ENA VRBEK - hfhs.hr · PDF filebana JelaËiÊa trebat Êe vam 5-6 minuta pjeπice. Hostel nema vlastiti re storan, ... ovisi o vama, ali jedno je sigurno, spavanja nema! Onako snene

ŠKOTSKA

MALEZIJA

ATENA

TAJLAND & KAMBODŽA

ZIMA S FERIJALNIM

BROJ 40.41

2010

ŠKOTSKA

MALEZIJA

ATENA

TAJLAND & KAMBODŽA

ZIMA S FERIJALNIM

Uspon na Everest sanjala sam cijeli život

...Majka Priroda u najsjajnijem izdanju

Zemlja netaknute prirode i prijateljskih ljudi

Nove priče drevne božice

Od civilizacijskog trona do bespuća problema

Putovanja u Rimini, Krakov, Prag

ENA VRBEKENA VRBEK

Hosteler40_41.indd 1Hosteler40_41.indd 1 10/13/10 12:37:43 AM10/13/10 12:37:43 AM


www.euro26.hr

JESEN 2010 BROJ 40.41

Zaboravi dosadu – probaj hostelling!VeÊ sto i jednu godinu ljudi putuju po hostelima. »injenica da postoji viπe od 4000 hoste-

la u svijetu govori da je hostelling æivotna filozofija, ne samo naËin putovanja. To je upravo zato πto su hosteli mjesta gdje se mladi okupljaju, razmjenjuju putna iskustva, upoznaju razliËite kulture, sklapaju nova prijateljstva s mladima iz Ëitavog svijeta. U hostelima u Hrvatskoj 80% je gostiju iz svijeta, svega 20% domaÊih i na vama je to malo promijeniti. Zaπto? Zato πto jedino u hostelima moæete slobodno priÊi nekom iz Afrike i pitati ga o nje-govim obiËajima i kulturi, a da vas osoba ne gleda Ëudno. U hotelima je garantirana privat-nost, a time i sterilnost tako da za sve vas opuπtene kojima piπemo garantiramo nesteril-nost hostela, a opet sigurnost, ËistoÊu i dobar krevet.

Mala πkola hostellinga je inicijativa HFHS-a kojom se mladim ljudima nastoji pojasniti πto je to hostelling i kako posluju hosteli kako bi im pruæili dublji uvid u jedan dio turizma mladih. Jedna takva edukacija odræana je nedavno u rijeËkom hostelu, a sudionici su stekli znanje o poslovanju hostela, o samom fenomenu hostellinga, o marketinπkim inovacijama povezanim s omladinskim turizmom, kao i o tome kako preuzeti inicijativu i otvoriti svoj vlastiti hostel. Ovakvih akcija u buduÊnosti svakako moæete oËekivati, a pozivamo vas da pratite informacije na uskoro obnovljenoj stranici www.hfhs.hr te se pravovremeno ukljuËite i besplatno doznate sve πto vas zanima o Ëarobnom svijetu hostellinga. U meuvremenu imate priliku otkriti kako hosteli funkcioniraju u inozemstvu, a povod su tradicionalna novogodiπnja putovajna s Ferijalnim. Vodimo vas u Krakov, Budimpeπtu, Novi Sad i Rimini, a vi se nemojte ustruËavati doznati zaπto se o ferijalnim putovanjima priËa joπ mjesecima.

Branimir MarkaËglavni urednik

Uvodnik

Sadržaj

impressumHosteler Magazin za mlade Glavni urednik: Branimir MarkaËIzvrπni urednik: Igor FilajdiÊZamjenik glavnog urednika: Tomislav NovakSuradnici u ovom broju: Draæen BabiÊ, Marin BuriÊ, Draæen GeËeviÊ, Ivan D. Jakovina, Ka tarina MilkoviÊ, Hrvoje PaiÊ, Matija PolanËec, Ivan Rako, Anja ÆepiËIzdavaË: Hrvatski ferijalni i hostelski savez

Adresa: HFHS-EURO<26 Savska 5, 10000 Zagreb, Tel: 01/ 48 29 296, Fax: 01/ 48 70 477E-mail: [email protected] Web: www.euro26.hrZa izdavaËa: Marijan PolaπekÆiro raËun kod ZagrebaËke banke:2360000 - 1101485191Magazin “Hosteler” je kao periodiËna tiskovi na prijavljen Ministarstvu kulture RH pod brojem 1276. Magazin preporuËa Ministarstvo znanosti, obrazovanja i πporta.Naklada: 15 000. Magazin je besplatan.Dizajn i prijelom: www.kioskstudio.net

Tisak: Radin print culture

Miπljenja i stavovi autora tekstova ne odra æa-vaju (nu æ no i) stavove Hrvatskog ferijalnog i hostelskog saveza.

Hrvatski ferijalni i hostelski savez je nev-ladina neprofitna udruga mladih. Osnovni cilj udruge je promicanje turistiËke kulture i mobilnosti mladih. Jedan od programa koje HFHS provodi je EURO<26, sustav povlastica za mlade do 26 godina koji vrijedi u 38 europskih zemalja. Viπe informacija o ovom, kao i o drugim programima, naÊi Êete na www.hfhs.hr i www.euro26.hr.

SVIJET OTVOREN MLADIMA

4 HOSTELI JESEN/ZIMA

6 NOVE GODINE

8 TEČAJEVI STRANIH JEZIKA

9 PUTOVANJA S FERIJALNIM

10 LJETNI KAMP EURO<26

PUT POD NOGE MNOGE

12 ŠKOTSKA

17 MALEZIJA

22 ATENA

26 TAJLAND & KAMBODŽA

30 PUTOVANJA ZA 50 KN

32 GRABOVAČA

HOSTELERCOOL

34 Intervju ENA VRBEK

36 UMIJEĆE PAKIRANJA

38 VRUĆA ČOKOLADA

40 ZEKA PEKA

42 FOTO NATJEČAJ

3

Adresa: HFHS-EURO<26Savska 5, 10 000 Zagreb, Tel: 01/ 48 29 296, Fax: 01/ 48 70 [email protected] www.euro26.hr

Tiskanje ove publikacije omoguÊeno je teme-ljem financijske potpore Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga druπtva u skladu s Ugo vo-rom broj 421-02/07-PP-6/30. Miπljenja izraæena u ovoj publikaciji su miπlje -nja autora i ne izraæavaju nuæno stajaliπte Na -cionalne zaklade za razvoj civilnoga druπtva. Nacionalna zaklada za razvoj civil-noga druπtva, Zagreb, Kuπlanova 27, http://zaklada.civilnodrustvo.hr


40.41.20104

Svijet Otvoren Mladima4 Zima u hostelima u Hrvatskoj 6 Nove godine 8 TeËajevi stranih jezika 10 Ljetni kamp Euro26

ZAGREBZagreb ima 18 kazaliπta, 28 muzeja, 53

galerije i umjetniËke zbirke, 10-ak kina, koncertnih prostora, a πto Êe se i kada dogaati moæete saznati na adresi: www.inzg.net/kaj-ima/danas i www.zagreb-tour-istinfo.hr. Omladinski hostel Zagreb smje π ten je u

najstroæem centru, svega 2 minute hoda od æeljezniËkog i 10-ak minuta hoda od autobusnog kolodvora, a do Trga bana JelaËiÊa trebat Êe vam 5-6 minuta pjeπice. Hostel nema vlastiti re storan, ali lokacija u centru obe Êava Ëitav niz moguÊnosti prehrane. Moæete birati od jednokrevetnih do viπe krevetnih, s vlas-titim ili etaænim sanitarijama.

OMLADINSKI HOSTEL ZAGREBPetrinjska 77, 10 000 ZagrebTel: 01/48 41 261E-mail: [email protected] grupa: [email protected]

ZIMA U HOSTELIMA U HRVATSKOJ

Pulu izaberite za mali kulturno-povijesni intermezzo, www.pulainfo.hr, takoer i kao polaziπte za izlete po istarskim gra-diÊima. Ideje i plan puta moæete osmisliti konzultirajuÊi strani-cu www.istra.hr, a plan veËernjih provoda uz www.izlasci.net. Omladinski hostel u Puli smjeπten je u vlastitom zaljevu,

doslovno na plaæi. Od hostela kreÊu prekrasne staze za bicikle ili za pjeπaËenje. Hostel ima viπekrevetne sobe, u paviljonima s etaænim sanitarijama, a u mobile home s kupaonicom i wc-om u sobi. Tu je i dvorana za obroke (ili tulume), velika terasa, sportski rekviziti, kafiÊ. Centar grada je udaljen 4 km, a busna stanica je u neposrednoj blizini hostela.

PULA

Sreća je da mi ljudi ne spavamo zimski san nego smo pokretni i budni i zimi. I volimo putovati i zimi. Dočekati novu

godinu u nekom drugom gradu, otići na božićne sajmove, pogledati hokej utakmicu, poslušati dobar koncert. Sva nas

ta događanja tjeraju iz toplih soba u udobne zimske cipele i čizme i put pod noge mnoge.

A gdje, kamo i kako? Imamo vrlo jednostavan i ne skup prijedlog. Provedite nekoliko dana u nekom od većih grado-

va koji imaju hostel. Toplo preporučamo naše hostele u Zagrebu, Puli, Rijeci, Zadru ili Dubrovniku. Također možete

planirati doček nove godine 2011. u spomenutim gradovima, smještaj možete rezervirati direktno u našim regional-

nim uredima, a ludo i nezaboravno se možete provesti na gradskim trgovima gdje se tradicionalno organiziraju kon-

certi i nastupi hrvatskih i stranih estradnih zvijezda. Cijena noćenja s doručkom kreće se od 85,00 do 122,00 kn po

osobi po danu.

Hosteli su adekvatni i za različite grupe, dakle, bilo da ste školski razred, udruga, imate seminar, školu u prirodi ili

što drugo, hosteli su idealni za vas. Javite se našim regionalnim uredima i za vas će izraditi programe, ponuditi sve

što je potrebno za realizaciju.

OMLADINSKI HOSTEL PULAZaljev Valsaline 4, 52 100 Pula Tel: 052/391 133E-mail: [email protected] grupa: [email protected]


5www.euro26.hr

Zadar je veÊ odavno postao vrlo traæeno odrediπte za osobe æeljne dobre zabave. Osim bogate kul-turno-povijesne baπtine i primorskog duha zadarskog poluotoka, Morske orgulje i Pozdrav suncu posebno su vaæan razlog za posjetu ovom gradu. Najave dogaanja u klubo-vima Arsenal, Maraschino i drugima moæete pronaÊi na adresi www.infozadar.net.Omladinski hostel u Zadru nalazi se

uz turistiËko naselje Borik, smjeπten u prvom redu uz more. Naπ je najveÊi

hostel, 308 postelja. Ima sobe s vla-stitim ili etaænim sanitarijama, resto-ran i kafiÊ, salu za πto vam treba, mini golf, stolni tenis, polivalentno sportsko igraliπte. Do grada Vas dijeli ugodna πetnja od 30-ak minuta ili nekoliko minuta gradskim busom.

OMLADINSKI HOSTEL ZADARObala Kneza Trpimira 76, 23 000 Zadar Tel: 023/331 145E-mail: [email protected] Rezervacije grupa: [email protected]

ZADAR

Dubrovnik kao uvijek priv-laËi turiste i posjetitelje nekom neodoljivom silom. Osnovne infor-macije i dnevna dogaanja moæete pronaÊi na adresi: www.tzdubrovnik.hr, dok planirana dogaanja za naredni period potraæite na: www.dubrovnik.hr/kalendar.Omladinski hostel Dubrovnik godi-

nama dobiva meunarodne nagrade kao najljepπi hostel na Mediteranu. Hostel ima viπekrevetne sobe s

etaænim sanitarijama, restoran, TV salu, a do Staroga grada ga dijeli prekrasna desetominutna πetnja.

OMLADINSKI HOSTEL DUBROVNIKVinka Sagrestana 3, 20 000 Dubrov-nikTel: 020/423.241E-mail: [email protected] grupa: [email protected]

DUBROVNIK

U Rijeci posjetite Trsat, Korzo, HNK Ivana pl. Zajca i brojne rijeËke klubove, osjetite duh grada. Informacije o dogaanjima pronaite na www.tz-rijeka.hr/kalendar.asp.Ulaznice za predstave i dogaanja moæete kupiti na internetskoj stranici

www.kulturaplus.com/k/default.aspOmladinski hostel Rijeka star je svega tri godine i smjeπten je u staroj vili

koja je godine u potpunosti rekonstruirana i napravljen je prekrasan hostel sa sobama s vlastitim sanitarijama. Restoran nudi usluge punog pansiona, a moæete se koristiti i TV salom i internetom. Do centra vas dijeli πetnja u trajanju desetak minuta, a ako vam je draæe bus stoji ispred hostela koji ima pogled na more.

OMLADINSKI HOSTEL RIJEKA©etaliπte XIII. divizije 23, 51 000 Rijeka Tel: 051/406 420E-mail: [email protected] grupa: [email protected]

RIJEKA

Planirate li pak dovoljno unaprijed i nikako niste zimski tip, planirajte s naπim hostelom u Velom Loπinju koji opet otvara svoja vrata veÊ 1. svibnja 2009. godine, πto i nije tako daleko.Omladinski hostel Veli Loπinj je smjeπten u simpatiËnoj austrijskoj vili izgradjenoj davne 1889. godine. Na tri kata su rasporeene dvo, tro, Ëetvero ili peterokrevetne sobe s umivaonicima, etaænim sanitarija-

ma, self-servis restoranom, buf-fetom, in ternet kutkom i nadasve simpatiËnom terasom okruæenom mediteranskim biljem i veselom hostelerskom atmosferom.

OMLADINSKI HOSTEL VELI LO©INJ Kaciol 4, 51 551 Veli LoπinjTel: 051/236 234; 236.239; 236.245E-mail: [email protected] grupa: [email protected]

VELI LOŠINJ


6 40.41.2010

Cikom zore 28. 12. 2010. kreÊemo iz Zagreba u tu staru damu svih doËeka gdje po iskuπanom receptu tuluma na glavnom trgu i uz nezaobilazne pivnice i klubove jednostavno ne moæete promaπiti dobu zabavu. Kako se u Krakovu ne biste samo zabavljali, nego neπto i nauËili, 29. 12. u prijepodnevnim satima, (iz Ëisto praktiËnih razloga kako nam se ne bi poslije pogubili), kreÊemo u razgled grada uz pratnju struËnog vodiËa. Drugog dana naπeg boravka u Krakovu, tj. 30.12 posjetit Êemo rudnik soli Wieliczka koji slovi kao jedan od najimpresivnijih rudnika u Europi. Zadnje sate stare 2010. zavrπavamo s tim "dosadnim" obrazovnim dijelom, i predlaæemo da ih provedete u pomnim pripremama i uz naπe savjete odaberete savrπeno mjesto za oproπtajni tulum! HoÊe li to biti na trgu, u pivnici ili klubu ovisi o vama, ali jedno je sigurno, spavanja nema! Onako snene i pomalo mamurne na prvi dan nove vraÊamo vas gdje smo vas i naπli u Zagreb.

HFHS - RU SPLITDomilijina 8, SplitTel. 021/ 396 031, tel/fax 021/ 395 972e-mail: [email protected]

HFHS ∑ RU OSIJEKP. PejaËeviÊa 2, OsijekTel. 031/ 36 90 33, fax 032/ 36 90 28e-mail: [email protected]

CENTAR ZA ME–UNARODNU SURADNJUTrg ærtava faπizma 13, ZagrebTel. 01/ 48 47 472 i 48 47 474e-mail: [email protected]

INFORMACIJE I PRIJAVE:

KRAKOV BUDIMPE©TA

Budimpeπta, neki ju znaju kao kolijevku Ëardaπa dok drugi kao biser Dunava, glavni grad naπih susjeda Maara koji veÊ godinama pune naπe lijepe plaæe, kako bi im vratili uslugu, predlaæem da stavite pinklec na rame i put Budimpeπte. Organizirali smo vam prijevoz (vlakom po bagatela cijeni) i smjeπtaj u hostelu Marco Polo koji je, naravno, u centru grada. A vama preostaje onaj zabavni dio: odrediti datum kad bi htjeli iÊi i kad bi se htjeli vratiti (ako vam uopÊe neπto takvo i padne napamet), isplanirati doËek i naravno preæivjeti ga!

Napomene: - putno zdravstveno osiguranje za prijavljenih 1 ∑ 8 putnika = 78,00 kn (individualno) - putno zdravstveno osiguranje za prijavljenih 9 ∑ 20 putnika = 49,00 kn (manja grupa) - putno zdravstveno osiguranje za prijavljenih viπe od 20 putnika = 39,00 kn (veÊa grupa) - Ëlanstvo u HFHS-u je 50,00 kn godiπnje

Marljiva ekipa ferijalnog ni ove godine ne miruje, pa smo tako za vas pripremili lude i nezaboravne doËeke nove godine na nekim starim, ali i potpuno novim destinacijama.

SLAVIMO NOVU 2011!


www.euro26.hr

Preko Jadrana do Riminija, srediπte noÊnog æivota Italije i ove godine misli se sa stilom oprostiti od stare i uÊi u novu. Na desetke klubova, poznati DJ-i, doËek na glavnom trgu garantira da neÊete ostati ravnoduπni. A opet kako se ne biste samo zabavljali nego i kulturno uzdizali isplanirali smo nezaobilazni razgled grada sa Augustovim slavolukom, Tiberijevim mostom.... crkvom Sv. Ivana Evanelista, a svi oni nezasitni mogu nam se pridruæiti i na kratki razgled San Marina i svega πto on ima ponuditi. Plan je ovakav: 28. 12. 2010. u noÊnim satima polazak iz Zagreba prema Riminiju sa zaustavljanjem u Rijeci da pokupimo RijeËanke i RijeËane. Na konaËnom odrediπtu nas oËekuju u podnevnim satima 29. 12. »im πto se ugodno smjestimo i osvjeæimo slijedi veÊ spomenuto kulturno uzdizanje, razgled grada u pratnji struËnog vodiËa. Nakon prve prospavane ili, budimo iskreni, nepros-pavane noÊi (ipak smo u Riminiju) u jutarnjim satima pripremili smo fakultativni izlet u San Marino treÊe najmanje i ujedno jedne od najstarijih dræava na svi-jetu. Povratkom doma (misli se na Rimini), slobodni ste kako ptice, da se poπteno pripremite za sutraπnju oproπtaljku od 2010. 01. 01. 2011. nakon πto se dobro naspavate, neπto pojedete, vozimo prema Rijeci tj. Zagrebu, uz krat-ko zaustavljanje Raveni, doma (misli se na Rijeku tj. Zagreb) mogu nas oËekivati oko podne 02. 02. 2011.

RIMINI

7

NOVI SAD

HFHS se ove godine pobrinuo da se provedete kako nikada u æivotu u prijestolnici rock-a Novom Sadu. Kao i svake godine orga-nizatori Exita glavni su i odgovorni za doËek na mnogobrojnim trgovima grada, dok se klubovi svojim maπtovitim programima trude ne ostati u sjeni. Mi smo si to zamislili ovako: 30. 12. 2010., to bi bio Ëetvrtak, kreÊemo iz Zagreba put Novog Sada uz naravno kratka zaustavlja-nja i piÊe dobrodoπlice pri prelasku granice. Dolaskom u Novi Sad, nakon πto se ugodno smjestite u hotelu imenjaku naπeg poznatog

kluba Aurora, vodimo vas u πalabajzanje gradom uz pratnju struËnog vodiËa, koji Êe vam uz sve znamenitosti pokazati i cool mjesta za doËek. Drugog dana druæenja, onako odmorni i Ëili, puni juËer nauËenih informacija o gradu, puπtamo vas sa uzice da slobodno bauljate u potrazi za najboljom zabavom. Ako vam se ne da za ma rat glavice kamo veËeras, prepustite se nama, sve Êemo organizirati.01. 01. 2011. nakon neprospavane noÊi za sve osim za vozaËe, kreÊemo prema Zagrebu uz kratka zaustavljanja i sokiÊ pri prela-sku granice trebali bi biti doma prije dnevnika!


8 40.41.20108

DILIT je internacionalna πkola osnovana 1974. god. uz podrπku talijanskog ministarstva obrazovanja. »lanica je svjetske organiza-cije koju Ëini 120 πkola stranih jezika. Usto Dilit je Ëlan EAQUALS (European Association for Quality Language Service), ELITE (Exce-llent Language Institutions Teaching in Europe) and ASILS (As so-

ciazione Scuole d' Italiano come Lingua Seconda), πto pot vr uje kva litetu njihovih programa.©kola se nalazi u centru Rima, kratkom πetnjom udaljena od glavne æeljezniËke stanice. Na πkoli predaju profesori sa dugogodiπnjim is ku stvom.

TE»AJEVI STRANIH JEZIKA U INOZEMSTVUAUSTRIJA, IRSKA, ITALIJA, SJEDINJENE AMERI»KE DRÆAVE

HFHS ∑ REGIONALNI URED OSIJEKOSIJEK, P. PejaËeviÊa 2Tel: 031 36 90 33;e-mail: [email protected]

HFHS - TRAVEL SECTION ZAGREB, Trg ærtava faπizma 13;Tel: 01 48 47 474, 01 48 47 472;e-mail: [email protected]

HFHS - REGIONALNI URED SPLITSPLIT, Domilijina 8;Tel: 021 32 16 14, 021 39 60 31;e-mail: [email protected]

INFORMACIJE I PRIJAVE:

FLS International osnovan 1987. godine, lider je u provoenju viso-kokvalitetne nastave engleskog jezika. Programi se izvode na neko-liko razliËitih lokacija, sve u sklopu fakulteta i visokih uËiliπta, πto polaznicima osigurava pravo ameriËko iskustvo. Neki od teËajeva na izbor: Discover California ∑ Citrus College, Los Angeles, CaliforniaDiscover New York - FLS Manhattan Language Institute, New YorkCalifornia Summer- California State University, Northridge, CaliforniaSurf Camp - Marymount College, Rancho Palos Verdes, CaliforniaActing Camp - Marymount College, FLS Manhattan Language Insti-tute, New YorkCinema Camp - Marymount College, Rancho Palos Verdes, CaliforniaPhotography Camp - Las Vegas Institute, Las Vegas, NevadaTennis Camp - Citrus College, near Los Angeles, CaliforniaGolf Camp - Citrus College, near Los Angeles, California Bas- ketball Camp - Lock Haven University, Lock Haven, PennsylvaniaHip-Hop Dance Camp - Suffolk University, Boston, Massachusetts

Discover Boston ∑FLS Boston Commons, Boston, MassachusettsBoston Summer - Suffolk University, Boston, Massachusetts

U»ENJE ENGLESKOG JEZIKA U AMERICI

EDEN SCHOOL OF ENGLISH ‐ DUBLIN

General English: Full & Part Time coursesOnima koji æele samostalno upoznati Dublin te u isto vrijeme unaprijediti znanje engleskog jezika nudi se moguÊnost uËenja jezika ovisno o æeljenoj duæini boravka u Irskoj. Smjeπtaj takoer

moæe biti organiziran kod obitelji domaÊina na bazi polupansiona. TeËajevi mogu biti Full Time i Part Time, ovisno o slobodnom vre-menu studenta.

INSTITUTO IL DAVID specijaliziran je za poduËavanje talijanskog jezika i kulture za strane studente. ©kola je osnovana 1983. godi-ne i nalazi se u palaËi iz 19. st. u samoj povijesnoj jezgri grada. TE»AJEVI se baziraju na usvajanju 4 osnovne vjeπtine: razumijeva-nje, govor, Ëitanje i pisanje. Podijeljeni su u 6 stupnjeva uËenja od poËetniËkog do profesionalnog. Po zavrπetku teËaja studenti dobi-vaju diplomu koja svjedoËi o zavrπenom teËaju talijanskog jezika u Institutu Il David. Svi predavaËi u institutu su izvorni govornici sa dugogodiπnjim iskustvom u poduËavanju.

Neki od teËajeva na izbor:STANDARD COURSE (4 sata dnevno)INTENSIVE COURSE (6 sati dnevno)COMBINED COURSE A (4 sata na dan grupno + 1 sat individualno)COMBINED COURSE B (4 sata na dan grupno + 2 sata individualno)COMBINED COURSE C (6 sati na dan grupno + 1 sat individualno)LESSONS FOR COUPLES (teËaj u paru)ADDITIONAL COURSES OF ITALIAN CULTURE SUMMER COURSES FLORENCE ∑ ORBETELLO

U»ENJE NJEMA»KOG JEZIKA U BE»U ActiLingua Academy 2010.

ActiLingua Academy za polaznike 16 + godina ActiLingua Academy Holiday Cours za polaznike od 16

do 19 godinaActiLingua ljetni program za polaznike od 12 do 17 godina

TE»AJ TALIJANSKOG JEZIKA U RIMU

ISTITUTO IL DAVID FIRENZA 2010 ‐ teËajevi talijanskog jezika


9

PROGRAMI ZA VAS, 2010/2011: SKIJANJE & IRSKA

ISIC iskaznica (International Student Identity Card)Kako joj samo ime kaæe, ova meunarodna studentska identifikacijska iskaznica namijenjena je studentima. PrihvaÊena je u preko 100 zemalja kao JEDINI dokaz studentskog statusa. ISIC iskaznica vam moæe osigurati brojne uπtede na vaπem putovanju. Svake godine ISIC iskaznicu preko 4 milijuna studenata πirom svijeta. Pravo na izdavanje ISIC iskaznice imaju svi redovni studenti. ISIC iskaznica vrijedi za trajanja akademske godine (od 09. mjeseca do 12. mjeseca slijedeÊe godine).Za vaenje ISIC iskaznice potrebni su vam sljedeÊi sastojci: - jedna fotografija - 40,00 kuna - uvjerenje o redovnom studiju s vaπeg fakulteta

hi.euro je Ëlanska iskaznica Hrvatskog ferijalnog i hostelskog saveza za sve mlade izmeu 14 i 30 godina. To je prva zdruæena putna i popusna iskaznica za mlade u Hrvatskoj koja u jednoj iskaznici objedinjuje hostelsku i EURO<26 iskaznicu.Tom iskaznicom moæete koristiti sve usluge HFHS-a, omladinske hostele u Hrvatskoj ali isto tako i sve Hostelling International omladinske hostele u svijetu po povoljnijoj cijeni, mnoge HI popuste u svijetu te ujedno i veliku popustnu mreæu europskih popusta koja je osigurana za vlasnike EURO<26 iskaznice.Za vaenje hi.euro iskaznice potrebni su vam sljedeÊi sastojci: -bilo koji osobni dokument (osobna iskaznica, putovnica, vozaËka dozvola). -50,00 kn zajednogodiπnje Ëlanstvo (12 mjeseci) -fotografija nije potrebna za hi.euro iskaznicu.

SkijanjeZa sve ljubitelje skijaπkih avan-

tura, hfhs je za Vas pripremio pravu avanturu. Kako je ponuda prevelika da bi stala u Hosteler samo Êemo napomenuti da se od ove godine s nama moæete spuπtati niz padine: Slovenije, Francuske, Italije, Austrije, ©vicarske i Srbije.I to sve, veÊ za cijenu od 90€ pa do

300€.Kompletnu ponudu moæete pronaÊi

na www.hfhs.hr

IrskaProvjerite na naπim

stranicama ponudu putovanja u Irsku, sa i bez prijevoza, viπe ili manje dana, ovako ili onako, ali u Irsku svakako. Provjerite na www.hfhs.hr ili se javite jednom od naπih ureda.

ZajedniËki je projekt Hrvatskog ferijalnog i hostelskog saveza i Hrvatske glazbene mladeæi u kojem spajanjem hi.euro iskaznice HFHS-a i Kulturnog pokaza HGM-a mladi u dobi od 14 do 30 godina dobivaju πiroku paletu moguÊnosti povoljnijeg putovanja i sudjelovanja na kulturnim manifestacijama svih vrsta. U paketu, ove dvije kartice povoljnije su od varijante u kojoj se uzima svaka posebno, a paket ujedno predstavlja spretan spoj putovanja i kulture!

Kultur HI pokaz

www.euro26.hr


40.41.201010

Kao i svake godine, i ovo ljeto smo ima-li zadovoljstvo ugostiti mlade sudioni-ke Euro<26 kampa u Omladinskom hostelu Zadar. Samo sunce i more su dovoljni za za-bavu, ali uz πaroliko druπtvo iz 7 zemalja za-bava je bila obavezna. Na ovom 11. Euro<26 kampu pridruæili su nam se sudionici iz ©pa-njolske, Poljske, Rusije, Cipra, Luxemburga, Italije, ali i brojni mladi iz Hrvatske. Kao i svake godine, sudionici su imali πirok izbor radionica tijekom dana, dok su u veËernjim satima uæivali na hostelskoj terasi druæeÊi se sa svojim vrπnjacima.

Sama lokacija Zadra je bila iznimno zani-

mljiva za sudionike, ali najveÊe zadovoljstvo im je bio posjet Nacionalnom parku Krka. Za veÊinu sudionika to je bio prvi posjet Hrvatskoj, ali mnogi od njih su izrazili æelju da se vrate i bolje upoznaju naπu obalu.

Tijekom samog kampa sudionici su pred-s tavili svoje zemlje, narodne obiËaje i hra-nu, te su uveselili i druge posjetioce ho-stela pjesmom ili narodnim plesom svo-je zemlje. Tijekom 7 dana (koliko je trajao Euro<26 kamp), svi sudionici su imali priliku meusobno se upoznati i saznati viπe jedni o drugima. Neki od njih su stvorili prijateljstvo koje Êe se nastaviti tijekom iduÊih godina.

U sklopu Euro<26 kampa imali smo zado-voljstvo ugostiti i mlade osobe sa invalidi-tetom, te smo na taj naËin spojili projekte

Tradicionalno okupljanje u Zadru

Matija PolanËec

Euro<26 i Svijet bez zapreka otvoren mladi-ma koji se bavi promocijom mobilnosti oso-ba sa invaliditetom. U sklopu dogaanja, izdvojili bismo modnu reviju osoba sa in-validitetom koja je dokazala kako je istin-ska ljepota osobe neovisna o njezinom tjele-snom stanju, nego proizlazi iznutra.

Kao i svake godine, glavna zamjerka mla-dih sudionika je bila kratkoÊa trajanja Euro<26 kampa, 7 dana je malo kad se do-bro zabavljaπ. Do iduÊeg Euro<26 kampa preostalo je neπto manje od godinu dana. Mnogi sudionici ovogodiπnjeg druæenja Êe nam se i iduÊe godine pridruæiti, a ukoliko i vi to æelite napraviti javite nam se. Vaπe su-djelovanje Êe nas uveseliti!

Vidimo se u Zadru!

11. Euro<26 kamp Svijet bez zapreka otvoren mladima 2010.

©to je to hostelling? Kako funkcionira-ju hosteli? Kako se ideja o socijalnom poduzetniπtvu uklapa u ideju turizma mladih u Republici Hrvatskoj? Pruæa li hostelling jedan vid neformalne edukacije kroz druæenje? Kako se ideja o meusobnom druæenju unutar hostela odraæava na inter-kulturalizam? Ako su to neka od pitanja koja su vam ikada pala na pamet onda je serija edukacija pod nazivom “Mala πkola hostellinga” idealan odgovor na sva vaπa pitanja.

Mala πkola hostellinga je inicijativa HFHS-a da mladim ljudima pojasni πto je to hostelling i kako posluju hosteli kako bi

im pruæili dublji uvid u jedan dio turizma mladih. Tijekom edukacije koja je odræana tijekom 7. mjeseca u Omladinskom hostelu Rijeka, sudionici su stekli znanje o poslova-nju hostela, o samom fenomenu hostellinga, o marketinπkim inovacijama povezanih sa omladinskim turizmom, kao i o tome kako preuzeti inicijativu i otvoriti svoj vlastiti hostel.

Mladi sudionici su tijekom edukacije upo-znali naËin poslovanja OH Rijeka, stekli su uvid u profil mladih putnika posjetioca hostela (hostelera), nauËili su zajedniËki osmisliti marketinπki plan i postaviti teme-lje za daljnje ideje koje su povezane sa

hostellingom i turizmom mladih. Njihove ideje predstavljaju nezaobilazni potencijal koji je potrebno razviti u buduÊnosti i time pruæiti moguÊnost za aktivno sudjelova-nje mladih u razvoju turistiËke ponude Republike Hrvatske

»itav projekt je ostvaren uz pomoÊ Ministarstva turizma koji su uvidjeli veliki potencijal koji se pruæa poduzetniπtvom u polju omladinskog turizma i time pomogli kreiranju poduzetniËke inicijative mladih. Nadajmo se da Êe se ovakve edukacije ËeπÊe dogaati i da Êe broj zainteresira-nih rasti. Pridruæite se i vi “Maloj πkoli hostellinga”!

Mala škola hostellinga


ADRESE HFHS‐a

Volite PISATI, CRTATI, RECENZIRATI, KREIRATI, FOTOGRAFIRATI... a ne znate gdje biste to objavili? Imamo rjeπenje za vas! Hosteler vam nudi svoje stranice! ©aljite nam svoje radove, svoja iskustva, doæivljaje s putovanja, predstavite znamenitosti i obiËaje svoga kraja, pjesme, priËe, humoreske, bajke... Najinteresantnije radove objavljujemo i nagraujemo!

Sve πaljite na adresu: Hosteler, Savska 5/I, 10 000 Zagreb, e-mail: [email protected]

POZIV NA SURADNJU

N O V O S T IHFHS

OMLADINSKI HOSTEL DUBROVNIKVINKA SAGRESTANA 3, 20000 DUBROVNIKe-mail: [email protected]: 020/423 241 FAX: 020/412 592

OMLADINSKI HOSTEL PULAZALJEV VALSALINE 4, 52100 PULAe-mail: [email protected]: 052/391 124 i 391 133FAX: 052/391 106

OMLADINSKI HOSTEL RIJEKA©ETALI©TE 13. DIVIZIJE 23 51000 RIJEKATel: 051/ 406 420 Fax: 051/ 406 421E-mail: [email protected]

CENTAR ZA ME–UNARODNU SURADNJU - RU ZAGREBTRG ÆRTAVA FA©IZMA 13, 10000 ZAGREBe-mail: [email protected]: 01/ 48 47 472 FAX: 48 47 474

REGIONALNI KLUB BJELOVARTRUMBIΔEVA 4/1, 43000 BJELOVARMob. 091/506 88 56 Fax. 043/214 525

REGIONALNI KLUB GOSPIΔKANI©KA 8, 53000 GOSPIΔe-mail: [email protected]

REGIONALNI KLUB KARLOVACZRINSKI TRG 17/1, 47000 Karlovac

Hosteli Regionalni uredi i kluboviREGIONALNI URED OSIJEKPAVLA PEJA»EVIΔA 2, 31000 OSIJEKe-mail: [email protected]: 031 369 033 FAX: 031/369 028

REGIONALNI URED RIJEKAKORZO 22, 51000 RIJEKATEL/FAX 051/ 337 116

REGIONALNI URED SPLITDOMILIJINA 8, 21000 SPLITe-mail: [email protected]: 021/ 396 031 FAX: 021/ 395 972

OMLADINSKI HOSTEL ©IBENIKPUT LUGU©A 1, 22000 ©IBENIKTEL/FAX: 022/216 410

OMLADINSKI HOSTEL VELI LO©INJKACIOL 4, 51551 VELI LO©INJe-mail: [email protected]: 051/236 234

OMLADINSKI HOSTEL ZADAROBALA KNEZA TRPIMIRA 76, 23000 ZADAR e-mail: [email protected]: 023/331 145 FAX: 023/331 190

OMLADINSKI HOSTEL ZAGREBPETRINJSKA 77, 10000 ZAGREBe-mail: [email protected] TEL: 01/4841 261 i 4841 267 FAX: 01/ 48 41 269

NOVE INTERNETSKE STRANICESvi vi koji pratite naπe internetske stranice znate da je izgled naπih stranica nepromije-njen veÊ nekoliko godina. To Êe reÊi da nam treba promjena, a to upravo i radimo. Ovdje moæete vidjeti kako Êe za koji dan izgledati nova stranica koja Êe objediniti dosadaπnje www.hfhs.hr i www.euro26.hr. Na njoj Êete naÊi preglednije sve o naπim hostelima, moÊi Êete direktno rezervirati hostele diljem svijeta, naÊi Êete mnoπtvo informacija o dogaanjima, ulaznicama, gdje nas pronaÊi na Facebooku, Twitteru i dr.

www.euro26.hr 11

HI QUALITY CERTIFIKAT u hostelima u Dubrovniku i RijeciOmladinski hosteli Rijeka i Dubrovnik prvi su hosteli u Hrvatskoj koji su zadobili certifikat HI-Quality, me unarodno priznati i jedini sustav osiguranja kvalitete koji je posebno kreiran i namijenjen hostelima. Ovaj certifikat kvalitete posjeduje svega 5% hostela mreæe Hostelling international i plan HFHS-a je do kraja 2011. godine uvesti sustav osiguranja kvalitete HI-Quality u svim svojim omladinskim hostelima: OH Zagreb, OH Zadar, OH Veli Loπinj i OH Pula. Viπe o tome na: http://www.hfhs.hr/

HI.EURO POPUSTPeÊinski parka GrabovaËaPeÊinski parka GrabovaËa naπim hi.euro Ëlanovima daje popust na individualne, ali i grupne cijene ulaznica. www.pp-grabovaca.hr

NACIONALNI POPUSTI:HÆ Povlastica: 25 % na prijevoz unutar HrvatskeBrioni d.d., Povlastica: 30 % na prijevoz autobusomAutotrans Rijeka Povlastica: 30 % na prijevoz autobusom

HIHOSTELS BOOKING SUSTAVNa novim stranicama www.hfhs.hr bit Êe implementiran i sustav bookiranja, odnosno, rezerviranja stotina i stotina hostela u svijetu, a koji su u mreæi Hostelling international. Vrlo jednostavan i siguran sustav vodi vas diljem svijeta.


40.41.201012

A priori, proπlo je toËno 548 dugih da-na od kada sam se vratio sa svojeg zadnjeg putovanja, onog pravog, putovanja Juænom Amerikom. Æalosno. Sa ili bez objaπnjenja iz kojeg god kuta gledali, Ëak i iz mrtvog. Stalni posao mi je izvukao polugu i bez ob-zira koliko ja tapkao on ne popuπta. No, onaj mali traËak nade, svjetlo na kraju tune-la, slatka Ëokolada koja se stidljivo skriva u prostranstvu buhtle sa Savskog mosta, dio godine koji se sa sve veÊim strahom i nevje-ricom prelama preko usta radnog naroda kao da je zabranjeno voÊe, on Ëije ime se samo πapuÊe je napokon sletio u moje dvoriπte - godiπnji odmor iliti G.O.

Plan je hrabro i detaljno, taktiËki naprav-ljen nekoliko mjeseci unaprijed, kako bi se

naravno uπtedjelo (avio karte i ostale nus-pojave) i kako se ne bi kojim sluËajem neg-dje netko sjetio da se tada na godiπnji ne moæe iÊi! Bullet proof. To zadovoljstvo tr-panja gaÊa, Ëarapa, πatora, vreÊe za spava-nje, toaletnog papira u svoj novi, sunce tati-no, ruksak je jednostavno neopisivo. Suza se igra u oku. Sve je bilo spremno, Lijepa Iva i ja, ruksak pod ruksak i put pod noge. Poπto smo negdje u proπlim æivotima oËito odradili dobar posao, u ovom smo nagraeni s prija-teljima poput Tee i Zorana koji nas odbaciπe do, a kasnije i dobaciπe od, Zadra nakon lu-tanja ©kotskom.

Joπ samo ovo pa idem na ono ‘in medi-as res’. Nikada, odnosno za niti jedno puto-vanje ili sve ono πto bi se putovanjem mo-

Draæen BabiÊ

Put Pod Noge Mnoge12 Škotska 18 Malezija 22 Atena 26 Tajland & Kambodæa 30 Put za 50 kn 32 GrabovaËa

Š K O


www.euro26.hr 13

glo nazvati, se nisam toliko pripremao kao za ovo, toliko unaprijed planirao gdje, kada, kako i zaπto. Nikada nisam toliko oËekivao neko putovanje, iz dana u dan ËekajuÊi, kao ozebao sunce. Vidi se da starim, ali da sta-nem u obranu sebe, nikada nisam imao toli-ko strogo definiran vremenski period za pu-tovanje, a i budæet nije bio neπto Ëime bi se dalo pohvaliti. I da, joπ jedna zanimljivost, nikada se nisam toliko zainteresirao za po-vijest i kulturu nekog naroda, koja je, mo-ram priznati, na kraju cijele priËe neizostavan dio iskustva ©kotske i bez poznavanja njiho-ve povijesti ne bi bilo moguÊe niti zagreba-ti u ono πto ©koti i njihova ljubljena ©kotska zaista jesu.

U srcu EdinburghaAutobus na kat i voænja u krivom smjeru u

rotoru su prvi dojam koji zbunjuje. Drugi je jumbo plakat koji navodi ©kote da odu na godiπnji “anywhere but England, please”! Ne vole ih i ne boje se to pokazati javno! I like! Aktivacija prve od uredno, πtreberski, file-ira-nih rezervacija je znaËila da smo se smjestili u hostel koji se nalazi u srcu Edinburgha, na Royal Mile. Valjda je pogled na stari grad sa stanice na kojoj nas je istovario bus s aero-droma bio krivac πto smo 4 puta preπli jed-no te isto kriæanje gore dolje u potrazi za

hostelom (lijepa Iva me izvela u razgledava-nje). No, taj pogled... mislim da nikada ni-sam bio u nekom gradu koji ima toliko do-minantnu i fascinantnu panoramu starog gra-da koji te na prvu doËeka na volej, zvizne punom i kaæe: ‘Ha, πta kaæeπ?, jebeno, zar ne!?’. I bome je.

Uzevπi u obzir da se radi o britanskoj funti i standardu nekoliko puta veÊem od naπeg, a s naπe strane o simboliËnom, ali dobro strukturiranom budæetu, mi smo se naravno obruπili, tijekom cijelog putovanja, na one najbolje stvari u æivotu - a one su uvijek, ka-ko se ono kaæe, besplatne. Pa tako smo mi nekako i krenuli od prve minute - pjeπke polako. Nakon sad veÊ petog prelaska jed-nog te istog kriæanja (znamo ga u duπu), s Usamljenim pod miπkom krenuli smo u po-trazi za besplatnim sadræajem. Prvi na listi, iako potpuno sluËajno, naπao se Calton Hill, brdaπce u novom dijelu grada koji nudi iz-vrstan pogled na sve vrijedno spomena u Edinburghu, poËevπi od dvorca, Arthur’s Seat-a, Holyrood-a itd. U narednim kilometrima koje smo proveli kriæajuÊi po gradu kao dije-te s olovkom po papiru, kruæeÊi oko dvorca kao maËka oko vruÊe kaπe, pomalo bezgla-vo, dobili smo uvid u sav πarm i mistiËnost πkotske prijestolnice kao i vremenskih prilika i neprilika iste te ©kotske. Kaæe lijepa Iva da

se nije u æivotu toliko puta obukla i skinu-la (o vesti i jakni se radi) i ja se slaæem. Dok oblaci doslovno galopiraju, ne toliko visoko gore iznad krovova, noπeni nemilosrdnim vje-trom, pro sipajuÊi cca svakih sat vremena ko-ji kubik mokrog sadræaja po ulicama grada, dok ©pa njolska pobjeuje, a Argentina gu-bi, mi smo se polako, ali sigurno uvlaËili pod koæu grada. Istina je da smo, prvi dan, po-kisli barem pet puta, ali smo shvatili jednu nepobitnu Ëinjenicu ove zemlje, a to je da u ©kotskoj ne moæeπ ostati suh. Svi kiπobrani i kabanice ovog svijeta ti ne mogu pomoÊi ta-ko da se ne treba previπe ni truditi ni brinu-ti. Pokazalo se da su jedine posljedice bile malo ËeπÊi posjeti WC-u ( br.1 & br.2) i poko-ja potroπena papirnata maramica. VeËer smo proveli gledajuÊi neku kruænu biciklistiËku utrku po centru koja se vozila cijeli dan, a mi smo naravno taktiËki doπli na kraj ispra-titi pobjednika. Pobjednik je bio neki njihov lokalni junak kojeg su spraπili na zadnjoj utr-ci pa su sada svi bili sretni πto se vratio na stare staze slave. KladioniËarska posla.

Ostati suh Ono πto sam spomenuo maloprije da smo

shvatili da u ©kotskoj ne moæemo ostati su-hi se u stvari dogodilo tijekom drugog da-na naπeg boravka poπto nam je prva jutar-nja akvizicija bila dvije kineske kabanice ruæne æute boje (kao da si zaπio par rumkeo-vih vreÊica). Trajale su gotovo punih 15 min. Ivina se poderala i napala ju, a mene je mo-ja brzo uvjerila da od nje nema ama baπ ni-kakve pomoÊi. Taj dan se, gastronomski, po-kazao izuzetno provokativan. Sve je poËelo sa socijalnim sendviËima kod nekog Indijca, gdje se jedan komad curry piletine dobro sa-krivao izmeu dva komada kruha. Nastavak slijedi. Kiπa nemilosrdno pada, do duπe na mahove, πto i mi veÊ polako taktiËki koristi-mo za svoje napredovanje. Kapljice su nas ipak utjerale unutar zidina i to zidina izuzet-

1603 g. dogodilo se nešto do tada nezamislivo! James VI., kralj Škotske,

je postao i kraljem Engleske! Samo 100-tinjak godina kasnije, točnije

1.5.1707 g. potpisan je Zakon o Uniji što je značilo, po prvi puta u povijesti,

kraj nezavisnog škotskog kraljevstva

T S K A...Majka Priroda u najsjajnijem izdanju

Bagpipes iliti po naπki gajde, su jedini instrument koji je ikada bio klasificiran kao oruæje! Dogodilo se to 1747.g. kada su odlukom parlamenta zabranjene. Bio je to pokuπaj zatiranja svakog traga Klanske kulture

“


1414 40.41.2010

nog Museum of Scotland. Sve πto vas moæe zanimati o ©kotskoj je na izuzetno zanimljiv i interaktivan naËin prezentirano u ovom mu-zeju, a besplatno. Preko puta muzeja stoji ponosno mala statua slavnog, knjigom i veli-kim platnom, Greyfriars Bobby terijera.

Ako hoÊeπ proÊi jeftino, πto se tiËe hra-ne, ne ide bolje od velikih duÊana, kao npr. Tesco, koji je pun jeftinih i gotovih prehram-benih artikala. Jednostavno nema πanse da proeπ jeftinije po pojedinim namirnicama da npr. kuhaπ neπto u hostelu. Naæalost, to-ga dana to nismo joπ registrirali. Ono πto ja jesam registrirao je sok od naranËe sniæen s 2 na 1 funtu. Nakon iscrpnog 39 km ko-ji veÊ radimo po gradu poæelio sam se osvjeæiti sokom od naranËe. Prva reakcija je bila ‘zaπto su ga dovraga toliko slatkog na-pravili, pa da je najhladniji na svijetu ne bi bio osvjeæavajuÊi’. Dok me Iva u Ëudu gle-dala kako deπifriram okus u ustima za oko mi je zapela informacija s naljepnice na boci 1L=20L. Kaæe lijepa Iva: ‘Zamisli da vidiπ ne-kog kako nateæe iz maraskine boce na sred trga bana JelaËiÊa’. Suze i smijeh... i æe.

Isplakavπi se krenuli smo niz Princess street. Svi vi out there πopingholiËari zamisli-te da πetate ulicom, sudarate se sa stotina-ma brendiranih vreÊica, s lijeve strane vam pogled odvlaËi impozantni stari grad s dvor-cem a sa desne popusti do 70% u Gapu, H&M... - neke stvari se ne mogu kupiti nov-cem. Neprocjenjivo! Nakon teπkih gastro-nomskih promaπaja dana odluËili smo ba-rem za veËeru popraviti dosadaπnji dojam. Nekolicinom, za neiskusno oko, nepoveza-nih dogaaja zavrπili smo, naæalost, sa dvi-je konzerve u ruci skinute s police omalenog duÊana preko puta hostela. Na jednoj piπe

Irish stew, a na drugoj Beef Curry. Mislim da doslovno nismo nikako mogli gore izabra-ti, πto smo nakon par ælica i s grËom na li-cu i u æelucu i zakljuËili. Moj pokuπaj da su-hu tjesteninu ‘doradim’ s HP umakom s ‘co-munity’ police hostela je samo potvrdio gur-mansku tragiËnost ovoga dana... bio je po-kvaren. No, natopljeni pozitivizmom i ‘niπta mi neÊe ovi dan pokvarit’ pristupom ‘pit-cher’ tj. bokal hladnog lokalnog piva u fan-tastiËnoj obliænjoj birtiji je zalijeËio rane. Me-lem. P.S. Htjedoh onaj Irish stew i Beef Cu rry pomijeπati u jednu amorfnu degutantnu ma-su i ostaviti u friæideru s naljepnicom ‘up for grabs’ kako bi podijelio dio danaπnje trage-dije s nekom neduænom duπom, no lijepa i mudra Iva me odgovorila od takvog Ëina.

U bijegu od turistaNa sinoÊnjoj smo hladnoj lokalnoj opuπ te-

noj atmosferi nekako kroz razgovor doπli do jednog zanimljivog zakljuËka: NajveÊi minus Edinburgha su turizam i turisti! Koliko god

to idiotski zvuËalo bilo je kristalno jasno da nam je nakon dva dana, poradi hordi turi-sta (pogotovo onih na kojekakvim matural-cima) ovoga grada bilo pun kufer. Naravno, poπto smo i mi dio te horde, kritiËnost pre-ma toj Ëinjenici je u jednu ruku nelogiËna, no ta stvarnost ovoga grada nije ono po πto smo mi doπli...

Iz tog razloga naπ treÊi dan je bio pod-re en bjeæanju glavom bez obzira u bi-lo kojem smjeru van centra grada. Smjer je na kraju pokazivao na Leith, luËki dio Edinburgha. Napokon, ©koti na ulicama, lo-kalno stanovniπtvo, poljski i kineski duÊani, ruπevne hale, ‘for sale’ natpisi... to je veÊ bolje. Grad, kako smo se informirali, ulaæe znatna sredstva kako bi u narednih nekolici-nu godina doveo u red ovaj dio grada, od-nosno vratio ga na stare staze slave kada su brodogradnja i luËki transport bili æila kuca-vica grada. Leith Ëuva usidrenu Royal Yacht Britannia-u, dugogodiπnji plutajuÊi dom kra-ljevske obitelji (1953. ∑ 1997.), koja je sada,

©kotski gaelski jezik, kojeg je u 18. st. govorilo cca 300.000 ljudi, danas se svodi na nekih 60.000 govornika veÊinom naseljenih u ©kotskoj. NajveÊa koncentracija se nalazi na unutarnjim Hebridima i otoku Skye-u. Gaelski nije slu æ-beni jezik Velike Britanije ni EU

“Hosteler40_41.indd 14Hosteler40_41.indd 14 10/13/10 12:39:37 AM10/13/10 12:39:37 AM

www.euro26.hr 15

naravno, velika turistiËka atrakcija. Pogled na nju je onako ovlaπ baËen. Ne zanima nas. Cijelo je prijepodne provedeno lutajuÊi Leithom bilo potpuno osvjeæenje od prekrca-nih, koje kakvim teretom, ulica starog gra-da. Kava koju smo popili u maloj zalogaj-nici, kao iz filma iz 50-ih ispaloj, je bio od-liËan trenutak za osjetiti puls stvarne ©kot-ske. Doduπe, velika veÊina gostiju je 50-ih vjerojatno veÊ unuke imala tako da taj puls i nije bilo tako lako pronaÊi. Pored nas vo-di se razgovor dvojca iz kluba 70+ o, mi mi-slimo, Monku. OdliËno! Iako ne razumijemo niπta. Na povratku prema hostelu jedna stvar upada u oËi, i to ne samo ovdje nego ispo-stavilo se, u cijeloj ©kotskoj, a to su ‘Barber shops’ odnosno brijaËnice, odnosno frizera-ji... kako god. Njihov broj je zaista znakovit, dok je s druge strane, poradi siline vjetra, oËigledno da je tu popularan ‘idontcare lo-ok’, odnosno da je idontkerka preferirani iz-bor graana i graanki i vjeËni modni krik. Zanimljivo.

Edingburgh je blaæen s izvrsnim parkom (Holyrood park), koji se poradi ekspanzi-je grada naπao u samom srcu, naravno tog istog grada. Idealan bijeg od gradske vre-ve (tu se ne radi o nesnosnim vruÊinama) koji smo i mi odluËili iskoristiti. Park je br-do, brdaπce rekli bi, s vrhom koji nosi ime Arthurs seat, koji se uzdiæe vrtoglavih 251 m iznad grada. Uspon je bio blago umarajuÊi. Gore, OPΔI vjetar. Svaki pokuπaj komunikaci-je, gledanja ili disanja u vjetar bio je uzalu-dan. Vjetrootporna jakna gore dobiva sasvim novi smisao. Nakon cijelopopodnevne bor-be s vjetrom po obroncima, napokon nas je u galopu stjeralo s brda. OdliËan dan sve u svemu. Bolji nego prva dva. Hrana i spava-nje. Bar smo tako mislili.

Na sjever, na sjever...©kotskom se da jeftino putovati. Od hra-

ne, besplatnog sadræaja pa do popriliËno jef-tinog smjeπtaja. Naravno radi se o gradovi-ma, πto se tiËe smjeπtaja, i u naπem sluËaju

14 i viπekrevetnim sobama hostela (joπ jef-tinija opcija bi bila couchsurfing), koje no-se odreene nepogodnosti, Ëisto poradi za-kona velikih brojeva, a koji je nas te treÊe noÊi zahvatio. Od 14 duπa koji su odluËili provesti tu noÊ u toj sobi samo je jedna, po mojoj nervoznoj procjeni spavala. Decibeli koje je dotiËni rasipao cjelonoÊnim hrka-njem i puπtanjem golubova, iako nisam si-guran je li rijeË o istoj osobi, bili su dija-boliËni! PretraæujuÊi unezvjereno, nakon ne-prospavane noÊi, na rano jutro pred pola-zak, dæepove u potrazi za dæepnim noæiÊem kako bi ga ostavio izmeu drugog i treÊeg kraljeπka dotiËnog, napuπtamo hostel, za sa-da i Edinburgh i autobusom hvatamo pra-vac sjevera prema Invernessu, glavnom gra-du „Highlands-a“.

Daily Telegraph koji smo dobili uz kupljenu bocu vode, nam je nakon proËitanog Ëlanka o pripravniËkim plaÊama u ©kotskoj, podigao krvni tlak i uznemirio Ëireve koji su do tada mirno dremuckali dolje duboko. Nakon rafa-


40.41.201016

la standardnih psovki i epiteta prema svemu i svakomu, da ih sad ne nabrajam, brzo su nas primirili pogledi na sve zelenija prostran-stva πto smo sjevernije odmicali.

Inverness. Highlander hostel, ni manje ni viπe, ogroman i popriliËno prazan. Poljak na recepciji traæi svoju sreÊu gore na sjeveru ©kotske. Klopa, pa provest popodne u gra-du. Kaæe Usamljeni, πetnja niz rijeku je naj-bolja stvar i mi ga posluπasmo. Gradom ne dominiraju stare vizure, svjedoci povijesti, osim u usmenoj i pismenoj predaji, poπto je kako god bi neπto bilo izgraeno, πto bi danas bilo dio davne povijesti, bilo i zapa-ljeno ili potpuno devastirano. Zajeban ge-opolitiËki poloæaj. No, grad je ipak odisao nekim πarmom, kao πto Ëesto gradovi ko-ji æivot veæu na obale rijeka i odiπu, poma-lo Ëak penzionerski, primijetila je lijepa Iva, odnosno kao mjesto gdje raja u odmaklim godinama dolazi provesti jesen svog æivota. Besplatan muzej, fantastiËan nadasve, ko-ji je, izmeu inog izvrsnog sadræaja (povi-jest im je stvarno intrigantna), mene najviπe zadræao na interaktivnoj ploËi uËenja gael-skog jezika. „Sjedi 1“, kaæe ploËa. Nedaleko majka sina poduËava istom tom gaels k-om. Prenosi dio sebe... tradiciju, kulturu. Bezvremenski.

VeËera u hostelu u druπtvu genijalnog Nigerijca. Malo prosipanja ‘znanja’ o geopo-litici s moje strane i æivotnih priËa i stvarno-sti Nigerije s njegove, uz lokalno pivo s oku-som jabuke, bili su suton danaπnjeg dana. Neki ljudi, fenomenalno jednostavno definira-ju æivot i ono zbilja vaæno u njemu. NauËih. Nizozemska pobjedila Urugvaj. Lijepa Iva ra-zoËarana. I ja.

Putevima Madonne i GuyaDoruËak, ruksaci na lea i put æeljezniËkog

kolodvora. Cilj: pokupiti rent-a-car rezervi-ran i plaÊen joπ davno prije tri mjeseca. Zbu-njeni, u potrazi za uredom, na informacijama lijepa Iva dobila odgovor da su nekad dav-no tu bili (naπa agencija), no da viπe nisu. Te jebo, pomislih. Nelagodnu zamiπljenu tiπinu prekinuo je cik ugledavπi malca cca 15 go-dina kako sjedi na klupi i dræi natpis na ko-madu kartona ‘Focus ve hicle’! To je to, od-liËno, nakon razmjene papirologije i ‘petrol’ odgovora na moje pitanje πta toËim u nje-ga, doπli smo pred crveni ford Ka. Nakon opskrbe potrebnim æiveænim namirnicama i ‘Vesna Mimica’ razgibavanja prije ulaska u vozilo s krive strane, instaliranja GPS-a, bi-li smo spremni na pokret. Uf, ne prima mp3, ne prima CD... samo kazete. E, kita dragi gledatelji, toga nemamo. Cro Pop Fest ostao na tavanu u ladici. Al’ neka, krenusmo. Iz ne-naujuÊe brzo sam ovladao voænjom po UK pravilima, ostalo bit Êe neπto od irskog isku-stva, i krenuli smo, lijepa Iva, ja i Jagodica Bo bica (Ëitaj: crvena krvoloËna zvijer koja pro ædire sve πto joj stane na put) put sjever-nih ekstremiteta ©kotske.

Uz BBC 1,2,3, ovisno πto je radio gdje hvatao niz A9, smjer sjever, klizili smo uz istoËnu obalu. Jagodica prede poput dobro

podmazanog stroja. Milina. Kaæe Usamljeni da stanemo u Dornoch, pitoreskno, pitomo mjestaπce u kojem je rastopljena (doslov-no - kipuÊi katran je bilo orue odabira) za-dnja ©kotska vjeπtica ljeta gospodnjeg 1722., ali puno, puno vaænije, mjesta u kojem je Madonna uplovila 2000. g. u iznenaujuÊe dug braËni æivot s Guy Ritchijem. Katedrala iz 13. st. definitivno vrijedna spomena i paænje. Uπli i izaπli. Glad je prevladala. Paπteta pod miπku i put putokaza koji pokazuje desno za plaæu. Kakva zlatno æuta pjeπËana plaæa. Bez brutalnog vjetra koji nas i dalje lomi kao su-ho granje i sa cca 15-ak stupnjeva viπe u ter-mometru, moglo bi se pomisliti da nas je GPS krivo odveo na zadnjem silazu i to put plaæa Mauriciusa ili nekog drugog tropskog raja. Lijepa Iva umaËe noge, 5s, dovoljno za sliku. GrËevi. Vrijeme je za ruËak na plaæi. SendviË s paπtetom, paprikom i senfom. Engleskim senfom (Ëitaj: πalje ostale senfove po πibice). Uf... peËe, suze, sinusi se Ëiste. Mean matherfucker senf. KreÊemo dalje, po-gledom ispraÊamo dva klinca kako igraju pi-cigin. Mogli smo i mi al’ nam se nije dalo, taman ruËali.

Krajolik postaje sve dramatiËniji kako se km okreÊu na kontrolnoj ploËi. U daljini, na pjeπËanom sprudu nasred jezera razvali-li se tuljani u potrazi za sunËevim dodirom. Erupcija oduπevljenja kod lijepe Ive.

Postalo je izuzetno teπko vozit. Toliko to-ga odvlaËi paænju da je teπko koncentrirati se na cestu. Na krivu stranu ceste. Sada nas veÊ kilometrima s obje strane prate prostra-ni, vjetrom zaglaeni, zeleni paπnjaci krca-ti ovcama - probao brojati i skoro zaspao za volanom. The grass is greener here. I stvarno je. Benzinska, prvo toËenje, piπe na pumpi ‘petrol’. OdliËno, to trebamo. Nema ono 95, 98, super ovaj ili onaj. Ima petrol. Unleaded.

RijeË dramatiËno mi stalno zapinje za je-zik. DramatiËno je bilo i skretanje kod crve-ne govornice na sporednu cesticu kako bi se spustili niz ‘Whaligoe steps’. Stepenice ure-zane u stijenu vode strmoglavo dolje, gdje

valovi kroje sudbinu visokim strmim liticama, prema od svijeta zaboravljenoj prirodnoj luci. 365 stepenica. Jedna za svaki dan u godini. Puno lakπe dolje nego gore. Ostaci nastam-be svjedoËe vremenu kada su ribari uplovlja-vali u tu malu uvalu i tovarili ulov æenama u koπare koje su ih balansirajuÊi na glavi no-sile gore stepenicu po stepenicu. Æena za sva vremena. Kiπa je poËela rominjati, podvi-li smo rep i krenuli natrag. Stepenicu po ste-penicu. Bez koπara.

RibiËke priËeWick je grad koji je nailazio niz cestu, ko-

ji ima pubove, koji imaju televizore, a televi-zori prenose utakmice. Polufinale SP-a. No, imali smo joπ neπto za pod zub vremena pa smo se rasuli po obliænjim liticama u potrazi za joπ jednim srednjovjekovnim dvorcem.

‘Kupio sam mu novi πtap pa ga mora od-mah probati’, bile su rijeËi simpatiËnog ©ko-ta koji nas je usmjerio prema dvorcu dok su on i sin krenuli u susret valova i vjetrova Sjevernog mora. Kako bi George Constanza rekao: ‘The sea was angry that day my frien-ds, like an old man trying to return soup at a deli’, no to nije sprijeËilo malca da s novim πtapom iπËupa iz mora ribe za omanju ribar-sku feπtu. Naravno, sve sam fotodokumenti-rao za potrebe rasprave s mojim lokalnim ri-bolovcima.

Vrijeme leti, poput oblaka iznad naπih glava. Prvo poluvrijeme gotovo. Sranje. GlavinjajuÊi kroz, iz nekog razloga sablasno prazan grad, spotaknuli smo se o Pub koji je osim nas sadræavao joπ jednog lokalnog al-kosa. »injenica da niti u jednom trenutku ni-smo niπta naruËili, niti nas je tko pitao, a da je cijelo poluvrijeme proπlo (naπem bud-getu odgovaralo) iz nekog razloga nije bilo uopÊe Ëudno. ©panjolska pobjedila, podrazu-mijeva se. Konobar, vjerojatno i vlasnik, izgu-bio okladu od starog. Kladio se na Nijemce. Svaπta.

©ator se veÊ nervozno vrpoljio na zadnjem sjedalu. Uputiπe nas put kampa koji se na-lazio na prilazu gradu. Piπe ‘hot shower’. Miluje maπtu pomisao na njega nakon cje-lodnevnog propuha. Kaæe gazda na ulazu: ‘Ima vruÊe vode samo treba do kraja odvr-nuti pipu’. Topla juha domaÊeg (naπeg) pori-jekla, skuhana na malom kuhalu je zalijeËila

Jedna od najboljih stvari ©kotske je Ëinjenica da je tzv. kampiranje na div-lja ka apsolutno dozvoljeno i dapaËe poæeljno. ToËnije, ukoliko se ponaπate odgovorno i ne ostavite nered iza sebe, ne naruπite ravnoteæu eko sustava itd. moæete kampirati gdje god vam srce æeli. Na Ëistom njihovom 'It's the law!'

“


www.euro26.hr

17

povrπinske rane. Trebao sam ga prepoznati kada sam uπao. Ali nisam. Slijepo posluπavπi gazdu okrenuo sam ruËicu na tuπu do kraja. U premaloj kabini, nisam imao πanse, nije mi bilo spasa. Prvo me zalijepio za zastor, a on-da za zid. Sve mokro, opÊa poplava. Lijepa Iva u vidnom πoku nakon identiËnog isku-stva. Prva noÊ u πatoru. Dragom πatoru... po ovo smo doπli. Jedna ovca, dvije ovce, tri ov-ce, Ëetri ovczzzzzz....

Neponovjiva umjetnicaNema niπta bolje od mirisa kave u rano ju-

tro. Pogled mi veÊ neko vrijeme stoji smrznut na starom crvenom WW kombiju, onoj legen-darnoj T seriji, na njegovim crveno bijelim kariranim zastorima. Mladi tata i preslatka dvogodiπnja kÊerkica, sami. Njegovi brkovi se nekako uklapaju u cijelu sliku. Fali takvih priËa u ovo novo vrijeme. Nema sumnje.

Vrijeme nas za sada zaista mazi. Izuzev konstantnog vjetra ni traga ni glasa o onom zloglasnom, vjeËno mokrom, πkotskom vre-menu. Krajolik postaje sve dojmljiviji, ako je to moguÊe, ili mi jednostavno sve viπe pri-rasta srcu. Kaæe Usamljeni ne idite do John ó groats-a ni za æivu glavu, laæno prezentira-nog kao najsjeverniju toËku britanskog ko-pna, jerbo je totalno fejk. Usamljeni potpuno bio u pravu. Uz pokoju soËnu psovku, pro-sutu onako usput iz rukava, krenuli smo da-lje. Sada smo veÊ klizili niz najsjevernije di-jelove ©kotske obale o koju se razbijaju va-lovi Atlantskog oceana. Ti isti valovi u talu s

vjeËnim vjetrovima isklesali su spektakular-ne kamene formacije koje se diæu 60m iznad povrπine oceana. Da, Duncansby Stacks je majka Priroda u svom najsjajnijem izdanju. Neponovljiva umjetnica. Sirova snaga valova, stasite litice, prkosne kamene formacije, vje-trom noπena zelena polja i na njima ovce... pun k... ovaca i njihovih govana. Teπko izbje-gavat. Kad malo razmislim jedino osjetilo ko-je je tamo suviπno je njuh. Kombinacija go-vana tisuÊa ovaca i ptica, koje se gnijezde po okolnim liticama daju zraku jedan speci-fiËan, kako bi se Ëovjek izrazio, uæegao, ki-selkast miris. Dosta izazovno za prosjeËne receptore njuha. No, to je Majka. Tejk it ot liv it.

Castle of May i njegovi vrtovi, su obraeni na brzaka, poπto lijepa Iva nije uspjela uÊi u dvorac, bez obzira na njenu plavu krv. OdluËili smo iz protesta napustiti imanje. Kraljica majka se u grobu vjerojatno prevrta-la. Novac naravno ni u snu ne dajemo, tako nisko ne æelimo spasti. Ostavivπi iza sebe ar-madu penzionera s kraljicom u srcu, uputi-li smo se, u inat John ó groats-u, do Dunnet Head-a prave najsjevernije toËke britan-skog kopna! Nama muda pod bubrege... pih. Svjetionik iz 1832., panoramski pogled za poæelit i iznenadni πkotski pljusak, koji bi da nas lijepa Iva nije iπËupala u zadnji Ëas bio ‘iznenadni jebeni πkotski pljusak’ su marljivo pohranjeni u kratkotrajno pamÊenje, a za da-lje Êemo vidjeti. Dan se, kasnije se pokaza-lo, zaista razvijao u potencijalnog stjegonoπu

naπeg kratkog putovanja. Voænja se pretvori-la u Ëisti hedonizam. Pojam vremena se po-lako gubio, bore s lica su nestajale... upa-li smo u onaj ‘take it easy’ ritam dok smo se kotrljali uskim planinskim cestama... kako kaæe jedan veliki um... ‘stavi misli u prazan hod’. I zaista jesmo...

‘Krava’, povika lijepa Iva, ‘tko?’ uzvratih ja. Radilo se o Highlands-kom govedu, ne bilo kakvoj kravi vulgaris. ©kripe gume (radi doj-ma), vadi se fotoaparat. Dok sam pokuπavao fokusirati iz æablje perspektive tu veliku Ëupavu naranËastu beπtiju, pogledom kojim me je, kroz uvijek moderne πiπke, odmjerio bio je dovoljan da shvatim da nije ovo nika-kav photo session. Ostavismo govedo na mi-ru. Kiπa. Vrijeme se premiπljalo kao udavaËa pred svadbenim menuom. Tuljani. Ovaj pu-ta close up. Na deset metara smo im. Kakav trenutak! Lagano, lijeno πkicanje ispod oka æenki i mladunaca koji su se povaljali po kli-zavom molu, totalni antistres, dok muæjaci kao plutaËe vire iz vode i galame vjerojat-no neπto kao ‘dabogda se poskliznuo’ ili ‘ti, ja, do rta i nazad’! Napuπtamo tu oazu mi-ra, palimo Bobicu, palimo radio i.... opet Alejandro. Jebo ih Alejandro viπe 100 pu-ta. Nakon nje Katy Perry i Snoop Dog. Jebo i njih Alejandro, 200 puta. Ubio bi za Ivu AmuliÊa i ‘Sto na sat’... u zid.

Rajske plaæeDan je polako odmicao, rajske netaknute

plaæe su se nizale... Thurso je bio gradiÊ u kojem smo skuhali po dva sendviËa na klupi uz rijeku u Ëijem koritu na kamenu tuljan krade Bogu dane.a SunËano. Gubimo sposobnost komentiranja onoga πto nas ok-ruæuje. Krajolik, po stoti put, nadmaπuje sam sebe. Vozimo se u tiπini s osmjehom na licu. Zaustavljamo se na Balnakeil plaæi. Joπ jednoj u nizu. ©koljka na πkoljki, guæva. Zalazak sunca. Da, da, romantika na πkotski naËin.

PovlaËeÊi se po sporednim cesticama, probijajuÊi se kroz stada ovaca, polako je trebalo pronaÊi mjesto na kojem Êe se pregr-miti noÊ. Dan je bio fantastiËan, Ëak i sunËan na kraju, tako da smo ga nevoljko privodi-li kraju. Cesta je zavrπila. Mladi par kampira. Na prvu loptu, rekoh odliËno susjedi! Al’ na drugu... da malo æuËi prospem... nemoj mi se prodavat za kampera s punim friæiderom mesa, BMW-om, balonkama za crno vino, opremom s koje ni etiketa nije skinuta i vje-rojatno prvom pomoÊi u sluËaju nuklearne katastrofe!

Roπtilj im je fakat fino mirisao. No, i naπa tjestenina je bila odliËna! A, i ruæniji su od nas. Znatno. Lijepa Iva se teπko pomirila s Ëinjenicom da nas je metar visoki zidiÊ dije-lio od lokalnog groblja. Bilo je prekasno za migracije. Sutra je novi dan. Vjetar je i dalje nemilosrdno vladao.

Nastavlja se u iduÊem broju.

Sjeverni i sjeverozapadni predjeli ©kotske, πkotski highlands, su stoljeÊima bili dom Klanovima. Razni MacDonaldi, MacLeodi i ostali Macovi i ne Macovi su bili ono πto bi se nazvalo mean mother fuckers.


40.41.2010

Zemlja netaknute prirode i prijateljski ras-poloæenih ljudi, Malezija je dom muslimani ma, hinduistima i pripadnicima kineskih vje ra. U usporedbi s Izraelom Ëovjek bi pomislio kako u Maleziji vlada samovolja, ali to ipak nije tako. Ova mala zemlja, puna vidljivih i skri-venih ljepota moæe biti primjer svima. Topli osmijeh prolaznika kojeg vidite prvi i posljed-nji put izmamit Êe vam smijeπak na lice i zbog toga je ovo zemlja u kojoj se osjeÊate kao kod kuÊe.

Bogata kulturna baπtinaMalezija, bivπa britanska kolonija, podije-

ljena je na dvije zemljopisne regije odvojene Juænim kineskim morem meusobno udalje-ne oko 650 km. IstoËna Malezija smjeπtena je na otoku Borneo te je sama po sebi vrlo zanimljiva destinacija i potrebno je imati pri-liËno mnogo vremena da se vide sve ljepote koje nudi. To je mjesto s bogatom kulturnom baπtinom, prekrasnim pjeπËanim plaæama, bujnom tropskom πumom i odliËnim specija-litetima azijske kuhinje. OtoËni dio podijeljen je u dvije savezne dræave Sabah i Sarawak, koje turistima nude uvod u to kako su ne-kada æivjeli Malezijci. Obje su dræave slabo

naseljene, odnosno tamo æivi samo jedna pe-tina cjelokupnog stanovniπtva Malezije. Neki od njih joπ uvijek æive u takozvanim, ‘dugim kuÊama’, pa ako ste pustolov moæete pro-vesti noÊ u druπtvu lokalnog stanovniπtva u tim starim skloniπtima. Æivot u unutraπnjem, odnosno zapadnom dijelu zemlje Ëini mi se malo previπe ubrzan i vrlo nalik æivotu u Eu-ropi. To je gospodarski, fi nancijski, trgovaËki i politiËki visoko razvijeni i moderni dio ove dræave, a nastao je kao rezultat europske ko-lonizacije te je ujedno i najguπÊe naseljen.

Malezija ima vrlo raznoliku etniËku struktu-ru stanovniπtva. NajveÊa etniËka skupina su Malajci koji su u 15. stoljeÊu preπli na Islam, a govore malajskim jezikom. Godine 1980. poËela je imigracija Kineza koji se masovno doseljavaju i rade kao trgovci ili rudari, te Indijaca koji rade kao radnici na plantaæama kauËuka.

Malezija ima tropsku klimu i visoku razinu vlage. Na zapadnoj obali, kiπna sezona traje od listopada do veljaËe, dok se na istoËnoj obali nalazi podruËje s jednim od najrazno-likijih staniπta ptica na svijetu, te takoer i velike æivotinje poput slonova, nosoroga, geparda, tigrova, orangutana i gibona. Zbog raznolikog æivotinjskog svijeta, ali i podruËja s visoravni, dæungle, ugodne klime i prekrasnih plaæa, mnogo turista posjeÊuje ovaj poluotok. U istoËnoj Maleziji i dalje dominiraju tropske

kiπne πume, koji su meu najveÊim i najsta-rijim na svijetu. No, krËenje πuma postalo je golemi ekoloπki problem u zemlji, dok je drvna industrija jedna od njenih najvaænijih grana gospodarstva.

U Maleziji je gospodarska vaænost poljopri-vrede u opadanju, iako joπ uvijek zapoπljava oko 18 posto radne snage. Velik dio poljo-privrednika obrauje svoja mala zemljiπta, a glavna namirnica je riæa, koje za domaÊe potrebe nema dovoljno, pa se mora uvoziti. S druge strane, izvozi se Ëaj, tropsko voÊe, πeÊerna trska, kakao i kauËuk. Malezija je jedna od deset najveÊih svjetskih izvoznika kakaovca. No, poljoprivreda je sve viπe mo-dernizirana pa tako sve viπe i viπe ljudi æeli saditi uljene palme koje se mogu obraivati strojno.

IstraæujuÊi BorneoOvaj put na putovanje nisam iπla sama nego

s prijateljem. Trebalo nam je 30 sati da sti-gnemo do naπeg cilja - Kota Kinabalu, glavni grad provincije Sabah koji je smjeπten na sjeveru otoka Borneo. No, to je vrijeme brzo proπlo jer smo bili u iπËekivanju novih avan-tura. Krenuli smo iz BeËa prema Dohi i zatim dalje do Kuala Lumpura, te naposljetku na let prema unutraπnjosti za Kota Kinabalu.

Na Borneu smo proveli sedam dana, πto se na kraju nije pokazalo dovoljnim da biste vi-

Anja ÆepiË

M A L EZ E M L J A N E T A K N U T E P R I R O D

18


19

djeli sve ljepote koje Sabah i Sarawak nudi. Evo joπ jedan razlog da ponovno posjetite ovu zemlju. Zbog nedostatka vremena, od-luËili smo da naπe istraæivanje prepustimo profesionalcima. Prije dvije godine u Egiptu sam upoznala gospou Bessie, koja je Ëlan Malezijske hostelske asocijacije (Malaysian Youth Hostels Association) te sam je ovom prilikom zamolili za pomoÊ. Bessie nam je na ovom izletu jako puno pomogla te joj se za-hvaljujemo na pomoÊi i podrπci. Uputila nas je na putniËku agenciju Leader Holidays, gdje smo dobili sve detalje vezane za put u Male-ziju te ih ovim putem preporuËujem svima. U Kota Kinabalu smo stigli u veËernjim satima i buduÊi da smo bili umorni od puta ubrzo smo iπli u krevet, ali smo teπko zaspali zbog letenja i mijenjanja vremenskih zona. Tek πto smo sklopili oËi probudio nas je alarm i tada je zapoËelo naπe istraæivanje. Nakon obilnog doruËka i prvog upoznavanja s lokalnom ku-hinjom ispred hotela nas je Ëekao autobus. U druπtvu drugih turista krenuli smo na planinu Kinabalu visoku 4095 m πto je Ëini jednom od najviπih planina jugoistoËne Azije i ujedno najvaænijom atrakcijom nacionalnog parka Kinabalu, kojeg prekriva gusta dæungla i gole-mi broj raznih biljaka. Na sam vrh planine se nismo popeli jer je za to potrebno barem tri dana, a mi nismo imali toliko vremena. Sama voænja je trajala dva i pol sata s kratkim za-

ustavljanjem u gradiÊu Nebalu, gdje smo si priuπtili svjeæe voÊe i divili se rukotvorinama domaÊih ljudi. Od tamo se pruæa prekrasan pogled na samu planinu koja je naæalost bila prekrivena gustim oblacima. Jedna od glavnih atrakcija ovog parka je divovski cvijet zvan Raffl esia. Ubraja se meu najveÊe cvijeÊe na svijetu i zaπtiÊena su vrsta. Ima veliki crvenka-sti cvijet, ali nema stabljike i ponekad teæi do 10 kg, a odaje ga vrlo neugodan smrad po-kvarenog mesa. Zaista je velika sreÊa vidjeti ga u takvoj veliËini.

Ukusna i kvalitetna hranaPut smo nastavili prema Poring Hot Springu.

To je prirodno ljekovito kupaliπte na otvore-nom, ureeno u kineskom stilu, te privlaËi ljude iz svih krajeva svijeta. Na kupaliπtu je bilo mnogo djece pa smo ga samo na brzinu pogledali i nastavili dalje po pjeπaËkom putu do viseÊeg mosta smjeπtenog meu vrhovima divovskih drveÊa. Hod po viseÊem mostu od konopa bio je jako uzbudljiv, ali i izazivao sumnje. Zbog zibanja nad bujnom tropskom πumom Ëulo se mnogo smijeha i vike, te una-toË Ëinjenici πto je most siguran, izaziva strah, zbog kojeg je ovo iskustvo joπ nezaboravnije. Brzo smo se raziπli i svako od nas je krenuo istraæivati netaknutu prirodu. Autobusom smo se vratili u grad, a buduÊi da smo bili umorni od puta i neprospavane noÊi, ugodno ljulja-

nje autobusa nas je brzo uspavalo. Probudila nas je kiπa koja je neumorno pljuπtala po autobusu i moËila krajolik kojim smo prolazili. Sretni πto smo bili na sigurnom, potonuli smo dublje u san.

Kada smo stigli natrag u grad, kiπa se veÊ bila smirila pa smo odluËili krenuti u veËernju πetnju, a buduÊi da smo bili jako gladni, oda-brali smo jedan od restorana u kojem smo probali kineske delicije. Bilo nam je jasno da ovdje ne moæemo ostati gladni jer je hrana vrlo ukusna i kvalitetna. Ljudi jedu Ëak i do πest puta na dan, uæivaju u hrani i potpuno su posveÊeni njoj, no nisu pretili jer se hrane zdravo i prirodno. Nakon obilne veËere, kre-nuli smo na noÊnu trænicu poznatu po nakitu, raznim sitnicama i suvenirima. U usporedbi s drugim islamskim zemljama kao πto su Egipat ili Tunis, ljudi ovdje su vrlo nenametljivi. Na-ravno, raduje ih ako kupite njihov proizvod, ali ostavljaju vas da se sami odluËite za kup-nju. Na kraju smo se uputili prema hotelu da se odmorimo i napravimo plan za slijedeÊi dan.

U tropskim vodamaOdmah nakon doruËka uzeli smo taksi koji

nas je odveo do luke u kojoj nas je Ëekao Ëamac za park Tunku Abdul Rahman, udaljen samo 20 minuta od grada Kota Kinabalu. Park se sastoji od pet otoka okruæenih toplim

E Z I J AO D E I P R I J A T E L J S K I H L J U D I

www.euro26.hr


20 40.41.2010

morem i bogatim podmorskim æivotom, ideal-nim za kupanje i ronjenje. Mi smo se odluËili za manji otok Sapi, prekriven bujnom trop-skom πumom. Nakon kratke voænje brodom, odjeveni u sigurnosni prsluk i s maskama za ronjenje na glavi stigli smo na prekrasne plaæe s mnogobrojnim raznobojnim ribama. Bio je zaista uæitak roniti meu njima, a uz njihovu ljepotu zaista se osjeÊate iznimno mali. Tu i tamo neka ribica malo i uπtipne, πto je vrlo neobiËan osjeÊaj na poËetku i treba vam nekoliko minuta da se na to navi-knete. Nakon osvjeæavajuÊeg kupanja, otiπli smo u dæunglu i hodali uskim putem u nadi da Êemo susresti neke zanimljive æivotinje. Nakon nekoliko metara naiπli smo na veliku iguanu koja nije baπ bila sretna πto nas vidi te se sakrila natrag u grmlje. Otkrili smo da morate biti vrlo tihi, strpljivi i paæljivi ako do-ista æelite vidjeti neke reptile. BuduÊi da je vlaænost unutar dæungle vrlo visoka brzo smo osjetili kapi znoja na svom tijelu i nestaπne male komarce koji nemilosrdno pikaju. Nakon nekog vremena stigli smo na drugu stranu otoka gdje nas je doËekala divlja plaæa s go-lemim stijenama, a zvuk udaranja valova o stijene zagluπuje sve druge zvukove. Ovo je prekrasno mjesto na kojem moæete napu niti svoje baterije, a dok smo se vraÊali, us pjeli smo vidjeti i nekoliko iguana koje su ele-gantno πetale u potrazi za hranom. S malom dozom straha sam im priπla i uhvatila ih u objektiv fotoaparata. Za domaÊe stanovniπtvo to je svakodnevno iskustvo, pa ih je vrlo zani-mljivo promatrati dok bez straha hodaju oko njih. Polako je doπlo vrijeme da napustimo otok noseÊi predivne uspomene.

Daπak starih vremenaSunce je bilo visoko na nebu, vruÊina ne-

podnoπljiva, a pred nama je joπ bilo pola da na koji Êemo posvetiti istraæujuÊi grad i traæeÊi trænicu. Kako smo se pribliæavali gradu oko nas je sve postajalo æivlje i odjednom smo se naπli ispred velikog restorana ispred kojeg se na grilu pekla zlatno smea piletina i hrskavi raænjiÊi puni okusa u rukama posta-rijeg kuhara. Moj je trbuh poËeo primjeÊivati miris, tako da nije bilo povratka te smo kre-nuli prema naπem cilju tek nakon dobrog jela. Velika trænica puna prijateljski raspoloæenih ljudi, æarkih boja, egzotiËnog voÊa i povrÊa bila je okruæena mirisom smrdljiva duriana. Durian je voÊe koje nosi nadimak: smrdi pro-kleto loπe, ali ima prokleto dobar okus. I to je doista tako. Oboje smo snimili na tone fotografi ja jer smo naiπli na hrpu zanimljivih motiva, kao nikada prije: gospoa s djetetom u naruËju okruæena tropskim voÊem, gospodin s prastarom vagom koja je kod nas odavno

otiπla u zaborav, a on je joπ uvijek koristi za vaganje povrÊa, zatim ribar u nadi da proda πto viπe svjeæe ribe, djevojka prekrivena crnim πalom koja prodaje jarko crveni Ëili, pa grupa mladih djevojaka koje veselo skaËu ispred fo-toaparata, djeËak koji æeli da ga se spazi… Fo-tografi ja za fotografi jom i miris do mirisa vodi nas u nezaboravan svijet ljubaznih, dobrona-mjernih i otvorenih ljudi. Tu bi Ëovjek mogao sjediti satima i gledati ova prekrasna biÊa i pitati se πto je bolje: tempo æivota kakav mi poznajemo ili opuπten i miran æivot tih ljudi.

Morali smo se ustati rano i na brzinu se spremiti da stignemo na jutarnji let za grad Miri iako nam se Ëinilo da smo tek nedavno zaklopili oËi. Napustili smo pokrajinu Sabah i polako se spustili i Kuching, glavni grad pokrajine Sarawak. BuduÊi da nas je Ëekao za-nimljiv put, odluËili smo se zaustaviti u mje-stu Niah i posjetiti jedan od manjih nacional-nih parkova s vrlo neobiËnom atrakcijom.

Loπa povezanost gradovaUdaljenosti izmeu tamoπnjih gradova su

vrlo velike, a povezanost je priliËno loπa, po-nekad Ëak i nepostojeÊa tako da je osnovno prijevozno sredstvo zrakoplov. Na aerodromu se osjeÊate kao da ste na autobusnoj stanici. »ekao nas je vrlo kratak let i onda dva dana avanture u druπtvu simpatiËnog Paula, koji se dugo godina bavi turizmom i voenjem grupa. U svom poslu je vrlo profesionalan i vrlo ste sretni ako posjetite otok u njegovom druπtvu. Detaljno nam je predstavio zemlju, æivot ljudi, njihove navike i puno toga nas je nauËio o otoku. Kad smo stigli u grad Miri ne-strpljivo nas je Ëekao na aerodromu i odveo na doruËak kako bi se bolje upoznali. Vrlo brzo smo zakljuËili da Êe sljedeÊa dva dana biti uzbudljiva i zanimljiva. Slijedio je sat i pol voænje uz opuπtajuÊi razgovor i stotine pita-nja koja smo postavljali Paulu. Jeste li znali da postoje dvije vrste riæe, jedna koji raste u vodi i druga koja raste u planinama? Jeste li znali da se palmino ulje koristi i kao bio-gori-vo za pogon motora? Sve to i joπ mnogo toga smo nauËili od naπeg simpatiËnog vodiËa koji je bio kao enciklopedija i nudio odgovore na sva naπa pitanja. Putem smo se zaustavili na mjestima gdje starije æene prodaju voÊe. Po-zirale su nam za fotografi ranje i punile naπe torbe ukusnim voÊem.

©iπmiπijadaPolako smo se pribliæavali nacionalnom

parku Niah, a u daljini je strπila visoka planina s velikom krπkom πpiljom poznatoj po zbirci ptiËjih gnijezda (Swiftlet) i πiπmiπeva izmeta. Stigli smo do seoceta unutar nacionalnog parka gdje smo prenoÊili. Zbog velike vruÊine

nismo vidjeli mnogo ljudi jer su se sklanjali u hlad. Nama vruÊina nije uzrokovala probleme, tako da smo odmah krenuli do svjetski po-znate πpilje, koja nije najveÊa, ali je zasigurno jedna od najljepπih. U udobnoj odjeÊi, opre-mljeni s puno vode i naravno najveÊim objek-tivom za fotoaparat, preπli smo rijeku i nasta-vili pjeπaËkom stazom kroz zelenilo azijske πume. Pjev divljih ptica pratio nas je cijelim putem, a leptiri su letjeli pokraj nas zajedno s malim biÊima koji su radi svoje osobne zaπtite mijenjali boju. I naravno, bilo je mnogo malih bubica. Upoznali smo i sakupljaËe πiπmiπeva izmeta (Guano) koji se koristi kao gnojivo. Na svojim ramenima su nosili od 80 do 100 kg teπkog izmeta, a za njima se πirio ustajao miris πpilje kojoj smo se polako pribliæavali. Nakon nekoliko kilometara hoda doπli smo do ulaza u πpilju u kojoj su prije 40.000 godina æivjeli ljudi. Svojom veliËanstvenoπÊu pozivala nas je da uemo u svijet πiπmiπa i ptica zna-nih pod imenom Swiftlet. Svjetiljke su se upa-lile i hod po smrdljivoj peÊini je poËeo. Nakon nekoliko strmih nizbrdica i uzbrdica smo brzo shvatili kako nismo sami jer se Ëula jeka gla-sova drugih ljudi. Paul nam je objasnio da su to ljudi koji ovdje skupljaju gnijezda ptica. Gnijezda, koja su vrlo cijenjena zbog upora-be u lokalnoj medicini, nalaze se na stropu spilje te su dostupna samo preko viseÊih konopa koji su gusto rasporeeni po πpilji. Istrenirani sakupljaËi se bez dodatne opreme uspinju i silaze po ovim konopima, a da do-biju na vremenu, na kraju radnog vremena se ne vraÊaju natrag u selo, nego provode noÊ unutar πpilje meu πiπmiπima. Nemaju drugog izbora jer im je to jedini izvor prihoda. Pomi-slila sam: Volim svoj posao i svoj stan! Dok su nad nama visjeli uspavani πiπmiπi, mi smo se spustili do predjela πpilje gdje zrake dnev-ne svjetlosti viπe ne dopiru. Na trenutak smo zastali, iskljuËili svjetla i osjetili strah potpu-nog mraka. Nije bilo ugodno pa mi je laknulo kada sam ponovno vidjela svjetlo na drugoj strani. Zatim smo otiπli u drugu πpilju u kojoj se nalaze drevni πpiljski crteæi na zidovima kojima smo se divili preko ograde koja ih πtiti od znatiæeljnih turista i uzeli pauzu za ruËak. Polako smo se vratili i priuπtili si popodnevni odmor. Zvuk divljine nas je probudio, a i bili smo jako gladni pa smo otiπli u obliænje selo i zavrπili dan ugodnim Ëavrljanjem i obilnom azijskom veËerom.

SlijedeÊeg jutra spustili smo se kroz nasade palmi u grad Bintulu. Ovaj kraj nije tako ra-zvijen i rijetki su turisti koji se odluËe za ovo putovanje, iako sam grad nudi jedinstvenu atrakciju koja je uvedena u Guinnessovu knji-gu rekorda. Stara aerodromska pista koja dræi rekord viπe se ne koristi za uzlijetanje i slije-


www.euro26.hr 21

tanje veÊ za automobilske utrke. Krenuli smo prema velikoj trænici gdje smo saznali joπ viπe o voÊu, povrÊu i slasticama.

Bako ∑ najstariji NPNakon πto smo se pozdravili s Paulom, vra-

tili smo se kratkim veËernjim letom u Kuching i veselili se πto Êemo vidjeti Sarawak, najveÊi grad na otoku. Ujutro nas je naπ prijevoz veÊ Ëekao ispred hotela i odveo do najstarijeg nacionalnog parka na otoku Borneo, ‘Bako’, koji je samo 37 km udaljen od Kuchinga. Park se proteæe na 27 kvadratnih kilometara, prekriven je πumama, omeen osamljenim pjeπËanim plaæama i strmim stijenama, te je najbolje mjesto za pregled divljeg æivota u prirodi. Ovdje moæete vidjeti rilaπa, majmu-na s jeziËasto oblikovanim viseÊim nosom, koji se moæe naÊi samo na otoku Borneo, otrovne zmije, koje otmjeno leæe na granama drveÊa i grmlja, divlje svinje koje hodaju oko bungalova bez straha i mnoge vrste ptica za koje morate imati vrlo dobar vid i strplje-nje da ih primijetite kako sjede na vrhovima stabala. Stigli smo do malog ribarskog sela gdje smo upoznali naπeg osobnog vodiËa. Bio je to mladiÊ koji mi se posebno urezao u sjeÊanje. Roen je u tom kraju i nema kutka i mjestaπca u parku koji ne poznaje. »amcem smo se po rijeci dovezli u park gdje su nas doËekali majmuni dugih nosova i napuhnutih trbuha. Svako jutro se po drveÊu doljujaju do plaæe gdje si priuπte voÊe. Dok su se sretno ljuljali iznad nas i lagodno skakali sa stabla na stablo odluËno smo ih hvatali pogledom i objektivom. Nakon sto i jedne fotografi je put nam je preprijeËila druga grupa majmuna. Veselo su ævakali liπÊe sa stabala i pozirali kamerama turista. VodiË nas je vodio kroz park i pokazivao nam ljepotu divlje prirode i æivota u divljini. Proπli smo pored dvije zele-ne zmije koje su lijeno odmarale neprimjetno u grmlju stopivπi se bojom s listovima. Put nas je vodio pored divljih svinja koje su jele travu i polako hodale izmeu bungalova. Dobro ste proËitali, bungalovi! U toj divljini moæete iznajmiti kuÊicu i prenoÊiti meu div-ljim æivotinjama. To je, pretpostavljam, vrlo zanimljivo iskustvo. Kad se dan smiri i sunce padne u more poËinje pravi noÊni æivot. Ljud-ska buka se stiπa i æivotinje se mogu opustiti i s manjim strahom ispuzati iz svojih skroviπta i izaÊi van. Naravno, kada sam upitala vodiËa πto uËiniti ako vas doËeka zmija u sredini sobe, samo se nasmijao i rekao: ‘TrËi πto bræe moæe’“. Bilo ga je zanimljivo promatrati kako puzeÊi oprezno meu visokim drveÊem traæi æivotinje da nam ih pokaæe. GledajuÊi ga sje-tila sam se crtiÊa Knjiga o dæungli. Otiπli smo na drugu stranu obale i Ëamcem se odvezli

do moÊnih stijena koje su stajale u sredini mora. Poslije ruËka, kojeg smo imali u parku ukljuËenog u cijenu izleta, strmom smo se stazom kroz dæunglu popeli do vidikovca. Visoko iznad kroπnji drveta, s pogledom na more i obalu prepustili smo se zvuku divljih æivotinja i otplovili mislima daleko.

U druπtvu ‘πumskog Ëovjeka’SljedeÊeg jutra nas je Ëekao posjet rehabili-

tacijskom centru orangutana, samo 20 km od Kuchinga. Mjesto gdje obitava 24 orangutana, 24 prekrasna biÊa koja ti se zavuku pod koæu. U centar smo doπli u ranim jutarnjim satima, u vrijeme njihovog doruËka kada je jedina prilika da ih se vidi dok marljivo glou i slade se tropskim voÊem. Imali smo sreÊu da smo ih vidjeli u tolikom broju jer u vrijeme sezone, kada je πuma puna plodova, mala je vjero-jatnost da Êe se ljuljati po granama rubnih drveÊa guste πume. Mnoπtvo ljudi je æeljno Ëekalo i buljilo u vrhove drveÊa, a onda smo zaËuli pucanje grane i πuπtanje liπÊa. Crven-kaste mrlje su se sve viπe prelijevale u sliku orangutana koji su se polako jedan za drugim pribliæavali mnoπtvu ljudi. Sa svojim dugim rukama i kljukastim dlanovima i nogama lako se vjeπaju i kreÊu po granama stabala. Ve-selo su prionuli na ukusno voÊe, udobno se namjestili i u svoj svojoj ljepoti namjeπtali se pred fotoaparatima.

Orangutan na malajskom znaËi πumski Ëo-vjek. Ovi srameæljivi Ëovjekoliki majmuni æive u udaljenim vlaænim praπumama Bornea i Su-matre. Dugo vremena se o njima najviπe znalo iz priËa lokalnog stanovniπtva, ali u posljed-njih nekoliko godina znanstvenici posveÊuju sve viπe paænje ovom Ëudesnom stanovniku praπume. Orangutani imaju vrlo duge ruke i kljukaste ruke i noge πto im pomaæe u pe-njanju. Svojom poveÊom teæinom si pomaæu zaljuljati grane stabla, a tako lakπe prelaze s jednog drveta na drugo. VeÊina oranguta-na rijetko silazi na πumsko tlo. Mogu pojesti izuzetno velike koliËine hrane, a ponekad se i cijeli dan dræe na jednom stablu punom uku-snih plodova. VoÊe, naime, Ëini oko 60 posto cjelokupne prehrane. Orangutani æive dugo i rijetko se mnoæe. Umjesto da imaju puno mladih, od kojih mnogi ne bi preæivjeli, oni imaju malo potomaka za koje dugo skrbe i njeguju ih. Æenke su spolno zrele sa 10 godi-na starosti, a prije parenja provedu nekoliko dana s muæjakom. Taj se proces ponavlja i po nekoliko mjeseci dok je muæjak uspjeπno ne oplodi, a nakon toga opet æivi usamljenim æivotom. MladunËe siπe majËino mlijeko do

3 godine starosti. Dræi se za majku i spava u njenom gnijezdu dok ona ne dobije sljedeÊe mladunËe. Ponekad se to dogodi nakon tri godine, a æenkama koje æive u prirodi je Ëesto sluËaj da imaju mladunËe samo svakih 6 godi-na. Orangutani su priliËno usamljene æivotinje. Kada se sretne veÊi broj odraslih orangutana npr. na smokvi koja je bogato rodila, gotovo da i nemaju zajedniËkog interesa. »ovjek je oduvijek bio neprijatelj orangutana otkad je naselio azijske tropske πume. Orangutani se hrane istim voÊem koje jedu ljudi. Osim toga ljudi stalno smanjuju dæunglu krËenjem, a postoje i mjesta gdje se te æivotinje love radi hrane. Pripitomljeni orangutani su vrlo njeæni, te u Maleziji i Indoneziji predstavljaju statusni simbol bogatih vlasnika. Meutim, sada su zaπtiÊeni u obje zemlje, tako da je lov i trgo-vina njima strogo zabranjena. U nekim mje-stima su i dalje popularni kao kuÊni ljubimci, a moæemo ih vidjeti takoer i u zooloπkim vrtovima i cirkusima. Da bi lovci dobili mla-dunËad, obiËno su ubijali majke, a veliki je broj mladunËadi uginuo tijekom lova, a kasni-je tijekom prijevoza. Zabranom lova i trgovine orangutanima situacija se poneπto poboljπala. Tomu je takoer i pomogla potpuna zaπtita ovih æivotinja u Maleziji i Indoneziji.

Za mene je to bio najljepπi trenutak na ovom putovanju, ali i najtuæniji jer sam opet shvatila kako su ljudi najokrutniji od svih æivotinja i kako uniπtavamo prirodu bez imalo æa ljenja dopuπtajuÊi da se izgube najvrjedniji biseri divljine.

MaËkogradPuni lijepih dojmova vratili smo se natrag u

grad. Grad koji je dobio ime po maËki, naime rijeË Kuching na njihovom jeziku znaËi maËka. MoguÊe je primijetiti nekoliko skulptura koje simboliziraju maËke. Vrlo jednostavan i ugo-dan grad ima mnogo impresivnih dæamija koje vrijedi posjetiti, zatim kineske hramove koji svojom ljepotama i brojnim svijeÊama privlaËe u svoju unutraπnjost, te mirne ulice i bezbrojne trgovine. Na kratko smo se odmorili u prekrasno ureenom parku uz πiroku rijeku i gledali prolaznike. Time smo ujedno i zavrπili naπu turneju po otoku Borneo. Ovih kratkih sedam dana po istoku Malezije se duboko utisnulo u naπe sjeÊanje. Upoznali smo zani-mljive ljude i prekrasna mjesta koja neÊemo zaboraviti, a malo uplaπeni Ëinjenicom da smo veÊa na pola puta i da je naπe putovanje napola gotovo, umorni smo se prepustili snu i lijepim snovima o ovoj prekrasnoj zemlji.

...nastavak u iduÊem broju!

Hrana vrlo ukusna i kvalitetna. Ljudi jedu Ëak i do πest puta na dan, uæivaju u hrani i potpuno su posveÊeni njoj, no nisu pretili jer se hrane zdravo i prirodno

“


22 40.41.2010

Atena, boæica mudrosti i rata, zaπtitnica pravnoga poretka, pravednosti i zanatstva. KÊi vrhovnoga boga Zeusa. Roena je, pre-ma Heziodu, iz Zeusove glave nakon πto je Zeus progutao boæicu razuma Metiodu. IskoËila je naoruæana iz oËeve glave, u punoj ratnoj opremi, kao Atena Palada (Pallas znaËi „djevojka“). Bila je Zeusova miljenica, nije se udavala i otuda naziv Atena Parthenos (DjeviËanska). ZnaËajan je njezin sukob s Posejdonom za vlast nad Atikom i gradom Atenom. Na vijeÊu bogova Zeus je odluËio da vlast nad gradom dobije jedno od to dvoje bogova koje podari vrjedniji dar gra-du. Atenski kralj Kekrops trebao je o tome presuditi, sve se dogaalo na Akropoli. Posejdon je svoj trozubac zabio u stijenu i iz otvora je potekla slana voda. Na mjestu gdje je boæica Atena zabila koplje izrasla je maslina, koja je bila korisnija od slane vode koje ionako u moru ima previπe. Stoga je Kekrops presudio u korist Atene.

Atena je postala boæica i zaπtitnica istoime-nog grada-dræave, simbol gospodarskog i kulturnog napretka, u njezinu Ëast podizani su hramovi po cijeloj GrËkoj.

Misao na dahKako je vjeËna, potiha fascinacija starom

grËkom kulturom zaokupljala generacije od starih vremena pa sve do danas, ni ja nisam ostao ravnoduπan. Bilo bi neobiËno ne zapi-tati se ponekad kako su æivjeli stari Grci, ka-ko se to tamo raala civilizacija i zaπto baπ tamo. Uistinu, stari Grci poznavali su kulturu, dapaËe, stvorili su je. Izmeu ostaloga,

utemeljili su olimpijske igre, demokraciju, kazaliπte…

Postavili su temelje za ovo πto mi naziva-mo civilizacijom i ne samo temelje nego su po mnogoËemu, joπ u ono doba, bili ispred modernoga svijeta kako ga mi danas volimo nazivati.

I tako, potiha fascinacija, tiha inspiracija i nije puno trebalo da se naem u vlaku za Beograd sa svojim dobrim prijateljem Tomislavom. TraËnice su nas vodile od Beograda, preko Skopja i Soluna, do drevne Atene. Priprema je bila minimalna, a odno-sila se na rezerviranje hotela, kontaktiranje ljudi i nabavljanje osnovne literature.

Na putu, koji se naposljetku razvukao na 36 sati, sve se stiglo ponoviti i proËitati.

PodruËje Atike je bilo naseljeno i u doba neolitika, a od 10.-8.st. pr.Kr. doπlo je do ujedinjenja svih atiËkih naselja u jedinstvenu zajedniËku dræavu - Atenski polis.

Ovaj megapolis danas broji blizu pet miliju-na stanovnika i Ëetvrti je najveÊi glavni grad EU. A mi smo grabili prema njemu, barem u mislima.

Cilj je putVoænja kroz Srbiju bi se zbog brzine kreta-

nja lakπe mogla nazvati panoramskim razgle-davanjem nego putovanje, πto je na kraju rezultiralo sa πest sati kaπnjenja. U Skopju bezuspjeπno pokuπavamo kupiti pivo, ali se ono ne prodaje poslije 19 sati. Zato usred noÊi na solunskom kolodvoru, nakon Ëetiri propuπtena vlaka za Atenu, kupujemo par piva i Ëekamo jutro i novi vlak.

NoÊ je topla, osjeti se Mediteran u pra-vom smislu, sve upotpunjuju dva oronula muπkarca. Jedan u ranim tridesetima nosi gi-taru, a stariji votku i komad kartona. Sjedaju

po strani, nikome na putu i poËinju svirati tj. ritmiËki lupati u karton. Prepoznajemo rembetiku, grËki narodni blues. Ova tuæna melodija odliËno zvuËi iz ruku ovih istinskih boema koji ne trebaju publiku, koji sviraju samo kako bi svirali.

Jutro se bliæilo, glazba je bila sve tiπa, grad se lagano budio, a mi smo doËekali brzi vlak koji nas je odveo na naπ cilj - Atenu.

Probudili smo se na Larissi, malom neu-glednom kolodvoru koji ne odaje u kakav nas grad puπta kroz svoja vrata. No, mi to osjeÊamo i prvi utisak nam daje osjeÊaj da nas ovaj moderan grad, gdje se zapad i istok isprepliÊu zanimljivije nego ikad, prima raπirenih ruku. Hotel Aristoteles lako nalazi-mo prolazeÊi kroz dobro oznaËene ulice Ëiji su nazivi na grËkom i na latinici.

Dobra stara OmoniaHotel s ugodnim, klimatiziranim sobama, a

ipak vrlo pristupaËne cijene u centru Atene? Odgovor se krije u poziciji, dijelu grada na-ziva Omonia, πiroj okolici istoimenog trga. Plateia Omonia prije stotinjak godina jedan od najvaænijih i najveÊih trgova, danas je okupljaliπte dilera, prostitutki, narkomana…u πto se sami vrlo brzo uvjeravamo nakon par ilegalnih ponuda. Ali su zato i hoteli ovdje najjeftiniji, tako da se na ulicama, meu svim sivilom, vrlo Ëesto susreÊu zbunjeni turisti s raπirenim planom grada. Nekada, ne tako davno, 1973. godine, Omonia je igrala drugaËiju ulogu u æivotu Atene i cijele GrËke. Upravo se na ovome mjestu dogodila povi-jesna pobuna studenata politehnike protiv vojne hunte koja je uzvratila tenkovima i oruæjem. Ipak, mlada srca su bila jaËa i pota-kla su ruπenje diktature nakon sedam godi-na vlasti. ©eÊuÊi od hotela prema centru gra-

N O V E P R I Č E D R E V N E B O Ž I C E

A T E N A

Ivan D. Jakovina


www.euro26.hr 23

da, sreÊemo kojekakvu plejadu - od prosjaka do opasnih dilera, koji, shvatit Êemo kasnije, imaju svoj ritam, svoje radno vrijeme.

Ne gubimo vrijeme, odlazimo u jedan od muzejskih bisera Atene, Bizantski. Odmah do njega se nalazi i ratni muzej koji je, naæalost otvoren samo do 14 h, ali na sreÊu ima za-nimljivu kolekciju starih topova i borbenih lovaca koji se nalaze ispred muzeja i mogu se slobodno razgledati.

ShvaÊamo da smo zaboravili jesti pa se vraÊamo u naπ kvart Omoniu i jedemo kebab kod simpatiËnog Arapa Ëiji Êe nam skromni restoranËiÊ postati hranidbena oaza sljedeÊih par dana.

Dok razmiπljamo gdje Êemo naveËer, javlja nam se Vanessa, djevojka s kojom sam se Ëuo prije tjedan dana kad sam se na inter-netu raspitivao o gradu. Njezin poziv na pri-vatni tulum nam odliËno dolazi za prvi dan u nepoznatom gradu.

Neki novi GrciImamo par sati vremena pa dogovaramo

piÊe s Lillian, jednom od imigranata iz Afrike s kojima sam stupio u kontakt kako bih vidio kakvu oni to buduÊnost ganjaju u rece-sijskoj GrËkoj.

Lillian ima 27 godina. Doπla je u Atenu prije godinu i pol dana preko Istanbula iz Nigerije, toËnije Abuje. Samosvjesna Lillian vodi nas kroz mraËnu uliËicu punu narko-mana (pod narkomanima mislim na ovisnike o heroinu koji uglavnom ‘kljucaju’ i leæe na

ulicama) do malog kafiÊa. Tijekom cijelog razgovora ima sluπalice, prezire narkoma-ne pa i na spomen njezinog sunarodnjaka Fele Kutija, jedina reakcija je: ‘drug addict’. Govori nam kako posla sada nema, a nema ni papira, pokuπava ih rijeπiti, a do tada je ‘selfemployed’, πta god mi mislili na πto se to odnosi. U Ateni joj je prevruÊe i ne svia joj se, grËki joj je preteæak pa ga niti ne uËi. Od nje saznajemo zanimljivu informaciju koja nam raa nove ideje za bijeg od svakodne-vice. Naime, najamnine prosjeËnih stanova u Lagosu ili Abuji kreÊu se oko 1500 eura godiπnje!

Rastajemo se sa Lillian, spuπtamo u metro i odlazimo na kuÊni party.

Teπka vremenaU stan upadamo sa poveÊom koliËinom pi-

va. Atmosfera je opuπtena, nitko nas previπe ne doæivljava, πto nam se svia. Sami nalazi-mo hladnjak i dok skladiπtimo pivo, sreÊemo Stellu koja nas upoznaje s ostalima. VeËer je odliËna, topla, iz stana puca zavidan pogled na Atenu, svira jazz, upoznajemo se… Par sati kasnije veÊ znamo cijelu ekipu, engleski sve lakπe izlazi iz usta dok pivo Mythos (grË. mythos ∑ rijeË, govor, povijest) sve lakπe klizi niz grlo.

©arolika je to ekipa Grka u srednjim tride-setima, fakultetski obrazovanih, s dobrim poslovima mahom u dræavnim sluæbama. Govore nam kako je situacija sve loπija - plaÊe nisu redovite, cijene su sve veÊe, πto

smo mi sve veÊ Ëuli o njihovoj zemlji.Oni o Hrvatskoj malo znaju. »ak i putnik

Nikolaus, koji je sada vlasnik putniËke agen-cije specijalizirane za ekskluzivne afriËke ture, ne poznaje niti obalu niti veÊe gradove. Neπto viπe znanja pokazuje Sophia, profe-sorica umjetnosti u privatnoj πkoli, koja je jednom davno kratko posjetila Dubrovnik. No, upravo razgovarajuÊi s njih dvoje o politiËko-financijskoj situaciji u zemljama, za-kljuËujemo kako su njihove prilike joπ uvijek nemjerljivo bolje nego kod nas, odnosi pri-hoda i cijena su kod njih joπ uvijek u puno ugodnijem odnosu nego πto je to kod nas.

Ostajemo, naravno, zadnji na tulumu i pred jutro, uz tople pozdrave i nerealne dogovore napuπtamo stan i odlazimo u metro. Iako smo se zbog osobne sigurnosti zavjetovali na taxi pri povratku, sada nam je baπ ova-ko zanimljivije. I dok se pripremamo kakvu Êemo sada ekipu vidjeti na Omoniji, na iznenaenje: trg je prazan, ulice su prazne, nema nikoga. Ovo je izgleda previπe i za njih. Stiæemo baπ na doruËak, jedini koji Êemo uhvatiti za vrijeme boravka.

Grad kontrastaTemperature su vrlo visoke, ali se lakπe

podnose zbog manje koncentracije vlage. Ipak danas spas pronalazimo u Benakijevom muzeju. Antonis Benakis roen je 1873. godine u Egiptu kao sin bogatog trgovca Emmanuela Benakisa, kasnije gradonaËelni-ka Atene. OËevo bogatstvo i nasljednikova ljubav prema umjetninama rezultirala je iznimnim muzejom koji se proteæe u 36 soba prekrasne bijele neoklasicistiËke zgrade. Ulaz u muzej Ëetvrtkom je slobodan te prijepodne provodimo unutar hladnih zidova bogatog muzeja. Popodne izlazimo na vruÊi kamen i

Grci su postavili temelje za ovo πto mi nazivamo civilizacijom i ne samo temelje nego su po mnogoËemu, joπ u ono doba, bili ispred modernoga svijeta kako ga mi danas volimo nazivati


24 40.41.2010

imigranata koje prati oveÊa skupina motori-ziranih policajaca. ZahvaljujuÊi blagoj klimi Atena je puna motociklista, a meu njima su brojni i policajci koji se Ëesto mogu vidjeti kako u grupicama jure po gradu ili sjede na motorima i puπe cigarete kao da se radi o nekakvoj bandi, a ne o predstavnicima zakona.

AfriËko-ameriËki trgPlateia Amerikis?!? S Ëuenjem nas gledaju

Ëlanovi Couchsurfinga, stranice za putnike namjernike kojima smo se pridruæili na ‘mezi’ i jeftinom pivu. Plateia Amerikis - AmeriËki trg je mjesto koje se ne nalazi na turistiËkim kartama Atene. To je ‘getoizirani’ dio grada koji su naselili iskljuËivo ilegalni imigranti iz Afrike. Uzmite taksi, to vam je jedina sigurna opcija, ali bolje vam je da tamo ni ne ide-te. Napuπtamo drago, ali pomalo dosadno druπtvo i sjedamo u taksi Rusa s Crnoga

se na ‘Svetu stijenu’, 164 m visoku Akropolu, uzbuenje sve viπe raste. Prolazimo pokraj kazaliπta Heroda AtiËkog, prekrasnog amfi-teatra gdje se i danas odræavaju predstave. Guæva postaje sve veÊa, penjemo se izliza nim stepenicama i stiæemo pred vrhunac kla-siËne grËke umjetnosti, ‘Hram djevice’ bo æice Atene, veliËanstveni Partenon. Ovo mramorno remekdjelo sagraeno je izmeu 447. i 438. g. pr. Kr. pod vladavinom Perikla. Kroz povi-jest je proæivjelo mnoga razaranja i pretrpjelo mnoge osvajaËe, ali uz konstantna obnav-ljanja, joπ uvijek je posebno mjesto, mjesto koje se ureæe u oËi i um posjetitelja. Nakon poduæeg promatranja, opijeni suncem i drev-nim hramom, spuπtamo se prema ostacima joπ jednoga velikoga zdanja. Zeusov Hram nekada je bio najveÊi hram na grËkom ko-pnu, ali danas je od 104 stupa ostalo tek 16.

Puni dojmova vraÊamo se prema hotelu. Usput nailazimo na manji prosvjed afriËkih

penjemo se na brdo Filopappos koje svojom pozicijom pruæa prekrasan pogled, kako na Akropolu, tako i na cijelu Atenu. Nekada omiljeno motriπte vojskovoa, ovo brdo u svome podnoæju skriva jednu znaËajnu spilju. Radi se o Sokratovu zatvoru, mjestu gdje je poznati filozof osuen na smrt bio zatoËen. Na istome je mjestu pred svojim uËenicima popio otrov zbog optuæbi da iskvaruje atensku mladeæ. OdliËan panoram-ski pogled na ovaj grad otvara nam nove teme za raspravu, kao i apetit. VraÊamo se opet naπem Arapinu koji, kad nas vidi, samo digne dva prsta u znak dva kebaba, a mi mu kimnemo, dok nas stalni gosti Ëudom gleda-ju. Nakon mesne istoËnjaËke okrijepe, na tr-gu Syntagma dogovaramo sastanak s Nickie, 22 godine starom djevojkom iz JuænoafriËke Republike. Luksuzni Trg Syntagma, koji se nalazi preko puta zgrade parlamenta gdje se grËki vojnici izmjenjuju na straæi, je naj-dalje gdje je u ovih 10 mjeseci Nickie doπla. U Atenu je stigla na poziv sestre koja je s muæem Grkom otvorila trgovinu s afriËkim svaπtarijama. Takoer nema papire zbog Ëega se boji kretati jer, kako kaæe, policija ih zbog Ëeste prostitucije i droge meu imi-grantima, sve tretira kao kriminalce. U trgo-vini kod sestre zaradi mjeseËno 800 eura, a gradom se kreÊe s izblijedjelom fotokopijom nekakvog dokumenta kolegice koja je otiπla u London.

Gornji gradSvaki grad ima gornji ili stari grad, ali

Atena ima neπto posebno: Akropolu, ‘gornji grad’ (grË. akros-gornji, polis-grad), koju smo guπtali danima i odgaali posjet kako bismo je mogli πto bolje doæivjeti. Ogluπili smo se na savjete dæepnog vodiËa i poËeli je osvaja-ti toËno u podne, po najveÊem suncu, kada ima najmanje turista. Ulaznica je 12 eura, ali se s njome moæe obiÊi viπe lokaliteta, tako da mi prvo odlazimo podno Akropole na Agoru, staru trænicu. Utemeljena u 6.st.pr.Kr. bila je 1200 godina srediπte svih graanskih aktivnosti. Ovdje se Sokrat obraÊao narodu, ovdje je propovijedao sv. Pavao. Na Agori se nalazi Hefestov hram, najbolje saËuvani klasiËni hram u GrËkoj. Nastavljamo penjuÊi

Na brdu Pnyx roena je demokracija, na tom se mjestu svaki tjedan sastajao sabor i ovdje su govorili najveÊi govornici. Danas, u spomen starome vremenu, govori pogled na zvjezdano nebo koje je svemu svjedoËilo i na prekrasan, noÊu osvijetljen Partenon

“


www.euro26.hr 25

mora koji je u Ateni 11 godina. Takoer sa Ëuenjem πto idemo baπ tamo, vozi nas pre-ma cilju i predlaæe nam striptiz klub na obali koji vodi njegov roak. Zahvaljujemo se i izlazimo na omanjem trgu punom skupina cr-nih mladiÊa koji komentiraju i promatraju uli-ce, pogotovo nas. Okruæenje koje je vieno ranije u svim ameriËkim filmovima tematike bandi i opasnih kvartova koje smo gledali razbija starica bjelkinja koja πeÊe ogromnu njemaËku dogu. Odbacujemo predrasude i poËetno Ëuenje, opuπtamo se i zovemo Ureal, na Ëiji smo poziv i doπli ovdje.

UrealUreal, 25-godiπnja djevojka iz Gane, naj-

zanimljivija je i najotvorenija osoba koju smo upoznali. Na sveopÊe Ëuenje braÊe po zidiÊima i klupama, srdaËno nas doËekuje i vodi u svoj stan. Proπla je ponoÊ. Ulazimo u uredni dvosobni stan gdje Ureal stanuje sa svojom sestrom i njezinim malim djetetom. Nudi nas hranom, ali kako nismo gladni, otvaramo pivo i zapoËinjemo razgovor. U Atenu je doπla iz Accre prije sedam mjeseci, na nagovor sestre koja je neπto duæe ovdje. Manje viπe ista priËa kao i s ostale dvije djevojke koje smo sreli, osim πto je Ureal zavrπila fakultet i stekla grËke prijateljice. Papire takoer nema, ali niti ih æeli. Njezini planovi su otiÊi u London na magisterij po-slovne administracije, smjera koji je zavrπila u Gani. Do tada pravi druπtvo sestri i zabav-lja se.

RazgovarajuÊi ostajemo do 3 sata, simpa-tiËna Ureal nas prati nazad do trga gdje su joπ uvijek skupine mladih crnaca. Opraπtamo se i dogovaramo odlazak u neki od klubova sutra naveËer, kada Êe joj doÊi grËke kolegi-ce. Razmiπljamo hoÊemo li uzeti taksi zbog eventualnih neugodnosti, no avanturizam prevladava i Ëekamo autobus s galerijom Ëudnih likova. PromatrajuÊi ih, primjeÊujemo da smo im vrlo nejasni i naπa pojava ovdje u ovo doba ih u najmanju ruku zbunju-je. Ipak, ne dogaa se niπta loπe i mi se vraÊamo u hotel.

More, zvijezde, glazbaZnali su i uæivati stari Grci, a imali su i

gdje. Potaknuti tom miπlju, sljedeÊi dan provodimo na plaæi. U GrËkoj se, kao i kod nas preko ljeta, sve seli na otoke, tako da smo skeptiËni prema plaæi koju Êemo zateÊi u glavnome gradu. Nakon tridesetak tram-vajskih stanica izlazimo na obali s ugodnim iznenaenjem na licu. Kilometarska pjeπËana plaæa proteæe se uz grad i jedna je od boljih plaæa koje sam posjetio. Na plaæi se nalaze kafiÊi, tuπevi i ostali potrebni sadræaji, a kako je luka dosta udaljena, more je vrlo Ëisto. Toplo je i vrlo slano, πto je odliËno jer s lakoÊom plutam na leima i uæivam u zvuku mora i pogledu na otvoreno more gdje se ocrtavaju sivi obrisi prekooceanskih brodova. ‘Ne’, odgovaramo starcu koji nas pita traæimo li brdo Pnyx. Na grËkome ‘ne’ znaËi ‘da’. Starac nas rado upuÊuje na br-do gdje se rodila demokracija, na ovome

mjestu se sabor sastajao svaki tjedan i ovdje su govorili najveÊi govornici. Danas, u spomen starome vremenu, govori pogled na zvjezdano nebo koje je svemu svjedoËilo i na prekrasan, noÊu osvijetljen Partenon. Spuπtamo se, sjedamo u taksi i idemo na AmeriËki trg. ©kvadra nas opet Ëudom gleda, ali kao da nas se boje i kao da im stvaramo nelagodu svojom opuπtenoπÊu. Izlazimo s Ureal i njezinim simpatiËnim grËkim kolegica-ma u preskupi klub s grËkim narodnjacima. Nakon preglasne glazbe i Ëestog jamas (grË. uzdravlje), ali ugodnog druπtva koje nas vozi do hotela, doËekujemo posljednji dan naπeg putovanja.

Megalo (grË. veliko)Zadnji dan provodimo u Nacionalnom

arheoloπkom muzeju. Impresivna zgrada s joπ impresivnijim sadræajem ispraÊa nas prema staroj prijateljici Larissi, neuglednom kolodvoru koji nas je pustio u ovaj izniman grad. Na kolodvoru jedemo Souvlaki kod novog prijatelja Arapina i pripremamo se za suæivot s vlakom. Dugi put i ritmiËko lupanje

spojeva traËnica daje iznimnu moguÊnost i dovoljno vremena za sreivanje dojmova. Odlazim da bih se vratio, bila je prva pomi-sao kada je æeljezniËar puhnuo u svoju malu frulicu. Æelim proæivjeti sve ljude, sva mjesta, sve trenutke ovoga svijeta i to odjednom. Æelim biti dio svega, umijeπan u sve æivo na ovome svijetu, proæivjeti sve trenutke ovoga svijeta, ali kako je to nemoguÊe - putujem. Bila je to misaona dubioza koja me je od-nijela dok me nije trgnuo grubi muπki glas: ‘Bolje da ukinu voz, ne ide i zdravo, nek’ se ljudi orjentiπu!’ - veÊ smo bili u Srbiji i sve bliæe kuÊi.

Veliko. Tako mogu opisati put i doæivljaj grada. Veliko iskustvo u velikom gradu s velikim ljudima koji æive æivote kako najbolje znaju i mogu.

VraÊali smo se osiromaπeni predrasudama, strahovima, iluzijama, a bogatiji ljudima, li-cima i duhom grada, grada koji je ovdje veÊ dugo, dugo vremena. Grada koji je othranio mnoge, stvorio velike i fascinirao mase ljudi. Ostavio je i nas bez daha, koji odlazimo sa-mo kako bi se vratili u drevnu veliku Atenu.

Zeusov Hram nekada je bio najveÊi hram na grËkom kopnu, ali danas je od 104 stupa ostalo tek 16

“


26 40.41.2010

Ivan ‘Ico’ Rako

TAJLAND & KO D C I V I L I Z A C I J S K O G T R O N A

Nakon nekoliko zadnjih godiπnjih odmo-ra provedenih na ameriËkom kontinentu te sku pih avio karata, odluËio sam se na re-cesijsko putovanje, u jedno od najjeftinijih dijelova svijeta. Azija. Nakon kratkog pre mi-πljanja i prouËavanja cijena karata, odluka je pala na jugoistoËnu Aziju, za let u Bang kok. Tajland me nije previπe zanimao, veÊ sam odluËio da je Bangkok samo tranzitna sta nica za moje prouËavanje Kambodæe, Vije t nama i Laosa. Kambodæa ponajprije zbog najveÊeg religijskog kompleksa na svijetu, Angkor Wa-ta. Laos zbog priËa o Luang Prabangu, gradu smjeπtenom u dæungli, prepunom budistiËkih hramova i redovnika po ulicama.

Bangkok ∑ Grad anelaNakon sedam sati Ëekanja u Istanbulu i

dvanaest sati provedenih u avionu, napokon stiæemo u Bangkok, prijestolnicu Kra lje vine Tajland. Grad je to od kojih de se tak miliju-na ljudi, u kojem visoke stakleno-betonske graevine stoje tik uz stare budistiËke hra-move, koji nikad ne spava, u kojem vlada

najnepredvidljiviji promet, Ëije ulice miriπe na tek spremljenu hranu na πtandovima i ispuπne plinove gomile automobila... Pra-vo mu je ime Krung Thep, πto na jeziku Thai znaËi Grad anela.

Puno ime grada je Krung Thep Mahana-

korn Amornrattanakosin Mahinthara Ma-

hadhilokphob Nopparatratjathani Burirom

Udomratjanivet Mahasathan Amornpimarn

Auwatharnsathit Sakaraya Vishnukarmpra-

sit, πto doslovno prevedeno znaËi: Plemeni-ti grad anela, najizvrsnija riznica boæanskih dragulja, Ëuvena zemlja neosvojiva, otmje-no i istaknuto kraljevstvo, otmjena kraljev-ska prijestolnica sa devet plemenitih dragu-lja, najuzviπenije prebivaliπte kraljevsko i ve-lika palaËa, boæansko utoËiπte i staniπte re-inkarniranih duhova. Takvo ime Bangkok je uvrstilo u Guinnesovu knjigu rekorda kao najduæe zabiljeæeno ime grada na ovoj ‘lop-ti πarenoj’.

Bangkok je relativno mlad grad, njegovo se porijeklo kronoloπki moæe pratiti tek unazad dva stoljeÊa. No, kulturno se nas-lijee proteæe sve do osnivanja mo narhije u XIII. stoljeÊu pa i dalje od toga, u drevni mistiËni svijet rituala i mitova, koji je i da-nas itekako prisutan i prividno skriven is-pod povrπine svakodnevne rutine. Prilikom osnivanja grada, a kasnije tijekom razvija nja i proπirivanja, nije postojao urbanistiËki plan koji je nalagao odreeni raspored i poloæaj ulica i graevina. Iz tog je razloga nemoguÊe odrediti centralni dio grada, ili uopÊe izvrπiti podjelu na kvartove ili zone, uobiËajenu u svim svjetskim metropolama. Svaki dio grada moæe se smatrati centrom, ali Ëak i gradom za sebe.

NoÊni ‘πpeceraj’Smjeπtam se u backpackerskoj meki Ban-

gkoka, ulici Khao San, u malom hostelu ko-

Prilikom osnivanja Bangkoka, a kasnije tijekom razvijanja i proπirivanja, nije postojao urbanistiËki plan koji je nalagao odreeni raspored i poloæaj ulica i graevina. Zbog toga se svaki dio grada moæe smatrati centrom, ali Ëak i gradom za sebe

“


www.euro26.hr 27

cije tajanstvenih i skrivenih Ëuda. Po jed-noj od mnogobrojnih verzija priËe, udar gro-ma je rascjepio mali hram na sjeveru Taj-landa 1434. godine, otkrivπi tako Budin kip prekriven slojevima gipsa. Kasnije, prilikom prenoπenja, gipsani se omotaË oπtetio, te je iz neuglednog oklopa, poput bisernog zrna u πkoljki, zablistao smaragdnom bojom obo-jan kip Bude. Taj je kip prenesen u Wat Phra Kaew, da sluæi kao ukras ovog, najsvetijeg meu hramovima.

Meni je najdraæi bio Wat Arun, Ëiji naziv znaËi ‘hram jutarnje rumeni’ ili ‘hram zo-re’. Nalazi se na drugoj obali rijeke Chao Phraya, a u obliku je pagode visoke 79m, ukraπene mozaicima rukom islikanog kine-skog porculana. Glavna pagoda Phra Pang sa Ëetiri je strane okruæena manjim pago-dama, na kojima su kao Ëuvari postavlje-ne statue boga vjetrova. Odgledavπi zalazak sunca nad gradom, zaputio sam se u veËer-

noge do gleænjeva te barem kratka majica koja pokriva ramena. Religija naroda Thai je budizam, ali se susreÊu i neki elementi hin-duizma.

Duhovna ljubav naroda ThaiNajpoznatiji i najposjeÊeniji hram u Ban-

gkoku je Wat Phra Kaew, hram poznat po smaragdno-zelenoj statui Bude. Izgradnja ovog kompleksa potpuno nedosljedne i ne-pravilne arhitektonske forme, zapoËela je 1782. godine, iste godine kada je osnovan i sam grad. Ovaj je hram podignut neposred-no uz Kraljevsku palaËu, kako bi simboliËno povezao duhovnu ljubav i privræenost naro-da Thai prema ovome, u to vrijeme, sjediπtu svjetovne vlasti. Smaragdna statua Bude, po kojoj je hram i dobio ime, najposjeÊenija je u cijelome hramu. PriËa iza koje se kri-je istina o porijeklu statue najbolji je primjer sklonosti naroda Thai ka odræavanju tradi-

jeg sam naπao preko Hostelworlda, πto je ujedno i bio promaπaj. Platio sam sku-plje nego πto je izvjeπena cijena na recep-ciji (300 baht vs. 250 baht). OËito je Inter-net cijena veÊa. Kada sam produæio sobu za joπ jednu noÊ, platio sam 250 bahta. Nakon popodnevnog prilagoavanja na lokalna pi-va kao Singha ili Chang i lokalnu hranu kao Pad Thai Chicken (lokalno jelo koje spravlja-ju na πtandovima i mjeπavina je istoËnjaËkih πpageta, jaja, povrÊa i piletine), odluËio sam veËer provesti u Patpongu. Tamo je night

market, trænica koja radi do kasno u noÊ i gdje se mogu kupiti kopije svakojake robe, kao torbica Louis Vuitton, upaljaËa Zippo, itd. Okolne ulice su ispunjene striptiz barovi-ma, a po ulicama se πeta nemali broj posta-rijih whitetrashera, koji za male novce vode pod ruku jednu do dvije lokalne djevojke.

Sutradan sam odluËio pogledati nekoliko najbitnijih stvari u Bangkoku, hramove Wat Arun, Wat Pho, Wat Phra Kaew te Kraljevsku palaËu. Wat je inaËe lokalna rijeË za hram. Nakon πto sam se morao vratiti u hostel po dugu odjeÊu, jer je u Wat Phra Kaew i Kra-ljevsku palaËu nisam mogao uÊi u trifrtaljka-ma. Obavezna je duga odjeÊa, koja pokriva

KAMBODÆAN A D O B E S P U Ć A P R O B L E M A

U 11. stoljeÊu kralj Jasowarman gradi brojne sisteme navodnjavanja i umjetnih jezera, πto je omoguÊilo seljacima uzgoj i do tri æetve riæe godiπnje. Ovako uspjeπna poljoprivreda rezultirala je viπkom hrane i donijela carstvu Kmera veliko bogatstvo

“


28 40.41.2010

nji izlazak u obliku ispijanja piva i jedenja lokalnih specijaliteta.

Imaginarni graniËariNakon joπ jedne neprospavane noÊi, jer

sam svojom greπkom uzeo sobu u ulici Khao San, a lijepo je pisalo u komentarima na Hostelworldu da je ulica malo noisy, i da æivi do ranih jutarnjih sati, odlazim na auto-busni kolodvor uhvatiti bus za Aranyaprat-het, malo mjesto uz granicu sa Kambodæom. Nakon πto sam uhvatio tuk-tuk za granicu, vozaË nas odvozi u ured gdje kao moramo izvaditi vize. Prvo mi je bilo Ëudno da nitko nije uniformiran i da nas traæe ekstra novac za vaenje vize. Odbijam iπta platiti i traæim od vozaËa tuk-tuka da me odveze na samu granicu. Objaπnjavaju mi da neÊu moÊ prijeÊ granicu bez vize, ali sam bio ustrajan u svom naumu i nisam se dao smesti. Na gra-nici me Ëekalo joπ nekoliko napornih likova, koji mi æele pomoÊi prijeÊi granicu. Kad sam shvatio da od objaπnjavanja nema niπta, poËeo sam ignorirati sve oko sebe i laga-no ljut i æivËan prelazim granicu, dolazim do kambodæanskog ureda za imigraciju, gdje od uniformiranih osoba za dvadeset baksa do-bivam vizu u roku tri minute. Uf, napokon sam uπao u Kambodæu. Ali, tome nije kraj. Kako sada do Siem Reapa? Lokalci ovdje, kao i u Bangkoku, kada vide ljude s prt-ljagom, postaju jako naporni. Odmah nude usluge prijevoza, usluge smjeπtaja i stvarno pretjeruju u tome. »im se rijeπim prtljage i πeÊem po gradu, nitko me niπta ne pita.

Angkor WatNapokon hvatamo taxi i nakon dvosat-

ne voænje dolazimo u Siem Reap. Siem Re-ap na jeziku Kmera znaËi Sijamski poraz (Si-jam je stari naziv za Tajlanane) i odnosi se na pobjedu Kmera nad Tajlandskom kraljevi-nom u 17. stoljeÊu. Siem Reap je najpoznati-ji po Ankgor Watu, a sam grad je glavna tu-ristiËka baza za posjetu hramu.

Gastronomska ponuda u Siem Reapu je

priliËno πiroka. U jednom restoranu nai-lazimo na zmije, æabe, krokodile i kloka-ne na roπtilju. Takoer su posluæivali An-gkor Extra Stout, jedno od najboljih piva ko-je sam popio na ovom putu i koje svaka-ko preporuËam isprobati. U gradu nas je za-ustavila cura, koja dugo nije Ëula naπ je-zik. Ines, inaËe porijeklom iz Sarajeva, veÊ duæe vrijeme radi za nevladinu organizaciju u Kambodæi i zadnje vrijeme æivi u Siem Re-apu. U ugodno provedenoj veËeri smo je do-brano ispitali o tome πto pogledati te gdje i kako lutati ovim krajem svijeta. Ovim putem joj se jako zahvaljujem na pomoÊi. ;)

Angkor Wat je najvaæniji i najveÊi hram-ski kompleks u Kambodæi. U njegovoj bliæoj okolici do danas otkriveno je viπe od tisuÊu hramova. NajveÊim dijelom je sagraen u vremenu od 1113. do 1150. godine, za vrije-me vladavine kmerskog kralja Surjawarmana II. i najveÊa je vjerska graevina na svijetu. Sama rijeË Angkor znaËi grad, dok rijeË Wat, kako smo veÊ spomenuli, na jezicima Kmera i Tajlanana znaËi hram.

U 11. stoljeÊu kralj Jasowarman gradi broj-ne sisteme navodnjavanja i umjetnih jeze-ra, πto je omoguÊilo seljacima uzgoj i do tri æetve riæe godiπnje. Ovako uspjeπna poljo-privreda rezultirala je viπkom hrane i doni-jela carstvu Kmera veliko bogatstvo. Tako je zemlja postala uz Kinu najvaænija azijska si-la, a Kmeri su mogli graditi velike gradove i ogromne hramske komplekse.

Jedan vladar, jedan hramVladari Kmera smatrali su se boæanskim

vladarima. Svaki kralj gradio je vlastiti hram, posveÊen jednom boæanstvu. Time je kralj svojim hramom bio istovremeno utjelovlje-nje odreenog boga, s kojim se nakon smrti trebao sjediniti. Ovaj hinduistiËki obiËaj utje-cao je na kralja Surjawarmana II. koji je vje-rovao da Êe se nakon smrti sjediniti s bo-gom Viπnuom te je okrunio svoje vjerovanje gradnjom hramskog kompleksa Angkor Wata kao svoj dinastiËki hram i grobnicu. Angkor

Wat je poËeo propadati veÊ u 13. stoljeÊu zbog prelaska Kmera na budizam, Ëime je princip boæanskih vladara prestao postojati. Brojni radnici odbili su robovski rad za svo-je vladare i sistemi za navodnjavanje kao i graevine prepuπtene su laganom propa-danju. Nastala su oπteÊenja kao posljedi-ce vremenskih uvjeta, bujnog rasta okolne praπume, ali i ljudskih razaranja.

Kompleks Angkor Wata premreæen je ka-nalima koji su izmeu ostalog sluæili radni-cima za prijevoz ogromnih kamenih bloko-va. Uæe podruËje Angkor Wata okruæeno je vodenim opkopom πirokim 200 m i dugim 6 km koji simbolizira praocean. On se, zajed-no s brojnim hramskim kompleksima, ukla-pa u simboliËku sliku svemira. Sam hram je odraz kmerske kozmologije. Na vrhu terasa koje se penju i smanjuju nalazi se pet tor-njeva, oblikovanih kao lotosovi cvjetovi, ko-ji simboliziraju planinu Mehru, dom bogova. Do srediπnjeg tornja, koji je visok 66 me-tara, dolazi se izvanredno strmim kamenim stubama. Srediπnji toranj simbolizira raj, dok podnoæje hrama simbolizira pakao.

»arobni izlazak suncaZa razgledavanje Angkor Wata potroπili

smo cijeli jedan dan, jer je preogroman i prelijep. Isplati se uzeti vodiËa na ulazu, ko-ji nas je za nekoliko dolara napojnice prove-zao kroz hram i objasnio neke detalje, kao Apsare, nebeske plesaËice, koje krase sko-ro sve zidove u hramu. Drugi dan smo se probudili u Ëetiri ujutro, da pogledamo izla-zak sunca ispred Angkor Wata. To je bio je-dan od najljepπih trenukata u mom æivotu. Ostatak dana smo razgledavali drugi kom-pleks u blizini ∑ Angkor Thom. Angkor Thom na jeziku Kmera znaËi ‘veliki grad’. Za razli-ku od Angkor Wata koji je bio hram, Angkor Thom je bio grad u kojem su tadaπnji Kme-ri æivjeli. Prostire se na povrπini otprilike pet puta veÊoj nego Ankgor Wat.

Meni osobno, najljepπi dio Angkor Tho-ma je hram Bayon. Izdaleka hram izgle-


“www.euro26.hr

da kao bezliËna hrpa kamenja, ali penja-njem na galeriju srediπnjeg hrama, dojam se mijenja. Nalazim se okruæen velikim lici-ma. Hram se sastoji od 54 tornja, a na sva-kom tornju se nalaze Ëetiri lica Avalokite-shvare, Bude Beskrajnog SuosjeÊanja. Hram Bayon je dao sagraditi kralj Jayavarman VII., koji je hinduizam zamijenio budizmom i ko-ji je takoer traæio povezanost s boæanskim pa je bio model za Budine glave (za razli-ku od Surjawarmana II., koji je bio portreti-ran kao Viπnu).

Angkor Wat je i dan danas najznaËajniji simbol Kambodæe i nalazi se na zastavi, kao i na novËanici od 500 riela. I u vrijeme Crve-nih Kmera, zlatna silueta hrama bila je dio kambodæanske zastave.

Tonle Sap - Ëudesan prirodni fenomenU blizini Siem Reapa, 20 kilometara juæno,

nalazi se jezero Tonle Sap (na jeziku Kmera ∑ Veliko jezero). To je najveÊe jezero u jugo-istoËnoj Aziji i Ëudesan je prirodni fenomen jer osigurava ribu i vodu za navodnjava-nje za pola populacije Kambodæe. Na sjeve-ru tog jezera se nalazi plutajuÊe selo Chong Khneas, koje smo odluËili posjetiti. Selo se prostire na blizu dvije stotine brodova i bro-dica, ima svoju πkolu, upravu, trgovine.

IduÊa destinacija je glavni grad Kambodæe, Phnom Penh. Na jeziku Kmera, njegovo znaËenje je brdo Penh, a nalazi se na obala-ma rijeke Mekong. Phnom Penh je bio naci-onalni glavni grad joπ otkad su Francuzi ko-lonizirali Kambodæu i narastao je u centar dræavnih ekonomskih aktivnosti.

U gradu æivi malo viπe od milijun ljudi. Na-lazimo najjeftinije sobe na proputovanju, ot-prilike dva dolara po glavi. :) Skoro svaki restoran i prenoÊiπte u backpackerskom dije-lu grada, u blizini jezera Boeng Kak, ima be-splatan beæiËni Internet. Lokalna valuta je ri-el, ali sva mjesta primaju i vraÊaju dolare. AmeriËke. »ak i bankomati isplaÊuju dolare. Lokalna valuta sluæi za stvari koje koπtaju

manje od dolara, jer cente ne primaju.Htjeli smo posjetiti top odrediπte u gra-

du, Kraljevsku palaËu i Srebrnu pagodu, ali su bili zatvoreni kad smo bili u gradu. Po-sjetili smo Nacionalni muzej, tradicionalnog izgleda i prekrasne arhitekture. IduÊa desti-nacija koju smo posjetili je zloglasni S-21. S-21 je prvotno bila srednja πkola Tuol Sleng, koju su Crveni Kmeri prenamjenili u zatvor i muËiliπte.

Pod cipelom Crvenih KmeraCrveni Kmeri su bili izrazito okrutna ko-

munistiËka organizacija koja je vlada-la Kambodæom od 1975. do 1979. godine. Voa im je bio Pol Pot. Crveni Kmeri su tije-kom svoje vladavine izvrπili straviËne zloËine nad stanovnicima Kambodæe pokuπavajuÊi ostvariti suludu agrarnu reformu i mar-ksistiËku utopiju, pri Ëemu su pobili mili-jun i pol ljudi. Najpoznatiji zloËini dogodi-li su se na poljima smrti. Za njihova reæima, Kambodæa je preimenovana u KampuÊiju.

ProameriËki general Lol Nol dræavnim uda-rom 1970. godine s vlasti svrgava princa No-rodoma Sihanouka. Pet godina kasnije Crve-ni Kmeri, u koaliciji sa snagama odanim svr-gnutom princu i uz potporu komunistiËke Ki-ne, zbacuju s vlasti reæim Lon Nola koji bjeæi u SAD. Snage Crvenih Kmera 17. travnja 1975. ulaze u kambodæansku prijestolnicu, a princ Sihanouk vraÊa se na vlast. Meutim princ uskoro uvia kako njegovi savezni-ci nemaju ni najmanji interes obnoviti mo-nahriju πto javno obznanjuju 1976. kada smjeπtaju princa u kuÊni pritvor, raspuπtaju dotadaπnju vladu, proglaπavaju komunistiËku republiku. Nedugo potom, Pol Pot je imeno-van premijerom Kambodæe i odmah je za-poËeo s radikalnim reformama. Ubijeni su politiËari i birokrati, a gradsko stanovniπtvo prisilno je iseljeno iz gradova te primora-no na teæak fiziËki rad u poljoprivrednim ko-munama tzv. poljima smrti. Kao rezultat pri-silnog rada u neljudskim uvjetima mnogi

su umrli od gladi, bolesti ili nasilne smrti, a gradovi su ostali bez stanovniπtva. Dekre-tom su ukinuti obrazovanje, vjera, privatno vlasniπtvo i obitelj, a sluæenje stranim jezi-cima je zabranjeno. Razlog ovakvim mjera-ma bilo je duboko uvjerenje Pol Pota da je komunizam nespojiv s industrijskom civili-zacijom te je u skladu s tim pokuπao deur-banizirati druπtvo i eliminirati sve oblike in-dustrije.

Krajem 1978. godine Vijetnam napada Kambodæu s viπe od 100.000 vojnika. Obra-na Crvenih Kmera ubrzo pada i vijetnam-ske su snage 7. sijeËnja 1979. godine uπle u napuπteni Phnom Penh. Tada je Pol Pot pobjegao helikopterom u Tajland, a Crve-ni Kmeri bili su prisiljeni djelovati kao geril-ska paravojna formacija sa bazama u nepro-hodnim dijelovima dæungle u blizini grani-ce sa Tajlandom. Graanski rat u Kambodæi zavrπen je 1991. godine mirovnim sporazu-mom temeljem kojeg su trebali biti odræani demokratski izbori na kojima bi sudjelovali i Crveni Kmeri. Posljednji voe Crvenih Kme-ra predali su se u prosincu 1999. godine i organizacija je tada prestala postojati. Dio voa danas Ëeka suenje zbog sudjelovanja u genocidu 1970-ih.

RaËuna se da je za Ëetiri godine vlasti Cr-venih Kmera, πto zbog fiziËkih likvidacija, πto zbog posljedica gladi i bolesti, stradalo otprilike treÊina stanovnika Kambodæe.

Polje smrtiZadnja destinacija koju smo pogledali u

Kambodæi je polje smrti u blizini sela Cho-eung Ek, nekih 15-ak kilometara juæno od Phnom Penha. Tu se nalazi komemorativni stup ispunjen lubanjama stradalih u tom po-lju smrti. Najodvratnije πto sam vidio je bilo stablo gdje su ubijali dojenËad i djecu, po-nekad tako da su ih dræali za noge i tresli njima o stabla kako im se poslije ne bi mo-gli osvetiti.

Kambodæa, nekoÊ jedna od najjaËih civili-zacija na planeti, koja danas æivi u bespuÊu svojih problema, me je definitivno ostavila bez daha.

Dolina hramova je jedno od onih mjesta koje svoju ekskluzivnost otkrivaju tek kad padne mrak

29


Zagrebu, imao predivno djetinjstvo, najbo-lje roditelje na svijetu, zavrπio gimnaziju, upisao fakultet, radio bezbrojne studentske poslove kako bih imao za pivu u parkiÊu s ekipom, zaljubljivao se, odljubljivao, sve je dalo naslutiti kako moj æivot ni po Ëemu neÊe biti razliËit od rodiπ se-πkolujeπ-oæeniπ-radiπ posao koji ne voliπ-uzmeπ kredit na 30 godina-napraviπ par djece-odeπ u penzi-

da sam laæov, drugi da sam umiπljeni hva-lisavac, a treÊi, i meni srcu najdraæi, su oni koji sa iskrom u oku pitaju ∑ ‘Ali, kako?’

NadajuÊi se da si ti, dragi Ëitatelju, jedan od ovih treÊih, drage Êu ti volje ispriËati kako ja to uspijevam. Ne zbog toga da mi se diviπ i kaæeπ ‘Vau, kako super!’, veÊ zbog vrlo jednostavnog razloga ∑ da te moæda moja priËa potakne na neku avanturu, kao πto su mene potaknule priËe nekih drugih ljudi...

Tko sam ja? Ima jedan kanadski pjevaË/komiËar koji

pjeva ‘I’m just a regular, everyday, normal guy...’. Drito to. Rodio se i odrastao u

PUTOVANJA ZA 50 KUNA DNEVNO

‘Odakle pare?’, najËeπÊe je pitanje koje mi ljudi upuÊuju nakon iznoπenja Ëinjenice da sam u zadnjih godinu dana proveo viπe vremena na raznim putovanjima nego kod kuÊe. ‘Pa, i nemam ih baπ... zapravo, skuplje mi je æivjeti u Zagrebu nego na cesti’, moj je dobro uvjeæbani odgovor. Sugovornikova znatiæeljna i zaËuena faca mi je samo dodatni motiv da bræe bolje iznesem joπ par detalja ∑ 20-ak posjeÊenih zemalja, 50 gra-dova/sela, preko 12.000 kilometara... sve to sa dnevnim budæetom od oko 50 kuna. I tu dolazi do selekcije sugovornika ∑ neki misle

Tomislav Perko

...ILI KAKO OBIĆI SVIJET S OSKUDNIM BUDŽETOM

30 40.41.2010

U nepune dvije godine posjetio sam 20-ak zemalja, 50 gradova/sela, preko 12.000 kilometara... sve to sa dnevnim budæetom od oko 50 kuna

“


U principu, vrlo je jednostavno ∑ izaberete dobro mjesto gdje automobili ne prolaze prebrzo i na kojem se mogu sigurno zausta-viti, dignete palac, stavite osmjeh na lice i ∑ Ëekate. Svi Êe vam reÊi da to nije sigurno, ali ako æelite putovati, a nemate novaca ∑ πto vam drugo preostaje? Mogu govoriti samo iz vlastitog iskustva i iznostiti neke Ëinjenice, a one su ∑ preko 12.000 kilome-tara preenih iskljuËivo autostopom, 20-ak dræava i 50 gradova/sela posjeÊenih na taj naËin, 150 razliËitih automobila i ∑ niti jedno negativno iskustvo. ©to, da se razumijemo, nikako ne znaËi da se ne treba paziti i kori-stiti zdravi razum.

Korak treÊi - ?Zapravo, ovo bi trebao biti korak prvi ∑

odvaæiti se na koraËanje. Posloæiti prioritete i vidjeti æelite li vi isprobati neπto sliËno i kakve se priËe kriju iza svega toga. Ja sam svoje priËe namjerno izostavio iz ovog tek-sta, ne zbog toga πto sam πkrtica, nego jed-nostavno zbog toga πto su moje. I u sluËaju da se vi odvaæite na neki sliËan pothvat, ne æelim da mislite da Êe vam se deπavati lije-pe ili ruæne stvari koje su se meni dogodile, zato jer ∑ neÊe.

Ne traæim da mi vjerujete ËitajuÊi moje dogodovπtine, æelim da isprobate sami.

Gdje dalje?Dok se ovaj broj bude puπtao u tisak i

rapaËavao naokolo, nekolicina ljudi i ja Êemo biti na putovanju od Zagreba do Istanbula, sluæeÊi se CouchSurfingom i auto-stopom. Ne znam kako Êe biti, samo znam da Êe biti. ©to je ipak puno viπe od toga da ne znam uopÊe. U sluËaju da imate voajer-ske porive i æelite vidjeti neke fotografije i priËe s mojih proπlih putovanja i izvjeπtaje s ovog tekuÊeg do Istanbula ∑ pravac Fejsbuk i traæite stranicu Thomas Love’s adventures. Tko zna, moæda se i jednog dana susretne-mo uz cestu, ili na nekom kauËu...

ju-umreπ stila æivota. Ali eto, bogovi su bili milostivi pa su mi poslali par ljudi koji su me motivirali da iskoËim iz te æivotne kolo-teËine i zapitam se pitanje koje bi si svatko trebao postaviti ∑ koji k. æelim napraviti u svom æivotu?

Korak prvi ∑ CouchsurfingZa one koji nikad nisu Ëuli o Ëemu se tu

radi ∑ Couchsurfing je internet zajednica ljudi koji nude besplatan smjeπtaj putnicima koji dou u njihov grad i, s druge strane, ljudi koji traæe taj isti smjeπtaj kada su na putu. U principu to izgleda ovako ∑ æivite u nekom gradu, imate neπto slobodnog vremena i volje za upoznavanjem novih ljudi, otvorite profil na Internet stranici CouchSurfing.org i ponudite svoj kauË (ili bilo koje drugo mjesto za spavanje) nekom tko se zatekne u vaπem gradu. S druge stra-ne, ako ste na putu, preko te iste stranice traæite ljude koji su vas spremni ugostiti, πaljete im mejl(ove) i nadate da Êe vas netko prihvatiti i udomiti na par dana.

Prije neπto manje od dvije godine i sam sam se prikljuËio i u meuvremenu ugostio preko 130 ljudi iz 35 razliËitih zemalja, Ëisto volonterski. O svim tim ljudima bih definitv-no mogao napisati podeblju knjigu (kad bih znao pisati, dakako), a priËe kojih sam se nasluπao uz pijuckanje pive su me ostavljale bez teksta, ali s crvima u dupetu i hrpom motivacije za isprobavanjem neËeg sliËnog ∑ otisnuti se u nepoznato, druæiti s kul ljudi-ma po Ëitavom svijetu, jednostavno, æivjeti.

U ljeto 2009. su se stvari posloæile, dao sam otkaz na poslu koji sam oboæavao, iselio iz podstanarskog stana jer nisam imao novaca za stanarinu, stavio ruksak na lea i otisnuo se na dvomjeseËno putova-nje Europom na kojem sam proπao devet dræava i posjetio 20-ak gradova ∑ sve to s budæetom od 360€. Prijatelji koje sam ugostio u Zagrebu su ovaj put bili moji

domaÊini, a puno puta sam odsjeo kod potpunih neznanaca koji su mi u roku keks postali vrlo dobri prijatelji s kojima sam joπ i dan danas u kontaktu. I ne, nikada nisam imao niti jedno negativno iskustvo.

Nakon dvomjeseËnog zujanja po srednjoj Europi vratih se na ispitne rokove, a nakon njih se uputih na turu po Engleskoj i ©kot-skoj, a ovo ljeto sam proveo u najjuænijoj pokrajini ©panjolske ∑ Andaluziji. To zadnje putovanje je trajalo malo viπe od 50 dana i koπtalo me cca 400€.

Sad kada objasnih kako rjeπavam smjeπtaj na putovanjima (nikad nisam platio noÊenje po hotelima/hostelima), joπ je jedna vrlo vaæna stavka koja mi omoguÊuje putovanja na ovaj naËin ∑ besplatan prijevoz.

Korak drugi ∑ autostopUz smjeπtaj, definitivno najviπi troπkovi na

raznim putovanjima odlaze na prijevoz do neke destinacije. Poπto ne imah novaca da si priuπtim prijevoz vlakovima/autobusima na svojim putovanjima, odabrao sam jedinu alternativu ∑ vlastiti palac.

www.euro26.hr 31

Ne traæim da mi vjerujete ËitajuÊi moje dogodovπtine, æelim da isprobate sami

“

PrikljuËio sam se zajednici Couchsurfing i ugostio preko 130 ljudi iz 35 razliËitih zemalja, Ëisto volonterski


Tek dva i pol kilometra od centra mje-sta PeruπiÊ (izlaz s autoceste Zagreb - Split) nalazi se PeÊinski park GrabovaËa, koji je odnedavno i pod preventivnom zaπtitom u kategoriji znaËajni krajobraz. Na Grabo-vaËi se nalazi neprocjenjivo bogatstvo pod-zemnih krπkih oblika, sklop raznovrsnih i po bogatstvu kalcitnih tvorevina vrijednih speleoloπkih pojava na prostorno ograniËe-nom lokalitetu od svega 1,5 Ëetvornih kilo-metara.

Samograd ∑ velebna πpiljaNo, od πest πpilja i jedne jame koje pri-

vlaËe posjetitelje, tek je jedna elektrificirana i otvorena za turistiËke posjete. RijeË je o velebnoj πpilji Samograd, spominjanoj joπ davne 1850. godine. Mnoge su poznate oso-be iz Hrvatske kroËile ovom πpiljom, a da je spomena vrijedna govori i podatak da je upravo za πpilju Samograd napravljen prvi geodetski nacrt 1911. godine, πto je svakako bila novina u istraæivanju podzemlja, ali i pr-

vi objavljeni nacrt jedne πpilje u Hrvatskoj. Duga je 240 metara te su cijelom duæinom πpilje 1889. godine uklesane stepenice. Na-ime, podaci govore kako su stepenice ukle-sane u Ëast posjete bana Khuena Hedervarya Lici. Iste je godine πpilja i osvijetljena, no tadaπnje osvjetljenje bakljama ostavilo je ite-kako traga na πpiljskom nakitu.

Kako su se dogaala devastiranja πpi lje, 2006. godine OpÊina PeruπiÊ je osnovala Jav-nu ustanovu za upravljanje geomorfoloπkim spomenicima prirode ‘PeÊinski park Grabo-vaËa’, koja danas u proljetnim, ljetnim i je-senskim mjesecima omoguÊuje posjete πpilji Samograd uz pratnju vodiËa. No, kako se u parku nalazi joπ pet πpilja i jedna jama, ne-davno su ureene staze kroz cijelu Grabo-vaËu te se laganom πetnjom za samo sat i pol vremena moæe obiÊi i ostatak parka. Sta-ze su obiljeæene informativnim putokazima, a ispred svih speleoloπkih lokaliteta su postav-ljeni info panoi s opisima objekata, fotografi-jama i nacrtima.

Daπak povijestiLjepotu danas ovog znaËajnog krajobraza

pod preventivnom zaπtitom ne Ëine samo speleoloπki objekti. Naime, na podruËju od cca. 600 ha susreÊete se i s daπkom povi-jesti. Kako? PeruπiÊ je davnih dana (1527. ∑ 1689.) bio glavno tursko uporiπte u Lici, od-nosno tada se ovaj prostor nalazio na gra-niËnoj crti izmeu Turske i Europe. Danaπnji Stari grad PeruπiÊ kojeg su sagradili Gaπpar i Dominik PeruπiÊ, prvi vladari PeruπiÊa, osvojili su Turci i tu se zadræali nepunih 160 godina. PodruËje Starog grada kao i crkva Uzviπenja Sv. Kriæa (u vrijeme turske okupa-cije sluæila je kao dæamija), koja se nalazi u neposrednoj blizini Starog grada na podruËju su znaËajnog krajobraza GrabovaËe.

Da je podruËje u neposrednoj blizini πpilja tijekom burnog povijesnog razdoblja bilo naseljeno govori i lokalitet kapelice Sv. Iva-na koji se nalazi u blizini Medine πpilje, joπ jednog velebnog speleoloπkog lokaliteta na GrabovaËi.

Ekoloπki znaËajNo, ovaj krajobraz nije samo zbog πpilja

i povijesnih prilika znaËajan, lijep i intere-santan. Naime, upravo kroz njega protiËe najduæa hrvatska ponornica i po duljini toka druga ponornica u Europi. RijeË je o 78 km dugoj rijeci Lici, koja izvire u podnoæju Ve-lebita na nadmorskoj visini od 600 metara. Vijuga prema svom ponoru Begovcu, koji je u literaturi znan kao Markov ponor i Ëija je dubina 1725 m.

PodruËje znaËajnog krajobraza pod preven-tivnom zaπtitom definirano je kao ekoloπki znaËajno podruËje odnosno dio preliminarne Nacionalne ekoloπke mreæe, koji se odnosi na vaæna podruËja za divlje svojte i staniπne tipove i meunarodno vaæna podruËja za ptice. Navedena podruËja su potencijalna po-druËja NATURA 2000 ∑ ekoloπke mreæe EU.

40.41.201032

GRABOVA»AN E P R O C J E N J I V O B O G A T S T V O K R Š A

U p o z n a j d o m o v i n u d a b i j e v i š e v o l i o !

Katarina MilkoviÊ



34 40.41.2010

34 Intervju Ena Vrbek 36 Put putujem, stvari pakiram 38 VruÊa Ëokolada 40 Zeka‐peka

HostelerCool

U proljeÊe 2009. oËi πiroke svjetske jav-nosti pratile su pothvat hrvatske æenske alpinistiËke ekspedicije, koja je krenula u pohod na najviπi svjetski vrh Mount Everest. Ekscpedicija koja je ukupno trajala 72 dana rezultirala je jednim od najveÊih uspjeha u povijesti hrvatskog sporta. Alpinistice su postale tek druga æenska ekspedicija koja je osvojila najviπu Zemljinu toËku. Sestre Darija i Iris BostjanËiÊ vrh su osvojile 19. svibnja, a dva dana kasnije privilegiju da se popnu najbliæe zvijezdama imale su Milena ©ijan i tada 23-godiπnja Ena Vrbek. Mlada ZagrepËanka Ena tako je postala jedna od rijetkih alpinistica u svijetu koje su veÊ u toj dobi osvojile Mount Everest. Prije æenske ekspedicije od Hrvata se jedino Stipe BoæiÊ uspeo na Mount Everest (1979. i 1989.), πto Hrvatsku Ëini jedinom zemljom na svijetu iz koje se na najviπi vrh svijeta popelo viπe æena nego muπkaraca. Danas 25-godiπnja Ena apsolventica je kineziologije i pripadni-ca Hrvatske gorske sluæbe spaπavanja, a veÊ u najmlaim danima pokazivala je avanturi-stiËki duh...

- VeÊ od malih nogu bila sam vrlo æivahna klinka i starcima nikad nije bilo dosadno! ©toviπe, i dan danas im je vrlo zanimljivo... Od svoje treÊe godine æivota bavim se ski-janjem, trenutaËno sam jedna od nekolicine æena u Hrvatskoj koje se bave freeride (ski-janjem van ureenih staza). Od svoje desete godine bavim se speleologijom, a od 2003 godine aktivna sam unutar divne aktivnosti

pod nazivom alpinizam.Kada si otkrila ljubav prema penjanju?- Vrlo rano, uz svoje roditelje. Mama i tata

su iskusni alpinisti i speleolozi. Penjanje je aktivnost u kojoj Ëovjek upoznaje sebe kroz teπke situacije, trenutak u kojem padaju sve maske.

Jesi li se kao mala penjala doma po orma-rima?

- Imala sam neku ludu ideju o letenju u jednoj fazi! Naime, bila sam uvjerena da, ako Ëovjek dovoljno jako neπto æeli, to i moæe. Ormari su bili zabranjeni u tom perio-du. Kasnije sam poËela trenirati za ozbiljno na terenu s tatom :)

Koji prvi uspon pamtiπ?- Bio je to uspon na Vaganjski vrh (naj

viπi vrh Velebita), imala sam oko 12 godina, hodala sam za roditeljima, pamtim ga jer mi je bilo uæasno teπko :)

S kime si iπla na prvo planinarenje?- Bila sam tati na leima u nosiljci, onoj

za bebe. Joπ nisam znala hodati, on i mama znali su me tako prenijeti preko cijelog Velebita.

Koliko su trajale pripreme za Mount Everest?

- Pripreme su trajale od 2006. godine kada sam poËela intenzivno trenirati za uspon na πesti najviπi vrh na svijetu - Cho Oyu 1. hrvatske æenske alpinistiËke ekspedicije. No, ne poriËem da sam o Everestu sanjala gotovo cijeli æivot. Ekspedicija Everest uku-pno je trajala 72 dana, od toga 55 dana boravka na Himalaji, na visinama od 5300 m prema viπe. Ekspedicija je bila u sastavu od 11 æena i jednog voditelja, te Ëetiri ©erpi

∑ (visinskih nosaËa) i nekolicinom pomagaËa kao πto su kuhar i sl. Pripreme za ovaj pro-jekt bile su vrlo zahtjevne i podrazumjevale su svakidaπnji psihofiziËki trening. Imale smo zajedniËke provjere sposobnosti na osnovu kojih je formiran tim od 11 djevojaka koje su na kraju i otiπle u daleki Nepal.

Kakav je doæivljaj biti na vrhu svijeta?- Kada bi svaki Ëovjek na Zemlji osjetio

makar i trag onog πto sam doæivjela na vrhu, ovaj svijet bi bio sasvim drugaËiji...

Koje si rijeËi izgovorila na tronu svijeta?- Joj deËki, da me mama vidi?Koji su ti novi izazovi?- Ove godine pripremam se za skijaπki

spust sa Mt. Blanca, najviπeg vrha ovog dijela Europe. Bit Êe to prvi æenski, skijaπki spust u Hrvatskoj tog tipa. Par mjeseci nakon toga odlazim na ekspediciju u Lukinu jamu (najdublju jamu Hrvatske).

Koji ti je najdraæi planinarski artikal?- To najËeπÊe ovisi o situaciji. Primjerice,

kad usred ljeta na vrhu planine poËne pada-ti snijeg onda mi je najdraæi komad opreme moja pernata jakna. Koju obiËno nemam sa sobom!

Je li penjanje opasan sport, moæe li se njime bilo tko baviti?

- Penjanje nije ni viπe ni manje opasno od bilo kojeg drugog sporta. Danas razlikuje-mo sportsko penjanje i njegove grane, te alpinizam unutar sliËnih grupacija aktivnosti. Bitno je poπtivati pravila i imati adekvatnu edukaciju koju pruæaju obavezni teËajevi kao i potvrda o zavrπenoj sportsko-penjaËkoj ili alpinistiËkoj πkoli. Ukoliko se netko bavi sliËnim aktivnostima bez kvalitetne edukaci-

Matija PolanËec

USPON NA EVEREST SANJALA SAM CIJELI ŽIVOT

ENA VRBEK


www.euro26.hr 35

je one mogu biti po æivot opasne.Jesi li imala ikada nekakvu neizvjesnu situ-

aciju pri usponu? - Jesam. StatistiËki gledano, ako u brdima

provodite puno vremena veÊe su πanse da iskusite neke od objektivnih ili subjektivnih opasnosti.

S kakvim si se sve izazovima susretala pri usponu?

- Jedan od razloga zaπto toliko volim Himalaju jest taj πto u onim uvjetima Ëovjek vrlo brzo nauËi jako puno Ëinjenica o sebi i drugima. Mislim da je najveÊi izazov prihva-titi sebe i druge sa svim prisutnim manama. Biti apsolutno svjestan svojih pogreπaka. U trenutku kada donosite odluke, zanemariti veliËinu vlastitog ega ili sebiËnosti i postu-piti istinski ispravno. Jedini veÊi izazov od toga je pokuπati se popeti na najviπi vrh svijeta i pri tom biti tisuÊama kilometara daleko od obitelji i dragih osoba.

Jesi li vidjela Jetija?- Da. Svako jutro smo podijelili doruËak

zajedno.Koliko ste hrane, vode nosili, πto ste jeli,

pili?- Nosili smo puno hrane, neπto od doma,

neπto smo kupovali u Nepalu. Vodu nije potrebno nositi ukoliko moæete topiti led, kao πto je to bio sluËaj u baznom logoru Everesta, a i kasnije na visinskim logorima. U baznom logoru imali smo kuhara, sta-rog Nepalca koji bi se zgrozio nad europ-skim naËinima prehrane, pa bi najËeπÊe konzumirali nepalsku hranu, na sveopÊe nezadovoljstvo. Prilikom uspona jeli smo visinsku hranu, koja se veÊinom sastoji od energetskih gelova, barova i sl. Ponekad bi proπverale i koji komad πpeka...

Koji ti se trenutak posebno urezao u sjeÊanje?

- Zavrπnu dionicu prije vrha penjala sam se po mraku. BuduÊi sam bila veÊ dosta viso-ko, otprilike na 8700 m, mogla se primijetiti zaobljenost Zemlje na horizontu. Kada sam ugledala zvijezdu, Ëinilo se kao da je ispod mene.

Kako je protekla ekspedicija u iskljuËivo æenskom druπtvu, je li bilo trzavica ili ste se idiliËno slagale?

- Svaka ekspedicija ima svoje uspone i padove, nazovimo to trzavicama ili kako god. Takoer, sasvim je prirodna pojava da vam neke osobe svojom prisutnoπÊu

odgovaraju viπe od drugih. UnatoË svim problemima koji su prirodni za jedan takav ambijent, pouzdano mogu reÊi da sam se sa nekim djevojkama zbliæila na jedin-stven naËin. Znam da bi neke od njih bez razmiπljanja stavile svoj svoj æivot na kocku za mene.

Bi li preporuËila planinarenje i drugima?- Alpinizam, planinarenje, speleologiju,

slobodno penjanje, skijanje... preporuËila bih sve vrste aktivnosti koje se provode na otvorenom. Mislim da ljudi danas previπe vremena provode unutar Ëetiri zida. Moj savjet je da se naπa zemlja otvori viπe prema nekonvencionalnim aktivnostima. Smatram da smo jedna od rijetkih dræava koja je joπ uvijek sportski konzervativna i to u danaπnje vrijeme kada se doslovno rade Ëuda na podruËjima nekonvencionalnih sportova. Æalosti me πto se aktivnosti poput alpinizma, penjanja, speleologije, freeride skijanja, pa Ëak i padobranstva ili ronjenja kod nas joπ uvijek smatraju Ëudnim. Bila bih zadovoljna da se na sportaπe takvog tipa gleda sa poπtovanjem umjesto da im se lijepi etiketa Ëudaka. Alpinizam je divan sport. »ovjek se odvikava od danas sve ËeπÊeg asocijalnog ponaπanja, uËi pravilno prihvaÊati kritiku i poraz, gradi koordinacij-ske i motoriËke, psihofiziËke sposobnosti. Zadovoljava potrebu za razonodom, rekre-acijom ili natjecanjem i vrijeme provodi u prirodi.

Voliπ li putovati i bez pijuka/cepina?- Volim putovati. VeÊ polako sumnjam da

sam stvorila ovisnost o putovanjima, a cepin uvijek dobro doe. Ako niπta drugo, onda za samoobranu :)

Koje ti je najdraæe putovanje?- Svako putovanje mi je za sebe zaista

posebno. Zbog sasvim drugaËijeg okruæenja, moæda bih mogla izdvojiti Kubu, Nepal i Tibet. No, ne mora Ëovjek putovati tako daleko da doæivi neπto posebno. Belgija me primjerice oËarala svojom opuπtenoπÊu, posebice mladih ljudi. GrËka je prepuna pre-divnih pejzaæa, ©panjolska svojim mentalite-tom... no zaista, ponekad je dovoljno samo preÊi granicu i naÊi se u nekom novom Ëarobnom svijetu, primjerice boraveÊi u brdi-ma Crne gore ili Hercegovine...

©to privlaËi tvoju pozornost u destinacija-ma koje posjeÊujeπ?

- Uglavnom volim odlaziti na destinacije

koje svojom kulturom i obiËajima odskaËu od uobiËajenih.

Bez Ëega ne moæeπ biti na putovanju?- Bez vodiËa.Kako bi izgledalo tvoje idealno putovanje?- Trebalo bi se raditi o nekoj destinaciji

na kojoj joπ nisam bila. Primjerice, Afrika budi u meni interes u posljednje vrijeme. U druπtvu dragih, dobro poznatih i pozitivnih ljudi, uvijek spremnih na improvizaciju i uvi-jek raspoloæenih za humor. NaËin putovanja mi ne predstavlja nikakav ograniËavajuÊi faktor dok god je putovanju zagarantirana dobra avantura. Voljela bih posjetiti zemlje duboke krize na dulji period, pruæiti podrπku ljudima kojima zaista treba pomoÊ, dopri-nijeti unutar svojih moguÊnosti. Mislim da nema ljepπe stvari ukoliko Ëovjek ima vre-mena i volje.

Koje ti je sljedeÊe putovanje u planu?- Francuska, zatim vjerovatno Finska, pa

ponovno Francuska. Voljela bih se vratiti u Kathmandu ponovno iduÊe godine ako Êe biti moguÊe.

Kako ocjenjujeπ planinarsku situaciju u Hrvatskoj, jesu li dovoljno iskoriπtene moguÊnosti, potencijali, πto bi ti predloæila mladim planinarima?

- Mislim da je alpinizam u Hrvatskoj pre-malo cijenjen u odnosu na susjedne dræave. Smatram da bi mladi trebali preuzeti stvar u svoje ruke i dati sve od sebe da pribliæe aktivnost ljudima u Hrvatskoj. Nadam se da smo ovim projektom barem malo ukazali na potencijal koji leæi u sportaπima ove gene-racije. Smatram da Êe danas - sutra mladi penjaËi obarati rekorde kakve ne moæemo ni zamisliti, jedino πto im treba jest prilika da rastu i grade svoj sportski identitet uz podrπku zajednice.

Jesi li boravila ikada u hostelu? - Boravila sam u hostelima diljem

Engleske, ©kotske i Walesa. Svaki je priËa za sebe, a zajedniËko im je hrkanje u grupnim sobama.

Kakva su ti iskustva sa hostelima?- Dobra, u smislu ekonomiËnosti samog

putovanja, a i uvijek se naleti na po koju interesantnu ili poznatu facu.

Koje bi tri æelje zaæeljela od zlatne ribice?- 1. Da dobijem hi.euro karticu, 2. Da Ëesto

putujem koristeÊi astronomske popuste sa svojom novom hi.euro karticom, 3. Da dobi-jem svoj novi primjerak Hostelera. :)


40.41.2010

Matija PolanËec

ZnaËi odluËili ste putovati i sada predstoji vjeËita komplikacija, pakiranje. Kako bi vam olakπali taj problem, u ovom tekstu Êemo pokuπati saæeti sve savjete oko pakiranja i time olakπati vaπu pripremu za put.

Kao prvo morate definirati πto sve æelite ponijeti sa sobom. Naπa preporuka je ne-mojte pakirati nepotrebne stvari poput televizora, sudopera ili veπ maπine. To vam neÊe trebati tijekom putovanja. Pokuπajte realno izraËunati koje stvari su vam stvarno potrebne. Sve ono πto vam ne treba samo Êe oteæavati vaπu putnu torbu ili ruksak, a ne æelite valjda vuÊi nepotreban teret dok se provodite po svijetu. Kako bi jedno stavnije mogli planirati sve πto vam treba, sastavite popis prije pakiranja. Naravno da Êe te na tom popisu imati svega i svaËega, ali zato imate i opciju prekriæiti neke stvari sa tog popisa.

Prilagoavanje uvjetimaVrlo vaæno pitanje prije samog pakiranja

je kamo putujete. Ukoliko putujete u toplije krajeve, neÊe vam trebati zimska jakna ni Ëizme za snijeg. No, ako putujete negdje na

skijanje ili zimovanje onda pakirajte topliju odjeÊu i obuÊu. KljuËne rijeËi za te destina-cije su odjeÊa u slojevima; ne zauzima puno mjesta u vaπoj putnoj torbi, a uvijek moæete kombinirati viπe odjevnih predmeta i tako se poπtedjeti prehlade na putu. Isto tako, za one zimogrozne termo Ëarape su nezaobila-zni dio svake prtljage.

Ukoliko ne znate koliko komada odjeÊe da ponesete, mi smo smislili za vas jednu univerzalnu formulu koje se odnosi na maji-ce, koπulje i Ëarape. Zbrojite koliko dana Êete putovati (npr. 7 dana), tome dodajte joπ 2 (ukoliko se zaprljate) i oduzmite 1 (taj jedan dio odjeÊe neÊete koristiti i samo Êe vam smetati). ZnaËi 7+2∑1 = 8. Pakirajte 8 koπulja, majici i Ëarapa. Naravno u taj zbroj ne uraËunavate ono πto planirate nositi tije-kom putovanja.

»iste gaÊe glavu ËuvajuKada ste spakirali majice, koπulje i Ëarape,

dolazi na red pakiranje donjeg rublja. Uf, to je malo teæe za izraËunati, ali za momke vrijedi ista formula kao i za majice, no za djevojke nema univerzalne formule. Stoga, pakirajte po vlastitom nahoenju. Sva sreÊa da donje rublje ne zauzima puno prostora. Joπ jedan savjet, obavezno provjerite jeste li spakirali dovoljno donjeg rublja jer nikad ne znate πto Êe se dogoditi, a ne æelite ostati u prljavim gaÊama tijekom putovanja. To je naime, iznimno neugodno i ne bih nikome preporuËio. Lako je majice, hlaËe ili sliËno, brinite se za gaÊe... one su bitne. One su ono πto nas odvaja od æivotinja, stoga savje-tujem: »iste gaÊe glavu Ëuvaju!

HlaËe i suknje (haljine ili minice) je dvojbe-no pitanje tijekom pakiranja. Ukoliko idete

na neku sveËanu veËeru ili izlazak ponesite fine hlaËe (haljinu, nikako minicu). Naravno da Êe se zguævati tokom putovanja, ali po-stoje razliËiti naËini kako izravnati odreeni odjevni artikl bez upotrebe pegle. Kao isku-sni backpacker predlaæem da uredno smota-te odjeÊu koju trebate izglaËati i sjednete na nju. Od teæine i topline vaπe pozadine odjeÊa Êe se (prisilno) izravnati. Naravno, ova me-toda nije 100% uspjeπna stoga Êete moæda biti prisiljeni potraæiti glaËalo ili prihvatiti Ëinjenicu da hodate u zguævanim hlaËama ili haljini. Kako bi bili sigurni da imate do-voljno hlaËa ili haljina (ukoliko ih nosite), predlaæemo vam joπ jednu univerzalnu for-mulu: 2 + 1 = 3. Ponesite dvoje hlaËe, jedne fine, druge malo manje fine i tome dodajte one koje nosite na sebi. Zaπto toliko puno? Pa, ukoliko idete u tople krajeve trebat Êe vam minimalno jedne kratke hlaËe i jedne duge (naveËer zna zahladiti), ali u tu formulu ulazi i mjera opreza. ©to ako zaprljate hlaËe, a nemate priliku oprati ih... pa naravno izva-dite rezervni par i problem rijeπen.

Minimalizirati teretHigijena je vaæno pitanje tijekom puto-

vanja. Mnogi mladi putnici grijeπe tijekom pakiranja i uzimaju velika pakiranja gela za tuπiranje, πampona ili ostalih higijenskih potrepπtina. Preporuka je minimalizirati teret i stoga nabavite one male boËice za putova-nja koje moæete uvijek dopuniti i time sma-njiti zapreminu svoje torbice sa higijenskim potrepπtinama. Kao prvo, spakirajte toalet papir (ili u listiÊima ili rolu jer nikada ne znate kamo Êe vas put nanijeti) zajedno s vlaænim maramicama (ne pitajte, samo spa-kirajte), zubna pasta, Ëetkica za zube, deo-dorant, sredstvo za suho ËiπÊenje ruku, male πkarice i naravno ËepiÊe za uπi. Sve ostalo moæete putem nabaviti, ali ËepiÊi za uπi su definitivno najpotrebniji ukoliko spavate po-red nekog tko buËno hrËe. Cure, zaboravite tonike za ËiπÊenje lica ili vatice za ne-znam-

PUT PUTUJEM, STVARI PAKIRAMKako organizirati sastav putne torbe

36


37www.euro26.hr

πto, ionako neÊete imati priliku iskoristiti ih. DeËki, brijanje je opcionalno tokom putova-nja stoga razmislite treba li vam vaπ ultra-mega-super-brijaË i pjena za brijanje.

RuËnici su veliki problem tijekom puto-vanja, ponekad se ne stignu osuπiti i onda vam torba ima onaj funky miris. Ukoliko ne-mate one najnovije brzosuπeÊe ruËnike onda probajte kombinirati nekoliko manjih ruËnika koji se bræe suπe od velikih. Tako Êete imati barem jedan ruËnik koji nije mokar i prljav.

Provjerite obuÊuObuÊa je vaæan dio pakiranja, jer nikad ne

znate hoÊe li vam zatrebati joπ jedan par ci-pela ili tenisica stoga paæljivo razmislite ima li vaπa obuÊa kakvu rupicu u potplati koja bi mogla prouzroËiti natapanje vaπih Ëarapa vodom. Ukoliko ste sigurni da je obuÊa adekvatna, onda vam je jedan par dostatan. Moja preporuka je da uzmete jedan par japanki (flip-flop natikaËe) jer su korisne za jutarnje ili veËernje tumaranje po sobi. Tko Êe ga znati gdje ste ostavili tenisice?

Prljava odjeÊa je veliki problem tijekom putovanja. Kako bi izbjegli mijeπanje Ëiste i koriπtene odjeÊe, preporuËam vam vreÊu za prljavi veπ (moæe i vreÊica). Dok putujete prljavi veπ Êe se gomilati i kako bi izbjegli da svaki put njuπkate svoje prljave Ëarape kad otvarate torbu, stavite vreÊu sa prljavim veπom na dno. Ukoliko putujete na duæe vrijeme, moæda je pametna ideja da potraæite praonicu rublja i tamo operete svoju odjeÊu. VeÊina takvih praonica ima i suπilicu koja Êe vam brzo osuπiti odjeÊu, te moæete nastaviti putovanje sa svjeæom zalihom donjeg rublja i Ëarapa.

Eto, nadam se da su vam ovi savjeti oko pakiranje pomogli i da vam ubuduÊe neÊe biti problem napraviti brzinsko i konstruk-tivno pakiranje. I joπ jedan savjet za kraj... uzmite bocu vode i kad vam ne treba dobro doe za osvjeæenje. Sretan put i ugodno pakiranje.


40.41.201038

VRUΔA »OKOLADA Plesni klub koji je postao zaštitni znak grada Splita

Nakon sedamnaest godina ispunjenih broj-nim koreografijama, cjeloveËernjim programi-ma, priznanjima, inozemnim nastupima, doi-sta je teπko pronaÊi SpliÊanina kojem netko iz kruga obitelji ili poznanika nije jednom bio Ëlan plesnog kluba ‘VruÊa Ëokolada’. Kako su do toga doπli, govori voditeljica kluba, koreografkinja Josipa JukiÊ.

Vaπ rad nedavno je ponovno nagraen?- Da, joπ uvijek ne moæemo doÊi sebi da

smo osvojili veÊ drugi put prvo mjesto. Radi se o Trepsu, festivalu plesa koji je, po broju sudionika i uglednim imenima, jedan od najjaËih plesnih dogaaja u Hrvatskoj. Prvo smo morali proÊi kvalifikacije. PoËetkom svibnja je nastupilo 2500 plesaËa s 210 plesnih koreografija iz cijele dræave, a struËni æiri (koreografi i plesni pedagozi Dinko BogdaniÊ, Vlasta KauriÊ i Gordan Kriæaj) izabrao je za finalnu veËer samo dvadeset najboljih koreografija u kategoriji show, jazz dance i urbani plesni izrazi. U finalima 28. svibnja, osvojili smo kristalnu plaketu Festivala plesa 2010., u kategoriji show dance, musical i jazz dance za plesnu toËku Word up, kao najbolju koreografiju i najuspjeπniji nastup. InaËe, nismo klub koji sudjeluje na natjecanjima, prijavili smo se samo dva puta, proπle i ove godine, i rezultat su dva prva mjesta. U konkurenciji su bili najpoznatiji hrvatski plesni klubovi: Plesni klub Tala, Plesni studio Edite Cebalo,

Plesni studio Step by step, Plesni klub Megablast, itd.

Tko je sve VruÊa Ëokolada?- Mi smo jedan od najdugovjeËnijih plesnih

klubova u Splitu. Klub je osnovala VjeroËka JukiÊ (do danas umjetniËki voditelj) joπ pri-je sedamnaest godina. Ja sam koreograf i voditelj kluba, a s nama je i voditeljica Ana VrπÊaj. »lanovi su djeca od 4 do 24 godine, uËe plesati od prvih plesnih koraka i djeËjih predstava, do modernih i zahtjevnih koreo-grafija, da pribliæim Ëitateljima, u plesnom stilu koji mogu vidjeti na MTV spotovima. Generacije su proπle kroz naπ prostor, danas su neke od tih cura plesaËice u Zagrebu sa statusom profesionalnih plesaËa. Ime je nastalo tako πto sam s prijateljicama iz razreda, joπ na poËetku osnovne πkole, razmiπljala kako bi se mogao zvati naπ novi plesni klub. I tako je ostalo do danas. Kad se sjetim da je jedna od opcija bila i »unga lunga, haha!

Kakva je plesna scena u Splitu u odnosu na druge gradove?

- Puno klubova, ali i puno problema. Malo je moguÊnosti da se voditelji usavrπavaju, postoji opasnost da stagniraju. Nema dovoljno seminara, gostovanja, festivala, mjesta ni prilike… Sve ostaje na upornosti i ulaganju samog voditelja, dok u Zagrebu ima dosta vrhunskih pedagoga koji su se

usavrπavali u inozemstvu, kao i gostujuÊih struËnjaka.

A opet, VruÊa Ëokolada osvaja nagrade?!- Zato πto imamo ogromno iskustvo na

razliËitim festivalima, glazbeno-scenskim i komercijalnim programima. SreÊom, imamo uporne i entuzijaziËne plesaËice koje su spremne ærtvovati svoje slobodno vrijeme i druge guπte. Iza njih je deset godina aktiv-nog rada, treninga po nekoliko puta tjed-no. Kao voditeljica, moram se neprestano usavrπavati, vani se odvijaju neki trendovi o kojima ne znamo niπta… Ovo ljeto Êu provesti na usavrπavanju u New Yorku, πto nije mala stvar kada je Ëovjek prisiljen sam sve pokrivati, potrebno je dosta odricanja u smislu financija…

Splitska plesaËica u New Yorku?- Pomislim da sam spremna, a opet me

uhvati strah. Namjeravam pohaati sato-

MALA TVORNICA VELIKIH PLESNIH ČAROLIJA


www.euro26.hr 39

ve u Stepsu na Broadwayu, u Alvin Ailey Dance Theateru i Broadway Dance centru. To su najbolje plesne πkole na svijetu. Taj dio Manhattana je plesna Meka, mogu se pronaÊi svi stilovi: od MTV i funky jazza, do afriËkih plesova. Dovoljno je proπetati kvar-tom, pokucati na vrata, platiti kotizaciju i upasti na sat. To Êe biti ostvarenje mog sna, vrhunac karijere.

Kad smo veÊ kod karijere…- Ok, ne moæe baπ svako upasti na sat.

Potrebno je veliko iskustvo i tehniËko umijeÊe da bi mogli pratiti nastavu. Pleπem dvadeset godina, paralelno jazz dance i balet (kod solista baleta HNK Split, Dmitrija Rodikova). Za vrijeme studija u Zagrebu sam pohaala satove kod uglednih domaÊih plesnih pedagoga (Kornelija KosanoviÊ Koni, Tamara SaviËeviÊ, Igor BarberiÊ). Pored toga, deset godina sam svako ljeto na plesnom seminaru kod svjetskih plesaËa koji odluËe gostovati u Hrvatskoj.

U kakvim uvjetima radi vaπ plesni klub?- Iz naπeg skuËenog prostora doslovno na-

staju Ëuda. Dvjesto Ëlanova, trinaest radnih skupina, sve u nedovoljno velikom prostoru. Sami radimo kostime, scenu, rekvizite, u kasnim noÊnim satima nakon πto odradimo probe… Sve financiramo samo od vlastitih sredstava. Dobro bi nam doπla pomoÊ od grada, kakav takav prostor. Nadamo se da Êe nam pomoÊi, s obzirom na broj djece ko-ja nisu prepuπtena ulici, veÊ u nas razvijaju svoje talente i sklonost plesnoj umjetnosti.

©to je do sada proizaπlo iz vaπe radionice?- Stotine originalnih koreografija prika-

zanih diljem Hrvatske i u svijetu; pet cje-loveËernjih glazbeno-scenskih djela, dvije baletne predstave; gostovanja u SlovaËkoj, Bugarskoj, Rusiji itd. Bilo je joπ poziva, ali nemamo financijskih moguÊnosti da sve to pokrijemo. Naπe nastupe je vidjelo tisuÊe SpliÊana u napunjenim dvoranama.

Kakav je status plesa kao profesionalne orijentacije u Hrvatskoj?

- Nikakav. Dobivaju stipendije pop-pjevaËi i sportaπi koji idu na πahovska natjecanja, ali nisam Ëula nikada da je netko iz naπe

dræave dobio neku stipendiju za plesno usavrπavanje. Percepcija ljudi i struktura vlasti je pogreπna, oni valjda misle da je plesna umjetnost ono πto vide na televiziji u jeftinim domaÊim zabavnim emisijama. Nema natjeËaja, stipendija, niËega, Ëudno je da imamo ikakvu plesnu scenu. Sve je prepuπteno samima nama, voditeljima. I neÊemo odustati.

Na kraju, kaæu da je VruÊa Ëokolada brend Grada Splita?

- Da, tako se priËa, zato πto mi je stvarno teπko naÊi osobu kojoj kÊer, neÊak ili pozna-nik nisu nekada plesali u naπem klubu. Ime kluba je postalo kao πifra po kojoj prepo-znajem ljude u bankama, poπtama, πkolama. To me i nagnalo da uËinim jednu suludu stvar ∑ odluËim æivjeti od plesa i za ples. Zadnjih godina su nas poËeli prepoznavati u raznim gradovima, proslavili smo Split na mnogim natjecanjima, ne znam jesmo li brend, ali volim misliti da samo dio duha ovog grada.

* postanite fan kluba na Facebooku, po-

sjetite profil VruÊa Ëokolada (plesni klub).


1. ©to je moda?a) Prva moldavska princeza, koja se u biti zvala Molda, ali na njenu nesreÊu kod æenskih imenica moldavskom glasovnom promjenom lotacijom iskljuËivo u jednini ispred suglasnika iskljuËuju se slova L, LJ i NJ, a u rijetkim sluËajevima i Xb) NaËin æivota, odijevanja, ponaπanja, svoj-stven jednom razdoblju, druπtvu, grupi c) OptimistiËno raspoloæena sestra starijeg brata Mone d) Radikalna teroristiËka organizacija ‘Makedonci orjentirani davateljima anusa’

2. Tko je ‘fashion guru’?a) Boris BanoviÊ b) Ivica BanoviÊc) Miπo KovaËd) Robert KovaË

3. Uloga modnog gurua je...a) Uzimati laku lovub) Biti æensko u vezic) Savjetovati odjevanje drugih d) Gurati tamo gdje ne smije

4. Koja kombinacija odgovara jedna dru-goj?a) Mornarsko plavi sako i i dres hrvatske reprezentacije iz ‘97.b) PlastiËne japanke i crne sintetiËke doko-ljenke s mijeπanim uzorkom geparda i zebrec) DolËevita i zlatni lanacd) Sve ili niπta od navedenog

5. Mjesta poznata po modi su...a) Ljubljana, Celje, Koper i Ptujb) Pariz, Milano, New York, London c) Mikanovci kod Kuπevca, Farakπevac kod Slatine, Broskvari kod Æbandaja, Imbriovac kod Zablatja, a donedavno i Pakrac s predgraem d) Taπkent, Vladivostok, Cluj Napoca, Skrad

6. Moderno je...a) Biti istospolno orijentiranb) Sve ili niπtac) Gledati TV kalendard) RijeË koja se koristi za neπto πto je u modi

7. Marko GrubniÊ je?a) Samoprozvani modni poznavatelj b) Sestra Gorana GrubniÊac) Popularni izbacivaË zagrebaËkog kluba Globald) Bivπa balerina podpiÊanskog kazaliπta lutaka, koja se ulaskom u pubertet poËela brijat, najviπe po leima

8. Najpoznatije Hrvatice u modi su?a) Milka BaboviÊ, Æuæi Jelinek, Mirjana RakiÊ...b) –urica Drobac, Vanja SutliÊ, Saπa Kopljar...c) Josip KataleniÊ, Stjepan Tomas, Aleksej Puninski ili Nikolaj Peπalov, zvani Peπo...d) Aleksandra GrdiÊ, Maja CvjetkoviÊ, Iva JerkoviÊ...

9. Kravata potjeËe od?a) Obreda parenja sinjskih krava prilikom Ëega bik primi odabranu kravu u kravatu, dok ona svojim kopitom suptilno maπe publicib) Starih hrvatskih vojnih postrojbi c) Krapinskih Ëudorednih praËovjeka olim-pijaca, najËeπÊe proizvoaËa domaÊe rakije,

40.41.2010

Jesi li i ti modni guru?Kviz

BODOVANJEoboæavatelja govedine i prvih iskonskih proizvoaËa keËapad) Krvavog vatrometa u Vabrigi, koji je pokosio njima omraæene susjede TarËane

10. Pareo je...a) DvojajËani brat blizanac brazilske ikone Pelea, koje je novac bio vaæniji od radosti loptanja na travnjacima, a volio je djevojke i transvestite vikendomb) Dodatak kupaÊem kostimu c) Portugalski ministar financija, najzasluæniji za upotrebu mamuza i klompi u noÊnom æivotu Mozambikad) Dekica promjera 120x10, koja ljeti grije, a zimi hladi

11. Rajf je?a) NjemaËki naziv za rajb) Hitlerov pas, vjerojatno æidovskih korijenac) DræaË vlasi d) Skupocjena ogrlica koja se povremeno steæe

12. MraËno doba mode obiljeæili su...a) Mateo Cetinski i Mirko Fodorb) Reebok pump tenisice sa nikad spojenom kombinacijom svjetleÊih dæonova LA gear tenisicac) Stanovnici bugarskih zaseoka, a pogotovo oni iz sela StoiËkovecd) Fudbalerke, zulufi i narameniËki jastuËiÊi

13. Modu diktiraju...a) Diktatorib) Mediji c) UËiteljiced) BraÊa MamiÊ

14. Cro a porter je?a) Novi hrvatski ultimate fight borac nepo-bjediv na parteru, porijeklom iz Slovenije (nekoÊ Slo a porter), za kojeg smo uplatili Ljubljanskoj banci 3 milijuna starih tolara i dali dio Savudrijske vale te Jakova Fakab) Modna degustacijac) Modna degutancijad) Modna manifestacija

15. Dæemper je?a) Dæem od talijanske kruπke b) Mali neodgojeni kapuciner Obamec) Topli odjevni predmet d) Nalivpero proizvedeno saæimanjem ideja –ele HadæiselimoviÊa i Senne M-a 1 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - b

2 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - a3 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - c 4 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - d 5 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - b 6 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - d 7 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - a 8 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - d9 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - b 10- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - b 11- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - c 12- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - d13- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - b14- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - d 15- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - c

TO»NI ODGOVORI

40

5 i manje toËnih odgovora ∑ Mir s tobomPa dobro, πto si ti? ©ampinjon ili Ëovjek? Pa πto tebe zanima, pa jesi ikad izaπao/la iz kvarta? Daj nemoj nam vrijeat magazin, vrati se u svoj kavez i dalje ne priËaj ni sa kime i reci roditeljima da ti promijene vodu. Katastrofa!6∑8 toËnih odgovora ∑ TugomirÆalosno. Tebi je i tu fino, ha? Za otiÊi neka-mo treba spakirat stvari, ostavit na par dana krmeljavi jastuk i debele Ëarapice pod poplunom, a tebi je to taaaako lijeno. Sram te bilo. Pokrij se po glavi i spavaj dalje. 9∑11 toËnih odgovora ∑ MediomirDobar, ali to ti i nije neπto. Nit’ okusa nit’ mirisa. Zadovoljavaπ, ali ne oduπevljavaπ. ProsjeËnost i keæjual tvoj su vrhunac. Trgni se malo!12∑14 toËnih odgovora ∑ BudimirVrlo dobar, ali ne i odliËan. Volja je tu, ali samo volja nije dovoljna. Treba tu i neπto znanja. Zato knjigu u ruke i uËit, saznavat, obogaÊivat sive stanice, pa na ljeto sve to i pokazat ekipi koja Êe samo zinut, a ti Êeπ ispast glavna faca.15 toËnih odgovora ∑ Maπalamir»estitamo. Svaka te po imenu zvala. Spremno u tri ujutro po mirisu mahovi-ne odreujeπ gdje je civilizacija i tulum. Roen/a si za vodiËa i svaka minuta koju ne provedeπ negdje izvan dnevnog boravka je izgubljena. Uæivajte, Vaπe visoËanstvo!


www.euro26.hr 41

U posljednjem izdanju u potoku je plivao i toËno odgovorio Ivica AËiÊ, iz Zagreba. On se pridruæuje onim sretnicama i sretnicima koji osvajaju nagradni vikend u nekom od hostela HFHS-a. Naπa nagradna kriæaljka ide dalje pod nazivom VIKEND ZA DVOJE! U nagradno izvlaËenje ulaze svi kupo-ni (1 kupon po poπiljatelju) koji pristignu na adresu redakcije Hostelera do Valentinova, 14. veljaËe 2011. godine.

Criss Cross

HOSTELER 40Nagradni pojam:

Ime i prezime:

Adresa:

Broj. Hi.euro iskaznice:SAVSKA 510000 Zagreb


Foto Natječaj

42 40.41.2010

Svi ostali, javljajte se i dalje i πaljite nam svoje fotke. Sve πto trebate napraviti je poslati fotku na formatu 15x21 cm ili u digitalnom obliku (rezolucije 300 dpi) te svoje podatke (ime i prezime, puna adresa, br. tele-fona/moba, e-mail i br. hi.euro iskaznice) na adresu:

2.

I ove godine idemo samo sa dva izdanja magazina. Pa samim time i sa dva izdanja Hostelera.Ovime zavrπava ovaj krug foto natjeËaja. Ovdje su dobitnici ovog kruga: jedna domaÊa zimska i jedna ino ljetna, kao i uvijek kod nas svega pomalo.

1. Marina StipaniÊ, “Dama s galebom u zimskom ruhu”, Opatija2. SunËana Tuksar, “Taroko Gorge”, Taiwan

1.

HFHS Za foto natjeËaj Savska 5, 10000 Zagreb [email protected]


postani volonter u hfhs-u

[email protected]

postani Ëlan



Documents

ENA VRBEK - hfhs.hr · PDF filebana JelaËiÊa trebat Êe vam 5-6 minuta pjeπice. Hostel nema vlastiti re storan, ... ovisi o vama, ali jedno je sigurno, spavanja nema! Onako snene