Upload
goran-dubinovic-talijan
View
9
Download
3
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Endokrini sustav - prezentacija
Citation preview
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
ENDOKRINI SUSTAV
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Sustav organa s unutarnjim izlučivanjem
� održava homeostazu organizma kontroliranjem koncentracije iona u
tjelesnim tekućinama te metabolizma proteina, ugljikohidrata i lipida
� surađuje sa živčanim sustavom
� kontrolira rast i razvoj organizma
� kontrolira spolni razvoj i razmnožavanje
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Kemijski glasnici
� kemijski glasnici u tijelu: 1. hormoni; 2. neurohormoni; 3. neurotransmiteri
� hormoni – sintetiziraju se i luče u specijaliziranim stanicama endokrinih žlijezda, izlučuju
se u krvožilni sustav, krvlju odlaze do ciljnih stanica gdje izazivaju specifične biološke
odgovore
� kemijski sastav hormona: 1. derivati amina; 2. peptidni i proteinski hormoni; 3. steroidni
hormoni; 4. derivati masnih kiselina
� kontrola lučenja hormona (mehanizam povratne sprege) – hormoni se u određenim
žlijezdama luče u koncentraciji potrebnoj organizmu da održi stanje homeostaze;
mehanizam povratne sprege odvija se preko središnjeg živčanog sustava koji odašilje
poruku hipofizi; mehanizam negativne povratne sprege – odgovor na početni podražaj
suprotan je učinku tog podražaja; mehanizam pozitivne povratne sprege – pojačan
odgovor i pojačan podražaj
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Kemijski glasnici
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Način djelovanja hormona
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Način djelovanja hormona
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Način djelovanja hormona
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Kontrola djelovanja hormona
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Sustav organa s unutarnjim izlučivanjem u čovjeka
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Hipotalamus i hipofiza
� hipotalamus i hipofiza – glavni centri za usklađivanje rada živčanog i endokrinog sustava
� hipotalamus– smješten iznad hipofize; prima informacije iz drugih područja mozga te iz
krvnih žila u mozgu, kontrolira fiziološke aktivnosti i endokrinu sekreciju; živčanim i
hormonskim signalima kontrolira lučenje hormona iz hipofize; neurosekrecijske stanice
hipotalamusa provode živčane impulse te izlučuju hormone i hormone koji oslobađaju
� živčani završeci neurosekrecijskih stanica otpuštaju u krv hormone ili faktore koji
oslobađaju, odnosno hormone ili faktore koji inhibiraju; oni kontroliraju lučenje hormona
iz adenohipofize
� neurosekrecijske stanice hipotalamusa sintetiziraju hormone koji putem aksona odlaze
kroz držak hipofize u stražnji režanj neurohipofize gdje se po potrebi izlučuju iz živčanih
završetaka u krv
� hipofiza ili pituitarna žlijezda: sintetizira niz hormona koji upravljaju radom drugih
endokrinih žlijezda; 1. prednji režanj hipofize ili adenohipofiza; 2. stražnji režanj hipofize
ili neurohipofiza
� adenohipofiza: 1. prednji režanj – epitelne stanice; 2. tuberalni dio – izdanak prednjeg
režnja koji obuhvaća držak hipofize; 3 srednji režanj – manje šupljine ispunjene
koloidom (Rathkeovi folikuli)
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Hipotalamus i hipofiza
� neurohipofiza: genetski i funkcionalno pripada hipotalamusu, brojni završeci neurona; 1.
držak – povezuje hipotalamus sa stražnjim režnjem neurohipofize, čine ga neuroglije i
snop živčanih vlakana; 2. stražnji režanj – glija stanice (pituiciti) i živčana vlakna
� za svaki hormon adenohipofize postoji odgovarajući hormon iz hipotalamusa koji ga
oslobađa, a za neke i onaj koji ih inhibira; hormoni koji oslobađaju: 1. hormon koji
oslobađa hormon rasta (GHRH) – potiče lučenje hormona rasta; 2. hormon koji oslobađa
tireotropni hormon (TRH) – potiče lučenje tireotropnog hormona; 3. hormon koji
oslobađa gonadotropne hormone (GnRH) – potiče lučenje hormona koji potiče razvoj
folikula i hormona luteinizacije/hormona koji potiče intersticijske stanice
� hormoni adenohipofize: 1. hormon rasta (GH) ili somatotropni hormon (STH) – potiče
rast organizma; 2. prolaktin (PRL) ili luteotropni hormon (LTH) – potiče stvaranje mlijeka;
3. tireotropni hormon (TSH) – potiče rad štitne žlijezde; 4. adrenokortikotropni hormon
(ACTH) – potiče rad kore nadbubrežne žlijezde; 5. gonadotropni hormoni: 5.a) hormon
koji potiče razvoj folikula (FSH) – potiče stvaranje jajne stanice, odnosno spermija; 5.b)
hormon luteinizacije (LH) u žena – potiče stvaranje žutog tijela; 5.b) hormon koji potiče
intersticijske stanice (ICSH) u muškaraca – potiče izlučivanje testosterona
� hormoni hipotalamusa i neurohipofize: 1. antidiuretski hormon (ADH) ili vazopresin –
povećava reapsorpciju vode u bubregu; 2. oksitocin – potiče kontrakcije maternice
tijekom poroda i mliječne žlijezde prilikom dojenja
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Sustav organa s unutarnjim izlučivanjem
žlijezda hormon ciljno tkivo djelovanje
hipotalamus
hipotalamus i
neurohipofiza
adenohipofiza
hormoni oslobađanja
hormoni koji koče
oslobađanje
antidiuretski hormon
(vazopresin)
oksitocin
tireotropin
adrenokortikotropin
hormon rasta
(somatotropin)
hormon koji potiče
melanocite
prolaktin
hormon koji potiče
razvoj folikula
hormon luteinizacije
adenohipofiza
bubrezi
mliječne žlijezde i maternica
štitna žlijezda
kora nadbubrežne žlijezde
kosti i mišići
koža
mliječne žlijezde
jajnik
sjemenik
jajnik, sjemenik
potiče ili koči izlučivanje
hormona adenohipofize
povećava reapsorpciju
vode
istiskivanje mlijeka i
stezanje maternice
izlučivanje tiroksina i
trijod-tironina
izlučivanje steroidnih
hormona
potiče rast koštanih i
mišićnih stanica
pigmentacija kože
stvaranje mlijeka
stvaranje jajne stanice
stvaranje spermija
izlučivanje spolnih
hormona
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Hipotalamus i adenohipofiza
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Sustav organa s unutarnjim izlučivanjem
� epifiza ili pinealna žlijezda – ima ulogu u kontroli dnevnog i godišnjeg ciklusa (ciklus
spavanja, ovulacija); epifiza izlučuje melatonin koji putem krvi odlazi do hipofize gdje
ima antagonistički učinak na lučenje gonadotropnih hormona; melatonin se luči u većim
koncentracijama tijekom noći, dok ga svjetlost inhibira
� štitna žlijezda ili štitnjača – sastoji se od mnogobrojnih epitelnih mjehurića-folikuli koji
sadrže koloidnu tekućinu-spremište izlučenih hormona; epitel folikula izlučuje hormone
u koloid, resorbira ih i ispušta u krv
� hormoni štitnjače: 1. tiroksin (T4); 2. trijod-tironin (T3); 3. kalcitonin; tiroksin i trijod-
tironin imaju ulogu u rastu i razvoju skeleta te povećanju metabolizma u tijelu, dok
kalcitonin sudjeluje u regulaciji razine kalcija u krvi tako što potiče odlaganje kalcija u
kostima
� nuzštitne ili paratireoidne žlijezde (četiri žlijezde) – izlučuju paratireoidni hormon (PTH)
koji sudjeluje u regulaciji razine kalcije u krvi tako što potiče otpuštanje kalcija iz kosti
� timus – limfni i endokrini organ; izlučuje faktor koji stimulira limfocite (LSF) ili timozin;
timozin je odgovoran za stimulaciju razvoja limfocita T u timusu te imunološke
kompetentnosti plazma stanica slezene i limfnih čvorova
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Nadbubrežne žlijezde
� par nadbubrežnih žlijezdi: 1. kora (korteks) nadbubrežne žlijezde; 2. moždina ili srž
(medula) nadbubrežne žlijezde
� kora nadbubrežne žlijezde: 1. zona glomerulosa – epitelne stanice sintetiziraju
mineralokortikoide (aldosteron i deoksikortikosteron)koji reguliraju izlučivanje natrija i
kalija u bubregu; 2. zona fasciculata – epitelne stanice sintetiziraju glukokortikoide
(kortizon, kortizol i kortikosteron) koji potiču razgradnju glikogena u jetri i tako
povećavaju koncentraciju glukoze u krvi; 3. zona reticularis – epitelne stanice
sintetiziraju androgene (muške hormone) i manje estrogene (ženske hormone)
� moždina nadbubrežne žlijezde – genetski i funkcionalno povezana sa simpatičkim
živčanim sustavom; sastoji se od dvije vrste stanica; jedna vrsta stanica izlučuje
adrenalin (epinefrin), a druga noradrenalin (norepinefrin); oba hormona otpuštaju se u
krv kao odgovor organizma na stresne situacije
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Sustav organa s unutarnjim izlučivanjem
žlijezda hormon ciljno tkivo djelovanje
epifiza
štitna žlijezda
nuzštitne žlijezde
timus
kora nadbubrežne
žlijezde
srž nadbubrežne
žlijezde
melatonin
tiroksin i trijod-tironon
kalcitonin
paratireoidni hormon
timozin
glukokortikoidi
mineralokortikoidi
gonadokortikoidi
adrenalin (epinefrin)
noradrenalin
(norepinefrin)
sva tkiva
sva tkiva
kosti
kosti
probavni sustav
limfociti T
sva tkiva
bubrezi
spolne žlijezde
srce, krvne žile, jetra,
glatki i skeletni mišići
krvne žile
nadzor dnevnog i
godišnjeg ciklusa
potiče metabolizam
odlaganje kalcija u kostima
otpuštanje kalcija u krv
apsorpcija kalcija u crijevima
potiče razvoj limfocita T
povećanje koncentracije
glukoze u krvi
nadzor lučenja natrija i kalija
izlučivanje spolnih hormona
pojačava rad srca, stezanje
mišića i disanje, širi ili sužava
krvne žile, povisuje krvni tlak,
povećava koncentraciju
glukoze u krvi
sužava krvne žile
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Melatonin
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Štitnjača i nuzštitne žlijezde
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Sustav organa s unutarnjim izlučivanjem
� gušterača – egzokrina i endokrina žlijezda; endokrini dio čine skupine stanica-
Langerhansovi otoci; Langerhansovi otoci: 1. stanice α – izlučuju hormon glukagon koji
povećava koncentraciju glukoze u krvi; 2. stanice β – izlučuju hormon inzulin koji
smanjuje koncentraciju glukoze u krvi (inzulin sudjeluje u olakšanom transport glukoze
kroz staničnu membranu); 3. stanice δ – izlučuju hormon somatostatin koji inhibira
djelovanje hormona rasta te inhibira izlučivanje glukagona i inzulina; 4. stanice PP –
izlučuju gušteračin polipeptid koji se otpušta u krv nakon obroka
� gonade: sintetiziraju hormone koji imaju učinak na rast i razvoj muškarca i žene te na
regulaciju spolnih ciklusa i ponašanja; 1. sjemenici ili testisi – sintetiziraju testosteron;
2. jajnici ili ovariji – sintetiziraju estrogen i progesteron
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Sustav organa s unutarnjim izlučivanjem
žlijezda hormon ciljno tkivo djelovanje
gušterača
jajnici
sjemenici
inzulin
glukagon
somatostatin
estrogeni (estradiol)
estrogen i progesteron
androgeni hormoni
(testosteron)
mišići, jetra i masno tkivo
mišići, jetra i masno tkivo
gušterača
spolni sustav žene,
koža, mišići i kosti
maternica
spolni sustav muškarca,
koža, mišići i kosti
snizuje koncentraciju
glukoze u krvi
povisuje koncentraciju
glukoze u krvi
koči izlučivanje inzulina i
glukagona
razvoj spolnih karakteristika i
stvaranje jajne stanice
nadzor mjesečnog ciklusa i
trudnoće
razvoj spolnih karakteristika i
stvaranje spermija
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Gušterača
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Uloga inzulina i glukagona
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
IMUNOSNI SUSTAV
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Imunosni sustav
� organizam razlikuje svoje stanice od stranih stanica i čestica; on se brani uništavajući
strane tvari, ali i svoje stanice ukoliko se promijene na određeni način
� imunosni sustav – štiti organizam od infekcije virusima, bakterijama i drugim
mikroorganizmima te stranim česticama
� imunosni odgovor – specifičan način odgovora organizma nakon prepoznavanja strane
molekule-antigen ili imunogen; on započinje proliferacijom stanica, koje zatim mogu
djelovati na jedan od dva načina: 1. direktno napadaju stranu molekulu, stanicu ili
organizam; 2. stvaraju specifične proteine-protutijela
� imunost – sposobnost organizma da pamti antigene protiv kojih je već djelovao te brzo
reagira kada dođe do ponovnog izlaganja istom antigenu
� limfni sustav (sekundarni cirkulacijski sustav) – propusnost stijenki krvnih kapilara
uzrokuje odlijevanje određenog volumena krvi u međustanični prostor-međustanična
tekućina; limfni sustav osigurava vraćanje tekućine iz međustaničnih prostora u
krvožilni sustav; višak međustanične tekućine prvo odlazi u limfne kapilare u kojima se
nalazi tekućina-limfa; limfne kapilare udružuju se u veće limfne žile te čitava mreža
završava s dvije velike limfne žile koje ulijevaju limfu u venski sustav; limfni sustav nije
dio krvožilnog sustava niti je zatvoreni cirkulacijski sustav, a limfa teče sustavom
zahvaljujući kontrakcijama skeletnog mišićja
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Imunosni sustav
� uloga limfnog sustava: 1. održava ravnotežu međustaničnih tekućina (krv, tkiva); 2.
prenosi masti iz tkiva koje okružuju tanko crijevo u krv; 3. filtrira i uništava viruse,
bakterije i druge mikroorganizme te strane čestice; 4. osigurava zaštitu organizma od
različitih uljeza
� limfni organi i tkiva: 1. primarni limfni organi i tkiva – koštana srž i timus opskrbljuju
periferne limfne organe i tkiva zrelim limfocitima; 2. periferni limfni organi i tkiva – limfni
čvorovi, slezena, krajnici (tonzile) te nakupine limfocita uzduž probavnog trakta
(Peyerove ploče), dišnog, rasplodnog i mokraćnog trakta
� timus – građen od limforetikularnog tkiva grupiranog u dva režnja koja su obavijena
vezivnom čahurom, nastavci čahure protežu se u unutrašnjost dijeleći režanj u više
režnjića; u svakom režnjiću postoji kora (tamniji dio) i moždina (svijetliji dio); kora se
sastoji od nakupine tkivnih makrofaga i nezrelih limfocita, a moždina od tkivnih
makrofaga i zrelih limfocita; timus je uključen u diferencijaciju limfocita, pristiglih iz
koštane srži, u limfocite T; aktivnost timusa najveća je u djetinjstvu i u pubertetu, nakon
puberteta timus postupno propada
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Imunosni sustav
� limfni čvorovi – male nakupine limfnog tkiva razbacane uzduž limfnih žila; limfne
čvorove obavija vezivna čahura, nastavci čahure protežu se u unutrašnjost dijeleći čvor
u režnjiće; vanjski dio svakog režnjića naziva se kora koja sadrži nakupine limfocita-
limfni čvorići; u svakom čvoriću nastaju novi limfociti; unutrašnji dio svakog režnjića je
moždina; glavna uloga limfnih čvorova je filtracija virusa, bakterija i drugih
mikroorganizama te stranih čestica iz limfe prilikom njenog protjecanja kroz čvorove;
uhvaćene uljeze u sinusima uništiti će makrofagi i limfociti; limfnih čvorova najviše ima
u vratu, prsnom košu, pazusima i preponama
� slezena – obavijena vezivnom čahurom, nastavci čahure protežu se u unutrašnjost i
dijele slezenu u više režnjića; režnjiće ispunjava tkivo slezene-pulpa; pulpa slezene
sastavljena je od retikuloendotelnih stanica, venskih sinusa i mreže krvnih kapilara;
razlikuje se bijela i crvena pulpa; bijela pulpa sastoji se od nakupine limfocita i plazma
stanica u obliku čvorića-Malpighijeva tjelešca; tračci crvene pulpe sastoje se od
nakupine limfocita i makrofaga; slezena je filter za krv i hematopoetski organ (stvaranje
limfocita)
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Organizacija imunosnog sustava
sastavnica uloga
koža
limfa
limfne žile
limfni čvorovi
tonzile
Peyerove ploče
krv
koštana srž
slezena
timus
sprječava prodor virusa i bakterija u organizam
prenosi bijele krvne stanice i protutijela;
prenosi viruse i bakterije do limfnih čvorova
protjecanje limfe
filtracija virusa i bakterija iz limfe i njihovo uništavanje;
pohrana bijelih krvnih stanica
filtracija virusa i bakterija iz limfe i njihovo uništavanje;
pohrana bijelih krvnih stanica
sprječava prodor virusa i bakterija u krvotok
prenosi bijele krvne stanice i protutijela
stvaranje bijelih krvnih stanica; dozrijevanje limfocita B
pohrana bijelih krvnih stanica
dozrijevanje limfocita T
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Limfni sustav
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Limfni organi i tkiva
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Imunosni sustav� antigeni – proteinske ili polisaharidne molekule koje se nalaze na površini virusa,
bakterija i drugih mikroorganizama, ili su slobodne molekule; antigena svojstva imaju
ograničeni dijelovi molekule-antigenske determinante ili epitopi
� protutijela – proteinske molekule koje organizam sintetizira kao odgovor na prisutnost
antigena, a nazivaju se imunoglobulini (Ig); imunoglobulini prepoznaju i vežu specifični
antigen te osiguravaju njegovo uništavanje; sastoje se od dva laka i dva teška lanca;
svaki lanac sastoji se od konstantnog i varijabilnog dijela; postoji pet skupina
imunoglobulina (IgG, IgM, IgA, IgD, IgE)
� stanice imunosnog sustava (bijele krvne stanice ili leukociti) – sudjeluju u obrani
organizma koja se temelji na sposobnosti ameboidnog kretanja (provlačenje između
endotelnih stanica krvnih kapilara i smještanje u vezivnom tkivu) i fagocitoze uljeza
� limfociti: 1. limfociti B – sintetiziraju protutijela; 2. limfociti T – direktno uništavaju
bakterijske stanice, virusom zaražene stanice i tumorske stanice; limfociti B nastaju i
sazrijevaju u koštanoj srži; limfociti T nastaju u koštanoj srži, a sazrijevaju u timusu;
nakon sazrijevanja limfociti postaju imunokompetentni, tj. mogu prepoznati specifične
antigene te potaknuti imunosni odgovor; imunokompetentni limfociti odlaze u limfne
čvorove i slezenu; na površini staničnih membrana svaki limfocit B, odnosno T ima
jedinstvene receptore odgovorne za vezivanje specifičnog antigena; svaki limfocit
strogo je programiran u prepoznavanju i reagiranju na specifični antigen prije dodira
same stanice s njim
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Građa protutijela
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Protutijela
razred prisustvo uloga
IgG
IgM
IgA
IgD
IgE
najzastupljeniji imunoglobulin u cirkulaciji
najveći imunoglobulin u cirkulaciji
međustanična tekućina; krv
zastupljen u cirkulaciji u tragovima
vezan za membranu bazofila i mastocita
neutralizira viruse i bakterije;
pospješuje fagocitozu
aktivira komplement; izaziva aglutinaciju
sprječava prodor virusa i bakterija
kroz sluznice u organizam
uključen u diferencijaciju limfocita B
posreduje u alergijskim reakcijama
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Raznolikost protutijela
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Proteini stanične membrane (površinski biljezi)
stanica imunosnog sustava
stanica receptor
limfocita B limfocita T
MHC
MHC-I MHC-II
limfocit B
limfocit T (CD4)
pomoćnički
induktorski
limfocit T (CD8)
citotoksični
supresijski
makrofag
+ -
- +
+ +
- -
+ +
+ +
- +
+ +
� MHC – glavni kompleks gena tkivne podudarnosti
� MHC-I – antigeni sustava I glavnog kompleksa tkivne podudarnosti
� MHC-II – antigeni sustava II glavnog kompleksa tkivne podudarnosti
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Imunosni sustav
� makrofagi – razvijaju se iz monocita koji kroz krvne žile prolaze u okolna tkiva; makrofagi
posreduju u imunosnom odgovoru; velike ameboidne stanice koje fagocitiraju stanice
uljeza u krvotoku i tkivima
� limfociti B – kada receptori na limfocitima B prepoznaju komplementarne antigene,
započinje njihova dioba i diferencijacija te nastaju plazma stanice i stanice s pamćenjem
ili memorijske stanice; plazma stanice sintetiziraju protutijela koja luče u krv i limfu;
stanice s pamćenjem sudjeluju u odgovoru na sekundarnu infekciju antigenom
(sekundarni imunosni odgovor)
� limfociti T – kada receptori na limfocitu T prepoznaju određeni antigen, započinje
njegova proliferacija i stvaranje klonova limfocita T koji mogu prepoznati taj antigen i
reagirati protiv njega; aktivirani limfocit T izlučuje molekule-imunocitokini ili limfokini
koji pomažu uništavanju uljeza
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Klonska selekcija limfocita B
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Limfociti T
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Imunocitokini
imunocitokin učinak
histamin
interferoni
interleukin-1
interleukin-2
interleukin-8
interleukin-12
potiče upalni proces
pojačavaju aktivnosti bijelih krvnih stanica
aktivira pomoćničke limfocite T
potiče sazrijevanje limfocita B
potiče sazrijevanje monocita-makrofaga
aktivira citotoksične limfocite T
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Stanice imunosnog sustava
stanice uloga
limfociti B
plazma stanice
pomoćnički limfociti T
citotoksični limfociti T
induktorski limfociti T
supresijski limfociti T
preteče plazma stanica; prepoznavanje određenog stranog antigena
stvaranje protutijela na određeni strani antigen
prepoznavanje antigena kojeg predočuju makrofagi;
potiču limfocite B na stvaranje protutijela;
pomažu sazrijevanje precitotoksičnih limfocita T, potaknutih antigenom,
u citotoksične limfocite T
nastaju nakon susreta s antigenom, u izravnom dodiru razaraju
bakterijske stanice, virusom zaražene stanice i tumorske stanice
posreduju u sazrijevanju limfocita T uključenih u staničnu imunost
djeluju suprotno od pomoćničkih limfocita T
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Citotoksični limfociti T
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Stanice imunosnog sustava
stanice uloga
monociti
makrofagi
stanice NK
mastociti
preteče makrofaga
fagocitiraju stanice uljeza; predočuju antigen pomoćničkim limfocitima T;
fagocitiraju stanice obložene protutijelima
razaraju ciljne stanice bez prethodnog izlaganja antigenu,
te ukoliko su iste obložene određenim protutijelima
posreduju u upalnim procesima
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Leukociti
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Hematopoetska loza
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Imunosni sustav
� humoralna imunost – obuhvaća djelovanje limfocita B; zastupljena je u borbi protiv
bakterija, virusa i stranih čestica; protutijela se vežu na membranu stanica uljeza i
ubrzavaju njegovu fagocitozu ili neutraliziraju otrove koje luči
� stanična imunost – obuhvaća djelovanje limfocita T; oni sudjeluju u obrani organizma na
jedan od sljedećih načina: 1. stvaraju spojeve koji uništavaju bakterijske, virusne i
tumorske antigene; 2. aktiviraju makrofage koji fagocitiraju stanice uljeza; 3. stimuliraju
limfocite B na sintezu protutijela; 4. reguliraju intenzitet imunosnog odgovora; stanična
imunost predstavlja zaštitu organizma od bakterija, virusa, tumorskih stanica i
transplantiranih tkiva
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Humoralna imunost
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Stanična imunost
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Sistemski imunosni odgovor
sastavnica uloga
makrofagi
limfa
limfni čvorovi
pomoćnički limfociti T
citotoksični limfociti T
limfociti B
povišena temperatura
fagocitoza virusa i bakterija; prezentiranje antigena
prenosi viruse i bakterije do limfnih čvorova
filtracija virusa i bakterija iz limfe i njihovo uništavanje
pomažu sazrijevanje citotoksičnih limfocita T;
potiču limfocite B na stvaranje protutijela
uništavanje virusom zaraženih stanica i tumorskih stanica
stvaranje protutijela
pojačava stvaranje bijelih krvnih stanica
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Imunosni odgovor
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Imunizacija
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Lokalni imunosni odgovor
sastavnica uloga
interferoni
krvni ugrušci
makrofagi
protutijela
komplement
sprječavaju razmnožavanje virusa
izolacija zaraženog mjesta
fagocitoza virusa i bakterija; izlaganje antigena
neutraliziranje virusa i bakterija
liza stanica
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Upala
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Komplement