kund och köp. Kan ej kombineras med andra erbjudanden.

Till butiken: Inlöses av Kuponginlösen AB när kupongen är försedd med kundens namnteckning.

Namn:

PRÖVA OCKSÅ DE ANDRA AIRWICK ODOUR STOP

VARIANTERNA

30 kr

FRESHMATICFRESHMATIC

300kr

PROVA PÅ RABATT

9

950010 503002

* Cijena za slanje do 850 kr.Money Next Day usluga je dostupna na zahtjev korisnika i odnosi se na transfere u Bosnu i Hercegovinu iz zastupničkihlokacija u Švedskoj. Novac poslat Next Day uslugom biće na raspolaganju primaocu nakon 24 sata od momentakada je poslat, ovisno o radnom vremenu zastupničkih lokacija, razlikama u vremenskim zonama i opštim uslovimausluge. Detalje pogledajte na obrascu za slanje novca. Osim od naknade za transfer, Western Union ostvaruje prihod i prilikom konverzije SEK u stranu valutu.

� 020-90 10 90

© 2

008

WES

TER

N U

NIO

N H

OLD

ING

S, I

NC

. A

ll ri

gh

ts r

eser

ved

.

Iznos NaknadaNext Day*

0,01 - 850,00 70,00850,01 - 1 700,00 105,00

1 700,01 - 2 500,00 130,002 500,01 - 3 400,00 150,003 400,01 - 4 200,00 180,004 200,01 - 5 300,00 200,005 300,01 - 16 900,00 250,00

NOVO!NOVO!POSALJITE DO 850 kr

ZA SAMO70kr*

NOVO!! ^

AD A4 Zena SWE to BOS 18/03/08 18:11 Page 1

Documents

Žena-Kvinna nr. 38-39 · Bio je to događaj za ponos i pamćenje. Došli su i raniji pobjednici i brojni visoki gosti. Svima njima, a posebno udruženju Bosanska krajina, koje je